You are on page 1of 12

1

Milan Matijevi, Zagreb


DIDAKTIKE STRATEGIJE I RAZREDNO-NASTAVNO OZRAJE NA
POETKU OBVEZNOGA KOLOVANJA
Poznato je da izbor nastavnih strategija ovisi o ciljevima odgoja, o uzrastu i s
tim povezanim prethodnim iskustvima uenika, zatim o zemljopisnoj lokaciji kole i
drutvenom okruenju, o ekonomskim uvjetima, o stavovima i osposobljenosti
uitelja, o prirodi nastavnih sadraja itd. Dakle, i ciljevi odgoja uvjetuju izbor
specifinih nastavnih strategija. Ti ciljevi su u skladu s psiholokim teorijama koje
ukazuju na nunost zadovoljavanja odreenih djetetovih potreba u koli i nastavnom
procesu.
Prisjetimo se nekih osnovnih potreba djeteta: kretanje, komuniciranje,
druenje, spoznavanje svijeta oko sebe, pripadanje, ljubav, sigurnost, potovanje.
Zadovoljavanje ovih prirodnih djetetovih potreba mogue je u nastavnom procesu
koji je orijentiran prema djetetu, a ne prema uitelju. U dananjim kolama, naalost,
jo je uvijek na cijeni model nastave u kojem je vano samo to i kako radi uitelj, a
od djece se oekuje da sjede, sluaju i gledaju to se dogaa ispred njih. Takav model
nastave nije pogodan za ostvarivanje ciljeva odgoja i nastave.
Razredno-nastavno ozraje
Ostvarivanje ciljeva odgoja u nekoj koli ovisi o brojnim imbenicima.
Terminom razredno-nastavno ozraje (nastavna klima, nastavna atmosfera) oznaava
se u pedagokoj literaturi ukupnost i povezanost imbenika koji uvjetuju ostvarivanje
ciljeva odgoja i nastave. Taj termin oznaava relativno trajan kvalitet odnosa glavnih
subjekata nastavnog procesa, a koji je obino obiljeen odgovarajuim emocionalim
tonom.
Na kvalitet ukupnog nastavnog ozraja svakako najvie utjecaja imaju glavni
subjekti nastavnoga procesa - uenici i uitelji. Dalje, tu je i utjecaj kolskih
ravnatelja, slubene dravne prosvjetne politike i

roditelja. Strunjaci za pitanja

nastave e toj listi imbenika dodati svakako i utjecaj kolske arhitekture, nastavne
opreme, mjesta izvoenja nastavnih aktivnosti itd.

Nastavni proces moemo promatrati kao zajedniki rad uenika i uitelja. U


svakom ozbiljnijem radu skupine ljudi moemo uoiti dogovor na poetku rada,
preuzimanje individualnih zaduenja i obveza, zatim slijedi etapa ostvarivanja
dogovorenog, te vrednovanje izvrenog. Dobro je ako se taj ciklus dogaa i u koli.
Dogovaranje uitelja i uenika o nainu rada dogaa se na poetku kolske godine,
zatim na poetku svakog tjedna, te na poetku svakog dana. Uenicima koji imaju
specifine razvojne potrebe uitelj e pomoi da preuzmu obveze koje, u skladu s
vlastitim mogunostima, mogu izvriti. Da bi nastavno ozraje bilo poticajno za
raznovrsne uenike aktivnosti, te da bi moglo zadovoljiti raznovrsne razvojne
potrebe uenika, uitelj e nastojati mijenjati pedagoke scenarije u kojima sudjeluju
uenici jednog razrednog odjela. Razni istraivaki projekti, izrada razrednih novina,
odlasci na izlete, didaktike igre, te dopisivanje s uenicima drugih kola, pridonijet
e stvaranju poticajne nastavne atmosfere, te ostvarivanju ciljeva odgoja, meusobno
razumijevanje i suradnju, koji se dogaaju na afektivnom planu i ije rezultate ne
moemo svakodnevno mjeriti testovima i ocjenjivati numerikim ocjenama. Ti su
rezultati ponekad vaniji za kasniji ovjekov ivot od brojnih informacija koje je
morao u koli uiti i s kojima je na ispitnim testovima postizao zadovoljavajue
rezultate.
Uz razmatranje uloge razrednoga ozraja na ostvarivanje odgojnih ciljeva
korisno je spomenuti pitanja suradnikog i natjecateljskog ozraja u nastavnom
procesu. U razrednom je odjelu obino tridesetak djece razliitih individualnih
obiljeja i sposobnosti. Moda su razlike na afektivnom planu najvee ali im uitelji
obino ne pridaju odgovarajuu pozornost. Obino se govori o djeci koja su
intelektualno retardirana, ili koja imaju neke fizike tekoe ili razvojne nedostatke.
Malo se, meutim, govori o emocionalim problemima djece, o smetnjama u
afektivnom razvoju djeteta, odnosno o emocionalnoj retardiranosti.
Strunjaci se ne slau uvijek oko mjesta natjecateljskih situacija u cjelini
nastavnoga procesa, ali i samo to neslaganje govori da se radi o vanom pedagokom
pitanju. Uitelj e, dakle, nastojati da u cjelini razredno-nastavnoga ozraja nae
pravu mjeru za suradnike i natjecateljske situacije, uz nastojanje da suradnike
prevladavaju (Vie kod: udina-Obradovi - Teak, 1995, te kod Uzelac i dr. 1994).

