Professional Documents
Culture Documents
elem entima autorskog djela. U angloamerikom pravnom sistemu situacija je obrnuta tj.
prevaga je na strani imovinskopravnih elemenata sutorskog djela. Kod nas autorsko djelo
predstavlja inkarnaciju autorove linosti i diranjem u to djelo dira se u linost autora.
Autorsko djelo uiva nepovredivost i titi autorov integritet.
8. Kome pripada autorsko pravo nad djelom proizvedenim u radnom odnosu?
Smatra se da je pravo na iskoritavanje autorskog djela, koje je stvorio zaposlenik u
izvravanju svojih obaveza ili po uputstvima poslodavca, praneseno na poslodavca u trajanju
od 5 g. Od dana zavretka djela. Autor takvog djela moe bez dozvole poslodavca koristiti to
djelo. Nakon proteka roka od 5 g. Pravo na iskoritavanje pripada iskljuivo autoru.
9. Sve o objavljivanju autorskog djela!
Autor je za svog ivota jedini ovlaten da odlu da li e se djelo objaviti ili ne. Objavljivanje
je injenje djela pristupanim javnosti. Univerzalna konvencija pod objavljivanje
podrazumijeva:
- Reprodukciju u materijalnom obliku
- Stvaljanje djela na raspolaganje javnosti
Po naem zakonu objavljivanje djela je svaki nain saoptavanja djela
javnosti.
10. Prenoenje autorskog prava naslijeivanjem!
Na prenoenje autorskih prava naslijeivanjem primjenjuju se odredbe Zakona o
naslijeivanju, ako samim zakonom nije drugaije odreeno. Nakon smrti autora o zatiti
njegovih autorskih (moralnih) prava brinu se njegovi naslijednici kao i organizacija autora
kojoj je umrli autor pripadao.
11. Forma autorskih ugovora!
Predvieno je da se autorski ugovori sastavljaju u pisanom obliku jer u protivnom ne
proizvode pravno dejstvo. Izuzetak ine objavljivanje:
- lanaka
- Crtea
- Biljeki u novinama
- asopisima
- tampi
Autorski ugovori treba da sadre:
- Imena ugovornih strana
- Naziv autorskog djela i predmet
- Nain koritenja autorskog djela
- Visinu, nain i rokove plaanja, naknade ako se autorsko djelo koristi uz naknadu
12. Vrste autorskih ugovora ?
- Izdavaki ugovori
- Ugovor o prikazivanju
Objavljivanje djela stranih drava predstavlja konstitutivan element zatite tih djela pod
uslovom da je rje o djelima koja do tada nisu objavljena.
25. Koliko godina traje izvoako pravo?
Izvoako pravo traje 50 godina i to:
- Za snimljena izvoenja od proteka godine u kojoj su snimljena
- Za izvoenja koja nisu snimljena, od proteka godine u kojoj su izvedena
26. Imovinsko-pravna ovlatenja izvoaa!
Iskljuivim imovinskopravnim ovlatenjima tite se ekonomski interesi koje autor ima u vezi
sa svojim djelom kao privrednim dobrom. Mogu se podijeliti na:
- Ovlatenja na koritenje djela u tjelesnom obliku
- Ovlatenja na koritenje djela u bestjelesnom obliku
27. Moralno-pravna ovlatenja!
Pravo umjetnika-izvoaa da njegovo ime odnosno pseudonim bude navedeno pri
saopavanju javnosti njegovog izvoenja.
Pravo sa se suprostavi deformisanju, skraivanju ili drugom mjenjanju njegovog izvoenja ,
kojim se vrijea ast i ugled umjetnika-izvoaa
28. ta je pronalazak?
Pronalazak je rjeenje odreenog tehnikog problema, koje je novo, ima inventivni nivo i
moe se industirjski primjeniti. Pronalasci se mogu podijeliti na:
Pronalaske proizvoda
Pronalaske postupka
Pronalaske primjene
29. ta je predmet zatite pronalazakog prava?
Predmet zatite pronalazakog prava je pronalazaki rad, odnosno sam pronalazak kao
produkt tog rada.
30. Kada se smatra da je pronalazak nov?
Smatra se da je pronalazak nov, kada nije obuhvaen stanjem tehnike u svijetu.
31. ta zakon ne smatra pronalaskom?
- Naune teorije
- Matematike metode
- Estetske tvorevine
- Planove
- Pravila i metode za izvoenje umnih aktivnosti
- Programe raunara
32. Pronalazak koji nije zatien zakonom!
Raunarski procesor (zaokruiti)
33. ta je tehniko unaprijeenje?
