Autoškola - Skripta Za Učenje

Propisi u cestovnom prometu
Izrazi u cestovnom prometu

Prometne povrine:
Kolnik je dio cestovne povrine namijenjen u prvom redu za promet vozila.
Kolnika traka je uzduni dio kolnika namijenjen za promet vozila u jednom
smjeru, s jednom prometnom trakom ili vie prometnih traka.
Prometna traka je obiljeeni ili neobiljeeni uzduni dio kolnika ija je irina
dovoljna za nesmetani promet jednog reda motornih vozila u jednom smjeru.
Prometna traka za spora vozila - obiljeeni uzduni dio kolnika namijenjen

za vozila koja sporom vonjom (npr. na uzbrdici) smanjuju protonost
prometa.
Prometna traka za ubrzavanje - dio kolnika namijenjen za ukljuivanje vozila
u prometni tok sa sporedne ceste.
Prometna traka za usporavanje - dio kolnika namijenjen za iskljuivanje
vozila iz prometnog toka na cesti.
AUTOKOLA SEMAFOR SINJ-SOLIN
Zaustavna traka - najee je nalazimo na autocesti. Slui za zaustavljanje

iskljuivo u sluaju kvara ili neke sline nude, tako da je na autocesti
zabranjeno zaustavljanje i parkiranje.
Biciklistika traka - dio kolnika namijenjen za promet bicikla koji se prostire
uzdu kolnika i koji je obiljeen utom uzdunom crtom na kolniku i propisanim
prometnim znakom.
Biciklistika staza - razlikuje se od biciklistike trake po tome to je fiziki
odvojena od kolnika.
Obiljeeni pjeaki prijelaz - dio kolnike povrine namijenjen za prelaenje
pjeaka preko kolnika, obiljeen oznakama na kolniku i prometnim znakovima
obavijesti.
Nogostup (plonik) - posebno ureena prometna povrina namijenjena za
kretanje pjeaka, koja je odvojena od kolnika najee na nain da je
uzdignuta u odnosu na njega ili na neki drugi nain.
Pjeaki otok - uzdignuti ili na drugi nain oznaena prometna povrina koja
se najee nalazi na sredini kolnika, te ima viestruku funkciju: fiziko
odvajanje kolnikih traka, mjesto gdje se mogu privremeno zaustaviti pjeaci ili
stanica za ukrcaj i iskrcaj putnika iz tramvaja.
Ostali izrazi:
Sudionik u prometu - je osoba koja na bilo koji nain sudjeluje u prometu na
cesti,
Voza - je osoba koja na cesti upravlja vozilom,
Pjeak - sudionik u prometu koji se ne upravlja vozilom, niti se nalazi u vozilu
ili na vozilu.
Smanjena vidljivost - ne vidimo ono to je bitno vidjeti u prometu na nekoj
odreenoj udaljenosti: druge sudionike prometa, prometne znakove, oznake
na kolniku i sl. zbog atmosferskih neprilika (magla, kia, snijeg, praina, dim...)
u naselju na vie od 100 metara, van naselja na vie od 200 metara).
Preglednost - konkretan prostor kojeg sudionik u prometu moe vidjeti s
mjesta gdje se nalazi (koliko ceste vidimo u daljinu).
Smanjena preglednost - kad ne vidimo dovoljno ceste u daljinu. Nastaje zbog

nepovoljne konstrukcije ceste (otri, nepregledni zavoji, prijevoji), cestovnih
objekata (mostovi, vijadukti, nadvonjaci...), nepravilno parkiranih vozila (na
krianjima, pjeakim prijelazima, nogostupima...) i minimalne vidljivosti (gusta
magla).
Zimski uvjeti - kada je kolnik prekriven snijegom ili je poledica.
Najvea doputena masa = masa vozila + nosivost
Masa vozila - masa praznog vozila s punim spremnikom goriva te obaveznim
priborom i opremom za vozilo.
Nosivost - doputena masa tereta do koje se vozilo smije opteretiti prema
deklaraciji proizvoaa vozila, s obzirom na doputena optereenja nosivih
sklopova.
Kolona - niz od najmanje tri vozila, osim bicikla, traktora, radnog stroja i
zaprenog vozila, koja su zaustavljena na cesti ili se kreu istom prometnom
trakom u istom smjeru, pri emu su brzina kretanja vozila i postupci vozaa
meusobno uvjetovani i izmeu kojih ne moe bez ometanja ui drugo vozilo.
Ometanje prometa - radnja u prometu kojom se nekoga suprotno prometnim
propisima prisiljava na promjenu dotadanjeg naina sudjelovanja u prometu.
Ugroavanje prometa - takav nain sudjelovanja u prometu zbog kojeg je
nastupila neposredna opasnostnastanka prometne nesree.
Prometna nesrea:
o dogaaj na cesti u kojemu je sudjelovalo najmanje jedno vozilo u
pokretu
o dogaaj na cesti u kojemu je najmanje jedna osoba ozlijeena ili
poginula
o dogaaj na cesti u kojemu je izazvana materijalna teta.
Vidno polje - prostor kojeg voza vidi bez pomicanja oiju.
Otrina vida - uoavanje malih razlika u obliku i veliini predmeta.
Mladi voza - voza u dobi do 24 godine.
Izrazi o radnjama s vozilom u prometu:

Zaustavljanje vozila je svaki prekid kretanja vozila na cesti u trajanju do tri
minute, osim prekida koji se ini da bi se postupilo po znaku ili pravilu kojim se
upravlja prometom.
Parkiranje vozila je prekid kretanja vozila u trajanju duem od tri minute, osim
prekida koji se ini da bi se postupilo po znaku ili pravilu kojim se upravlja
prometom.
Mimoilaenje je prolaenje vozilom pokraj drugog vozila koje se po istom
kolniku kree iz suprotnog smjera.
Pretjecanje je prolaenje vozilom pokraj drugog vozila koje se kree u istom
smjeru.
Obilaenje je prolaenje vozilom pokraj zaustavljenoga ili parkiranog vozila ili
drugog objekta koji se nalazi na prometnoj traci kojom se vozilo kree.
Polukruno okretanje je okretanje vozila za 180 stupnjeva iz dotadanjeg
smjera kretanja radi ukljuivanja u suprotni prometni tok (promjena kolnike
trake).
Prestrojavanje je zauzimanje takvog poloaja s vozilom na prometnoj traci i
na takvoj udaljenosti od raskrija, ili drugog mjesta na cesti, iz kojeg se na
siguran nain moe izvesti naredna radnja s vozilom (skretanje, okretanje,
zaustavljanje i sl.).
Kategorizacija vozila
Vozaka dozvola izdaje se za upravljanje vozilima koja su svrstana u A1, A2, A, B, B
+ E, C1, C1 + E, C, C + E, D1, D1 + E, D, D + E, F, G, H i AM kategorije.
Kategorija
Vozila koja pripadaju

kategoriji
Minimalna
dob
(godine)
A1
motocikli radnog obujma motora do

125 cm3 i snage motora do 11 kW
16
A2
spadaju motocikli ija snaga ne

prelazi 35 kW i iji omjer
snaga/masa ne prelazi 0,2 kW/kg,
18
motocikli sa ili bez bone prikolice
(20) 24
B+E
motorna vozila, osim vozila A1, A2,

A, F, G i M kategorije ija najvea
doputena masa ne prelazi 3.500
kg i koja su dizajnirana i
konstruirana za prijevoz ne vie od
8 putnika, ne raunajui sjedalo za
vozaa; motorna vozila ove
kategorije mogu biti u kombinaciji s
prikljunim vozilom ija najvea
doputena masa ne prelazi 750 kg
kombinacije vozila koje se sastoje
od vunog vozila B kategorije i
prikljunog vozila, pri emu najvea
doputena masa prikljunog vozila
ne prelazi 3.500 kg
18
19
C1
motorna vozila do 7.500 kg najvee

doputene mase
18
C1+E
vuna vozila kategorije C1 i

prikljuna vozila ija najvea
doputena masa iznosi vie od 750
kg, s time da najvea doputena
masa tako nastale kombinacije
vunog i prikljunog vozila ne smije
prelaziti 12.000 kg
19
motorna vozila ija je najvea

doputena masa iznad 7.500 kg
19
Vozilo
C+E
D1
D1+E
skupine vozila koje se sastoje od

vunoga motornog vozila C
kategorije i prikljunog vozila ija
najvea doputena masa iznosi
vie od 750 kg
motorna vozila projektirana i
izraena za prijevoz najvie 16
putnika uz vozaa i ija
maksimalna duljina nije vea od 8
m; motorna vozila ove kategorije
mogu se kombinirati s prikolicom
ija najvea doputena masa nije
vea od 750 kg
kombinacije vozila kada vuno
vozilo kategorije D1 i njegova
prikolica ima najveu doputenu
masu veu od 750 kg, ne dovodei
u pitanje odredbe propisa o tipnom
odobrenju za dotina vozila
20
21
21
motorna vozila za prijevoz osoba

koja osim sjedala za vozaa imaju
vie od osam sjedala
21
D+E
vuna motorna vozila D kategorije i

prikljuno vozilo ija najvea
doputena masa iznosi vie od 750
kg
21
traktori sa ili bez prikolice
16
radni strojevi
16
pruna vozila - tramvaji
21
AM
mopedi i motokultivatori (max 4kw,

50ccm3, 50 km/h)
15
vozilo je svako prijevozno sredstvo namijenjeno za kretanje po cesti, osim djejih

prijevoznih sredstava, prijevoznih sredstava na osobni ili motorni pogon za osobe s
invaliditetom ili starije osobe, ako se pri tom ne kreu brzinom veom od brzine
ovjejeg hoda.
Podjela vozila:
motorna vozila
bez motora
MOTORNA VOZILA
(Svako vozilo koje se pokree snagom vlastitoga motora, osim vozila po
tranicama).
SPORIJA
BRA
Motocikli (A kat,)
Mopedi (AM kat.)
Traktori (F kat.)
Osobna vozila (B kat.)
Teretna vozila (C kat.)

Radni strojevi (G kat.)
Autobusi (D kat.)
Samo bra motorna vozila se smiju kretati cestama vieg reda autocestom, brzom
cestom i cestom za motorna vozila (motorna su i mogu razviti brzinu veu od 60
km/h).
BEZ MOTORA
Bicikle
Runa kolica
Zaprena vozila
Prikljuna vozila
UVJETI ZA UPRAVLJANJE VOZILOM

OSOBA SA VOZAKOM DOZVOLOM B KATEGORIJE SMIJE UPRAVLJATI :
motornim vozilima F, G i AM kategorije
UVJETI ZA UPRAVLJANJE VOZILOM
tjelesna i duevna sposobnost
potrebno znanje i vjetine
posjedovanje vozake dozvole odreene kategorije (koristiti pomagla koja su
upisana u vozaku dozvolunaoale
KAD VOZA NE SMIJE ZAPOETI UPRAVLJANJE VOZILOM ?
ako u organizmu ima alkohola iznad propisane koliine
ako je pod utjecajem opojnih droga
ako je u tolikoj mjeri umoran ili bolestan da je nesposoban za vonju
ako koristi lijekove na kojima je oznaeno da se ne smiju upotrebljavati prije ili
za vrijeme vonje
PRAVO
NA
SAMOSTALNO
UPRAVLJANJE
VOZILOM
ODREENE
KATEGORIJE:
osoba koja je duevno i tjelesno sposobna upravljati vozilom
osoba koja je navrila minimalnu dob za upravljanje vozilom
VOZAKA DOZVOLA:
kad upravlja vozilom voza uvijek mora imati vozaku dozvolu, i prometnu
dozvolu
dokumente je zabranjeno ostavljati u vozilu
MLADI VOZA je voza u dobi do 24 godine,
na autocesti - do 120 km/h
na brzoj cesti i cesti namijenjenoj iskljuivo za promet mot. Vozila do 100
km/ h
na cesti izvan naselja do 80 km / h
MLADI VOZA NE SMIJE UPRAVLJATI VOZILOM :
ako u organizmu ima alkohola iznad 0, 00 g / kg
ako u organizmu ima opojnih droga
OBVEZE I ODGOVORNOSTI SUDIONIKA U PROMETU

Sudionici u prometu duni su postupati:
A. prema prometnim pravilima,
B. prometnih znakova,
C. prometnim svjetlima
D. znakova ovlatenih osoba
DUNOSTI VOZAA
Vozilo drati na takvoj udaljenosti od drugih vozila u prometu da, s obzirom na
brzinu kretanja vozila i druge okolnosti prometa, ne izazove opasnost i ne ometa
druge vozae.
Kad prilazi pjeakom prijelazu, upravljati vozilom s osobitim oprezom i voziti
takvom brzinom da, u sluaju potrebe, moe pravodobno zaustaviti vozilo
ispred pjeakog prijelaza (obratiti panu na sve pjeake).
Obratiti osobitu panju te po potrebi zaustaviti vozilo na slijepe osobe, osobe
starije dobe, te djecu kad samostalno sudjeluju u prometu.
Zaustaviti svoje vozilo iza vozila javnog prijevoza putnika ili pokraj autobusa
kojim se obavlja prijevoz za vlastite potrebe, zaustavljenog na stajalitu kad
osobe, ulazei u to vozilo, odnosno izlazei iz tog vozila, moraju prijei preko
prometne trake ili kolnika kojem se vozila kreu (pozornost i oprez ako ne prelaze
prometnu traku).
Kada se vozilom kree iza vozila kojim se prevoze djeca (vozilo je oznaeno
znakom za prijevoz djece), voza vozila je duan zaustaviti se kad je vozilo
kojim se prevoze djeca zaustavljeno na kolniku dok djeca ulaze u vozilo ili izlaze iz
vozila (na busu upaljeni svi pokazivai smjera).
Sudionici u prometu
Ponaanje sudionika u prometu
mora se temeljiti na meusobnom uvaavanju i partnerskom odnosu.
Kulturno ponaanje sudionika u prometu ovisi o:
opoj kulturi
odgoju
poznavanju prometnih propisa i sigurnosnih pravila
razini prometne kulture
motiviranosti za kulturno ponaanje
Preduvjet za sigurno ponaanje
meusobno potovanje
prometni odgoj I prometna kultura
meusobno uvaavanje
partnerski odnos u prometu
Prometna kultura ovisi o :
opoj kulturi sudionika u prometu
odgoju sudionika u prometu
motiviranosti sudionika za kulturno ponaanje u prometu

Ponaati se kulturno u prometu
u skladu s prometnim propisima i sigurnosnim pravilima
uvaavati i potivati ostale sudionike u prometu
Naelo povjerenja pravilno ponaanje sudionika u prometu i oekivanje da e se i
ostali sudionici u prometu tako ponaati (ne bezuvjetno povjerenje, uvijek treba imatu
odreenu dozu sumnje kao defenzivan voza).
Naelo povjerenja se ne moe primijeniti na:
djecu
slijepe i gluhe osobe
osobe iz ijeg ponaanja se vidi da u njihovoj blizini treba posebno pripaziti
(alkoholizirani, starije nepaljive osobe itd.)
Komunikacija sudionika u prometu

S drugim sudionicima voza moe komunicirati:
1. svjetlosnim znakovima:
davanjem znakova pokazivaima smjera:
o van naselja min 100 m prije
o u naselju 30 do 50 m prije
o
ne smije biti dvosmislen
o mora biti ukljuen za cijelo vrijeme izvoenja radnje
ukljuivanjem svih pokazivaa smjera

o zaustavljanje
o
prekid kretanja radi kvara, potencijalnog kvara, prometne nesree...
o
vonja unatrag
o
vua neispravnog vozila
o vonja brzinom koja je za dvostruko manja od najvee doputene brzine
o naglo koenje
stop svjetlima (obavjetavaju vozaa iza nas da pripazi na razmak jer

usporavamo)
izmjena svjetala kratko - dugo ili izmjenino paljenje dugog svjetla (blicanje
primarna funkcija upozorenje - koristimo kad god smatramo da zvuni signal
nije dovoljan).
2. zvunim znakom upozorenja:
primjenjujemo kad je ugroena naa sigurnost, a posebno u ovim sluajevima:
o kad prolazimo nepreglednim i uskim zavojem
o kad pretjeemo i obilazimo vozilo na cesti van naselja i smatramo da bi
moglo doi do prometne nesree ukoliko ne upozorimo tog vozaa
o kad prolazimo u blizini djece koja ne obraaju panju na kretanje vozila
3. Poloajem i brzinom vozila
DEFENZIVNA VONJA
voziti s predvianjem, izbjegavajui rizik

pravodobno i pravilno reagiranje
koncentracija na promet i poveana pozornost
pravodobno uoavanje opasnosti
procjenjivati namjere ostalih sudionika u prometu
Defenzivan voza predvia to se sve moe dogoditi, oekuje da e se to dogoditi i

priprema se za pravilno reagiranje, a poloajem vozila osigurava prostor za
izbjegavanje mjesta potencijalne opasnosti.
to odvlai pozornost vozaa za vrijeme vonje ?
razgovor mobitelom, itanje i pisanje SMS poruka
traenje radio postaja, izmjena CD
reklamni pano uz kolnik
Koritenje mobitela tijekom vonje
voza ga smije koristiti ako upotrebljava napravu koja omoguuje njegovo
koritenje bez uporabe ruku
ne smije na nain koji bi umanjio mogunost reagiranja I sigurnog upravljanja
vozilom
Vrijeme reagiranja vozaa je vrijeme koje protekne od trenutka uoavanja opasnosti
na cesti do reakcije na tu opasnost.
ovisi o:
starosnoj dobi vozaa

psihomotorikim sposobnostima
predvianju i oekivanju opasnosti (iskustvu vozaa)
pripravnosti na reakciju (panji, koncentraciji, sloenosti situacije)
da li je konzumirao alkohol,droge,lijekove i sl.
Vrijeme reagiranja produeno je:

kod vozaa koji su:
o neiskusni
o nepaljivi
o priaju na mobitel tokom vonje (mobitel ne smijemo koristiti tokom vonje na
nain koji bi nam smanjio sposobnost reagiranja, nego samo s napravom koja
omoguuje njegovo koritenje bez uporabe ruku hands free ureaj)
o su pod utjecajem alkohola,droga,ljekova...
napomena: vremenske prilike ne utjeu na vrijeme reagiranja! Ako zbog nepovoljnih uvjeta i
smanjene vidljivosti neto nismo primjetili onda vrijeme reagiranja nije jo ni zapoelo.
Vrijeme reagiranja poinje tek kad neto uoimo!
Utjecaj alkohola na vozae
Voza pod utjecajem alkohola:

o precjenjuje svoje sposobnosti,
o podcjenjuje opasnost,
o produava mu se vrijeme reakcije,
o te mu se suava vidno polje.
Tijekom jednog sata u prosjeku se razgradi oko 0.1 g/kg alkohola u krvi.
Prisutnost alkohola u organizmu utvruje se alkometrom (mjeri koliinu alkohola
u izdahnutom zraku) i analizom krvi ili urina.
Najee greke vozaa pod utjecajem alkohola su:
nepropisane i neprilagoene brzine
nepropisno mimoilaenje
nepropisno pretjecanje
oduzimanje prednosti prolaska
Najee vrste nesrea kod vozaa koji je pod utjecajem alkohola su:
slijetanje vozila sa kolnika i prevrtanje
sudar sa vozilom iz suprotnog smjera.
Ako smo pod utjecajem alkohola ne smijemo upravljati ni poeti upravljati
vozilom, umjesto toga treba koristiti javni prijevoz!!!
Utjecaj droga na vozaa:
agresija
haluciniranje
euforija
Utjecaj odreenih lijekova na vozaa:
djeluju na psihofizike sposobnosti vozaa
propisno se obiljeavanju
Utjecaj umora na vozaa

Slabi pozornost i koncentracija na vonju, reakcije vozaa su iznenadne i u pravilu
netone.
Prvi znaci umora:

zijevanje
oteani oni kapci
bockanje u oima
Reakcije na opasnosti su:
prespore
iznenadne
netone
Umor se smanjuje:
ugodnom mikroklimom u vozilu i
odmorima na prikladnom mjestu svaka dva do tri sata vonje,
Umor
poveava:
dugotrajna vonja autocestom (monotona vonja),
vonja nou
vonja u oteanim uvjetima.
Uoavanje prometnih situacija i uvjeta

Vidno polje - prostor kojeg voza vidi bez pomicanja oiju.
Suava se s:
poveanjem brzine vonje (voza se koncentrira da vidi to dalje ispred sebe),
konzumiranjem alkohola, droga,ljekova i
emocijonalnom nestabilnou vozaa.
Vidno polje vozaa takoer je ogranieno konstrukcijskim osobinama i veliinom
ostakljenih povrina vozila.

Otrina vida - uoavanje malih razlika u obliku i veliini predmeta.
Voza s slabijom otrinom vida suoava se s:
kasnim uoavanjem opasnosti, to ima za posljedicu smanjeno vrijeme za
donoenje ispravne odluke,
te prekasno zapoinjanje radnje izbjegavanja.
Percepcija - sloeni psihiki proces doivljavanja predmeta i pojava u cjelini
(uoavanje neega: - znakova, oznaka na kolniku, sudionika u prometu...).
Percepcija ovisi o:
karakteristici podraaja (vid, sluh, njuh...)
psihofiziko stanje organizma (da li je voza odmoran, umoran...)
psiholoko stanje vozaa
prilagodbi brzine kretanja vozila
Ostali sudionici u prometu

Pjeak
sudionik u prometu koji se ne upravlja vozilom, niti se nalazi u vozilu ili na vozilu.
Kretanje pjeaka
ne smiju se kretati ni zadravati na kolniku
moraju se kretati nogostupom ili drugom povrinom namjenjenim za kretanje
pjeaka (pjeake staze, pjeake zone, zone smirenog prometa...)
na cestama van naselja duni su se kretati uz lijevi rub kolnika u smjeru
kretanja (iznimno desno ukoliko im je to radi konfiguracije ceste sigurnije)
desnom stranom kolnika u smjeru kretanja obavezni su se kretati
pjeaci koji guraju bicikle,mopede, motocikle, osobe koje se kreu
invalidskim kolicima i organizirana kolona pjeaka.
Pjeak u tamnoj odjei pri kratkom svjetlu uoava se na razmaku od samo 25 m, u

svijetloj odjei na oko 60 m, a s reflektirajuim oznakama s oko 125 m.
Prelazak pjeaka preko kolnika
duni su se korisititi povrinama kao to su pjeaki prijelazi, pjeaki
pothodnici i nadhodnici...
...osim ako su te povrine udaljene vie od 50 m u naselju i 100 m van naselja, tada
pjeak smije prelaziti preko kolnika gdje i nema pjeakog prijelaza i to jedino ako
time ne ometa promet vozila.
Djeca
Djeca se najee mogu oekivati na dijelovima ceste pokraj kola, vrtia,
igralita, parkova, stambenih zona ...
Nikada ne primjeniti naelo povjerenja (ponaanje nepredvidivo, nemaju

promet.iskustva, zaokupljenost igrom)
voza uvjek mora biti spreman na koenje I pravodobno zaustavljanje vozila
proputanje djece
Kakva su djeca u prometu?
Ne poznaju prometna pravila
Zaokupljena su igrom, nestana su
Spontana, nepredvidiva, nepromiljena
Ne mogu procijeniti opasnost i posljedice
Ne mogu pravilno procijeniti brzinu vozila i razmak
Na vozau je odgovornost da se ne dogodi prometna nesrea
Vozai bicikla
Vozai bicikla duni su se kretati biciklistikom stazom ili trakom, a ako one ne
postoje, to blie desnom rubu kolnika
Ako se vie vozaa bicikla kreu u skupini, moraju se kretati jedan iza drugoga
Prelazak preko kolnika:

obiljeenim prijelazom biciklistike trake
pjeakim prijelazom ukoliko se sie s bicikle i gura ju se kao pjeak
Zato su opasni?
lako mogu izgubiti ravnoteu ili stabilnost
mnogi bez pokazivanja namjera mijenjaju smjer vonje
esto voze brzo i zbog njihove siluete tee ih se uoava
esto koriste povrine koje nisu namjenjene njihovom kretanju
voze slalom izmeu vozila ispred krianja ili pjeaka na nogostupu...
Zbog istih postupaka opasni su nam i vozai mopeda, pogotovo to se tu
veinom radi o najmlaim vozaima (16 godina) pa je prisutno dosta rizino i
neodgovorno ponaanje.
Cesta i njena obiljeja

Cesta
svaka javna cesta, ulica u naselju i nerazvrstana cesta na kojoj se obavlja

promet.
Javna cesta je cesta od opeg znaenja za promet kojom se svatko moe

slobodno koristiti uz uvjete odreene Zakonom i koju je nadleno tijelo
proglasilo javnom cestom.
Podjela javnih cesta:
Vrsta ceste
Karakteristike ceste
Prometni
znakovi
Brzina (km/h)
MAX MIN
Dvije fiziki odvojene

kolnike trake
Trake za zaustavljenje
vozila u nudi
Autocesta
130
60
110
60
Vangradaka
cesta
Svaka cesta van naselja

koja nije autocesta, brza
cesta i cesta namjenjena
iskljuivo za promet
motornih vozila
90
40
Cesta u
naselju
Cesta unutar naselja
50
40
Raskrija s poprenim
cestama u dvije ili vie
razina
Trake za ubrzavanje i
usporavanje
Brza cesta
Cesta
namjenjena
iskljuivo za
promet
motornih
vozila
Jedna ili dvije

razdvojene kolnike
trake
Raskrija s poprenim
cestama u dvije ili vie
razina
Siguran prometni tok
Vonja samo motornih

vozila
Ostala ogranienja brzina:

Minimalna brzina u normalnim prometnim uvjetima - 40 km/h.
Vua neispravnog vozila - 40 km/h.
Vua kamp prikolice - 80 km/h (iznimno 90 km/h na autocesti).
irina prometne trake

razliita je za pojedinu vrstu ceste.
S veim brojem prometnih traka i njihovom irinom (to rezultira i veom
irinom samog kolnika) poveava se i sigurnost prometa na cestama.
Najsigurnije su ceste s fiziki odvojenim kolnikim trakama, s vie
prometnih traka u jednom smjeru i s trakama za ubrzavanja i
usporavanje (autocesta), a najnesigurnije su dvosmjerne ceste s jednom
prometnom trakom u svakom smjeru (vangradska cesta).
Popreni nagib kolnika

osigurava odvodnju vode s kolnika
u zavoju (ako je pravilno izveden - prema sreditu zavoja) smanjuje utjecaj
centrifugalne sile
Prianjanje
Omoguuje:
pokretanje vozila s mjesta i kretanje vozila
odravanje pravca pri kretanju u zavoju
koenje i zaustavljanje vozila
Ovisi o:
vrsti kolnikog zastora (asfalt, beton,ljunak, pijesak, zemlja...)
stanju kolniog zastora (hrapav, gladak, oteen...)
stanju povrine kolnika (suh, mokar, zaleen, pokriven snijegom,
prainom, blatom, liem...)
vrsti i stanju guma (kvaliteta gume, dimenzije, istroenost, tlak u
gumama...)
Nedostano prianjanje uvjetuje:
proklizavanje pogonskih kotaa pri pokretanju (oteano pokretanje s mjesta ili
je pokretanje onemogueno) ili tokom vonje,
klizanje i zanoenje u zavoju i
produeni put koenja.
Prianjanje guma na cesti je bolje :
u uvjetima kada je kolnik hrapav
u uvjetima kada je kolnik suh
OBILJEJA ZAVOJA
Centrifugalna sila nastoji :
izbaciti vozilo iz zavoja
prevrnuti vozilo u zavoju
Centrifugalna sila se poveava i negativno utjee na stabilnos vozila u zavoju ako:

vea masa vozila
vea brzina kretanja
manji polumjer zavoja (otri zavoj)
Kad je centrifugalna sila vea od raspoloive bone sile trenja , dolazi do zanoenja
(predupravljanje), odnosno do klizanja (podupravljanje) vozila u zavoju.
Postupak savladavanja zavoja (vonja zavojem) :
smanjiti stupanj prenosa i po potrebi koit prije samog zavoja
od sredine zavoja postepeno dodavati gas
ZAUSTAVNI PUT VOZILA

put koji vozilo prijee od trenutka kada je voza uoio opasnost na cesti pa do
potpunog zaustavljanja vozila
sastoji se od : puta reagiranja i puta koenja (a+b)
PUT REAGIRANJA - put koji prijee vozilo od trenutka kada je voza uoio opasnost
na cesti pa do njegove reakcije
Ovisi o :
brzini vonje
vremenu reagiranja vozaa ( psiho-motorike sposobnosti vozaa, pozornost
vozaa )
Kako
otprilike izraunati put reagiranja?
Tako da pomnoimo prvu znamenku (prve dvije ukoliko je broj
troznamenkasti) brzine kojom smo vozili sa 3.
30 km/h
70 km/h
100 km/h
3*3=9
7*3=21
10*3=30
9m
21 m
30 m
PUT KOENJA - put koji vozilo prijee od trenutka kada voza pritisne na papuicu
konice pa do potpunog zaustavljanja vozila.
Ovisi o :
brzini vonje,
stanju kolnika,
optereenju vozila
stanje vozila (vrsti i stanju guma, stanju konica)
Kako
otprilike izraunati put koenja?
Tako da prvu znamenku (prve dvije ukoliko je broj troznamenkasti) brzine
kojom smo vozili stavimo na kvadrat.
30 km/h
70 km/h
100 km/h
32=9
72=49
102=100
9m
49 m
100 m
Zato uimo zaustavni put?

Kada vozimo iza drugoga vozila duni smo drati dovoljan tj. siguran razmak, a
to je razmak koji odgovara duini zaustavnog puta plus sigurnosno rastojanje (2 - 3
metra).
Voza vozila duan je prilagoditi brzinu tako da se moe zaustaviti do uoene
opasnosti ili do kraja preglednosti.
Zakljuak je da je znanje zaustavnog puta veoma bitno da voza to bolje
naui prilagoavati brzinu kretanja svoga vozila, kao i odravati dovoljan
razmak tako da ne ugroava sigurnost osoba u vozilu ispred sebe.
RAZMAK IZMEU VOZILA

Voza je duan drati potreban razmak kad se kree iza drugog vozila, tako
da ne ugroava sigurnost prometa.
Razmak moe biti odreen prometnim znakovima.
Razmak vozila ovisi o :
brzini vonje
stanju kolnika
optereenju vozila
psiho-fizikim sposobnostima vozaa
vrsti te stanju konica i guma
Kako provjeriti u vonji je li razmak dovoljan? (metode provjere razmaka)
Metoda jedne sekunde(kada je gust promet u gradu i vozi se manjim brzinama,
neposredno prije pretjecanja)
Metoda dvije sekunde (primjenjujemo je na cestama van naselja i u normalnim
vremenskim uvjetima)
Metoda tri sekunde (ako je magla, mokar i sklizak kolnik, ako vozilom upravlja mladi
voza)
Metoda vie od tri sekunde (4 - 5 s) (kada su na cesti zimski uvjeti, kada se vozi
iza vozila koje prevozi opasne tvari)
Razmak se dodreuje pomou metode brojanja od nekog fiksnog objekta na cesti. Kad
zadnji kraj vozila koje se nalazi ispred nas proe pokraj objekta (stupi na cesti i sl.)
poinjem odbrojavati dvije sekunde i ako nae vozilo ne doe do fiksnog objekta znai da
imamo dovoljan razmak izmeu vozila. Ako vozilo doe do fiksnog objekta prije nego li
nabrojio dvije sekunde tada smanjimo brzino i poveamo sigurnosni razmak s obzirom na
vozilo ispred nas.
PROMETNA PRAVILA
Voza na cesti:
ne smije ugroavati ili ometati druge sudionike u prometu
ne smije ih prisiljavati na promjenu dotadanjeg naina sudjelovanja u
prometu
Prije zapoinjanja neke radnje vozilom u prometu;
voza mora uvjeriti se da radnju moe obaviti bez opasnosti za druge
sudionike u prometu ( vozaka zrcala, pogled preko ramena ) (mrtav kut
vozila)
Voza je duan obavijestiti;
druge sudionike u prometu o svojim namjerama jasnim i
pravodobnimupozorenjem dajui im znak pomou pokazivaa smjera,
pokaziva smjera mora biti ukljuen za cijelo vrijeme obavljanja radnje
za vrijeme vonje danju u zimskom razdoblju raunanja vremena koriste se
dnevna ili kratka svjetla
vozai mopeda i motocikla moraju uvijek imati upaljena svjetlima
Ukljuivanje vozilom u promet

Ukljuivanje u promet - izlazak vozila s povrine na kojoj se ne odvija promet
(parkinzi,garae...) na kolnik. Takoer se smatra ukljuivanjem u promet ako smo bili
zaustavljeni uz rub kolnika te opet zapoeli vonju ili kod koritenja trake za
ubrzavanje.
ukljuiti pokaziva smjera
propustiti sva vozila i pjeake koji se kreu cestom na koju se ukljuuje
voza koji se ukljuuje sa zemljane ceste na cestu sa suvremenim kolnikim
zastorom duan je zaustaviti vozilo, propustiti sva vozila i ukloniti blato s
kotaa ako ga ima
ako se sa stajalita ukljuuje vozilo javnog prijevoza putnika (voza je duan
omoguiti mu ukljuivanje, ali pri tome voditi rauna o drugim vozilima i
pjeacima )
Traka za ubrzavanje
Traka za ubrzavanje - dio kolnika namijenjen za ukljuivanje vozila u prometni tok sa
sporedne ceste (slui da se ukljuimo na ceste gdje se vozi veim brzinama.
Na poetku trake vozimo bez zaustavljanja, te palimo lijevi pokaziva smjera kojim
najavljujemo radnju ukljuivanja. Sredinom trake poveavamo brzinu, te usput
provjeravamo prometnu situaciju (unutarnje ogledalo, vanjsko lijevo, te lijevi mrtvi
kut), a pri kraju se oprezno ukljuujemo u promet).
Iskljuivanje vozilom iz prometa

Traka za usporavanje - dio kolnika namijenjen za iskljuivanje vozila iz prometnog
toka na cesti (slui da se iskljuimo sa ceste gdje se vozi veim brzinama. Cijela bit
je u tome da ne koimo na samoj cesti da netko iza nas ne bi udario u nas, nego
koimo tek kad uemo u traku za usporavanje. Na odreenoj udaljenost prije ulaska
u traku za usporavanje pravovremeno emo upaliti desni pokaziva smjera, te
provjeriti uvjete iza nas i sa desne strane).
KRETANJE VOZILA PO CESTI

Voza se obavezan kretati vozilom iskljuivo kolnikom:
na dvosmjernoj cesti desnom stranom kolnika
krajnjom desnom prometnom trakom
sredinom prometne trake (obiljeenom prometnom trakom), a ako trake nisu
obiljeene, duan je vozilo drati to blie desnom rubu kolnika
Izbor prometne trake na cestama u naselju
voza se duan kretati trakom koja se protee uz desni rub kolnika
(krajnja desna prometna traka)
krajnju lijevu prometnu traku ili srednju i lijevu prometnu traku (ukoliko u
jednom smjeru imamo tri prometne trake) moemo koristiti u sljedeim
situacijama:
o kada ne ometamo vozila iz nas
o kada vozimo bre od vozila u desnoj prometnoj traci
o ukoliko na krianju namjeravamo skrenuti u lijevo
Na autocesti, brzoj cesti i cesti za motorna vozila voza se duan kretati iskljuivo
desnom prometnom trakom (ako je na autocesti s 3 prometne trake vozit e desnom i
srednjom prometnom trakom), dok e lijevu korisiti ako je desna prometna traka
zakrena vozilima ili radi breg kretanja tj. pretjecanja (obveza vraanja u desnu
traku nakon zavretka radnje).
Kolona - tri se uvjeta moraju zadovoljiti da bi se moglo rei da je formirana kolona:
minimalno 3 vozila
radi se o brim motornim vozilima (vidi podjela vozila)
razmak meu vozilima je nedovoljan
Vozila u koloni mogu biti zaustavljena ili u pokretu (tada brzinu odreuje voza
prvog vozila u koloni).
to ne smijemo raditi u koloni?
Pretjecat, obilaziti i ubacivati se u kolonu.
Koje nam opasnosti prijete dok vozimo u koloni?
Udar vozila ispred nas, da vozila iza nas ne udare u nas, te slalom vonja
(pretjecanje vozila po vozilo).
to napraviti kad sustignemo kolonu vozila?

ostati na zaelju kolone (ne obilaziti je ili pokuati pretjecati)
prilagoditi brzinu i postupke ostalim vozilima u koloni
koncentrirati se na dranje dovoljnog razmaka
ZAUSTAVLJANJE I PARKIRANJE VOZILA

Zaustavljanje vozila - prekid kretanja vozilom u trajanju do 3 minute, osim kada se
postupa po znaku ili pravilu.
Parkiranje vozila- prekid kretanja vozilom duem od 3 minute, osim kada se
postupa po znaku ili pravilu.
(obje radnje moraju biti samovoljne, stajanje radi znaka stop, semafora ili
ovlatene osobe se ne smatra zaustavljanjem ni parkiranjem to se zove prekid
kretanja vozilom).
Cesta izvan naselja;
Voza je duan nastojati zaustaviti ili parkirati uvijek izvan kolnika (u pravilu).
Cesti u naselju;
uvjek uz desni rub kolnika svim cestama(dvosmjerna ili odvojena cesta s viepe
prometnih trakova)
uz lijevi i uz desni rub kolnika s jednosmjernim prometom
na sredini kolnika ako su obiljeena mjesta za parkiranje
Na prometnim povrinama je zabranjeno ostavljati;
vozila koja se ne koriste zbog dotrajalosti
prikljuna vozila koja se koriste samo povremeno
Prije naputanja vozila, voza je duan osigurati vozilo od samopokretanja, i protiv

krae vozila.
ZABRANJENO ZAUSTAVLJANJE I PARKIRANJE
1)
na obiljeenome pjeakom prijelazu i na udaljenosti manjoj od 5 m od tog
prijelaza i na prijelazu biciklistike staze preko kolnika,
2) na prijelazu ceste preko eljeznike ili tramvajske pruge u istoj razini,
3) na eljeznikim ili tramvajskim prugama i u blizini tih pruga ako se time sprjeava
promet vozila koja se kreu po tranicama,
4) na raskriju i na udaljenosti manjoj od 5 m od najblieg ruba poprenog kolnika,
5) u tunelima, na mostovima, u podvonjacima i na nadvonjacima te na udaljenosti

manjoj od 15 metara od mosta, tunela, podvonjaka i nadvonjaka,
6) na dijelu ceste u blizini vrha prijevoja i u zavoju gdje je preglednost ceste

nedovoljna i gdje se vozila ne bi mogla obii bez opasnosti,
7) na mjestu na kojem bi vozilo zaklanjalo postavljeni prometni znak ili ureaj za

davanje znakova prometnim svjetlima,
8) na biciklistikoj stazi, odnosno traci,

9) na dijelu kolnika koji je kao stajalite za vozila javnog prijevoza putnika obiljeen
oznakama na kolniku ili prometnim znakom,
10) na nogostupu i pjeakoj zoni,
11) ispred kolnoga ulaza u zgradu, dvorite ili garau, iznad prikljuka na vodovodnu
mreu i ulaza u kanalizaciju
12) na dijelu ceste gdje bi irina slobodnog prolaza od zaustavljenoga ili parkiranog
vozila do pune uzdune crte na kolniku bila manja od 3 m,
odnosno do suprotnog ruba kolnika manja od 4 m,
13) na mjestu rezerviranom za parkiranje vozila osoba s invaliditetom.
MIMOILAENJE
prolazak pored vozila koje dolazi iz suprotnog smjera i kree se istim
kolnikom.
voza je duan prema potrebi pomaknuti svoje vozilo k desnom rubu kolnika i
ostaviti dovoljan razmak s svoje lijeve strane.
Na ravnoj cesti mimoilaenje se obavlja sa lijeve strane,
dok se iznimno vozila mimoilaze sa desne strane ako iz suprotnih smjerova

skreu ulijevo.
Na cesti sa uzdunim nagibom ( uzbrdica-nizbrdica ) u situaciji gdje je jako oteano

ili nemogue obaviti mimoilaenje, duan je to omoguiti ( vonjom unatrag ili na
bilo koji drugi nain ) ;
1. voza vozila koji se kree niz nagib ( kad su vozila iste kategorije )
2. vozilo koje se susrelo s vozilom vie kategorije
3. svako vozilo koje se susrelo s vozilom koje vue prikljuno vozilo
PRETJECANJE
Prolazak pokraj vozila koje se kree istim smjerom.
Obavljanje radnje:
provjera uvjeta - imali koga iz suprotnoga smjera i dali je netko

zapoeo sa obavljanjem te radnje prije nas (unutarnje ogledalo, lijevo
vanjsko ogledalo, mrtvi kut)
najava radnje - ukljuivanjem lijevog pokazivaa smjera

obavljanje radnje pretjecanja - dok vozilo koje pretjeemo ne vidimo
u naem unutarnjem ogledalu, to znai da smo ga dovoljno proli i
da se moemo vratiti u nau prometnu traku - desni pokaziva smjera
ne moramo paliti.
Pretjecanje se u pravilu obavlja s lijeve strane.
Iznimno smije se pretjecati s desne strane vozilo na kolniku koje je zauzelo

takav poloaj i njegov voza daje takav znak da se sa sigurnou moe
zakljuiti da to vozilo skree ulijevo.
Vozilo koje se kree po tranicama smije se pretjecati s desne strane ako

izmeu njega i desnog ruba kolnika postoji prometna traka.
Kako postupiti kad nas netko pretjee?

pomaknuti vozilo k desnom rubu kolnika
ne poveavati brzinu kretanju
Put pretjecanja- put koji vozilo prijee po lijevoj strani kolnika, dok izvodi radnju
pretjecanja.
Ovisi o:
brzini vozila koje pretjeemo

duini vozila koje pretjeemo
brzini i duini vozila koje pretjee
sposobnost ubrzavanja vozila koje pretjee (na ubrzanje utjee snaga
motora, masa vozila, teret u vozilu, nagib ceste, atmosferske prilike i sl.)
Pretjecanje moe biti zabranjeno na 3 naina:
oznakom
na kolniku - punom crtom koja zabranjuje prelazak preko nje, pa
samim time u veini sluajeva zabranjuje pretjecanje
prometnim znakom
prometnim pravilima - ne smijemo pretjecati:
kolonu
vozila
ako
je vozilo ispred nas zapoelo pretjecati
ako
je vozilo iza nas poelo sa obavljanjem radnje pretjecanje prije nas
ako
time ometa ili ugroava vozilo koje dolazi iz suprotnog smjera
na nepreglednim cestovnim objektima (mostovi, vijadukti, nadvonjaci,
tuneli
i sl.)
o na nepreglednim mjestima kao to su otri zavoji, velike uzbrdice, prijevoji i

sl.
o na prijelazu preko eljeznike ili tramvajske pruge, osim vozila na dva
kotaa (bicikl, moped, motocikl bez prikolice)
o voza ne smije pretjecati drugo vozilo koje se pribliava obiljeenome
pjeakom prijelazu, ili koje prelazi pjeaki prijelaz ili koje je usporilo radi
proputanja pjeaka na pjeakom prijelazu.
o
o
o
o
o
OBILAENJE
prolazak pokraj nepomine prepreke (vozila, pjeakog otoka, nekoga
odrona, radova na cesti itd..) obilazimo ono to stoji, pretjeemo ono to se
kree.
Izvodi se slino kao i pretjecanje, jedina bitna razlika je ta da kod vraanja u
desnu prometnu traku trebamo obavezno ukljuiti desni migavac povratni
pokaziva smjera.
Obilaenje se u pravilu obavlja sa lijeve strane.
s desne strane --- prepreke na sredini kolnika
s bilo koje strane ---- prepreke na sredini kolnika na cesti s jednosmjernim
prometom
POLUKRUNO OKRETANJE
Polukruno okretanje je radnja okretanja vozila za 180 stupnjeva pri kojoj voza
nastavlja vonju u suprotnom smjeru od dotadanjeg smjera;
jednom postupku
vie postupka
Polukruno okretanje je ZABRANJENO;

1. na cesti s jednosmjernim prometom
2. na autocesti, brzoj cesti i cesti namijenjenoj iskljuivo za promet
motornih vozila
3. u tunelu, na mostovima, nadvonjacima,podvonjacima, vijaduktima
4. u blizini nepreglednih mjesta ( zavoji i prijevoji )
5. na mjestima gdje je to zabranjeno postavljenim prometnim znakom, ili
oznakom na kolniku
VONJA UNATRAG
Najavljuje se paljenjem svih pokazivaa smjera.
Voza treba:
provjeriti prometne uvjete iza vozila
propustiti vozila koja dolaze iza vozila
voziti samo na kraem dijelu ceste, i u pravilu onom stranom kojom smo se do
tad kretali unaprijed
samo ako se ne ugroavaju ili ne ometaju ostali sudionici u prometu
Vonja unatrag je ZABRANJENA:
na autocesti, brzoj cesti i cesti namijenjenoj iskljuivo za promet motornih
vozila
u tunelu, na mostovima, nadvonjacima,podvonjacima, vijaduktima
u blizini nepreglednih mjesta ( zavoji i prijevoji )
PRIJELAZ CESTE PREKO ELJEZNIKE PRUGE
Voza koji se vozilom pribliava prijelazu ceste preko eljeznike pruge u istoj
razini duan je kretanje vozila prilagoditi tako da ga moe zaustaviti pred
ureajem za zatvaranje prometa na prijelazu ili pred ureajem za davanje
znakova kojima se najavljuje pribliavanje vlaka, odnosno da moe zaustaviti
vozilo prije nego to stupi na eljezniku prugu.
Sudionici u prometu duni su zaustaviti se pred prijelazom ceste preko
eljeznike pruge u istoj razini ako je ureaj za zatvaranje prometa sputen, ili
ako se taj ureaj ve poeo sputati, ili ako se daju svjetlosni ili zvuni znaci
koji upozoravaju da e se taj ureaj poeti sputati, odnosno da se prijelazu
ceste preko eljeznike pruge pribliava vlak
Na prijelazu ceste preko eljeznike pruge u istoj razini na kojem nema
ureaja za zatvaranje prometa ni ureaja za davanje znakova kojima se
najavljuje pribliavanje vlaka, sudionici u prometu moraju se zaustaviti te
mogu prijei preko eljeznike pruge tek kad se uvjere da prugom ne nailazi
vlak ili neko drugo vozilo koje se kree po tranicama
PROMET AUTOCESTOM I BRZOM CESTOM

vozila koja se ne smiju kretati autocestom :
1. vozila koja se ne ubrajaju u motorna vozila ( bicikli, zaprena vozila )
2. vozila koja se ne mogu kretati brzinom veom od 60 km/h
Voza na autocesti ne smije
polukruno okretati vozilo
voziti unatrag
zaustaviti i parkirati vozilo, osim na povrinama ureenim za to ( odmorita )
vozilom prelaziti iz trake u traku ( slalom vonja )
pourivati vozila ispred sebe davanjem svjetlosnih i zvunih znakova
Voza koji se ukljuuje duan je koristiti;
traku za ubrzavanje
postupno ubrzavati trakom za ubrzanje, uz davanje znaka lijevim pokazivaem
smjera
Voza koji se iskljuuje duan je koristiti;
traku za usporavanje
ukljuiti desni pokaziva smjera, prijei na traku za usporavanje, i potom
usporavati
Kretanje - krajnjom desnom prom.trakom ako nije zakrena vozilima u koloni

Voza smije mijenjati prometnu traku;
radi breg kretanja prelaenjem vozilom u lijevu prometnu traku
radi iskljuivanja s autoceste, udesno
U sluaju neispravnosti na vozilu, prometne nesree, ili drugih opravdanih
razloga voza je duan zaustaviti vozilo na traci za zaustavljanje vozila u
nudi.
PROMET TUNELOM
voziti sa upaljenim kratkim svjetlima
pridravati se prometnih znakova zabrane i ogranienja
Zabranjeno
zaustaviti i parkirati vozilo ( i 15 m od tunela )
polukruno okretati
voziti unatrag
VOZILA S PRAVOM PREDNOSTI PROLASKA I VOZILA POD PRATNJOM
VOZILA S PREDNOSTI PROLASKA

Znakovi na vozilima su posebni zvuni i svjetlosni znakovi plave boje
vozila MUP-a, vatrogasne slube, hitne medicinske pomoi, vozila vojne
policije, vozila GSS-a, i ostala vozila koja daju odreene propisane znakove
znakovi na tim vozilima --- posebni zvuni i svjetlosni znakovi plave boje
Obveze vozaa u susretu s vozilima koje imaju predednost prolaska
smanjiti brzinu i poveati pozornost prema tim vozilima
omoguiti prolazak tim vozilima
po potrebi se i zaustavit
VOZILA POD PRATNJOM
Znakovi na vozilima su posebni zvuni i svjetlosni znakovi crvene i plave boje
Vozila koja prate pripadnici policije.
Obveze vozaa u susretu;
zaustaviti vozilo
drati se naredaba koje daju osobe iz pratnje
PROMETNI ZNAKOVI
Voza u prometu mora:
prepoznati i razumjeti prometni znak
postupiti u skladu s njegovim znaenjem
Prometni znakovi stavljaju do znanja sudionicima u prometu:
opasnosti koje im prijete na cesti ili dijelu ceste (znakovi opasnosti)
zabrane, ogranienja i obveze kojih se moraju pridravati (znakovi izriitih
naredbi)
potrebne obavijesti za siguran nesmetan tok prometa (znakovi obavijesti)
Privremeni prometni znakovi obiljeavaju (naranasti prometni znakovi):
opasnosti privremenog obiljeja
privremena ogranienja i zabrane
Znaenje prometnog znaka odreeno:
oblikom prometnog znaka,
simbolom na prom prometnog znaku
Prometni znakovi se itaju :
u smjeru vonje odozdo prema gore
slijeva na desno
Na mjestima na kojima postoji opasnost da ih vozai nee na vrijeme uoiti,
prom.znakovi se postavljaju s lijeve i desne strane kolnika, te iznad kolnika.
Percepcija znakova
ovisi o:
udaljenosti s koje se znak uoava
brzini vonje
vrsti znaka i uoljivosti
sposobnostima vozaa
bolje se uoavaju znakovi:
veih dimenzija
opasnosti i izriitih naredbi nego obavijesti
promjenjivi prometni znakovi (znakovi sa unutarnjim izvorom svjetlosti)
nou nego danju
na cestama van naselja gdje ih je manje (za razliku od ceste u naselju gdje je
prisutna podjela pane radi sloene prometne situacije)
na nepoznatim dionicama ceste gdje se ne vozi po navici
Postoje tri osnovne skupine prometnih znakova:
znakovi opasnosti
znakovi izriitih naredbi
znakovi obavijesti
U koju skupinu znak spada prepoznati emo prema obliku znaka:
Naziv
skupine
Znakovi
opasnosti
Znakovi izriitih
naredbi
Znakovi obavijesti
Osnovni
oblik
Specifini
oblik
-100-250 m prije
same opasnosti
- Osim tri znaka
Mjesto
postavljanja
- andrijin kri,
Na mjestu
Na mjestu
- dvosmjerni
promet
- radovi na cesti
ZNAKOVI OPASNOSTI
Oblik; istostranini trokut ija je jedna stranica u vodoravnom poloaju, a vrh
nasuprot njoj okrenut je prema gore
Upozoravaju:
na opasnost koja prijeti vozau na cesti
na prirodu opasnosti koja prijeti vozau na cesti kojom vozi

ZNAKOVI IZRIITIH NAREDBI
Oblik: u pravilu je oblik kruga, iznimke su; znak stop i znak nailazak na cestu s
prdnou prolaska (izvrnuti trokut).
Mogu biti:
1. zabrane
2. ogranienja
3. obveze
ZNAKOVI OBAVIJESTI
Pruaju obavijesti o cesti kojom se kreu
Oblik; u pravilu, oblik kvadrata ili pravokutnika, a mogu biti i oblik kruga (znakovi
prestanka izriitih naredbi)
Postavljanje; neposredno na mjestima obavjesti osim u sluaju dopunskih poa koji
oznauju udaljenost ili smjer vaenja prometnog znaka.
Dopunske ploe
poblie odreuju znaenje prometnog znaka i njegov su sastavni dio.
osnovna boja im je bijela, a boja natpisa i simbola je crne boje.
Znak vrijedi nakon 600 m
Znak vrijedi u duljini od

600 m od znaka
Znak
obavjeuje
o
pruanju
ceste
s
prednou
prolaska
Znak vrijedi samo za

teretna vozila
Opasnost
neoekivane
snijega
od
kie ili
Blizina mjesta na cesti

na kojemu se dogodila
prometna nesrea
Oznake na kolniku
mogu biti:
uzdune:
razdjelna crta
jednostruka (puna ili isprekidana)
dvostruka (puna, isprekidana ili kombinacija)
rubne crte
poprene:
zaustavna crta (uz znak obavezno zaustavljanje)
crta ekanja (uz znak krianje s cestom s prednou prolaska)
kose crte (otvaranje ili zatvaranje traka)
pjeaki prijelaz
biciklistiki prijelaz
ostale oznake na kolniku
strelice
polja za usmjeravanje prometa
natpisi na kolniku
znakovi utisnuti na kolnik
Oznake na kolniku su bijele boje. Iznimno, ute boje su:
zabrana parkiranja
trake za kretanje javnog gradskog prijevoza putnika
parking mjesto za vozila invalidnih osoba
autobusna i taxi stajalita, biciklistike i pjeake staze
naprave za smirivanje prometa (leei policajci)
privremene oznake na kolniku
Rubne crte oznaavaju granice voznog dijela kolnika, dok razdjelna crta u ovom
sluaju dijeli kolnik na dvije kolnike odnosno prometne trake (ako je razdjelna crta
puna ne smije se prelaziti preko nje, a ako je isprekidana smije se prelazit preko nje).
Dvostruka puna sredinja crta ima isto znaenje kao i jednostruka, samo se
postavlja tamo gdje ima vie prometnih traka, tako suprotni smjerovi budu to
uoljiviji i tamo gdje se posebno eli naglasiti opasnost od prelaska preko pune crte.
Dvostruka isprekidana crta - prometne trake kojima se odvija izmjenini promet (u

jednom ili drugom smjeru regulira se prometnim semaforom koji se postavlja iznad
prometne trake)
Dvostruka kombinirana crta slui za razdvajanje prometnih traka na mjestima

na kojima su uvjeti preglednosti takvi da doputaju pretjecanje samo u jednom
smjeru kretanja.
Prestrojavanje na dva blia raskrija - prvo krianje smo duni ii pravo, dok na
drugom trebamo skrenuti lijevo ili desno
Kose strelice (usmjeravanje prometa) nam daju do znanja da dolazi do kraja trake
kojom se kreemo, te bi se trebalo pravodobno prestrojit u traku na koje strelice
pokazuju.
Najava zavretka pretjecanja.
Autobusno stajalite - nalazi se na kolniku i oznaava mjesto gdje se autobus

privremeno zaustavlja radi ukrcaja i iskrcaja putnika. U navedenoj situaciji bus ne
smijemo obilaziti bez obzira na sredinju isprekidanu crtu, nego duno smo ekati
iza njega dok se opet ne ukljui u promet.
Traka za vozila javnog prijevoza namjenjena je iskljuivo kretanju vozila javnog

gradskog prijevoza (taxi vozila, gradski autobusi,tramvaji...)
Naprave za smirivanje prometa leei policajci
Prometna oprema ceste
Oznaavanje ruba kolnika.
tapovi za snijeg oznaavaju u zimskim uvjetima rub kolnika i naznauju pruanje ceste ili
cestovne graevine.
Zapreka na cesti (nalazi se ispred vozaa, kako i pokazuju strelice na ploi).
Zavoj na cesti.
Oprema za oznaavanje vrha prometnog otoka.
Ploe za obiljeavanje mjesta izvoenja radova na cesti ili osteenja kolnika.
Branik za oznaavanje zapreka za svjetlosnim znakom.
Ploe za oznaavanje bonog smanjenja profila ceste (postavljaju se na suenju kolnika i

poetku pojedinih cestovnih objekata).
PROMETNA SVJETLA
SEMAFORI
Raspored prometnih svjetala;
a.) ( odozgo prema dolje )
crveno,
uto,
zeleno
b.) ( slijeva udesno )

crveno lijevo,
uto u sredini,
zeleno desno
Znaenje prometnih svjetala
Crveno svjetlo zabrana prolaska.
Crveno i uto upaljeno istodobno zabrana prolaska, skori prestanak zabrane,

priprema za kretanje.
Zeleno svjetlo - Slobodan prolazak .
- voza ne smije ui u raskrije iako je upaljeno zeleno svjetlo ako se zbog

gustoe prometa mora zaustaviti u raskriju ili na pjeakom prijelazu.
Zeleno treptavo svjetlo skori prestanak slobodnog prolaska kroz raskrije.
uto svjetlo samostalno u pravilu zabrana prolaska, osim ako se voza nalazi na
tolikoj udaljenosti od semafora da se ne moe na siguran nain zaustaviti.
uto treptavo svjetlo ( iskljuen semafor ) - voziti uz povean oprez.
Dopunska zelena strelica slobodan prolazak u smjeru zelene strelice, uz

proputanje svih vozila I pjeaka koja se kreu cestom na koju se ukljuuje.
Svjetlosni znak na prijelazu preko eljeznike pruge izmjenino paljenje dvaju

crvenih svjetala
pribliavanja vlaka (najava, naizmjenino paljenje crvenih svjetlosnih signala)

polubranik ili branik je u zatvorenom poloaju
zaustaviti vozilo i ekati podizanje branika
Svjetlosnom znaku (pribliavanje vlaka) moe biti pridodan i ureaj za davanje
zvunih znakova
Znakovi koji daju ovlatene osobe (policajac)

Zanakovi prometnog Policajac ili drugih ovlatenih osoba u prometu:
Policajca okrenut leima, odnosno prsima;
zabrana prolaska za sve sudionike u prometu koji nailaze iz smjera u kojemu
su okrenuta lea odnosno prsa policijskog slubenika
ovaj znak odgovara znaenju crvenog svjetla na semaforu
Policajac okrenut bonim stranama tijela;

slobodan prolazak za vozila koja nailaze s bonih strana policajca
odgovara zelenom svjetlu na semaforu
Desna ruka podignuta okomito uvis,s dlanom okrenutim prema licu;

obvezno zaustavljanje za sva vozila, osim za ona vozila koja se u trenutku kad
je ovaj znak pokazan, ne mogu vie na siguran nain zaustaviti
pratiti znak policijskog slubenika
odgovara utom svjetlu na semaforu
Desna ruka vodoravno predruena;

zabrana prolaska za sve sudionike u prometu iji smjer kretanja sijee smjer
ispruene ruke policijskog slubenika
Zabrana prolaska svim vozilima koji sijeku smijer ispruene ruke - nama je
slobodan prolazak u svim smjerovima dok ispruena ruka policajca zabranjuje
prolazak vozilima iz suprotnog smjera
Znaci za ubrzavanje i usporavnje koje daje prometni policajac;

Lagano mahanje rukom gore dolje policiskog slubenika; smanjenje
brzine za vozilo prema kojemu se daje znak
Kruno kretanje rukom policiskog slubenika; ubrzanje kretanja za vozilo u

ijem smjeru se daje znak rukom
Ispruena ruka sa otvorenim dlanom polic.slubenika ;

obvezno zaustavljanje za vozaa kojemu se daje znak
Znaci vidaljke prometnog policajca(ili ostali ovlatenih osoba u prometu);

Jedan zviduk zvidaljkom polic.slubenika; poziv sudion.u prometu da
obrate pozornost na polic.slubenika
Vie uzastopnih kratkih zviduka; upozorenje da je odreeni sudionik u
prometu postupio protivno zahtjevu Policijskog slubenika
VOZILO U FUNKCIJI SIGURNOSTI PROMETA

Glavni sastavni dijelovi motornog vozila
motor
prijenosni mehanizam
karoserija (objedinjuje sve ureaje i djelove vozila u cjelinu)
ureaj za upravljanje
ureaj za zaustavljanje
elektrini i drugi ureaji na vozilu
Motor
izvor je snage, koja se preko prijenosnog mehanizma prenosi na pogonske
kotae.
najei su motori s unutarnjim sagorjevanjem (otto i diesel motori)
sastoji se od:
ureaja za podmazivanje
o (smanjuje troenje pokretnih dijelova
topline)
motora i pomae pri odvodu
ureaja za hlaenje
o (osigurava i odrava radnu temperaturu vozila)
ureaja za napajanje gorivom
o (dovodi gorivo od spremnika do motora)
elektrinih ureaja
o (akumulator, alternator,svjeice i osugurai)
o (osiguravaju struju za ukljuivanje motora u rad, rad motora i napajanje
ostalih potroaa tijekom vonje)
ureaja za odvod ispunih plinova
o (odvodi ispune plinove iz motora u okoli)
o katalizator dio ispunog sustava koji titi od zagaivanja okolia (filter)
Prijenosni mehanizam (Transmisija)
Da bi se motorno vozilo pokrenulo s mjesta, potrebno je proizvedenu snagu motora
prenijeti na pogonske kotae vozila.
To se postie preko prijenosnog mehanizma koji se sastoji od ovih glavnih dijelova:
spojka
mjenja brzina
diferencijal
poluosovine s kotaima
Spojka - slui kao veza izmeu motora i mjenjaa, prenosi snagu od motora do
kotaa.
spojka omoguuje:
uz nonu konicu, sigurno ukljuivanje motora u rad

mekani polazak s mjesta
mijenjanje stupnjeva prijenosa
zaustavljanje bez iskljuenja motora
Mjenja - prekosustava zupanika pretvara broj okretaja motora u snagu koju

koriste pogonski kotai.
1.stupanj prijenosa: velika snaga, male brzine kretanja
5. ili 6. stupanj prijenosa: mala snaga, ali velike brzine kretanja
mjenja omoguuje:
polazak s mjesta
vonju unaprijed i unatrag
vonju po uzbrdici i nizbrdici
vonju razliitim brzinama kretanja
koenje motorom itd...
Diferencijal - izjednaava broj okretaja pogonskih kotaa u zavoju.
Svjetla na vozilu se dijele na:
ureaji za osvjetljavanje ceste

ureaji za oznaavanje vozila
ureaji za davanje svjetlosnih znakova (komunikaciju)
Ureaji za osvjetljavanje ceste (omoguavaju bolju vidljivost):

duga svjetla (min. 100 m)
kratka svjetla (40 - 80 m)
prednja svjetla za maglu (max. 35 m)
svjetla za vonju unatrag (bijele boje, aktiviraju se ubacivanjem

mjenjaa u rikverc poloaj)
U pravilu za osvjetljavanje ceste koristimo duga svjetla, dok se kratka svjetla koriste
u slijedeim situacijama:
prilikom mimoilaenja
kad vozimo iza drugog vozila
u tunelu
danju (u zimskom periodu raunanja vremena)
u naselju gdje su ceste adekvatno osvjetljene (gdje nisu koristimo duga
svjetla)
kad je magla (u kombinaciji s maglenkama ako ih imamo)
kad prolazimo pokraj kolone ili povorke pjeaka
i kad je nepregledno i ne znamo hoe li netko naii iz suprotnog smjera
Ureaji za oznaavanje vozila:
pozicijska svjetla (po dva sprijeda (bijele boje) i straga (crvene boje)
stranje svjetlo za maglu (crvene boje)
svjetla stranje registarske ploice (bijele boje)
katadiopteri (reflektirajua stakla crvene boje - na motornom vozilu mogu biti
svih oblika osim trokuta - rezervirano za prikljuna vozila)
Ureaji za davanje svjetlosnih znakova:

stop-svjetla (crvene su boje, na osobnom vozilu min. dva, na stranjoj strani,
aktiviraju se pritiskanjem papuice konice)
pokazivai smjera (ute boje)
svi pokazivai smjera
Lampice na kontrolnoj ploi
Lampica za ulje - fali ulja, te postoje problemi sa podmazivanjem motora. Treba se

manualno uvjeriti koliko ima ulja u motoru, a to emo napraviti tako da emo
zaustaviti vozilo na ravnoj povrini, pustiti da motor radi u mjestu par minuti (staviti
emo mjenja u neutralan poloaj ler). Nakon par minuti kad se ulje slegne, gasimo
motor, te emo uz pomo ipke izmjeriti stvarnu koliinu ulja u motoru. Napomena:
ako fali ulja nikako ne voziti, ak ni do servisa.
Lampica za temperaturu - ako se upali ova lampica tijekom vonje, to znai da je

motor prokuhao i da se obavezno moramo iskljuiti iz prometa. Ugasiti motor,
priekati da se ohladi, te provjeriti tekuinu u sustavu za hlaenje.
Lampica za akumulator - akumulator je u kvaru ili se ispraznio. Prva

pretpostavka je da je problem u klinastom remenu, poto on pokree alternator
koji je zasluan za punjenje akumulatora. Ako nije problem u remenu trebalo bi
potraiti pomo na broj 1987.
U ovim situacijama bitno je da se odmah na odgovarajuem mjestu iskljuimo

iz prometa (skroz uz desni rub kolnika ili ako smo u mogunosti izvan kolnika),
ukljuimo sve pokazivae smjera te na dovoljnoj udaljenosti postavimo
sigurnosni trokut prije poduzimanja ikakvih drugih radnji.
Podignuta runa konica.
ABS (anti blokirajui sistem) izvan funkcije (lampica moe biti i ute boje).
Greka u radu motora.
Predgrijavanje dizelskog motora.
Rezerva goriva - ostalo je otprilike jos 4-5 litara goriva. Na prvoj benzinskoj stanici
natoitii gorivo - nije dobro za motor voziti na rezervi.
Sigurnosni pojas - netko od putnika u vozilu nije vezan.
Ureaji za zaustavljanje
radna (nona) konica

izvedena je tako da omoguava vozau zaustavljanje vozila na siguran,
brz i uinkovit nain, bez obzira na brzinu kretanja, optereenje i nagib
ceste.
parkirna (runa) konica

moe biti izvedena kao manualna i automatska
koristi se pri:
osiguranju od pokretanja parkiranog vozila s mjesta
pokretanju vozila na velikim uzdunim nagibima
GUME
su djelovi kotaa preko kojih se na cestu prenose sile pri vonji i koenju.
Takoer primaju i ublaavaju udare koji nastaju zbog neravnina na cesti.
Dobro prianjanje i odvodnja vode ispod guma osiguravaju udobnost i
sigurnost vonje.Dubina profila guma po gaznoj povrini ne smije biti manji od
1.6 mm.
tlak u gumama mora biti prema propisanim uputama proizvoaa te je
najee zabiljeen na poklopcu spremnika goriva. Manji ili vei tlak od
propisanog uvjetuje slabije prianjanje guma i bre zagrijavanje.
gume na istoj osovini moraju biti jednake po svim aspektima.
Normalnu vidljivost iz vozila omoguavaju:
vjetrobran i prozorska stakla

brisa vjetrobrana
pera vjetrobrana
ureaj za provjetravanje i grijanje
vozaka ogledala
Zakonski vozilo mora imati minimalno dva vozaka ogledala (unutarnje i

vanjsko s vozaeve strane), dok ih veina ima 3 (i vanjsko ogledalo s
desne strane).
Unutarnje ogledalo pokazuje situaciju iza vozila, dok vanjska pokazuju
situaciju pored vozila.
Naslon za glavu
smanjuje rizik od ozljede glave i vrata pri naletu drugog vozila (udar odstraga)
sprjeava trzaj glave unatrag i ozljede ili lom vratnog kraljeka
Obavezna oprema vozila:
kutija prve pomoi
sigurnosni trokut
reflektirajui prsluk
rezerve arulja
rezervna guma ili pribor za krpanje gume
u zimskim uvjetima treba koristiti zimsku opremu(zimske m+s gume na svim
kotaima ili ljetne gume min. profila 4 mm sa lancima za snijeg na pogonskim

kotaima)
Vua neispravnog vozila

Vozilom se smiju vui samo vozila koja imaju vie od 2 kotaa.
Pomou ueta (koji mora biti 3-5 m duljine) ili krute veze (rude). Ne smiju se
vui vozila na kojima je neispravan ureaj za upravljanje ili ureaj za
zaustavljanje. Prilikom vue oba vozila moraju imati postavljen sigurnosni
trokut, ispravno vozilo s prednje strane, dok neispravno sa stranje strane.
U neispravnom vozilu se ne smije prevoziti osobe!
Na autocesti smije se vui neispravno vozilo samo ako se kvar dogodio
na samoj autocesti i to krajnjom desnom trakom (ne zaustavnom trakom)
i to samo do prvog izlaza.
Vua prikljunih vozila
na obinim cestama (cesta u naselju i vangradska cesta) dozvoljena je vua

dva prikljuna vozila za prijevoz tereta ili jednog za prijevoz osoba (kamp
prikolica), dok na autocesti, brzoj cesti i cesti za motorna vozila u oba sluaja
smijemo vui samo po jedno prikljuno vozilo.
pri vui prikljunog vozila, produljuje se put koenja i put pretjecanja
Prijevoz tereta vozilima

Voza vozila smije opteretiti vozilo samo do njegove nosivosti (najvea
koliina tereta koje vozilo moe podnijeti, a da pri tome ne gubi na svojim
voznim sposobnostima), koja je upisana u prometnu dozvolu vozila, odnosno
iznosi onoliko koliko je propisao proizvoa vozila.
Teret na osobnom automobilu ne smije premaiti najudaljeniju toku na
prednjoj strani vozila vie od jedan metar. Ako teret na vozilu premauje vie
od jednog metra najudaljeniju toku na stranjoj strani vozila, najizboenija
toka tereta mora biti oznaena crvenom tkaninom, a nou u uvjetima
smanjene vidljivosti svjetlom i reflektirajuom tvari crvene boje.
Prijevoz opasnih tvari
Obiljeavanje vozila koja prevoze opasne tvari:

kvadratnom ploom naranaste boje s crnim obrubom na prednjoj i
stranjoj strani motornog vozila.
Prijevoz osoba vozilom

Na prednjem sjedalu osobnog automobila ne smije se prevoziti osoba
manja od 150 centimetara, a svi manji od 150 centimetara moraju sjediti na
stranjem sjedalu.
Vozila koja organizirano prevoze djecu (autobusi, kombi vozila), oznaavaju se

posebnim znakovima.
Registracija vozila i redovni tehniki pregledi
Vozila smiju sudjelovati u prometu jedino ako su registrirana.
Uvjeti registracije:
tehnia ispravnost vozila (utvruje se tehniim pregledom vozila)
obavezno osiguranje
Novom vozilu redovni tehniki pregled vrijedi 24 mjeseca, dok vozilima starijim od
dvije godine tehniki vrijedi 12 mjeseci.
Registracijom dobijamo:
prometnu dozvolu (produuje se svako godinu dana)
registarske ploice
Vlasnik vozila kojem je prolo vie od 15 dana od isteka vaenja prometne

dozvole duan je odjaviti vozilo, vratiti prometnu dozvolu i registarske ploice u
policijsku postaju u kojoj se vodi evidencija tog vozila.
Ekonomina vonja (Eko-vonja)
podrazumjeva:
minimalnu potronju goriva

dulji vijek trajanja vozila
istiji okoli
uteda novca
naela eko-vonje:
predviati prometnu situaciju
ne ubrzavati i izbjegavati esta i nagla koenja
odravati propisani tlak zraka u gumama
ne voziti nepotreban teret u vozilu
izbjegavati zagrijavanje motora prije polaska
pri duljem ekanju iskljuiti motor
vonja u optimalnom broju okretaja motora
koritenje dodatne ureaje i opremu u automobilu (pokaziva broja
okretaja, putno raunalo, tempomat, ekonometar, ograniiva brzine...)
redovito i ispravno odravanje vozila...
VONJA U NASELJU
Bitna obiljeja vonje u gradu:
1. sloenost gradske mree prometnica
2. velik broj razliitih sudionika prometa
3. velik broj prometnih znakova
4. razliita struktura vozila
5. ogranien broj parkiralinih mjesta
6. este i brze promjene prometnih situacija
7. guve i zastoji u prometu
8. velika koliina ispunih plinova iz vozila
Najvea doputena brzina 50 km/h ( osim ako prom.znakom nije drukije
odreeno )
Vonja zelenim valom ( vie uzastopnih raskrija ureenih semaforima gdje su
semafori podeeni na taj nain da ako se voza kree odreenom brzinom, na veini
raskrija e biti upaljeno zeleno svjetlo )
U naselju terba voditi rauna;
brzini prometnog toka
oznakama na kolniku
vozilima u usporednim kolonama
Kruni tok prometa;
propustiti vozila ako s lijeve strane, ako nailaze
kada se iskljuujemo, desni pokaziva smjera
Vonja u usporednim kolonama;
voziti brzinom kojom se kree kolona
na potrebnom razmaku izmeu vozila
opasnosti od nalijetanje na vozilo ispred
opasnost iznenadno mijenjanje prometne trake
Razmak izmeu vozila, voza je duan drati potreban razmak kad se kree iza
drugog vozila, tako da ne ugroava sigurnost prometa.
Ovisi o:
brzini vonje
stanju kolnika
optereenju vozila
psihofizikim sposobnostima vozaa
vrsti i stanju konica i guma
U normalnim atmosferskim uvjetima izvan naselja se koristi razmak od dvije
sekunde, a prilikom kie koristi se minimalni razmak od 3 sekunde, a moe biti
i dvostruko vei od normalnin atmosf. uvjeta (4 sekunde).
VONJA IZVAN NASELJA

Obiljeja vonje izvan naselja :
vonja u kolonama i brojna pretjecanja
vonja veim brzinama
uestale promjene dionica cesta
OPASNOSTI priliko vonje izvan naselja;
neprilagoena brzina vonje uvjetima na cesti
rizina vonja otrim i nepreglednim zavojima
esto mokar i sklizak kolnik
mogui odroni kamenja
vonja na premalom razmaku
razliita struktura vozila
na pojedinim dionicama mogunost pojave divljai na cesti
u vrijeme turistike sezone, vrlo velik broj vozila, i vozai kojima se uri
Najvea doputena brzina vonje jest 90 km/h, osim na autocesti i brzoj cesti.
RAZMAK
Potreban razmak (brzina, vrsta ceste, stanje kolnika, psihofizike sposobnosti
vozaa)
metoda dvije sekunde ( suh kolnik, iskusan voza,odmoran )
metoda tri sekunde ( mladi neiskusni vozai, magla, mokar i sklizak kolnik )
vie od tri sekunde ( zimski uvjeti, ispred vozilo koje prevozi opasne tvari )
metoda pola brzine ( npr, pri 80 km/h razmak min 40 metara )
mokar kolnik razmak dvostruko vei nego na suhom kolniku
Opasnosti premalog razmaka;
prekasno uoavanje stop svjetla na vozilu ispred
mogunost nalijetanja na vozilo ispred
smanjena preglednost ispred vozila ( vozila s nadgraem-kamioni )
Kolone vozila
1. u blizini velikih gradova
2. na uzbrdicama i gdje se izvode radovi na cesti
3. tijekom turistike sezone, godinjih odmora, blagdana
4. u sluaju prometne nesree
Voza koji se kree brzinom manjom od najvee doputene na cesti, pa se zbog toga
iza njega stvori kolona,
duan je na prvom pogodnom mjestu se iskljuiti iz prometa
Put pretjecanja
Put kojeg vozilo prijee od trenutka zapoinjanja pretjecanja pa do povratka u svoju
desnu prometnu traku
Ovisi o;
brzini vozila kojeg se pretjee
brzini vozila koje obavlja pretjecanje
razlici brzina oba vozila
duljini vozila koje se pretjee
OPASNOSTI
pogrena procjena duljine preglednosti
pogrena procjena prostora za povratak nakon pretjecanja ( teretna vozila
ispred )
oteana procjena brzine i duljine puta pretjecanja
premali boni razmak
oteana procjena udaljenosti i brzine vozila iz suprotnog smjera
vozila s nadgraem, i duga vozila ( smanjena preglednost, poveava se put
pretjecanja )
Ako je voza zapoeo pretjecanje, a iznenada se pojavilo vozilo iz suprotnog
smjera,
odustati od daljnjeg pretjecanja
vratiti se iza vozila koje je zapoeo pretjecati
VONJA ZAVOJIMA
prilagoditi brzinu prema polumjeru zavoja i poprenom nagibu kolnika
vrsti i stanju kolnika
do poetka zavoja usporiti
od polovice zavoja postupno ubrzavati
u pravilu, u niem stupnju prijenosa ( u nioj brzini )
izbjegavati koenje u zavoju
u lijevom zavoju blie sredinjoj crti, a u desnom zavoju blie desnom rubu
kolnika
VONJA NIZBRDICAMA
U pravilu voziti u niem stupnju prijenosa
koenje motorom
mogue opasnosti
produljen put koenja
pregrijavanje konica (na dugotrajnim opasnim nizbrdicama)
OPASNOSTI pregrijavanje motora (u pravilu na dugotrajnim uzbrdicama)
VONJA U POSEBNIM UVJETIMA

Vonja po magli
opasnosti:
smanjena vidljivost
pogrena procjena razmaka (prema vozilu ispred i prilikom mimoilaenja)
slabo prianjanje guma zbog mokrog i vlanog kolnika
kako voziti:
treba koristiti odgovarajua svjetla
voziti sredinom prometne trake
pratiti oznake na kolniku
izbjegavati nagle radnje
drati potreban razmak
Vonja po mokrom kolniku i kii:
opasnosti:
prve kie (veoma klizak kolnik zbog mijeanja vode s ostacima ulja i
slinih otpadnih tvari na kolniku s vodom)
smanjena vidljivosti
loije se vide oznake na kolniku
vodenog klina (aquaplaning) - u tim uvjetima pod kotaima se stvara sloj
vode koji pri veim brzinama podie kota, gume vie ne prianjaju po
kolniku, ve skijaju po vodi.
smanjeno prianjanje guma na kolnik (put koenja produava se za dva
puta).
kako voziti:
poveati pozornost
smanjiti brzinu
izbjegavati nagle radnje (koenja i okrete upravljaem)
poveati razmak (otprilike duplo dui nego u normalnim uvjetima)
vodeni klin ovisi o:
brzini vonje,
koliini vode na kolniku,
dubini profila guma.
Vodeni klin emo prepoznati po tome to se upravlja prelagano okree, po
pojaanom zvuku motora i vlastitom osjeaju, jer emo dobiti dojam kao da
vozilo poinje lebdjeti. U takvoj situaciji je najpametnije pritisnuti papuicu
spojke i opustiti papuicu gasa, tako da se brzina polako spusti, te kota opet
poinje prianjati na kolnik.
Vodeni udar je kada vozilom prijeemo preko vee koliine vode, lokve i sl.
(prelaenje vozilom preko kolotraga), te dolazi do zanoenja vozila - sjei ih
pod otrim kutom i vrsto drati upravlja.)
Vonja po snijegu i poledici
opasnosti:
kako voziti:
klizav kolnik
smanjeno prianjanje guma na kolnik
produen put koenja (ak osam do deset puta)
lako dolazi do zanoenjavozila
smanjena vidljivost (snijeg)
ne izvoditi nagle radnje (naglo okretanje upravljaa, koenje,
putanje papuice spojke, dodavanje gasa)
ako doe do zanoenja:

pritisnuti spojku (kotai koji se okreu bez koenja ili pogonske snage
imaju najbolje prianjanje)
opustiti gas
upravlja okretati u smjeru zanoenja
Vonja nou
opasnosti:
naprezanje oiju i bre umaranje vozaa
smanjena vidljivost (tee uoavanje pjeaka, biciklista i zaustavljenih vozila
koja nisu osvijetljena)
zasljepljivanje svjetlima vozila iz suprotnog smjera i od vozila iza
(zasljepljenost se poveava kad je cesta mokra)
pogrena procjena brzine i razmaka (pogrene odluke prilikom pretjecanja,
obilaenja i mimoilaenja)
kako voziti:
voziti blie sredinjoj razdjelnoj crti, izbjegavati vonju uz desnu rubnu
crtu kolnika
pratiti smjerokazne stupie pokraj ceste i prometne znakove
prilikom mimoilaenja usmjeriti pogled prema rubu kolnika
prilagoditi brzinu, poveati oprez i predviati potencijalne opasnosti
Prilagodba na svjetlost i tamu iznimno je vana u nonoj vonji.
POSTUPAK U SLUAJU PROMETNE NESREE

Prometna nesrea
je dogaaj na cesti, izazvan krenjem prometnih propisa, u kojem je
sudjelovalo najmanje jedno vozilo u pokretu i u kojem je najmanje jedna osoba
ozlijeena ili poginula, ili u roku od 30 dana preminula od posljedica te
prometne nesree, ili je izazvana materijalna teta.
Nije prometna nesrea kada je radno vozilo, radni stroj, motokultivator, traktor
ili zapreno vozilo, kreui se po nerazvrstanoj cesti ili pri obavljanju radova u
pokretu, sletjelo s nerazvrstane ceste ili se prevrnulo ili udarilo u neku prirodnu
prepreku, a pritom ne sudjeluje drugo vozilo ili pjeak i kada tim dogaajem
drugoj osobi nije prouzroena teta,
Najei uzroci prometnih nesrea;
nedostatno vozako iskustvo
neprilagoena brzina vonje
nepotivanje prometnih propisa
neodgovorno ponaanje
vonja pod utjecajem alkohola i droga
Voza koji naie na prometnu nesreu u kojoj ima ozlijeenih osoba, duan je :
na potrebnom razmaku zaustaviti vozilo, ukljuiti sve pokazivae smjera
pomoi nastradalima u nesrei
poduzeti sve mjere da se otklone nove opsnosti
obavijestiti policiju
na zahtjev ovlatene osobe prevesti ozlijeenu osobu do najblie zdravstvene
ustanove
Sudionik u prometnoj nesrei u kojoj je netko izgubio ivot ili je ozlijeen
duan je :
ostati na mjestu nesree, s time da se moe samo privremeno udaljiti ( radi
pruanja prve pomoi, radi obavjeivanja policije, i ako mu je samom
potrebna lijenika pomo )
poduzeti sve to je u njegovoj moi da se otklone nove opasnosti ( oznaiti
mjesto nesree, ukloniti dijelove vozila sa kolnika )
saekati ovlatene osobe za obavljanje oevida
vozai sudionici prometne nesree ne smiju uzimati alkoholna pia, opojne
droge i lijekove koji se ne smiju uzimati prije ili za vrijeme vonje
Vozai sudionici prometne nesree u kojoj je nastala manja materijalna teta
na vozilima duni su :
ako je to mogue, odmah ukloniti vozila s kolnika
omoguiti nesmetano odvijanje prometa
popuniti i potpisati Europsko izvjee o nesrei ili na drugi nain razmijeniti
osobne podatke
PROMETNA PRAVILA ZA ODREIVANJE PREDNOSTI

PROLASKA NA RASKRIJU
Ponaanje prilikom pribliavati raskriju;
poveanim oprezom
kako bi pravodobno uoili prometne znakove
kako bi sigurno proli raskrijem
Zato su raskrija opasna mjesta?
na njima se presijecaju smjerovi kretanja vozila
vozai se esto pribliavaju neprilagoenim brzinama
vozai esto ne potuju pravila proputanja vozila
na raskrijima se najee dogaaju prometne nesree
Kaoko prepoznati raskrije?
po prometnim znakovima
po nailasku vozila iz poprenih smjerova
Voza koji se pribliava raskriju duan je;
prilagoditi brzinu prometnim uvjetima
utvrditi nain upravljanja prometom na raskriju ( znakovi, semafori, policajac)
na dovoljnoj udaljenosti pred raskrijem voza je duan zauzeti poloaj u
prometnoj traci kojom eli proi raskrijem
Redoslijed postupanja na raskriju
Da bi smo znali pravilno postupati na raskriju treba znati pravila prednosti

prolaska raskrijem, a prije svega hijerarhiju postupanja na raskriju:
1. Ovlatena osoba. Kada prometom upravlja ovlatena osoba iskljueni su svi
postavljeni prometni znakovi i prometna svjetla.
2. Prometna svjetla-semafor. Ako se prometom upravlja semaforima onda isti
iskljuuju postavljene prometne znakove, osim ako je ukljueno uto treptavo
svjetlo.
3. Prometni znakovi. Postavljeni prometni znakovi iskljuuju primjenu prometnih
pravila, osim u sluaju cesta iste vanosti.
4. Prometna pravila. Primjenjuju se na raskrijima cesta iste vanosti.
PRAVILA PROPUTANJA I PREDNOST PROLASKA

1.
PRAVILO DESNE STRANE
Na raskriju cesta iste vanosti ili u susretu s drugim vozilom voza je duan
propustiti vozilo koje nailazi s njegove desne strane.
Primjenjuje se za vozila koja dolaze sa bonih strana.
U sluajevima kada se vozilima ne sijeku smjerovi kretanja vozila se mogu kretati
istovremeno.
2.
PRAVILO PRI SKRETANJU VOZILA ULIJEVO - SUPROTAN SMJER
Voza vozila koji skree ulijevo duan je propustiti vozilo koje, dolazei iz suprotnog
smjera , zadrava smjer svog kretanja ili skree udesno, osim ako postavljenim
prometnim znakom nije drukije odreeno.
U sluajevima kada se vozilima ne sijeku smjerovi kretanja vozila se mogu kretati
istovremeno.
3.
PRAVILO PROPUTANJA VOZILA NA TRANICAMA
Iznimno od prvog i drugog pravila na raskriju ili pri susretu sa vozilom koje se kree
po tranicama, voza je duan propustiti to vozilo bez obzira s koje strane mu dolazi,
osim ako postavljenim prometnim znakom nije drugaije odreeno. Dakle, pravilo
desne strane i pravilo pri skretanju ulijevo ne odnosi se na vozilo na tranicama.
4.
PRAVILO CESTE SA PREDNOU PROLASKA
Voza koji sa svojim vozilom ulazi na cestu koja je postavljenim prometnim znakom
oznaena kao cesta s prednou prolaska duan je propustiti sva vozila koja se
kreu tom cestom.
Ispred raskrija su postavljeni prometni znakovi, te prometni znakovi s dopunskim

ploama koji oznauju poloaj ceste s prednou prolaska.
5.
PRAVILO UKLJUIVANJA U PROMET SA CESTE BEZ SUVREMENOG
KOLNIKOG ZASTORA NA CESTU SA SUVREMENIM KOLNIKIM ZASTOROM
Voza vozila koji se kree cestom bez suvremenog kolnikog zastora i ulazi na cestu
sa suvremenim kolnikim zastorom, a koja nije oznaena propisanim prometnim
znakom kao cesta s prednou prolaska, duan je propustiti sva vozila koja se kreu
tom cestom. U tom sluaju ne vrijedi pravilo desne strane.
6.
PRAVILO BICIKLISTIKE TRAKE ILI STAZE
Voza koji pri skretanju presijeca biciklistiku traku ili stazu koja se prua uzdu
kolnika kojim se kree, duan je propustiti bicikle koji se kreu po biciklistikoj stazi u
istom ili suprotnom smjeru.
POLICAJAC
SEMAFOR
(vozila s upaljenim rotacijskim svjetlima)
ZNAKOVI
(vozila po tranicama)
PRAVILA
Tramvaj ne mora potivati pravila, dok vozila s rotacijom ne moraju potivati
pravila ni prometne znakove.
ablona rjeavanja krianja:

1. Odrediti kako se upravlja prometom na krianju
2. Odrediti tko je na cestama istih vanosti
3. Uz pomo pravila odrediti redoslijed prolaska na krianju
PRILOG PROMETNI ZNAKOVI
Znakovi opasnosti
Opasnost na cesti
Raskrije cesta iste vanosti
Raskrije sa sporednom
cestom pod pravim kutom
Spajanje sporedne ceste pod

pravim kutom s lijeve strane

pravim kutom s desne strane

otrim kutom s lijeve strane

otrim kutom s desne strane
Zavoj ulijevo
Zavoj udesno
Dvostruki zavoj ili vie

uzastopnih zavoja od kojih je
prvi ulijevo
Dvostruki zavoj ili vie

uzastopnih zavoja od kojih je
prvi udesno
Opasna nizbrdica
Opasna uzbrdica
Suenje ceste
Suenje ceste s desne strane
Suenje ceste s lijeve strane
Neravan kolnik
Neravan kolnik
Neravan kolnik
Sklizak kolnik
Kamenje prti
Kamenje pada
Nailazak na prometna svjetla
Nailazak na prometna
svjetla
Radovi na cesti
Promet u oba smjera
Raskrije s krunim tokom

prometa
Poledica
Prevrtanje ili iskliznue vozila Kolona vozila
Neutvrena bankina
Pjeaci na cesti
Obiljeen pjeaki prelaz
Djeca na cesti
Blizina zrakoplovne ceste
Tunel (galerija)
Boni vjetar
Opasnost od poara
Biciklisti na cesti
Pokretni most
Blizina obale
Tramvajska pruga
Divlja na cesti
Prijelaz ceste preko

eljeznike pruge s
branicima ili polubranicima
ivotinje na cesti
Prelaz ceste preko eljeznike

pruge bez branika ili
polubranika
Andrijin kri
Pribliavanje prijelazu ceste

preko eljeznike pruge s
branicima ili polubranicima
Pribliavanje prijelazu ceste

preko eljeznike pruge bez
branika ili polubranika
Andrijin kri
Znakovi izriitih naredbi
Raskrije s cestom koja ima

prednost prolaza
Obvezno zaustavljanje
Zabrana prometa u oba smjera
Zabrana prometa u jednom

smjeru
Zabrana prometa za sva

motorna vozila osim za
motocikle bez prikolice i
mopede
Zabrana prometa za autobuse
Zabrana prometa za teretne

automobile
Zabrana prometa za cisterne
Zabrana prometa za vozila

koja prevoze eksploziv ili
neke lakozapaljive tvari

koja prevoze opasne tvari

motorna vozila koja vuku
prikljuno vozilo
Zabrana prometa za teretni

automobil koji vue
prikljuno vozilo
Zabrana prometa za traktore
Zabrana prometa za motocikle Zabrana prometa za mopede
Zabrana prometa za bicikle
Zabrana prometa za mopede i

bicikle
Zabrana prometa za zaprena

vozila
Zabrana prometa za runa

kolica

motorna vozila
Zabrana prometa za pjeake
Zabrana prometa za vozila ija Zabrana prometa za vozila ija Zabrana prometa za vozila
ukupna irina prelazi
ukupna visina prelazi odeenu ija ukupna masa prelazi
odreenu irinu
visinu
odreenu masu

koja prekorauju odreeno
osovinsko optereenje
Zabrana prometa za vozila koja Najmanja udaljenost izmeu

prekorauju odreenu duinu vozila
Zabrana skretanja ulijevo
Zabrana skretanja udesno
Zabrana polukrunog
okretanja
Zabrana pretjecanja za teretne

automobile
Ogranienje brzine
Zabrana pretjecanja svih

motornih vozila osim
motocikla bez prikolice i
mopeda
Zabrana prolaska bez

zaustavljanja - carina

zaustavljanja - policija
Zabrana davanja zvunih

znakova
Prednost prolaska za vozila iz Zabrana zaustavljanja i

suprotnog smjera
parkiranja
Zabrana parkiranja
Izmjenino parkiranje
Izmjenino parkiranje
Zabranjeno fotografiranje
Najmanja doputena brzina
Zimska oprema
Biciklistika staza
Pjeaka staza
Pjeaka i biciklistika staza
Staza za jahae
Obvezan smjer
Obvezan smjer

zaustavljanja - cestarina
Obvezan smjer
Obvezan smjer
Obvezan smjer
Obvezan smjer
Doputeni smjerovi
Doputeni smjerovi
Doputeni smjerovi
Obvezno obilaenje s desne

strane
Obvezno obilaenje s lijeve

strane
Doputeno obilaenje
Kruni tok prometa
Znakovi obavijesti
Prednost prolaska prema

Obiljeen pjeaki prelaz
vozilima iz suprotnog smjera
Obiljeen prijelaz
biciklistike staze
Djeca na cesti
Podzemni ili nadzemni pjeaki

prelaz
Cesta sa jednosmjernim
prometom
Cesta sa jednosmjernim
prometom
Cesta s prednou prolaska
Zavretak ceste s prednou

prolaska
Izboina na cesti
Prestanak zabrane
Prestanak zabrane pretjecanja svih
pretjecanja za teretne
motornih vozila osim mopeda
automobile
Prestanak ogranienja brzine
Prestanak najmanje doputene

brzine
Prestanak zabrane davanja

zvunih signala
Prestanak svih zabrana
Prestanak obvezne uporabe

zimske opreme
Zavretak bicikllistike staze
Zavretak pjeake staze
Zavretak staze za jahae
Zona u kojoj je ograniena

brzina
Zavretak zone u kojoj je

ograniena brzina
Pjeaka zona
Zavretak pjeake zone
Podruje smirenog prometa
Zavretak podruja smirenog

prometa
Zona u kojoj je ogranieno

trajanje parkiranja
Zavretak zone u kojoj je

ogranieno trajanje
parkiranja
Brzina koja se preporuuje
Prestanak preporuene
brzine
kolska patrola
Bolnica
Ustanova hitne medicinske

pomoi
Policijska postaja
Parkiralite
Garaa
Vremensko ogranienje
parkiranja
Telefon
Benziska postaja
Informacije
Hotel ili motel
Restoran
Pitka voda
Stajalite autobusa
Stajalite tramvaja
Taxi
Zrana luka
Luka - pristanite - trajekt
Luka - pristanite - trajekt
Marina
Kavana
Mjesto za isputanje
otpadnih voda
Teren za kampiranje pod atorima
Teren za kampiranje u
prikolicama
Teren za kampiranje u
vozilima
Teren ureen za izletnike
Planinarski dom
Vatrogasni aparat
Vozilo za pomo na cesti
Radionica za popravak
vozila
Praonica vozila
WC
Radionica za popravak guma
Radiopostaja
Vodozatitno podruje
Autocesta
Zavretak autoceste
Cesta namijenjena iskljuivo za

promet motornih vozila - brza
cesta
Zavretak ceste namijenjene

iskljuivo za promet
motornih vozila - brze ceste
Slijepa cesta
Smjer kretanja vozila do raskrija

Ugibalite za zaustavljanje
na kojem je zabranjeno skretanje
vozila u nudi
ulijevo
Ugibalite za zaustavljanje
Planinski prijevoj
Rijeka
Cestovna graevina
Cestovna graevina
Policijska postaja
Naziv naseljenog mjesta
Zavretak naseljenog mjesta
Putokaz
Putokaz
Putokaz za zranu luku
Putokaz za autocestu ili brzu

cestu
Putokaz za autocestu ili brzu

Prestrojavanje vozila
cestu
Otvaranje prometne trake za

Zatvaranje prometne trake za
vozila javnog prijevoza
vozila javnog prijevoza putnika
putnika
Prestrojavanje vozila s
nazivima mjesta
Prometna traka za vozila

javnog prijevoza putnika
Otvaranje prometne trake
Zatvaranje prometne trake
Doputena brzina na
pojedinoj prometnoj traci
Prometna traka za spora

vozila
Zatvaranje prometne trake za

spora vozila
Izlaz s autoceste ili brze

ceste
Ploa za oznaavanje izlaza Odmorite
Odmorite
Zabrana ulaska odreenih

vrsta vozila na autocestu
Obavijest o naplati cestarine
Cestarina
Obvezno uzimanje naplatne

Naplata cestarine
karte
Elektronska naplata
cestarine
Naplata cestarine smart

karticom
Putokaz obilaska
Predznak za obilazak
Traka za prekrivanje
znakova
Obilazan smjer za odreene vrste Obilazan smjer za odreene

vozila
vrste vozila
Predznak za runo
upravljanje prometom
Prometne trake namjenjene

odreenoj vrsti vozila
Prometne trake namjenjene

odreenoj vrsti vozila
Predznak za
Predznak za preusmjeravanje
preusmjeravanje prometa na
prometa na cesti s odvojenim
cesti s odvojenim kolnikim
kolnikim trakama
trakama
Predznak za
trakama
Predznak za
Predznak za preusmjeravanje
prometa na cesti s odvojenim
kolnikim trakama
trakama
Ploa za oznaavanje ulica
Republika Hrvatska
Ogranienje najvee doputene

brzine na hrvatskim cestama
Nacionalna oznaka
Oznaka broja izlaza iz

vorita
Sigurnosni izlaz
Smjer za sigurnosni izlaz
Broj meunarodne ceste
Broj autoceste
Broj upanijske ceste
Kilometarska oznaka za autoceste Oznaka dionice dravne

ili brze ceste
ceste
Broj dravne ceste
Oznaka dionice upanijske

ceste
Znakovi za voenje prometa
Predputokaz za izlaz s autoceste

ili brze ceste s oznakom izlaza
Predputokaz za vorite
Raskrije
autocesta s oznakom vorita
Predputokazna ploa
Raskrije
Raskrije krunog oblika
Predputokazna ploa
Predputokazna ploa
Predputokaz
Predputokaz za izlaz
Predputokaz za izlaz
Putokazna ploa
Putokaz na portalu iznad jedne

prometne trake
Putokaz na portalu iznad jedne Putokaz na portalu iznad

prometne trake
dvije prometne trake
Putokaz na portalu iznad dvije

prometne trake
Potvrda smjera
Dopunske ploe uz znakove

Autoškola - Skripta Za Učenje

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Autoškola - Skripta Za Učenje

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Propisi u cestovnom prometu

Izrazi u cestovnom prometu

Prometna traka za spora vozila - obiljeeni uzduni dio kolnika namijenjen

AUTOKOLA SEMAFOR SINJ-SOLIN

Zaustavna traka - najee je nalazimo na autocesti. Slui za zaustavljanje

AUTOKOLA SEMAFOR SINJ-SOLIN

Smanjena preglednost - kad ne vidimo dovoljno ceste u daljinu. Nastaje zbog

AUTOKOLA SEMAFOR SINJ-SOLIN

Izrazi o radnjama s vozilom u prometu:

AUTOKOLA SEMAFOR SINJ-SOLIN

Vozila koja pripadaju

motocikli radnog obujma motora do

spadaju motocikli ija snaga ne

motocikli sa ili bez bone prikolice

motorna vozila, osim vozila A1, A2,

motorna vozila do 7.500 kg najvee

vuna vozila kategorije C1 i

motorna vozila ija je najvea

AUTOKOLA SEMAFOR SINJ-SOLIN

skupine vozila koje se sastoje od

motorna vozila za prijevoz osoba

vuna motorna vozila D kategorije i

traktori sa ili bez prikolice

pruna vozila - tramvaji

mopedi i motokultivatori (max 4kw,

AUTOKOLA SEMAFOR SINJ-SOLIN

vozilo je svako prijevozno sredstvo namijenjeno za kretanje po cesti, osim djejih

Osobna vozila (B kat.)

Teretna vozila (C kat.)

UVJETI ZA UPRAVLJANJE VOZILOM

OBVEZE I ODGOVORNOSTI SUDIONIKA U PROMETU

motiviranosti sudionika za kulturno ponaanje u prometu

Komunikacija sudionika u prometu

ukljuivanjem svih pokazivaa smjera

stop svjetlima (obavjetavaju vozaa iza nas da pripazi na razmak jer

3. Poloajem i brzinom vozila

voziti s predvianjem, izbjegavajui rizik

Defenzivan voza predvia to se sve moe dogoditi, oekuje da e se to dogoditi i

starosnoj dobi vozaa

Vrijeme reagiranja produeno je:

AUTOKOLA SEMAFOR SINJ-SOLIN

Utjecaj alkohola na vozae

Voza pod utjecajem alkohola:

AUTOKOLA SEMAFOR SINJ-SOLIN

Utjecaj umora na vozaa

Prvi znaci umora:

Uoavanje prometnih situacija i uvjeta

ostakljenih povrina vozila.

Ostali sudionici u prometu

AUTOKOLA SEMAFOR SINJ-SOLIN

Pjeak u tamnoj odjei pri kratkom svjetlu uoava se na razmaku od samo 25 m, u

Nikada ne primjeniti naelo povjerenja (ponaanje nepredvidivo, nemaju

AUTOKOLA SEMAFOR SINJ-SOLIN

Na vozau je odgovornost da se ne dogodi prometna nesrea

Prelazak preko kolnika:

AUTOKOLA SEMAFOR SINJ-SOLIN

Cesta i njena obiljeja

svaka javna cesta, ulica u naselju i nerazvrstana cesta na kojoj se obavlja

Javna cesta je cesta od opeg znaenja za promet kojom se svatko moe

Dvije fiziki odvojene

Svaka cesta van naselja

Cesta unutar naselja

Jedna ili dvije