Napomena: Niti jedan dio ovog teksta kao ni tekst u cjelini ne smiju se mijenjati niti reproducirati bez doputenja

autora. Sva prava

pridrana. Copyright by Itana Bukovac: itana@itana-iching.com
http://www.itana-iching.com

Jezik Ji inga
Itana Bukovac

U svojem sam se druenju s Ji ingom bavila samo svojim unutarnjim putovanjem. eljela bih
onima koji budu ovo itali prenijeti svoje iskustvo sa sustavom i njegovim djelovanjem prije
svega na meni samoj, te potai razmjenu iskustava i spoznaja o ovom jo uvijek nedovoljno
istraenome sustavu.

I. uvod
OPENITO O JI INGU
Ji ing je najstariji sustav komuniciranja s onostranim na svijetu. Temeljni je tekst tradicionalne
kineske kulture. Sustav je to to daje glas nesvjesnom u nama, energijama koje poput sjena prate na
ivot. Ji ing prevodi ivot i njegove probleme u jezik slika nalik onome iz naih snova. On mijenja nae
iskustvo ivotnih situacija povezujui nas s unutranjim silama koje se ocrtavaju u potki svega. Sustav je to
koji razrjeuje ono to ometa na dodir s onostranim te ini duh dostupnim. Stvoren je kako bi razjasnio i
razrijeio situacije koje nas blokiraju, a uzrok im je u pozadini vidljivih svakodnevnih dogaaja. Ji ing
portretira razliitost putova na ivotnim raskrijima. Njegovi simboli ine rjenik slikovnih imena za sile to
pokreu i mijenjaju duu. Rad s tim slikama mijenja na pogled na ivot na nain da postajemo svjesni
prisutnosti tih sila. Radei s Ji ingom mi otvaramo kanal u nesvjesno, odnosno stvaramo intuitivnu jasnou
tradicionalno zvanu shen ming ili boje svjetlo. Konzultiranje Ji inga donosi sebevienje u jedinstvenom
svjetlu te razumijevanje svega to nas koi i titi. On nas vraa u ono to su antiki narodi zvali more due
kroz dobiveni savjet. Savjet koji nam donosi iskustvo imaginativnog znaenja te uvid u znaaj
imaginativnog u naem ivotu. On je i alkemijski ritual ijim reaktiviranjem dajemo mogunost naem
unutranjem biu da govori, misli i djeluje. Njegovi su simboli poput ogledala u kojem se ogledaju nevidljive
sile kao potka svake ivue situacije, problema ili trenutka. Simboli Ji inga svojim slikama imenuju
nevidljive sile to kreiraju naa iskustva. Pomireni sa sobom i putom kojim idemo pomou simbola ove
prevrijedne knjige mi otvaramo svoj zaboravljeni kanal u kolektivnu svijest. Tonije stvaramo neujni titraj
to kroz more due dopire do svakog bia pod kapom nebeskom. ini nas ivima u punom smislu te rijei
na svim ravnima. On je religijska praksa. Dokazuje nam prisustvo duhovne energije onkraj svjesne
kontrole. Vapaj koji upuujemo knjizi kroz pitanje o razrjeenju nekog problema njeni sveti simboli
pretvaraju u znak prisutnosti neeg vieg i nama dotad nespoznatljivog u svakodnevnome ivotu. Njeni
isprva ploni i nerazumljivi simboli tijekom vremena sve jasnije i jasnije postaju trodimenzionalni te nas
povezuju sa sveprisutnim nevidljivim svijetom.

Povijest Ji inga
Pria o Ji ingu zapoinje davno prije nama znane povijesti. U vrijeme kad mi Zapadnjaci mislimo
da svijet nije ni postojao, ljudi koji su tada nastanjivali ovaj planet promatrali su svijet oko sebe i tragali za
skrivenim odgovorima. Paljivo su promatrali i biljeili svoje zakljuke te stvarali sustav razgovora s viim

silama poput ivotnoga djela. Veliki ljudi kineske civilizacije dodavali su dijelove njegova teksta dio po dio.
Oni su ga obogaivali svojim otkriima uinivi da nam svojim odgovorima odgonetava temeljne
zagonetke svijeta oko nas. Sam tekst je vrlo malenog opsega. Temeljni tekst sadri oko tisuu znakova, a
komentari, Deset krila oko est tisua znakova. Opseg je to teksta koji bi stao u jednu omanju knjiicu.
Kratkoa ovoga teksta najvie govori o njegovoj saetosti.
Mit o Ji ingu kae da je legendarni kralj Fu Sji iz mraka kineske neznane povijesti prvi primijetio
temeljne manifestacije univerzalne energije i prikazao ih apstraktnim znakovima - trigramima. Pa kua ili
osam trigrama (ili tonije: osam figura divinacije) znakovi su koji opisuju osam temeljnih elemenata u nama
poznatome svijetu. U vrijeme ang dinastije negdje izmeu tisuu sedamstote i tisuu stote stare ere
ondanji sveenici kanonizirali su razgovor s onostranim. Tijekom mnogih rtvovanja ivotinja njihova
svetog obreda zamijetili su znakovlja koja su na kostima ivotinja preostala nakon spaljivanja. Vatra je,
vjerovalo se, bila svetim posrednikom izmeu neba i zemlje putem dima. No znakovi preostali nakon
spaljivanja pokazivali su odgovor pristigao s visina u zemaljsku ravan. Isprobavajui djelotvornost ovog
jedinstvenog komunikacijskog kanala s onostranim ti su tragaoci stoljeima ispitivali odgovore dobivane na
takav nain. Ponavljajui ritual bezbroj puta zakljuili su da se u nekim vremenima rtva prihvaa, a u
nekima ne, bez obzira na opseg i znaaj rtve. Strastveno tragajui za otkriem te tajne, sveenici ang
dinastije napokon su ustanovili sustav te kosti ivotinja zamijenili kornjainim oklopom. Ono to je
predstavljalo pravi cilj njihova traganja bio je ritam univerzuma. Nakon postavljanja pitanja ostaci kornjaina
oklopa paljivo su pohranjivani zajedno s tumaenjem odgovora. Bilo je to prije postojanja pisma. Izumom
pisma sve je pojednostavljeno. Neki izvori smatraju da je potreba da se odgovori ouvaju kroz vrijeme
kako bi se mogli spoznati u potpunosti precizno, bio pravi motiv za izum pisma. Povijest biljei da je u to
vrijeme nastalo kinesko pismo. Ideogramsko, kinesko pismo i danas u nekim znakovima uva uspomenu
na vrijeme upisivanja i praenja odgovora u tom svetom razgovoru. Sam razgovor s onostranim tada je
postao sredinjim inom svetog obreda poput euharistije.
Temeljni mit o Ji ingu kae da je sve dugo vremena bilo bez promjene dok posljednji vladar ang
dinastije nije zatvorio svojeg podinjenog u tamnicu. Bio je to Kralj Ven. Legenda kae da je Kralj Ven
provodio svoje vrijeme u tamnici zadubljen u Ji ing. Tako je doao na ideju da trigrame treba posloiti u
grupe po dva. Tako su stvoreni heksagrami. ezdeset i etiri heksagrama dobila su svoja imena te je Kralj
Ven napisao i prve kratke saetke njihova znaenja - Sudove.
Njegov sin Vuvang obraunao je s oevim tamniarom te ustoliio novu dinastiju hou. Kako i
prilii kineskom pogledu na svijet, a ne treba zaboraviti da se povijest u Kini stoljeima studirala kao dio
uenja etike, Vuvang je po uspostavljanju pravednoga mira, a stoga to pobjednik u ratu i ne moe biti
graditelj mira, abdicirao s vlasti te je prvi vladar nove dinastije Vojvoda hou. Vojvoda je nastavio razvijati
djelo Kralja Vena te pridodao kratke komentare uz crte svih ezdeset i etiri heksagrama - Tekstove crta.
Time je temeljni tekst bio zaokruen. Zbilo se to u jedanaestome stoljeu stare ere. Moemo rei da je to
vrijeme u povijesti Ji inga na granici izmeu mita i stvarnosti.

Poznavanje rituala divinacije, to su ga sveenici ang dinastije toliko dugo usavravali, nije vie
bilo rezervirano samo za rijetke posveene osobe. Tijekom vie stoljea ono se znatno populariziralo. U
estome stoljeu stare ere, primjerice, prostranstvima Kine putuju amani, veliki znalci knjige, ili kako su ih
ljudi tada zvali amani knjige. Svoje su usluge proricanja bili spremni pruiti svakome, no najdrai su im
korisnici bili lokalni vlastelini. Proricanje, to jest razgovor s onostranim, to su ga stoljeima usavravali
sveenici ang dinastije, postalo je vrlo popularno. Jedan od tih amana knjige bio je i Vusjin. Njemu izvori
pripisuju autorstvo rituala tapia. No Vusjin nije samo usavrio ritual to se uva sve do naih dana. Njemu
moemo zahvaliti i klasifikaciju heksagrama po brojevima. Suprotno njegovu znaaju u povijesti sustava
njegov se identitet izgubio u mraku prolosti. Ipak, u znak sjeanja na ovog velikog ovjeka trideset i prvi
heksagram i danas nosi njegovo ime sjien.
No nije svo znanje tisua generacija predano u nasljee samo amanima knjige. Najuenije glave
kineske civilizacije uvale su i razvijale sveto predanje. Godine 551. prije nove ere, roen je filozof i
socijalni reformator Konfucije. Jedno je vrijeme bio ministar pravosua te strastveno radio na drutvenim
reformama. Nezadovoljan lakoumnim ivotom svojega vladara on odlazi i putuje malim kineskim
dravicama u potrazi za vladarom dostojnim tog poziva.Ja prenosim, a ne stvaram. Vjerujem u starinu i
volim je govorio je svojim uenicima, kojih je u ono vrijeme bilo oko tri tisue. elja mu je bila unijeti red u
drutvene odnose putem vrline. Strog prema nedobronamjernosti vladara, nepostojanju vrlina, nepotivanju
hijerarhije te drutvenoga poretka uope Konfucije nailazi na nerazumijevanje te se povlai razoaran.
Premda su njegove misli biljeili njegovi uenici, ipak je on autor prvog usustavljenog teksta Ji inga. U
svom je djelu Konfucije uinio organski preplet uenja Ji inga sa ivotom. Utjelovljujui svojim ivotom
vrline kao to su to ovjetvo, pravednost, vjernost, pokornost, obrazovanje i plemenitost. Njegova su
uenja tako postala temeljem ovoga sustava te kroz komentare Ji inga ive i danas u ljudima cijeloga
svijeta.
U petome i etvrtome stoljeu stare ere dogodila se znaajna promjena u samome tekstu Ji inga.
Stari kineski slovni znakovi koji su opisivali sliku heksagrama, kao i brojevne vrijednosti zaostale iz
vremena ang dinastije, zamijenjeni su novim grafikim prikazima heksagrama. Grafiki prikaz dviju sila
jina i janga kao dviju razliitih crta propustljive i vrste, poznate nama kao jin i jang crte, bile su veliki
metafiziki skok u viu dimenziju razumijevanja kozmikih zakona. Nestajanjem starih opisnih znakova, to
su sa sobom Kinezu slikali itav niz nesvjesnih informacija, koje se prenose u svakome materinjem jeziku
potpuno nesvjesno, zamijenjene su apstraktnim prikazom dviju univerzalnih sila. Ova se promjena moda
nama zapadnjacima ini neznatnom i loginom, no Kinezima je ona veliki skok u novu dimenziju postojanja.
Staro je slikovno obiljeavanje heksagrama bilo nalik niski bisera. Svaki biser, kao to znamo, pria svoju
vlastitu priu postojanja. Poredani u nisku oni su poput malih energetskih lopti, svaka sja samo svojim
sjajem. Zamijeniti tu nisku jednim potpuno apstraktnim likom, kakav je nama danas poznat kao heksagram,
znailo je odbaciti i zaboraviti sve one male pobone prie o stvaranju svijeta, silama, svemiru i svemu
ostalome to se stoljeima uvalo u slikovnome pismu i koju je svaki pismeni Kinez upijao nesvjesno poput

ljubavi to ju ispija u majinome mlijeku. Nije posve jasno zato se to dogodilo. Niti je poznato tko je to
uinio. Znano je samo da se ta promjena dogodila. Moda je ba ta promjena izazvala opu pometnju koju
je trebalo nekako razrijeiti.
Tako je 213. godine stare ere, u vrijeme in dinastije donesena odluka o spaljivanju svih knjiga.
Sukob oko ove radikalne odluke snano se urezao u anale kineske povijesti. Carski je dvor vjerojatno elio
ujednaiti razliite sustave pisanja. A oni su u staroj Kini ovisili o razliitim kolama i tradicijama u malim
dravama. Tom je odlukom osnovni tekst Ji inga poteen spaljivanja, no tekst komentara je trebalo
unititi. Konfucijevi su se uenici nali na udaru carskoga gnjeva te bili okrutno progonjeni. No snaga
njihova duha i odanost Konfucijevim uenjima nisu se dali iskorijeniti. Konfucijevi su uenici tako predano i
s ljubavlju uvali radove svojega uitelja da je tekst komentara opstao usprkos svemu. Dodue, danas je
teko rei to je u tim preraenim tekstovima izvorno Konfucijev tekst ali ljepota i veliina Konfucijeve misli
vidljiva je i danas.
Sukob duha i materije, pisma i vojnike sile, rijei i nasilja inio se potpuno neravnopravnim.
Meutim dogodilo se nemogue. Rije je pobijedila. Metafizinost te pobjede ostavila je dubok trag u
kolektivnoj svijesti Kineza. Nije stoga udo da su Konfucija uskoro poeli doivljavati kao natprirodnu
pojavu. Korak po korak njegov je lik u sjeanju Kineza obogotvoren te ga i danas tuju kao sveca. to se
samog Konfucija tie on bi bio zadovoljan. Ispunio se njegov nedosanjani san: vrlina je postala kolektivni
autoritet.
Drutveni nemiri i graditeljski duh Han dinastije ostavili su trag i u tekstu Ji inga. Rodila se ideja o
stvaranju jedinstvenog normativnog teksta. Razliite varijante teksta komentara, to su ih tako briljivo
prepisivali Konfucijevi uenici, stvarale su pomutnju. Javila se potreba za jednim jedinstvenim tekstom.
Tako je nastao Kraljevski kanonski tekst Ji inga pisan negdje u treem stoljeu nove ere. Pisac ovog
teksta bio je Vang Pi. Ovaj je mladi u svojemu kratkome ivotu uspio iza sebe ostaviti nekoliko redakcija
znaajnih kineskih djela. Piui Kraljevski kanonski tekst, Vang Pi se naao pred dvojbom kako poredati
heksagrame. Kojim racionalnim redoslijedom poredati neto to je samo po sebi iracionalno. Genijalni um
Vang Pia stvorio je tada sustav koji se odrao sve do dananjih dana: slijeda suprotnosti. U nizu kojega
zauzimaju heksagrami slijedimo naelo potpune suprotnosti jednog prema drugome. Ako je, dakle, prvi
heskagram onaj koji opisuje akciju, poput prvog heksagrama, onda je onaj koji slijedi iza drugi, dakle, onaj
koji opisuje potpunu pasivnost.
Slijedea gotovo tri stoljea od 618. do 907. godine Tang dinastije nije se dogaala nikakva
promjena kanonskoga teksta. Kinu je natopio val budizma. Premda se ovo vrijeme u povijesti Kine pamti
kao procvat kulture i umjetnosti, Ji ing je gotovo nestao, pao u zaborav. U ovo je vrijeme stvoren svileni
put. Trgovina kao i mijena energija s drugim narodima je procvala. Djela stvorena u ovo vrijeme s pravom
se smatraju vrhuncem kineske civilizacije. Tijekom ove renesanse taoisti su uzmakli pred narastajuom
snagom budistike misli i organizirali se u tajna udruenja. Ova tajna bratstva prenosila su svetu tradiciju
Ji inga buduim naratajima. I sljedbenici Konfucijeva djela i misli bili su nezadovoljni potpunim duhovnim