Tehnikim unaprijeenjem se smatra svaka racionalizacija nastala primjenom poznatih
tehnolokih sredstava i tehnolokih postupaka kojim se postie:
Poveanje dohotka
Produktivnost
34. Koji su osnovi sticanja prava iz tehnolokih unaprijeenja po naem pravu?
- Zakon
- Opi akti akti organizacije
- Ugovori
35. Karakteristike tajnosti (know how)
Bitan element know how je tajnost, jer on ima svoju vrijednost sve dok se uva u tajnosti
odnosno sve dok postoji faktiki monopol koji prua uvanje znanja i iskustva u tajnosti.
Tajni know how ima za onoga koji njime raspolae posebnu, konkurentsku vrijednost na
tritu samo dotle dok njime raspolae odreeni mali broj lica.
36. Kakav monopol ima know how?
Know how ima faktiki monopol.
37. Kako se moe prenositi know how?
Know how se moe prenositi ugovorom o licenci.
38. ta je patent?
Patent je pravo kojim se titi pronalazak koji ispunjava zakonske uslove. Patent je pravo koje
titi svog titulara u pogledu privrednog koritenja patentiranog pronalaska.
39. Kada dopunski patent moe postati osnovni?
Na zahtjev imaoca patenta nadleni sud e utvrditi da je dopunski patent postao osnovni ako:
- Ako je rjeenje o dodjeli patenta oglaeno nitavnim
- Ako je osnovni patent prestao da vai
40. Izuzeci od patentibilnosti!
- Pronalasci ije bi objavljivanje ili iskoritavanje bilo protivno javnom poretku ili moralu
- Pronalasci medicinskog postupka
- Pronalasci biljne sorte i ivotinjske pasmine
- Pronalasci bitno biolokih postupaka za dobijanje biljaka ili ivotinja
41. Koje su vrste patenta?
- Osnovni patent
- Dopunski patent
- Zavisni patent
- Nezavisni patent
42. Razlika izmeu osnovnog patenta i patenta sa skraenim trajanjem?
Osnovni patent traje 20 godina, a patent sa skraenim trajanjem traje 10 godina.
43. Kako se stie pravo na patent?
Pravo na patent se stie:
- Ispunjenjem zakonskih uslova
- Podnoenjem prijave institutu za standarde, mjeriteljstvo i intelektualno vlasnitvo
44. ta podrazumijevamo pod privrednim iskoritavanjem patentnog pronalaska?
Pod privrednom primjenljivou se podrazumijeva mogunost primjene pronalaska u
proizvodnji robe ili pruanju usluga. Npr. Od svih patentiranih pronalazaka manje od 1/10
biva primjenjeno dok ostali ostaju samo na papiru.
- lice koje na slubenoj ili slubeno priznatoj izlobi u BiH ili u drugim dravama lanicama
Meunarodne unije za zatitu industrijskog vlasnitva ili Svjetske trgovinske organizacije,
izloi pronalazak odnosno oblik proizvoda ili njegovog djela, moe u roku od tri mjeseca od
dana zatvaranja izlobe zahtijevati u prijavi (sajamsko) pravo prvenstva
- pripadniku drave lanice Pariske unije ili WTO, koji je u nekoj dravi lanici Parike unije
odnosno WTO podnio prvu prijavu za isti pronalazak, oblik proizvoda, priznati e se
(unijsko) pravo prvenstva u BiH, ako to zatrai i to:
za patent u roku od 12 mjeseci, a za industrijski ig u roku od 6 mjeseci, raunajui od dana
podnoenja prve prijave!!!
49. Kako se vri osporavanje prava na patent?
Tubom koju moe podnijeti pronalaza ili njegov pravni sljednik
50. Patent se moe osporavati sve vrijeme svog trajanja jer... ?
Se tuba moe podnijeti za vrijeme trajanja patentne zatite.
51. ta ini sadraj patentnog prava?
Imovinsko pravno ovlatenje nosioca patenta da iskoritava i raspolae pronalaskom koji je
zatien tim patentom.
