29.

Stabilitas loci
To je jedan od tri elemenata benediktinske duhovnosti (ostala dva su discretio i paternitas).
Znai ostati na jednom mjestu, oznauje trajnu vezu redovnika sa odreenim samostanom.
To je u redu benediktinskog duha (benediktinci, cisterciti i trapisti). Ovime se lanovi
odreenog reda zavjetuju na siromatvo, celibat, duhovnu istou i poslunost. Stabilitas loci
razlikuje benediktinski red od franjevaca, dominikanaca i karmeliana iji su lanovi zbog
prirode svog ivota (propovjednici i uitelji) u nemogunosti odraditi zavjet.
30. Kassiodor
On je starorimski i bizantski dravnik, sveenik, redovnik i pisac. Jedan je od crkvenih otaca.
Slubovao je u upravi Teodorika Velikog, kralja Ostrogota. Uenik je rimskog filozofa
Boecija. Karijeru je poeo kao savjetnik svog oca, guvernera Sicilije. Tako se mlad nauio
pravu, a bio je i konzul Rimskog Carstva 514. Na gotskom su sudu cijenili njegova znanja, pa
je radio oko znaajnih javnih dokumenata. Vrhunac mu je karijere bio kad je obnaao dunost
pretorskog prefekta Italije, zapravo je bio premijerom ostrogotske graanske vlasti. Pisao je
na latinskom jeziku kasne antike. S papom Agapetom I. suraivao je na utemeljivanju
knjinice u Rimu koja bi imala djela ekleziolokih pisaca na grkom i latinskom. Papa mu je
pomogao u projektu prevoenja starogrkih filozofa na latinski. Kad se umirovio, osnovao je
samostan Vivarij na svom obiteljskom imanju na obalama Jonskog mora.
31. Ivan Cassianus
Sveti Ivan Kasijan (360 435) je kranski redovnik i teolog slavljen u Zapadnoj i Istonoj
Crkvi zbog svojih pisanja. Donesao je prakse i ideje Egipatskih redovnika na
ranosrednjovjekovni Zapad. Dok je boravio u Rimu prihvatio je poziv da osnuje kompleks
samostana sv. Viktora blizu Marseillesa. U tom kompleksu je bio i muki i enski samostan i
bili su ureeni u stilu egipatskog monatva. Njegov rad je utjecao na sv. Benedikta koji je
svojim sljedbenicima predloio da itaju Kasijanova dijela.
32. Stiliti
Oni su istono kranski monasi, asketi, pustinjaci, koji ivi na stupu, kamenu ili hridi te su
provodili ivot u molitvi, askezi, odricanju, meditaciji i studiju Sv. Pisma. Vjerovali su da e
umrtvljenje njihovih tijela donijeti spasenje njihovoj dui. Najvie ih je bilo u Siriji. Definicija
takvog oblika monatva ''Monah je vjernik koji, po svom intimnom pozivu, na primjereniji
nain tei ostvarenju nasljedovanja Isusa, i to ne samo u duhu nego i svojim izvanjskim
oblijem, ivotom u samoi.''. Poticaj i izvor takvog opredjeljenja lei u samoj Isusovoj praksi
i primjeru. On se, za vrijeme svog propovijedanja, povlaio u osamu, na samotna mjesta:
Kad otpusti narod, uspe se na goru, u samou, da se moli. K stilitima su hodoastili mnogi i
njihove su propovijedi imale velik utjecaj. Glavni su predstavnici stilitstva Simeon Stilit
Stariji (V. st.) i Simeon Stilit Mlai (VI. st.). Stiliti su ponekad u cilju poveanja vlastite
patnje stavljali na sebe lance. Cilj njihova asketizma bio je odvajanje od materijalnog, grenog
svijeta. Stilita je tokom povijesti bio veliki broj, a meu njima je bilo i nekoliko ena. Jo
nekoliko poznatih stilita: Danijel iz Carigrada (+495), Luka mlai iz Grke (+956), Serafim iz
Sarova, Jakobos, Abraham iz Cira....

33. Sv. Anzelomof Cantebury

Sv. Anzelmo Canterburki (1033.- 1109.) je crkveni uitelj, benediktinski redovnik,
srednjovjekovni filozof, nadbiskup od Canterburyja koji je ivio u razdoblju od 1093. do
1109.g. Smatra se osnivaem skolastike jer u njegovoj teologiji istaknuto mjesto zauzima
razum poznat je po ontolokom argumentu o postojanju Boga Bog postoji jer ga moemo
zamisliti, najvee je bie nama spoznatljivo, vrhovno dobro koje ne ovisi ni o emu(Proslogion), vidi se slinost sa Platonom. Protivnik je kriarskih ratova. Sukob s engleskim
kraljem Vilimom II. zbog oduzetih crkvenih imanja i nepriznavanja pape Urbana II.,
pomirenje s kraljem Henrikom I.. Djela: Monologion, Proslogion, Dijalozi o istini, Slobodna
volja, Pad avola.
34.Bernard iz Clairvauxa
Bernard iz Clairvauxa (1090. 1153.) je cistercit, duhovni obnovitelj zapadnog monatva,
mlad dolazi u samostan Citeaux. Cistercite je uinio uzorom redovnike stege i strogosti;
mnoge ljude je svojim primjerom privukao u samostane, kojih je do smrti osnovao preko 160.
Autor je pravila cistercitskoga reda, a sudjelovao je i u sastavljanju pravila templara. Aktivan
je sudionik pri pokretanju 2. kriarskog rata, glavni propovjednik pohoda.
Proirio je tovanje Presvetog Imena Isusova i Djevice Marije, utjecao je na budue narataje
marijanskih teologa. Strogim asketizmom cistercite je uinio uzorom zapadnog monatva,
zbog ega su benediktinci pali u drugi plan. Uspjeno u spisima brani cistercite pred kritikama
benediktinaca iz Clunya.
35 Sv. Dominik
Osniva je crkvenog reda Dominikanaca- propovjednika. U tulukom kraju, zahvaenom
albigenkim pokretom, postao je marljivim posluiteljem propovijedanja (1206.), pri emu je,
primjerom evaneoskog siromatva i bratskim dijalogom o nauku vjere, uveo novi nain
izlaganja vjere, uz odobrenje pape Inocenta III. Dok je arkim propovijedanjem predavao
Boga ljudima, dotle je snagom molitve ljude privlaio Bogu.