kolonijalizmom koji je tada vladao u Kini. Sve svete tradicije graene tisuama godina pale su u zaborav.
Nije stoga udo to se Sung dinastija od svojeg ustolienja 960. godine nove ere bavila restauracijom
zemlje. Suoila se ona s istim problemima kao i Han dinastija prije nje. Potreba objedinjavanja te
izgraivanja zemlje uvelike je obojila duh ovog vremena sve do kraja njihova vladanja 1279. godine. Razvoj
Ji inga je nastavljen pridodavanjem numerikih vrijednosti.
Tako je veliki majstor ao Jung (1011. - 1077.) svojim predanim radom stvorio numerologiju Ji
inga. To jest pridodao je svetom tekstu ono to mu je nedostajalo: formalnu metodu za matematiko
organiziranje i logiko objanjavanje kako se stvaraju heksagrami. Sam ao Jung bio je taoist i izvor svog
prouavanja Ji inga potraio je u jednome retku Velikoga komentara koji govori o tome da Knjiga
promjena opisuje tai i. Znak toliko poznat cijelome svijetu kao krug polovino ispunjen tamnom bojom a
polovino svjetlom bojom, skrivajui u svojem klimaksu klice svojih suprotnosti. Ova svjetla i tamna boja
grafiki prikazuju dva temeljna principa jin i jang. ao Jung je ovu misao dosljedno prenio u Ji ing. Ovdje
se grafika apstraktnost slika heksagrama pokazuje u svom svojem smislu i punini. Zahvaljujui
propustljivim i vrstim crtama heksagrama mogue je pratiti jasno, kao na kompjutorskome ekranu,
narastanje jina i janga. ao Jung potvruje da se nevidljivo ne moe drukije vidjeti do li kao dva principa
jin i jang. A ta dva principa se ne mogu drukije prikazati u heksagramu do li kao dvije vrste crta propustljiva
i vrsta. Tako je ao Jung verbalizirao neto to je poput daka titralo stoljeima u svijesti svih znalaca
ovog teksta. Izravno je i dosljedno primijenio temeljno naelo suprotnosti na sve dijelove teksta. Pojavili su
se i novi pojmovi poput bigrama, dviju crta to u vremenskome protjecanju teku odozdo prema gore. Tako
imamo dvije vrste crte koje predstavljaju klimaks janga, pa potom gornja crta postaje propustljiva te tako
biljeimo narastajui jang, dvije propustljive crte pokazuju klimaks jina, a gornja vrsta znak je narastajueg
jina. Shodno tomu i trigrami vie nisu bili posloeni ukrug kao u Han dinastiji, ve su poredani logikom
suprotnosti odnosno narastanja suprotne sile. Od klimaksa janga u trigramu neba do klimaksa jina u
trigramu zemlje. Trigrami nadalje generiraju trideset i dva kvadrigrama. Kvadrigrami se pretvaraju u
pentagrame koji napokon postaju ezdeset i etiri heksagrama. Ovaj je genijalni sustav briljantna sinteza
kineske misli toga vremena. Autonoman od striktno tradicionalnih skupova znaenja doputao je slobodu
izazova promiljanja novog sustava svim logiarima i matematiarima onoga doba. S druge je, pak, strane
omoguavao svim prisutnim religijama ondanje Kine da pronau sebe u ovom univerzalnome tekstu.
Mnoge legende u povijesti okruuju ime ao Junga. Stoljeima se prepriavala, primjerice, njegova
sposobnost tonoga predskazivanja buduih dogaaja. Mnogi su kasniji uenici Ji inga, taoistike kole
uili svoja prva znanja o sustavu kroz ove poune prie iz njegova ivota. Legende hvale njegovu
sposobnost da meditirajui nad crteima trigrama njegov um proizvede njihovu brojevnu protuvrijednost.
Uenici njegovi hvalili su i nain njegova ivota te ga opisivali kao skromnog i jednostavnog ovjeka,
dubokoumnog, koji ivi u skladu s ritmovima prirode i u obiteljskoj atmosferi. Ono to Konfuciju nikako nije
polazilo za rukom ao Jung je postigao bez ikakvoga napora. Svaki je vladar i plemi prolazei njegovim

krajem, navraao k njemu da ga posjeti u njegovu skromnome domu. Svima je bio znaajan njegov savjet,
poduka ili predskazanje.
Stvaralaki duh Sung dinastije bio je poticajan mnogim tragaocima i istraivaima Ji inga. Tako je
u Sji ( 1130. - 1200.) posvetio dvije knjige Ji ingu. Premda je njegovo djelo najvema samo rekapitulacija
ve postojeih misli i izuma, ipak je upravo on jednom malenom svojom intervencijom u tekst pridodao
posljednji nedostajui detalj. Ovaj je, pak, detalj toliko znaajan da bi cjelokupno nae znanje bez njega
izgledalo nepotpuno. u Sji je prepisujui tekst doao na ideju da simbol tai ia uvrsti u sredinu grafikog
prikaza trigrama. Uinio ga je vizualnim sreditem kruga oko kojeg se okreu sve grafike inaice sila.
Premda je time samo dosljedno ilustrirao ao Jungovo djelo, ipak je gotovo cijelo stoljee trebalo ekati da
se ta ideja materijalizira. Ova je slika postala najpoznatijim svjetskim prikazom temeljne misli Ji inga. Bez
nje gotovo da je nemogue zamisliti ilustraciju ove drevne knjige.
Sung period kineske povijesti iznjedrio je jo jedno znaajno postignue u razvoju sustava. Bio je
to izum novia. Tradicionalni ritual tapia inio se predug za svakodnevnu upotrebu. Postavi dijelom
kineske svakodnevice Ji ing je trebao novu metodu. U duhu novog, aojungovskog vizualnog naina
razmiljanja metoda bacanja novia ubrzo je gotovo potisnula metodu tapia. Umjesto slaganja,
zbrajanja i oduzimanja tapia metoda bacanja novia bila je brza i vizualno razvidna.
Nekoliko se stoljea potom nisu dogaale nikakve promjene.
Posljednja kineska dinastija, ing, ustoliena je 1644. te potrajala sve do proglaenja republike
1911. godine. Ovo je vrijeme obiljeila snana mijena energija s drugim zemljama, osobito s Europom.
Godine 1581. francuski je dvor kralja Luja XIV otposlao najuenije isusovce u misiju u Kinu. Razmjena misli
i ideja bila je intenzivna. Iz tog perioda datiraju i prvi prijevodi Knjige promjena, kao i prodor kranstva u
Kinu. Tako je taj veliki sustav, ivotno djelo kineske civilizacije preao granice svoje matine zemlje i polako
postajao opim civilizacijskim dobrom sviju nas. U dvadesetome je stoljeu sustav zaivio u Europi i
Americi potpuno neovisno o matinoj civilizaciji. Prvi mu je znaaj promovirao Carl Gustav Jung, koristei
ga kao znaajnu pripomo u svojem radu na psihoanalizi. No svjetsku mu je slavu donio hipijevski pokret
ezdesetih godina prologa stoljea. Pristupajui istonjakim mistinim tradicijama na posebno odiozan
nain. Hipiji su na isti nain promovirali i Ji ing. U drugoj polovici dvadesetoga stoljea hipijevska su
zalaganja dijelom proizvela pomakom zapadnjake svijesti u neto mistinijem pravcu. Kruti materijalistiki
pogled koji karakterizira prvu polovinu dvadesetoga stoljea otopio je titraj istonjake mistike i
fantastinosti. Tako su znaajnija rubnoznanstvena istraivanja i promiljanja doputala sebi slobodu
hipotetikog razmiljanja. Taj val moderne mistinosti u popularnoj znanosti nije dakako zaobiao ni Ji
ing. Mnotvo je teorija o tome to je u stvari Ji ing. Teorije o tome drevnome sustavu govore o tajnom
kljuu za genetski kod galaksije, pa sve do alkemijskoga rituala.
Raznorodnost i matovitost tih promiljanja stvorila su veo mistinosti oko Ji inga. Mnogima je
postalo jasno da je taj sustav mnogo vie od primitivnog gatanja. Tako je korak po korak Ji ing zauzeo
potovanja vrijedno mjesto u kolektivnoj svijesti Zapadnjaka. Ukljuivanje ovoga sustava, pak, u

zajedniko civilizacijsko dobro proirilo je granice naega miljenja. Sam se Ji ing pokazao kao vrlo dobar
nosa u kojega je mogue ukljuiti najrazliitija miljenja, hipoteze, prakse te cjelovite svjetonazorne
sustave.

Ji ing - vjena zagonetka

Na ego poput Prometeja kroi ivotnom stazom snagom svoje elje. U njegovoj sjeni stoji
nevidljivi unutarnji svijet. Kada nas pritisnu patnje zbog neispunjenja naih elja ili ciljeva mi odjednom
postajemo svjesni unutranjega svijeta, skrivenog i nerijetko suprotstavljenog vanjskomu. Sustav za
razgovor s nesvjesnim kakav je Ji ing daje glas onome to je ego potisnuo u mrak nesvjesnog. Suprotno
racionalnoj potrebi usporeivanja i pribrajanja slinih stvari ili dogaaja Ji ing svemu pristupa individualno.
Pitanje to ga postavljamo izvire iz jednog odreenog ivota, jedne odreene osobe i njezina jedinstvenog
iskustva. Zbrajanjem tapia ili bacanjem novia mi dobivamo skup od est crta. Odgovarajui poloaj
novia ili, pak, zbroj tapia pokazuje nam vrste crta koje smo dobili kao odgovor. One mogu biti
propustljive i nepropustljive, promjenjive ili nepromjenjive. I jedne i druge simboliki su prikaz dviju temeljnih
suprotstavljenih sila prirode jina i janga. Promjenjive crte se mijenjaju u svoju suprotnost te time dobivamo
drugi heksagram. Tako dobiveni heksagrami su odgovor na nae pitanje. Odgovor potraimo u knjizi. Skup
praslika upisanih u tekstove pojedinih crta i samom heksagramu treba pojmiti. Poimanje tih odgovora znai
podvrgavanje naega mentalnoga sustava posebnoj disciplini. Disciplini dovoenja svijesti na rub
nesvjesnog i dugovremenog bivanja na toj granici. Cilj te discipline je irenje svijesti te otvaranje "vratiju" u
novu dimenziju, nae nesvjesno. Skup crtica na papiru u odgovarajuem psihoemotivom okruju u nama
djeluje kao "okida" naeg okvira svijesti. Vjebom i upornou tijekom vremena taj sustav otvara "vrata"
u drugu dimenziju u nama. Sustav toliko jednostavan u svojoj savrenosti da percepcija te jedinstvene
jednote ovisi jedino o mogunostima nae spoznaje. Dakle, onoliko koliko moemo primiti, toliko se na
okvir svijesti iri prema prostranstvima druge dimenzije.
Da bismo razumjeli jezik kojim ovaj sustav komunicira nuno je u sjeanje prizvati neto to nam je
svima dobro poznato. Neka to bude jezik filma. Film pria svoju priu skupom slika odgovarajue
pomijeanih, u odgovarajuem nizu. Ji ing takoer pria uz pomo slika, samo to su to praslike naeg
nesvjesnog. Tim je slikama potrebno dodati predmetno znaenje. Razumijevanje naih odgovora ovisi o
uspjenosti povezivanja slika s predmetnim svijetom. Stvaranje intimne slike originalnoga teksta
heksagrama, te pojedinih crta preduvjet je razumijevanja odgovora. Kada smo u tome uspjeli korak smo do
unutarnjeg dijaloga. Sada jo samo treba razumjeti posebnu "gramatiku" toga teksta i mi smo nauili jezik.
Jednom kad smo uspostavili tehniku toga dijaloga taj se sustav prenosi mnogo dublje u nas i postaje jezik
naih snova. Nae nesvjesno usvaja taj jezik te s naom svijeu opi upravo tim sredstvom. Nauiti ovaj
slijed znakovlja znai moi priati sa sustavom. Sve se to dogaa stepenicu po stepenicu, postupno. Iz
mraka nesvjesnog. irei okvir svijesti, mi zapravo osvjetljavamo svjetlou svijesti djelie naeg

nesvjesnog koji su u tami. Taj je proces izuzetno prirodan, jer upravo je jednak procesu sazrijevanja koji
takoer u mnotvu nesvjesnog u jednoga djeteta s vremenom osvjetljava duboko skrivenu istinu koja je tu
prisutna jo od roenja.
Izum kakav je Ji ing svakako zasluuje dunu panju i otkrivanje njegove prave svrhe. Milijuni
ljudi koji su stvarali taj sustav tijekom tisua godina nisu to inili samo da zadovolje ljudsku znatielju.
Moda su udjeli spoznati istinu o univerzumu, o izvoru iji energetski trag dopire do nas samo jednim
majunim svojim dijelom. No trajanje ljudskoga ivota toliko je kratko da u cijeloj svojoj duini ne dospijeva
doekati ni kraj jednog svemirskog trenutka. Na ovom smo svijetu toliko kratko da ne uspijevamo ugledati ni
blijesak beskrajnog bljetavila svemira. Stoga je mnogo izvjesnije da je cijeli sustav izumljen iz mnogo
praktinijeg razloga. A svima je poznata kineska praktinost. Krajnje je nesuvislo vjerovati da je ovako
sofisticirani sustav izumljen kako bi omoguio pojedincu da spozna sve zakone svemira. Za takvu bi
spoznaju bilo potrebno mnogo vie vremena nego to ga doputa trajanje prosjenog ljudskog ivota.
Vrijeme je i temeljni element kojim se ovaj sustav bavi. Vrijeme i njegove zakonitosti. Mnogo je izvjesnije da
mu je cilj neto to moemo koristiti u svojemu kratkomu ivotu. Neto nama svojstveno i samo nama
blisko, neto na to moemo utjecati na nas same. Stoga pitanje zato je izumljen ovaj sustav nije
galaktiko ve duboko intimno pitanje. Svrha mu nije poznavanje njegova jezika. Ji ing je samo sredstvo.
Cilj mu je mogunost mijenjanja nas samih. Prouavanje ovoga sustava svakako je dugotrajan i naporan
proces. Zahtijeva pregnue, iskrenu elju i prihvaanje, moda je najbolje rei preputanje. Savladavi
sloenu tehniku razumijevanja odgovora mi ne dosiemo cilj. Usvajanjem znanja mi smo tek nauili priati
sa sustavom. Cilj je promjena nas samih u bolje i kvalitetnije ljude. Ispravljanje naih nedostataka, kroz
osvjetavanje nesvjesnih greaka, ili razumijevanje zato svjesno grijeimo. Opratanja sebi samima i
onima oko nas. Pomirenja sa sudbinom. Zaljeenja dubokih rana. On je koija to nas nosi na fantastino
putovanje. Putovanje k nama samima.

Susret koji e promijeniti na ivot

Ji ing do nas dolazi u obliku knjige. Najee se to dogaa u nekim prijelomnim ili naizgled
sluajnim situacijama. Nerijetko smo potpuno nesvjesni mistinosti sluaja u kojem smo naili na Ji ing.
Prijatelj ili prijateljica koji su nam posudili knjigu, ili, pak, neki drugi oblik susreta ne govori nam isprva puno.
Kasnije, prisjeajui se svojih poetaka postajemo svjesni koliko je to razdoblje ivota bilo vano ili, pak,
koliko nam je prava promjena bila potrebna.
Naalost u Hrvatskoj nemamo mnogo izdanja Ji inga. Maleni opseg onoga to se prevodi i tiska u
nas dopustio je izlaenje svega nekoliko knjiga. A i tih nekoliko knjiga plod su tovalaca sustava, te ih
imamo zahvaliti njihovu predanom zalaganju. Englesko govorno podruje biljei na stotine razliitih izdanja.
U cijelosti moemo rei tri su temeljne vrste izdanja na koja nailazimo. Izvorni tekst odnosno njegov

prijevod u razliitim redakcijama, zatim su tu prepjevi, tonije prerade izvornoga teksta u nama razumljiviji
tekst. Osim ovih osnovnih mogue je pronai i niz knjiga koje se bave temeljnim znanjima kineske
civilizacije te samo djelomice dotiu Ji inga. Naposljetku mnotvo je knjiga kojima je Ji ing samo duhovni
zaetnik a sadraj im je potpuno proizvoljan te se osniva na najrazliitijim rubnoznanstvenim hipotezama ili
togod slinoga.
Za poetak moda je najbolje koristiti se nekim prepjevom staroga teksta. Prepjevan, i prilagoen
naem nainu miljenja, on e nam omoguiti doivljaj jedinstven u cijelome svijetu, neto to nigdje ne
moemo stei: razgovor s onostranim. Premda su nam znanja o sustavu moda i sasvim nedostatna. Ve i
prvo iskustvo izravnoga razgovora, dakle trenutak nae uvjerenosti kako nam je knjiga izravno odgovorila
na nae pitanje, promijenit e iz temelja na pogled na svijet. Ta je promjena mnogo znaajnija nego li se
na prvi pogled ini. Prvo mi postajemo svjesni fluidnog i nevidljivog svijeta koji nas okruuje, drugo mi se
otvaramo prema takvim energijama inae bi iskustvo razgovora bilo nemogue. Ono to obino definitivno
promijeni nau sliku svijeta je prognoza koja se obistinila. Gotovo da i nema osobe kojoj mogunost
dobivanja odgovora iz knjige ne izgleda poput vrlog novog svijeta. Nakon nekog vremena prepjevani
odgovori ine nam se nedovoljno preciznima. Poinjemo tragati za izvornim izdanjima. Izvorna izdanja,
odnosno knjige s doslovnim prijevodom teksta, ispoetka nam se ine nerazumljivima. Istraivanje ovog
teksta vrlo je mistino i uzbudljivo. Plod ozbiljnoga istraivanja obino donosi duboko razumijevanje i
poseban, sveti odnos prema tekstu.

