Amazonska uma i deforestacija

Amazonska tropska kina uma je ogromno podruje koje se nalazi u junoj Americi, izmeu Anda, Gvajanskog i Brazilskog visoja, u porjeju rijeke Amazone. Podruje Amazonije obuhvaa etvrtinu ukupne povrine june Amerike. Amazonska tropska kina uma je najvea tropska kina uma na zemlji i predstavlja ogroman ekosistem s nekoliko milijuna vrsta kukaca, biljaka, ptica, riba, gmazova i drugih oblika ivota od kojih mnogi jo nisu ni upoznati. Rije je o najrazliitijim biolokim sustavima na svijetu koji imaju kritinu ulogu glede utjecaja na globalnu kulturu jer apsorbiraju ugljini dioksid koji je glavni uzronik globalnog zagrijavanja. Biljke u procesu fotosinteze apsorbiraju ugljini dioksid i stvaraju kisik, a u tom procesu daleko prednjae tropske kine ume koje apsorbiraju vie ugljinog dioksida od bilo kojeg drugog ekosustava na zemlji. Da bi odreeno podruje moglo klasificirati kao podruje tropske kine ume, mora se raditi o zatvorenim krovovima u kojemu vrhovi drvea dodiruju jedan drugog, tvorei tako osjenanu unutranjost ume.

Na slici je prikazana rasprostranjenost tropskih kinih uma u svijetu. Vidljivo je da Amazonska tropska kina uma zauzima najveu povrinu od svih tropskih kinih uma. Kliknite na sliku za punu veliinu.

U junoj Americi, u porjeju rijeke Amazone, u Brazilu i susjednim dravama, odnosno budui da se prostire na tim ogromnim povrinama, Amazonska tropska kina uma nosi upravo zbog svoje veliine i vanosti nosi naziv plua svijeta. No budui da su tropske kine ume takoer bogat izvor resursa kao to su drvo i minerali, vrlo se esto nekontrolirano iskoritavaju to predstavlja ozbiljan problem i jedan je od glavnih uzroka globalnog zagrijavanja i promjena klime. Deforestacija Amazonske kine ume i kako to sprijeiti Glavni i najvaniji razlog zato treba ouvati tropske kine ume nalazi se u injenici ouvanja ivota na zemlji. Ne samo da apsorbiraju ugljini dioksid i stvaraju kisik kojeg udiemo nego uz to reguliraju temperaturu i proizvode vane nutricijente kako to su duik i fosfor te tite vododijelnice od erozije solju. Takoer tropske kine ume mogu puno pomoi i na podruju farmakologije u istraivanju novih lijekova jer izmeu tisua vrsta biljaka moda se krije i potencijalni lijek koji bi svijet spasio bolesti kao to su rak i sida. No uvaju li se tropske kine ume? Brazil je u razdoblju od 1970 do sada izgubio vie od 600 000 etvornih kilometara Amazonske tropske kine ume, to je vrlo zabrinjavajui podatak. Kroz ovaj lanak prikazat emo koji su glavni uzroci takvom gubitku uma u Brazilu i postoje li metode koje bi mogle znaiti ouvanje Amazonske tropske kine ume. Osvrnimo se prvo na imbenike koji najvie pridonose

deforestaciji uma. Glavni imbenik koji uzrokuje deforestaciju je ienje umskih povrina za uzgoj stoke koje po nekim procjenama ini ogroman dio od 60-70 % ukupnih imbenika deforestacije. Budui je stoarstvo poprilino unosna grana koja ne zahtijeva velike trokove odravanja, a daje veoma solidnu zaradu postaje prilino jasna injenica zato se puno Brazilskih uma kri iz tog razloga. Poveanje broja stoke uzrokuje poveanje povrina na kojima stoka moe pasti te se ume zamjenjuju travnatim podrujima i savanama na kojima pase stoka.

Ova slika prikazuje izgled iskrene ume na kojoj e niknuti farma. Kliknite na sliku za punu veliinu.

Drugi veliki uzronik deforestacije takoer je povezan sa poljoprivredom, ovaj put s farmama. Budui je veina Brazilskog stanovnitva jo uvijek orijentirana na poljoprivredu velike povrine ume se kre kako bi ostavile prostora obradivim povrinama i to naroito od strane siromanih farmera koje ak vladina politika potie da se nastanjuju na povrinama koje su prethodno iskrili, a budui da se u tom procesu najee koristi vatra, cijeli proces ima dvostruko negativan uinak, tj. ne samo da se unitavaju velike umske povrine ve se takoer velike koliine ugljinog monoksida i ugljinog dioksida isputaju u atmosferu negativno djelujui na itav bioloki sustav i oneiuju zrak. Velikom stvaranju dodatnih poljoprivrednih povrina na raun uma pridonio je svakako i uznapredovali rast poljoprivrednih povrina pod sojom jer su brazilski znanstvenici uspjeli proizvesti nove vrste soje koja je vrlo skupa i cijenjena na svjetskom tritu, te je Brazil na tom podruju toliko jak da e prema nekim procjenama uskoro pretei i SAD koji je trenutno glavni svjetski proizvoa soje. Iako bi mnogi pomislili u prvi mah kako je ruenje drvea u svrhu prodaje drvne mase moda i najvaniji imbenik unitavanja tropskih kinih uma to nije tako, jer taj imbenik sudjeluje sa samo 2-4 % u ukupnom procesu deforestacije. Tropske kine ume predstavljaju velik izvor drvnog bogatstva, meu kojim posebno mjesto zauzima skupocjena ebanovina te je proces ilegalnog ruenja drvea vrlo rasprostranjen zbog visoke cijene drvne grae.

Rijeka Amazona. Amazonska tropska kina uma je ogromno podruje u porjeju rijeke Amazone. Kliknite na sliku za punu veliinu.

Tako je primjerice jednom prilikom u rujnu 2003. godine 17 ljudi bilo uhieno pod optubom da su unitili 10000 hektara umske povrine. Kao posljednji od imbenika uzronika deforestacije istaknut u jo izgradnju infrastruktura kao to su ceste i brane, koje u ukupnom postotku sudjeluju sa oko 2-4 %. Poznati primjer te politike izgradnja je i Transamazonske ceste kojoj je bila svrha ne samo prometno povezivanje zemlje, ve i otvaranje novih podruja farmerima te lake iskoritavanje drvnog bogatstva. Nakon dovretka tog svjetski poznatog projekta deforestacija je krenula najbrim korakom do sada te predstavlja pravi primjer kako izgradnja infrastrukture moe uzrokovati totalni ekoloki kaos. Mogu li se ipak naprijed spomenuti imbenici nekako sprijeiti ili barem usporiti do mjere koja bi bila podnoljiva za okoli? Moe ukoliko se bude poradilo na nekoliko imbenika navedenih u nastavku. Kao prvo trebalo bi nastojati rehabilitirati bive umske povrine to nije preteak proces ukoliko je sauvan barem djeli nekadanjeg biosustava. Da bi se rehabilitirale bive umske povrine, potrebno je poveati iskoristivost odnosno produktivnost poljoprivrednih povrina to zahtijeva intelektualni pristup poljoprivredi uporabom suvremenih tehnologija te osvijetanjavem poljoprivrednika to je najee najvea konica itavog procesa. Takoer bi trebalo poveati povrine zatienih povrina za to je potrebna vrsta i planska politika. Zakoni bi trebali biti tono odreeni i sadravati stroge novane pa ak i zatvorske kazne prekriteljima.

Brazil - deforestacija kine ume. Kliknite na sliku za punu veliinu.

No prije svega ipak je najvanije utjecati na ekoloku svijest ljudi i pokuati im predoiti negativne posljedice deforestacije, a koje bi lako mogle imati i katastrofalni uinak za itav ivot na zemlji te rezultirati jo veim klimatskim promjenama. Stoga je potrebna veoma brza intervencija na svim poljima jer ukoliko se bude krenulo pravim putem, vrlo brzo e se ovjeanstvo nai na putu bez povratka. Uskladiti ekologiju i gospodarstvo je teko, ali nije nemogue.