52. Pojasni postupak sticanja prava iz tehnikih unapreenja!
Pronalazaka prava traju 20 godina od datuma podnoenja prijave, a po proteku tog roka
mogu se produiti jo najvie za 5 godina u slijedeim sluajevima:
- Ako je proglaeno ratno stanje ili slina vanredna mjera
- Ako je predmet patenta proizvod ili postupak za proizvodnju , odnosno upotrebu proizvoda,
za koji je prije poetka privrednog iskoritavanja potrebno provesti zakonom propisani
postupak za izdavanje uvjerenja
63. Koliko traje zatita patenta?
Zatita patenta traje 20 godina, a ako se radi o patentu sa skraenim trajanjem zatita traje 10
godina.
64. Nitavost patenta!
Institut za sve vrijeme trajanja patenta moe rjeenje o priznanju patenta oglasiti nitavim ,
ukoliko utvrdi da u vrijeme donoenja rjeenja nisu bili ispunjeni zakonski uslovi za
priznavanje patentnog prava.
65. Odricanje od patenta!
Nosilac se moe odrei patenta pismenom izjavom o odricanju koju podnosi Institutu. Pravo
prestaje narednog dana od dana podnoenja pismene izjave.
66. Uslovi zatite industrijskog dizajna!
- Novost
- Primjenljivost
- Originalnost
67. Uzorak je...
Oblik grafike umjetnosti na povrini.
68. ta je industrijski dizajn?
Dizajn je trodimenzionalni ili dvodimenzionalni izgled cijelog proizvoda ili njegovog dijela.
Industrijskim dizajnom se titi izgled cijelog proizvoda ili dijela proizvoda koji je nov i iji je
individualni karakter rezultat posebnih obiljeja linija, kontura, boja , oblika odnosno
materijala proizvoda samog po sebi ili njegovih ornamenata.
69. Sadrina prijave kod postupka za priznavanje prava na uzorak ili model!
- Zahtjev za priznanje industrijskog dizajna
- Ime,naziv i adresa podnosioca prijave
- Podaci o autoru
- Naznaka da se radi o pojedinanoj ili viestrukoj prijavi (?)
- Stvaran i kratak naziv industrijskog dizajna
- Dvodimenzionalni prikaz predmeta zatite
70. Kada se moe osporiti pravo na uzorak i model?
Lisabonska Konvencija!!!
101. ta je to nelojalna konkurencija?
Nelojalnom utakmicom se smatra radnja privrednog subjekta uinjena radi privredne
utakmice pri vrenju privredne djelatnosti koja je protivna dobrim poslovnim obiajima i
kojom se nanosi ili moe nanijeti teta drugom privrednom subjektu, potroaima ili
drutvenoj zajednici.
102. Naelo specijalnosti i izuzetak!
Oznaka, kao predmet zatite vezuje se u pravu iga za odreenu robu ili uslugu koja se njome
uznaava. To ima 2 bitne poslijedice:
Prva je da se oznaka ne moe zatititi igom ako lice koje eli zatitu nije odredilo vrstu robe
ili usluge koju njome oznaava ili e oznaavati
Druga je da se iskljuivo dejstvo iga prostire samo na koritenje zatiene oznake za tu istu
vrstu robe ili usluge
Ova veza izmeu oznake i odreene vrste robe ili usluge naziva se naelo
specijalnosti. izuzetak postoji kod uvenog-slavnog iga. Rije je o igu kojim
se titi oznaka, koja je kod Uesnika u prometu postigla najvedi stepen
poznatosti.
103. Specifinost postupka za priznanje iga
Postupak zatite se pokree podnoenjem prijave iga upravi za industrijsku svojinu. Prijava
sadri :
- Zahtjev za priznanje iga
- Reprodukciju oznake koja se eli zatiti
- Spisak robe ili usluga na koje se oznaka odnosi
Lice koje je prvo podnijelo prijavu iga za odreenu oznaku i odreenu vrstu
robe ili usluge, stie od trenutka podnoenja prijave prvenstvo u pogledu
prava na zatitu. Meutim, mogude je da se datum podnoenja prijave i
datum prvenstva ne poklapaju. To je sluaj ako podnosilac prijave koristi
pravo meunarodnog prvenstva ili pravo izlobenog prvenstva.
104. Navedi 5 konvencija kojima se tite autorsko i srodna prava ?
Da se njime obiljeava bilo koja druga vrsta robe ili usluge, ime se parazitski izaziva
popularnost autorskog djela i njegovog autora.
110. Objasniti izdvojenu prijavu!
Izdvojena prijava je prijava koja ima za predmet pronalazak , koji je bio sadran u ranijoj
prijavi, ali koji je morao iz razloga nejedinstva pronalaska da bude izdvojen u posebnu
prijavu kako bi se i postupak njegove zatite mogao nastaviti.
