Professional Documents
Culture Documents
240
Ill cn US, II ROlll Je 'raA(\. 6110 ~Jle'l'neU lll~ .::pa Jh<l y L'apmwr a JIYAoRII~a, aJIII
ce
Hil je
3H ll.rl 0, n:o j c ce
6a u 1I.1l ll
y npa a
Oi.:enuo
y n:oioj
ce
1I0lHlfbY " solemnitates llu pti ul'ul1l nostra l'u1ll in possession e dicte ecclesiae,
q uae vulgar iter Zenthili e nu ncupatu\' , imo voro ap uc\ cun dem
solemniter celebrate ex titerunt>:, lI.I OiIWllO au a'l'u , Aa ce 'l'UPT n:O
Kao 6aH II TO 1'0,11,.
~c(l elll
\1
Bosni
Hercegovini.
OiJW lllIO
1374.
til". iro Tl'uhelka,
IT jedn om ela nku , p l'i o p e n o m II " G lasniku zClna lj:skog mu zeja I)" , pr vi
put jo ck G lii ck spomenuo da.nas jo II Bosni i H ercegov ini o bi ajn o
tetov inlnje. T a me je radnja potakla , te su m se prigodom svoga p u tovanja
b osall s k o(~
o
"
242 -
243
.-
osob ito slave, u kome llam slavljenju valja traiti uspomenu na staroslovjenskog Pel'una. Njegova uspomena ivi i megiu mu slimima pod
imenom Alid un a, pa je na dan svetoga Ilije svea no slave. P oz nata jc
u Bosni i H ercegovini poslov ica : )l Prije podne llija, posl ije podne Al ija.",
koja se na to odn osi.
rrakve remini scencije na staro-slovjensku mitologiju nipoto nijesu
rijetke. ~Pako je preskaki vanje krijesa u oi rvanj-dana stari pogansk i obia j ,
,.
242 -
243
.-
osob ito slave, u kome llam slavljenju valja traiti uspomenu na staroslovjenskog Pel'una. Njegova uspomena ivi i megiu mu slimima pod
imenom Alid un a, pa je na dan svetoga Ilije svea no slave. P oz nata jc
u Bosni i H ercegovini poslov ica : )l Prije podne llija, posl ije podne Al ija.",
koja se na to odn osi.
rrakve remini scencije na staro-slovjensku mitologiju nipoto nijesu
rijetke. ~Pako je preskaki vanje krijesa u oi rvanj-dana stari pogansk i obia j ,
,.
24.J.
T etov iranje obi n o obuh vata ruke i prs<'\., a. kadto se nahodi jednostavan moti, na elu. U enskinja je mahom obilatije nego u mukaraca,
koji se obi no zadovoljavaju po jednim ornam entom na. desIl oj miici nad
laktom i krs ti em na kaiputu.
II
245
000 podruj e, u kom S<"tDl do sada imao pri li ke, potu nje tudinl.ti
teto vinl,nje, obuh v aa katoli k e krajeve sredn je Bosne, na ro ito u kotarima
sarajevskom , v i so kom , tra v Ili kom , lojni k om , plozorskom, bugojanskom ,
i niz donji Vrbas, kotor varoki i ba nja.luki, Pl'i tome sam prim ijetio, da
taj o bi aj nIL junoj i i stonoj periferiji reen og p o dru ja znatno poputu,
te sc ll . pr, u okolin i Olo va, Varea, Vijake i u dolini Nel'etvice svijet
sam o jo za to tetovira, da zadovolji formi . Ovuda se \'cin o m zad ovoIjavniu sam o s jednostavnim krstiem Ila ram enu. U sjeverozapadnim
podru jima taj je obi aj jo u punom jeku , pa se vidi , kako se ondje
gizdaju i 'obil n.to u i .ljepotom tetoviranja.
Najljepe sam obl ike tetoviranja naao u dolini Lave, naro ito II
mjestima oko Gu l? je gore, a vie manje buj ne i II susjednim kota.rima na
sjeveru do J3alljeluk e, a na jugu do ramske dolin e i Kupresa. U tim jc
krajevima jezg ra kato likog iteljstva, pa je po tomo to podru j e najvie
proirenog tetoviranja pA.ralelno najjaem podru ju katoli cizma u Bosni.
