ZAKON

O AUTORSKOM PRAVU I SRODNIM PRAVIMA

(proieni tekstNN 167/03 i 79/07)

I. UVODNE ODREDBE PREDMET ZAKONA lanak 1. Ovaj Zakon ureuje: 1. autorsko pravo pravo autora na njihovim djelima iz knjievnoga, znanstvenog i umjetnikog podruja, 2. srodna prava: a) prava umjetnika izvoaa na njihovim izvedbama, b) prava proizvoaa fonograma na njihovim fonogramima, c) prava filmskih producenata (proizvoaa videograma) na njihovim videogramima, d) prava organizacija za radiodifuziju na njihovim emitiranjima, e) prava nakladnika na njihovim izdanjima, f) prava proizvoaa baza podataka na njihovim bazama podataka, 3. ostvarivanje (individualno i kolektivno) autorskog prava i srodnih prava, 4. zatitu autorskog prava i srodnih prava u sluaju povrede, 5. podruje primjene Zakona. AUTORSKO PRAVO I SRODNA PRAVA lanak 2. (1) Autorsko pravo pripada, po svojoj naravi, fizikoj osobi koja stvori autorsko djelo. (2) Pravo umjetnika izvoaa pripada, po svojoj naravi, fizikoj osobi koja izvede djelo iz knjievnog ili umjetnikog podruja ili izraaje folklora. (3) Nositeljem drugih srodnih prava moe biti svaka fizika i pravna osoba, ako zakonom nije drukije odreeno. (4) Autorsko pravo i srodna prava mogu se protiv volje njihovih nositelja ograniiti samo pod pretpostavkama i na nain odreen zakonom. OBJAVLJIVANJE, IZDAVANJE, JAVNOST I JAVNO KORITENJE lanak 3. (1) Autorsko djelo ili predmet srodnog prava smatra se objavljenim ako je uinjeno pristupanim javnosti uz pristanak nositelja prava. (2) Autorsko djelo ili predmet srodnog prava smatra se izdanim ako su uz pristanak nositelja prava primjerci toga autorskoga djela odnosno predmeta srodnog prava ponueni javnosti ili stavljeni u promet u koliini koja zadovoljava razumne potrebe javnosti. (3) Javnost, po ovom Zakonu, oznaava vei broj osoba koje su izvan uobiajenoga ueg kruga osoba usko povezanih rodbinskim ili drugim osobnim vezama. (4) Javnim koritenjem autorskog djela smatra se svako koritenje autorskog djela i predmeta zatite srodnih prava koje je pristupano javnosti ili koritenje u prostoru koji je pristupaan pripadnicima javnosti, kao i omoguavanje pripadnicima javnosti pristupa autorskom djelu i predmetima srodnih prava u vrijeme i na mjestu koje sami odaberu.

ODNOS IZMEU AUTORSKOGPRAVA I SRODNIH PRAVA lanak 4. (1) Zatita srodnih prava, po ovom Zakonu, ostavlja netaknutom i ni na koji nain ne utjee na zatitu autorskog prava. Ni jedna odredba ovoga Zakona o zatiti srodnih prava ne smije se tumaiti tako da teti zatiti autorskog prava. Ostvarivanje prava umjetnika izvoaa na priopavanje javnosti fiksiranih izvedbi iz lanka 125. toke 4. podstavka 2. ovoga Zakona ne moe tetiti ostvarivanju autorskog prava. (2) Odredbe iz ovoga Zakona o definicijama pojedinih autorskih imovinskih prava, o pravu na naknadu za reproduciranje autorskog djela za privatno ili drugo vlastito koritenje, o pravu na naknadu za javnu posudbu, kao i o iscrpljenju prava distribucije, iznimkama i ogranienjima autorskih prava, poetku tijeka i uincimaisteka rokova trajanja autorskog prava, autorskom pravu u pravnom prometu te o odnosu autorskog prava i prava vlasnitva primjenjuju se na odgovarajui nain i za srodna prava, ako za njih nije to posebno odreeno ili ne proizlazi iz njihove pravne naravi. II. AUTORSKO PRAVO Poglavlje 1. PREDMETI AUTORSKO DJELO lanak 5. (1) Autorsko djelo je originalna intelektualna tvorevina iz knjievnoga, znanstvenog i umjetnikog podruja koja ima individualni karakter, bez obzira na nain i oblik izraavanja, vrstu, vrijednost ili namjenu ako ovim Zakonom nije drukije odreeno. (2) Autorska djela jesu osobito: jezina djela (pisana djela, govorna djela, raunalni programi), glazbena djela, s rijeima ili bez rijei, dramska i dramsko-glazbena djela, koreografska i pantomimska djela, djela likovne umjetnosti (s podruja slikarstva, kiparstva i grafike), bez obzira na materijal od kojega su nainjena, te ostala djela likovnih umjetnosti, djela arhitekture, djela primijenjenih umjetnosti i industrijskog dizajna, fotografska djela i djela proizvedena postupkom slinim fotografskom, audiovizualna djela (kinematografska djela i djela stvorena na nain slian kinematografskom stvaranju), kartografska djela, prikazi znanstvene ili tehnike prirode kao to su crtei, planovi skice, tablice i dr. (3) Predmet autorskog prava moe biti svako autorsko djelo osim onoga koje to ne moe biti po svojoj naravi kao i onog za koje je odredbama ovoga Zakona odreeno da ne moe biti predmetom autorskog prava. (4) Predmet autorskog prava je autorsko djelo u cjelini, ukljuujui i nedovreno autorsko djelo, naslov te dijelovi autorskog djela koji udovoljavaju pretpostavkama iz stavka 1. ovoga lanka. (5) Naslov autorskog djela koji ne udovoljava pretpostavkama da bi bio predmet autorskog prava, a koji je ve koriten za neko autorsko djelo, ne moe se koristiti za djelo iste vrste ako bi mogao izazvati zabunu o autoru. PRERADE

lanak 6. (1) Prijevodi, prilagodbe, glazbene obrade i druge prerade autorskog djela, koje su originalne intelektualne tvorevine individualnog karaktera, zatiene su kao samostalna autorska djela. (2) Prijevodi slubenih tekstova iz podruja zakonodavstva, uprave i sudstva zatieni su osim ako su uinjeni radi slubenog informiranja javnosti i kao takvi objavljeni. (3) Odredbe iz stavka 1. ovoga lanka ne utjeu na prava autora djela koja su preraena.

ZBIRKE I BAZE PODATAKA lanak 7. (1) Zbirke samostalnih autorskih djela, podataka ili druge grae kao to su enciklopedije, zbornici, antologije, baze podataka i sl., koje prema izboru ili rasporedu sastavnih elemenata ine vlastite intelektualne tvorevine njihovih autora, zatiene su kao takve. (2) Zatita koju uiva zbirka iz stavka 1. ovoga lanka ne protee se na njezin sadraj i ni na koji nain ne utjee na prava koja postoje na autorskim djelima i predmetima srodnih prava uvrtenim u tu zbirku. (3) Baze podataka, po ovom Zakonu, jesu zbirke ureene po odreenom sustavu ili metodi, iji su elementi pojedinano pristupani elektronikim ili drugim sredstvima. (4) Zatita koja je ovim Zakonom predviena za baze podataka ne odnosi se na raunalne programe koji su koriteni za izradu ili rad baza podataka pristupanih elektronikim sredstvima. NEZATIENE TVOREVINE lanak 8. (1) Predmetom autorskog prava su izraaji, a ne ideje, postupci, metode rada ili matematiki koncepti kao takvi. (2) Nisu predmetom autorskog prava: 1. otkria, slubeni tekstovi iz podruja zakonodavstva, uprave i sudstva (zakoni, uredbe, odluke, izvjea, zapisnici, sudske odluke i sl.) i druga slubena djela, kao i njihove zbirke, koja su objavljena radi slubenog informiranja javnosti, 2. dnevne novosti i druge vijesti koje imaju karakter obinih medijskih informacija. (3) Narodne knjievne i umjetnike tvorevine u izvornom obliku nisu predmetom autorskog prava, ali se za njihovo priopavanje javnosti plaa naknada kao za priopavanje javnosti zatienih autorskih djela. Naknada se koristi za poticanje odgovarajueg umjetnikog i kulturnog stvaralatva preteno nekomercijalnenaravi i kulturne raznolikosti u odgovarajuem umjetnikom i kulturnom podruju sukladno lanku 167.a stavku 1. ovoga Zakona. Poglavlje 2. AUTORI AUTOR lanak 9. (1) Autor djela je fizika osoba koja je autorsko djelo stvorila. (2) Autoru pripada autorsko pravo na njegovu autorskom djelu inom samog stvaranja autorskog djela. AUTORI SASTAVLJENIH DJELA lanak 10. (1) Ako dva ili vie autora sastavi svoja stvorena autorska djela radi njihova zajednikog koritenja, svaki od autora zadrava autorsko pravo na svojemu autorskom djelu. (2) Meusobni odnosi autora sastavljenih djela ureuju se ugovorom. Ako ugovorom ili pravilima iz lanka 167. stavka 1. ovoga Zakona nije drukije odreeno smatra se da svi autori sastavljenog djela imaju pravo na jednaki udio u naknadi za koritenje toga sastavljenog djela.

KOAUTORI lanak 11. (1) Koautori djela su osobe koje su zajednikim radom stvorile autorsko djelo, a ijim se doprinosima ne moe samostalno koristiti. (2) Koautorima pripada zajedniko autorsko pravo na stvorenom autorskom djelu, tako da svakome pripada dio toga autorskog prava raunski odreen razmjerno prema cijelom autorskom pravu (koautorski dio). (3) U sumnji koliki su koautorski dijelovi smatra se da su jednaki. (4) Za objavljivanje, koritenje te za izmjenu njihovoga djela potreban je pristanak svih koautora. Pojedini koautor ne moe uskratiti svoj pristanak iz razloga koji je protivan naelu savjesnosti i potenja, ni poduzimati bilo koju radnju koja neopravdano teti ili bi mogla tetiti zakonitim interesima ostalih koautora. Ako se ne postigne suglasnost svih koautora o objavljivanju, koritenju ili izmjeni njihovoga djela odluku o tome e donijeti sud na zahtjev bilo kojeg od koautora. (5) Udio pojedinog koautora u koristima ostvarenim koritenjem njihovoga djela odreuje se razmjerno njegovom koautorskom dijelu, ako ugovorom kojim se ureuju njihovi meusobni odnosi nije drukije odreeno. PRESUMPCIJA AUTORSTVA I OSTVARIVANJE AUTORSKOG PRAVA KAD AUTOR NIJE POZNAT lanak 12. (1) Autorom se smatra osoba ije je ime, pseudonim, umjetniki znak ili kod na uobiajen nain oznaen na primjercima autorskog djela ili pri objavi autorskog djela, dok se ne dokae suprotno. (2) Ako autor nije poznat, niti se moe odrediti po odredbi stavka 1. ovoga lanka, smatra se da je autorsko pravo ovlaten ostvarivati: 1. za izdano djelo nakladnik koji je autorsko djelo zakonito izdao, 2. za objavljeno, ali neizdano djelo osoba koja je autorsko djelo zakonito objavila. (3) Otkrivanjem identiteta autora prestaju se primjenjivati odredbe iz stavka 2. ovoga lanka, a nakladnik, odnosno osoba koja je autorsko djelo objavila duna je autoru predati imovinske koristi steene ostvarivanjem njegova prava prema pravilima o pravnom poloaju potenog posjednika koji mora stvar predati njenom vlasniku, ako ugovorom nije drukije odreeno. Poglavlje 3. SADRAJ AUTORSKOG PRAVA SADRAJ PRAVA lanak 13. (1) Autorsko pravo sadrava moralna prava autora, imovinska prava autora i druga prava autora. (2) Autorskim pravom tite se osobne i duhovne veze autora s njegovim autorskim djelom (moralna prava autora), imovinski interesi autora u pogledu njegovoga autorskog djela (imovinska prava autora) i ostali interesi autora u pogledu njegovoga autorskog djela (druga prava autora). (3) Za svako koritenje autorskog djela autoru pripada naknada, ako ovim Zakonom ili ugovorom nije drukije odreeno. 3.1. Moralna prava autora PRAVO PRVE OBJAVE lanak 14. (1) Autor ima pravo odrediti hoe li, kada, gdje, kako i pod kojim uvjetima njegovo autorsko djelo biti prvi put objavljeno.

(2) Do objave autorskoga djela autor ima pravo na otkrivanje javnosti sadraja ili opisa svojega autorskog djela. PRAVO NA PRIZNANJE AUTORSTVA lanak 15. (1) Autor ima pravo biti priznat i oznaen kao autor djela. (2) Osoba koja javno koristi autorsko djelo duna je pri svakom koritenju naznaiti autora, osim ako autor u pisanom obliku izjavi da ne eli biti naveden ili ako nain pojedinoga javnog koritenja autorskog djela onemoguava navoenje autora. PRAVO NA POTIVANJE AUTORSKOG DJELA I AST ILI UGLED AUTORA lanak 16. Autor ima pravo usprotiviti se deformiranju, sakaenju i slinoj izmjeni svojega autorskog djela, te unitenju kao i svakom koritenju autorskog djela na nain koji ugroava njegovu ast ili ugled.

PRAVO POKAJANJA lanak 17. (1) Autor ima pravo opozvati pravo na iskoritavanje njegovoga autorskog djela, i njegovo daljnje koritenje, uz popravljanje tete korisniku toga prava, ako bi daljnje koritenje tetilo njegovoj asti ili ugledu. To pravo imaju i autorovi nasljednici ako je to autor odredio oporukom, ili dokau da je autor za ivota ovlateno pokuao ostvariti to pravo ali je bio sprijeen. (2) Opoziv iz stavka 1. ovoga lanka ima uinak od dana kad autor poloi osiguranje za naknadu tete iz stavka 3. ovoga lanka. (3) Korisnik prava na iskoritavanje autorskog djela duan je, u roku od tri mjeseca od dana primitka izjave o opozivu iz stavka 1. ovoga lanka, priopiti autoru iznos nepokrivenih trokova koje je imao pripremajui koritenje njegova autorskog djela do dana primitka te izjave. Ako korisnik prava na iskoritavanje autorskog djela to ne uini, izjava o opozivu ima uinak istekom roka iz ovog stavka. (4) Ako autor u roku od deset godina od ostvarenja prava pokajanja odlui da se autorsko djelo u pogledu kojega je ostvario pravo pokajanja moe ponovno koristiti, duan je pravo iskoritavanja najprije ponuditi onomu ije je pravo opozvao pod prvotnim uvjetima. (5) Autor se ne moe odrei prava pokajanja. (6) Odredbe iz ovoga lanka ne primjenjuju se na elektronike baze podataka i raunalne programe. 3.2. Imovinska prava autora OPENITO lanak 18. Autor ima iskljuivo pravo sa svojim autorskim djelom i koristima od njega initi to ga je volja, te svakoga drugog od toga iskljuiti, ako zakonom nije drukije odreeno. To pravo obuhvaa, osobito: pravo reproduciranja (pravo umnoavanja), pravo distribucije (pravo stavljanja u promet), pravo priopavanja autorskog djela javnosti, pravo prerade. REPRODUCIRANJE lanak 19. (1) Pravo reproduciranja je iskljuivo pravo izrade autorskog djela u jednom ili vie primjeraka, u cijelosti ili u dijelovima, izravno ili neizravno, privremeno ili trajno, bilo kojim sredstvima i u bilo kojem obliku. Pravo reproduciranja ukljuuje i fiksiranje kojim se pojmom oznaava utvrivanje autorskog djela na materijalnu ili drugu odgovarajuu podlogu. (2) Autorsko djelo se reproducira i fiksira, osobito, grafikim postupcima, fotokopiranjem i drugim fotografskim postupcima kojima se postie isti uinak, zvunim ili vizualnim snimanjem, graenjemodnosno izvedbom djela arhitekture, pohranom autorskog djela u elektronikom obliku, fiksiranjem autorskog djela prenoenog kompjutorskom mreom na materijalnu podlogu. DISTRIBUCIJA I IZNAJMLJIVANJE lanak 20. (1) Pravo distribucije je iskljuivo pravo stavljanja u promet izvornika ili primjeraka autorskog djela prodajom ili na koji drugi nain te njihova nuenja

javnosti u tu svrhu. (2) S prvom prodajom ili drugim prijenosom vlasnitva nad izvornikom ili primjercima autorskog djela na podruju neke od drava lanica Europske unije, odnosno drave stranke ugovornice Ugovora o Europskom ekonomskom prostoru, od strane nositelja prava ili uz njegov pristanak, iscrpljuje se pravo distribucije u pogledu tog izvornika odnosno tih primjeraka autorskog djela za podruje Republike Hrvatske. Iscrpljenjem prava distribucije ne prestaje pravo iznajmljivanja autorskog djela, pravo autora da odobri ili zabrani izvoz ili uvoz izvornika ili primjeraka djela u odreenu dravu, kao i pravo na naknadu za javnu posudbu djela prema lanku 33. ovoga Zakona. U pogledu zbirki iscrpljenje prava distribucije se odnosi samo na daljnju prodaju. (3) Iznajmljivanje, po ovom Zakonu, oznaava davanje na koritenje izvornika ili primjeraka djela u ogranienom razdoblju, radi ostvarivanja izravne ili neizravne imovinske ili komercijalne koristi. (4) Pravo iznajmljivanja autorskog djela, po ovom Zakonu, ne odnosi se na izgraena djela arhitekture i djela primijenjenih umjetnosti. (5) Autor koji svoje pravo iznajmljivanja prepusti proizvoau fonograma ili filmskom producentu, ili kojoj drugoj osobi, zadrava pravo na primjerenu naknadu za iznajmljivanje svojega autorskog djela. Autor se ne moe odrei prava na tu primjerenu naknadu. Naknadu za iznajmljivanje duna je plaati osoba koja iznajmljuje autorsko djelo. PRIOPAVANJE AUTORSKOG DJELA JAVNOSTI lanak 21. Autor ima iskljuivo pravo priopavanja autorskog djela javnosti. To pravo obuhvaa, osobito: pravo javnog izvoenja, pravo javnog prikazivanja scenskih djela, pravo javnog prenoenja, pravo javnog priopavanja fiksiranog djela, pravo javnog prikazivanja, pravo radiodifuzijskog emitiranja, pravo radiodifuzijskog reemitiranja, pravo javnog priopavanja radiodifuzijskog emitiranja, pravo stavljanja na raspolaganje javnosti. JAVNO IZVOENJE lanak 22. Pravo javnog izvoenja je iskljuivo pravo priopavanja javnosti: 1. djela iz podruja knjievnosti ili znanosti njegovim itanjem ili recitiranjem uivo (pravo javnog recitiranja), 2. glazbenog djela njegovim izvoenjem uivo (pravo javne glazbene izvedbe). JAVNO PRIKAZIVANJE SCENSKIH DJELA lanak 23. Pravo javnoga scenskog prikazivanja iskljuivo je pravo priopavanja javnosti dramskoga, dramsko-glazbenoga, koreografskog ili pantomimskog djela njegovim scenskim prikazivanjem uivo. JAVNO PRENOENJE lanak 24. Pravo javnog prenoenja je iskljuivo pravo da se recitacija, glazbena izvedba

ili scensko prikazivanje autorskog djela priopi javnosti koja se nalazi izvan prostora u kojemu se autorsko djelo uivo recitira, izvodi iliscenski prikazuje, putem zvunika, ekrana ili bilo kojega drugoga tehnikog ureaja. JAVNO PRIOPAVANJE FIKSIRANOG DJELA lanak 25. Pravo javnog priopavanja fiksiranoga autorskog djela iskljuivo je pravo priopavanja javnosti zvuno ili vizualno snimljenog autorskog djela s podloge na koju je fiksirano. JAVNO PRIKAZIVANJE lanak 26. Pravo javnog prikazivanja iskljuivo je pravo priopavanja javnosti djela likovnih umjetnosti, arhitekture, primijenjenih umjetnosti i industrijskog dizajna, fotografskog ili audiovizualnog djela, te kartografskog djela ili prikaza znanstvene ili tehnike prirode, pomou tehnikih ureaja.