111. Dopunska prijava!
- Dopunska prijava je prijava kojom njen podnosilac trai patentnu zatitu za pronalazak koji
predstavlja dopunu ili usavravanje pronalaska za koji je to isto lice ve trailo ili ve dobilo
patent.
- Dopunsku prijavu moe pdnijeti samo lice koje je podnosilac osnovne prijave.
- Dopunska prijava se moe podnijeti u bilo koje doba , ali najkasnije do isteka vaenja
osnovnog patenta.
112. Objasniti pojam viestrukog meunarodnog prvenstva!
Pravo viestrukog meunarodnog prvenstva ne ovlauje svog nosioca da u potonjoj prijavi
tri zatitu za konglomerat razliitih pronalazaka.Dakle, tek ako se u okviru uslova jedinstva
pronalaska u potonjoj prijavi trai zatita za vie pronalazaka, moe se postaviti pitanje prava
viestrukog meunarodnog prvenstva.
113. Pravo meunarodnog prvenstva!
Sutina meunarodnog prvenstva je u tome to jedno lice, koje je prijavilo pronalazak za
zatitu u jednoj dravi lanici Parike Konvencije, ima pravo da prilikom prijavljivanja za
zatitu istog pronalaska u nekoj druggoj dravi lanici ove Konvencije, uiva prvenstvo koje
se rauna od datuma podnoenja one prve prijave.
114. ta ispituje uprava za industrijsku svojinu kod sutinskog ispitivanja?
Uprava za industrijsku svojinu provjerava da li je predmet prijave:
- Pronalazak u smislu zakona
- Pronalazak koji nije izuzet iz patentne zatite
- U skladu sa pravilom o jedinstvu pronalaska
- Dovoljno jasno i potpuno opisan da ga strunjak moe izvesti (primjeniti)
- Nov, da li ima inventivni nivo i da li je privredno primjenjiv
115. Koji dizajn je iskljuen iz zatite?
- Dizajn koji je odreen iskljuivo funkcijom proizvoda
- Dizajn koji se odnosi na proizvod koji nije dostupan pogledu
116. Iskljuiva imovinskopravna ovlatenja kod dizajna?
Pravo zatite biljne sorte ne djeluje prema licima koja koriste sortu:
- Za line nekomercijalne svrhe
- Za svrhe istraivanja
- Radi dobijanja druge sorte
- Odlukom dravnog organa da se zatiti javni interes
124. Koje uslove mora ispuniti titular zavisnog patenta da bi dobio prinudnu licencu?
- Da dokae da njegov patentirani pronalazak predstavlja znaajan tehnoloki napredak od
ekonomskog znaaja, u odnosu na pronalazak zatien osnovnim patentom
- Da obezbjedi, pod razumnim uslovima, licencu titulara osnovnog patenta za koritenje
pronalaska zatienog zavisnim patentom
125. Ko moe vriti konstitutivni promet prava?
- Autor
- Naslijednici autora
- Interpretator naslijednici interpretatora
- Svi (zaokruiti)
126. Uslovi zatite kod biljne sorte!
- Novost
- Distinktivnost
- Homogenost
- Stabilnost
127. Dva osnovna naina sticanja iga i po emu se razlikuju?
STICANJE IGA UPOTREBOM OZNAKE-primjenjuje se u anglosaksonskim pravnim
sistemima. Lice koje otpone sa trajnim i ozbiljnim koritenjem oznake za obiljeavanje
odreene vrste robe, stie ig. Dakle sticanje nije uslovljeno registracijom. Nedostatak mu je
povean stepen pravne nesigurnosti.
STICANJE IGA REGISTRACIJOM-primjenjuje se i u BiH.Prednost je visok stepen pravne
sigurnosti zbog registracije, a nedostatak je to omoguava registrovanje bez efektivnog
koritenje oznake u prometu.to dovodi do gomilanja mrtvih igova u registru.