Ovo kratko podsjeanje na pitanje razredno-nastavnoga ozraja ima za cilj tek


potaknuti uitelje na razmiljanje koliko oni sami mogu utjecati na stvaranje
povoljnog ozraja u razrednim odjelima, te kakav je mogui utjecaj nastavnog ozraja
na ukupne odgojne i nastavne rezultate (vie kod: Bognar - Matijevi, 1993, Bonjak,
1997, udina-Obradovi - Teak, 1995, Matijevi, 1997). U nastavku emo neto vie
kazati o izboru ureenju prostora za raznovrsne nastavne situacije, te o utjecaju
didaktikij strategija na ukupno razredno-nastavno ozraje u poetnim godinama
obveznoga kolovanja.
Uionica i kolsko dvorite
Mnogi se uitelji pitaju kako treba organizirati sjedenje i radna mjesta svojih
uenika u uionici. Uz to je i pitanje to od raznovrsne opreme treba imati u uionici
kako bi se zadovoljile razvojne potrebe djece koja e tu boraviti. Tu je i pitanje
opreme koja je potrebna za ostvarivanje nastavnih ciljeva. Kolike su razlike u
odgovorima na ova pitanja najbolje emo vidjeti ako posjetimo nekoliko uionica u
dravnim kolama, te nekoliko uionica u alternativnim kolama koje slijede uenje
Marije Montessori, Celestina Freineta ili Rudolfa Steinera. Uz takve posjete svakako
bi valjalo pogledati i gdje izvode nastavu pristae odgoja u prirodi. Po onome to
emo prilikom takvih posjeta uoiti moemo zakljuiti to se dogaa tijekom godine u
pedagokim situacijama u kojima sudjeluju djeca i uitelji u takvim nastavnim
prostorima. Neki je pedagog konstatirao da djeca u kolama unitavaju kolsku
opremu i ponaaju se agresivno u uionicama, izmeu ostaloga, i zato to se tamo ne
nalazi oprema koja moe zadovoljiti njihove spoznajne interese i razvojne potrebe.
Teko je ne sloiti se s njim.
to, dakle, preporuiti uiteljima koji vode razredne odjele na poetku
kolovanja glede opremanja i ureenja razredne uionice i kolskog dvorita?
Mnogi su pedagozi upozoravali da kolske prostorije i nastavna komunikacija
u razrednim odjelima na poetku kolovanja (ovdje: prve etiri godine obveznog
kolovanja) trebaju podsjeati na obiteljski stan i ivot u normalnoj obitelji. Mislimo
da je tu ideju dobro slijediti uvijek kada se trai odgovor na postavljeno pitanje glede