RADIODIFUZIJSKO EMITIRANJE lanak 27. (1) Pravo radiodifuzijskog emitiranja iskljuivo je pravo priopavanja autorskog djela javnosti pomou radijskih ili televizijskih programskih signala koji su namijenjeni prijamu za javnost, beino (ukljuujui satelit) ili putem ica (ukljuujui kabel i mikrovalni sustav). (2) Satelit, za potrebe ovoga Zakona, je svaki satelit koji radi na frekvencijskim podrujima rezerviranima za radiodifuzijsko emitiranje signala namijenjenih prijamu javnosti ili zatvorenoj osobnoj komunikaciji. Ako se radi o zatvorenoj osobnoj komunikaciji uvjeti za osobni prijam signala moraju biti usporedivi s onima za prijamsignala za javnost. (3) Priopavanje javnosti preko satelita iz stavka 1. ovoga lanka postoji kada se, pod kontrolom i odgovornou organizacije za radiodifuziju, programski signali namijenjeni prijamu za javnost odailju u neprekinuti komunikacijski lanac koji vodi prema satelitu i od satelita prema zemlji. (4) Kada su programski signali iz stavka 2. ovoga lanka kodirani, priopavanje se smatra obavljenim ako je od strane organizacije za radiodifuziju ili uz njezin pristanak javnosti pruena mogunost opskrbe sredstvima za dekodiranje tih signala. RADIODIFUZIJSKO REEMITIRANJE lanak 28. Pravo radiodifuzijskog reemitiranja iskljuivo je pravo da se autorsko djelo emitirano radiodifuzijom istodobno u neizmijenjenom obliku i u cijelosti priopi javnosti: 1. kada to priopavanje obavlja druga organizacija za radiodifuziju, a ne ona koja je autorsko djelo izvorno emitirala, 2. kada se priopavanje obavlja kabelskim ili mikrovalnim sustavom (kabelska retransmisija). JAVNO PRIOPAVANJE RADIODIFUZIJSKOG EMITIRANJA lanak 29. Pravo javnog priopavanja radiodifuzijskog emitiranja iskljuivo je pravo priopavanja javnosti autorskog djela koje se emitira radiodifuzijom, pomou zvunika, ekrana ili slinoga tehnikog ureaja. STAVLJANJE NA RASPOLAGANJE JAVNOSTI lanak 30. Pravo stavljanja na raspolaganje javnosti iskljuivo je pravo da se autorsko djelo priopi javnosti, beino ili putem ica, na nain koji pripadnicima javnosti omoguava pristup autorskom djelu s mjesta i u vrijeme koje sami odaberu. PRERADE AUTORSKOG DJELA lanak 31. Pravo prerade iskljuivo je pravo na prevoenje, prilagoavanje, glazbenu obradu ili koju drugu preinaku autorskog djela. 3.3. Druga prava autora 3.3.1. Prava na naknadu PRAVO NA NAKNADU ZA REPRODUCIRANJE AUTORSKOG DJELA ZA PRIVATNO ILI

DRUGO VLASTITO KORITENJE lanak 32. (1) Kad se autorsko djelo moe reproducirati bez autorovog odobrenja u skladu s odredbama lanka 82. ovoga Zakona, autor djela za koja se, s obzirom na njihovu prirodu, moe oekivati da e bez njihova odobrenja bitireproducirana fotokopiranjem ili snimanjem na nosae zvuka, slike ili teksta za privatno ili drugo vlastito koritenje, ima pravo na odgovarajuu naknadu od prodaje tehnikih ureaja i praznih nosaa zvuka, slike ili teksta. (2) Autori imaju, osim prava iz stavka 1. ovoga lanka, i pravo na odgovarajuu naknadu od fizike ili pravne osobe koja uz naplatu obavlja usluge fotokopiranja. (3) S fotokopiranjem su izjednaene sve druge tehnike reproduciranja, a s ureajima za zvuno i vizualno snimanje izjednaeni su drugi ureaji koji omoguavaju isti uinak. (4) Naknadu iz stavka 1. ovoga lanka plaaju proizvoai ureaja za tonsko i vizualno snimanje, proizvoai ureaja za fotokopiranje, proizvoai praznih nosaa zvuka, slike ili teksta te solidarno s njima uvoznici ureaja za tonsko i vizualno snimanje, ureaja za fotokopiranje, praznih nosaa zvuka, slike ili teksta, osim ako se radi o uvozu malih koliina namijenjenih za privatno i nekomercijalno koritenje kao dio osobne prtljage. Ako se navedeni ureaji i predmeti ne proizvode u Republici Hrvatskoj, naknadu plaa uvoznik. (5) Obveza plaanja odgovarajue naknade iz stavka 1. nastaje: 1. pri prvoj prodaji u Republici Hrvatskoj ili uvozu u Republiku Hrvatsku novih ureaja za tonsko i vizualno snimanje, 2. pri prvoj prodaji u Republici Hrvatskoj ili uvozu u Republiku Hrvatsku novih praznih nosaa zvuka, slike ili teksta, 3. pri prvoj prodaji u Republici Hrvatskoj ili uvozu u Republiku Hrvatsku novih ureaja za fotokopiranje. (6) Naknada iz stavka 2. ovoga lanka plaa se prema podacima o broju uinjenih fotokopija. (7) Autori se ne mogu odrei prava na naknadu iz stavka 1. i 2. ovoga lanka. (8) Odgovarajua naknada iz ovoga lanka je pravina naknada pri emu se uzima u obzir vjerojatna teta koja autorunastaje kada se njegovo djelo bez njegovog odobrenja reproducira za privatno ili drugo vlastito koritenje, primjenu tehnikih mjera zatite te druge okolnosti koje mogu biti od utjecaja na pravilno odmjeravanje oblika i iznosa odgovarajue naknade. PRAVONA NAKNADU ZA JAVNU POSUDBU lanak 33. (1) Autor ima pravo na primjerenu naknadu, ako se izvornik ili primjerci njegova djela u pogledu kojih je doputena daljnja distribucija, posuuju posredovanjem javnih knjinica. (2) Posuivanje, po ovom Zakonu, oznaava davanje na koritenje u ogranienom razdoblju, bez ostvarivanja izravne ili neizravne imovinske ili komercijalne koristi. (3) Odredbe iz stavka 1. i 2. ovoga lanka ne odnose se: 1. na graevine i djela primijenjenih umjetnosti, 2. na autorska djela koja meusobno posuuju ustanove iz stavka 1. ovoga lanka. (4) Autor se ne moe odrei prava iz stavka 1. ovoga lanka. (5) Iznimno od odredbe iz stavka 1. ovoga lanka, autori baza podataka imaju iskljuivo pravo javne posudbe izvornika ili primjeraka svojih baza podataka.

3.3.2. Pravo slijeenja OPENITO lanak 34. (1) Ako se izvornik likovnog djela preprodaje, autor ima pravo na odgovarajui udio od prodajne cijene ostvarene svakom preprodajom toga izvornika koja uslijedi nakon njegova prvog otuenja od strane autora. (2) Pravo iz stavka 1. ovoga lanka odnosi se na sve radnje preprodaje u koje su ukljueni kao prodavatelji, kupci ili posrednici osobe koje se profesionalno bave trgovinom umjetninama kao to su javne aukcije, umjetnike galerije ili drugitrgovci umjetninama. (3) Iznimno, odredba iz stavka 1. ovoga lanka se ne primjenjuje, ako je prodavatelj umjetnika galerija koja je stekla djelo izravno od autora u razdoblju kraem od tri godine prije njegove preprodaje i ako cijena po kojoj se djelo preprodaje ne prelazi kunsku protuvrijednost od 10.000,00 eura.

IZVORNIK LIKOVNOG DJELA lanak 35. (1) Izvornik likovnog djela, iz lanka 34. stavka 1. ovoga Zakona, oznaava djelo likovne umjetnosti, kao to je slika, kola, bojana slika, crte, gravura, otisak, litografija, kip, tapiserija, keramika, staklovina ili fotografija, ako ga je izradio sam autor. (2) Izvornikom likovnog djela iz stavka 1. ovoga lanka smatraju se i umnoeni primjerci toga djela, ako ih je u ogranienom broju izradio sam autor ili su izraeni pod njegovim nadzorom. Takvi primjerci moraju biti na uobiajeni nain numerirani, potpisani ili oznaeni od autora. IZNOS KOJI PRIPADA AUTORU lanak 36. (1) Prodavatelj koji preprodaje djelo iz lanka 35. ovoga Zakona po cijeni veoj od protuvrijednosti u kunama od 500,00 eura duan je autoru isplatiti kunsku protuvrijednost od: 1. 5% od dijela cijene ostvarene u iznosu od 500,00 eura do 50.000,00 eura, 2. 3% od dijela cijene ostvarene u iznosu od 50.000,01 eura do 200.000,00 eura, 3. 1% od dijela cijene ostvarene u iznosu od 200.000,01 eura do 350.000,00 eura, 4. 0,5% od dijela cijene ostvarene u iznosu od 350.000,01 eura do 500.000,00 eura, 5. 0,25% od dijela cijene ostvarene u iznosu veem od 500.000,00 eura. (2) Ukupni iznos koji na temelju odredbe iz stavka 1. ovoga lanka pripada autoru ne moe biti vei od kunske protuvrijednosti od 12.500,00 eura. Osnovicu za izraun toga iznosa ini prodajna cijena bez poreza. (3) Ako je preprodaja izvornika likovnog djela izvrena na javnoj aukciji ili u umjetnikoj galeriji ili posredovanjem bilo kojega drugog trgovca umjetninama, organizator javne aukcije, vlasnik galerije odnosno trgovac umjetninama solidarno je odgovoran s prodavateljem za isplatu iznosa koji pripada autoru. ODRICANJE OD PRAVA, PRENOSIVOST I OVRNOST PRAVA SLIJEENJA lanak 37. (1) Autor se ne moe odrei prava slijeenja. (2) Pravo slijeenja ne moe se prenositi pravnim poslovima za ivota autora. Nakon smrti autora pravo slijeenja prelazi na njegove nasljednike i naknada treba biti plaana njima. (3) Pravo slijeenja ne moe biti predmet ovrhe. PRAVO NA DOBIVANJE INFORMACIJA lanak 38. Autor ima pravo, tijekom razdoblja od tri godine od izvrene preprodaje njegova djela, zahtijevati od svake osobe iz lanka 34. stavka 2. ovoga Zakona bilo koju informaciju koja mu je potrebna za osiguranje naplate iznosa koji mu pripada od te preprodaje. 3.3.3. Ostala druga prava PRAVO PRISTUPA AUTORSKOM DJELU lanak 39. (1) Autor ima pravo zahtijevati od vlasnika ili neposrednog posjednika izvornika ili primjerka autorskog djela da mu omogui pristup njegovom djelu, ako je to neophodno radi izrade primjeraka autorskog djela ili prerade autorskog djela po odredbi izlanka 31. ovoga Zakona, i ne protivi se bilo kojem zakonitom

interesu vlasnika, odnosno posjednika. (2) Odredbe iz stavka 1. ovoga lanka ne obvezuju vlasnika i neposrednog posjednika da autoru preda izvornik, odnosno primjerak autorskog djela. PRAVO ZABRANE JAVNOG IZLAGANJA AUTORSKOG DJELA lanak 40. (1) Autor neobjavljenog djela likovnih umjetnosti, primijenjenih umjetnosti i industrijskog dizajna te neobjavljenog fotografskog djela ima pravo, prilikom otuenja izvornika ili primjeraka toga djela, zabraniti vlasniku njegovo izlaganje javnosti. (2) Zabranu javnog izlaganja iz stavka 1. ovoga lanka autor mora dati u pisanom obliku. (3) Pravo iz stavka 1. ovoga lanka autor nema ako djelo pripada muzeju, galeriji ili drugoj slinoj javnoj ustanovi. Poglavlje 4. AUTORSKO PRAVO U PRAVNOM PROMETU 4.1. Osnovne odredbe NASLJEIVANJE AUTORSKOGPRAVA lanak 41. (1) Autorsko pravo je nasljedivo. (2) Nasljednicima autora pripadaju sva prava koja bi pripadala autoru, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno. (3) Na sva druga pitanja u svezi s nasljeivanjem autorskog prava, koja nisu ureena ovim Zakonom, primjenjuju se opi propisi o nasljeivanju. PRENOSIVOST AUTORSKOG PRAVA lanak 42. (1) Autorsko pravo je neprenosivo osim kod nasljeivanja i prenoenja u korist sunasljednika kod razvrgnua nasljednike zajednice. (2) Druga raspolaganja autorskim pravom su doputena, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno. OVRHA lanak 43. (1) Autorsko pravo ne moe biti predmet ovrhe. Predmet ovrhe mogu biti samo imovinske koristi steene koritenjem autorskog djela, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno. (2) Ako je autor nedovrenjem autorskog djela ili neobjavljivanjem rukopisa povrijedio ugovornu obvezu, ne moe ga se prisiliti na njezino ispunjenje, ali odgovara za tetu nastalu neispunjenjem obveze. RASPOLAGANJE AUTORSKIM PRAVOM OSNIVANJEM PRAVA ISKORITAVANJA lanak 44. (1) Autor moe za drugoga osnovati pravo iskoritavanja autorskog djela ili mu prepustiti ostvarivanje autorskog prava ugovorom, davanjem odobrenja (dozvole) za koritenje ili drugim pravnim poslom. (2) Autor moe za drugoga osnovati pravo na temelju kojega e drugi moi autorsko djelo koristiti na svaki ili na odreen nain (pravo iskoritavanja autorskog djela). Pravo iskoritavanja moe biti osnovano kao iskljuivo ili neiskljuivo pravo, ogranieno sadrajno, vremenski ili prostorno. (3) Nositelj iskljuivog prava iskoritavanja moe autorsko djelo koristiti na nain koji je u skladu sa sadrajem njegovog prava te svakoga drugog, ukljuujui autora, iskljuiti od takvog koritenja, ako ovim Zakonom nije drukije

odreeno. Pri osnivanju iskljuivog prava iskoritavanja moe se odrediti da autor pridrava za sebe pravo koritenja autorskog djela. (4) Neiskljuivo pravo iskoritavanja ovlauje svojeg nositelja da autorsko djelo koristi na nain koji je u skladu sa sadrajem njegovog prava, ali ga ne ovlauje da druge sprijei u bilo kojem koritenju tog djela. (5) Ako pri osnivanju prava iskoritavanja autorskog djela nije izriito naveden nain koritenja autorskog djela, smatra se da je stjecatelj stekao pravo koristiti autorsko djelo samo na nain potreban za ispunjenje svrhe pravnog posla na temelju kojeg se stjee pravo. Ako se iz svrhe pravnog posla ne moe utvrditi je li pravo osnovano kao iskljuivo ili neiskljuivo, odnosno prostorno ogranieno, smatra se da je osnovano kao neiskljuivo pravo za podruje Republike Hrvatske. U sluaju sumnje, u drugim sluajevima pravni posao kojim se raspolae autorskim pravom treba tumaiti u korist autora. (6) Autor je duan suzdravati se postupaka koji bi ometali nositelja prava iskoritavanja u izvravanju njegovog prava. NEIZVRAVANJE ISKLJUIVOG PRAVA ISKORITAVANJA lanak 45. Ne izvrava li nositelj iskljuivog prava iskoritavanja svoje pravo ili ga izvrava u nedovoljnoj mjeri tako da su zakoniti interesi autora povrijeeni, autor moe zahtijevati ukinue iskljuivog prava iskoritavanja. Autor nema to pravo ako nositelj iskljuivog prava iskoritavanja dokae da nije kriv za nastanak razloga za neizvravanje. KASNIJE OSNIVANJE PRAVA ISKORITAVANJA lanak 46. Kasnije osnivanje prava iskoritavanja, pa makar i iskljuivo, ne djeluje tetno po ranije osnovano pravo iskoritavanja kako iskljuivo tako i neiskljuivo, osim ako ugovorom o osnivanju ranijeg prava nije drukije odreeno. PRENOENJE PRAVA ISKORITAVANJA lanak 47. (1) Pravo iskoritavanja moe se prenositi bez odobrenja autora u sklopu prijenosa cjelokupnog poslovanja, ili dijela poslovanja koje ini cjelinu, s jedne osobe na drugu. (2) Kad se pravo iskoritavanja moe prenositi bez suglasnosti autora, stjecatelj prava iskoritavanja odgovara solidarno za ispunjenje obveza koje prenositelj tog prava ima prema autoru. OSNIVANJE DALJNJIH PRAVA ISKORITAVANJA lanak 48. Nositelj iskljuivog prava iskoritavanja moe na temelju svojeg prava za drugoga osnovati daljnje pravo iskoritavanja samo uz pisanu suglasnost autora. Autor ne moe uskratiti svoju suglasnost ako bi to bilo protivno savjesnosti i potenju. Suglasnost nije potrebna ako je pravo iskoritavanja osnovano jedino radi ostvarivanja u korist autora. RASPOLAGANJE AUTORSKIM PRAVOM POVJERAVANJEM OSTVARIVANJA lanak 49. (1) Autor moe ovlastiti drugoga da ostvaruje autorsko pravo za njegov raun. Ostvarivati autorsko pravo za raun autora moe se na temelju pravnog posla kojim autor povjerava ostvarivanje svojeg prava ili neposrednona temelju zakona ispunjenjem zakonom predvienih pretpostavki za to. (2) Smatra se da je autor povjerio ostvarivanje svojega pojedinog prava udruzi za kolektivno ostvarivanje odnosnog prava ako ona to pravo ostvaruje radi njegove koristi kao i koristi drugih autora za njihova odnosna prava.

ODRICANJE OD AUTORSKOG PRAVA lanak 50. Autor se ne moe odrei svojega autorskog prava. 4.2. Opi dio ugovornoga autorskog prava AUTORSKOPRAVNI UGOVORI lanak 51. Ugovor na temelju kojeg se stjee pravo iskoritavanja autorskog prava (autorskopravni ugovor) mora biti sklopljen u pisanom obliku, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno. SADRAJ AUTORSKOPRAVNIH UGOVORA lanak 52. (1) Autorskopravni ugovor mora sadravati barem djelo na koje se odnosi, nain koritenja, te osobu ovlatenu na koritenje autorskog djela (korisnik). (2) Autorskopravni ugovor moe biti sklopljen i glede autorskog djela koje jo nije stvoreno pod pretpostavkom da se njime odredi barem vrsta i nain koritenja budueg djela. (3) Odredba ugovora o osnivanju prava iskoritavanja na svim autorovim buduim djelima nitava je.

ODREIVANJE NAKNADE ZA KORITENJE AUTORSKOG DJELA lanak 53. Ako visina naknade nije odreena pravnim poslom, ili je njena visina odreena neprimjereno, ili nije odreena prema odredbi lanka 162. ovoga Zakona, autor ima pravo na primjerenu naknadu. Primjerena je ona naknada koja se u pravnom prometu poteno mora dati u asu zakljuenja pravnog posla s obzirom na vrstu i opseg koritenja autorskog djela, uzimajui pri tom u obzir i financijski uspjeh u koritenju autorskog djela, vrstu i obujam autorskog djela, trajanje koritenja, postojanje sporazuma izmeu odgovarajue udruge autora i odgovarajueg udruenja korisnika kojim se utvruje visina primjerene naknade, kao i druge elemente na temelju kojih se moe donijeti odluku o primjerenoj naknadi. PRAVO AUTORA NA IZMJENU UGOVORA RADI PRAVINIJEG UDJELA U ZARADI lanak 54. (1) Ako se koritenjem autorskog djela ostvari zarada koja je u oitu nerazmjeru s ugovorenom ili odreenom naknadom, autor ima pravo zahtijevati izmjenu ugovora radi odreivanja pravinijeg udjela u zaradi ostvarenoj koritenjem njegova djela. (2) Autor se ne moe odrei prava iz stavka 1. ovoga lanka. PRIMJENA PROPISA O OBVEZNIM ODNOSIMA lanak 55. Na sva pitanja u svezi s autorskopravnim ugovorima koja nisu ureena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe zakona kojima se ureuju obvezni odnosi. 4.3. Posebni dio ugovornoga autorskog prava 4.3.1. Nakladniki ugovor OPENITO O UGOVORU lanak 56. (1) Nakladnikim ugovorom (izdavakim ugovorom) autor se obvezuje za nakladnika (izdavaa) osnovati pravo reproduciranja svojega odreenoga autorskog djela tiskanjem ili drugim slinim postupkom i pravo distribucije primjeraka autorskog djela (pravo izdavanja), a nakladnik se obvezuje autorsko djelo na ugovoreni nain izdati i autoru za to platiti ugovorenu naknadu ako ugovorom nije drukije odreeno, te se brinuti o uspjenoj distribuciji primjeraka autorskog djela i davati autoru podatke o distribuciji autorskog djela. Nakladniki ugovor mora sadravati odredbu o trajanju prava izdavanja. (2) Ako nakladnikim ugovorom nije drukije odreeno, smatra se da nakladnik ima iskljuivo pravo izdavanja djela iz stavka 1. ovoga lanka. (3) Presumpcija iz stavka 2. ovoga lanka ne odnosi se na pravo izdavanja lanaka u dnevnom i periodinom tisku ili publikacijama. PRAVO PREVOENJA I DRUGA PRAVA lanak 57. Ugovorom iz lanka 56. ovoga Zakona autor moe nakladniku prepustiti i pravo prevoenja svojeg djela na odreeni jezik te pravo izdavanja prevedenog djela, kao i druga imovinska prava. PROVJERA TONOSTI PODATAKA lanak 58. (1) Autor ima svakodobno pravo uvida i kontrole nakladnikovih poslovnih

knjiga i dokumentacije radi provjere tonosti podataka koje je nakladnik dao autoru. (2) Autor je ovlaten zahtijevati od tree osobe koja je za nakladnika umnoavala autorsko djelo podatke o broju umnoenih primjeraka njegovog djela, a ta je osoba duna autoru dati potpune i istinite podatke.