10

II. gramatika govora

TAO I TAI I
Temeljna simbolika Ji inga je prazna krunica. Ona simbolizira apsolutni izvor svega, to jest Tao.
Tao je nespoznatljiv nama smrtnicima. Moda je istinitije rei on je tamo gdje smo nekada bili i kamo emo
opet doi. Ovdje u naem materijalnome svijetu Tao je vidljiv kao Tai i. Tako kau taoisti. Za ostatak
Kineza koji su dakako mnogo brojnija skupina tao je put. Moda bi preciznije bilo rei energija puta. U taou
je sve, sva iskustva to ih stjeemo ili imamo stei, poetak i kraj naega ivotnoga putovanja. Rijeka
ivota. Moemo mirno tei bez trenja, a moemo neprestance sudarati se sa sprudovima na putu. Ideal je
svakako pronai sredinji put. Jer sredinom se rijeke najbolje plovi putanjom to nam je data ili smo je
tijekom ivota stvorili. Udaranjem o sprudove rijeka naega ivota trpi vee boli. Ponekad se spletemo o
sprud i ne moemo dalje. Svakojako se smee nakuplja na nama. Stoga je rjeenje uvijek samo jedno,
pustiti se niz rijeku ivota, usuglasiti se s taom. Tao se u materijalnome svijetu pokazuje kao dvije
suprotnosti, dva suprotna principa jin i jang. Dva gradivna sastojka to prepletanjem svojim tvore itav
svemir. Njihovo je djelovanje posljedica zakona to ih u odreuje. Ovaj je zakon ilustriran simbolom Tai ia.
Svima dobro poznati krug u kojem se crna i bijela polovica meusobno mijeaju i pretvaraju u svoju
suprotnost.
Zapadnjaci ovu sliku doivljavaju kao simbol koji prikazuje dobro i zlo, kao dvije nepomirljive
krajnosti svemira. Plod je to nedovoljnog razumijevanja. Tai i simbolizira dvije temeljne sile svemira, jin i
jang koje se meusobno proimaju. One nikako nisu slika nepomirljivosti svemira. Sve pod kapom
nebeskom plod je tih dviju sila, odnosno njihova meusobnog proimanja. Niti je jang, svijetla polovica, Tai
ia, simbol dobra, ni jin, tamna polovica, simbol zla. I jin i jang kao manifestirana kozmika energija imaju
svoje pozitivne i negativne pojavnosti. Svijetla i tamna polovica, jang i jin, su poput vatre i vode, dva
temeljna elementa, aktivna su supstancija svega. Jang se primjerice preteito pojavljuje u odlunosti,
snazi, razluivanju, no i u surovosti, brutalnosti i nasilju. Jin je preteit u intuiciji, prihvaanju, ljubavi, ali u
pomutnji, slabosti i nemoi. Za veinu Kineza tai i pokazuje najtemeljniji zakon univerzuma: veliki obrat.
Svo mistino znanje stare Kine vidljivo je u ovome simbolu. Znak je to to majunim svojim krugom
objanjava najtemeljniji zakon po kojem se svaka sila po dosizanju svojega klimaksa mijenja u svoju
suprotnost. I to je najtemeljniji zakon promjena. Simbol je on i jedinstva suprotnosti. Njihovog proimanja.
Jo je jedan princip opisan tai iem: ravnomjernost. Povrina svijetle i tamne povrine unutar kruga tai ia
potpuno je jednaka. Ovo bi nam trebalo ukazivati na postojanje ravnomjernoga omjera dvaju principa.
Znailo bi to da nam je na naem ivotnome putu oekivati unaprijed izmjerenu koliinu suprotnih sila.

11

Istraivanje i razumijevanje ovog sustava poimanja svijeta izuzetno je vaan za uenje Ji inga. Poput
abecede. Ovo je tim znaajnije to nita u prirodi ne dolazi u svojem istom stanju. Razlueni pojmovi su
plod naeg uma, a ne istine u prirodi. Istina jest omjer pomijeanih kozmikih energija, jina i janga. Ni
bijelo niti crno, ve sivo. Ji ing te dvije temeljne sile simboliki prikazuje kao dvije vrste crta koje ine
heksagram. Obje su jednakopravne. Ni dobre ni loe. Bacajui novie mi doputamo da se te sveprisutne
sile oituju kroz dobivene crte. Njihov suodnos ini heksagram. Cjelovitu prasliku istine.
JIN I JANG CRTE
Jin i jang crte ine temeljnu strukturu heksagrama. One su gradivni sastojak. Njihovo razvijanje
kroz dobivanje odgovora pokazuje narastanje nekog gibanja ili, pak, statinost. Jin i jang crte u heksagramu
mogu biti stare i mlade. Temeljno uenje starih Kineza kae: i jin i jang polako narastaju i u trenutku
dosizanja svojeg klimaksa mijenjaju se u svoju suprotnost. Staru jin ili jang crtu moemo zvati i
promjenjivom. Jer stara jin ili jang crta pokazuje da se u tom djeliu mikrosvemira ta sila ispunila do svoje
krajnje granice. Trenutak je to prije nego se promijeni u svoju suprotnost. Zrelost "crte" za nastupajuu
promjenu stoga zovemo starim jinom ili starim jangom. Mladi jin ili mladi jang pokazuje pak crtu koja je ve
dosegla toku kulminacije te je sada jo neko vrijeme stabilna, nepromjenjiva. Svaki djeli naega svijeta
podloan je promjeni u svoju suprotnost. Promjena se zbiva potpuno prirodno. Kad se jin u nekoj situaciji
iscrpi, dosegne svoj maksimum, prirodno se mijenja u jang i obratno. Ova je velika promjena najljepe
ilustrirana u simbolu tai ia.
Postojanje promjenjivih crta pokazuje, u grai heksagrama, gdje ima ive energije, gdje se dogaa
promjena. Kako se heksagram sastoji od est crta, svaka crta ima svoj poseban znaaj. Ako je primjerice
prva, u dnu, promjenjiva tada oznaava poetak gibanja, neto to se u vremenu promatrano nalazi izravno
ispred nas, neto emu se uskoro moemo nadati, neto s ime imamo izravan doticaj. Uzmimo kao
promjer 59. - 61. / 1. crta, simbolizira gibanje koje samo to nije poelo. Fluid uvida stoji u prostoru ispred
nas kae odgovor i samo to ga nismo dotakli. Ili, primjerice, u prognozi 44.-1./1. crta Gibanje povezano
s naim pitanjem ve je zapoelo premda jo neko vrijeme nee biti oito. Volja, odlunost snana
ustremljenost prema jednome cilju preteito su povezani s jang principom. stoga je narastanje jin prema
jangu oznaka pozitivnoga odgovora. Znai stari jin koji se u svojemu klimaksu mijenja u jang podrazumijeva
pozitivan odgovor.
Druga crta vizualno prikazuje neposredno nadolazee vrijeme. Isto tako ona nosi znaaj osobnoga
interesa. Ukoliko je ona promjenjiva signalizira da se gibanje odvija u pravcu neposredno povezanom s
naim interesom u nekom vrlo bliskom vremenu. Taj se pravac i ne mora initi ispravnim, no u svojoj
konanici ona su duboko na interes. esto se u Ji ing prognozama moe vidjeti ta razliita putanja.
Moda stoga to i nismo uvijek svjesno to zaista elimo, ili bolje nismo uvijek svjesni promjena koje nas
oekuju te smo nespremni prihvatiti naizgled razliitu putanju od one koju smo prieljkivali. Tako nam

12

sustav promjenom u drugoj crti odmah signalizira nestabilnost energije u tom polju. Mogue promjene naih
trenutnih interesa mogu se oekivati. Neka nam primjer bude slijedei odgovor: 13. - 1. / 2. crta. Jasno da
se u tom odgovoru ne vidi hoe li to nezaustavljivo gibanje udovoljiti naim eljama ili nee. Situacija koja
se neizbjeno ima dogoditi, to e tek pokazati. Tek emo tada znati odvija li se prema naem planu, ili u
nekom nama dosad nespoznatljivu smislu, ili pak, pravcu kojega smo dugo vremena slutili no nismo ga
osvijestili. Dakako, da to moe biti u pozitivnom i negativnom smjeru. Jedno je sigurno, to dogaanje dotie
na trenutni interes. Moda je najbolje rei na pravi interes, kojega emo zasigurno u narednome periodu
spoznati. Osim promjene interesa mogua je i opa promjena svih okolnosti kao u prognozi 43.-49./2. crta,
u kojoj odluka ili nadolazee rjeenje situacije nailazi s opom promjenom koju sustav ve registrira.
Trea crta ukazuje na cilj. Cilj gibanja izreen kroz pitanje moe se ili ne moe dotai. Vidljivo je to
u crti cilja. Uzmimo za primjer 42. - 37. / 3. crta, u kojem je jasno vidljiv dobitak ispunjenja cilja iskazanog u
pitanju, dodue na pomalo neobian nain. Suprotno ovome primjeru u odgovoru 36. - 24. /3. crta cilj se ne
postie. Trideset i esti heksagram u treoj crti govori o povredi. Ova trea crta prelazei u jin, propustljivu
crtu jasno kazuje da se do traenoga cilja nee doi. Vrijedi ponekad zaviriti u tekst paralelne crte u
drugome heksagramu, premda se uenicima Ji inga otpoetka to striktno zabranjuje. Tekst paralelne crte
u drugome heksagramu moe dodatno pojasniti situaciju, ili razloge ne postizanja cilja naznaenog u
naem pitanju. U ovome odgovoru trea crta dvadeset i etvrtoga heksagrama jasno govori nesigurnosti
naega pravca gibanja.
Prelazei u gornji trigram, ovisno o pitanju, no moemo govoriti o vremenu poslije neke druge
promjene. Vrijeme je to to se poput posljedice trenutnih gibanja naznauje u odgovoru. Sama etvrta crta
pokazuje iri drutveni smisao, odnosno javnost. Ona pokazuje gibanje koje e se odraziti na zajednicu
oko nas, ili naznauje uvid o tome kako nas zajednica vidi. U primjeru 48. - 28. / 4. crta, vidljivo je upravo
takovo gibanje. etvrta crta etrdeset i osmog heksagrama pokazuje okolinu, zajednicu koje je povezana s
naim pitanjem . Toka okupljanja ove zajednice je nejasna. Ona se moda izgrauje te e jednom u
budunosti dati vrijedne plodove, no trenutno je u kaosu. Mi smo ovdje usamljeni. O naoj odlunosti i volji
ovisi realizacija cilja izreenog pitanjem. Jedina nam je utjeha ispravnost naih zahtjeva koje sustav
pozdravlja.
Peta pokazuje nau poziciju. Ukoliko je njen aspekt dobar ukazuje na stabilnost pozicije, jasnou
naih misli ( 14. - 1. / 5. crta). Peta crta ukazuje i na priznanje, prihvaanje. Ova promjenjiva crta u
heksagramu signalizira vrijedne i dostojne stavove, kao i utjecaj na ljude oko nas.
esta crta opisuje kraj gibanja. Ona takoer simboliki oznauje nebeski aspekt u toj situaciji,
odnosno mijeanje nebeskoga plana u zemaljske smjernice. Primjerice (34. - 14. / 6. crta) ako se ona
mijenja iz jin crte u jang crtu kao u ovom primjeru ukazuje da sva naa nastojanja prati pozitivni sudbinski
okvir dogaaja te ga nuno ispravlja u pozitivnome pravcu. Obrnuti raspored znaio bi upravo obrnuto: sva
naa silovna nastojanja bivaju suspregnuta nevidljivim silama. Nije nam se ljutiti ve razumjeti da je upravo

13

taj sudbinski okvir te potka nevidljivih sila ta koja nam uvjetno reeno stoji na putu. Trebalo bi ire promotriti
problem te promijeniti cilj.
Crte u svakome sluaju govore o gibanju. Gibanje kroz vrijeme njihov je temeljni sastojak. Ako je
primjerice odgovor 55. - 34. / 2. crta, gibanje je zaprijeeno. Ako, pak, na odgovor glasi 2. - 1. / svih est
promjenjivih crta, tada je gibanje u pravcu naeg pitanja neprestano i nita ga ne moe zaustaviti. Ako
na odgovor poinje s mladim jinom, dakle, nepromjenjivom jin crtom, tada se tu ne moe govoriti o dodiru
s gibanjem. Ukoliko u tom odgovoru ima jo promjenjivih crta tada e se sastojak naeg pitanja, bilo da je to
stanje ili gibanje, odviti tek u nekom daljnjem vremenu. Odgovor u kojem je promjenjiva iskljuivo najvia
crta moe simbolizirati kraj gibanja sadranog u pitanju. Moe ukazivati na sudbinski okvir, a moe
signalizirati iznenadnu promjenu nebeskoga plana koja e promijeniti situaciju u potpunosti. U svakome
sluaju mnotvo promjenjivih crta ukazuje na ivu aktivnost, dok je jedna promjenjiva crta znak statine
situacije. Ili bolje, obrasca koji se neprestano opetuje u putanji opisanoj odgovorom. Moe ukazivati na neki
obrazac koji e se kroz vie godina ponavljati prije nego donese rjeenje, a moe upuivati na cilj koji je
dosean tek nakon to se drugi dogaaji odviju.
Kod vremenskih predvianja moemo rei da est promjenjivih crta pokazuje trenutnu dvojbu
izmeu dvaju putova koja se trenutno mora rijeiti prije nego se razvoj nastavi. Najuveniji primjer ovakvog
odgovora je 1. - 2. heksagram, ili, pak, obrnuto 2. - 1. Pet promjenjivih crta moe upuivati na vremenski
period izmeu tridesetak dana i nekoliko mjeseci, etiri crte daju neto dui rok, mogu znaiti trajanje kroz
etiri do pet mjeseci pa sve do godine dana. Tri crte govore o vremenu od godine dana, ponekad i due.
Dvije crte upuuju na razdoblje do pet godina otprilike. Dok jedna crta moe dosizati do ivotnoga vijeka.
Jasno je da znaenja pojedinih crta ne moemo promatrati odvojeno od znaenja trigrama te heksagrama u
cjelini. Njihovo znaenje upotpunjuje cjelovitost slike. One mogu pokazati razliitost izmeu potencijalne i
stvarne situacije ukoliko je slika heksagrama pozitivno odgovorila na nae pitanje, a crte se suprotstavljaju
toj pozitivnoj slici. Kao i inae u Ji ingu crte znaju skretati nau pozornost na gibanja koja se dogaaju, a
kojih mi jednostavno do toga trenutka nismo bili svjesni sve do samoga trenutka kad nas je sustav upozorio
na to. Primjerice kad nas netko upozori na neki detalj mi taj detalj onda ponemo opaati na raznim drugim
mjestima. Slina iskustva moemo stei i prilikom razliitih raspitivanja. Pratei promjenjivost crta u
heksagramu moemo pratiti pojavnu stvarnost u situaciji. Crte su bazini dio odgovora. Stoga je protok
energije u odgovoru vidljiv upravo u crtama. Ipak sve ove odrednice ne uzimamo u obzir onda kad se o
nekoj situaciji raspitujemo gotovo svakodnevno. Ako se to ipak dogodi te kao odgovor na neko pitanje
imamo vie desetaka odgovora tada se ovo pravilo odnosi uglavnom na prvu prognozu, jer ona je
najcjelovitija.

14

ALKEMIJA TRIGRAMA
Knjige kau da studenti u Kini najprije ue znaenje trigrama. Trigrami se briljivo studiraju prije
nego je doputen prvi razgovor sa sustavom. Trigrami su simboli osnovnih elemenata u prirodi. Onako
kako ih Kinezi vide. Za razliku od starih Grka ija se podjela oituje u etiri elementa: zraku, vatri, vodi i
zemlji, Kinezi taj fenomen promatraju na poneto drukiji nain. Oni smatraju da je elemenata ukupno
osam. est ih je statino a dva su aktivna. Nebo, u potpunosti sastavljeno od janga, i zemlja, u potpunosti
sastavljena od jina, dva su opozita, temeljne krajnosti. Uz njih statino mjesto zauzimaju: vjetar i jezero, te
grom i planina. Dva aktivna elementa su voda i vatra. U strogoj kineskoj hijerarhiji est statinih elemenata
ima svoje strogo odreeno mjesto. Vatra, kao ekstrem janga, te voda kao ekstrem jina, nemaju odreena
mjesta. Njihov je temeljni sastojak promjenjiv. Alkemijski misterij pretvorbe skriven je upravo u injenici da
se vatra i voda mogu mijenjati, mijeati, aktivno djelovati na situaciju.
Kao i openito u hermetizmu, tako i u Ji ingu sve pod kapom nebeskom ima svoj ekvivalent u
trigramima. Njima odgovaraju vrijeme, mjesto, ponaanje, stanje duha, prognoza, godinja doba. Simbolika
ovih znakova odgovara cjelokupnom predmetnom svijetu. Dvojnost ovih elemenata strogo je odreena.
Svaki ima svoj opozit, jer uenje starih Kineza poiva na dvojnosti. Poput Tai ia. Nebo je suprotnost zemlji,
vatra vodi, planina jezeru, vjetar gromu. Trigrami meusobno mogu tei u podravajuem ili, pak,
razarajuem slijedu. Mnoga znanja o trigramima sastavni su dio kineske civilizacije. Ugraeni su u
nesvjesno svih Kineza jo od najmanjih nogu. Znanje o trigramima je svakako dobrodolo, no nije
presudno. Zapadnjaci ga koriste uglavnom kod vremenskih prognoza, ili u potrazi za izgubljenim stvarima.
Ipak, sloenost pojavnoga svijeta i preplitanje simbolike trigrama, trae desetljea studiranja, kako bi
iitavanje odgovora dalo precizne podatke. Zapadnjaci obino nemaju toliko strpljenja niti vremena da bi to
doekali.
Spajajui se u parove trigrami ine heksagrame. Ta dvojnost heksagrama govori o mnogo emu.
Vezu izmeu neba i zemlje. Sastojke naega ponaanja. Skrivenih dogaanja unutar nas. No dvojnost
heksagrama govori i o osnovnim elementima, trigramima. Trigrami od kojih je graen heksagram govore o
kakvoi gibanja. Tako trigram neba govori o radnji koja je u samom svojem tijeku, otvorenim vratima,
gibanju to se nezaustavljivo dogaa. Trigram zemlje ukazuje na pasivnost djelatnih sila u odnosu na nae
pitanje. Vrata su zatvorena, a razlozi i iri smisao te razlozi takvog odnosa premonih sila prema sadraju
naeg pitanja vidljiva su iz drugih elemenata odgovora. Trigram planine kae da je gibanje zaustavljeno,
ono miruje. Grom govori o gibanju koje se poput potresa upravo zaelo. Jezero simbolizira pasivnost
djelatnih sila u odnosu na nae pitanje. To, dakako, ne znai da je negativni odgovor na nae pitanje,
dapae to moe znaiti upravo suprotno. U odreenom kontekstu to moe znaiti sud kojega izrie sustav
kao pohvalu ili konstataciju uspjeha. Trigram vjetra opisuje fluidno gibanje, nevidljivo, uporno, njeno.
Trigram vode i vatre ne opisuju statina gibanja ve ukazuju na aktivnu supstancu. Oni kau da je u tijeku
pretvorba.