.:+
I) ~Ognjena bunji;; ta", "Ognje na va tra ", Taj sam obicaj lJajao l)ro~jren po il<Rl'Rd noj no~ni , n a roito
kotaru g la n,(I(l kolll .
Mlada iena
j~
dolin6 BiJe.
24.J.
T etov iranje obi n o obuh vata ruke i prs<'\., a. kadto se nahodi jednostavan moti, na elu. U enskinja je mahom obilatije nego u mukaraca,
koji se obi no zadovoljavaju po jednim ornam entom na. desIl oj miici nad
laktom i krs ti em na kaiputu.
II
245
000 podruj e, u kom S<"tDl do sada imao pri li ke, potu nje tudinl.ti
teto vinl,nje, obuh v aa katoli k e krajeve sredn je Bosne, na ro ito u kotarima
sarajevskom , v i so kom , tra v Ili kom , lojni k om , plozorskom, bugojanskom ,
i niz donji Vrbas, kotor varoki i ba nja.luki, Pl'i tome sam prim ijetio, da
taj o bi aj nIL junoj i i stonoj periferiji reen og p o dru ja znatno poputu,
te sc ll . pr, u okolin i Olo va, Varea, Vijake i u dolini Nel'etvice svijet
sam o jo za to tetovira, da zadovolji formi . Ovuda se \'cin o m zad ovoIjavniu sam o s jednostavnim krstiem Ila ram enu. U sjeverozapadnim
podru jima taj je obi aj jo u punom jeku , pa se vidi , kako se ondje
gizdaju i 'obil n.to u i .ljepotom tetoviranja.
Najljepe sam obl ike tetoviranja naao u dolini Lave, naro ito II
mjestima oko Gu l? je gore, a vie manje buj ne i II susjednim kota.rima na
sjeveru do J3alljeluk e, a na jugu do ramske dolin e i Kupresa. U tim jc
krajevima jezg ra kato likog iteljstva, pa je po tomo to podru j e najvie
proirenog tetoviranja pA.ralelno najjaem podru ju katoli cizma u Bosni.
.:+
I) ~Ognjena bunji;; ta", "Ognje na va tra ", Taj sam obicaj lJajao l)ro~jren po il<Rl'Rd noj no~ni , n a roito
kotaru g la n,(I(l kolll .
Mlada iena
j~
dolin6 BiJe.
246
247
l\:(a. df~ t.o mU'odu danas nije tl svijesti, po tome se ciielom tom ceremonijom, kuo II ve ine primitivnih naroda, ko ji se tetoviraju, samo sla.vi prijelaz
u moma.6k o doba, pa je u drevno doba ,' aljda i imala to znae nje . Misao,
da se ta znamenita epoha u ljudskom 7.ivotu p l'os lavi pokuajem fizikog
bola, tako je dl'e\TlHl, tako ploi.eua, da na nju nailuz ima u svih naroda
sad II ovo m sad II drugom obliku.
~I hul.a
icua h
Pokl'lljiA.
246
247
l\:(a. df~ t.o mU'odu danas nije tl svijesti, po tome se ciielom tom ceremonijom, kuo II ve ine primitivnih naroda, ko ji se tetoviraju, samo sla.vi prijelaz
u moma.6k o doba, pa je u drevno doba ,' aljda i imala to znae nje . Misao,
da se ta znamenita epoha u ljudskom 7.ivotu p l'os lavi pokuajem fizikog
bola, tako je dl'e\TlHl, tako ploi.eua, da na nju nailuz ima u svih naroda
sad II ovo m sad II drugom obliku.
~I hul.a
icua h
Pokl'lljiA.
Etao biljeiti dan , kada je ko teto,-iran uvjerih se, da. je u SV im pl'i godama,
r.a koje sam ja sa7.nao, vazda bilo na J o s i P O" o.
Danas narodu nije ni na. kraj pameti , za to sc ta procedura vri
u pro l jee i ba na J osipovo , pa mi ne rekoe ni oeki va n o mnijenje, da
II pro ljec I'ana lake 7.acijeli.
P a ipak to IlI'edajo m odl'egjeno vri jeme tetov imnja ima dubl ju mi sao,
kojoj SC je la ko dosjetit i, ma da se je u nal'Od noj sv ijesti izgubila , jer
Josipovo pada na 19. marta, dakl e II o i pl'o l jet no g s un anog
o b ra ta. '1'0 na s pak navodi na takve relig ijozn e nazore, koji su potekli
IZ posmatranj!L i slavlje nja znamenitih elemen ata svjetskog ivotu , pa na
to valja svest.i i tetoviranje II dan, koji slavo sve pl'il'odne religije.
T erminus technicus za ukupnost ornam ent.a ln o kompozicije pri te tovi~
I'anju je " kl'i. " , )l kl'ievi", a ako ornamente pomnije razlll otrimo, ond a
e mo opaziti, d!t obino sastoje od mnoill e malih kr:s ti a . Po obojem bi
sc dodu e tetoviranje moglo svcsti Ila kran s k e ut.jecaje, ali so ovdje ipak
nam ee pitanje) da. Ji so i o\'dje, kao pri spomenutom nekoliko putH,
g l'olllovlIiku P erunu nije staroj id eji dalo novO imc, starom motivu nov
oblik, ili dn pitanje pl'eciziramo: da. Ii krst vaJia. sm atrati g lavnim motivom
tetov iranja, ili samo sporcdnim oblikom.
lin hajcv imn. imaju da prik azuju jelovc pu po ,c. Obilatije snabdjev ene
oblik e krstova, kako sc es to vigjaj u u okol ini S utjcske, prikazujem u slikam.a
S.- ll. Kl'st i i se pri tetoviranju nahode stra nom samost..'llni, na prstu
il i na e lu , ili po ruci rasuti , stl'anom II sredn jem polju dru g ih kompozicija.
Serija " n e kra n skih " ornamentain ih moti va poinje k o l o m od taa.ka
ili od jedn e kru ni ce to se od svih najv i!e nahodi . Mjesto mu je od
,
K r~t
Osim muogih pl'oba, koje sam S; UII O ogledno, imao Mun pril ike, da
precrt..'11ll t.o tetoviranje od stotin el jadi po l)l'ilici, pa sa m tako ustanovio,
da se je obi ajna ornamentika razvil<\ iz izvjesnog broja tipskih teme ljnih
ob li ka, od kojih II poregjaju svaka ima !\Ivoje Hbi ajn o mjesto i ime.
Izuzevi krst., ne prikazuje ni jedan od njih kr ansk e simbole niti
po im enu IH\ njih p od sjeava .
Krst je obino jednostavnog oblika i uha.e n. Najjednostav niji oblik
8ustoji od jednako dugakih ukr'tanih linij 1~ ( l.), a taj sc tenl eJini obLik
".
10
i od Iljega
il\"c,l~ n;
ol>lid.
,.
".
13.
lB.
If) .
15.
20.
ti.
lG.
22.
Kolo.
l.
2.
3.
,.
4.
Kr~~
i od njega
i~vcdeni
G.
7.
oblici.
kakav sc esto nah odi, prikazuju slil.:e 2 1. i 22., gdje !lU bice izragjene na
oblik lopatica, te ornamenat ima da prikae mlin sko kolo.
Kolo obi n o obuhvata krst, ali se es to dcava, dn II sredini ili nema
llita (2l. ) ili ondje ima po jedna ta.k a (22.), ili po jed na zvijezda. ( 18.).
K olo jc es to d vostruko, te jedno "ee obuh vata po jedno manje
(20., 2 1.).
Dru gi je tipski moti v o g lada. Ima oblik polukruga. pa se Ila gornjoj
st.l'ilni ruk e na t..'1.j nain naara, da je drijelo polukruga otvOl'e no prama
Etao biljeiti dan , kada je ko teto,-iran uvjerih se, da. je u SV im pl'i godama,
r.a koje sam ja sa7.nao, vazda bilo na J o s i P O" o.
Danas narodu nije ni na. kraj pameti , za to sc ta procedura vri
u pro l jee i ba na J osipovo , pa mi ne rekoe ni oeki va n o mnijenje, da
II pro ljec I'ana lake 7.acijeli.
P a ipak to IlI'edajo m odl'egjeno vri jeme tetov imnja ima dubl ju mi sao,
kojoj SC je la ko dosjetit i, ma da se je u nal'Od noj sv ijesti izgubila , jer
Josipovo pada na 19. marta, dakl e II o i pl'o l jet no g s un anog
o b ra ta. '1'0 na s pak navodi na takve relig ijozn e nazore, koji su potekli
IZ posmatranj!L i slavlje nja znamenitih elemen ata svjetskog ivotu , pa na
to valja svest.i i tetoviranje II dan, koji slavo sve pl'il'odne religije.