IZNIMKA OD PRAVILA O OBVEZATNOM PISANOM OBLIKU UGOVORA lanak 59. Nakladniki ugovor o izdavanju lanaka, crtea i drugih autorskih priloga u dnevnom i periodinom tisku ili publikacijama ne mora biti sklopljen u pisanom obliku (mali nakladniki ugovor). SKLAPANJE UGOVORA PREKO ZASTUPNIKA lanak 60. Zastupnik autora moe zakljuiti nakladniki ugovor samo za ona autorska djela koja su izriito navedena u autorovoj punomoi. ODREIVANJE AUTORSKE NAKNADE lanak 61. (1) Ako je autorska naknada odreena u postotku od maloprodajne cijene prodanih primjeraka, nakladnikim ugovorom mora se odrediti minimalni broj primjeraka prvog izdanja te najnii iznos naknade koju je nakladnik obvezan platiti autoru neovisno o broju prodanih primjeraka. (2) Ako je autorska naknada odreena u paualnom iznosu, nakladnikim ugovorom, mora se odrediti ukupni broj primjeraka ugovorenih izdanja. Ako ukupni broj primjeraka nije ugovoren, a iz dobrih poslovnih obiaja ili iz okolnosti sluaja ne proizlazi drukije, nakladnik moe izdati najvie 500 primjeraka autorskog djela. DRUGI SASTOJCI UGOVORA lanak 62. Nakladniki ugovor moe sadravati osobito i sljedee: rok u kojem je autor obvezan nakladniku predati uredan rukopis ili drugi izvornik djela. Ako ugovorom nije drukije odreeno, taj rok iznosi godinu dana od dana sklapanja ugovora; rok u kojem je nakladnik obvezan izdati autorsko djelo. Ako ugovorom nije drukije odreeno, taj rok iznosi godinu dana od dana predaje urednog rukopisa ili drugog izvornika djela; broj izdanja koji je nakladnik ovlaten izdati. Ako ugovorom nije drukije odreeno, nakladnik ima pravo samo na jedno izdanje djela; rok u kojem je nakladnik obvezan izdati novo izdanje djela, ako je ugovoreno. Ako ugovorom nije drukije odreeno, taj rok iznosi godinu dana raunajui od dana kad je autor podnio pisani zahtjev; odredbu o vlasnitvu rukopisa ili drugog izvornika. Rukopis ili drugi izvornik ostaje u vlasnitvu autora osim ako se na temelju ugovora obvee predati ga u vlasnitvo nakladnika; izgled i tehniku opremljenost primjeraka djela. POBOLJANJA I DRUGE IZMJENE AUTORSKOG DJELA lanak 63. Ako nakladnikim ugovorom nije drukije odreeno, nakladnik je obvezan u sluaju novih izdanja djela omoguiti autoru unoenje poboljanja ili drugih izmjena autorskog djela, pod pretpostavkom da to ne mijenja karakter autorskog djela. PROPAST RUKOPISA I PRIPREMLJENOG IZDANJA lanak 64. (1) Ako rukopis ili drugi izvornik djela nakon njegove predaje nakladniku propadne krivnjom nakladnika ili zbog vie sile, autor ima pravo na naknadu koja bi mu pripala da je autorsko djelo izdano. Ako autor ima drugi primjerak autorskog djela duan je predati nakladniku primjerak tog djela

na nakladnikov troak. (2) Ako pripremljeno izdanje autorskog djela zbog vie sile u potpunosti propadne prije njegova stavljanja u promet, nakladnik ima pravo pripremiti novo izdanje, a autoru pripada naknada samo za propalo izdanje. (3) Ako pripremljeno izdanje autorskog djela zbog vie sile djelomino propadne prije njegova stavljanja u promet, nakladnik ima pravo, bez plaanja naknade autoru, reproducirati samo onoliko primjeraka autorskog djela koliko je propalo. NAKLADNIKO PRAVO PRVENSTVA lanak 65. (1) Nakladnik koji je stekao pravo na izdavanje autorskog djela ima, u pogledu izdavanja toga djela u elektronikom ili bilo kojem drugom obliku, pravo prvenstva pred drugim nakladnicima koji ponude iste uvjete. (2) Nakladnik koji se namjerava koristiti pravom iz stavka 1. ovoga lanka duan je u roku od 30 dana od dana primitka autorovog pisanog poziva dostaviti autoru svoju ponudu. (3) Nakladniko pravo prvenstva iz stavka 1. ovoga lanka traje do isteka roka od dvije godine od dana sklapanja nakladnikog ugovora. PRESTANAK RASKIDOM NAKLADNIKOG UGOVORA lanak 66. (1) Autor moe zahtijevati raskid nakladnikog ugovora ako nakladnik ne izda autorsko djelo ili ne pristupi izdavanju novog ugovorenog izdanja autorskog djela u ugovorenom ili u zakonskom roku. (2) Ako se nakladniki ugovor raskida krivnjom nakladnika, autor ima, osim prava na naknadu tete, i pravo zadrati primljenu naknadu, odnosno zahtijevati isplatu ugovorene naknade. (3) Nakladnik moe zahtijevati raskid ugovora i naknadu tete zbog neizvrenja ugovora, ako autor ne preda nakladniku rukopis ili drugi izvornik autorskog djela u ugovorenom ili u zakonskom roku. UNITAVANJE PRIMJERAKA AUTORSKOG DJELA lanak 67. (1) Nakladnik koji neprodane primjerke autorskog djela namjerava prodati za preradu, ili ih na drugi nain unititi ili ih povui iz prometa, duan je otkup tih primjeraka najprije ponuditi autoru, i to po cijeni koju bi za teprimjerke dobio da ih prodaje za preradu. Ako to ne uini, odgovara za povredu moralnog prava autora. (2) Ako autor ne prihvati ponudu nakladnika iz stavka 1. ovoga lanka, ili je prihvati samo za odreeni broj primjeraka, preostale primjerke autorskog djela nakladnik moe prodati za preradu. 4.3.2. Ugovor o izvoenju autorskog djela OPENITO O UGOVORU lanak 68. (1) Ugovorom o izvoenju autorskog djela autor daje korisniku odobrenje za javno recitiranje autorskog djela ili javnu izvedbu glazbenog djela na nain i pod uvjetima odreenim ugovorom, a korisnik se za steeno pravo obvezuje platiti naknadu ako ugovorom nije drukije odreeno. (2) Odredbe o ugovoru o izvoenju primjenjuju se i na radiodifuzijsko emitiranje i reemitiranje, javno priopavanje radiodifuzijskog emitiranja, javno priopavanje, javno prenoenje i stavljanje na raspolaganje javnosti nescenskih knjievnih i glazbenih djela.

DRUGE OBVEZE KORISNIKA lanak 69. Korisnik autorskog djela duan je autoru omoguiti pristup izvoenju autorskog djela, ostvariti tehnike uvjete izvoenja koji osiguravaju potovanje autorskih moralnih prava te autoru ili njegovu zastupniku dostavljati popis izvedenih autorskih djela i izvjetavati ga o prihodima ostvarenim izvoenjem njegova autorskog djela, ako ugovorom nije drukije odreeno. PRESTANAK ODOBRENJA lanak 70. Odobrenje za javno recitiranje, odnosno za javnu izvedbu glazbenog djela prestaje ako korisnik ne koristi autorsko djelo na nain i pod uvjetima predvienim odobrenjem.

4.3.3. Ugovor o scenskom prikazivanju autorskog djela OPENITO O UGOVORU lanak 71. (1) Ugovorom o scenskom prikazivanju autor osniva za korisnika pravo javnoga scenskog prikazivanja odreenoga autorskog djela, a korisnik se obvezuje autorsko djelo scenski prikazati na nain, u roku i pod uvjetima odreenim ugovorom te za steeno pravo platiti naknadu ako ugovorom nije drukije odreeno. (2) Odredbe o ugovoru o scenskom prikazivanju primjenjuju se i na radiodifuzijsko emitiranje i reemitiranje, javno priopavanje radiodifuzijskog emitiranja, javno priopavanje, javno prenoenje i stavljanje na raspolaganje javnosti scenskih prikazivanja autorskog djela, kao i javno izvoenje scenskih djela na nescenski nain. DRUGE OBVEZE KORISNIKA lanak 72. Na ugovor o scenskom prikazivanju autorskog djela na odgovarajui nain primjenjuju se odredbe iz lanaka 69. ovoga Zakona. 4.3.4. Ugovor o stvaranju autorskog djela po narudbi OPENITO O UGOVORU lanak 73. Ugovorom o stvaranju autorskog djela po narudbi autor se obvezuje stvoriti odreeno autorsko djelo i primjerak tog djela predati naruitelju, a naruitelj se obvezuje autoru za to isplatiti ugovorenu naknadu ako ugovorom nije drukije odreeno. SADRAJ UGOVORA lanak 74. (1) Ugovorom o stvaranju autorskog djela po narudbi odreuju se i obiljeja, sastojci te rokovi predaje naruenog djela. (2) Ako ovim Zakonom ili ugovorom nije drukije odreeno, autorsko pravo na naruenom djelu zadrava autor bez ogranienja. 4.3.5. Autorska djela stvorena u izvravanju ugovora o radu AUTORSKO DJELO STVORENO U RADNOM ODNOSU lanak 75. Autorsko djelo stvoreno u radnom odnosu, po ovom Zakonu, oznaava djelo koje za vrijeme trajanja radnog odnosa kod odreenog poslodavca stvori autor zaposlenik izvravajui svoje obveze ili po uputama toga poslodavca. Odnosi u pogledu autorskog djela stvorenog u radnom odnosu ureuju se ovim Zakonom, ugovorom o radu ili drugim aktom kojim se ureuje radni odnos. PRAVO ISKORITAVANJA AUTORSKOG DJELA STVORENOG U RADNOM ODNOSU lanak 76. Ako se u izvravanju obveza iz radnog odnosa stvaraju autorska djela, ugovorom o radu odreuje se, izmeu ostalog, stjee li poslodavac pravo na iskoritavanje autorskog djela, te posebice, ako ga stjee, opseg i trajanje prava iskoritavanja autorskog djela. Ako ovim Zakonom, ugovorom o radu ili drugim aktom kojim se ureuje radni odnos nije drukije odreeno, autorsko pravo na autorskom djelu zadrava autor bez ogranienja.

Poglavlje 5. ODNOS AUTORSKOG PRAVA I PRAVA VLASNITVA OPENITO lanak 77. (1) Autorsko pravo je samostalno i neovisno od prava vlasnitva i drugih stvarnih prava na stvari na kojoj je autorsko djelo fiksirano. (2) Pravo vlasnitva i druga stvarna prava na stvari na kojoj je fiksirano autorsko djelo ne smije bez odobrenja nositelja autorskog prava biti izvravano protivno autorskom pravu, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno. NEOVISNOST PRAVNOG PROMETA lanak 78. (1) Raspolaganje autorskim pravom ne utjee na pravo vlasnitva na stvari na kojoj je to autorsko djelo fiksirano, ako zakonom ili ugovorom nije drukije odreeno. (2) Raspolaganje vlasnitvom na stvari na kojoj je fiksirano autorsko djelo ne utjee na autorsko pravo na tom djelu, ako zakonom ili ugovorom nije drukije odreeno. UNITENJE AUTORSKOG DJELA lanak 79. (1) Vlasnik izvornika autorskog djela koji zna ili mora znati da autor ili neki od koautora ima poseban interes za ouvanjem tog izvornika od propasti, duan je prije unitenja obavijestiti ih o unitenju i ponuditi otkup po cijeni stvarne vrijednosti. Ako nije mogua predaja izvornika u posjed autora, vlasnik je duan omoguiti autoru izradu primjerka autorskog djela na odgovarajui nain. Ako autor nee izvornik otkupiti, vlasnik ga moe slobodno unititi, ali je na zahtjev autora duan dopustiti mu njegovo fotografiranje prije no to ga uniti. (2) Vlasnik stvari koje sadre umnoene primjerke autorskog djela nema obveza iz stavka 1. ovoga lanka osim ako zna ili mora znati da ne postoji ni izvornik niti drugi primjerci tog djela. (3) Vlasnik stvari na kojoj je autorsko djelo fiksirano bez njegova odobrenja tu stvar moe unititi bez obveza iz stavka 1. i 2. ovoga lanka. (4) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga lanka ne odnose se na arhitektonska djela. Vlasnik arhitektonskog djela jedino je duan obavijestiti autora o unitenju i dopustiti autoru, na njegov zahtjev, fotografiranje toga djela i predati mu primjerak nacrta toga djela. (5) Kod izmjene arhitektonskog djela moraju se uzeti u obzir interesi njegova vlasnika. Autor arhitektonskog djela ne moe se protiviti izmjenama njegovog arhitektonskog djela proizilih iz ozbiljnih razloga kao to su primjerice sigurnosni i tehniki razlozi. Ako je arhitektonsko djelo potrebno obnoviti, njegov autor se ne moe protiviti uporabi drugih materijala ako su oni od kojih je to djelo napravljeno pokazali nedostatke za koritenje ili ako te materijale nije mogue nabaviti ili ih je mogue nabaviti samo uz nerazmjerne potekoe ili nerazmjerni troak. U tom sluaju autor ima pravo zahtijevati, ako je na arhitektonskom djelu oznaeno njegovo ime, da vlasnik zgrade uz njegovo ime stavi napomenu o izmjenama arhitektonskog djela i vremenu kad je to uinjeno. (6) Postupi li vlasnik protivno odredbama ovoga lanka odgovarat e za povredu moralnog prava autora. Poglavlje 6. SADRAJNA OGRANIENJA AUTORSKOG PRAVA ZAJEDNIKE ODREDBE lanak 80.

Objavljenim autorskim djelom moe se koristiti bez autorovog odobrenja ili bez autorovog odobrenja i bez plaanja naknade, samo u sluajevima koji su u ovom Zakonu izriito navedeni. Odredbe o ogranienjima iz ovoga poglavlja pokrivaju samo takvo koritenje autorskog djela koje se ne suprotstavlja redovitom koritenju autorskog djela i neopravdano ne teti zakonitim interesima nositelja prava. PRIVREMENE RADNJE REPRODUCIRANJA AUTORSKOG DJELA lanak 81. Privremene radnje reproduciranja autorskog djela ija je jedina svrha omoguavanje prijenosa u mrei izmeu treih strana preko posrednika ili ovlateno koritenje autorskog djela, koje su prolazne ili popratne, koje ine sastavni i bitni dio tehnolokog procesa i koje kao takve nemaju nezavisan gospodarski znaaj, izuzete su iz iskljuivog prava reproduciranja autorskog djela iz lanka 19. stavka 1. ovoga Zakona. Odredbe ovoga lanka ne utjeu na odredbe lanka 97. ovoga Zakona.

REPRODUCIRANJE AUTORSKOG DJELA ZA PRIVATNO I DRUGO VLASTITO KORITENJE lanak 82. Fizika osoba moe reproducirati autorsko djelo na bilo koju podlogu ako to ini za privatno koritenje, kao i reproducirati autorsko djelo u obliku fotokopije i za drugo vlastito koritenje, koje nema izravno ili neizravno komercijalnu svrhu i nije namijenjeno ili pristupano javnosti. Nije doputeno reproduciranje cijele knjige osim ako su primjerci te knjige rasprodani najmanje dvije godine, grafikih izdanja glazbenih djela (u daljnjem tekstu: notni materijal), elektronikih baza podataka, kartografskih djela kao ni izgradnja arhitektonskog objekta, ako ovim Zakonom ili ugovorom nije drukije odreeno. EFEMERNE SNIMKE lanak 83. (1) Organizacija za radiodifuziju koja ima odobrenje za emitiranje autorskog djela moe snimiti to djelo vlastitim sredstvima na nosa zvuka, slike ili teksta za potrebe vlastitog emitiranja (efemerne snimke). (2) Organizacija za radiodifuziju duna je efemerne snimke iz stavka 1. ovoga lanka najkasnije u roku od mjesec dana od dana emitiranja unititi, ili ih pohraniti u vlastitom ili u javnom slubenom arhivu ako te snimke imaju posebnu dokumentarnu vrijednost. (3) Efemerne snimke, koje su u skladu s odredbama iz stavka 2. ovoga lanka pohranjene, ne mogu se ponovno emitirati bez odobrenja nositelja prava. OGRANIENJA U KORIST POJEDINIH USTANOVA lanak 84. Javni arhivi, javne knjinice, obrazovne i znanstvene ustanove, ustanove za predkolski odgoj i socijalne (karitativne) ustanove, a koje svoje usluge ne naplauju, mogu iz vlastitog primjerka reproducirati autorsko djelo na bilo koju podlogu u najvie jednom primjerku. ZBIRKE NAMIJENJENE NASTAVI ILI ZNANSTVENOM ISTRAIVANJU lanak 85. (1) Doputeno je reproduciranje na papir ili slian medij i distribuiranje pojedinih odlomaka zakonito objavljenih autorskih djela ili cjelovitih kratkih autorskih djela s podruja znanosti, knjievnosti i glazbe, kao i pojedinanih objavljenih autorskih djela s podruja likovnih umjetnosti, arhitekture, primijenjenih umjetnosti i industrijskog dizajna, fotografskih ili kartografskih djela te prikaza znanstvene ili tehnike prirode, u obliku zbirke koja sadrava priloge vie autora i koja je po svojem sadraju i sistematizaciji iskljuivo namijenjena nastavi ili znanstvenom istraivanju uz navoenje izvora, osim ako to autor izriito ne zabrani. Reproduciranje i distribuiranje pojedinih dijelova autorskih djela ne smatra se povredom prava iz lanka 16. ovoga Zakona osim ako bi se objavljivanjem pojedinih dijelova ugrozili ast ili ugled autora. (2) Autori djela sadranih u zbirci iz stavka 1. ovoga lanka imaju pravo na primjerenu naknadu za reproduciranje i distribuiranje njihovih autorskih djela. KORITENJE AUTORSKIH DJELA ZA POTREBE OSOBA S INVALIDNOU lanak 86. Za potrebe osoba s invalidnou doputeno je koritenje autorskih djela na nain koji je u izravnoj vezi s invalidnou tih osoba i koje je nekomercijalne naravi, a u opsegu potrebnom za odnosnu invalidnost. KORITENJE AUTORSKIH DJELA U SUDSKIM, UPRAVNIM I DRUGIM SLUBENIM POSTUPCIMA