15

Kod vremenskog je predvianja mogue slijediti vremenske odrednice oznaene samim

trigramima. Tako, primjerice, trigram groma opisuje vrijeme izmeu 15. veljae do 15. oujka, odnosno
vrijeme koje tradicionalni Kineski kalendar biljei kao sam kraj jedne godine i poetak nove godine. Trigram
neba opisuje vrijeme izmeu 15. rujna pa sve do 1. studenog. Zemlja je vrijeme kolovoza, jezero kasnog
proljea, i poetka ljeta otprilike izmeu 15. lipnja do 1. kolovoza. Trigram planine govori o vremenskome
razdoblju izmeu 15. sijenja do 15. veljae. Vjetrom je opisano vrijeme od 15. oujka do 15. svibnja.
Vrijeme izmeu 15. svibnja i 15. lipnja opisuje se kao vatra. Trigram jezera oznaka je za vrijeme od 1.
kolovoza pa sve do 15. rujna. Najdui vremenski period opisan je trigramom vode od 1. studenog pa do 15.
sijenja. Ugraivanje tih podataka u znaenje dano u odgovoru ovisi o kontekstu, dakako.
Trigram vode simbolizira ivu vodu. Osjeaje, primjerice, koji u nekoj situaciji mijenjaju situaciju.
Najee su to negativni osjeaji, poput mrnje. Negativni su, pak, osjeaji prilika za rast i napredak. Stoga
je to potencijalna mogunost promjene. Razgraujui osjeaj mrnje aktivno djelujemo na situaciju i ona se
alkemijski mijenja te daje potpuno nove horizonte. Jezero simbolizira pasivne osjeaje uitka i radosti.
Uivanje ivota u svojem niem aspektu opisuje se istim trigramom kao i uzviena radost. Trigram groma
munjevito je djelovanje. Preneseno u svijet osjeaja to je ok. Trigram vjetra nasuprot, nevidljivo je gibanje
koji se dogaa kroz dugi vremenski rok. Trigram groma donosi trenutnu spoznaju o sadraju naega pitanja
te sam trenutak kad se gibanje naznaeno u pitanju zaelo, dok trigram planine trai zaustavljanje naeg
tijeka miljenja. Mir i meditaciju. Trai ire gledanje na problem, irenje svijesti i dublje spoznavanje
problema. Vatra je aktivna supstancija spoznaje. Ona svojom silovitou spaljuje sve suvino u naoj
svijesti i donosi jasnou. Prenesena u svijet osjeta simbolizira strast. I u viem i u niem aspektu. Nebo
daje jasnou kao datost, poput vidljivosti za sunanog i lijepog vremena. Zemlja poniranje u nau
unutarnjost.

HEKSAGRAMI
Spajanje dvaju trigrama u jedan lik tvori heksagram. ezdeset i etiri heksagrama poredana su jo
od Vang Piovog Kraljevskog kanonskoga teksta u niz suprotstavljenih vrijednosti. Svaki je heksagram
suprotan onome to ga nasljeuje u nizu. Od prvog heksagrama to simbolizira aktivnu nebesku kreativnu
silu prema drugome koji je slika majinsku pasivnost. Trei heksagram simbolizira teko napredovanje
prema neemu ega smo svjesni, etvrti mu je suprotnost i prikazuje brzo nesvjesno napredovanje, peti
govori o ekanju, no esti o izravnom sueljavanju i tako dalje. Ponekad nam pri razluivanju znaenja
nekoga heksagrama pomae usporedba s njegovom suprotnou, dakle onim to ga u redoslijedu prati.
Same slike heksagrama opisuju gibanje. Vjeno, nezaustavljivo gibanje. Svemir je vjeni nemir. Vjena
mijena. Heksagram je trenutak titraja Boanskoga svjetla. Poput fotografije vodenoga tijeka neke rijeke.
Zaustavljena vodena kap u beskrajnome nizu kapi vode. Te su slike fluidne i u neprestanome pokretu.

16

Poput svjetla one titraju mijenjajui u svakome trenutku svoj oblik, nezaustavljive kao ivot. Osjetljive poput
pahuljica, dovoljno je dotai ih rijeju i ve nestaje njihove arolije. Imenovati heksagram oduvijek je stoga
bilo teko. Kako rijeima opisati titraj energije koju ne opisuje niti jedna rije naega jezika. Stoga je
nadijevanje imena heksagramima uglavnom neprecizno. Na jezini sustav gotovo da i ne moe opisati
vrijednosti slike upisane u heksagram. Tradicionalno slikovno pismo starih Kineza teko se i neprecizno
prevodi u zapadne jezike. Nabrajajui rijei kako bismo opisali znaenje heksagrama uglavnom ne
uspijevamo ga imenovati. Jer nijedna rije u sebi ne nosi jednotu boanskoga titraja. Svaka je samo opis
sjene te neopisive svjetlosti. Stoga svaki na pokuaj prianja o tome djeluje blijedo. Vjerojatno je to bio
razlog to su stari Kinezi, kao i neki drugi narodi, svoj jezik osnovali na slikama. Heksagrami su stoga u
osnovi slike i tako ih treba i uiti. Slike unutranje svjetlosti za kojom u sebi tragamo. Razumijevanje
znaenja heksagrama svodi se stoga na hotimino stvaranje slike njegova znaenja. Kao i svaka slika i ove
slike trebaju svjetlost. Osvjetljavajui arhetipsku sliku u naoj nutrini mi hotimino prizivamo svjetlost u
nesvjesne dijelove naega bia. Osvjetljavamo pritom i ono to je skriveno u nama. Tamo u zakutcima
naeg nesvjesnog prebivaju arhetipske slike. Nitko ne zna skupljamo li te slike moda cijeloga ivota ili su
one tamo pohranjene jo od roenja. Bilo kako bilo one ine na djeli svemira.
Stvarnost tako bremenita detaljima koji tako radosno plijene nau pozornost u svoj svojoj punini, sa
svim uicima. Stotine sitnica u svakome trenutku ispunjaju na mentalni ekran, nose svojom svojstvenou
tisue podpodataka koje na um tako nepogreivo registrira, slae u tisue zamiljenih ladica koje se
svojom dojmljivou ine tako stvarnima da ih naprosto ne moemo vratiti tamo kamo i spadaju u virtualni
svijet naega uma koji ih je i stvorio. Ipak, elimo li nauiti razgovarati sa sustavom kakav je Ji ing morat
emo svjesno iskoraiti iz te stvarnosti. Moda je bolje rei svjesno se odluiti. Ta odluka nastaje kao plod
slutnje o postojanju izvora skrivenog negdje duboko u nesvjesnom.
Razvrstavanje podataka odnosno njihovo prevrednovanje po nekom naem intimnom sustavu
bivaju prvim naim korakom u razumijevanju arhetipa, odnosno njegova matrinog govora. Samo to su
ladice ovoga puta matrine, odnosno arhetipske, a ne virtualne, odnosno ladice stvorene naim eljama.
Koliko je zaista praslika prisutno u nama nitko ne zna. Prilino je razvidno, meutim, da se svatko od nas
susree s onoliko praslika koliko mu je u njegovome razvoju potrebno. Jasno je da svatko na svojem
unutranjem ekranu vidi samo dio svemirskog mozaika. Svoj djeli svemira. Ba kao i jezik. Jedan jezik
sadri mnogo rijei. Svaki pripadnik te jezine zajednice koristi samo djeli iz sveukupnog broja rijei. Mogli
bismo rei da svatko govori nekim svojim malim jezikom, a ipak zajedno ine jedinstvo. Isti princip moemo
primijeniti na praslike. Svatko se od nas bavi nekim svojim problemom. Sukladno njegovom problemu i
njegovo nesvjesno upotrebljava onaj skup matrica koje govore o tome problemu. Sve ostalo skriveno je
negdje dublje u nama. Tajne su uvijek prisutne u naoj sferi, ali ih mi otkrivamo onoliko koliko osvjetavamo
nesvjesno. Ba kao i heksagrame. Najlucidniji terapeuti bavei se arhetipima prisutnima u naim snovima,
kau da se i ne moe nikada prijei granica intimnog. Svaki je san ipak intiman. Samo sanja zna to on
znai. Kako su heksagrami zaustavljena slika svemirskoga gibanja, neraskidivo su povezani otkrivanjem

17

intimnih arhetipskih slika. Metafizika veza izmeu unutranjeg i intimnog te opeg i vanjskog jest coditio
sine qua non razgovora.

STVARANJE SLIKE
Stvaranje vlastite slike na temelju praslike heksagrama vana je postaja na putu uenja jezika Ji
inga. Ako smo se do sada bavili gramatikom onda se ovaj dio studija moe usporediti s izuavanjem
leksika. Jer upravo izuavanje razliitih slojeva znaenja pojedine rijei moe najbolje ilustrirati pravi
smisao upotrebe odreene rijei u jeziku. Tragajui za intimnom slikom koja odgovara slici u znaenju
heksagrama slina je upravo tomu. Mnogi su ve davno ustvrdili da nae nesvjesno govori jezikom slika.
Rijei je nemogue prenijeti onkraj svijesti. Carl Gustav Jung u svojem djelu Psihologija i alkemija ovako o
tome govori: " Imaginatio, zbiljska doslovno uzeta mo stvaranja slika, sukladno klasinoj uporabi rijei,
emu je oprena phantasia, koja znai puki domiljaj, u smislu nebitne misli, imaginatio je djelatno
izazivanje unutranjih slika zbiljski misaoni ili predodbeni in, koji se ne poigrava sa svojim predmetima,
ve nastoji uhvatiti unutranju datost predodbama - slijedei vjerno narav. Ta se djelatnost (u alkemiji)
oznauje kao opus, djelo." Jung je tragao za istinom o jeziku snova. Jeziku razumljivom naem
nesvjesnom. U svojem je istraivanju jasno razluio da je hotimino stvaranje slika, paljivo razluenih,
promiljenih, preduvjet svjesne potrage po nesvjesnom. To jest povezivanja svjesnog s nesvjesnim.
Povezivanje slika heksagrama i nae intimne slike vrlo je slian in onomu to ga u svojim istraivanjima
opisuje Jung. Ovo povezivanje ukljuuje i meudjelovanje jednog prema drugomu. Sinergija je moda
pojam koji najbolje opisuje vrstu toga procesa. Nae se slike sastaju s praslikama upisanim u heksagrame
na mostu izmeu svjesnog i nesvjesnog. Plod toga susreta su intimni doivljaji nae osobe o svakom
pojedinom heksagramu. Doivljaji pretoeni u slike heksagrama, pak, ine govor kojim e sustav priati s
nama. Tonije, bit e to na intimni kod deifriranja znaenja ovih prastarih simbola u naim odgovorima.
Bit e to na opus. Praslike heksagrama ostavljaju otisak u nama u obliku slike. Te slike polako bude
unutranju viziju u nama. Povezivanje tih slika na nevidljivom mostu izmeu svjesnog i nesvjesnog. Na
opus je, dakle, na klju deifriranja sustava. Za tu e nam svrhu iznimno biti vrijedna svakodnevna praksa
postavljanja pitanja. Svakoga jutra postavljamo pitanje sustavu poput: " Kakav je danas dan?", ili " to me
danas oekuje?", ili kakvo slino pitanje. Savjesno zapisujui odgovore pretvarajui ih u svoj mali dnevnik,
pratimo u slijedeih sedamdeset i osam sati slijed dogaaja i iskustava koje smo potom imali. Ponekad
efekti naeg djelovanja i ne moraju biti materijalizirani u tom vremenskome roku. Veinom se kod takove
prakse odvija sve u vrlo kratkome periodu. Dakako da u taj na dnevnik treba ukljuiti i snove kao bitan
initelj istraivanja. Vrlo je vano upisivati svoje velike spoznaje, uvide, duboko razumijevanje svojeg ivota
i svijeta oko nas koje ga bitno mijenja.

18

Svaki takav odgovor te iskustva koja su potom uslijedila neumitno i neprimjetno tvore nau intimnu
slike. Ji ing je individualni sustav. Individualnost je temelj sustava. Svatko se prikljuuje sustavu
individualno, na neki svoj nain. Stoga su naa iskustva na most prema nesvjesnom. Metabolizirana
iskustva stvaraju osobne slike. Intimna heksagramska slika organski je preplet misli, osjeaja i tjelesnih
iskustava. Knjikim uenjem i pamenjem slika i simbolikih odlika u razliitim izdanjima Ji inga ne
pokreemo magini stroj skriven poput tajne izmeu korica knjige.
Voenje naeg intimnog dnevnika donosi nam subliminaciju duhovnih, mentalnih, osjeajnih i
tjelesnih iskustava koja su uslijedila nakon odgovora. Razliita znaenja i nazivi heksagramskih slika
trebala bi nas potai na ponovno istraivanje i stjecanje vlastita iskustva o tome. No pretjerani faktografski
pristup te beskrajno zgrtanje nazivlja heksagramskih slika ne doputa nam mistino iskustvo. Bilo bi to
poput izuavanja svetoga kalea bez pravoga vjerovanja u misterij pretvorbe. Slika je metabolizirana tek
onda kad nam u njezinu tumaenju nisu potrebne stranice knjige. U trenutku kad odgovor u heksagramima
ne primamo kao misao o njegovu znaenju ve kao energetski titraj to heksagram u biti i jest. Titraj koji u
jednome trenutku povezuje misao, osjeaj i osjet jest prava slika heksagrama. Dobiveni odgovor polako
postaje holografska slika. Trodimenzionalna vizija. Takva duboka intimna iskustva heksagramskih slika
ine zlatnu nit veze izmeu vanjskog i unutranjeg bia. Na most izmeu nesvjesnog i svjesnog. Na
opus.
Stvarajui svoju intimnu sliku o svijetu zasigurno emo naii na mnotvo prepreka. Uenje
znaenja heksagrama neraskidivo je povezano s promiljanjem o svijetu. Promiljanjem sve poinje. Prije
svega to se protivi kolektivnome sentimentu. Sve u naoj civilizaciji podvrgnuto je kolektivnome znanju. Svo
je miljenje poopeno i ujednaeno. Dok svijet s jedne strane postaje globalno selo, to znai da milijuni
ljudi misle isto o nekom problemu ili dogaaju. Ipak, sve je vie pojedinaca koji svjesno iskorauju iz toga
mnotva. Hotimino sumnjaju u sve to predstavlja mnotvenu istinu. Ti su pojedinci zakoraili prema
unutranjem. Oslukujui svoj unutarnji glas oni slijede taj poziv iz svoje unutranjosti. Intimni svijet je
mnogo stvarniji jer je na, osobni. Primjerice dijete ne poznaje sebe ni svoje bie, ali ga u koli ue
Newtonovu teoriju gravitacije, ili geografsku povrinu Kine. Tako sva djeca u sebe pohranjuju nauenu sliku
o svijetu. Svoju, pak, potiskuju duboko u sebe. Newtonova je teorija bez sumnje znaajna u razvoju
kolektivnog nesvjesnog, da o znaaju kineske civilizacije i ne govorimo. Ipak, nae malo dijete treba
otkrivanje istine sebi, o njegovu tijelu, osjeajima, tajne skrivene u nesvjesnom prije svega. Istina koju to
dijete mora otkriti, njegova je istina. Obojena njegovom osobom. Jer, ako je ivot skup iskustava, a
stvarnost unutranja projekcija prema vanjskome svijetu, onda je svjetonazor neraskidivo povezan s
intimnom slikom o svijetu. Nemogue je stvoriti vlastitu sliku o svijetu kroz tue teorije i iskustva. Stvaranje
slike poinje osamljivanjem, odvajanje od amora vanjskoga svijeta, ba isto onako kao to su to alkemiari
nauavali tijekom stoljea.
Odvajanje od vanjskoga amora doputa naoj nutrini da ispuni nau tiinu. Tek u tiini ujemo
amor to nas iznutra ispunjava. Nemali se broj ljudi naprosto boje tog amora. Smatraju to najstranijim

19

dogaajem koji im se uope moe dogoditi. Mnogima se dogodilo da ih je splet naizgled sluajnih i moda
ak nesretnih okolnosti prisilo odvojiti se od vanjskoga svijeta. Tek su tada poeli oslukivati to se to u
njima dogaa. Snovi postaju znaajni dio naeg ivota. Sluaj vie ne promatramo kao neto to se nikako
nije moglo predvidjeti. Postajemo svjesni podudarnosti. Cijeli na ivot poprima neki dublji smisao.
Postajemo svjesni svojih pravih talenata. Pojavljuje se spremnost davanja ljudima oko sebe. Pojava svih tih
spoznaja polako ali sigurno mijenja nas u bolje i kvalitetnije ljude, jer ljudskost je neto to gradimo i
zasluujemo, nismo je samo naslijedili prilikom roenja.