128. Uslovi pod kojima prestaje pravo iga!
NEPLAANJE TAKSI-obaveza titulara iga je da svakih 10 g plaa taksu za odravanje iga
u javnosti
SMRU TITULARA-FIZIKOG LICA-osim ako je pravo iga prelo na naslijednike
Ako je titular pravno lice ig prestaje da vai prestankom tog pravnog lica
Nekoritenjem iz neopravdanih razloga due od 5 g(ex nunc) i ponitaj (ex tunc)
c) Zbirke
Izvorno djelo
Izvorno djelo je djelo koje ne sadrzi u sebi prepoznatljive orginalne elemente ranije stvorenih
autorski djela. To ne znaci da njegovo djelo nije insipirisano nekim tudjim djelom, medjutim
kod izvornih djela nije moguca neposredna identifikacija elemenata preuzetih iz konkretnih
ili drugih autorskih djela
Navesti uslove zastite geografske oznake
Da bi se geografska oznaka mogla zastiti neophodno je da se ispune zakonski propisani
uslovi:
- oznaka ne smije biti suprotna zakonu ili moralu
- oznaka ne smije predstavljati naziv biljne sorte ili zivotinjske pasmine
- oznaka ne smije svojim izgledom ili sadrzajem stvarati zabunu kod potrosaca u pogledu
prirode i karakteristika proizvoda
- oznaka ne smije biti genericna
- oznaka ne smije stvarati zabunu da proizvod potice iz dr zemlje, regiona ili uzeg lokaliteta
Vrste autorski ugovora
- Izdavacki ugovor
- Ug.o narudbi autorskog djela
- Ug. o filmskom djelu
- Ug. o prikazivanju
- Ug. o preradivanju djela
- Ug. o ustupanju prava na prevodjenje djela
Ko ponistava patent i koje su posljedice
Patent biva ponisten donosenjem rjesenja uprave za ind.svojinu o oglasavanju nistavnim
rjesenje o patentu. Postupak se pokrece ex officio ili na zahtjev zainteresiranih strana. Patent
se ponistava ako nisu ispunjeni uslovi za njegovo priznanje, ne ispunjava uslov novosti ili
inventivne visine, pripada kategoriji pronalazaka koji su iskljuceni iz zastite, predmet zastite
nije pronalazak u smislu zakon, malo patenet ne ispunjava uslov dovoljne opisanosti
pronalaska, malom patenetu je priznat sisi od onog koji je smio biti priznat. Ponisaj moze biti
u cjelini ili djelomicno.
Iscrpljenje /konzumacija/ patenta
Ukoliko je jedan proizvod koji je obuhvacen patentnom zastitom, voljom titulara patenta
odnosno njegovog pravog sljednika pusten u promet na teritoriji vazenja patenta onda novi
vlasnik tog proizvoda smije isti dalje nuditi, stavljati u promet i upotrebljavati bez obaveze za
vrsenje tih radnji pribavi ovlastenje od titulara patenta, odnosno njegovog pr. sljednika.
Do iscrpljenja dolazi samo na teritoriji drzave u kojoj je proizvod pusten u promet
TRIPS
Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualne svojine iz '94 godine. Je danas
najvaznija medjunarodna konvencija u oblasti intelektualne svojine iz 3 razloga:
I. Trips regulise cjelokupnu materiju intelektualne svojine postavljajuci visoke standarde
zivota
II. Nijedna drzava ne moze biti lanica STO a da ne bude lanica TRIPS-a
III. Sankcije za nepotovanje obaveza iz TRIPS-a su iz arsenala ekonomskih sankcija STO.
IV. Ulovi zastite kod biljne sorte
- Novost
- Distinktivnost
- Homogenost
- Stabilnost
Vrste licence, koje u obaveze davaoca a koje sticaoca licence
Osnovna podjela je na: Iskljucivu i Neiskljucivu licencu.
Iskljuciva licenca nastaje na osnovu ugovora o licenvci i kojim je izvrseno iskljucivo
ustupanje imo-pr.ovlastenja
Neiskljuciva licenca nastaje na osnovu ug.o licenci kojim je izvrseno neiskljucivo ustupanje
imo-pr.ovlastenja
Osnovna obaveza davaoca licence je da fakticki i pravno omoguci sticaocu da koristi predmet
licence na ug.nain.
Sticalac lincece je duzan da koristi licencu.
Nacelo specijalnosti kod ziga
Oznaka kao predmet zastite vezuje se u pravu ziga za odredjenu robu ili uslugu koja se njom
oznacava.
To ima 2 bitne posljedice:
- prva je da se oznaka ne moze zastitit zigom ako lice koje eli zastitu nije odredilo vrstu robe
ili usluge koja se njome oznacava ili ce se oznacavati
- druga je da se iskljuce dejstva ziga prostire samo na koristenje zasticene oznakeza tu vrstu.