lanak 87. (1) Doputeno je reproduciranje autorskih djela radi koritenja u sudskim, i upravnim postupcima, kao i, izuzevi zbirke, arbitranim i drugim slubenim postupcima. (2) Odredbe iz stavka 1. ovoga lanka na odgovarajui nain primjenjuju se i na priopavanje javnosti primjeraka autorskih djela izraenih za potrebe slubenih postupaka. KORITENJE AUTORSKIH DJELA U NASTAVI lanak 88. Doputeno je javno izvoenje ili scensko prikazivanje autorskih djela u obliku izravnog pouavanja na nastavi, ili na priredbama koje su vezane uz nastavu, u opsegu opravdanom obrazovnom svrhom koja se eli postii takvim priopavanjem, ako se autorsko djelo ne koristi radi ostvarivanja izravne ili neizravne imovinske ili komercijalne koristi za obrazovnu ustanovu, organizatora ili tree osobe, ako izvoai ne primaju naknadu za izvoenje autorskih djela, te ako se ne naplauju ulaznice. KORITENJE AUTORSKIH DJELA U SVRHU INFORMIRANJA JAVNOSTI lanak 89. (1) Doputeno je, u opsegu potrebnom za izvjeivanje javnosti o tekuim dogaajima putem tiska, radija ili televizije, reproduciranje, distribuiranje te priopavanje javnosti: 1. autorskih djela koja se pojavljuju kao sastavni dio tekueg dogaaja o kojem se javnost izvjeuje, pod uvjetom da se autorsko djelo koristi u opsegu koji odgovara svrsi i nainu izvjeivanja o tekuem dogaaju, 2. novinskih lanaka i fotografija o tekuim politikim, gospodarskim ili vjerskim pitanjima, koji su objavljeni u drugim sredstvima javnog priopavanja, pod uvjetom da autor to nije izriito zabranio i da se autorsko djelo koristi u opsegu koji odgovara svrsi i nainu izvjeivanja, 3. javnih politikih, vjerskih i drugih govora odranih u tijelima dravne ili lokalne vlasti, vjerskim ustanovama ili prilikom dravnih ili vjerskih sveanosti te izvadaka iz javnih predavanja. (2) U svim sluajevima iz stavka 1. ovoga lanka potrebno je navesti izvor i autorstvo djela. CITATI lanak 90. Doputeno je doslovno navoenje ulomaka autorskog djela (citata) koje je na zakonit nain postalo pristupano javnosti, radi znanstvenog istraivanja, nastave, kritike, polemike, recenzije, osvrta, u mjeri opravdanoj svrhom koja se eli postii i u skladu s dobrim obiajima, time da se mora naznaiti izvor i ime autora. REPRODUCIRANJE AUTORSKIH DJELA TRAJNO SMJETENIH NA JAVNIM MJESTIMA lanak 91. (1) Doputeno je reproduciranje autorskih djela koja su trajno smjetena na ulicama, trgovima, parkovima ili drugim mjestima pristupanim javnosti te distribuiranje i priopavanje javnosti takvih reprodukcija. (2) Djela iz stavka 1. ovoga lanka ne smiju se reproducirati u trodimenzionalnom obliku. (3) Na primjercima djela iz stavka 1. ovoga lanka potrebno je navesti izvor i

autorstvo djela, osim ako to nije mogue. REPRODUCIRANJE ARHITEKTONSKIH OBJEKATA lanak 92. Odredbe lanka 91. stavka 1. ovoga Zakona primjenjuju se samo u pogledu vanjskog izgleda arhitektonskog objekta. PLAKATI I KATALOZI lanak 93. (1) Organizatorima javnih izlobi ili aukcija doputeno je, u svrhu njihova promoviranja i u opsegu potrebnom za tu svrhu, reproduciranje, na plakatima i u katalozima za te izlobe ili aukcije, i distribuiranje putem tih plakata i kataloga, djela likovnih umjetnosti, arhitekture, primijenjenih umjetnosti, industrijskog dizajna te fotografskih djela koja su izloena na javnoj izlobi ili aukciji ili namijenjena takvom izlaganju. (2) U katalozima iz stavka 1. ovoga lanka potrebno je navesti izvor i autorstvo djela.

PARODIJE I KARIKATURE lanak 94. Doputena je prerada autorskog djela u parodiju u mjeri koja je potrebna za njen smisao, kao i karikaturu, a uz navoenje djela koje se prerauje i njegovog autora. KORITENJE AUTORSKIH DJELA U SVRHU UPOZNAVANJA ILI ISKUAVANJA UREAJA lanak 95. Trgovinama koje prodaju fonograme ili videograme ili ureaje za reproduciranje ili za prijam zvuka ili slike, doputeno je snimanje autorskog djela na nosae zvuka, slike ili teksta, priopavanje autorskog djela s tih nosaa, kao i priopavanje autorskog djela koja se radiodifuzijski emitiraju, u opsegu potrebnom za upoznavanje ili iskuavanje rada tih zvunih snimaka ili filmova ili ureaja neposrednim kupcima ili za njihov popravak. BRISANJE SNIMAKA lanak 96. Snimke uinjene na temelju odredbe iz lanka 95. ovoga Zakona moraju se bez odlaganja izbrisati. KORITENJE BAZE PODATAKA lanak 97. (1) Ovlateni korisnik baze podataka ili njezina primjerka moe izvriti bilo koji akt koritenja ako je neophodan za pristup sadraju baze podataka i njegovo redovito koritenje. (2) Ako je korisnik ovlaten samo za dio baze podataka, doputeno je reproduciranje i prerada samo toga dijela. (3) Svaka ugovorna odredba protivna stavku 1. i 2. ovoga lanka nitava je. OBVEZE NOSITELJA PRAVA lanak 98. (1) Kada je po odredbama lanka 82. 87. ovoga Zakona doputeno koritenje autorskog djela, a koritenje autorskog djela ili pristup autorskom djelu onemogueni su primjenom tehnikih mjera iz lanka 175. ovoga Zakona, autori odnosno druge osobe koje su te mjere primijenile ili koje imaju ovlast i mogunosti otkloniti ih, duni su, osiguravanjem posebnih mjera ili sklapanjem sporazuma, omoguiti korisnicima ili njihovim udrugama pristup tim autorskim djelima i njihovo koritenje u skladu s ogranienjima iz lanaka 82. 87. ovoga Zakona. Odredbe ovoga stavka se ne primjenjuju na raunalne programe. (2) Ako autori, odnosno druge osobe koje su primijenile tehnike mjere zatite pristupa autorskom djelu ili koritenja autorskog djela ili koje imaju ovlast i mogunosti otkloniti ih, ne postupe u skladu s odredbama iz stavka 1. ovoga lanka, osoba koja tvrdi da je na temelju neke od odredaba iz lanka 82.-87. ovoga Zakona ovlatena koristiti se autorskim djelom bez autorovog odobrenja ili bez autorovog odobrenja i bez plaanja naknade, moe podnijeti tubu protiv autora odnosno druge osobe koja je primijenila tehnike mjere ili koja ima ovlast i mogunost otkloniti ih, u kojoj zahtijeva omoguavanje pristupa autorskom djelu i njegovo koritenje u skladu s ogranienjem iz nekog od lanaka 82.-87. ovoga Zakona. Tuitelj je u tubi duan dokazati da su ispunjene pretpostavke iz lanka 80. ovoga Zakona. (3) Bez obzira na odredbe iz stavka 2. ovoga lanka, osoba koja tvrdi da je na temelju neke od odredaba iz lanka 82.-87. ovoga Zakona ovlatena koristiti se

autorskim djelom bez autorovog odobrenja ili bez autorovog odobrenja i bez plaanja naknade ili autor, odnosno druga osoba koja je primijenila tehnike mjere zatite pristupa ili koritenja autorskih djela ili koja ima ovlast i mogunosti otkloniti ih, mogu od Vijea strunjaka iz lanka 164. ovoga Zakona zatraiti posredovanje u pogledu pristupa autorskom djelu i njegovog koritenja u skladu s ogranienjem iz nekog od lanaka 82.-87. ovoga Zakona. Vijee strunjaka e obaviti posredovanje u skladu s odredbama iz lanka 163. ovoga Zakona. (4) Tehnike mjere koje dobrovoljno primjenjuju nositelji prava iz ovoga Zakona, ukljuujui one koje su primijenjene u ispunjavanju ugovora sklopljenih dobrovoljno, te tehnike mjere primijenjene u provedbi mjera iz stavka 1. i 2. ovoga lanka uivaju zatitu iz lanka 175. stavka 1. ovoga Zakona. (5) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga lanka ne primjenjuju se na autorska djela koja su stavljena na raspolaganje javnosti po dogovorenim uvjetima na nain da im pripadnici javnosti mogu pristupiti s mjesta i u vrijeme koje sami odaberu. (6) Nositelj prava odnosno druga osoba koja je primijenila tehnike mjere ili koja ima ovlast i mogunosti otkloniti ih, mora, s ciljem osiguranja uinkovite primjene stavka 1. ovoga lanka, jasno i vidljivo na svakom primjerku autorskog djela proizvedenom ili uvezenom u gospodarske svrhe, oznaiti primjenu tehnikih mjera, navodei podatke o tehnikoj mjeri i njezinim uincima te svoje ime i kontakt adresu. Poglavlje7. VREMENSKA OGRANIENJA AUTORSKOG PRAVA OPA ODREDBA O TRAJANJU AUTORSKOG PRAVA lanak 99. Autorsko pravo traje zaivota autora i sedamdeset godina nakon njegove smrti, bez obzira kada je autorsko djelo zakonito objavljeno, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno. TRAJANJE AUTORSKOG PRAVA ZA KOAUTORSKO DJELO lanak 100. (1) Ako su koautori iz lanka 11. ovoga Zakona nositelji zajednikoga autorskog prava na stvorenom autorskom djelu, rok iz lanka 99. ovoga Zakona rauna se od smrti koautora koji je najdue ivio. (2) U pogledu audiovizualnih djela, rok iz lanka 99. ovoga Zakona rauna se od smrti posljednje preivjele od sljedeih osoba: glavni redatelj, autor scenarija, autor dijaloga i skladatelj glazbe posebno skladane za koritenje u tom djelu. TRAJANJE AUTORSKOG PRAVA ZA ANONIMNO AUTORSKO DJELO lanak 101. Autorsko pravo na anonimnom autorskom djelu traje sedamdeset godina od zakonite objave tog djela. Ako autor tijekom tog razdoblja otkrije svoj identitet, primjenjuje se rok iz lanka 99. ovoga Zakona. TRAJANJE AUTORSKOG PRAVA ZA AUTORSKO DJELO OBJAVLJENO POD PSEUDONIMOM lanak 102. Autorsko pravo na autorskom djelu objavljenom pod pseudonimom traje sedamdeset godina od zakonite objave tog djela. Ako pseudonim ne ostavlja nikakvu sumnju u pogledu identiteta autora, primjenjuje se rok iz lanka 99. ovoga Zakona. TRAJANJE AUTORSKOG PRAVA ZA AUTORSKO DJELO OBJAVLJENO U DIJELOVIMA

lanak 103. Ako se trajanje autorskog prava rauna od zakonite objave autorskog djela, a to djelo se objavljuje u svescima, dijelovima, nastavcima, izdanjima ili epizodama, taj se rok za svaki takav dio rauna zasebno. TRAJANJE AUTORSKOG PRAVA ZA NEOBJAVLJENO AUTORSKO DJELO lanak 104. Ako se trajanje autorskog prava ne rauna ni od smrti autora, niti je autorsko djelo bilo zakonito objavljeno, autorsko pravo prestaje protekom sedamdeset godina od kada je autorsko djelo nastalo. RAUNANJE ROKOVA lanak 105. Rokovitrajanja autorskog prava odreeni ovim Zakonom raunaju se od 1. sijenja godine koja neposredno slijedi godinu u kojoj je nastala injenica od koje se rauna poetak roka.

UINCI ISTEKA ROKA lanak 106. (1) Prestankom autorskog prava, autorsko djelo postaje javno dobro, te se moe slobodno koristiti uz obvezu priznanja autorstva, potivanja autorskog djela te asti ili ugleda autora. (2) Protiv onih koji ne potuju obveze iz stavka 1. ovoga lanka nasljednici autora, udruge autora kojima je autor pripadao, druge osobe koje za to imaju pravni interes te Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti ovlateni su zahtijevati prestanak povrede te obveze. Poglavlje 8. POSEBNE ODREDBE ZA RAUNALNE PROGRAME I AUDIOVIZUALNA DJELA 8.1. Posebne odredbe za raunalne programe PREDMET ZATITE lanak 107. Raunalni program je zatien kao jezino djelo po ovom Zakonu ako je izvoran u smislu da predstavlja vlastitu intelektualnu tvorevinu svog autora. Pojam raunalni program obuhvaa izraaj raunalnog programa u bilo kojem obliku ukljuujui i pripremni dizajnerski materijal. Ideje i naela na kojima se zasniva bilo koji element raunalnog programa, ukljuujui i ona na kojima se zasnivaju njegova suelja, nisu zatiena autorskim pravom. RAUNALNI PROGRAM STVOREN U RADNOM ODNOSU lanak 108. Ako je raunalni program stvorio zaposlenik u izvravanju svojih obveza ili slijedei upute poslodavca, poslodavac je iskljuivo ovlaten izvravati sva imovinska prava na tako stvorenom programu, ako ugovorom nije drugaije odreeno. PRAVO AUTORA RAUNALNOG PROGRAMA lanak 109. (1) Autor raunalnog programa ima u skladu s odredbama poglavlja 3. glave II. ovoga Zakona iskljuivo pravo izvriti ili odobriti: 1. trajno ili privremeno reproduciranje raunalnog programa bilo kojim sredstvom i u bilo kojem obliku, djelomino ili u cijelosti, to ukljuuje i uitavanje, prikazivanje, izvoenje, prenoenje ili pohranu raunalnog programa za koje je potrebno takvo reproduciranje, 2. prijevod, prilagodbu, obradu i bilo koju drugu izmjenu raunalnog programa te reproduciranje rezultata tih izmjena, s time da prava osobe koja je izmijenila program ostaju nedirnuta, 3. distribucije izvornika ili primjeraka raunalnog programa, u bilo kojem obliku, kao i njihovo iznajmljivanje. (2) Odredbe iz lanka 17., 32., i 82. ovoga Zakona ne primjenjuju se na raunalne programe. Raunalni programi ne mogu biti predmetom javne posudbe, osim ako je ugovorom drukije odreeno. (3) Odredbe iz lanka 20. ovoga Zakona o iscrpljenju prava distribucije primjenjuju se na odgovarajui nain na raunalne programe. IZNIMKE lanak 110.

(1) U nedostatku posebnih ugovornih odredaba za poduzimanje radnji iz lanka 109. stavka 1. toke 1. i 2. ovoga Zakona nije potrebno odobrenje nositelja prava, ako su te radnje zakonitom stjecatelju neophodne za koritenje raunalnog programa u skladu s njegovom namjeravanom svrhom, ukljuujui i za ispravljanje pogreaka. (2) Osobi koja ima pravo koristiti raunalni program ugovorom se ne moe zabraniti izrada sigurnosnog primjerka, ako je to potrebno za to koritenje programa. (3) Osoba koja ima pravo koristiti kopiju raunalnog programa, ovlatena je bez odobrenja nositelja prava, promatrati, prouavati ili ispitivati rad programa radi utvrivanja ideje i naela na kojima se zasniva bilo koji element programa, ako to ini prilikom izvoenja bilo koje od radnji uitavanja, prikazivanja, izvoenja, prenoenja ili pohranjivanja raunalnog programa, koju je ovlatena poduzimati. (4) Svaka ugovorna odredba protivna stavku 2. i 3. ovoga lanka nitava je. DEKOMPILIRANJE lanak 111. (1) Ako je reproduciranje koda i prevoenje njegova oblika, po odredbi iz lanka 109. stavka 1. i 2. ovoga Zakona, nuno za dobivanje informacija potrebnih za postizanje interoperabilnosti nezavisno stvorenog programa s drugim programima, odobrenje nositelja prava nije potrebno, ako: 1. te radnje izvodi osoba koja ima odobrenje za koritenje ili druga osoba koja ima pravo koristiti primjerak programa, ili osoba koja je u njihovo ime ovlatena to uiniti, 2. informacije potrebne za postizanje interoperabilnosti prethodno nisu bile odmah dostupne osobama iz toke 1. ovoga stavka i 3. su te radnje ograniene samo na one dijelove izvornog programa koji su potrebni za postizanje interoperabilnosti. (2) Informacije dobivene primjenom odredbi iz stavka 1. ovoga lanka ne smiju se: 1. koristiti za ciljeve drukije od postizanja interoperabilnosti nezavisno stvorenoga raunalnog programa, 2. prenositi drugima, osim kad je to potrebno za postizanje interoperabilnosti nezavisno stvorenog programa ili 3. koristiti za razvoj, proizvodnju ili marketing drugog programa, bitno slinog u svojem izraaju, ili za bilo koju drugu radnju kojom se nanosi povreda autorskom pravu. (3) Odredbe iz ovoga lanka ne smiju se tumaiti tako da omoguuju da se njihova primjena suprotstavlja redovitom koritenju raunalnog programa ili da neopravdano teti zakonitim interesima nositelja prava. (4) Svaka ugovorna odredba protivna odredbama iz ovoga lanka nitava je. POSEBNE MJERE ZATITE lanak 112. Povreda prava na raunalnom programu ini se osobito: 1. bilo kojom radnjom distribucije primjerka raunalnog programa za koji se zna ili ima razloga vjerovati da je to primjerak kojim je povrijeeno tue pravo, 2. posjedovanjem, u komercijalne svrhe, primjerka raunalnog programa za koji se zna ili ima razloga vjerovati da je to primjerak kojim je povrijeeno tue pravo, 3. bilo kojom radnjom distribucije ili posjedovanjem u komercijalne svrhe bilo kojeg sredstva ija je jedina namjena olakati neovlateno uklanjanje tehnikog

ureaja koji slui za zatitu raunalnog programa ili osujetiti rad toga ureaja. DALJNJA PRIMJENA DRUGIH PROPISA lanak 113. Odredbe iz ovoga Zakona o zatiti raunalnih programa ne utjeu na primjenu drugih propisa, kao to su propisi koji ureuju zatitu izuma patentima, zatitu planova rasporeda poluvodikih proizvoda, igove, nepoteno trino natjecanje, zatitu poslovne tajne ili ugovorne obveze. 8.2. Posebne odredbe za audiovizualna djela AUDIOVIZUALNA DJELA lanak 114. Audiovizualnadjela, po ovom Zakonu, jesu kinematografski, televizijski, dokumentarni, crtani, reklamni ili drugi filmovi te druga audiovizualna djela izraena slikama koje u slijedu daju dojam pokreta, sa zvukom ili bez zvuka, bez obzira na vrstu podloge na koju su fiksirana. AUDIOVIZUALNA PRILAGODBA lanak 115. (1) Ugovorom o audiovizualnoj prilagodbi autor daje drugoj osobi odobrenje za prilagodbu autorskog djela u audiovizualno djelo (pravo audiovizualne prilagodbe). Ako ugovorom nije drukije odreeno, smatra se da je steeno iskljuivo pravo audiovizualne prilagodbe. (2) Ako je pravo prilagodbe autorskog djela steeno kao iskljuivo pravo, autor preraenog djela zadrava: 1. iskljuivo pravo nove audiovizualne prilagodbe preraenog djela koje moe ostvarivati nakon isteka dvadeset godina od sklapanja ugovora iz stavka 1. ovoga lanka, 2. iskljuivo pravo daljnje prerade audiovizualnog djela u bilo kojem drugom umjetnikom obliku, 3. pravo na primjerenu naknadu za svako iznajmljivanje videograma koji sadri preraeno djelo. (3) Autor se ne moe odrei prava iz stavka 2. ovoga lanka. KOAUTORI AUDIOVIZUALNOG DJELA lanak 116. (1) Koautorima audiovizualnog djela smatraju se: 1. glavni redatelj, 2. autor scenarija, 3. autor dijaloga, 4. glavni snimatelj, 5. skladatelj glazbe posebno skladane za koritenje u tom djelu. (2) Ako je crte odnosno animacija bitni element audiovizualnog djela, koautorom takvog djela smatra se i glavni crta, odnosno glavni animator. (3) Ako neka druga fizika osoba dokae da je njezina originalna intelektualna tvorevina bitni element audiovizualnog djela te da bi mogla biti, prema opim pravilima, koautor tog djela, bit e priznata kao koautor tog audiovizualnog djela. AUTORI DOPRINOSA AUDIOVIZUALNOM DJELU lanak 117. Skladatelj glazbe, glavnicrta ili glavni animator koji se ne smatra koautorom audiovizualnog djela po odredbi iz lanka 116. ovoga Zakona, scenograf,