RAZGOVOR ONKRAJ GOVORA

Prigodom razgovora sa sustavom obiavamo upisivati toan datum te pitanje. Kad nekom od
metoda, zbrajanjem tapia ili bacanjem novia dobijemo est crta heksagrama. U njima emo proitati
koje smo crte dobili te imamo li promjenjivih crta. Iscrtavi lik heksagrama crtamo drugi mijenjajui svaku
promjenjivu crtu u njezinu suprotnost. Nacrtavi dvanaest crtica na papiru moemo prionuti potrazi za
odgovorom. U najsveobuhvatnijem izdanju Ji inga u Europi, a moda i ire "I Ching", proizalom iz
Eranos fondacije u vicarskoj, koja je na uenjima Carla Gustava Junga jo prije sedamdesetak godina
zapoela projekt stoljea, najcjelovitiji i najtoniji prijevod Ji inga na engleski jezik., potrait emo uputu o
tome kako pristupiti odgovoru to smo ga upravo dobili. Prema Rudolfu Ritsemi, elnom ovjeku ovoga
projekta, naa dva heksagrama odgovora iitavamo kroz desetak razliitih slojeva znaenja.
Slika situacije opisuje arhetipsku situaciju. U svakome je heksagramu ona sredinja tvrdnja
predskazanja. Ona je poput zemlje u koju su svi ostali dijelovi heksagrama utisnuti. Ime heksagrama jest
prva rije u tekstu slike. Ona nam opisuje situaciju te istodobno daje savjet o najefektnijem nainu
djelovanja u kontekstu naega odgovora. Tekst se postavlja u dinamiku vremena te podcrtava kljune
vrijednosti i djelovanje s kojime je povezano.
Slijedei sloj znaenja kojeg je mogue iitati iz dobivenoga heksagrama je vanjski i unutarnji
aspekt. Ovaj se aspekt konstruira ispisivanjem unutranjih trigrama. On nam analizira situaciju u naem
pitanju u dinamikom preplitanju vanjskih i unutarnjih elemenata kao i njihovih kvaliteta. On je istodobno i
na pogled na univerzalni kompas te daje uvid u mogui kontekst u suodnosu s predmetom naeg pitanja.
Kontraindikacije su takoer sloj znaenja izveden iz unutarnjih trigrama a svrha im je pokazati nam
to nije vano u naoj situaciji.
Scena stavlja sliku heksagrama u niz prema slikama prethodnih heksagrama. Smisao joj je
kompletiranje akcije to ju u sjeanje doziva djelovanje izreeno u situaciji pitanja. Ona nam sugerira da
aktiviranje energije dobivenog heksagrama ovisi jedino o naem razumijevanju putanje u kojoj se upravo
nalazimo. Jer naa je putanja ona koja nas vodi dostizanju naeg cilja jer je to nuni slijed dogaaja.

20

Oprena definicija nudi klju nae situacije prepoznajui sredinje obiljeje ili znaaj ugraen u
nae pitanje. Ona taj znaaj dovodi u opreku sa sredinjim znaajem heksagrama.
Pridodani znakovi pokazuju djelovanje upisano u na heksagram kao potpuno odgovarajue
trenutnom taou. Oni opisuju na koji nam nain to moe pomoi u procesu realizacije te tao energije.
Tradicijski simbol opisuje sliku kao relaciju izmeu simbola pripadajuih trigrama. Usporeivanje
kakvoe simbola trigrama u ovakvoj relaciji proizvodi osobiti pogled na vlastito djelovanje. On nam daje
uvid u ideal in cu u datoj situaciji. Princip in cu znaio bi svjesno usklaivanje s naim taom pomou
odgovora. Odgovor je poput kompasa. Onome koji pita pokazuje uzvieniji pogled na na ivot te
djelovanje u suglasju s naim taom umjesto da slijedimo jednostavno svoje elje. Primjerice, ako smo u
odgovoru sagledali perspektivu kao strastveno eljenu ili, pak, neeljenu, in cu nas ui da je odgovorom
dobivena putanja u skladu s naim taom te da nam valja na ivot i njegove elje gledati iz jedne vie
perspektive. Uzvieniji pogled nosi mirniji suivot s taom. Preputeni taou mi prihvaamo putanju svjesni da
se moda nae elje nee ispuniti, ili da emo moda biti ak i alosni zbog toga. Ipak, gledajui dalje u
perspektivu nae putanje to e nam donijeti mirniji i spokojniji ivot. ivot u suglasju s taom veliko je
postignue kineske civilizacije. Sagledavajui svoju ivotnu putanju Kinezi poimaju tao kao optimalni ivotni
put. Mudrost ovoga preputanja osniva se na spoznaji da je nemogue provesti dug i relativno normalan
ivot bez dobrih i loih iskustava u otprilike istome omjeru. Duhovni izvor te spoznaje izvire iz
ravnomjernosti suprotstavljenih principa tai ia. Onaj to djeluje u skladu s taom zna da je mjera pozitivnih i
negativnih iskustava unaprijed izmjerena i utkana u ivotnu putanju. U svaku ivotnu putanju. Energetsku
rijeku njegova ivota. Prihvaajui odgovor to ga je primio od Ji inga on nastoji ploviti sredinom svoje
ivotne rijeke. Uhvatiti ritam mijene izmeu iskustava, nikad ne zaboravljajui cjelinu. Zna da su ugodni
trenuci rijeke ivota tek tren. Ne povodi se za uicima. Zna da su stresne situacije samo druga strana istog
novia na kojemu su i uici. Pretjerano predavanje uicima neminovno donosi samo aljenje kao plod
neeljenih dogaaja. Onih to samo ekaju vrijeme pogodno za svoju materijalizaciju. A i oni su samo tren i
nita vie.
Tradicijska slika proiruje kljuni znaaj i kakvou slike. Ona analizira sliku suodnosa izmeu jin i
jang crta. Meuodnosa vrstih i propustljivih crta na odgovarajuem mjestu.
Promjenjive crte nam pokazuju mjesto dodira s psihikim silama. One govore o pravcu u kojem se
odvija djelovanje, kao i uvid u mogue posljedice naega djelovanja.
Pridodani heksagram daje nazrijeti kako e se naa situacija nadalje razvijati. On je slika
potencijalne budunosti. Mijenjajui put i nain djelovanja mijenjamo i ovaj potencijal.
Ritsema nam je predoio slojevitost znaenja jednoga heksagrama. Ukazao nam je na to to i gdje
to treba traiti. Vratimo se sada naemu odgovoru. Nakon to smo postavili pitanje pred nama su se nala
dva heksagrama kao odgovor. Oba su heksagrama dio jednog jedinstvenog odgovora. Svo nae nastojanje
na stvaranju slike te dubljem i intimnijem razumijevanju slike upisane u heksagram sada treba primijeniti.
Heksagrami, trigrami, promjenjive crte nam same po sebi nee odgovoriti na pitanje. Tonije samim

21

itanjem opisa heksagramske slike, ili, pak, teksta promjenjive crte ne ukljuujemo svoj unutranji
mehanizam. Znai mi ne moemo mehaniki proitati odgovor iz knjige. inei tako odgovor e nam
izgledati nejasno i konfuzno. Odgovor e nam postati jasan tek onda kad uvrstimo svoje unutranje slike
heksagrama u onaj to se kao odgovor naao pred nama. Dakako, da se i tekst promjenjivih crta takoer
metabolizira. I njegovo je znaenje organsko. Kako bi to Ritsema rekao mjesto dodira s aktivnim psihikim
energijama. Razumijevanje odgovora plod je stvaranja onog mosta izmeu svjesnog i nesvjesnog u nama o
kojem smo ve bili govorili. Bez osobnih metaboliziranih iskustava svake slike heksagrama, kao i trigrama
te crta gotovo nita neemo razumjeti. Bez te unutranje povezanosti svjesnog i nesvjesnog teko da
emo moi proiriti svijest do te granice da bismo mogli sagledati putanju o kojoj nam govori odgovor. Jer
dobiveni odgovor sam po sebi budi sjeanje na postojanje tog mosta. On nas trenutno dovodi u stanje
proirene svijesti. U odgovoru je slika putanje, odnosno taoa u djeliu trenutka i situacije na koju se odnosi
pitanje. Razumijevanje taoa podrazumijeva proirenu svijest. Uzdizanje iznad postojee razine postojanja.
Kako inae razumjeti znaaj svjesnog usuglaavanja s putom. Kako prihvatiti neumoljivi sud upisan u
odgovor. Kako razumjeti smisao naeg bivanja na nekom dijelu ivotnoga puta. Nita se od svega toga
nee dogoditi ako mehaniki itamo odgovor u knjizi. Poviena svjesnost moe na trenutak potai titraj
unutranje vizije pred naim oima. Mi vidimo, ili znamo sasvim jasno kamo idemo, to hoemo, zato to
hoemo i tako dalje.
Postoje dodue, trenuci kad nam je svijest prirodno proirena. Kako su to ve odavno otkrili
sveenici ang dinastije, a spominje se i u tekstu mnogih promjenjivih crta. Ima vremena kad je lake
komunicirati s onostranim. Ritam je promjena u svemu oit. Sve ima svoj pozitivni i negativni trenutak. Tako
je i s postavljanjem pitanja Ji ingu. Kako bismo lake i bez dvojbi razumjeli odgovor dobro je uvijek prije
poetka razgovora upitati u kakvom smo sada trenutku. Zapravo je to ona ista praksa o kojoj smo ve
govorili. Uvodno raspitivanje o situaciji prua nam mogunost uvida u aktualni svemirski trenutak.

SINERGIJA PITANJA I ODGOVORA

I premda se to ini doista vrlo jednostavnim, ipak, to je prilino sloen zadatak. Ji ing je sustav
stvoren da odgovara na pitanja. Duboka je metafizika potka u takvome sustavu. Jer onaj koji nije spreman
ne pita. Jednostavno, zar ne? Naa su pitanja odraz nae duhovne, mentalne, osjeajne i tjelesne
stvarnosti. Po pitanjima je razvidno u kojoj se etapi puta sada nalazimo. Dakle, ako ne pitamo sustav nam
nee odgovoriti! Ovo je vrlo vano zapamtiti. Jer kad nam je odgovor vrlo vaan zbog neke odluke skloni
smo zaboraviti na tu injenicu. Nerijetko nam se odgovori ine samostalni od naih pitanja. Odgovor to
smo ga dobili uvijek je odgovor na postavljeno pitanje. Pa kako onda postaviti pitanje koje e nam razrijeiti
dvojbu?

22

Prije svega treba postati svjestan sadraja onoga o emu se raspitujemo. Razliitost onoga to
nas zaokuplja odreuje razliitost pitanja odnosno pristupanja odgovoru. Kao to smo ve rekli,
heksagramske slike su nemirne. Njihova je bit gibanje u vremenu. Tako one po svojoj biti pokazuju neku
vrst energetskoga titraja koji traje kroz vrijeme. O nama ovisi to od tog titraja elimo spoznati. Jesu li to
putovanja u udaljene krajeve, zavravanje fakulteta, osvjetavanje nesvjesnih emocija ili, pak, postajanje
cjelovitom osobom. Postavljajui pitanje mi neto elimo. U tu je elju svjesno ili nesvjesno utkan i cilj.
eljeli bismo neto biti i postati, dosei, spoznati. Heksagramski lik nam stoga pokazuje put. No to, dakako
nije cesta to ju mehaniki gledamo ispred sebe koraajui po njoj. Put su i osjeaji osobito oni to ih
potiskujemo u nesvjesno. Na put ili tao ine i negativna iskustva, neto to nikako ne elimo. Sva su ta
iskustva dio naeg titraja. Otuda nam je teko jasno imenovati cilj koji elimo postii. Jer cilj je dijete svrhe.
Bez sagledavanja sebe i svojeg ivota iz vie perspektive ponekad ne razumijemo zato smo tu. Kako
onda razumjeti to zaista elimo, kamo smo se uputili. Moramo uzdii svoj pogled u irinu i visinu kako
bismo razumjeli bolje smisao svojeg bivanja za Zemlji. Poput planinara to na vrhu planine promatra dolinu
pod svojim nogama. Tada su nam i ciljevi jasniji. Kao to planinar s visine jasno vidi put kojim treba proi
kroz dolinu, tako i mi jasnije razumijevamo pojedine etape svojega ivota.
Openito naa pitanja mogu biti mentalne, tjelesne, osjeajne ili duhovne naravi. Ona proizala iz
mentalne sfere plod su stanja u kojem je trenutno na um. Racionalne su naravi, usmjerena obino k
nekom cilju kojim se bavi na um. Mogu to biti karijera, uspjenost, posao, novac, ugled. Ili moda ire
interesne sfere kao politika, drutvo, strategija. Tjelesna su povezana s naim bivanjem u prostoru. Pa,
dakle, podrazumijevaju nae raspitivanje o moguem kretanju, putovanju, stjecanju materijalnih dobara,
dodiru s drugim osobama i tako dalje. Pitanja proistekla iz naih osjeaja uglavnom se bave pozitivnim i
negativnim emocijama. No isto tako to mogu biti raspitivanja o nesvjesnom, blokadama, potiskivanju,
zacjeljivanju, ljubavi, razumijevanju, te fluidu iz kolektivnog nesvjesnog. Najsveobuhvatnija su ipak pitanja
proistekla iz nae duhovne sfere. U njima su sadrani razlozi svih ostalih vrsta pitanja. U njima su sva
pitanja i nijedno u cjelini.
Vrst naega pitanja priprema nau svijest na odgovarajue tumaenje odgovora. Tonije,
heksagramskih slika upisanih u odgovor. Raspitujemo li se o gibanju kroz prostor, primjerice, tada emo
sliku odgovora promatrati prije svega kroz prizmu pokreta. Gibanje energije upisano u heksagramsku sliku
bit e upravo onaj dio arhetipske cjeline kojoj emo posvetiti panju. Ako je nae pitanje emocionalne
naravi u odgovoru emo promatrati simboliku povezanu s odgovarajuom heksagramskom slikom I tako
dalje. U svakom je pitanju prikriven odgovor. U svakome je odgovoru skriveno novo pitanje. Osvjetavajui
narav pitanja mi osvjetavamo smisao i cilj onoga o emu se raspitujemo. Upravo je stoga postavljanje
pitanja tradicionalni ritual. Savjetuje se postavljati pitanje u stanju potpunoga unutranjega mira. Povui se
od vanjskoga amora. Dobivi odgovor te poseui za svojim intimnim slikama heskagrama, mi aktiviramo
svoj unutranji stroj. Negdje duboko u nama budi se sjeanje na postojanje dodira izmeu svijesti i
nesvjesnog. Svijest se iri. Proirena svijest potie odgovarajui titraj to budi viziju. Na djeli taoa.

23

Vratimo se naem odgovoru to stoji pred nama. Ve smo govorili o slojevitosti odgovora to ga je
mogue proitati u jednome heksagramu. Pretpostavimo da smo, slijedei uputu o sustavu proitali tekst
slike heksagrama, potom smo pogledali unutranje trigrame, iitali to je suprotno temi naeg pitanja,
bacili pogled na svemirski kompas i razumjeli kamo se to naa situacija kree. Razumijemo kako bismo
trebali djelovati. Slijedimo crte. Razumijemo gdje ima energije u crtama. Zatim pogledamo projekciju
dogaaja, u drugi heksagram, mogui ishod, odnosno cilj. Ako malo promislimo o slici to se ukazuje pred
nama zasigurno emo uoiti jednu vrlo zanimljivu injenicu. Upute o radu sa sustavom iskazuju mnotvo
slojeva koje je mogue proitati iz prvog heksagrama odgovora. Drugi se heksagram ini gotovo
neiskoritenim. U prvome heksagramu iitavamo vanjski i unutranji aspekt, u drugome ne. U prvome
itamo kontraindikacije, u drugome ne. U prvome pratimo promjenjive crte i njihove pozicije te kakvou, u
drugome ne. Malo je vjerojatno da se drugi heksagram u naem odgovoru nalazi tu samo kako bi skicirao
potencijalnu mogunost ishoda situacije. Ji ing je suvie saet. Isuvie se slojeva znaenja iitava samo
iz jedne crte u odgovarajuoj poziciji da bi cijeli jedan heksagram odgovora pokazivao samo potencijalnu
budunost. Dakako da drugi heksagram pokazuje potencijalnu budunost. Ali to je samo jedna od njegovih
funkcija.

