TEMELJI

-Izvedba

-Proračun

-Armiranje

NAPOMENA: Podaci i slike od Slide 1 do 13 preuzeti su iz skripte: Tanja Roje-Bonacci : Posebna poglavlja iz temeljenja, 2007.
TEMELJ je dio građevine kojim se opterećenja iz KONTROLIRANE građevine
prenose u PRIRODNU sredinu, tlo, na način da građevina bude trajno upotrebljiva

Postupak projektiranja temelja (Collin, 2002)

PLITKO TEMELJENJE - svako ono temeljenje koje zadire u dubinu, dovoljnu da
se zadovolje zadani uvjeti slijeganja i nosivosti, a temeljna stopa se nalazi
neposredno ispod najniže kote građevine koju na sebi nosi.

Osnovni smisao plitkog temeljenja je da se opterećenje s građevine na tlo

prenosi isključivo pritiskom temeljne plohe na tlo
Podjela plitkog temeljenja po obliku temeljne stope

-temelji samci, jedan temelj- jedan stup;

- temeljne trake nose zidove - opterećene su po cijeloj svojoj dužini

- temeljni roštilji, nose zidove i stupove istovremeno (ne treba ih miješati s

konstrukcijama koje imaju vezne grede između elemenata temeljenja iz
drugih razloga, npr. seizmika)
- temeljni roštilji, nose zidove i stupove istovremeno (ne treba ih miješati s
konstrukcijama koje imaju vezne grede između elemenata temeljenja iz
drugih razloga, npr. seizmika)
- temeljne ploče, rasprostiru opterećenje od zidova i stupova građevine na
veliku površinu te smanjuju njegov intenzitet
- temeljni nosači, predstavljaju neprekinute temelje, točkasto opterećene
stupovima građevine koju nose ili su podloga kolosjecima raznih šinskih
vozila (kranske staze, kada nosači leže na tlu) kada su opterećeni pokretnim
opterećenjem
Podjela plitkih temelja po krutosti
- kruti plitki temelji (samci, trake, ponekad roštilji i ploče)
- savitljivi plitki temelji (temeljni nosači, roštilji, ploče)

TEMELJENJE NA POBOLJŠANOM TLU

Ovdje spadaju najrazličitiji zahvati za poboljšanje podtemeljnog tla u smislu njegovih
svojstava prvenstveno stišljivosti, a naravno i nosivosti.
Prema današnjem stanju tehnologije to su:
- zamjena materijala sa ili bez upotrebe geotekstila;
- dinamičko zbijanje tla s površine;
- dubinsko vibriranje tla;
- ubrzavanje procesa konsolidacija uspravnim drenovima;
- povećanje gustoće tla ugradnjom šljunčanih pilota;
- poboljšanje svojstava tla ugradnjom šljunčanih pilota uz vibriranje;
- poboljšanje svojstava tla mlaznim injektiranjem;
- poboljšanje svojstava tla sustavom mikropilota
DUBOKO TEMELJENJE
svako ono temeljenje pri kojem se opterećenje na tlo osim preko dodirnog
pritiska temeljne plohe na tlo, prenosi i trenjem po plaštu tijela ugrađenog u tlo
ispod najniže kote građevine koju temelj nosi - iznimku čine jedino piloti koji
opterećenje predaju izravno na čvrstu stijensku podlogu.

Duboko temeljenje primjenjuje se kod složenijih građevinskih zahvata, kada

temeljno tlo, na dohvatljivoj dubini koja odgovara plitkom ili produbljenom
temeljenju, nema svojstva koje mogu zadovoljiti traženu kakvoću s obzirom
na dozvoljena slijeganja i /ili dozvoljenu nosivost

Podjela dubokih temelja

Osnovni oblici dubokih temelja mogu se prikazati kako slijedi:
- duboki masivni temelji; pojedinačni temelji velikih tlocrtnih dimenzija (kesoni,
bunari i sanduci), građevine koje s temeljem čine jedinstvenu cjelinu, kao na
primjer priobalne građevine
DUBOKO TEMELJENJE
duboki masivni temelji –prelazni tip ka pilotima, izvedeni metodom
mlaznog injektiranja - metoda omogućava izvedbu ojačanog masivnog bloka
ispod površine koju je potrebno temeljiti, nosivost ovakvog bloka računa se
kao nosivost dubokog masivnog temelja koji nosi na trenje i na dodirnu plohu
temelj-tlo. Ako su stupnjaci dovoljno daleko pretvaraju se u grupu pilota ili u niz
pojedinačnih pilota
DUBOKO TEMELJENJE
piloti ili raščlanjeni duboki temelji - mogu opterećenje prenositi po principu
jedan pilot jedan stup (pilon) ili mogu biti s naglavnom konstrukcijom spojeni u
grupe koje prenose opterećenje s građevine preko naglavne konstrukcije na
pilote pa u tlo
DUBOKO TEMELJENJE
Duboki temelji mogu se izvesti od panela tehnologijom dijafragmi ili mixed in place
(MIP) tehnologijom

HIBRIDNO TEMELJENJE
Hibridno temeljenje nastaje kada ploča
temeljena na pilotima ne leži isključivo
na glavama pilota već preostalom
površinom leži i oslanja se na tlo.
Javlja se kod temeljenja nebodera.
ODABIR NAČINA I DUBINE TEMELJENJA
Minimalna dubina temeljenja određena je propisima -uvjet da temeljna ploha
bude ispod dubine smrzavanja - za Hrvatsku je to 0,8 m ispod površine terena.
ODABIR PREMA ZAHTJEVIMA GRAĐEVINE
KRITERIJI ODABIRA TEMELJENJA U VISOKOGRADNJI

1.) KARAKTERISTIKE TEMELJNOG TLA

- KRUTOST I DEBLJINA POJEDINIH SLOJEVA TLA ISPOD GRAĐEVINE
- HOMOGENOST TEMELJNOG TLA
- NIVO PODZEMNE VODE (UZGON)

2.) OPTEREĆENJE GRAĐEVINE I KONCENTRACIJA

OPTEREĆENJA NA GRAĐEVINI

3.) TIP KONSTRUKCIJE

- RAVNOMJERNO ILI NERAVNOMJERNO OPTEREĆENJE NA TEMELJNO TLO

- TORNJEVI ILI GRAĐEVINE VELIKE TLOCRTNE POVRŠINE I MALE VISINE
KRITERIJI ODABIRA TEMELJENJA U VISOKOGRADNJI

PLITKO TEMELJENJE
– primjenjuje se kod homogenog tla dostatne nosivosti
- TRAKASTI TEMELJI
- kod linijskog opterećenja tla

- TEMELJI SAMCI
- kod koncentriranog opterećenja tla

- TEMELJNA PLOČA ISPOD ČITAVOG TLOCRTA GRAĐEVINE

- kod zgrada sa ujednačenim koncentriranim silama na mjestu
oslanjana stupova

- kod velikog uzgona

- TEMELJNA PLOČA PODEBLJANA NA POJEDINIM DIJELOVIMA

- kod zgrada sa LOKALNO VELIKIM koncentriranim silama na
mjestu oslanjana stupova i / ili VELIKIM LINIJSKIM SILAMA na
mjestu oslanjanja pojedinih zidova
KRITERIJI ODABIRA TEMELJENJA U VISOKOGRADNJI

TEMELJI SAMCI
-Prvi izbor pri temeljenju stupova zbog jednostavnosti i malih troškova izvedbe

-Primjena temelja samaca kod malih zgrada

a)Svaki stup preuzima opterećenje sa cca 25 m2 tlocrtne površine zgrade
b)Opterećenje svake etaže iznosi cca 10 kN/m2
c)Temelji prekrivaju manje od 50 % tloctne površine zgrade
d)Kontaktno naprezanje na tlo iznosi 100 do 300 kPa

Temelji samci se ne primjenjuju kod temeljenja na mekim glinama i pijesku

nosivosti manje od 100 kPa

Temelji samci se mogu koristiti samo ako u blizini nema drugih temelja ili lošijeg tla
unutar anvelope naprezanja koju uzrokuje promatrani temelj

Diferencijalna slijeganja između susjednih temelja samaca mogu se eliminirati

povezivanjem temelja samaca armiranobetonskim gredama
Povezivanje gredama povećava stabilnost konstrukcije na heterogenim tlima
KRITERIJI ODABIRA TEMELJENJA U VISOKOGRADNJI

TEMELJNE PLOČE
-Primjena temeljnih ploča, a ne temelja samaca
a)Temelji samci prekrivaju više od 50 % tloctne površine zgrade
b)Zgrada ima nekoliko podzemnih etaža ispod razine podzemne vode
c)Temeljno tlo ima nekoliko područja sa vrlo lošim tlom te je potrebno izvesti
kompenzaciju čime se smanjuju naprezanja na tlo

Temeljne ploče se izvode kod zgrada sa 8 ili više etaža i kada je nosivost tla manja
od 150 kPa
Rijetko se izvode kod zgrada nižih od 7 katova jer su skupi kao i duboki temelji

Kod pijesaka nosivosti cca 75 kPa moguće je slom temeljne ploče uslijed savijanja
ili
diferencijalnih slijeganja
KRITERIJI ODABIRA TEMELJENJA U VISOKOGRADNJI

DOKAZ NOSIVOSTI TEMELJNE PLOČE ISPOD ZGRADE

-Nije potrebno dokazivati slom tla, klizanje i prevrtanje građevine

-Debljina ploče određuje se iz statičkog proračuna – U PRAVILU JE MJERODAVAN

PROBOJ TEMELJNE PLOČE

-Kod “BIJELE KADE” mjerodavan je statički proračun prema UPORABLJIVOSTI

(vodonepropusnost + širina pukotina)

-UZGON – ponekad se izvodi deblja temeljna ploča kako bi se osigurala dovoljna

sigurnost protiv isplivavanja građevine

-Omogućuje ujednačavanje slijeganja

- U PRAVILU BOLJE RJEŠENJE OD TEMELJA SAMACA ILI TRAKASTIH TEMELJA (ali

zahtjeva veći utrošak materijala)
KRITERIJI ODABIRA TEMELJENJA U VISOKOGRADNJI
KRITERIJ ZA TEMELJNU PLOČU SA LOKALNIM OJAČANJEM
-Ujednačavanje naprezanja na tlo kod velikih koncentriranih ili linijskih sila

-Ojačanje se mora imati dovoljno veliku tlocrtnu površinu kako bi se postiglo

izjednačavanje naprezanja i deformacija

-Debljina ploče izvan područja ojačanja određuje se po kriteriju nosivosti na

pritisak tla i uzgon

- U PRAVILU BOLJE RJEŠENJE OD TEMELJA SAMACA ILI TRAKASTIH TEMELJA

PREDNOSTI I NEDOSTACI PLITKOG TEMELJENJA

PREDNOST:
-Ekonomično temeljenje kod tla dostatne nosivosti

NEDOSTATAK:
-U pravilu postoje znatna diferencijalna slijeganja kod temeljenja na trakastim
temeljima i temeljima samcima – UNOSE SE PRISILNE DEFORMACIJE U
KONSTRUKCIJU – primjena temeljnih ploča ili drugačije temeljenje
TEMELJENJE U VISOKOGRADNJI
STATIČKI DOKAZ NOSIVOSTI I UPORABLJIVOSTI PLITKOG
TEMELJA
-DOKAZ NAPREZANJA NA TLO

-DOKAZ EKSCENTRIČNOSTI OPTEREĆENJA NA TEMELJ

-DOKAZ NA KLIZANJE I PREVRTANJE TEMELJA

-DOKAZ NA SLOM TLA (kao alternativa dokazu naprezanja na tlo)

-DIMENZIONIRANJE TEMELJA ( Granično stanje nosivosti i uporabljivosti)

TEMELJENJE U VISOKOGRADNJI
DOKAZ EKSCENTRIČNOSTI OPTEREĆENJA
-Potrebno je dokazati da za osnovna opterećenja se rezultantna sila nalazi u 1.
jezgri poprečnog presjeka temelja

-Za ostala opterećenja rezultantna sila se mora nalaziti u 2. jezgri poprečnog

presjeka

Mx – moment savijanja oko osi x

My – moment savijanja oko osi y
V – vertikalna sila na temelj
TEMELJENJE U VISOKOGRADNJI
DOKAZ EKSCENTRIČNOSTI OPTEREĆENJA
-Potrebno je dokazati da za osnovna opterećenja se rezultantna sila nalazi u 1.
jezgri poprečnog presjeka temelja – CIJELA POVRŠINA TEMELJA JE U TLAKU, NEMA
ODIZANJA TEMELJA OD TLA

-Za ostala opterećenja dopušta se odizanje

temelja, ali se rezultanta mora nalaziti
u drugoj jezgri poprečnog presjeka
TEMELJENJE U VISOKOGRADNJI
DOKAZ NAPREZANJA NA TLO
-Naprezanja na tlo moraju biti manja ili jednaka maksimalno dopuštenom naprezanju

- JEDNOOSNO SAVIJANJE : ex = 0 ili ey = 0

TEMELJENJE U VISOKOGRADNJI
DOKAZ NAPREZANJA NA TLO
-Naprezanja na tlo moraju biti manja ili jednaka maksimalno dopuštenom naprezanju

-DVOOSNO SAVIJANJE :
-c) čitav presjek je u TLAKU

-d) presjek se dijelom odiže od tla

- Iz tablica prema Hülsdünker-u

TEMELJENJE U VISOKOGRADNJI
DIMENZIONIRANJE TEMELJA
-PRIMJER : TEMELJ OPTEREĆEN VERTIKALNOM CENTRIČNOM SILOM

PRITISAK NA TLO:
ps = N / A

PROVODI SE DOKAZ NA SAVIJANJE,

POSMIK I PROBOJ U PRESJEKU
UDALJENOM (c + h ) /2 OD
VERTIKALNE OSI STUPA ZA SILU QR

ZA EKSCENTRIČNO OPTEREĆENJE
POTREBNO ODREDITI VERTIKALNU
SILU QR INTEGRACIJOM
NAPREZANJA PO POVRŠINI
TEMELJA
TEMELJENJE U VISOKOGRADNJI
DIMENZIONIRANJE TEMELJA
-PRIMJER : TEMELJ OPTEREĆEN VERTIKALNOM CENTRIČNOM SILOM

ARMIRANJE TEMELJA:
TEMELJENJE U VISOKOGRADNJI
DIMENZIONIRANJE TEMELJA
PROBOJ TEMELJNE PLOČE – najčešće mjerodavan pri dimenzioniranju temelja samaca
TEMELJENJE U VISOKOGRADNJI
DIMENZIONIRANJE TEMELJA
PROBOJ TEMELJNE PLOČE – ARMIRANJE POVIJENIM ŠIPKAMA
TEMELJENJE U VISOKOGRADNJI
DIMENZIONIRANJE TEMELJA
PROBOJ TEMELJNE PLOČE – ARMIRANJE SPONAMA
 TRAKASTI TEMELJI
Trakasti temelji se izvode ispod zidova ili ispod niza stupova

Temelji imaju oblik obrnutog T-presjeka

U poprečnom smjeru temelj ima konzolne istake koje se proračunavaju na reaktivno opterećenje
Debljina ploče na kraju iznosi barem 20 cm.
Za male konzolne istake temelja zadržava se konstantna debljina ploče.

U uzdužnom smjeru trakasti temelj nosi kao kontinuirani nosač na savijanje pod djelovanjem
koncentriranih sila od stupova i od raspodijeljenih reaktivnih napona na temeljnoj plohi.
Visina rebra – iz uvjeta osiguranja dovoljne krutosti trakastog temelja

Krutost na savijanje trakastog temelja i cijele konstrukcije nad temeljem:

-mora biti takva da ne nastane koncentracija napona pod stupovima
- nejednoliko slijeganje mora biti manje od 1/1000 razmaka stupova
 TRAKASTI TEMELJI
PRORAČUNSKI MODEL

Proračunski model – greda na elastično popustljivim osloncima

Horizontalno pridržanje potrebno zbog stabilnosti numeričkog proračuna
Winklerov model temeljnog tla – niz diskretnih opruga odgovarajuće krutosti
TRAKASTI TEMELJI
ARMIRANJE TRAKASTOG TEMELJA ISPOD 2 STUPA
TRAKASTI TEMELJI
ARMIRANJE TRAKASTOG TEMELJA ISPOD VIŠE STUPOVA – SREDNJE POLJE

Donja uzdužna armatura raspoređuje se po cijeloj širini temelja pri čemu se 2/3 armature
raspoređuje u širini rebara

Ako je proračunska poprečna sila VSd veća od otpornosti neraspucalog betonskog presjeka V Rd1
proračunava armatura za preuzimanje glavnih vlačnih napona – kose šipke ili spone
TRAKASTI TEMELJI
ARMIRANJE
TRAKASTOG TEMELJA
TEMELJNE PLOČE
Temeljne ploče ispod zgrada mogu biti:
a)PUNE,
b)REBRASTE
c)ŠUPLJE

Izbor tipa temeljne ploče ovisi o:

-konstrukcijskoj shemi građevine
-veličini i rasporedu opterećenja u
tlocrtu
- nosivosti i deformabilnosti tla

PUNA PLOČA – najjednostavniji oblik glede izvedbe, ali je veći utrošak materijala
Debljina ploče 1/6 razmaka stupova

REBRASTA TEMELJNA PLOČA – za veće opterećenje i veće razmake stupova

Rebra se projektiraju po osima stupova

ŠUPLJI SANDUČASTI TEMELJI – imaju najveću krutost, ali zahtijevaju veliki utrošak
materijala i komplicirani su za izvedbu
TEMELJNE PLOČE
PRORAČUNSKI MODEL
Površinski nosač
Ili dijeljenjem u
trake paralelne
uzdužnim i
poprečnim osima
stupova
aproksimira
štapnim sustavom
TEMELJNE PLOČE
 NAGLAVNICA PILOTA
PRORAČUNSKI MODEL NAGLAVNICE
Ploče pilota se izvode debele kako bi se sile iz stupa pod odgovarajućim kutom rasporedile u pilote
Pritom dolazi do skretanja vertikalne sile te se pojavljuju horizontalne sile koje se preuzimaju
armaturom u donjoj zoni ploče
NAGLAVNICA PILOTA
ARMATURA PILOTA
NAGLAVNICA PILOTA
ARMATURA PILOTA
NAGLAVNICA PILOTA
ARMATURA PILOTA
DUBOKO TEMELJENJE VIJADUKTA MIRNA
STATIČKI PRORAČUN
DONJI USTROJ

Sprezanje pilota i naglavne

ploče
STATIČKI PRORAČUN Armatura naglavne ploče
OBNOVA STUPA S6 MOSTA JASENOVAC
OBNOVA STUPA S6