kostimograf, slikar maski, montaer i drugi autori koji sudjeluju u stvaranju audiovizualnog djela imaju autorska prava na svojim individualnim doprinosima (autori doprinosa). UGOVOR O AUDIOVIZUALNOJ PRODUKCIJI lanak 118. (1) Ugovorom o audiovizualnoj produkciji, ureuju se odnosi izmeu filmskog producenta, koautora audiovizualnog djela i autora doprinosa te meusobni odnosi autora audiovizualnog djela. (2) Ako ugovorom o audiovizualnoj produkciji izmeu filmskog producenta i autora doprinosa nije drukije odreeno, smatra se da filmski producent stjee sva imovinska prava autora doprinosa u opsegu potrebnom za ispunjenje svrhe ugovora. (3) Ako ugovorom iz stavka 1. ovoga lanka koautori svoje pravo iznajmljivanja prepuste filmskom producentu, zadravaju pravo na primjerenu naknadu za iznajmljivanje audiovizualnog djela. (4) Bez obzira na odredbe iz stavka 2. ovoga lanka, autori doprinosa zadravaju pravo da se svojim doprinosima audiovizualnom djelu samostalno koriste, ako se time ne nanosi povreda pravima filmskog producenta toga djela. (5) Koautori audiovizualnog djela ne mogu se odrei prava iz stavka 3., a autori doprinosa iz stavka 4. ovoga lanka. (6) Odredbe iz lanka 17., lanka 47. stavka 1. i lanka 48. ovoga Zakona ne primjenjuju se na audiovizualna djela. IZVJEE O AUTORSKOJ NAKNADI ZA PRAVA NA AUDIOVIZUALNOM DJELU lanak 119. Filmski producent audiovizualnog djela duan je najmanje jedanput godinje dostaviti koautorima izvjee o prihodu ostvarenom svakim pojedinim nainom koritenja toga djela. ZAVRENO AUDIOVIZUALNO DJELO lanak 120. (1) Audiovizualno djelo smatra se zavrenim kada je, u skladu sa sporazumom izmeu glavnog redatelja i filmskog producenta, zavrena prva standardna kopija djela koje je predmet ugovora o produkciji. (2) Zabranjeno je unitavanje matrice prve standardne kopije audiovizualnog djela. (3) Ako koji od koautora ili autora doprinosa odbije nastavak suradnje na stvaranju audiovizualnog djela, ili ako zbog vie sile nije u mogunosti nastaviti tu suradnju, ne moe se protiviti da se doprinos koji je ve dao koristi za dovrenje toga djela. Takav autor ima odgovarajua autorska prava na ve dani doprinos audiovizualnom djelu. RASKID UGOVORA lanak 121. (1) Ako filmski producent audiovizualnog djela ne zavri djelo u roku od pet godina od dana sklapanja ugovora o audiovizualnoj produkciji toga djela, ili ako zavreno audiovizualno djelo ne distribuira u roku od dvije godine od dana zavretka toga djela, koautori mogu zahtijevati raskid ugovora, ako nije ugovoren koji drugi rok. (2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka koautori djela i autori doprinosa zadravaju pravo na isplatu naknade. III. SRODNA PRAVA Poglavlje 1. PRAVO UMJETNIKA IZVOAA UMJETNICI IZVOAI

lanak 122. Umjetnici izvoai su glumci, pjevai, glazbenici, plesai i druge osobe koje glumom, pjevanjem, recitiranjem, deklamiranjem, interpretiranjem, pokretima ili na drugi nain izvode djela s podruja knjievnosti i umjetnosti ili izraaja folklora. Umjetnikom izvoaem smatra se i redatelj kazaline predstave i dirigent umjetnikog ansambla. ZASTUPNIK UMJETNIKOG ANSAMBLA lanak 123. (1) Umjetnici izvoai lanovi umjetnikog ansambla mogu ovlastiti u pisanom obliku jednog od svojih lanova ili treu osobu za zastupanje u ostvarivanju izvoakog prava. (2) Za davanje ovlatenja iz stavka 1. ovoga lanka potrebna je suglasnost veine lanova umjetnikog ansambla, osim ako nije drukije odreeno pravilima pojedinog umjetnikog ansambla. Smatra se da su to ovlatenje dali i umjetnici izvoai koji nisu lanovi ansambla, a sudjeluju u pojedinoj izvedbi ansambla. (3) Odredbe iz stavka 1. i 2. ovoga lanka ne primjenjuju se na dirigente, soliste, redatelje kazalinih predstava i nositelje glavnih uloga, koji nisu lanovi ansambla, ako izmeu njih i umjetnikog ansambla nije drukije ugovoreno. MORALNA PRAVA UMJETNIKA IZVOAA lanak 124. (1) Umjetnik izvoa ima pravo biti priznat i oznaen kao izvoa, odnosno odluiti hoe li njegovo ime ili oznaka drugog umjetnikovog identiteta biti oznaeni pri koritenju njegove izvedbe. (2) Osoba koja javno koristi izvedbu duna je pri svakom koritenju naznaiti umjetnika izvoaa, osim ako umjetnik izvoa u pisanom obliku izjavi da ne eli biti naveden. (3) Umjetnikom izvoaem smatra se osoba ije je ime, pseudonim, umjetniki znak ili kod na uobiajen nain oznaen na primjercima izvedbe ili pri objavi izvedbe, dok se ne dokae suprotno. (4) Umjetnik izvoa ima pravo usprotiviti se unitenju, izoblienju, sakaenju ili slinoj izmjeni svoje izvedbe, kao i svakom koritenju izvedbe na nain koji ugroava njegovu ast ili ugled.

ISKLJUIVA IMOVINSKA PRAVA UMJETNIKA IZVOAA lanak 125. Umjetnik izvoaima iskljuivo pravo: 1. fiksiranja svoje nefiksirane izvedbe, 2. reproduciranja svoje fiksirane izvedbe, 3. distribuiranja, kao i pravo iznajmljivanja svoje fiksirane izvedbe, 4. priopavanja javnosti svoje nefiksirane i fiksirane izvedbe koje osobito obuhvaa: pravo radiodifuzijskog emitiranja i reemitiranja, pravo javnog priopavanja fiksiranih izvedbi i radiodifuzijskih emitiranja, pravo javnog prenoenja, pravo javnog prikazivanja, pravo stavljanja na raspolaganje javnosti. NAKNADA ZA IZNAJMLJIVANJE lanak 126. Umjetnik izvoakoji svoje pravo iznajmljivanja prepusti proizvoau fonograma ili filmskom producentu, ili kojoj drugoj osobi, zadrava pravo na primjerenu naknadu za iznajmljivanje svoje fiksirane izvedbe. Umjetnik izvoa ne moe se odrei prava na tu primjerenu naknadu. Naknadu za iznajmljivanje duna je plaati osoba koja iznajmljuje izvedbu. NAKNADA ZA RADIODIFUZIJSKO EMITIRANJE I JAVNO PRIOPAVANJE IZVEDBE lanak 127. (1) Umjetnik izvoa ima pravo na udio u jedinstvenoj primjerenoj naknadi za radiodifuzijsko emitiranje i svako drugo priopavanje javnosti svoje fiksirane izvedbe. (2) Jedinstvena naknada iz stavka 1. ovoga lanka sastoji se od pojedinanih naknada koje pripadaju umjetnicima izvoaima i proizvoaima fonograma. PRAVO NA NAKNADU lanak 128. (1) Umjetnik izvoa ima pravo na odgovarajuu naknadu za svako zvuno ili zvuno i vizualno snimanje svoje fiksirane izvedbe za privatno ili drugo vlastito koritenje iz lanka 32. stavka 1. ovoga Zakona. (2) Umjetnik izvoa ima pravo na primjerenu naknadu ako se njegova fiksirana izvedba u pogledu koje je doputena daljnja distribucija posuuje posredovanjem javne knjinice. Na ovo se pravo, na odgovarajui nain, primjenjuju odredbe lanka 33. stavka 2. i 4. ovoga Zakona. KORITENJE IZVEDBE ZA DOVRENJE AUDIOVIZUALNOG DJELA lanak 129. Ako umjetnik izvoa odbije zavriti svoju izvedbu u audiovizualnom djelu, ili ako zbog vie sile nije u mogunosti nastaviti izvedbu, ne moe se protiviti da se ostvareni dio izvedbe koristi za dovrenje audiovizualnog djela. Takav izvoa ima odgovarajua prava na ve dani doprinos audiovizualnom djelu. IZVEDBA OSTVARENA U RADNOM ODNOSU lanak 130. (1) Izvedba nastala u radnom odnosu, po ovom Zakonu, oznaava izvedbu koju za vrijeme trajanja radnog odnosa kod odreenog poslodavca ostvari

umjetnik izvoa zaposlenik izvravajui svoje obveze ili po uputama toga poslodavca. Odnosi u pogledu izvedbe ostvarene u radnom odnosu ureuju ovim Zakonom, ugovorom o radu ili drugim aktom kojim se ureuje radni odnos. (2) Ako se u izvravanju obveza iz radnog odnosa nastaje izvedba umjetnika izvoaa, ugovorom o radu odreuje se, izmeu ostalog, stjee li poslodavac pravo na iskoritavanje te izvedbe, te posebice, ako ga stjee, opseg i trajanje prava iskoritavanja izvedbe. Ako ovim Zakonom, ugovorom o radu ili drugim aktom kojim se ureuje radni odnos nije drukije odreeno, pravo umjetnika izvoaa na izvedbi zadrava umjetnik izvoabez ogranienja. TRAJANJE PRAVA lanak 131. Imovinska prava umjetnika izvoaa traju 50 godina od izvedbe. Ako u tom razdoblju fiksirana izvedba bude zakonito izdana ili zakonito priopena javnosti, prava traju 50 godina od takva prvog izdanja ili takva prvog priopavanja, ovisno o tome koje je bilo ranije. Poglavlje 2. PRAVO PROIZVOAA FONOGRAMA ZNAENJE POJMOVA lanak 132. (1) Fonogram je fiksacija zvukova izvedbe ili drugih zvukova ili onoga to predstavlja zvukove, osim u obliku fiksiranja ugraenih u audiovizualna djela. Fiksiranje, u smislu ovoga lanka, znai ugraivanje zvukova ili onoga to predstavlja zvukove na podlogu s koje se mogu sluati, umnoavati ili priopavati putem nekog ureaja. Prava na fonogramu nisu ni na koji nain ograniena njegovim ugraivanjem u videogram. (2) Proizvoa fonograma, po ovom Zakonu, fizika je ili pravna osoba koja poduzima inicijativu i koja je odgovorna za prvo fiksiranje zvukova izvedbe ili drugih zvukova ili onog to predstavlja zvukove. Smatra se da je proizvoafonograma, dok se ne dokae drukije, onaj ije je ime, odnosno naziv redovito oznaen kao nositelj prava proizvoaa fonograma na fonogramu. PRAVA PROIZVOAA FONOGRAMA lanak 133. (1) Proizvoafonograma ima iskljuivo pravo: 1. reproduciranja svojih fonograma, 2. distribuiranja svojih fonograma, kao i pravo iznajmljivanja osim prava iz stavka 5. lanka 20. ovoga Zakona, 3. stavljanja na raspolaganje javnosti svojih fonograma. (2) Pravom proizvoaa fonograma se moe slobodno raspolagati. Pravo proizvoaa fonograma ne utjee ni na koji nain na autorsko pravo i pravo umjetnika izvoaa. PRAVO NA NAKNADU ZA JAVNO POSUIVANJE lanak 134. Proizvoafonograma ima pravo na primjerenu naknadu za posuivanje svojih fonograma, odnosno njegovih umnoenih primjeraka posredovanjem javnih knjinica. PRAVO NA NAKNADU ZA RADIODIFUZIJSKO EMITIRANJE I JAVNO PRIOPAVANJE FONOGRAMA lanak 135.

Proizvoafonograma ima pravo, u skladu s odredbom iz lanka 127. stavka 2. ovoga Zakona, na udio u jedinstvenoj primjerenoj naknadi za radiodifuzijsko emitiranje i svako drugo priopavanje javnosti svojeg fonograma izdanog u komercijalne svrhe. PRAVO NA NAKNADU ZA REPRODUCIRANJE FONOGRAMA ZA PRIVATNO ILI DRUGO VLASTITO KORITENJE lanak 136. Proizvoafonograma ima pravo na odgovarajuu naknadu za svako zvuno snimanje svojih fonograma za privatno ili drugo vlastito koritenje iz lanka 32. stavka 1. ovoga Zakona. TRAJANJE PRAVA lanak 137. Prava proizvoaa fonograma traju 50 godina od prvog fiksiranja fonograma. Ako je u tom razdoblju fonogram zakonito izdan, prava traju 50 godina od takva prvog izdanja. Ako fonogram u tom razdoblju nije zakonito izdan, ali je zakonito priopen javnosti, prava traju 50 godina od takva prvog priopavanja javnosti. Poglavlje 3. PRAVOFILMSKIH PRODUCENATA (PRAVO PROIZVOAA VIDEOGRAMA) FILMSKI PRODUCENT I VIDEOGRAM lanak 138. (1) Filmski producent (proizvoa videograma), po ovom Zakonu, fizika je ili pravna osoba, koja u svoje ime daje inicijativu, prikuplja financijska sredstva, organizira i preuzima odgovornost za stvaranje prve fiksacije audiovizualnog djela, kao i slijeda pominih slika popraenih zvukom ili bez zvuka (videograma). Smatra se da je filmski producent, dok se ne dokae drukije, onaj ije je ime odnosno naziv redovito oznaen kao nositelj prava filmskog producenta na videogramu. (2) Videogram je, po ovom Zakonu, fiksacija audiovizualnog djela, kao i slijeda pominih slika popraenih zvukom ili bez zvuka. PRAVA FILMSKOG PRODUCENTA lanak 139. (1)Filmski producent u pogledu primjeraka svojeg videograma ima iskljuivo pravo: 1. reproduciranja, 2. distribuiranja, kao i pravo iznajmljivanja osim prava iz lanka 20. stavka 5. ovoga Zakona, 3. javnog prikazivanja, 4. stavljanja na raspolaganje javnosti. (2) Pravom filmskog producenta se moe slobodno raspolagati. Pravo filmskog producenta ne utjee ni na koji nain na autorsko pravo, pravo umjetnika izvoaa i pravo proizvoaa fonograma. PRAVO NA NAKNADU ZA JAVNO POSUIVANJE lanak 140. Filmski producent ima pravo na primjerenu videograma posredovanjem javnih knjinica. naknadu za posuivanje

PRAVO NA NAKNADU ZA REPRODUCIRANJE VIDEOGRAMA ZA PRIVATNO ILI DRUGO VLASTITO KORITENJE

lanak 141. Filmski producent ima pravo na odgovarajuu naknadu za svako zvuno i vizualno reproduciranje svojih videograma za privatno i drugo vlastito koritenje iz lanka 32. stavka 1. ovoga Zakona. TRAJANJE PRAVA lanak 142. Prava filmskog producenta traju 50 godina od stvaranja prve fiksacije videograma. Ako je u tom razdoblju videogram bio zakonito izdan ili zakonito priopen javnosti, prava filmskog producenta traju 50 godina od takva prvog izdanja ili takva prvog priopavanja, ovisno o tome koje je bilo ranije. Poglavlje 4. PRAVO ORGANIZACIJA ZA RADIODIFUZIJU PRAVA ORGANIZACIJA ZA RADIODIFUZIJU lanak 143. (1) Organizacija za radiodifuziju ima iskljuivo pravo: 1. reemitiranja svojih emitiranja beino i putem ica, 2. fiksiranja svojih emitiranja, 3. reproduciranja svojih fiksiranih emitiranja, 4. distribuiranja, osim prava iznajmljivanja i javne posudbe, svojih fiksiranih emitiranja, 5. javnog priopavanja svojih emitiranja, ako je takvo priopavanje pristupano javnosti uz plaanje ulaznice, 6. stavljanja na raspolaganje javnosti svojih fiksiranih emitiranja. (2) Kabelski operator koji samo retransmitira radiodifuzijska emitiranja nije organizacija za radiodifuziju prema odredbama ovog poglavlja. (3) Pravom organizacija za radiodifuziju se moe slobodno raspolagati. Pravo organizacija za radiodifuziju ne utjee ni na koji nain na autorsko pravo, pravo umjetnika izvoaa, pravo proizvoaa fonograma i pravo filmskog producenta. TRAJANJE PRAVA lanak 144. Prava organizacija za radiodifuziju traju pedeset godina raunajui od prvog emitiranja bez obzira je li ono bilo beino ili putem ica. Poglavlje 5. PRAVA NAKLADNIKA NA NJIHOVIM IZDANJIMA PRAVO NA NAKNADU ZA REPRODUCIRANJE SVOJIH PISANIH IZDANJA ZA PRIVATNO ILI DRUGO VLASTITO KORITENJE lanak 145. (1) Nakladnici imaju vlastito pravo na odgovarajuu naknadu za svako reproduciranje svojih pisanih izdanja za privatno ili drugo vlastito koritenje odgovarajue pravu autora na naknadu iz stavka 2. lanka 32. ovoga Zakona. (2) Pravo na naknadu iz stavka 1. ovoga lanka traje 50 godina od zakonitog izdanja djela i moe se njime slobodno raspolagati. PRAVO NA PRVOM IZDANJU NEOBJAVLJENIH SLOBODNIH AUTORSKIH DJELA lanak 146. (1) Osoba koja prvi put zakonito izdaje ili priopi javnosti jo neobjavljeno autorsko djelo na kojemu je autorsko pravo prestalo, stjee pravo odgovarajue imovinskim autorskim pravima po ovom zakonu. (2) Pravo iz stavka 1. ovoga lanka traje 25 godina od prvog zakonitog izdanja

djela ili priopavanja javnosti i moe se njime slobodno raspolagati. Poglavlje 6. PRAVO PROIZVOAA BAZE PODATAKA BAZA PODATAKA, PROIZVOA BAZE PODATAKA lanak 147. (1) Baza podataka, po ovom poglavlju Zakona, zbirka je samostalnih djela, podataka ili druge grae u bilo kojem obliku, koji su ureeni po odreenom sustavu ili metodi i pojedinano dostupni elektronikim ili drugim sredstvima, pri emu bilo postizanje, bilo verifikacija, bilo predstavljanje njezina sadraja zahtijeva kvalitativno i/ili kvantitativno znatno ulaganje koje se primjerice sastoji u sredstvima, utroenom vremenu i uloenom trudu. (2) Proizvoa baze podataka pravna je ili fizika osoba koja je poduzela inicijativu i rizik ulaganja navedenog u stavku 1. ovoga lanka. (3) Zatita baze podataka iz stavka 1. ovoga lanka, nezavisna je od njezine zatite autorskim pravom ili bilo kojim drugim pravom. (4) Pravom proizvoaa baze podataka se moe slobodno raspolagati. Pravo proizvoaa baze podataka ne utjee ni na koji nain na autorsko pravo, pravo umjetnika izvoaa, pravo proizvoaa fonograma, pravo filmskog producenta i pravo organizacija za radiodifuziju. PREDMET ZATITE lanak 148. (1) Predmet zatite, po odredbama iz ovog poglavlja, obuhvaa: 1. cjelokupan sadraj baze podataka, 2. svaki kvalitativno i/ili kvantitativno znatni dio sadraja baze podataka, 3. kvalitativno i/ili kvantitativno neznatne dijelove sadraja baze podataka kad se ti dijelovi koriste ponavljano i sustavno, pa je to u suprotnosti s redovitim koritenjem baze podataka ili ako neopravdano tete zakonitim interesima proizvoaa baze podataka. (2) Zatita ureena ovim lankom ne primjenjuje se na raunalne programe koji su koriteni za izradu baza podataka ili za rad s bazama podataka koje su dostupne elektronikim putem.