SUBJEKTNA I PREDIKATNA POZICIJA HEKSAGRAMA

Dopustimo sada sebi mogunost da je Ji ing zagonetka koju treba razrijeiti. Tajna to eka da
bude otkrivena. Razumjeti odgovore upisane u slike heksagrama znai razotkriti misterij. Premda ovakva
misao djeluje zavjereniki i izazovno to je ipak samo daljnje razvijanje naeg opusa. Jer, zadatak nam je
stvoriti most izmeu svjesnog i nesvjesnog. Pronai klju deifriranja sustava. Svoj intimni klju. Prisjetimo
se sada definicije Ji inga kao jezika. U mnogoemu sustav Ji inga slijedi univerzalne zakonitosti jezika.
Ve smo rekli da je vieznanost heksagramskih slika mogue usporediti sa slojevitim mnotvom
znaenja jedne rijei. Ili bolje reenice. Jer, jedna heksagramska slika nikako i ne moe biti prevedena kao
jedna rije. Ona se moe opisati samo nizom reenica. Najtemeljnije vrijednosti prijenosa informacije u
reenici su subjekt i predikat. Tonije reeno, subjekt i predikat su kljune rijei. U svakoj je reenici
potreban subjekt i predikat kako bismo uope mogli prenijeti informaciju sugovorniku. Bez sinergije izmeu
subjekta i predikata u reenici sve to govorimo bilo bi nerazumljivo. Besmisleni niz misli, htijenja, elja,
osjeaja... Subjekt opisuje nositelja radnje, tko i to neto ini. Predikat opisuje radnju, to se i na koji nain
ini. Zajedno ine najstarije i najrairenije jedinstvo to ljudima omoguava meusobno komuniciranje,
reenicu. Poimo dalje, pred nama se u odgovoru nalaze dvije slike. U jednom tako sofisticiranome
sustavu, kao to je to Ji ing, je naprosto nemogue povjerovati u sluajnost. Nije, dakle, sluajno to
odgovor ine dva heksagrama. Jedinstvo suprotnosti. Najtemeljniji zakon svih uenja povezanih s ovim
sustavom je jedinstvo suprotnosti. Dvojnost, prisutnost dvaju suprotnih elemenata u meusobnome

24

proimanju. Dvije temeljne znaenjske rijei u reenici i dvije heksagramske slike. Ova se podudarnost ne
moe shvatiti kao sluajna
Razliiti jezici razliito vrednuju subjekt i predikat. Nekima je subjekt prvi i temeljni izraz, drugima je
to predikat. Sjetimo se sada to su to u biti heksagramske slike. Energetski titraj u neprestanome gibanju.
Kretanje. to bi to u sustavu kao to je Ji ing moglo biti temeljna vrijednost. Sasvim sigurno predikat.
Otuda prva heksagramska slika govori o kakvoi gibanja. Njezina nam slika pokazuje na koji se nain giba
aktivna energetska supstancija povezana s naim pitanjem. Kako e se dogaati promjene. Kojom brzinom
e se dogaati. Tako za prvu sliku odgovora moemo rei da se nalazi u predikatnome poloaju. Druga
slika opisuje to e se to na taj nain gibati. Ona govori o kojem se djelovanju radi. to se to dogaa.
Kakve je vrsti. Ovo je subjektni poloaj heksagramske slike. On nam imenuje okosnicu zbivanja. Na taj se
nain dva heksagrama, dvije slike stapaju u jedan jedinstveni odgovor. Mogli bismo rei a + b = c. Znai,
stapajui se u jedan odgovor one tvore treu vrijednost. Odgovor je sinergetski plod obiju slika. Svaka je
heksagramska slika djeli jedinstvene jednote. Svaka u sebi sadri jedinstvo odgovarajue cjelini. Poput
zrake sunca, to u jednom majunome svojem titraju sadrava svo bljetavilo sunca cijeloga. U svakoj od
tih slika je i subjekt i predikat. O poziciji to ju heksagram zauzima u naemu odgovoru ovisi koji njen
aspekt emo iitavati. Koji emo djeli velianstvene jednote uvrstiti u nau jednadbu. U na preplet
znaenja.
Sud i komentar dogaaja iitat emo kao rezultat spoja dvaju heksagrama. Ni jedna ni druga slika
sama po sebi nisu odgovor. Odgovor je skriven u sintezi obaju slika. Njihovom metafizikom preplitanju.
Predikatno i subjektno mjesto heksagramske slike dva su neraskidiva elementa koja svojim spajanjem
tvore trei element, odgovor. Same heksagramske slike ine potencijalnu mogunost u odgovoru na nae
pitanje. Znai spajanjem heksagrama u jedan jedinstveni odgovor mi smo dobili odgovor o potencijalnim
mogunostima povezanim uz nae pitanje. Stvarna mogunost realizacije tih potencijala skrivena je u
crtama. Poloaj i znaaj crte dodatno opisuju mogunost ili nemogunost realizacije potencijala. Kao to
heksagrami ine jedan jedinstveni odgovor tako i crte i jednog i drugog heksagrama daju odgovarajui uvid
u razloge ili karakter onoga to e se realizirati i zato je tomu tako.
1. heksagram odgovora

2. heksagram odgovora

PREDIKATNI POLOAJ

SUBJEKTNI POLOAJ

Na koji e se nain neto dogoditi

Kojom brzinom
Kakve je naravi dogaaj
Kakvoa gibanja

Koje djelovanje
to se dogaa

25

Pogledajmo kako to izgleda u slijedeem primjeru. Pitanje je postavila enska osoba raspitujui se
o karakteru svoje emocionalne veze. Odgovor je glasio: 53. / 24. Preskoit emo ope poznate metode
pristupa iitavanja odgovora. Primijenimo metodu predikatnog i subjektnog poloaja heksagrama. Prvi
heksagram u ovome odgovoru ovdje pokazuje kakvou gibanja, nain na koji e se neto dogaati. Prvi je
heksagram odgovora 53., a njegova slika opisuje kao polagano, stupnjevito, prodirue, sigurno gibanje.
Drugi heksagram ovoga odgovora pokazuje to to napreduje. Ovdje je to opisano kao dvadeset i etvrti
heksagram Povratak. Znai: polako i sigurno pribliava se povratak na poetno stanje, toku poetka ove
veze. Meutim pitanje je glasilo: kakva je to veza? To bi znailo da je ovaj odgovor opis te veze. Bio bi to
obrazac. Odgovor bi tada znaio: ova je veza neprestano na rubu. U permanentnom poinjanju i
okonavanju. Upravo takva njena narav omoguava partnerima dublje sagledavanje istine o njima samima,
te karakteru veze same. inei tako oni malo pomalo izgrauju sebe u bolje i kvalitetnije ljude. Ovo su
potencijalne mogunosti. Zavirimo sada u promjenjive crte kako bismo shvatili to se to dogaa. Trea crta
53. heksagrama govori o razdvajanju, skretanju s puta, nesretnim okolnostima. Trea crta 24., pak, o
estim povratcima. Drugim rijeima, relacija izmeu to dvoje ljudi neprestano ponavlja iste matrine greke
dovodei vezu na vjeni poetak. Peta crta 53. heksagrama govori o nagraenoj upornosti i ispravnosti,
sretnim okolnostima, te cilju koji nadilazi naa oekivanja. to e to nadii naa oekivanja kae nam peta
crta 24. heksagrama: govori o uzvienom cilju, radu na promjeni sebe. Znai radei na sebi, otkrivajui
uzroke problema u sebi, ovaj par dotie najdublji smisao svake veze: unapreivanje oba partnera prema
cjelovitosti. Naposljetku esta crta 53. heksagrama govori o dostizanju najviih duhovnih vrednota, a esta
24. o nedaama, povredama, grekama, tekom porazu i skretanju sa staze ispravnosti. Znai u svojoj
ishodinoj toci relacija izmeu ovo dvoje ljudi zasigurno doivljava slom. Duboke povrede, osjeaj
poraenosti. Nisu iskljuene ni promjene partnera u nekom kraem periodu. Ipak, ovo je obrazac
dogaanja. To je trenutak kad se veza opet vraa na poetak. I tako unedogled. Potencijale ove situacije
potvruju i promjenjive crte. Tako moemo rei da se energija u potpunosti iskoriuje. Veza ostvaruje svoj
puni potencijal.
Potraimo sada komentar i uputu o djelovanju sustava. Komentar i uputa o djelovanju u ovoj relaciji
smjeten je u srazu izmeu dvaju heksagrama. On kae: izvor koji povezuje ove ljude skriven je. Mogue
ga je vidjeti samo u vremenima poetaka i svretaka. Znai izvor ne bi bio vidljiv kad ova veza ne bi
neprestano bila na rubu svojega postojanja. Uputa o djelovanju nam kae: mirno prihvaati situaciju. Ne
treba se vezati uz slijed vanjskih dogaaja. Graditi zajednitvo na najdubljem izvoru. Raditi na sebi i
doputati situaciji da sama prirodno napreduje prema svojem kalupu u nesvjesnom.
Uzmimo sada za primjer odgovor na jedno duhovno pitanje: Jesam li na pravome putu? Odgovor je
glasio 61. heksagram Uvid i 42. heksagram Uveanje. ezdeset i prvi heksagram opisuje djelovanje
okrenuto prema unutranjemu osvjetavanju. Osvjetljavanje unutranjega sredita situacije. U svojoj
predikatnoj poziciji opisuje sliku unutranje proetosti. etrdeset i drugi u subjektnoj poziciji opisuje to se
to dogaa i kae uveavanje, dobitak. Dakle, najopenitiji odgovor glasi dobitak unutranje proetosti.

26

Jasno je, stoga, da odgovor potvruje pozitivni potencijal situacije. Pogledajmo sad to govore crte o
materijalizaciji potencijala. Druga crta ezdeset i prvoga heksagrama govori o pozitivnom odgovoru to ga
istovjetno poluuje od istovjetnoga. U predikatnoj poziciji opisivao bi onu vrstu odjeka to ga poluuje zov
istovjetnosti. Druga crta etrdeset i drugoga heksagrama opisuje kornjaine oklope. Znamen toliko
znaajan za uvid i duhovni rast. Znai u subjektnoj poziciji slika nam dobitak uvida. Uvida kao doputenog
pogleda u nesvjesne predjele nas samih. Postojanje snane energije uvianja. Znai i crte potvruju
potencijalnu mogunost upisanu u heksagrama. Znai sustav je najpotvrdnije odgovorio na pitanje. Gotovo
da i ne moemo zamisliti izravnijeg odgovora. Dajui uputu o djelovanju sustav kae kako e se put dalje
razvijati. Na koji nain. Pa tako kae: put se sastoji od mnotva uvida. Tonije reeno, ivotna putanja to ju
slijedi osoba koja pita odvijat e se kroz niz nesvjesnih izbora. Odabranih na nekom dubljem i trenutno
nespoznatljivom nivou. Te izabrane situacije nose u sebi onu osobitu skupinu iskustava potrebnu toj osobi
da uvidi istinu. Ona e ih osvjetavati putem uvida. Shvaajui svaki put koliko je putanja kojom se kree
najdragocjeniji dar to ga je mogla dobiti iz onostranog.
Uzmimo sljedeu prognozu kao primjer: pitanje je postavljeno prije vie godina a odnosilo se na rat
u Hrvatskoj. Glasilo je: Hoe li grad Zagreb biti napadnut? Odgovor je glasio 44. Iskuenje i 1. heksagram
Kreativna sila. etrdeset i etvrti heksagram u predikatnome poloaju govori o problematiziranju neega
to predstavlja slabost u odnosu na nae pitanje. Prvi heksagram u imeninoj poziciji govori to e se to
problematizirati. Kako prvi heksagram opisuje sudbinsko djelovanje, neto to je situaciji naeg pitanja
imanentno time je slika opisala nezaustavljivo djelovanje. Tako se ovdje moe rei da e se dogoditi
neto to je ili sudbina, ili je uzronik toga djelovanja posijan davno prije, no dugo vremena sjeme toga
djelovanja nije proklijalo. Sada nastupa nagli rast te slabosti. Prva crta pokazuje sam poetak. Znai
oekujemo trenutak klijanja. Pitanje je bilo postavljeno tono godinu dana prije nego se taj napad na Zagreb
zaista i dogodio. U spomenutom primjeru su promjenjive crte potvrdile realizaciju potencijalnih mogunosti
datih u odgovoru.

SJENA I JI ING
Jedno od zala to spopada tragaoce po ovo drevnom sustavu je bujanje ega. Uzdignuti pogled to
ga godinama sustavno gradimo kroz prognoze ima svoju negativnu posljedicu. Nakratko pomislimo da smo
nadljudi. Sav nam se ivot ini pod nogama. Tako ponemo misliti da sve o svemu moramo znati. Da nam
je sav svemir u depu. To je dakako iluzija naeg ega. Nitko i nita nema svo znanje ovoga svijeta. Svatko
od nas ima samo komadi neba. Svoj komadi. Sve na svijetu ima svoje nalije. Drugu stranu medalje.
Tako i na pogled na svijet kroz odgovor. Isto kao to ima i svoju posljedicu. Tako i krivi pristup
odgovorima. Nabujali ego i nadmeni pristup uskoro nam zatvori vrata. Mi jednostavno vie ne razumijemo
jezik kojim sustav pria. Odsjeeni smo. Na je ego izgradio svoj sustav moi na kontroliranju stvarnosti uz

27

pomo odgovora sustava. Izgubivi dodir vrlo brzo gubi tu sigurnost. U kratkome vremenu mi smo u panici.
Ali svaka je greka poput gorke pilule to je treba popiti zbog zdravlja. Panika i nesigurnost vraa nas opet
pravome stavu. Dijalog je opet mogue uspostaviti
Sljedee iskuenje to tako esto spopada tragaoce po ovom sustavu je opsesija. Vezujui se za
neku situaciju, ljude ili osjeaje mi iznova i iznova postavljamo jedna te ista pitanja. Oekujemo ispunjenje
naih elja. Kao da smo zakoraili u prazno. Zaboravljamo usuglaavanje s taoam. Zaboravljamo da se cilj
nae ivotne rijeke nalazi negdje u nesvjesnom. On nikako nije neki odreeni rezultat. Mi prestanemo
tragati za istinom. Snagom svojih neistih emocija prieljkujemo jedan vrlo odreeni rezultat. Nismo ni
primijetili razliku, a ve smo u kavezu opsesije. Strast postignua zatamnjuje nam pogled. Ne treba niti rei
da smo se pritom sasvim zatvorili. Ni ljubav, ni istina ni radost ne mogu vie k nama. Sputani u kavezu mi
nezaustavljivo patimo. Kako se rijeiti tog nezvanog suputnika? Rjeenje toga problema je vrlo
jednostavno. Otputanjem. Odustajanjem od elja. Odustajanjem od bitke za cilj. Cilj nam opet mora biti
plutanje sredinjicom nae ivotne rijeke. Odvajanje od spruda o koji smo zapeli. Najbolje je prepustiti se
bez vezivanja za rezultat. Neka nas rijeka nosi. Jer cilj je misterij koji jo nismo otkrili. Ponekad je priroda
opsesije vrlo jaka. Povezana je s nama neprihvatljivim porazom, ili gubitkom dragih osoba, ili statusa,
imanja. Bolje je prihvatiti taj gubitak ili poraz nego ivjeti u kavezu opsesije. Ova vrst opsesije osobito je
vidljiva u dugogodinjim vezama izmeu ljudi. Strah od gubitka veze vee ljude godinama u krugu pakla.
Bolje je prihvatiti gubitak. Rei sebi: ako je ta osoba zaista dio moga puta bit e i poslije toga tu kraj mene.
Oslobaanje od opsesije donosi mir i dublje te smislenije odnose. Buenje iz opsesije ponekad je burno i
dramatino. Ponekad je to dramatini dogaaj koji nismo predvidjeli, koji nikako nismo eljeli. ivot nam je
time jasno pokazao koliko smo sapeti u kavezu. Slijedi kaotino stanje svijesti. Skup slika kojima smo
omotali nau svijet pokazuje se prijetvornom. Buenje svijesti je dramatino. Sve to smo stvorili u
nesvjesnoj namjeri za kontrolom naeg ivota i naravi u tim trenucima radi protiv nas. Dva lica svijeta
prisutna su uvijek i svuda. Tako je i u Ji ingu. Tonije u putovanju kroz njegova prostranstva. Kada smo
postigli otvaranje, uspostavili sustav slika, zaeli na opus, prepustili se sustavu da nas vodi, upustili smo
se u nevjerojatnu avanturu. Ta avantura ima svojih pozitivnih ali i negativnih lica, a to je otvorenost
utjecajima iz nesvjesnog. Kako nam je preputanje glavni preduvjet za napredovanje kroz ta prostranstva,
tako su negativni utjecaji iz nesvjesnog dostupniji naoj svijesti nego to bi to inae bili. Fluid lake i bez
prepreka tee iz nesvjesnog u svijest i dokazuje svu svoju nadmo nad naom svijeu. Potpuno je
obuzima, oboji svojim slutnjama. Nema nita razornijeg za razum od slutnje. Slutnja aktivira sve obrambene
mehanizme organizma i tada na organizam zna biti u stanju potpune uzbune. Od presudne je vanosti za
nau psihu u takvim trenucima zadrati svjesnost o trenutku, fazi procesa kroz koji prolazimo. Ponekad je
to jako teko. Osobito ako smo u svojem radu uznapredovali te otvorili kanal prema kolektivnom
nesvjesnom. Naa osjetljivost na fluide u kolektivnom nesvjesnom moe nam donijeti ogromnih nedaa.
Sumornost, nezadovoljstvo, depresiju. Klju za rjeavanje takovoga stanje ipak je u naim rukama. To je Ji
ing sam. U takvom e nam stanju on jasno pokazati put. Rastjerati tmurne oblake.