Ova veza izmedju oznake i odredjene vrste robe ili usluga naziva se nacelo specijalnosti.
Konvencije koje stite zig
- Madridski aranzman o medjunarodnoj registraciji zigova
- Nianski aranzman o medjunarodnoj klasifikaciji robe i usluga za potrebe registracije ziga
- Becki sporazum o ustanovljenju medjunarodne klasifikacije figurativnost elemenenata
zigova
Navedi 5 medjunarodnih konvencija o autorskom i srodnom pravo
- Beka konvencija o zastiti knjizevnih i umjetnickih djela
- Univerzalna konvencija o autorskom pravu
- Konvencija o zastiti umjetnika izvodjaca, proizvodjaca fonograma i organziacije za
radiodifuziju (rimska konvencija)
- Pariska konvencija o zastiti industrijske svojine
- Konvecnija o izdavanju evropskih patenta
ta nije zasticeno malim patenetom?
Zabranjeno je tititi hemijske supstance, mikroorganima, biljne i elijske strukture, te
pronalaske postupka te pronalaske primjene. Oni spadaju u slozene pronalaske za koje nije
pozeljno davati mali patent.
Patent i mali patent traju?
Na koji nacin se prenose autorska prava inter vivos, a na koji mortic causa, koja
ovlastenja se mogu prenositi u jednom a koja u drugom slucaju?
Inter vivos
Licnopravna ovlastenja mogu se prenositi putem dozvole koju titular daje drugom licu a ne
na osnovu prometa. Dozvola ima karakter ugovora kojim se titular obavezuje da trpi vrsenje
odredjene ranje njegovog saugovoraca.
Mortis causa
Nasljednici ne nasljedjuju vec samo mogu vrsiti neka ovlastenja(negativni aspekt). Da bi se
obezbijedilo da poslij smrti autora ostane pravni osnov za :
- zastitu uspomene na licnost autora
- zastittu autorskog djela kao kulturnog dobra
pribjegava se konstrukciji po kojoj se pojedina licnopravna ovlastenja, u trenutku smrti autora
transformisu i postaju podobna za vrsenje od strane nasljednika.
Naljednici vrse negativni aspekt licnopravnih ovlastenja.
Jedino licnopravno ovlastenje iji pozitivni aspekt nasljednik smije da vrsi jeste objavljivanje
djela, osim ako autor to za zivota nije zabranio.
Ugovor o licenci koji nije upisan u registar Instituta za intelektualno vlasnistvo
- ne proizvodi djejstvo prema III licima
Prava EU regulise autorsko pravo putem:
Direktiva(smjernice, uputstva) EU, kojima obavezuju drzave clanice da donesu propise o
odredjenom relativno uskom pitanju, s tim da je sadrzina tih propisa okvirno odredjena u
direktivama. Direktive su instrument harmonizacije nacinalnih propisa drzava clanica EU.
Visi oblik regulative EU su Pravila (uredbe) koje imaju karakter nadnacionalnog zakona koji
se neposredno primjenjuje u svim drzavama clanicama EU.
Neobjavljena, objavljena i izadata djela
Neobjavljeno djelo je djelo koje nije izaslo iz privatne sfere autora za ciji postojanje javnost
ne zna. Rijec je o djelu koje je podobno za saopstavanje javnost iali se autor ili njegov pravni
sljednik nije odlucio za taj cin.
Objavljeno djelo to je djelo koje je ucinjeno dostupnim javnosti od strane autora ili njegovog
pravnog sljednika. Autorsko djelo se moze uciniti pristupacnim javnosti stavljanjem u promet
primjerka autorskog djela
Izdato djelo je djelo koje se od strane autora ili njegovog pravnog sljednika, umnozeno i
pusteno u promet u unolikom broju primjeraka da namiri razumne potrebe javnosti.
Kumulativna zastita kod industrijskog dizajna
Kumulativna zastita ogleda se u tome da su autor ind.dizajna i ind.dizajn zasticeni autorskim
pravom i pravom zastite industrijskog dizajna, te da se moze nakon iscrpljenja prava zastite
ind.dizajna nastaviti zastiti putem autorskog prava.
Najvece slicnosti izmedju autora i izvodjaca umjetnika
- za promet imaju intelektualno dobro a ne materijalno dobro
- oblici koristenja autorskog djela, predmeta srodnopravne zastite se u tehnickom i
ekonomskom smislu cesto poklapaju i time medjusobno uslovljaaju.
3 nacina produzenja ziga: