Professional Documents
Culture Documents
nastave e toj listi imbenika dodati svakako i utjecaj kolske arhitekture, nastavne
opreme, mjesta izvoenja nastavnih aktivnosti itd.
pronai tri do etiri drvene klade ili izrezati tridesetak oblutaka od debljih drveta koja
nisu za industrijsku preradu. Ovo e snalaljiviji uitelji osigurati kod privatnih pilana
ili umskih gazdinstava u kojima rade roditelji njihovih uenika.
Neke kole imaju dosta dobro organizirane uenike zadruge koje su za svoje
aktivnosti uredile male gospodarske zgrade u kolskom dvoritu u kojima uenici ue
o proizvodnji, o uzgoju biljaka ili ivotinja, te stjeu poduzetnika znanja i
sposobnosti.
U dobro ureenim i opremljenim kolskim dvoritima dobro e doi klupe za
sjedenje u slobodno vrijeme ili za rad manjih skupina uenika na nekom nastavnom
zadatku, zatim pjeenici za razne aktivnosti mlaih uenika, toaletne prostorije s
ulazom iz dvorita, koevi za odlaganje otpada, te razna druga oprema za igranje i
druenje djece (kuice za skrivanje, penjalice, klackalice, ljuljake, i sl.). Ureenje i
opremanje prostora u kolskom dvoritu nije nita manje vano za organiziranje
nastavnih aktivnosti od ureenja uionica i laboratorija u kolskoj zgradi. Ovo je
vano da imaju u vidu svi uitelji, a napose oni koji dobiju jednoga dana ulogu
kolskog ravnatelja.
Strategije aktivnog uenja
Ve smo kazali da u kolama jo uvijek dominira frontalna nastava odnosno
nastava orijentirana na uitelje. Dijelom je tome uzrok nain osposobljavanja buduih
uitelja a dijelom i kolski tradicionalizam prema kojemu je u koli vano realizirati
nastavni program, a to je najlake uraditi ako se svi nastavni sadraji prepriaju i
pokau uenicima u razrednoj uionici. Pritome je manje vana uloga i doivljaji
uenika tijekom nastavnog procesa. Uenici su uz
10
11
odgovor pronae samostalno, jer e tako stei i neke druge vane vrline neophodne za
uspjeno ukljuivanje u drutvenu i radnu zajednicu, ali i za kreativno aktivno
sudjelovanje u toj zajednici.
Malo je razrednih odjela u kojima nema barem nekoliko uenika koji su, uz
mentorsko voenje svoga uitelja, u mogunosti prikupljanti podatke odnosno raditi
na nekom individualnom istraivakom projektu. Rezultate takva istraivakog rada
uenik e prikazati nekom prigodom u razredu ili roditeljima na roditeljskom
sastanku. Saetak tih rezultata e napisati za razredne novine. Teko je procijeniti
pedagoku, gnoseoloku i psiholoku vrijednost takvih aktivnost za takve uenike,
odnosno za njihovu budunost.
* * *
O razmatranim problemima mogu itatelji pronai nove ideje u citiranoj
literaturi, a ovdje nam je bila namjera tek podsjetiti uitelje da sve to ponajvie ovisi o
njima samima. Uitelji su glavni kreatori svih nastavnih situacija i jedan od glavnih
imbenika ukupnog nastavnog i kolskog ozraja. Dakle, uz malo volje i dobrih ideja
moe se nastava kao zajedniki rad uenika i uitelja uiniti ugodnijom i
uinkovitijom. Promjene u koli i nastavnom procesu ovise, prije svega, o ljudima
odnosno o subjektima koji u tom procesu sudjeluju.
Literatura:
Bognar, L. (199 ), Igre. Osijek: Vlastita naklada.
Bognar, L. i Matijevi, M. (1993), Didaktika. Zagreb: kolska knjiga.
Bonjak, B, (1997), Drugo lice kole. Zagreb: Alinea.
Buni, K. i dr. (1993), Igrom do sebe. Zagreb: Alinea.
12