PRAVA PROIZVOAA BAZE PODATAKA lanak 149. (1) Proizvoabaze podataka ima iskljuivo pravo izvriti ili odobriti: 1. reproduciranje svoje baze podataka, 2. distribuiranje primjeraka svoje baze podataka ukljuujui iznajmljivanje, osim prava iz lanka 20. stavka 5. ovoga Zakona, i iskljuujui javnu posudbu, 3. stavljanje na raspolaganje javnosti svoje baze podataka, 4. drugog oblika priopavanja javnosti svoje baze podataka. (2) Iscrpljenje prava distribucije obuhvaa samo preprodaju. IZNIMKE lanak 150. Ovlateni korisnik objavljene baze podataka moe se bez odobrenja njezina proizvoaa koristiti znatnim dijelovima njezina sadraja u sluaju: 1. iz lanka 149. toka 1. ovoga Zakona za privatno koritenje baze podataka koja nije elektronika, 2. iz lanka 149. toka 1. ovoga Zakona za koritenje namijenjeno nastavi ili znanstvenom istraivanju, uz navoenje izvora i u mjeri opravdanoj nekomercijalnom svrhom, 3. iz lanka 149. toke 1., 2., 3. i 4. ovoga Zakona za potrebe javne sigurnosti ili u upravnim i sudskim postupcima. PRAVA I OBVEZE OVLATENIH KORISNIKA lanak 151. (1) Ovlateni korisnik objavljene baze podataka ne moe biti sprijeen u koritenju neznatnih dijelova njezina sadraja za bilo kakvu namjenu. Kad je ovlateni korisnik ovlaten samo u pogledu dijela baze podataka, ovaj se stavak primjenjuje samo na taj dio. (2) Ovlateni korisnik baze podataka stavljene na raspolaganje javnosti ne smije obavljati radnje koje su u suprotnosti s uobiajenim koritenjem te baze ili koje u nerazumnoj mjeri nanose tetu zakonitim interesima njezina proizvoaa. (3) Ovlateni korisnik baze podataka stavljene na raspolaganje javnosti ne smije nanijeti tetu nositelju autorskog ili srodnog prava u pogledu autorskog djela ili predmeta zatite koji su sadrani u bazi podataka. (4) Ugovorne odredbe, koje su u suprotnosti sa stavkom 1., 2. i 3. ovoga lanka, nitave su. TRAJANJE PRAVA lanak 152. Prava proizvoaa baze podataka traju 15 godina od zavretka izrade baze podataka. Ako je u tom razdoblju baza podataka zakonito objavljena, prava traju 15 godina od takve prve objave. TRAJANJE PRAVA U SLUAJU ZNATNE IZMJENE lanak 153. Svaka kvalitativna ili kvantitativna znatna izmjena dijela sadraja baze podataka, koja je znatno novo ulaganje u kvalitetu ili kvantitetu sadraja baze podataka, rezultira novim rokom zatite iz stavka 1. ovoga lanka. Znatna izmjena sadraja baze podataka ukljuuje i postupno dopunjavanje, brisanje i mijenjanje baze. IV. OSTVARIVANJE PRAVA POSLOVI OSTVARIVANJA AUTORSKOG PRAVA I SRODNIH PRAVA

lanak 154. (1) Ostvarivanje autorskog prava, odnosno srodnih prava (u daljnjem tekstu: ostvarivanje prava) obuhvaa osobito sljedee poslove: davanje odobrenja za koritenje predmeta zatite autorskog prava odnosno srodnih prava (predmeti zatite), kada je to odobrenje po Zakonu potrebno, naplate naknada za koritenje predmeta zatite, ako se koriste uz naknadu, raspodjele naplaenih naknada nositeljima prava, kontrole nad koritenjem predmeta zatite, pokretanja i voenja postupaka zatite u sluaju povrede prava koja se ostvaruju. (2) U ostvarivanju prava mogu se obavljati svi ili samo neki od poslova iz stavka 1. ovoga lanka. INDIVIDUALNO OSTVARIVANJE PRAVA lanak 155. (1) Ostvarivanje prava koje se odnosi na pojedinano koritenje odreenog predmeta zatite, prema odgovarajuem ugovoru izmeu nositelja prava i korisnika predmeta zatite, obavlja sam nositelj prava osobno ili putem zastupnika. (2) Poslove opunomoenog zastupnika moe obavljati odvjetnik, specijalizirana pravna osoba za ostvarivanje autorskog prava i srodnih prava te udruga iz lanka 157. ovoga Zakona. (3) Specijalizirana pravna osoba iz stavka 2. je trgovako drutvo koje ima najmanje jednu zaposlenu osobu sa zavrenim pravnim fakultetom. KOLEKTIVNO OSTVARIVANJE PRAVA lanak 156. (1) Kolektivno ostvarivanje prava moe obuhvaati sljedee: 1. prava autora: a) pravo javnog izvoenja, javnog prenoenja, javnog priopavanja fiksiranog djela, radiodifuzijskog emitiranja, radiodifuzijskog reemitiranja, javnog priopavanja radiodifuzijskog emitiranja i pravo stavljanja na raspolaganje javnosti nescenskih glazbenih i knjievnih djela, b) pravo reproduciranja (zvunog snimanja) glazbenih djela, c) pravo distribucije ukljuujui pravo iznajmljivanja i pravo na naknadu iz lanka 20. stavka 5. ovoga Zakona, d) pravo na naknadu za javnu posudbu, e) pravo slijeenja pri preprodaji izvornika umjetnikih djela, f) pravo na naknadu za reproduciranje autorskog djela za privatno ili drugo vlastito koritenje, g) pravo na naknadu iz lanka 85. stavka 2. ovoga Zakona, h) pravo na naknadu za priopavanje javnosti narodnih knjievnih i umjetnikih tvorevina. 2. prava umjetnika izvoaa: a) pravo javnog priopavanja fiksirane izvedbe i radiodifuzijskih emitiranja, b) pravo javnog prikazivanja fiksirane izvedbe, c) pravo radiodifuzijskog emitiranja i reemitiranja fiksirane izvedbe, d) pravo stavljanja na raspolaganje javnosti fiksirane izvedbe, e) pravo iznajmljivanja fiksirane izvedbe i pravo na naknadu iz lanka 20. stavka 5. ovoga Zakona, f) pravo na naknadu za javnu posudbu fiksirane izvedbe, g) pravo na naknadu za reproduciranje fiksirane izvedbe za privatno ili drugo vlastito koritenje.

3. prava proizvoaa fonograma: a) pravo stavljanja na raspolaganje javnosti fonograma, b) pravo na naknadu za radiodifuzijsko emitiranje i javno priopavanje fonograma, c) pravo iznajmljivanja fonograma, d) pravo na naknadu za javnu posudbu fonograma, e) pravo na naknadu za reproduciranje fonograma za privatno ili drugo vlastito koritenje. 4. prava filmskih producenata: a) pravo na naknadu za javnu posudbu videograma, b) pravo na naknadu za reproduciranje videograma za privatno ili drugo vlastito koritenje. 5. prava nakladnika: a) pravo na naknadu za reproduciranje svojih pisanih izdanja za privatno ili drugo vlastito koritenje. (2) Pravo radiodifuzijskog emitiranja i reemitiranja iz stavka 1. toaka 1.a) i 2.c), pravo na naknadu za radiodifuzijsko emitiranje iz stavka 1. toke 3.b), pravo iznajmljivanja iz toke 1.c) i to ako se radi o snimljenim glazbenim djelima, 2.e) i 3.c), pravo na naknadu za javnu posudbu iz toke 1.d), 2.f), 3d) i 4.a) te pravo na naknadu za reproduciranje za privatno i drugo vlastito koritenje iz toke 1.f), 2.g), 3.e), 4.b), 5.a) mogu se ostvarivati samo preko udruge za kolektivno ostvarivanje prava. (3) Odredbe iz stavka 2. ovoga lanka ne primjenjuju se za kabelsko reemitiranje ako se radi o organizaciji za radiodifuziju u pogledu njezinih vlastitih emitiranja, bez obzira radi li se o njezinim vlastitim pravima ili su joj ta prava prenijeli drugi nositelji autorskog prava i srodnih prava. UDRUGE ZA KOLEKTIVNO OSTVARIVANJE PRAVA lanak 157. (1) Kolektivno ostvarivanje prava moe obavljati udruga nositelja prava koja ima za obavljanje takve djelatnosti odobrenje Dravnog zavoda za intelektualno vlasnitvo (u daljnjem tekstu: Zavod). (2) Odobrenje iz stavka 1. ovoga lanka Zavod izdaje udruzi koja: a) ima sjedite u Republici Hrvatskoj, b) ima odgovarajui poslovni prostor, opremu i strunu slubu s najmanje jednom zaposlenom osobom sa zavrenim pravnim fakultetom, c) kolektivno ostvarivanje prava obavlja kao jedinu djelatnost, osim ako nije rije o kulturnoj ili umjetnikoj djelatnosti te djelatnosti udruge kojom se ostvaruju struni ili socijalni interesi lanova. (3) Udruga ostvaruje prava u svoje ime i za raun nositelja prava. OSTVARIVANJE PRAVA PUTEM UDRUGE lanak 158. (1) Udruga za kolektivno ostvarivanje prava moe ostvarivati jednu, dvije ili vie vrsta prava koja se, u pravilu, odnose na pojedinu vrstu nositelja autorskog prava, odnosno srodnih prava. (2) Udruga moe povjeriti drugoj udruzi iz lanka 157. stavka 1. ovoga Zakona obavljanje odreene provedbene poslove ostvarivanja prava pisanim ugovorom. Udruga kojoj je povjereno obavljanje poslova ostvarivanja prava te poslove obavlja u ime i za raun udruge koja joj je povjerila obavljanje poslova, ili u svoje ime, a za raun udruge koja joj je povjerila obavljanje poslova. (3) Obavljanje odreenih administrativnih, tehnikih ili pomonih poslova udruga moe povjeriti drugoj fizikoj ili pravnoj osobi pisanim ugovorom. ODOBRENJE ZA OSTVARIVANJE PRAVA lanak 159.

(1) Za kolektivno ostvarivanje prava navedenih u lanku 156. ovoga Zakona Zavod moe izdati odobrenje iz lanka 157. stavka 1. ovoga Zakona samo jednoj udruzi za pojedinu vrstu nositelja prava, i to onoj koja ima najvei broj lanova na temelju dobivenih punomoi, uz primjeren broj ugovora o uzajamnom zastupanju sa stranim udrugama, sukladno strunim mjerilima iz lanka 169. stavka 2. ovoga Zakona. (2) Za udrugu iz stavka 1. ovoga lanka presumira se da ima punomoi za obavljanje poslova ostvarivanja prava svih domaih i stranih nositelja odnosnih prava, osim onog nositelja prava koji je izriito u pisanom obliku obavijestio udrugu da ne ostvaruje njegova prava. (3) Udruga za kolektivno ostvarivanje prava duna je na zahtjev korisnika obavijestiti ga o nositeljima prava ija prava ne ostvaruje na temelju obavijesti iz stavka 2. ovoga lanka. DAVANJE ODOBRENJA ZA KORITENJE lanak 160. (1) Prije poetka koritenja predmeta zatite, pravna odnosno fizika osoba duna je podnijeti zahtjev za odobrenje koritenja odreene vrste predmeta zatite odgovarajuojudruzi za kolektivno ostvarivanje prava. U zahtjevu se navodi vrsta i okolnosti koritenja (kao to su nain, prostor i vrijeme koritenja te ostali podaci o kojima ovisi visina naknade). (2) Udruga za kolektivno ostvarivanje prava daje korisniku odobrenje za koritenje predmeta zatite za ostvarivanje kojih je ovlatena. Odobrenje mora sadravati oznaku vrsta prava na koje se odobrenje odnosi, uvjete koritenja s obzirom na nain, prostor i vrijeme koritenja te visinu naknade za koritenje, ako je koritenje uz naknadu. (3) Korisnik je duan bez odlaganja obavijestiti udrugu za kolektivno ostvarivanje prava o svakoj promjeni okolnosti koritenja ili o samom prestanku koritenja, radi izmjene uvjeta pod kojima je odobrenje dano, odnosno radi povlaenja odobrenja. (4) Pravna ili fizika osoba koja omogui koritenje svog prostora drugoj osobi koja u tom prostoru koristi predmete zatite, duna je provjeriti ima li ta druga osoba odgovarajue odobrenje za koritenje predmeta zatite. Ako pravna ili fizika osoba omogui koritenje svog prostora osobi koja nema odgovarajue odobrenje za koritenje predmeta zatite, a znala je ili je morala znati da e se u tom prostoru koristiti predmeti zatite, solidarno odgovara za isplatu odgovarajue naknade za koritenje predmeta zatite. PRIBAVLJANJE PODATAKA lanak 161. U sluaju nedostatno dobivenih podataka odnosno neovlatenog koritenja predmeta zatite nadlena tijela dravne uprave odnosno pravne osobe dostavit e udrugama za kolektivno ostvarivanje prava na njihov upit, podatke o kojima vode evidenciju, a odnose se na ostvarivanje prava iz ovoga Zakona. NAKNADA ZA KORITENJE PREDMETA ZATITE lanak 162. (1) Naknada za koritenje predmeta zatite utvruje se prvenstveno ugovorom izmeu udruge za kolektivno ostvarivanje prava i korisnika predmeta zatite ili ugovorom izmeu udruge za kolektivno ostvarivanje prava i udruge korisnika predmeta zatite, odnosno njihove komore. (2) Ako naknada nije odreena sukladno stavku 1. ovoga lanka, naknada se plaa prema cjeniku udruge za kolektivno ostvarivanje prava.

(3) Udruge za kolektivno ostvarivanje prava dune su prije utvrivanja cjenika iz stavka 2. ovoga lanka zatraiti oitovanje o prijedlogu cjenika od Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtnike komore (u daljnjemtekstu: komore) i udruge organizacija za radiodifuziju koje okupljaju veinu korisnika predmeta zatite (u daljnjem tekstu: udruge organizacija za radiodifuziju). (4) Ako komore i udruge organizacija za radiodifuziju ne dostave pisano oitovanje udruzi za kolektivno ostvarivanje prava u roku od 30 dana, smatrat e se da se ne protive prijedlogu cjenika. (5) Ako udruga za kolektivno ostvarivanje prava ne prihvati u cijelosti ili djelomice prijedloge iz oitovanja komora i udruga organizacija za radiodifuziju, zatrait e u roku od 15 dana od primitka oitovanja miljenje Vijea strunjaka za naknade na podruju autorskog prava, odnosno srodnih prava (u daljnjem tekstu: Vijee strunjaka) o predmetu neslaganja. Vijee strunjaka dat e svoje miljenje u roku od 30 dana od primitka zahtjeva. (6) Do dovrenja postupka utvrivanja cjenika, sukladno odredbama iz stavka 3., 4. i 5. ovoga lanka, naknada se plaa prema postojeem cjeniku, a ako cjenik ne obuhvaa pojedinu vrstu koritenja predmeta zatite kao akontacija prema prijedlogu cjenika. (7) Miljenje Vijea strunjaka iz stavka 5. ovoga lanka sadrava ocjenu o tome obuhvaa li cjenik udruge za kolektivno ostvarivanje prava ona prava za koja ta udruga ima odobrenje Zavoda i miljenje je li naknada odreena uskladu s naelima iz lanka 165. ovoga Zakona. Ako Vijee strunjaka ne donese miljenje u roku iz stavka 5. ovoga lanka smatra se da je suglasno s prijedlogom cjenika. (8) Nakon provedenog postupka po odredbama iz ovoga lanka, cjenik se objavljuje u slubenom glasilu Dravnog zavoda za intelektualno vlasnitvo. POSREDOVANJE lanak 163. (1) Vijee strunjaka obavlja i posredovanje u pogledu sklapanja ugovora o kabelskoj retransmisiji izmeu organizacija za radiodifuziju i kabelskih operatora, te posredovanje u pogledu omoguavanja pristupa autorskom djelu i njegovog koritenja u skladu s ogranienjem iz nekog od lanaka 82.-87. ovoga Zakona, izmeu osobe koja tvrdi da je na temelju ovoga Zakona ovlatena koristiti se autorskim djelom bez autorovog odobrenja ili bez autorovog odobrenja i bez plaanja naknade i autora, odnosno druge osobe koja je primijenila tehnike mjere zatite pristupa ili koritenja autorskih djela ili koja ima ovlast i mogunosti otkloniti ih. (2) Ako organizacija za radiodifuziju i kabelski operator ne postignu dogovor o sadraju ugovora o kabelskoj retransmisiji emitiranja te organizacije za radiodifuziju, svaka od navedenih strana moe zatraiti posredovanje Vijea strunjaka u pogledu sklapanja tog ugovora. Vijee strunjaka e u pregovorima u svojstvu posrednika pomoi da navedene strane postignu sporazum. Vijee strunjaka je ovlateno stranama davati prijedloge o ureenju meusobnih odnosa. Prijedloge e Vijee strunjaka stranama dostaviti osobno ili u preporuenom pismu. Ako se ni jedna od strana ne usprotivi prijedlogu Vijea strunjaka preporuenim pismom poslanim u roku od tri mjeseca od primitka prijedloga Vijea strunjaka, smatra se da su obje strane prihvatile prijedlog Vijea strunjaka i obvezatne su ga uvrstiti u ugovor o kabelskoj retransmisiji. (3) Organizacija za radiodifuziju i kabelski operator su dune zapoeti, voditi i okonati pregovore o sklapanju ugovora o kabelskoj retransmisiji u dobroj vjeri. Za zlouporabu pregovora ili svog poloaja u pregovorima, kao i za zlouporabu svojih prava odgovaraju u skladu s opim propisima. (4) Odredbe iz stavaka 2. i 3. ovoga lanka primjenjuju se na odgovarajui

nain i na obavljanje posredovanja iz stavka 1. ovoga lanka, u pogledu omoguavanja pristupa autorskom djelu i njegovog koritenja u skladu s ogranienjem iz nekog od lanaka 82.-87. ovoga Zakona. SASTAV I RAD VIJEA STRUNJAKA lanak 164. (1) Vijee strunjaka sastoji se od predsjednika i etiri lana. Predsjednika i lanove Vijea strunjaka na razdoblje od etiri godine imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra. Predsjednik i lanovi Vijea strunjaka imenuju se iz reda istaknutih strunjaka koji svojim dosadanjim dostignuima i poznavanjem problema vezanih za podruje primjene autorskog i srodnih prava mogu pridonijeti ostvarivanju ciljeva zbog kojih je Vijee strunjaka osnovano. (2) Ministar pokree postupak izbora predsjednika i lanova Vijea strunjaka javnim pozivom. (3) Ako ministar smatra da predloeni kandidati ne osiguravaju primjeren sastav Vijea strunjaka, moe jo jednom ponoviti postupak izbora. (4) Vijee strunjaka donosi miljenje na sjednici veinom glasova svih lanova Vijea strunjaka. (5) Prije davanja miljenja Vijee strunjaka moe pozvati osobe strune za pojedina pitanja da sudjeluju u radu sjednica Vijea strunjaka bez prava odluivanja. U radu Vijea strunjaka mogu sudjelovati, bez prava odluivanja, i dunosnici i drugi slubenici Zavoda za podruje rada sjednice Vijea strunjaka. (6) Predsjednik, lanovi Vijea strunjaka i pozvani strunjaci imaju pravo na naknadu za rad. Naknadu snose stranke koje sudjeluju u postupku pred Vijeem strunjaka, u pravilu u jednakim dijelovima, ako Vijee strunjaka ne odlui drukije. (7) Vijee strunjaka donosi poslovnik o svom radu. Visinu naknade iz stavka 6. ovoga lanka propisat e ministar. NAELA ZA ODREIVANJE VISINE NAKNADE CJENIKOM lanak 165. (1) Ako je koritenje predmeta zatite nuno za djelatnost korisnika na nain da djelatnost korisnika ovisi o koritenju predmeta zatite, kao to je to u sluaju radiodifuzijskog emitiranja, koncertnih, plesnih i drugih koritenja predmeta zatite uz naplatu, visina naknade odreuje se, u pravilu, u postotku od prihoda, odnosno primitka to ga korisnik ostvaruje od koritenja predmeta zatite. (2) Ako se koritenjem predmeta zatite ne ostvaruje prihod, odnosno primitak, visina naknade moe se odrediti u postotku od trokova potrebnih za koritenje predmeta zatite kao to su naknade ili plae umjetnika izvoaa ili troak koritenja prostora za koritenje predmeta zatite ili drugi odgovarajui troak. (3) Uz naknade koje se odreuju u postotku odredit e se najnie svote naknada. (4) U sluaju da korisnik uskrati davanje podataka potrebnih za odreivanje naknade u postotku, udruga za ostvarivanje prava moe sama utvrditi te podatke prema podacima dobivenim sukladno lanku 161. ovoga Zakona. (5) Ako koritenje predmeta zatite nije nuno korisniku, ali je korisno ili ugodno (kao to je to u sluaju smjetajnih objekata, izlobenih prostora, prijevoznih sredstava i nekih ugostiteljskih objekata), visina naknada odreuje se u paualnim iznosima za stalna i za povremena koritenja predmeta zatite. (6) Prilikom utvrivanja visine paualne naknade i naknade iz stavka 3. ovoga lanka uzimaju se u obzir okolnosti koritenja, kao to su vrsta koritenja, mjesto