T erminus technicus za ukupnost ornam ent.a ln o kompozicije pri te tovi~
I'anju je " kl'i. " , )l kl'ievi", a ako ornamente pomnije razlll otrimo, ond a
e mo opaziti, d!t obino sastoje od mnoill e malih kr:s ti a . Po obojem bi
sc dodu e tetoviranje moglo svcsti Ila kran s k e ut.jecaje, ali so ovdje ipak
nam ee pitanje) da. Ji so i o\'dje, kao pri spomenutom nekoliko putH,
g l'olllovlIiku P erunu nije staroj id eji dalo novO imc, starom motivu nov
oblik, ili dn pitanje pl'eciziramo: da. Ii krst vaJia. sm atrati g lavnim motivom
tetov iranja, ili samo sporcdnim oblikom.
lin hajcv imn. imaju da prik azuju jelovc pu po ,c. Obilatije snabdjev ene
oblik e krstova, kako sc es to vigjaj u u okol ini S utjcske, prikazujem u slikam.a
S.- ll. Kl'st i i se pri tetoviranju nahode stra nom samost..'llni, na prstu
il i na e lu , ili po ruci rasuti , stl'anom II sredn jem polju dru g ih kompozicija.
Serija " n e kra n skih " ornamentain ih moti va poinje k o l o m od taa.ka
ili od jedn e kru ni ce to se od svih najv i!e nahodi . Mjesto mu je od
,
K r~t
Osim muogih pl'oba, koje sam S; UII O ogledno, imao Mun pril ike, da
precrt..'11ll t.o tetoviranje od stotin el jadi po l)l'ilici, pa sa m tako ustanovio,
da se je obi ajna ornamentika razvil<\ iz izvjesnog broja tipskih teme ljnih
ob li ka, od kojih II poregjaju svaka ima !\Ivoje Hbi ajn o mjesto i ime.
Izuzevi krst., ne prikazuje ni jedan od njih kr ansk e simbole niti
po im enu IH\ njih p od sjeava .
Krst je obino jednostavnog oblika i uha.e n. Najjednostav niji oblik
8ustoji od jednako dugakih ukr'tanih linij 1~ ( l.), a taj sc tenl eJini obLik
".
10
i od Iljega
il\"c,l~ n;
ol>lid.
,.
".
13.
lB.
If) .
15.
20.
ti.
lG.
22.
Kolo.
l.
2.
3.
,.
4.
Kr~~
i od njega
i~vcdeni
G.
7.
oblici.
kakav sc esto nah odi, prikazuju slil.:e 2 1. i 22., gdje !lU bice izragjene na
oblik lopatica, te ornamenat ima da prikae mlin sko kolo.
Kolo obi n o obuhvata krst, ali se es to dcava, dn II sredini ili nema
llita (2l. ) ili ondje ima po jedna ta.k a (22.), ili po jed na zvijezda. ( 18.).
K olo jc es to d vostruko, te jedno "ee obuh vata po jedno manje
(20., 2 1.).
Dru gi je tipski moti v o g lada. Ima oblik polukruga. pa se Ila gornjoj
st.l'ilni ruk e na t..'1.j nain naara, da je drijelo polukruga otvOl'e no prama
r
~
250
2~1
J edan orn amonat, koji pl'imiti vno izveden pri kazuje g mllu , zove se
g r a.n i ca (43.). I sti motiv, obil atije o kie n i ne rijetko tako udeen, da
g rnnice na jednoj strani stoje usprav I dok su na drugoj strani sputene,
zove se je l ica (44.-46.). Kad to slui kao
akroterija.ma s li a n nastavak , kojim je ok i e n o 31.
kolo (47.- 48.).
Motiv) koji se u dolini Bile es to vigja, jest
kla s. Osnovna je misao uspravljena linija, po
kojoj su nasagjelli k" s ti i i gran i ce. Primjenjuje
se na d6njoj strani ruk e nie lakta (49.- 53.). 33.