28

Jo jedno iskuenje oekuje na naem putu je ovisnost. Naa sposobnost da situaciji vidimo iz vie
perspektive doputa nam mirniji pogled na stvarnost. A stvarnost i ne mora biti lijepa. Moe biti muna.
Dapae, izrazito muna. U potrazi za smislom i mirom okreemo se sustavu. Tamo traimo utjehu. On nas
tjei. Kazuje nam kako treba gledati na to to nas okruuje. I mi jednostavno postanemo ovisni o toj utjesi.
Ne moemo zamisliti dan bez odgovora. On nam je poput zraka to ga udiemo, poput hrane ili vode.
Nikamo i ne idemo ako prije nismo upitali za uputu ili moguu projekciju dogaaja. U takvom je sluaju
najbolje odloiti na pribor, novie ili tapie na neko vrijeme. Svjesno se odvojiti od Ji inga na neko
vrijeme. Svjesno podnijeti rtvu. Jer ovaj sustav slui ispravljanju naih mana, ne njihovu osnaivanju. Ji
ing nije surogat ivota. On nije zamjena za iskustva koja moramo stei. Nije stoga, dobro odgovorima
zamijeniti ivotni doivljaj. Svrha njegova postojanja sigurno nije sanjati a ne ivjeti. Razvivi nau viziju mi
doivljavamo intenzivni doivljaj potencijalne stvarnosti. Jasno je da se stoga snano emocionalno veemo
uz tu sliku. Snaga tog doivljaja ini da ponekad zaboravimo ivjeti. Jer, snaga te slike je toliko jaka da i
nemamo elje to proivjeti. To je osobito oito kad nam slijede negativna iskustva. Mi ih namjerice
izbjegavamo. Traei u ji ingu zatitu. I nesvjesno mi ga ponemo doivljavati kao ivo bie.
I tu nailazimo na najvee zlo to spopada tragaoce po ovome sustavu. Iskuenje personifikacije. Ji
ing ponemo doivljavati kao ivi duh. Kao osobu. Ne ulazei sad u okultistiku raspravu rei emo samo
da je to loa praksa. Kao da gledamo u sunev odraz u jezeru umjesto sunca samog. Ji ing je sredstvo
komunikacije. Njegova je svrha doticaj s naim taom. Na je tao jedinstven s naim najviim biem.
Personificirati ili osobiti sustav znai usmjeriti se niim dijelovima nas samih. Kako smo ve rekli stvarajui
sliku heksagrama mi unosimo svjetlo u nesvjesne dijelove naeg bia. Ako smo pritom usredsreeni na
nau podsvijest mi joj na taj nain dajemo osobiti znaaj. Ne osporavajui mogunosti arhaikog dijela
naeg mozga niti moi to tamo poivaju, treba rei da je takva praksa samo djeli nas samih. Necjeloviti
djeli. Usmjeravajui se, naprotiv, najviem svojem biu mi se usmjeravamo cjelovitosti. Jedinstvu
boanske cjelovitosti. Usmjerenje niim dijelovima nas samih vodi nas moi. Moi skrivenih u podsvijesti.
Usmjeravanje najviem dijelu nas donosi nam istinu, radost i ljubav. I istina i radost i ljubav su moi. No
mo sadrana u istini, radosti i ljubavi samo je njihov djeli. Osim moi one su i mir i sloboda i
razumijevanje i smisao i dostatnost i jo nebrojeno mnogo toga.

29

III. Cilj
EMU SVE TO
Pravi cilj naeg rada sa sustavom je mijenjanje nas samih. Promjena nas samih u bolje ljude je
svrha njegova postojanja. Mijenjajui sebe mi mijenjamo i okolnosti svojega ivota. Promjena u nama
neminovno mijenja putanju naega ivota. Slijedei upute dobivene u odgovorima mi svjesno usklaujemo
sebe s naim taom. Uskladivi se s naim taom otkrivamo znaaj duhovnih uenja. Primjenjujui ta uenja
ivimo punijim, cjelovitijim ivotom. Postajui cjelovitije osobe. Svjesne svojih skrivenih potencijala.
Pozitivna duhovna uenja postaju na eljeni cilj. To, dakako, ne znai da e iskuenja na naem putu
sasvim nestati. Ipak, pozitivni duhovni ideal postaje prioritet u ivotu. Mi elimo initi dobro. elimo postati
jo bolji. to bolji elimo postati to jasnije vidimo gdje grijeimo. Nitko nas ne mora podsjeati na nae
dunosti i obveze. Mi ih naprosto elimo ispuniti. Uoavamo protijek energije. Postajemo duboko svjesni da
svaka proputena prilika je poput bisera baenog u smee. to je vie smea vea je neravnotea.
Neuravnoteena situacija zasigurno nas moe odvesti neeljenim posljedicama.
Sjetimo se kako je to Krist govorio: ne ini drugome ono to ne eli da drugi tebi ini. To je bilo
prije dvije tisue godina. Koliko je ljudi zaista primijenilo ovaj jednostavni naputak na sebi tijekom svakoga
dana, svakoga sata, svakoga trenutka dosljedno onako kako je reeno. Koliko smo puta kad bi netko u
nama probudio bijes bili dovoljno svjesni da kaemo sebi, sve je to u redu ali ja to neu vratiti drugoj osobi,
jer ne elim da to meni netko drugi ini. Ili kad netko od nas neto zahtijeva, koliko bismo bili spremni dati
a ne pitati to emo mi dobiti zauzvrat. Jednostavno stoga to i mi elimo da nama netko neto da i ne pita
za povrat. Primjera je mnotvo, a prakse gotovo da i nema. Prua nam se mogunost da neto uzmemo,
primjerice na cesti ispred nas stoji novanica od tisuu njemakih maraka. Da li tada pomislimo da sam ja
izgubio taj novac volio bih da me tu i doeka kad ga budem potraio, ili pomislimo to je sjajna prilika jer, ne
uzmemo li je mi, uzet e je netko drugi. Bojim se da bi veina uinila ovo drugo. Ili bolje: koliko puta u nekoj
tekoj situaciji koja nas gui, pomislimo, to mora da je povrat onoga to sam ja drugima inio. Nije lijepo,
slaem se, vrijeme je da i ja drugima to prestanem initi. Taj jednostavni naputak, naputak o kolanju
energije, uzroku i posljedici, davanju i povratu, toliko je univerzalan, da bi samo njegova dosljedna primjena
u naemu ivotu bila dovoljna za velike promjene. Jer, jedno je misliti da inimo, a drugo ono to zaista
inimo.
Kako smo ve rekli stvarnost je projekcija nae unutranjosti. Mijenjajui sebe mi mijenjamo
okolnosti u kojima ivimo. Mijenjaju se i ljudi to se nalaze u naoj okolini. Prije svega se mijenjaju iskustva
koja trebamo stei. Ozbiljno primijeniti odgovore Ji inga znai ne traiti uzrok nevolja izvan nas. On je
uvijek u nama. Imamo li problema, ba krasno, vrijeme je zadubiti se u sebe i razrijeiti problem. Svaka
promjena poinje s promjenom u nama. Sve je oduvijek bilo u nama. Sva prostranstva, sve elje, svi ciljevi.
Svi doivljaji, sva uenja. Umjesto da se ljutimo neusporedivo je kvalitetnije za nas same pokuati
razumjeti. Razumijevanje je put kojim polako ukljuujemo sve oblike pojavne stvarnosti oko nas u jedan
jedinstveni sustav. Poput maloga djeteta mi sjedimo na pjeanoj dini ivota i slaemo kockice date nam

30

pojavne stvarnosti u jednu sliku. Ta slika s vremenom moe u sebe primiti i sve opreke pojavnoga svijeta.
S vremenom moemo razumjeti i nae protivnike. Razumijemo ljudske ludosti, mane, nedostatke. Ukratko
sve to je ljudsko nije nam strano. Svjesno primjenjivanje empatije povezane s neprestanim radom na sebi
samima djelatno iri okvir svijesti. Nasuprot pasivnomu uenju kojemu je cilj prikupiti tua iskustva,
pasivno uzeti tue misli, ovo je aktivno. Ono ne tei prikupljanju injenica i zakljuaka, ve mijenjanju
naeg pogleda na ivot. Pasivno uenje, ne proizvodi promjene u duhovnoj i emocionalnoj sferi. Mi to
osjeamo kao teoriju. Dapae, u kolskim udbenicima neemo nai kako pronalazimo ljutnju u nama i
kako je se oslobaamo. Ne, tamo emo pronai koliko kvadratnih kilometara broji Australija. Sustav Ji inga
jest mogunost da aktivno osvijestimo nesvjesne sfere naega bia i ponemo doivljavati ivot kakav on
zaista i jest - kao misterij. Aktivnu supstancu koja se neprestano mijenja i tvori nove oblike, raa se i umire,
nikada ne prekidajui vjeni krug ivota. Aktivno uiti znai osvijestiti ono ega nismo svjesni. Jer nesvjesni
dio nas uglavnom potiskujemo. Ne elimo se suoiti s njime. Doivljavamo ga kao svoj vlastiti nedostatak.
Ni na pamet nam ne pada pomisao da je nesvjesni dio nas takoer naa osoba. Vrlo vaan dio nae osobe.
Svijest o uenju, te pozitivna elja za promjenom jasno pokazuju nau zrelost. Do tog smo trenutka
svoje mane smatrali svojom osobnou, stilom. Svaki pokuaj ispravljanja naih mana inio nam se
napadom na nau osobnost. Koliko smo samo puta rekli ili uli druge rei: " To je sve tako i drukije ne
moe biti!" Ljutnja, bijes i gnjev bit e i dalje nai ivotni suputnici. Sve dok jednoga dana ne odluimo uloiti
svu svoju psihiku energiju u stvaranje mosta pomirenja. Okrenut emo i drugi obraz, premda smo moda
imali razloga za novu ljutnju. I stvoriti najljepi cvijet svojega ivota prvi most pomirenja. Bit e to prvo
oslobaanje u naemu ivotu. Odjednom emo svaku situaciju u svojem ivotu promatrati u drugome
svjetlu: pozitivno, kao lijepu priliku da neto nauimo, nekome pomognemo. Jer taj je cvijet duboka
unutranja radost. Osjeaj toliko neopisiv, jedinstven. Nita se na svijetu ne moe usporediti s njime.
Plutanje maticom rijeke naega taoa ne znai odvajanje od ivota. To nikako nije hladnoa,
nedostupnost, neosjetljivost. Bivati u sredini rijeke naega ivota znai ne zapinjati o sprudove zlih osjeaja
ili nesvjesnih reakcija. ivjeti u suglasju s taom znai ivjeti u povienoj svjesnosti. Spremno prihvaati sva
ivotna iskustva, dobra i loa. Ne vezati se isuvie uz osjeaje, pozitivne ili negativne. No svo vrijeme ostati
svjestan svojega sredita. Ta svjesnost unutranjega izvora, omoguuje nam odijeljenost od trenutne
stvarnosti. Manjak potovanja, humanosti, priznanja, ljubavi, u naim odnosima nee vie biti naa zla
sudbina. Postat e to lijepa prilika za napredovanje. Stepenicu po stepenicu. Razoarani i povrijeeni ni i ne
mislimo da smo se na taj nain osjeajno zatvorili u sebe. Jo manje nam na um pada misao da tada i mi
grijeimo. Osjeaj unutranje povrijeenosti zahtijeva satisfakciju. Trai primanje pozitivnih osjeaja prije
svega. Jednom osloboeni mi se otvaramo, izlazimo iz zaaranoga kruga. Spoznavi duboku radost samog
tog ina, mi ne traimo nita. Spremni smo dati i onda kad se ini da i nemamo to dati. inei tako mi
postajemo aktivna supstanca boljih odnosa. Mi aktivno svoj ivot poboljavamo. Aktivno tvorimo novu
putanju naega ivota. Ona se u svojem temelju ne mora razlikovati od dosadanje. No poput razliite boje
tona jednog klavira to daje osobit karakter cijeloj kompoziciji, tako i ta mala promjena ivotne nijanse ini

31

veliku promjenu u naem ivotu. Promjena se najprije oituje u ljudima koji nas okruuju. Tonije onima to
emo ih privui.
U Ji ingu se kae: isto se istim privlai. Znai ljudi i dogaaji to nas okruuju ili nam se dogaaju,
mistino su privueni k nama. Negdje duboko skriven u nama stoji magnet koji ih privlai. Povrijeeni
ovjek privlai povrijeenog ovjeka. Obojica trae da im onaj drugi prvi iskae pozitivne osjeaje. U
protivnom oni dovijeka nastavljaju krug meusobnoga ranjavanja. Iskoraiti iz tog kruga pakla znai
svjesno pruiti ruku pomirenja. Razumjeti svoju aktivnu ulogu u tom meusobnome ranjavanju. Shvatiti
sebe kao sutvorca pakla u kojem se nalazimo. Svi su nam odnosi u ivotu uitelji. Odluivi mijenjati sebe
postajemo duboko svjesni zakona privlanosti. Mirno i bez emocionalnih problema promatramo relacije s
drugim ljudima. Otkrivamo to nas to privlai. Samim time pronalazimo i bit problema. Nakon nekog
vremena postaje mogue izluiti sr problema. Tada jednostavno potraimo taj problem u sebi. I, zaista, tu
emo ga i pronai. Dovoljan je i mali duhovni napor da se taj problem ukloni. Zatim e nestati osjeaja
ugroenosti. Razrjeavajui neku relaciju u naem ivotu, mi kao da otpetljavamo gordijski vor. Splet je to
to nau energiju vezuje u kanale tono odreenih emocija i reakcija. Razvezavi vor tih osjeaja mi smo
se oslobodili. Osloboena energija nesmetano tee izmeu nas. Pojavljuje se osjeaj kojega smo najmanje
oekivali: ista bezuvjetna ljubav. Razvezavi vor nesretnih i loih osjeaja otvorili smo kanal izravne
energetske komunikacije. Kroz njega potee energija koja nam jasno kae tko smo u stvari. Ta nas energija
iste ljubavi jasno podsjea na na boanski izvor. Znat emo kad je relacija razrijeena kad izmeu nas
vie nema napetosti. Miran podravajui osjeaj toplo struji izmeu nas. Jer ista ljubav nije vezivanje ve
oslobaanje. Umjesto strasti nastupa duboki unutranji mir. Duboko u nama zatitra radost. Poticanje i
podravanje te prihvaanje kako nas samih tako i druge osobe. Taj nam titraj u jednome trenutku donosi
sjeanje na jedinstvenu jednotu naega boanskoga bia. Ako se proces razrjeavanja nije odvijao
obostrano, te je ona druga osoba zadrala stari obrazac ponaanja, nee moi izdrati taj titraj. Ona e se
povui iz naega ivota. Problemi i grenje te osobe vie nee nailaziti na odjek u nama. Shvatit emo da
taj problem vie nema moi nad nama. Tada se obino dogodi neka vanjska promjena, sama po sebi, i ti
ljudi nestanu iz naega ivota. Otputuju, odsele, promijene posao ili togod slino. Mi ih kasnije u ivotu
moemo i sresti no to e biti tek nakon to su i sami razrijeili taj problem. Mogue ih je sresti i zbog nekog
drugog zajednikoga problema. Tada nam oni izgledaju drukije, promijenjeni.
Radei na razrjeavanju odnosa i relacija u svojem ivotu mi polako postajemo svjesni kakvi su to
napredni odnosi. Tonije kakvi bi odnosi u stvari trebali biti. Razrijeivi vor to nam je odreivao neki
nametnuti obrazac ponaanja, osjeanja ili miljenja, nai odnosi postaju slobodni. Slobodni od prisile.
Slobodni od unutranjega smea. Jer bezuvjetna ljubav je prava sloboda. U njoj nema nikakve prisile.
Osloboeni prisile iz naeg nesvjesnog mi napokon moemo kvalitetnije komunicirati. Dijeliti s drugima
svoja iskustva to je pravi smisao cjelokupnoga zajednitva. Osloboeni mrnje, povrijeenosti,
neprihvaanja i svih ostalih prisila postajemo sposobni podijeliti iskustva s ljudima oko sebe. Jer iskustva su
dozreli plodovi metebolizirani u naoj svijesti. Metabolizirani element obogaen organskom materijom

32

naega bia. Predani drugima ne sadre vie samo svoja osnovna svojstva ve i genetski kod procesa koji
se na njima odvio te predaju uputu drugim organizmima to s njima treba initi. Mirisni plod due. Svako je
iskustvo poput bisera. Dati ga drugome da ga kua te metabolizira na svoj nain bit je zajednitva. Otkrivi
ovakvo napredno zajednitvo mi moemo oekivati isti takav odjek u drugim ljudima. Jer, isto se istim
privlai. Rad na mijenjaju nas samih, znai, nije apstraktna pojava. On ima i sasvim opipljive rezultate.
Svaka naa unutranja promjena privlai k nama nove ljude. Svaki put sve vie i vie unutranje vibracije.
Okupljajui skupinu slinih osoba mi neprimjetno gradimo duhovnu zajednicu. S vremenom ova zajednica
toliko ojaa da snagom kolektivne sile moe ukljuiti pojedinca u svoj krug. Pristupajui mu s njegove
boanske strane, kao ravnopravnome, i kanal komunikacije je mogue uspostaviti.