opremanja i ureenja prostora za organiziranje nastavnih aktivnosti. Uz to odmah


treba istaknuti da nije uionica jedino mjesto gdje se dogaaju nastavne situacije,
odnosno raznovrsne aktivnosti uenika i uitelja tijekom kolske godine. Za
zadovoljavanje razvojnih potreba djece na poetku obveznoga kolovanja vano je da
su djeca ee na svjeem zraku i u prirodi, a ne samo u uionicama sa zatvorenim
prozorima i sputenim zavjesama kako uenici ne bi esto gledali to se dogaa vani.
Zato emo ovdje prikazti i nekoliko ideja za ureenje kolskog okolia u kojem se
mogu organizirati brojne nastavne epizode i zadovoljavanje djejih razvojnih potreba.
U uionici je bolje imati kolske klupe za individualni rad negoli stolove za
kojima sjede po dva ili tri uenika. Radni stolovi za individualni rad uenika mogu se,
prema potrebi i elji, ee tijekom nastavne godine pomjerati po uionici. Ponekad
e to biti sjedenje "u krug", ponekad sjedenje "u potiljak", a ponekad sjedenje u
manjim skupinama (4 do 6 uenika). Ponekad e radni stolovi biti smjeteni uz etiri
zida uionice, a stolice e biti sloene "u krug" na sredini uionice. Vano je da su
stolice i stolovi primjereni fizikom razvoju djece na poetku kolovanja.
No, osim stolica i stolova u uionici treba jo mnogo toga za zadovoljavanje
nastavnih i djejih razvojnih potreba. Uionice u konfekcijskim dravnim kolama su
obino opremljene tehnikom i sredstvima za frontalnu nastavu (kolska ploa, video
recorder, grafoskop, dijaprojektor i sl.). Nedostaje oprema za raznovrsne individualne
aktivnosti uenika, a takve bi trebale tijekom nastavne godine dominirati u odnosu na
dogaanja ispred uenika. Taj nedostatak mogu kreativniji uitelji uz pomo roditelja
i uenika nadoknaditi. Dobro je ako kola osigura u svakoj uionici nekoliko niskih
ormaria, te stolova na koje se moe sloiti raznovrsni materijal za individualni i
grupni rad uenika.
Korisno je u svakoj uionici urediti nekoliko interesnih sredita u kojima djeca
mogu zadovoljit svoje individualne elje. Tu su prije svega kuti s didaktikim igrama
i igrakama, te mala razredna itaonica. Didaktike igre mogu biti sloene u jedan
ormari a uenici e ih koristiti na svom individualnom radnom mjestu ili negdje na
podu. (Poznato je da se djeca ove dobi rado igraju leei ili sjedei na podu.) Neke
didaktike igre moe kupiti kola ali neke mogu donijeti djeca od kue (razne
slagalice, domino, memory, i sl.).

Sljedee interesno sredite jeste mala razredna knjinica u kojoj se nalazi


pedesetak slikovnica i knjiga s tekstovima koji su primjereni ovom uzrastu djece. Tu
su svakako i djeje enciklopedije te djeji asopisi iz ranijih godita. Dio ovog
materijala moe kupiti kola a dio mogu uenici donijeti od svojih kua radi
meusobne razmjene. Spomenimo da je ideja s donoenjem vlastitih igraki i knjiga u
razredni fond viestruko pedagoki vrijedna. Time se uenici potiu na sruadnju,
razmjenu i meusobno pomaganje, a takoer i na bolje uvanje individualne opreme.
Korisno je u uionicama za ovaj uzrast djece urediti i sredite za praktine
aktivnosti. Tu svakako treba osigurati jedan radni stol veliine kolske klupe za dva
uenika i jedan manji ormari za opremu. Od opreme tu je korisno imati kartona,
papira u boji, tankog lima, mekane ice, page, te raznih komada od drveta i plastike
koji mogu potaknuti pojedine uenike na kreativne praktine aktivnosti. Tu je korisno
osigurati neto plastelina, gline, koe, komadia platna i sl. Podsjetimo na korisno
rjeenje koje se moe vidjeti u nekim uionicama gdje svako dijete ima svoj
individualni alat sloen u jednu srednju kutiju za cipele. Takve su kutije uredno
poredane na jednm ormariu s policama (bez vrata). U takvim kutijama obino se
nalaze kare, ljepilo za papir, igla i konac, trokut, ravnalo, noi sa zaobljenim vrhom,
i neke druge sitnice koje uenik poeli imati u uionici. I ova radna oprema potie
uenike na suradnju, meusobno pomaganje, a naravno i na urednost, marljivost,
kreativnost itd.
U nekim uionicama moe se nai ureeno i glazbeno sredite. Tu je mala
fonoteka s dvatri walkmena za individualno sluanje glazbe. Ostala interesna sredita
uitelji e organizirati povremeno tijekom godine. Tako e moda poeljeti jedan
mjesec imati u razredu sredite za male istraivae, ili sredite za pripremu razrednih
novina, sredite za slikanje i crtanje, ili sredite za darovite uenike (zadaci za one
koje ele i mogu uraditi vie).
U kolama se malo pozornosti pridaje izboru boja za zidove uionice. Kada
doe na red obnavljanje boja za zidove u koli dobro da uitelji i roditelji koji se
razumiju u estetiku i likovnu umjetnost pomognu u izboru boja za sve kolske, a
posebno za uionike prostore. I svakako, neka to ne bude konfekcijski - jedna boja za

