ALGE (Algae)

Alge su eukariotski organizmi

iroko su rasprostranjena grupa organizama
vodenih biotopa,
ive i van vodene sredine ali samo na vlanim
mjestima
Naziv alga
potie
od lat. algae
=
morska trava

VEGETATIVNO TIJELO ALGI JE Talus (Talofite)

Mogu biti:
Jednoelijske
Kolonijalne
Vieelijske, kod nekih se razlikuje
filoid, kauloid i rizoid
Talus im je najee nitast,listast,korast
ili bunast
najprimitivnije alge nemaju elijski zid
neke imaju elastian sloj pelikulu ili
vrsti omota- teku

 Pigmenti:
Hlorofil a, b, c, d, e,
Karotenoidi ( karoteni i ksantofili) - kod
svih algi
Fikobilini (fikoeritrin i fikocijanin) sadre
ih crvene i
neke vatrene alge
Ishrana algi: autotrofna, miksotrofna i
heterotrofna
Razmnoavanje: vegetativno ; bespolno
sporama; polno i
smjenom generacija
Mogu da ive kao plankton, bentos, na

ULOGA I ZNAAJ ALGI

1. Primarni producenti organske materije u

vodenim sredinama
2. Privredni znaaj algi
-

bogat izvor mineralnih soli, kalijevih,

natrijevih i azotnih

koriste se u ishrani, sadre najvie

ugljinih hidrata, manje proteina, najmanje
masti, puno vitamina A,B,C,D

- Za dobijanje elatina, kao stona ishrana i

kao gnojivo
3. Alge azotofiksatori

4. Bioloko ienje zagaenih voda (alge

koriste CO2 koji se oslobaa u procesu
truljenja i obogauju vodu kisikom)
- ( alge indikatori zagaenosti vodabioindikatori)
5. U medicini: za kapsule antibiotike,izvor
joda,lijekovi,razni preparati i sl.
6. U kozmetici: kozmetiki preparati

Podjela algi
Prema grai i mnogobrojnim odlikama ,a
prvenstveno prema boji alge se dijele na:
1. Alge biai - (biari)

2. Zelene - ( Chlorophyta)
3. Silikatne kremenjaice
(Bacillariophyta-Diatomeae)
4. Mrke smee (Phaeophyta)
5. Crvene Rhodophyta i dr.

Alge biai
Razdeo: Euglene - EUGLENOPHYTA
To su zeleni biai (kreu se pomou 2 bia)
ive uglavnom u malim stajaim,toplim slatkim
vod.
Nemaju elijski zid ve pelikulu
Posjeduje hlorofil a i b (preovladavaju) kao i
karotene i ksantofil
Produkt fotosinteze je paramilum (slian skrobu)
Imaju onu pjegu stigmu
Posjeduju kontraktilnu vakuolu (ivotinjska
osobina)
Pored autotrofnih postoje i heterotrofni

 Razmnoavaju se vegetativno (uzdunom diobom)

Prestavnik: zelena euglena -Euglena viridis

Razdeo : Pyrrhophyta - svijetlei

biai
Zovu ih jo i vatrene alge
Svjetlucaju u tami
ive u slanim i slatkim vodama (tropskim
morima)
elijski zid slian ljuturi
Posjeduju: hlorofil a i c , a preovladavaju
karoteni i ksantofil
Produkti fotosinteze: skrob i ulje
Razmnoavanje- vegetativno
Crvena plima (prenamnoene vatrene alge
koje svjetlucaju i lue otrov)

Pyrrhophyta - svjetlei
biai

Crvena plima

Razdeo: CHLOROPHYTA - Zelene

alge

Ima ih oko 10 000 vrsta

90% ih ivi u slatkoj vodi
U njima zastupljeni hlorofil a i b
Rezervna tvar je skrob
elijski zid graen od celuloze
Neke su vezane za podlogu
Druge se kreu:
- pomou bieva
(Hlamidomonas)

- sluzi (Closterium)

Razmnoavanje
-Vegetativno (diobom elija i dijelovima talusa)
-Bespolno (sporama)
-Polno(izogamijom,heterogamijom,konjugacijom)

Konjugacija kod spirogire

 Mogu biti:
Jednoelijske:
- Kina alga ( Pleuroccocus)
- Hlamidomonas (Chlamidomonas)
-kolonijalna
- Klosterium ( Closterium)
Closterium sp
Chlamidomon
as

Volvox spp.- kolonijalna alga

Kerke
kolonije

 Vieelijske slatkovodne
- Spirogira (Spirogyra spp.)
- Kladofora ( Cladophora spp.)
- Hara (Chara)
- Scenedesmus
- Ulottrix
- Chlorela

Razliite vrste
vieelijske konaste
zelene alge
Spirogyra sp.

Cladophora spp. -vieelijski, konast, razgranat

talus

Hara (Chara) - prljenica

- Slatkovodna alga

prljenica
- Talus stablolik i
lankovit
- Ima listolike ogranke
- Rizoidima privrena
za podlogu
- Veliina 0,5 do 2 metra

Scenedesmus spp. - kolonijalna alga

Scenedesmus

Ulottrix
Chlorela

Vieelijske
morske:
- Moska salata ( Ulva
sp.)
- Acetabularia
- Halimeda

Ulva sp. morska salata,

-vieelijska
-listolika zelena alga
-Na talusu ove alge mogue je
razlikovati:
filoid, kauloid i rizoid

Acetabularia

Halimeda

Razdeo: BACILLARIOPHYTA - silikatne

alge
(kremenjaice ili dijatomeje)
Jednoelijske su i kolonijalne
elije obavijene silikatnim (SiO2- kremen) oklopom
(teka)
Teka (kutija) graena od epiteke (poklopac) i
hipoteke (kutija)
Na ljuturi sitni otvori , a kod nekih lijeb rafa
(sistematska karakteristika)
Kod slatkovodnih na ljuturi i av (rafa)
Pigmenti hlor. a i c , kao i kompleks dijatomin
( dijatomeje)
Rezervna tvar kapljice ulja
ive kao plankton ili bentos
Najbrojnije u vodama sjeverne polulopte

Razmnoavaju se:

Vegetativno (diobom elija)

Kutija se dijeli na 2 dijela
Svaka nova nadoknauje hipoteku
Nakon to hipoteka postane minimalna,
razmnoavanje se natavlja polno
- Znaaj: u ishrani (bjelanevine,masti,vitamini)
- Za dobijanje kremena za upaljae i kao
graevinski materijal (ljuture)
- Dijele se na:
1. Centrophyceae (radijalna simertrija i bez ava)
2. Pennatophyceae (simertija bilateralna i sa
avom)

Razdeo: BACILLARIOPHYTA - silikatne alge

elije

Silikatne alge

Silikatne alge

Smee i crvene alge

Razdeo: PHAEOPHYTA - mrke (smee) alge

- Vieelijske su alge i esto ogromnih dimenzija
- Stanovnici hladnih mora i pliih voda, veina sesilni oblici
-Hloroplasti sadre hlorofil a i c , feoplasti, fukoksantin i karotenoide

- Specifina supstanca elijskog zida je algin (alginska kiselina)

- Iz talusa mrkih algi izdvajaju se razliite supstance: alkohol manit,

polisaharid laminarin, jod...koje imaju primjenu u ishrani,

farmaceutskoj i drugim industrijama
- Razmnoavanje: vegetativno,sporulativno,polno i smjena
generacija

 Predstavnici su:
Fucus virsoides brai, endemina vrsta Jadranskog mora
Obina bobiarka - Sargassum vulgare i Laminaria
spathulatum, rastu na dubini od 250 m u Jadranskom moru
Sargaka bobiarka - Sargassum natans ( u Sargasovom

moru)
Macrocystis pyrifera ( kolonija i do 100 metara)

Fucus virsoides brai

Sargassum vulgare (obina bobiarka)

Sargaka
bobiarka

- Sargassum natans

Fucus spp.

Macrocystis
spp.

Filoidi
Nereocystis
spp.

Talus

Vazduni mehur
Kauloid

Rizoid

Razdeo: RHODOPHYTA crvene alge

Vieelijske alge
Talus: nitast,listast ili korast
elijski zid : od celuloze ili pektina
Pigmenti su rodoplasti i sadre: hlorofil a i d,
karotin, ksantofil, fikoeritrin i fikocijanin
Proizvod fotosinteze je floridea skrob
Razmnoavanje: vegetativno,sporulativno,polno
i smjena generacija
Znaaj: za ishranu, za elatin (agaragar),kapsule za lijekove i kao hranljiva podloga
za uzgoj bakterija

 Ima ih oko 4 000 vrsta

Predstavnici su:
Batrachospermum ( u slatkim vodama)
Corallina i Lithotamnion - sadre vapnenackrenjak

(od ovog izgraena zagrebaka katedrala)

Porphyra
Delesseria

Batrachospermum

Corallina

Lithotamnion

Delesseria