MO LJUBAVI
Ljubav u na ivot ne uzlazi gromoglasno. Nema pompoznosti niti uzbuenja. ista, bezuvjetna
ljubav je tiha, mirna iscjeljujua sila. Snaga i mo ljubavi donosi sa sobom zaljeenje dubokih povreda.
Njeno postojanje samim svojim prisustvom iscjeljuje nae duboke rane. One rane to nas ine nesretnima,
nezadovoljnima, no isto tako nedodostatnima. Osjeaj dostatnosti, adekvatnosti, prihvaenosti, vrijednosti
moe nam dati samo fluid ljubavi. Svojim prisustvom u svijesti donosi nam mogunost suoenja s nama
samima. Ona je poput vrstog tla usred oceana. Omoguuje nam suoenje s naim manama i grekama.
Iskustvo bezuvjetne ljubavi e zasigurno izmijeniti na ivot. Moda prije svega promijenit e na pogled na
ljubavne veze. Samim njenim postojanjem u nama svi ostali osjeaji pokazuju svoju nedostatnost,
necjelovitost. Tek nam oslonac bezuvjetne ljubavi doputa vidjeti svoj ljubavni odnos u svoj svojoj
cjelovitosti. Odjednom je razvidno da partnerstvo nije sladunjava sapunica koju gledamo na televiziji.
Partnerstvo je milost, mogunost da neto ispravimo ili nauimo, a tu nam spoznaju moe dati samo
posebna osoba, na partner. Iscjeljivanje dubokih rana u naem nesvjesnom unosi mir u na ivot. Nestaje
gra. Nae tijelo izuzetnom brzinom pamti taj osjeaj potpune oputenosti. im se suoimo s problemom
nae tijelo se buni. udi za stanjem mira. Tako nam jasno signalizira vrijeme ravnotee i suoavanje s
problemom kojega jo nismo svjesni. Problemom o kojem tek treba razmisliti.
Osjeaj cjelovite samodostatnosti to nam ga prua ljubav doputa nam da oprostimo. Oprost je
bez ljubavi nemogu. Mi, naime, moemo mentalno oprostiti, ali u dubini naih osjeaja ostat e uvijek djeli
bijesa ili ljutne, povrede. Ljubav je ona ovaploujua sila to moe trenutno zapuniti te praznine nastale
povredama u nama. Ispunjavajui to mjesto povrede mi trenutno opratamo. Mi tada moemo oprostiti i
samome sebi. Upravo je nevjerojatno, da mi sami sebi za sva zla koja inimo najvie od svih zamjeramo.
Tako onaj to vara druge ljude najvie se boji prijevare. Tko ranjava druge ljude zamire od pomisli na

33

ranjavanje. ak i potpuno neduhovni ljudi nesvjesno poznaju zakon o kolanju energije. Oni nesvjesno
oekuju povrat onoga to su inili drugima. Samo to tu mrnju prema sebi samima potiskuju u najtamniji
zapeak svojeg nesvjesnog. Upravo je nepratanje samome sebi sila to nas vee uz materijalni svijet.
Nemo toga ina prijei naem pogledu odvojiti se od zemlje i okrenuti se k nevidljivom i boanskom. Ne
doputa nam pogledati u svjetlo. Zlo to ga inimo drugima je poput sjene. S vremenom ona dostigne tolike
razmjere da gotovo proguta cijelo nae bie. Postaje nam nemogue pogledati u svjetlo. I upravo ta sjena
nam ne doputa slobodu izbora. ini nam se da moemo izabrati samo da budemo takvi kakvi smo sada.
Ta nam sjena ne doputa izbor dobra. Dobro nam izgleda nestvarno. Zlo naprotiv djeluje stvarno. Na taj
nam nain sjena uvjetuje ivot. Prisiljava nas ii jednom stazom. ini se da za nas nema izbora. Kod takvih
je osoba ljubav mistini preobraaj. Okupani fluidom ljubavi oni odjednom razumiju svoje grijehe. Mogu se
suoiti s njima bez straha. I napokon mogu oprostiti sebi. Ako smo oprostili sebi ivot moemo prihvatiti
kao dar. Spoznati svu njegovu tajanstvenost. Spoznati svu njegovu ljepotu mogunosti. Ljubav nas ui da
ne ivimo na ovome svijetu samo za sebe. Ona je poput snane svjetlosti i naa, i niija i svaija.
Nemogue ju je pospremiti u ladicu. Rei ovaj komadi ljubavi je moj. Nema ladice na svijetu u koju je
mogue smjestiti ljubav. Ona nema racionalni oblik. Proeti fluidom ljubavi mi se otvaramo prema svijetu.
Istodobno taj je osjeaj duboko intiman. Poput tajne.

ZAJEDNIKI ZADATAK
Uvijek kad nam se vanjski svijet i onaj unutar nas uine poput dviju obala Rubikona, mi aktiviramo
ljubav i oprost kao most koji ih vee. Jer ljubav je i iskrenost. Ne moemo ivjeti dvostrukim ivotom. U
intimnoj tiini tragati za boanskim izvorom, dok drugima dajemo agresiju, bijes, nerazumijevanje. Dakako
da je kolektivna svijest poput ljepljive mase. ivjeti s njom znai postati dio nje. Ipak, ta negativna
oekivanja najire zajednice ne bi nas smjela navesti na krivi put. Tim prije to je naa zajednica
zapunjena negativnim odnosima. Bolje je rei mi i nemamo zajednicu. Uobiajeno je ljudima oko sebe
davati mrnju, nemar, agresiju, negiranje. Naprosto stoga jer to odgovara kolektivnome sentimentu.
Kolektivnom obrascu ponaanja. initi tako znai zatvoriti se prema ljubavi. Suprotno tomu, ljubav je dar to
se dijeli s drugima. Put bi dakle, bio obogatiti to kolektivno tkivo ljubavlju. Jer najiru zajednicu opet ine
samo ljudi. Svi smo mi duni, stoga, tragati za boljim rjeenjima. I svatko je od nas duan truditi se da
svijet postane bolje mjesto. Unoenje ljubavi u odnos sa irom zajednicom unosi novu kvalitetu. Prisutnost
ljubavi unosi mir i toleranciju meu ljudima. No i ne manje vanu iskrenost odnosa. Jer doivjevi puninu
vlastitog bia kroz fluid ljubavi, mi ne moemo vie druge doivljavati kao sjene. Kao poluljude. One to
vre samo neku funkciju i nita vie. Ljude koji su samo zli, podli, glupi, aktivni u samo jednome polju.
Punoa unutranje svjetlosti apue nam u uho neprijepornu injenicu da su i ta ljudska bia cjelovita. Ono
to nam kod tih ljudi nije vidljivo skriveno je negdje u unutranjosti. Oni mogu initi zlo. No zlo to ga ine

34

drugi ne daje pravo i nama initi to isto. Jer u konanici se zbrajaju samo naa djela. Razlozi to su nas
naveli na zlo blijede i izgledaju kao obmane.
Upravo je stoga iskrenost toka susreta. Iskrenost je plod hrabrosti to ju je u nama potakla ljubav.
Spremnost da svoju predanost istini podijelimo s onima oko sebe. U zajednitvu s oduhovljenim osobama
to je doista lako. No ako nas okruuju neduhovne osobe koje svaku iskrenost doivljavaju kao napad na
sebe osobno. Kako njegovati iskrenost odnosa s najirom zajednicom ljudi? Kristaliziranjem meusobnih
granica u naoj svijesti. Zadubimo li se u sebe same u svakoj problematinoj situaciji i potraimo li ondje
granicu izmeu nas i drugih ljudi, jasno emo ju uoiti. Taj e nam uvid dati mogunost izriaja naih
osjeaja povezanih s tim problemom u miru, bez napetosti. ak i u izuzetno dramatinim situacijama, u
trenucima koji granie s fizikim razraunavanjem izmeu suprotstavljenih strana iznoenje najiskrenijih
osjeaja, nakon to smo stekli uvid o granici razgranienja donosi potpuno mirni razgovor.
Uzeti aktivnu ulogu u svojem ivotu ne znai cijeli dan trati. Biti aktivan znai svojom unutranjom
energijom rjeavati probleme, sukobe, bespua, ugroenost i slino. Pronai rjeenje. A rjeenja su poput
sloenih puzzli. Tek kad je slika sloena imamo rjeenje. Sve prije toga je presuda, ne rjeenje. Svaka
nerjeiva situacija je u stvari isti onakav gordijski vor poput loeg odnosa meu ljudima. Razrjeavanje
tog vora podrazumijeva oslobaanje od prisile. Okolnosti to nam se ine nerjeive u stvari su prisila
energetskoga vora. vora to uvjetuje tono odreene osjeaje, misli, pogled na stvar. No postoji i razlog
zato su nai osjeaji spleteni u vor. Rijeiti neto znai sve djelie te slike staviti na mjesto. Razumjeti
zato se neto dogaa. Rjeenje nije nasilje. Rjeenja su uvijek miroljubiva. Pojava rjeenja uvijek
zadovoljava sve zainteresirane strane. Kad smo rijeili neki ivotni vor mi doivljavamo duboki mir. Fluid
ljubavi struji kroz nas. Nakratko nestaje elja u nama.
Svijet to nas okruuje ne tei rjeenjima. On se odluuje za presude. Rjeenja trae mnogo
vremena i nae unutranje energije. Ljudi obino nemaju vremena za to. Za razliku od rjeenja koje tei sve
ukljuene staviti na njihovo mjesto, presude o tome ne vode brigu. Od par komadia puzzla izabiru onu
skupinu koja trenutno najvie odgovara. Zato svaka presuda znai korak prema novome sukobu. Jer
ostatak slika bacaju u smee kao nepotrebne. To uvijek nekoga povrijedi. Koliina ljudi to se odluuju na
presude je prevelika. Rjeenja su mnogo rjea. Stoga presuda postaje opi obrazac ponaanja. Ideal
kojeg svi slijede. Svaki se sukob presuuje, ne rjeava. Stoga je sve vie nasilja. Sve vie sukoba. Sukob
izmeu elja i mogunosti, primjerice, jedan je od najopenitijih. Siromani ele biti bogati, runi ele biti
lijepi, stari ele biti mladi i tako unedogled. Nitko ne trai rjeenja, ve presuuju prema eljama. Tako
siromani otimaju. Runi biraju nasilne metoda da bi bili lijepi, operiraju se. Stari ine ogromne napore kako
bi zaustavili starenje. Sukob izmeu elja i mogunosti u svojoj je sri vrlo slian sukobu izmeu ljudi.
Nevidljivi vor neosvijetene energije u nama odreuje nam putanju djelovanja i miljenja. Mi ne vidimo
izlaz. Dovodei nae elje i stvarne mogunosti do sueljavanja. Adrenalin raste u nama. Mi se spremamo
za presudu. Nasilno razrjeenje sukoba. Time smo samo otvorili vrata novom sukobu. ivjeti u skladu s
naim taom znai prije svega ivjeti u miru. Mir nam mogu donijeti samo rjeenja. Kako je svaki sukob

35

intimni vor, tako svaki trai intimno rjeenje. Mi ivimo u civilizaciji iji je temelj industrija elja. A to je to
to mi elimo. Nije to oslobaanje, nije ni unaprjeivanje sebe. Ne, mi elimo uivati. Svijet to nas okruuje
udi za uicima. Sve je njima podreeno. Uitak je imperativ dobroga ivota. No u Ji ingu je reeno
preputanje uicima neminovno vodi u patnju. Zato je zapravo tako? Najvjerojatnije stoga to je na tao,
na put cjelovita energetska putanja. U njoj je ravnomjerna mjera svega. On je uravnoteen. Poput dobre
prehrane. U dobro sastavljenome jelovniku ima svih okusa po malo. Ne moemo zdravo ivjeti i jesti samo
slatkie. A upravo je to temeljna namjera nae civilizacije. Jesti samo slatkie. Jedna gorka lica i mi smo
ve u panici. Tko jede samo slatkie neminovno ga eka bolest. Tako je i iskustvima. Teiti samo
zadovoljstvima znai baviti se samo sobom. To znai zatvoriti se prema fluidu ljubavi. Moe li tada uslijediti
srea. Zasigurno ne moe.
Moni vizualni mediji utiskuju u nau svijest slike sree. Gotovo da i nema stvora koji ih onda ne
eli. Ova virtualna stvarnost malo po malo postaje na mentalni model sree. Mnotvo je ljudi u svijetu
nesretno jer njihov ivot ne odgovara slici utisnutoj u njihovu svijest. Njihove su mogunosti u stvari njihov
stvarni svijet. Utkan u potku njihova puta. Onaj to ga aktivno treba unaprjeivati. Tvoriti aktivnom
psihikom energijom. Osvijestiti granicu izmeu elje i potrebe. U Ji ingu je reeno da se potrebe prirodno
ispunjavaju same od sebe.
Najvea naa potreba je oslobaanje od straha. Strah je suprotan ljubavi. Tamo gdje stoluje strah
nema ljubavi. Strah nas uvjerava da smo maleni, nedostatni, neslobodni, ranjivi. Strah nas neprestance
podsjea da smo smrtni. Njegovi lanci nam nikako ne doputaju da se oslobodimo. Biti slobodan od straha
znai doivjeti ivot kao igru. Dopustiti sebi da se igramo. Straan i paralizirajui, strah je ipak samo naa
ograda. On je tamo gdje smo nekada davno bili ranjeni. Kao to strojevi imaju osigura ugraen da bi
uvao cjelovitost sustava od kvara u jednome njegovom dijelu. Tako i ovjek ima strah. Svaki put kad se u
svojim traganjima pribliimo nekom bolnom mjestu u naem nesvjesnom javlja se strah. On nau svijest
jasno upozorava da smo se pribliili opoarenome mjestu. Zalaenje onkraj te granice moglo bi prouzroiti
bolna iskustva. elimo li iscijeliti ta mjesta potrebno je osvijestiti strah. Neutralizirali smo ga samim inom
osvjetavanja Mogli bismo rei da je izvor straha u stvari strah od smrti. Strah je suprotan ljubavi. Ljubav je
ivot. Ljubav je kao i svemu dosada strahu najbolji lijek. Ona nam doputa oslobaanje od prisile straha.
Njegove prijetee prisutnosti. Doputa nam da se igramo. Da se poput djeteta zaigramo u dini ivota.
Poigravajui se s beskrajnim mnotvom njegovih mogunosti bez straha od posljedica.

36

KRAJ BEZ KRAJA

ivotna sila je izvor iz kojeg sve izvire. Isto je tako sveproimajua snaga u koju sve pristaje. Sve
su slike svijeta u njoj. Nita nije ostatak. Znai sve pod kapom nebeskom jest corpus dei. Negdje u nekoj
drugoj dimenziji su sve razliitosti gledanja svijeta jedno. Newtonova i Einsteinova teorija, primjerice, su
samo djelii istine. Sve su istine jedno. Sve opisuju nemanifestirano. I ni jedna od njih nije dovoljno cjelovita
da opie jedinstvo. Stoga svako bie mora pronai svoj komadi neba. Svoj djeli istine. On ukljuuje tua
saznanja i miljenja, no ona ga ne odreuju. Ona i jesu i nisu vana. Iracionalnost te istine jest glavni
problem. Svijet je navikao razmiljati na znanstveni, racionalni nain. Istina bez certifikata znanosti je neka
sumnjiva istina. Gotovo da e i Bog morati imati certifikat znanosti. Bez tog certifikata On ne postoji.
Iskoraivi iz mnotva i okrenuvi se samopromatranju dugo se borimo s opom znanstvenom istinom.
Dugo nam se ini da svijeta izvan znanosti i nema. Dakle, znanost je stara dvije stotine godina. Svijet prije i
nije postojao. Kako je i mogao postojati kad nije bilo nje, znanosti. Sve prije znanosti bilo je neko primitivno
drutvo.
Spiritualno iskustvo, pak, dopire do nae svijesti iz nesvjesnog. Ono samo po sebi nije i ne moe
biti racionalno. Stoga je zalaenje u onkraj nje uvijek svjesna odluka o prelasku u drugu sferu. U Ji ingu bi
se to reklo prelazak rijeke, na drugu obalu. Svjesno ostavljanje nauene slike o svijetu i potraga za slikom
svih slika. Slikom istine iz koje su potekle sve druge slike. Jer, sve je oduvijek bilo u nama. Sva
prostranstva, sve elje, svi ciljevi. Svi doivljaji, sva uenja Ji ing je doista udesan izum. On nam
omoguava da pokrenemo sve to poiva u nama. Uz njegovu pomo dijelove nas samih sastavljamo u
jednu sliku. Sliku Stvoritelja.

37

KORITENA LITERATURA
1. Rudolf Ritsema: I Ching; The classic Chinese Oracle of Change; Complete Translation with
Concordance, Elemet, 1994.
2. R. L. Wing: The I Ching Workbook, Doubleday, 1974.
3. Cyrille Javary: Understanding the I Ching, Sambhala, Boston, London, 1997.
4. Dattamurti: Ji ing; knjiga promjene, VBZ, Zagreb, 1993.
5. John Blofeld: Ji ing; knjiga promjene, Deje novine, Gornji Milanovac,1985.
6. Rade Sibila: Ji ing, Zagreb, 1995.
7. Rade Sibila: Ji ing; heksagrami, Zagreb. 1995.
8. Rade Sibila: Simboli kineskih kozmobiolokih ciklusa, vl. nakl. Zagreb, 1979.
9. Hellmut Wilhelm: to je to I Ching; osam lekcija o I Chingu, Misl, Zagreb, 1996.
10. Carla Gustav Jung: Psihologija i alkemija, Naprijed, Zagreb, 1984.
11. Carl Gustav Jung: Tumaenje prirode i psihe, Globus, Prosvjeta, Zagreb, 1989.
12. Carl Gustav Jung: ovjek i njegovi simboli, Mladost, Zagrab, 1987.
13. Richard Bertschinger: The Secret of Everlasting Life, Element Books, Dorset, GB, 1994.
14. Christopher Market: I Ching; the No.1 Success Formula, The Aquarian Press, London, 1986.
15. James Legge: I Ching; Book of Changes, Grammercy, 1996.
16. Edward L. Shaughnessy: I Ching; the Classic of Changes, Ballantine books, New York, 1996.

38