Naroito valja istak nuti etiri motiva, koji
SLI nazvani po zvijezdama.
~nnl!nl*,
Z v i j e z d i c a ima oblik osmotrake , od
linija sloene zvijezde (5 7.), ili malog kola, 3i) .
kome su po periferiji nasagjeno crtice (58.).
U tom e je obliku smanjeno kolo. ~['e zvijezdice
slue za popunjava nje praznih polja, to ib
ostavljaju glavni motivi.
lm enom zv ij ezde p r e h o dn ice nazi vaju 37.
onHl lll enat, &1. in jen od dug uljaste elipse, na
kojoj su nasagjene crtice (56.). Na~no sam taj 3s
ornam enat na donjoj strani ruke !lie lakta.
S un co je ogrndi sli au motiv, koji je na
~'"A'"A'"A.A,........AAt.A
l.I~ . -................y........,.v.v."
go rnjoj strani zatvo ren linijom (54.) .
Drugi, sl'polik o ud een motiv, koji je na
~
A .A, .A, .A,..........A,...........O
svakom kraju o ki e n kolom} zove se mj esec ~ O .
. .. ....., . . .. V'..v.v.v.v.'
(55.) . Oba se, kao i ograda, koju zastupaju,
prilnj l'nj uju na lll'ptu I'Uke.
U ,ilici 59. prik azan i su jo neki , osobito
"jC8to iy. ragjeni ornamenti, sastav ljeni od razn.ih
go re spomenutih elemenata; slika 60. pred oava 42.
pak pOI'egjnuje orn amentai nih motiva. Ila ruci.
Kako se vidi iz navedeniJl 1)J'imjel'l:t, o,'naNaruk vicll.
mentalni HlI motivi mahom tilizova ni. Oni fi ll
izvorni motivi) a tek je im e zbog s li nosti uzeto: od zvjezdano g n e ba}
kao sunce, mjesec} zvijezde i zvijezda prehodnicR; od bilj ev no g ca r stv a,
kao jela i klas j ili najposlije iz najb li e oko lin e ljud s k o, kao
k o I Ot koje valjda. u prenese nom smislu prikazuje porodicu, i o g r a. d a,
koja obuhvata ku u i dvo rite .
111111111111
" nIIIIlI
~::::::::::::f
...
t!'i4IIi'.
~IIIIIIII' "tf
~~;j
', {'Mt
V ......
UU E
r
~
250
2~1
J edan orn amonat, koji pl'imiti vno izveden pri kazuje g mllu , zove se
g r a.n i ca (43.). I sti motiv, obil atije o kie n i ne rijetko tako udeen, da
g rnnice na jednoj strani stoje usprav I dok su na drugoj strani sputene,
zove se je l ica (44.-46.). Kad to slui kao
akroterija.ma s li a n nastavak , kojim je ok i e n o 31.
kolo (47.- 48.).
Motiv) koji se u dolini Bile es to vigja, jest
kla s. Osnovna je misao uspravljena linija, po
kojoj su nasagjelli k" s ti i i gran i ce. Primjenjuje
se na d6njoj strani ruk e nie lakta (49.- 53.). 33.
Naroito valja istak nuti etiri motiva, koji
SLI nazvani po zvijezdama.
~nnl!nl*,
Z v i j e z d i c a ima oblik osmotrake , od
linija sloene zvijezde (5 7.), ili malog kola, 3i) .
kome su po periferiji nasagjeno crtice (58.).
U tom e je obliku smanjeno kolo. ~['e zvijezdice
slue za popunjava nje praznih polja, to ib
ostavljaju glavni motivi.
lm enom zv ij ezde p r e h o dn ice nazi vaju 37.
onHl lll enat, &1. in jen od dug uljaste elipse, na
kojoj su nasagjene crtice (56.). Na~no sam taj 3s
ornam enat na donjoj strani ruke !lie lakta.
S un co je ogrndi sli au motiv, koji je na
~'"A'"A'"A.A,........AAt.A
l.I~ . -................y........,.v.v."
go rnjoj strani zatvo ren linijom (54.) .
Drugi, sl'polik o ud een motiv, koji je na
~
A .A, .A, .A,..........A,...........O
svakom kraju o ki e n kolom} zove se mj esec ~ O .
. .. ....., . . .. V'..v.v.v.v.'
(55.) . Oba se, kao i ograda, koju zastupaju,
prilnj l'nj uju na lll'ptu I'Uke.
U ,ilici 59. prik azan i su jo neki , osobito
"jC8to iy. ragjeni ornamenti, sastav ljeni od razn.ih
go re spomenutih elemenata; slika 60. pred oava 42.
pak pOI'egjnuje orn amentai nih motiva. Ila ruci.
Kako se vidi iz navedeniJl 1)J'imjel'l:t, o,'naNaruk vicll.
mentalni HlI motivi mahom tilizova ni. Oni fi ll
izvorni motivi) a tek je im e zbog s li nosti uzeto: od zvjezdano g n e ba}
kao sunce, mjesec} zvijezde i zvijezda prehodnicR; od bilj ev no g ca r stv a,
kao jela i klas j ili najposlije iz najb li e oko lin e ljud s k o, kao
k o I Ot koje valjda. u prenese nom smislu prikazuje porodicu, i o g r a. d a,
koja obuhvata ku u i dvo rite .
111111111111
" nIIIIlI
~::::::::::::f
...
t!'i4IIi'.
~IIIIIIII' "tf
~~;j
', {'Mt
V ......
UU E
0-9
. 0.
43,
K ra n stl"O
46.
,19.
.Jelica.
&2.
"O.
1';la8.
lakia.
Karakte l isti no
0-9
. 0.
43,
K ra n stl"O
46.
,19.
.Jelica.
&2.
"O.
1';la8.
lakia.
Karakte l isti no
254
2o~
--
i ntegri rajllim
"",
54.
OS.
Zv iie~>tle,
su nce i mje!lllc.
~rakav
~ I axirnu~
Scn~en.
GO.
,,9.
Nekoliko otlOitito
vje~1O
Poregjanje ornamen
imenom manku, a iz ovog se je tek razvi lo pra vo tetovi ranje, pri kome
je boia kroz nebrojene iglene ubode natrta u ko u.
U Plinija. o istim Daanima nalazimo jo jednu primjedbu , po kojoj
moemo misli ti, da im je bi lo poznato tetov iranje. Veli se on dje (VU ,)
10., l.), da. se dako podrijetlo jo u etntom koljenu poznaje po biljegu,
to ga imaiu na ru ci.
254
2o~
--
i ntegri rajllim
"",
54.
OS.
Zv iie~>tle,
su nce i mje!lllc.
~rakav
~ I axirnu~
Scn~en.
GO.
,,9.
Nekoliko otlOitito
vje~1O
Poregjanje ornamen
imenom manku, a iz ovog se je tek razvi lo pra vo tetovi ranje, pri kome
je boia kroz nebrojene iglene ubode natrta u ko u.
U Plinija. o istim Daanima nalazimo jo jednu primjedbu , po kojoj
moemo misli ti, da im je bi lo poznato tetov iranje. Veli se on dje (VU ,)
10., l.), da. se dako podrijetlo jo u etntom koljenu poznaje po biljegu,
to ga imaiu na ru ci.
250
6 1.
G'
P od punktiranjem (:xa:'cia.tx'tOt) moe se pak samo tetoviranje razumijevati, pa ako Strabo u svome isporegjivan ju navod i Ilire i Traane,
onda slijedi , da je to njemu b ila ope poznata inje ni ca .
63.
\ "".. 1$"$0"0.
207
P osta nje tog " varvarskog" obi aja nalazimo dakle megju varvarima
balkullskog poluostrova i moramo pretpostaviti , da sc kroz vijekove
o(lrao do dan anjeg vremena. Dakako da pri tome, kao i pri svakom
prastarom narodnom ob iaj u moemo zamijetiti, da se je oblik , spo lja n os t
obi aja odrao kroz dvije hiljade godina, dok su se predodbe, koje
su se prv obitno lo; time spajale, malo po malo izgubile u sv ijesti naroda i
drugima ustupil o mjesto, pa u takvoj prilici stvar prosto naljedstvom
prelazi kao a d e t.
' P aralela izmegju nekadan jeg i dananjeg moe se u ostalom jo
uvijek pripustiti: ako je tetoviranje n ek o sluilo zn. ozna i va nj e plemena,
danas ono katoli cima slui za ozna i vanj e svoje vjere.