sve kolske prostore. Podsjetimo, tek, da u waldorfskim kolama u izboru boja


obvezno sudjeluju uitelji i roditelji, a izbor boje ovisi o uzrastu i temperamentima
uenika koji e u odreenoj uionici sjediti.
Neki je zloban pedagog konstatirao da nam kolska dvorita slue za
odlaganje djece dok smetaju u koli. Naalost, kada promatramo ureenost okolia uz
neke kole nije se teko s njim sloiti. Poimo od pretpostavke da u kolskom
dvoritu djeca borave prije zajednike nastave u koli, zatim poslije zajednike
nastave u uionici, a esto e kreativni uitelji nai razlog za boravak s uenicima u
kolskom dvoritu radi zajednikih nastavnih aktivnosti. O ograivanju kolskog
dvorita u pedagokoj literaturi ne pie nita ali je to problem s kojim se susreu
uitelji i kolski ravnatelji u svim kolama. Dakle, kada se rijei taj nepedagoki
problem slijede brojne aktivnosti kojima uenici i uitelji mogu humanizirati i
pedagogizirati taj prostor za potrebe djece i nastavnoga procesa. Unutarnja ureenost
kolskog dvorita e ovisiti o prostoru koji je planiran uz kolsku zgradu, zatim od
poloaja kole (sredite grada, predgrae, selo), te od zemljopisne lokacije kole.
Podsjetimo da su uitelji i uenici Osnovne kole u Katel Lukiu uspjeli u tridesetak
godina zajednikog rada stvoriti botaniki vrt koji predstavlja rijedak prirodni biljni
rezervat koji je drava zatitila posebnim propisima i osigurala posebna novana
sredstva za odravanje. Ovo tek kao protuargument onima koji godinama nita ne
poduzimaju na ureenju kolskog okolia s obrazloenjem da nema za to novaca.
Brojne su privatne i dravne firme spremne pomoi kolama u nabavljanju opreme,
sadnica ili strojeva za ureenje kolskog dvorita.
Poeljno je da se u kolskom dvoritu planiraju prostori za portske aktivnosti,
zatim travnjaci te nisko i visoko raslinje. Korisno je ako se prostori za igranje mlaih
uenika odvojeno planiraju od igralita za uenika starijih razreda. Ako to veliina
kolskog dvorita dozvoljava korisno je planirati manji prostor za kolski vrt u kojem
e uenici mlaih razreda stjecat osnovna znanja o uzgoju bilja a stariji uenici moi
provoditi razne eksperimente u prirodi iz podruja kemije i biologije.
Prilikom ureenja kolskog dvorita svakako valja planirati jednu ili vie tzv.
ljetnih uionica. Takve je uionice dobro planirati odvojeno od porskih terena, na
mjestu gdje se moe osigurati hlad u vrijeme toplih dana. Za sjedenje je mogue

pronai tri do etiri drvene klade ili izrezati tridesetak oblutaka od debljih drveta koja
nisu za industrijsku preradu. Ovo e snalaljiviji uitelji osigurati kod privatnih pilana
ili umskih gazdinstava u kojima rade roditelji njihovih uenika.
Neke kole imaju dosta dobro organizirane uenike zadruge koje su za svoje
aktivnosti uredile male gospodarske zgrade u kolskom dvoritu u kojima uenici ue
o proizvodnji, o uzgoju biljaka ili ivotinja, te stjeu poduzetnika znanja i
sposobnosti.
U dobro ureenim i opremljenim kolskim dvoritima dobro e doi klupe za
sjedenje u slobodno vrijeme ili za rad manjih skupina uenika na nekom nastavnom
zadatku, zatim pjeenici za razne aktivnosti mlaih uenika, toaletne prostorije s
ulazom iz dvorita, koevi za odlaganje otpada, te razna druga oprema za igranje i
druenje djece (kuice za skrivanje, penjalice, klackalice, ljuljake, i sl.). Ureenje i
opremanje prostora u kolskom dvoritu nije nita manje vano za organiziranje
nastavnih aktivnosti od ureenja uionica i laboratorija u kolskoj zgradi. Ovo je
vano da imaju u vidu svi uitelji, a napose oni koji dobiju jednoga dana ulogu
kolskog ravnatelja.
Strategije aktivnog uenja
Ve smo kazali da u kolama jo uvijek dominira frontalna nastava odnosno
nastava orijentirana na uitelje. Dijelom je tome uzrok nain osposobljavanja buduih
uitelja a dijelom i kolski tradicionalizam prema kojemu je u koli vano realizirati
nastavni program, a to je najlake uraditi ako se svi nastavni sadraji prepriaju i
pokau uenicima u razrednoj uionici. Pritome je manje vana uloga i doivljaji
uenika tijekom nastavnog procesa. Uenici su uz

takvu didaktiku paradigmu

najee pasivni promatrai ili sluai.


U novijoj didaktikoj literaturi esto se spominju izrazi aktivno i iskustveno
uenje. Svako bi uenje trebalo podrazumijevati raznovrsne aktivnosti subjekata koji
ue ali to ponekad nije tako. Naime, kako smo ve kazali, esto su aktivnosti uenika
(subjekata koji ue) svedene na sjedenje, sluanje i gledanje. Izraz iskustveno uenje
donekle objanjava sintagmu aktivno uenje. Iskustveno uenje oznaava vrstu uenja

u kojem subjekti koji ue sudjeluju u planiranju i organiziranju procesa uenja. Uz


takvo uenje stvaraju se i stjeu nova iskustva. Ovdje je uenje shvaeno kao
mijenjanje jedinke koja ui, odnosno uenje se promatra kao stjecanje osjetnih
iskustava. Moda e u objanjavanju pojma aktivno uenje pomoi i pojam
inovativno uenje. Taj pojam oznaava budunosti usmjereno uenje kojem je vaan
sastavni element anticipacija ili predvianje (umjesto pasivnog prilagoavanja
postojeem), te participacija (aktivno sudjelovanje uenika).
Opredijelimo li se, dakle, za aktivno, iskustveno i inovativno uenje, trebamo
organizirati nastavni proces u kojem uenici sudjeluju u raznovrsnim pedagokim
epizodama, anticipiraju, mataju i kreiraju, te kritiki propituju svijet koji ih okruuje.
To e biti mogue ukoliko umjesto predavake nastave koja je orijentirana na uitelja,
u vie pedagokih situacija planiramo i provedemo uz strategije aktivnog uenja.
Takve su strategije oznaene izrazima problemska i istraivaka nastava, uenje
otkrivanjem, simulacije, didaktike igre, te razne varijante vjebanja. Uz ove
strategije i uloga uitelja bitnije se mijenja u odnosu na njegovu ulogu u frontalnoj
predavakoj nastavi. On je ovdje organizator i suradnik u zajednikom radu s
uenicima.
U nastavi uenici stjeu znanja, vjetine, stavove, te novi sustav vrijednosti.
Sve se to moe postii i uz frontalnu predavako-prikazivaku nastavu, naravno, uz
drugi kvalitet. Meutim, uz strategije aktivnog uenja uenicima se prua prigoda
nauiti i puteve otkrivanja novih znanja. Vane su zadae suvremene kole
osposobljavanje uenika za samostalno uenje, zatim za kreativno ukljuivanje u
radnu praksu, osposobljavanje uenika za traenje i selekciju informacija, pripremanje
uenika za promjene koje ih oekuju u dinaminom vremenu njihova radnog vijeka,
razvijanje poduzetnikih vrlina, te osposobljavanje za sudjelovanje u demokratskim
politikim dogaanjima drutva u kojem e ivjeti. Sve to uz tradicionalni model
frontalne predavake nastave nije mogue postii. Za to je potrebno organizirati u
koli drukije pedagoke scenarije s nastavnim epizodama u kojima su uenici aktivni
sudionici, u kojima se stvaraju i stjeu nova ivotna iskustva. Naravno, orijentacija na
takvu nastavu trai drugaiju nastavnu opremu, novu organizaciju razredne uionice,
izbor mjesta za odvijanje nastavne epizode u skladu s glavnim zadaama nastave, te
odgovarajue modele praenja i ocjenjivanja uenika. Znaajnu didaktiku ulogu u

takvoj koli ima suvremeno biblioteno-informacijsko sredite koje je na raspolaganju


uenicima tijekom itava dana. S takvim sreditem uenike treba upoznati ve na
samom poetku obveznog kolovanja a tijekom toga kolovanja omoguiti mu da tu
provede znaajan dio nastavnog vremena. Tu uenici mogu dolaziti individualno ili u
manjim skupinama, kada trae podatke za neki svoj individualni ili timski projekt.
Istaknimo i ovdje da nije razredna uionica uvijek pogodno mjesto za
raznovrsne pedagoke epizode kojima elimo ostvariti istaknute nastavne ciljeve.
ee e odgovarajue mjesto za individualne i zajednike nastavne aktivnosti uitelj
i uenici pronai u kolskom dvoritu, u prirodi koja se nalazi u blioj okolici kole,
ili u nekim javnim ustanovama i poduzeima koje se nalaze u blizini kole.
Istraivaka nastava
Umjesto gotovih odgovora o svijetu koji ih okruuje uenicima treba ee
tijekom kolovanja omoguiti samostalno otkrivanje i istraivanje toga svijeta. Osim
steenih znanja, oni e tako nauiti i puteve dolaenja do novih znanja, a kod njih
emo potaknuti i elju za samostalno prouavanje. S takvim osposobljavanjem treba
poeti ve na samom poetku obveznog kolovanja.
Prirodno je svojstvo djece elja za uenje i spoznavanjem svijeta koji ih
okruuje. Brojna su djeja pitanja o dogaanjima oko njih. Uitelj nee stii
odgovoriti na brojna pitanja tipa to, zato, kako itd. ak i ako to moe, uinit e im
uslugu ako ih potakne da sami trae odgovore na svoja pitanja. Umjesto unaprijed
pripremljenih pitanja na koja e odgovoriti na planiranom nastavnom satu, bit e
dobro ako uitelj dozvoli uenicima da kau pitanja koja ih zanimaju iz nekog
nastavnog podruja. Nitko ne moe unaprijed predvidjeti sva pitanja koja uenici
nekog razreda mogu postaviti o bilo kojoj temi iz nastavnog programa. teta je ne
omoguiti im da ta pitanja postave, a jo vea ako im ne omoguimo samostalno
traiti odgovore na ta pitanja.
Neki je pedagog kazao kako je uiteljeva funkcija u odreenoj mjeri
paradoksalna. Naime, uitelj svojim radom treba sebe uiniti nepotrebnim. Ovaj je
paradoks povezan s obvezom uitelja da osposobljava uenike za samostalno uenje,

10

te za traenje i selekciju informacija. Tu e svoju funkciju najbolje ostvariti ako ee


tijekom susreta sa svojim uenicima izabere problemsku i istraivaku nastavu kao
globalnu didaktiku strategiju.
Sposobniji uenici mogu ve u prvom i drugom razredu obeznog kolovanja
preuzimati male individualne istraivake zadatke, a ostali uenici to mogu kasnije.
No, uz uiteljevo voenje, svi uenici mogu timski raditi na raznim projektima ve od
prve godine zajednikog kolskog druenja. U svezi ciljeva naobrazbe za mir,
razvijanja svijesti o nacionalnoj pripadnosti i kulturnom identitetu, te u svezi
razvijanja suradnikih kompetencija i stjecanja multikulturalnih vrijednosti, i uenici
mlaeg kolskog uzrasta mogu sudjelovati u prikupljanju podataka o okolici i
kulturnom miljeu koji ih okruuje.
Evo nekih globalnih tema i istraivakih problema za koje e i uenici na
samom poetku kolovanja pokazati interes: Kako je nae mjesto dobilo ime? Kako su
nae ulice dobile ime? Odakle imena rijeka, planina, brda, potoka, itd, u naem kraju?,
Koje su nai narodni obiaji? Koji su narodni obiaji naih susjeda?, Legende iz naeg
kraja?, Koje stare graevine postoje u naem kraju?, Narodne poslovice, to
oznaavaju politike rijei koje ujemo na radiju i televiziji?, Koje stare rijei
spominju nae bake i djedovi? Itd.
Pojedini od istraivakih problema mogu biti predmetom bavljenja uitelja i
uenika (nastava je zajedniki rad uitelja i uenika!) tijekom tjedan dana ili tijekom
itave kolske godine. Rezultati prikupljenih podataka mogu biti ostalim uenicima
priopeni u formi tematskih zidnih novina, u formi jedne tematske mape, ili kao
struni prikaz u razrednim novinama. Ipak, najvanije je to e uenici sudjelovati u
nekom od takvih projekata, i to e u ivot ponijeti jedno iskustvo i bogato sjeanje za
vlastitu budunost. U svezi istaknutih tema i problema za istraivake aktivnosti
uenika oni e odgovore i podatke traiti u kolskoj knjinici, od roditelja, od baka i
djedova, od kunih prijatelja, zatim neposredno u izvornoj stvarnosti, posjeivanjem
muzeja, izlobi, povijesnih mjesta, itd.
Osnovnu pedagoku devizu iskazala je Marija Montessori u reenici: "Pomozi
mi da to uradim sam." Ovo spominjemo uz ovaj didaktiki problem zato to neki

11

uitelji, katkad iz nerazumijevanja didaktikog i gnoseolokog znaenja ovog pitanja,


a katkad iz puke nestrpljivosti, poele odmah odgovoriti na sva pitanja koja
postavljaju uenici ili koja su predviena nastavnim programom. Za budunost
svakog uenika gnoseoloki, didaktiki

i psiholoki vrednije je pomoi mu da

odgovor pronae samostalno, jer e tako stei i neke druge vane vrline neophodne za
uspjeno ukljuivanje u drutvenu i radnu zajednicu, ali i za kreativno aktivno
sudjelovanje u toj zajednici.
Malo je razrednih odjela u kojima nema barem nekoliko uenika koji su, uz
mentorsko voenje svoga uitelja, u mogunosti prikupljanti podatke odnosno raditi
na nekom individualnom istraivakom projektu. Rezultate takva istraivakog rada
uenik e prikazati nekom prigodom u razredu ili roditeljima na roditeljskom
sastanku. Saetak tih rezultata e napisati za razredne novine. Teko je procijeniti
pedagoku, gnoseoloku i psiholoku vrijednost takvih aktivnost za takve uenike,
odnosno za njihovu budunost.
* * *
O razmatranim problemima mogu itatelji pronai nove ideje u citiranoj
literaturi, a ovdje nam je bila namjera tek podsjetiti uitelje da sve to ponajvie ovisi o
njima samima. Uitelji su glavni kreatori svih nastavnih situacija i jedan od glavnih
imbenika ukupnog nastavnog i kolskog ozraja. Dakle, uz malo volje i dobrih ideja
moe se nastava kao zajedniki rad uenika i uitelja uiniti ugodnijom i
uinkovitijom. Promjene u koli i nastavnom procesu ovise, prije svega, o ljudima
odnosno o subjektima koji u tom procesu sudjeluju.
Literatura:
Bognar, L. (199 ), Igre. Osijek: Vlastita naklada.
Bognar, L. i Matijevi, M. (1993), Didaktika. Zagreb: kolska knjiga.
Bonjak, B, (1997), Drugo lice kole. Zagreb: Alinea.
Buni, K. i dr. (1993), Igrom do sebe. Zagreb: Alinea.

12

Carlgren, F. (1991), Odgoj ka slobodi.Zagreb: Drutvo za waldorfsku


pedagogiju.
udina-Obradovi, M. i Teak, D. (1995), Mirotvorni razred. Zagreb:
Znamen.
Glaser, W. (1994), Kvalitetna kola. Zagreb: Educa.
Hentig, von H. (1997), Humana kola. Zagreb: Educa.
Koitka, Ch. (1985), Freinet-Pdagogik. Basis Verlag.
Matijevi, M. (1994), Alternativne kole. Zagreb: Una-MTV.
Matijevi, M. (1994), Humor u nastavi. Zagreb: Una-Mtv.
Matijevi, M. (1997), Didaktiki imbenici odgojno-obrazovnog ozraja.
U: kolsko i razredno-nastavno ozraje (Priredili: B. Bonjak i H. Vrgo), Zagreb:
HPKZ, str. 33-44.
Reece, J. and Walker, S. (1994), Teaching, Training and Learning. Durham,
New College, Busines Education Publishers.
Uzelac, M., Bognar, L. i Bagi, A. (1994), Budimo prijatelji. Zagreb: Slon.

You might also like