Vrijedno je zabiljeiti , da tai obi aj nalazimo i kod drugih indoevropskih naroda dreVlloga doba , u Pikt.:1. i Gela na sjeverozapadu.
Ostanci im se odrae do u srednji vijek, a kotski rcdo\rnici, koji su
kao vjesnici I susove vjere doli u Nj e m aku , bili su takogjer tetovirani I).
Za osvjetljenje naeg pitanja jo e i to posluiti, to se je tetoviranje
i izvan Bosno od.ralo na nekim mjestima balkanskog poluostrva. Ovdje
naroito valja spomenuti Arbanase, koji se openito smatraju potomcima
starih lJi ra, tc bi dak le u njih bilo tetoviranje istog postanja kao i uBosui .
.Megju katolicima openit je taj ob i aj u okolici Prizrena, Gja kovice i
Pei, pa sam dosta pu!...'\. imao prilike vigjati tetoviranu e lj ad jz Prizrena,
Janjeva j Priti ne.
Nego vele, da.. u nekim krajevima j u muslima ima taj ob i aj, a
n aroito u kr aj u oko Elba sa lla , Tirana iSe l a ni ke vo din e,
dok To s ki ne mare za nj.
U poto njem pogledu ne mogu se pozivati na svoje iskustvo ve na
vijesti, to ih im am od Arnaut..'l, koji r.a Vl-ijeme borave II 130sni, te me
uvjeravahu , da su u onim krajevima esto vigjali tetovirane muslime.
' ) HaberInndt:
Tra a ni ".
5
250
6 1.
G'
P od punktiranjem (:xa:'cia.tx'tOt) moe se pak samo tetoviranje razumijevati, pa ako Strabo u svome isporegjivan ju navod i Ilire i Traane,
onda slijedi , da je to njemu b ila ope poznata inje ni ca .
63.
\ "".. 1$"$0"0.
207
P osta nje tog " varvarskog" obi aja nalazimo dakle megju varvarima
balkullskog poluostrova i moramo pretpostaviti , da sc kroz vijekove
o(lrao do dan anjeg vremena. Dakako da pri tome, kao i pri svakom
prastarom narodnom ob iaj u moemo zamijetiti, da se je oblik , spo lja n os t
obi aja odrao kroz dvije hiljade godina, dok su se predodbe, koje
su se prv obitno lo; time spajale, malo po malo izgubile u sv ijesti naroda i
drugima ustupil o mjesto, pa u takvoj prilici stvar prosto naljedstvom
prelazi kao a d e t.
' P aralela izmegju nekadan jeg i dananjeg moe se u ostalom jo
uvijek pripustiti: ako je tetoviranje n ek o sluilo zn. ozna i va nj e plemena,
danas ono katoli cima slui za ozna i vanj e svoje vjere.
Vrijedno je zabiljeiti , da tai obi aj nalazimo i kod drugih indoevropskih naroda dreVlloga doba , u Pikt.:1. i Gela na sjeverozapadu.
Ostanci im se odrae do u srednji vijek, a kotski rcdo\rnici, koji su
kao vjesnici I susove vjere doli u Nj e m aku , bili su takogjer tetovirani I).
Za osvjetljenje naeg pitanja jo e i to posluiti, to se je tetoviranje
i izvan Bosno od.ralo na nekim mjestima balkanskog poluostrva. Ovdje
naroito valja spomenuti Arbanase, koji se openito smatraju potomcima
starih lJi ra, tc bi dak le u njih bilo tetoviranje istog postanja kao i uBosui .
.Megju katolicima openit je taj ob i aj u okolici Prizrena, Gja kovice i
Pei, pa sam dosta pu!...'\. imao prilike vigjati tetoviranu e lj ad jz Prizrena,
Janjeva j Priti ne.
Nego vele, da.. u nekim krajevima j u muslima ima taj ob i aj, a
n aroito u kr aj u oko Elba sa lla , Tirana iSe l a ni ke vo din e,
dok To s ki ne mare za nj.
U poto njem pogledu ne mogu se pozivati na svoje iskustvo ve na
vijesti, to ih im am od Arnaut..'l, koji r.a Vl-ijeme borave II 130sni, te me
uvjeravahu , da su u onim krajevima esto vigjali tetovirane muslime.
' ) HaberInndt:
Tra a ni ".
5