i zemljopisno podruje koritenja, kategorija i veliina prostora u kojem se koriste predmeti zatite, trajanje i broj koritenja te razlike u visini cijena u poslovanju korisnika. RASPODJELA NAKNADA lanak 166. (1) Raspodjela naplaene naknade nositeljima prava obavlja se u pravilu prema podacima o koritenju predmeta zatite. (2) Korisnik je duan dostavljati udruzi za kolektivno ostvarivanje prava potpune podatke o mjestu i vremenu koritenja pojedinih predmeta zatite radi raspodjele naplaenih naknada i to u roku odreenom ugovorom o koritenju predmeta zatite. Ako ne postoji takva ugovorna odredba, korisnik je duan dostaviti udruzi podatke, najkasnije u roku od 15 dana od dana koritenja. (3) Za vrste koritenja predmeta zatite za koje nije mogue obaviti raspodjelu na temelju podataka o koritenju, ili bi to oito bilo neekonomino, raspodjela se moe obaviti primjenom metode uzoraka koji u najveoj mjeri odgovaraju stvarnom koritenju predmeta zatite. PRAVILA O RASPODJELI NAKNADA lanak 167. (1) Udruga za kolektivno ostvarivanje prava mora imati pravila o raspodjeli naplaenih naknada koja donosi tijelo utvreno statutom udruge. (2) Pravila sadravaju odredbe osobito o: predmetu zatite i nositeljima prava na koje se pravila odnose, utvrivanju udjela pojedinog nositelja prava u naplaenim naknadama pri emu se mogu stimulirati predmeti zatite od posebne vrijednosti za kulturu i nacionalno stvaralatvo, utvrivanju iznosa za isplatu nakon odbitka trokova ostvarivanja prava, izdvajanja u fondove predviene zakonom, statutom udruge ili meunarodnim ugovorima o uzajamnom zastupanju udruga za kolektivno ostvarivanje prava, rokovima u kojima se obavljaju obrauni i isplate raspodijeljenih naknada. (3) Sredstva naplaenih naknada mogu se koristiti u skladu s pravilima iz stavka 2. ovoga lankai odredbama ovoga Zakona. (4) Ugovori o raspodjeli izmeu nositelja prava istog djela imaju prednost pred pravilima o raspodjeli. (5) Ukupni trokovi udruge za kolektivno ostvarivanje prava mogu iznositi najvie 30 % od naplaenih naknada. U ukupne trokove udruge uraunavaju se i sredstva utroena na unapreenje sustava ostvarivanja i zatite autorskog i srodnih prava. Tijela udruge mogu, izvan ovako odreenih ukupnih trokova, odluiti da se iz ukupnih sredstava naplaenih naknada najvie 3% utroi na mjere usmjerene protiv piratstva i krivotvorenja te druge mjere usmjerene na podizanje razine svijesti o vrijednosti autorskog i srodnih prava. (6) Obrauni i isplate naknada moraju se obavljati najmanje jedanput godinje. (7) Opi obraun raspodjele mora utvrditi nadleno tijelo udruge te ispitati i ocijeniti ovlateni revizor. (8) Udruga je duna dostaviti opi obraun raspodjele iz stavka 7. ovoga lanka Zavodu u roku od 15 dana od dana primitka izvjea o obavljenoj reviziji. POTICANJE STVARALATVA I KULTURNE RAZNOLIKOSTI lanak 167.a (1) Udruga za kolektivno ostvarivanje prava duna je u punomoima o zastupanju sa svojim lanovima te u meunarodnim ugovorima o uzajamnom

zastupanju predvidjeti izdvajanja u fond za poticanje odgovarajueg umjetnikog i kulturnog stvaralatva preteno nekomercijalne naravi i kulturne raznolikosti u odgovarajuem umjetnikom i kulturnom podruju, kojeg je duna predvidjeti u pravilima iz lanka 167. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona. Prihod fonda nije doputeno koristiti u druge svrhe, kao to su trokovi iz lanka 167. Stavka 5. Ovoga Zakona. (2) Ukupna sredstva naplaenih naknada koja tijekom razdoblja od 5 godina nisu raspodijeljena zbog opravdane nemogunosti utvrivanja nositelja prava ili predmeta zatite, udruga je takoer duna izdvojiti u fond iz stavka 1. ovoga lanka. (3) Bez obzira na izdvajanja iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka, udruga je duna 30% sredstava naplaenih naknada prikupljenih na ime prava na naknadu za reproduciranje za privatno ili drugo vlastito koritenje iz lanka 32., lanka 128. stavka 1., lanka 136., lanka 141., te lanka 145. stavka 1. ovoga Zakona izdvojiti u fond iz stavka 1. ovoga lanka. (4) O raspodjeli sredstava iz fonda iz stavka 1. ovoga lanka odluuje kolektivno tijelo udruge odreeno statutom udruge, te o tome izvjetava skuptinu udruge u skladu sa statutom udruge. Izvjee o izdvajanju u fond iz stavka 1. ovoga lanka, kao i o raspodjeli sredstava iz tog fonda, udruga je duna dostaviti Zavodu i Ministru kulture na kraju svake godine za prethodnu godinu. Udruga je duna raspodjelu sredstava izvriti iskljuivo u svrhu poticanja odgovarajueg umjetnikog i kulturnog stvaralatva preteito nekomercijalne naravi i kulturne raznolikosti u odgovarajuem umjetnikom i kulturnom podruju. KONTROLA NAD KORITENJEM PREDMETA ZATITE lanak 168. (1) Udruga za kolektivno ostvarivanje prava moe kontrolirati koritenje predmeta zatite za koje ima odobrenje Zavoda. (2) Korisnici predmeta zatite duni su davati udruzi za kolektivno ostvarivanje prava podatke relevantne za to ostvarivanje te omoguiti uvid u odgovarajuu dokumentaciju. (3) U ostvarivanju kontrole iz stavka 1. ovoga lanka udrugama za kolektivno ostvarivanje prava mogu na zahtjev pruati pomo u obavljanju kontrole nad koritenjem predmeta zatite tijela dravne uprave nadlena za poslove inspekcije, sluba carine kao i nadlene policijske uprave ili policijske stanice. (4) Na zahtjev autora, odnosno udruge za kolektivno ostvarivanje prava nadlena policijska uprava ili policijska stanica zabranit e odravanje priredbe na kojoj se koriste predmeti zatite, ako prireivanema odobrenje autora, odnosno udruge za kolektivno ostvarivanje prava. POSLOVI ZAVODA U POGLEDU KOLEKTIVNOG OSTVARIVANJA PRAVA lanak 169. (1) Zavod izdaje odobrenje udrugama iz lanka 157. ovoga Zakona. (2) Ministar e propisati struna mjerila i postupak izdavanja odobrenja iz stavka 1. ovoga lanka. (3) Zavod vodi evidenciju udruga za kolektivno ostvarivanje prava. (4) Zavod e opozvati odobrenje iz stavka 1. ovoga lanka ako udruga prestane udovoljavati propisanim mjerilima i ako tee i ponovljeno kri odredbe iz ovoga Zakona. U tom e sluaju Zavod prethodno pisanim putem upozoriti udrugu i dati joj rok od 30 dana za uklanjanje utvrenih nepravilnosti. (5) Rjeenje o odobrenju obavljanja djelatnosti te opoziv odobrenja objavljuje se u slubenom glasilu Dravnog zavoda za intelektualno vlasnitvo. Opoziv odobrenja iz stavka 3. ovoga lanka stupa na snagu tridesetog dana od dana objave.

(6) Zavod obavlja inspekcijski nadzor nad radom udruga koje obavljaju djelatnost kolektivnog ostvarivanja prava.

INSPEKCIJSKA OVLATENJA lanak 170. (1) U obavljanju inspekcijskog nadzora iz lanka 169. stavka 6. ovoga Zakona dravni slubenik Zavoda zaduen za provedbu inspekcijskog nadzora (u daljnjem tekstu: inspektor) ovlaten je zahtijevati uvid u isprave i poslovnu dokumentaciju koja se odnosi na obavljanje djelatnosti kolektivnog ostvarivanja prava. (2) Ako inspektor u provoenju nadzora utvrdi da udruga obavlja djelatnost kolektivnog ostvarivanja prava protivno izdanom rjeenju odnosno odredbama iz ovoga Zakona, rjeenjem e narediti uklanjanje utvrenih nedostataka inepravilnosti u odreenom roku. (3) Ako u zadanom roku nedostaci i nepravilnosti ne budu uklonjeni, inspektor podnosi zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka zbog prekraja iz lanka 191. ovoga Zakona ili opoziva odobrenje iz lanka 169. stavka 4. ovoga Zakona. (4) Zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka inspektor moe podnijeti s obzirom na vrstu nalaza i neovisno o rjeenjem zadanom roku za uklanjanje nedostataka. (5) Poduzetim mjerama iz stavka 2., 3. i 4. ovoga lanka inspektor je duan obavijestiti ured dravne uprave koji vodi upis udruge u registru udruga. STRUNI I DRUGI POSLOVI ZAVODA lanak 171. Zavod obavlja strune, tehnike i administrativne poslove vezane za osnivanje i rad Vijea strunjaka za naknade na podruju autorskog prava, odnosno srodnih prava te druge poslove iz svoje nadlenosti na tom podruju. V. ZATITA PRAVA U SLUAJU POVREDE PRAVO NA ZATITU lanak 172. (1) Nositelj prava iz ovoga Zakona koje mu je protupravno povrijeeno, ima pravo na zatitu tog prava. (2) Ako nije to posebno propisano zakonom, pravo na zatitu iz stavka 1. ovoga lanka ovlauje svojeg nositelja da od osobe koja je njegovo pravo povrijedila, ili njezinog sveopeg slijednika, zahtijeva prestanak radnje koja to pravo vrijea i proputanje takvih ili slinih radnji ubudue (prestanak uznemiravanja), popravljanje nanesene tete (naknada tete), plaanje naknade za neovlateno koritenje, plaanje zakonom odreenog penala, vraanje ili naknaivanje svih koristi koje je bez osnove stekla od povrijeenog prava (vraanje steenog bez osnove), utvrenje uinjene povrede, kao i objavu pravomone presude kojom je sud, makar i djelomino, udovoljio zahtjevu usmjerenom na zatitu prava iz ovoga Zakona. (3) Uz izvornog nositelja prava iz ovoga Zakona, pravo na odgovarajuu zatitu imaju i osobe koje su na temelju pravnog posla stekle izvedeno pravo iz tih prava, a sukladno sadraju i naravi tog izvedenog prava. (4) Pravo na zatitu prelazi na nasljednike. (5) Postoji li vie nositelja istog prava iz ovoga Zakona svaki od njih ima pravo na zatitu svojeg prava prema drugim nositeljima. (6) Odredbe stavka 1., 2. i 3. ovoga lanka primjenjuju se na odgovarajui nain i kad prijeti opasnost povrede tih prava. (7) Tvorevine nastale povredom prava iz ovoga Zakona ne uivaju zatitu predvienu ovim Zakonom. (8) Odredbe ovoga lanka ne utjeu na zahtjeve predviene drugim

odredbama ovoga Zakona. SOLIDARNOST lanak 173. (1) Kada je pravo iz ovoga Zakona povrijeeno, svaki od vie nositelja istog prava moe prema treima zahtijevati zatitu prava koje je povrijeeno kao da je njegov jedini nositelj, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno. Predaju cijelog predmeta moe od treega zahtijevati samo prema obveznopravnim pravilima o nedjeljivim obvezama. Kada osoba koja je povrijedila pravo ispuni zahtjeve jednog od vie nositelja istog prava, njegova obveza prestaje i prema ostalim nositeljima istog prava. Ako je rije o sudskom postupku koji je u tijeku, nositelji se istog prava smatraju jedinstvenim suparniarima. (2) Ako vie osoba povrijedi zajednikim djelovanjem neko od prava iz ovoga Zakona, njihova je odgovornost solidarna. ZATITA PRAVA KOJA SE OSTVARUJU KOLEKTIVNO I DOKAZIVANJE NJIHOVE POVREDE lanak 174. (1) Udruge ovlatene za kolektivno ostvarivanje prava ovlatene su u svoje ime pokretati i voditi sudske i upravne postupke za zatitu onih prava iz ovoga Zakona koja ovlateno kolektivno ostvaruju. (2) Kad udruga za kolektivno ostvarivanje dokae da je dolo do povrede prava iz ovoga Zakona koja ona ovlateno kolektivno ostvaruje, nije potrebno utvrivati povredu prava pojedinih nositelja koja se kolektivno ostvaruju. ZATITA TEHNIKIH MJERA lanak 175. (1) Osujeivanje uinkovitih tehnikih mjera koje slue za zatitu prava predvienih ovim Zakonom predstavlja povredu tog prava osim ako ovim Zakonom nije drukije posebno odreeno. (2) Osujeivanje tehnikih mjera predstavlja, po ovom Zakonu, takoer proizvodnja, uvoz, distribucija, prodaja, najam, oglaavanje prodaje ili najma, ili posjedovanje iz komercijalnih razloga tehnologije, raunalnih programa, sredstava, proizvoda ili komponenti, ili pruanje usluga: koji se predstavljaju, oglaavaju ili se njima trguje iz razloga osujeivanja tehnikih mjera, ili koji imaju znatnije komercijalno znaenje ogranieno na osujeivanje tehnikih mjera ili im je uporaba ograniena na osujeivanje tehnikih mjera, koji su prvenstveno sastavljeni, proizvedeni, prilagoeni ili izraeni radi osujeivanja ili omoguavanja osujeivanja uinkovitih tehnikih mjera. (3) Zahtjev se moe podnijeti protiv osobe koja je znala ili morala znati da osujeuje ili omoguava osujeivanje tehnikih mjera. Smatra se da onaj koji postupa na nain opisan u stavku 2. ovoga lanka mora znati da osujeuje ili omoguava osujeivanje tehnikih mjera. (4) Tehnike mjere oznaavaju za potrebe ovoga Zakona svaku tehnologiju, raunalni program, sredstvo, proizvod ili komponentu koji su napravljeni da u uobiajenom djelovanju sprjeavaju ili ograniavaju radnje koje nositelj prava iz ovoga Zakona nije dopustio. Tehnike mjere smatraju se uinkovitim kada nositelji prava iz ovoga Zakona koritenje svojih autorskih djela, odnosno svojih predmeta srodnih prava ograniavaju putem primjene kontrole pristupa ili zatitnog postupka kao to je enkripcija, premetanje (scrambling) ili druga preinaka ili nadzor umnoavanja kojima se postie cilj zatite. (5) Odredbe ovoga lanka ne primjenjuje se u svezi raunalnih programa.

ZATITA PODATAKA O UPRAVLJANJU PRAVIMA lanak 176. (1) Povredu autorskog prava i srodnih prava propisanih ovim Zakonom ini i osoba koja zna da bez ovlatenja: uklanja ili preinauje podatke o upravljanju pravima u elektronikom obliku, proizvodi, distribuira, uvozi radi stavljanja na trite, emitira, priopava javnosti ili stavlja na raspolaganje javnosti autorska djela i predmete srodnih prava s kojih su podaci o upravljanju pravima u elektronikom obliku uklonjeni ili preinaeni bez ovlatenja nositelja tog prava ako zna ili mora znati da time uzrokuje, omoguava, olakava ili prikriva povredu prava iz ovoga Zakona. (2) Podaci o upravljanju pravima, po ovom Zakonu, jesu podaci navedeni od strane nositelja prava kojima se identificira autorsko djelo odnosno predmet zatite srodnog prava, nositelj prava, uvjeti uporabe odnosno koritenja djela, kao i brojkeili kodovi koji predstavljaju takve podatke ako su navedeni na primjerku autorskog djela ili predmeta srodnog prava iz ovoga Zakona ili se pojavljuju u svezi s njihovim priopavanjem javnosti. ZAHTJEV ZA PRESTANKOM POVREDE PRAVA lanak 177. (1) Nositelj prava iz ovoga Zakona ije je pravo povrijeeno moe zahtijevati prestanak povrede i zabranu takve ili sline povrede ubudue. (2) Da bi ostvario svoje pravo iz stavka 1. ovoga lanka dovoljno je da se nositelj prava pozove na nj i dokae da ga tuenik uznemirava. Ako tuenik tvrdi da ima pravo poduzimati ono to nositelja prava uznemirava, na njemu je da to dokae. ZAHTJEV ZA POPRAVLJANJEMTETE lanak 178. Ako je povredom kojeg prava iz ovoga Zakona nastala teta, nositelj prava ima pravo zahtijevati njeno popravljanje prema opim pravilima o popravljanju tete. ZAHTJEV ZA NAKNADOM ZBOG NEOVLATENOG KORITENJA I ZAHTJEV ZA KORISTIMA STEENIM NEOVLATENIM KORITENJEM lanak 179. (1) Ako je neovlatenim koritenjem autorskog djela ili predmeta srodnog prava povrijeeno pravo nositelja prava iz ovoga Zakona, nositelj prava, odnosno udruga za kolektivno ostvarivanje odnosnih prava moe zahtijevati naknadu koja je uobiajena za tu vrstu koritenja ili naknadu koja je propisana cjenikom iz lanka 162. stavka 2. ovoga Zakona. (2) Smatra se da je pravo koje se ostvaruje kolektivno povrijeeno na nain opisan u stavku 1. ovoga lanka kada su autorsko djelo ili predmet srodnog prava koriteni bez ugovora ili bez odobrenja udruge za kolektivno ostvarivanje ili kada ugovor ili odobrenje nisu valjani. (3) Ako je bespravnim koritenjem kojeg prava iz ovoga Zakona steena neka korist, nositelj prava ima pravo zahtijevati tako steenu korist prema opim pravilima o stjecanju bez osnove. ZAHTJEV ZA OBJAVOM PRESUDE lanak 180. Osoba ije je pravo iz ovoga Zakona povrijeeno ima pravo zahtijevati da pravomona presuda kojom se makar i djelomino udovoljilo zahtjevu usmjerenom na zatitu tog prava bude objavljena u sredstvima javnog priopavanja na troak tuenika. Sud e na prijedlog tuitelja odluiti u kojem e sredstvu javnog priopavanja presuda biti objavljena te hoe li se objaviti cijela

presuda ili njezin dio. Odlui li sud da se objavi samo dio presude mora se objaviti barem izreka kao i onaj dio presude iz kojeg je vidljivo o kakvoj se povredi radi i tko je povrijedio odnosno pravo. ZAHTJEV ZA UNITENJEM, PREINAENJEM ILI PREDAJOM PRIMJERAKA NASTALIH POVREDOM I SREDSTAVA KOJIMA JE POVREDA POINJENA lanak 181. (1) Nositelj ije je iskljuivo pravo iz ovoga Zakona povrijeeno ima pravo zahtijevati unitenje, odnosno preinaenje svih primjeraka koji su bespravno izraeni ili stavljeni na trite ili su namijenjeni stavljanju na trite. (2) Umjesto mjere iz stavka 1. ovoga lanka onaj ije je pravo iz ovoga Zakona povrijeeno ima pravo zahtijevati da mu kritelj prava koji je u posjedu primjeraka iz stavka 1. ovoga lanka, ili je njihov vlasnik, preda takve primjerke uz naknadu koja ne moe biti via od trokova njihove proizvodnje. (3) Odredbe iz stavka 1. i 2. ovoga lanka odnose se na arhitektonska djela samo ako postoji posebno opravdan razlog za njihovo unitenje odnosno predaju. (4) Ako su mjere iz stavka 1., 2. i 3. ovoga lanka u odreenom sluaju nerazmjerne naravi i intenzitetu povrede, a povreda se moe otkloniti na neki drugi nain, sud moe, u granicama tubenog zahtjeva, za takav sluaj odrediti druge potrebne mjere. U tom sluaju nositelju prava pripada barem naknada u iznosu koji ne moe biti manji od onog koji bi dobio za ovlateno koritenje odnosnog prava. (5) Mjere iz stavka 1. i 2. ovoga lanka ne odnose se na odvojive dijelove primjeraka ija proizvodnja i stavljanje na trite nisu bespravni. (6) Odredbe iz ovoga lanka na odgovarajui nain primjenjuju se i na sredstva koritena ili namijenjena za izradu primjeraka kojima se ini povreda prava iz ovoga Zakona ili koja su iskljuivo ili preteito namijenjena za to. (7) Odredbe iz ovoga lanka nee se primjenjivati ako bi unitenjem sredstava iz stavka 6. ovoga lanka nastala vea teta od tete koja je nastala povredom prava iz ovoga Zakona osim ako se radi o sredstvima koja su iskljuivo ili preteito namijenjena za povredu prava iz ovoga Zakona. (8) Zahtjevi iz ovoga lanka u odnosu na tree potene osobe zastarijevaju 3 godine od kad je nositelj prava saznao za bespravnu izradu predmeta, odnosno njihovo stavljanje na trite, odnosno da su namijenjeni za stavljanje na trite, a najkasnije za 5 godina od bespravne izrade, odnosno stavljanja na trite. ZAHTJEV KOD POVREDE PRAVA NAVOENJA AUTORA I UMJETNIKA IZVOAA lanak 182. (1) Uz ostale zahtjeve predviene ovim Zakonom, autor i umjetnik izvoa ije ime, pseudonim ili neka druga umjetnika oznaka nisu navedeni prilikom koritenja autorskog djela odnosno izvedbe, ili su pogreno ili nepotpuno navedeni, mogu zahtijevati od osoba koje koriste autorsko djelo ili izvedbu da ih naknadno odnosno ispravno navedu autorom ili umjetnikom izvoaem. (2) Odredbe prethodnog stavka se na odgovarajui nain primjenjuju kad se protivno zabrani pri koritenju autorskog djela odnosno izvedbe oznai autor, odnosno umjetnik izvoa. (3) Autor odnosno umjetnik izvoa nee imati pravo na zahtjeve iz ovoga lanka ako se autorsko djelo odnosno izvedba koristi uz njihovo odobrenje, a nain koritenja je takav da ne omoguava oznaavanje autora, odnosno umjetnika izvoaa.

PENAL lanak 183. (1) Onajije je imovinsko ili pravo iz poglavlja 3.3. Druga prava autora ovoga Zakona povrijeeno namjerno ili krajnjom nepanjom ima pravo zahtijevati naknadu u dvostrukom iznosu (penal) od ugovorene, a ako nije ugovorena od odgovarajue uobiajene, od osobe koja je njegovo pravo povrijedila namjerno ili krajnjom nepanjom. (2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka ne moe se dokazivati da teta nije nastala. (3) Ako je nastala teta vea od penala iz stavka 1. ovoga lanka, nositelj prava ovlaten je zahtijevati razliku do popravljanja potpune tete. ZASTARA lanak 184. (1) Pravo na zatitu prava iz ovoga Zakona ne zastarijeva ako ovim Zakonom nije drukije odreeno. (2) Zahtjevi iz ovoga Zakona koji su po svojoj naravi obveznopravni, a za njih ovim Zakonom nije odreen posebni zastarni rok, zastarijevaju prema opim pravilima o zastari. PRIVREMENE MJERE ZBOG POVREDE PRAVA lanak 185. (1) Na zahtjev nositelja prava iz ovoga Zakona koji uini vjerojatnim da mu je pravo povrijeeno ili da prijeti opasnost od povrede, sud moe odrediti bilo koju privremenu mjeru koja je usmjerena na prestanak ili sprjeavanje povrede, a osobito: naloiti protivniku osiguranja da prestane odnosno odustane od radnji kojima se povreuje pravo iz ovoga Zakona; ovaj nalog sud moe izrei i protiv posrednika ije usluge koriste tree osobe da bi povrijedile pravo iz ovoga Zakona; odrediti oduzimanje ili iskljuenje iz prometa proizvoda kojima se protupravno povreuje pravo iz ovoga Zakona. (2) Na zahtjev nositelja prava iz ovoga Zakona koji uini vjerojatnim da mu je pravo povrijeeno u obavljanju gospodarske djelatnosti s ciljem pribavljanja gospodarske ili ekonomske koristi, te da mu zbog takve povrede prijeti nenadoknadiva teta, pored privremenih mjera iz stavka 1. ovoga lanka, sud moe odrediti i oduzimanje pokretnina ili nekretnina u vlasnitvu protivnika osiguranja koje nisu u neposrednoj vezi s povredom, kao i zabranu raspolaganja sredstvima na raunu kod financijskih institucija i raspolaganja drugom imovinom. (3) Radi odreivanja i provedbe privremene mjere iz stavka 2. ovoga lanka sud moe zahtijevati od protivnika osiguranja ili drugih osoba koje time raspolau, dostavu bankovnih, financijskih i drugih ekonomskih podataka, ili pristup drugim potrebnim podacima i dokumentima. Sud je duan osigurati uvanje tajnosti ovih podataka, te zabraniti svaku zlouporabu ovih podataka. (4) Privremena mjera iz stavka 1. ovoga lanka se moe izrei i bez obavjeivanjaprotivnika osiguranja ako predlagatelj osiguranja uini vjerojatnim da u protivnom privremena mjera nee biti uinkovita, ili da prijeti opasnost od nastanka nenadoknadive tete. Privremena mjera iz stavka 2. ovoga lanka se moe izrei i bez obavjeivanja protivnika osiguranja ako predlagatelj osiguranja uini vjerojatnim da u protivnom privremena mjera nee biti uinkovita ili da je s obzirom na osobito teke okolnosti povrede to potrebno. Ako je privremena mjera izreena bez obavjeivanja protivnika osiguranja, sud e rjeenje o privremenoj mjeri, odmah po njenoj provedbi, dostaviti protivniku osiguranja. (5) U rjeenju kojim se odreuje privremena mjera sud e odrediti i trajanje te

mjere, a ako je mjera odreena prije podnoenja tube, i rok u kojemu predlagatelj osiguranja mora podnijeti tubu radi opravdanja mjere, koji ne moe biti krai od 20 radnih odnosno 31 kalendarski dan od dana dostave rjeenja predlagatelju osiguranja, ovisno o tome koji kasnije istjee. (6) Na pitanja koja nisu ureena u ovom lanku primjenjuju se odredbe Ovrnog zakona. (7) Odredbe ovoga lanka su bez utjecaja na mogunost odreivanja privremenih mjera prema drugim odredbama ovoga Zakona i odredbama Ovrnog zakona. PRIVREMENE MJERE ZA OSIGURANJE DOKAZA lanak 185.a (1) Na zahtjev nositelja prava iz ovoga Zakona koji uini vjerojatnim da mu je pravo povrijeeno ili da prijeti opasnost od povrede, sud moe odrediti privremenu mjeru radi osiguranja dokaza. (2) Privremenom mjerom iz stavka 1. ovoga lanka sud moe osobito odrediti: izradu detaljnog opisa robe za koju se uini vjerojatnim da se njome povreuje pravo iz ovoga Zakona, uz ili bez uzimanja primjeraka, oduzimanje robe za koju se uini vjerojatnim da se njome povreuje pravo iz ovoga Zakona, oduzimanje materijala i sredstava to su upotrijebljeni za izradu i distribuciju robe za koju se uini vjerojatnim da se njome povreuje pravo iz ovoga Zakona, te dokumentacije koja se na to odnosi. (3) Privremena mjera iz ovoga lanka se moe izrei i bez obavjeivanja protivnika osiguranja ako predlagatelj osiguranja uini vjerojatnim da prijeti opasnost od unitenja dokaza ili od nastanka nenadoknadive tete. Ako je privremena mjera iz ovoga lanka izreena bez obavjeivanja protivnika osiguranja, sud e rjeenje o privremenoj mjeri, odmah po njenoj provedbi, dostaviti protivniku osiguranja. (4) U rjeenju kojim se odreuje privremena mjera sud e odrediti i trajanje te mjere, a ako je mjera odreena prije podnoenja tube, i rok u kojemu predlagatelj osiguranja mora podnijeti tubu radi opravdanja mjere, koji ne moe biti krai od 20 radnih, odnosno 31 kalendarski dan od dana dostave rjeenja predlagatelju osiguranja, ovisno o tome koji kasnije istjee. (5) Na pitanja koja nisu ureena u ovom lanku primjenjuju se odredbe Ovrnog zakona. (6) Odredbe ovoga lanka ne utjeu na mogunost suda da naloi mjere za osiguranje dokaza u skladu s odredbama Zakona o parninom postupku. PRIBAVLJANJE DOKAZA TIJEKOM PARNINOG POSTUPKA lanak 185.b (1) Kada se stranka u parninom postupku poziva na dokaz i tvrdi da se on nalazi kod druge stranke ili pod njezinom kontrolom, sud e tu stranku pozvati da podnese taj dokaz, ostavljajui joj za to odreeni rok. (2) Kada nositelj prava iz ovoga Zakona kao tuitelj u tubi tvrdi da se dogodila povreda prava iz ovoga Zakona u obavljanju gospodarske djelatnosti radi stjecanja gospodarske ili ekonomske koristi i tijekom postupka uini to vjerojatnim, te kada se u postupku poziva na bankovne, financijske ili sline ekonomske dokumente, isprave i sline dokaze i tvrdi da se oni nalaze kod druge stranke ili pod njezinom kontrolom, sud e tu stranku pozvati da podnese te dokaze, ostavljajui joj za to odreeni rok. (3) Kada stranka koja je pozvana na podnoenje dokaza porie da se dokaz nalazi kod nje ilipod njezinom kontrolom, sud moe radi utvrivanja te injenice izvoditi dokaze.

(4) U pogledu prava stranke da uskrati podnoenje dokaza na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe iz Zakona o parninom postupku o pravu na uskratu svjedoenja. (5) Sud e, s obzirom na sve okolnosti, po svom vlastitom uvjerenju cijeniti od kakva je znaenja to to stranka kod koje se dokaz nalazi nee postupiti po rjeenju suda kojim joj se nalae da podnese dokaz ili protivno uvjerenju suda porie da se dokaz nalazi kod nje. (6) Protiv odluke suda iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka nije doputena posebna alba. HITNOST I PRIMJENA ODREDABA DRUGIH ZAKONA lanak 185.c (1) Postupak zbog povrede prava iz ovoga Zakona je hitan. (2) Na postupke zbog povrede prava iz ovoga Zakona primjenjuju se odredbe Zakona o parninom postupku odnosno Ovrnog zakona. CARINSKE MJERE lanak 186. Na zahtjev nositelja autorskog prava, odnosno srodnog prava ili udruge za kolektivno ostvarivanje prava iz ovoga Zakona koji uine vjerojatnim da bi uvozom, izvozom, odnosno prelaskom preko granine crte odreene robe bila uinjena povreda prava iz ovoga Zakona, carinski e organi poduzeti odgovarajue mjere u skladu s posebnim carinskim propisima kojima se ureuje postupanje s robom kojom se ini povreda prava intelektualnog vlasnitva. ZAHTJEV ZA DOSTAVOM PODATAKA lanak 187. (1) Nositelj prava iz ovoga Zakona koji je pokrenuo parnini postupak za zatitu prava u sluaju povrede moe zahtijevati dostavu podataka o podrijetlu i distribucijskim kanalima robe ili usluga kojima se povreuje njegovo pravo. (2) Zahtjev iz lanka 1. se moe postaviti u obliku tube ili privremene mjere protiv: osobe koja je tuena u parninom postupku iz stavka 1. ovoga lanka, osobe koja u obavljanju svoje gospodarske djelatnosti posjeduje robu za koju se sumnja da se njome povreuje pravo iz ovoga Zakona, osobe koja u obavljanju svoje gospodarske djelatnosti daje usluge za koje se sumnja da se njima povreuje pravo iz ovoga Zakona, osobe koje u obavljanju svoje gospodarske djelatnosti daju usluge koje se koriste u radnjama za koje se sumnja da se njima povreuje pravo iz ovoga Zakona, osobe koja je od jedne od navedenih osoba oznaena kao osoba koja sudjeluje u proizvodnji ili distribuciji roba ili davanju usluga za koje se sumnja da se njima povreuje pravo iz ovoga Zakona. (3) Zahtjev iz lanka 1. se moe postaviti i kao prvi zahtjev u stupnjevitoj tubi, ako je osoba protiv koje se postavlja tuenik i u glavnom zahtjevu. (4) Zahtjev za dostavom podataka o podrijetlu roba i distribucijskim kanalima roba ili usluga iz stavka 1. ovoga lanka moe obuhvaati osobito: podatke o imenima i adresama proizvoaa i distributera, dobavljaa i drugih prijanjih posjednika robe, odnosno davatelja usluga, kao i prodavaa na veliko i prodavaa na malokojima je ta roba namijenjena, podatke o koliinama proizvedene, izraene, isporuene, primljene ili naruene robe ili usluga, kao i cijenama ostvarenim za odnosnu robu i usluge. (5) Osoba prema kojoj je postavljen zahtjev na dostavu podataka iz ovoga lanka moe odbiti dostavu tih podataka iz istih razloga iz kojih se prema

pravilima Zakona o parninom postupku moe uskratiti svjedoenje. Ako odbije dostavu podataka bez opravdanog razloga, odgovara za tetu u skladu s odredbama Zakona o obveznim odnosima. (6) Odredbe ovoga lanka su bez utjecaja na propise o nainu koritenja povjerljivih podataka u graanskim i kaznenim postupcima, na propise kojima se ureuje odgovornost za zlouporabu prava na dobivanje podataka, te na propise kojima se ureuje obrada i zatita osobnih podataka. (7) Odredbe ovoga lanka su bez utjecaja na odredbe iz lanka 185.a i 185.b ovoga Zakona kojima se ureuje pribavljanje dokaza. VI. KAZNENE ODREDBE 1. Kaznena djela POVREDA PRAVA DISTRIBUTERA ENKRIPTIRANOG SATELITSKOG SIGNALA lanak 188. (1) Tko bez odobrenja ovlatenoga distributera enkriptiranoga satelitskoga signala proizvodi, uvozi, distribuira, iznajmljuje ili na drugi nain stavlja na raspolaganje javnosti, odnosno prua usluge postavljanja materijalnog ilinematerijalnog ureaja ili sustava za dekodiranje takva signala, ako zna ili je morao znati da taj ureaj ili sustav poglavito slui za dekodiranje enkriptiranoga satelitskoga signala, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. (2) Ako je poinjenjem kaznenoga djela iz stavka 1. ovoga lanka pribavljena znatna imovinska korist ili je prouzroena znatna teta, a poinitelj je postupao s ciljem pribavljanja takve imovinske koristi ili prouzroenja takve tete, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (3) Tko prima enkriptirani satelitski signal koji je dekodiran bez odobrenja njegova ovlatenoga distributera ili obavlja daljnju distribuciju takva signala, ako zna ili je morao znati da je takav signal neovlateno dekodiran, kaznit e se novanom kaznom. (4) Ako je poinjenjem kaznenoga djela iz stavka 3. ovoga lanka pribavljena znatna imovinska korist ili je prouzroena znatna teta, a poinitelj je postupao s ciljem pribavljanja takve imovinske koristi ili prouzroenja takve tete, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do 3 godine. (5) Predmeti koji su bili namijenjeni ili koriteni za poinjenje kaznenoga djela ili su nastali poinjenjem kaznenoga djela iz stavka 1. i 2. ovoga lanka oduzet e se i unititi. 2. Prekraji POVREDA AUTORSKOG PRAVA I SRODNIH PRAVA lanak 189. (1) Novanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit e se za prekraj pravna osoba ako: 1. bez odobrenja autora prvi put objavi ili prije objave otkrije javnosti sadraj ili opis autorskog djela, ili se bez naznaivanja autora, osim ako je autor u pisanom obliku izjavio da ne eli biti naveden ili ako nain javnog koritenja onemoguava navoenje autora, koristi autorskim djelom, ili bez odobrenja autora deformira, sakati ili na bilo koji drugi nain izmijeni autorsko djelo, ili se njime koristi na nain koji ugroava ili bi mogao ugroziti ast ili ugled autora (lanak 14.-16.), 2. bez odobrenja autora ili drugog nositelja autorskog prava ili udruge za kolektivno ostvarivanje autorskog prava reproducira, distribuira, skladiti ili poduzima druge

radnje radi distribucije, ili na bilo koji nain priopi javnosti ili preradi autorsko djelo, ili se njime koristi bez plaanja naknade, ili se na drugi nain protupravno koristi autorskim djelom (lanak 18.-33.), 3. distribuira ili posjeduje u komercijalne svrhe primjerak raunalnog programa za koji zna ili ima razloga vjerovati da je to primjerak kojim je povrijeeno tue pravo, distribuira ili posjeduje u komercijalne svrhe bilo koje sredstvo ijaje jedina namjena olakati neovlateno uklanjanje tehnikog ureaja koji slui za zatitu raunalnog programa ili osujetiti rad toga ureaja (lanak 112.), 4. bez navoenja imena, pseudonima ili neke druge oznake umjetnika izvoaa, osim ako je umjetnik izvoa u pisanom obliku izjavio da ne eli biti naveden, ili ako nain javnog koritenja onemoguava navoenje umjetnika izvoaa, javno se koristi njegovom izvedbom, ili bez odobrenja umjetnika izvoaa deformira, sakati ili na drugi nain izmijeni izvedbu ili se koristi izvedbom na nain koji ugroava ili bi mogao ugroziti ast ili ugled umjetnika izvoaa (lanak 124.), 5. bez odobrenja umjetnika izvoaa ili udruge za kolektivno ostvarivanje prava umjetnika izvoaa fiksira njegove nefiksirane izvedbe, reproducira, distribuira, skladiti ili poduzima druge radnje radi distribucije, iznajmi, javno prenese nefiksirane izvedbe, javno priopi s fonograma ili videograma, javno prikae, radiodifuzijski emitira ili reemitira njegove nefiksirane ili fiksirane izvedbe, stavi na raspolaganje javnosti, ili se na drugi nain protupravno koristi njegovom izvedbom (lanak 125.), 6. bez odobrenja proizvoaa fonograma ili udruge za kolektivno ostvarivanje prava proizvoaa fonograma reproducira, distribuira, skladiti ili poduzima druge radnje radi distribucije, iznajmi, stavi na raspolaganje javnosti ili se na drugi nain protupravno koristi njegovim fonogramom (lanak 133.), 7. bez odobrenja filmskog producenta ili ovlatenog distributera na kojeg je filmski producent prenio svoje pravo reproducira, distribuira, skladiti ili poduzima druge radnje radi distribucije, iznajmi, javno prikae, stavi na raspolaganje javnosti ili se na drugi nain protupravno koristi videogramom ili njegovim umnoenim primjercima (lanak 139.), 8. bez odobrenja organizacije za radiodifuziju reemitira njezina emitiranja beino i putem ice, reproducira, distribuira, skladiti ili poduzima druge radnje radi distribucije, javno priopi radiodifuzijskim emitiranjem uz plaanje ulaznice, stavi na raspolaganje javnosti ili se na drugi nain protupravno koristi fiksacijama njezinih emitiranja (lanak 143.), 9. bez odobrenja ovlatenoga distributera enkriptiranoga satelitskog signala, proizvede, stavi u promet, distribuira, iznajmi, uini dostupnim javnosti, montira ili prilagodi ureaj ili sustav za dekodiranje enkriptiranoga satelitskog signala, ili prima enkriptirani satelitski program koji je neovlateno dekodiran ili se na drugi nain protupravno koristi enkriptiranim satelitskim signalom (lanak 188.), 10. bez odobrenja nakladnika i bez plaanja naknade nakladniku fotokopira za privatno ili drugo vlastito koritenje njegova pisana izdanja (lanak 145.), 11. bez odobrenja proizvoaa baze podataka reproducira, distribuira, iznajmi, stavi na raspolaganje javnosti, priopi javnosti ili se na drugi nain protupravno koristi njegovim bazama podataka (lanak 149.), 12. osujeuje tehnike mjere za zatitu autorskog prava i srodnih prava (lanak 175.), 13. uklanja ili preinauje podatke o upravljanju autorskim pravom i srodnim pravima u elektronikom obliku (lanak 176.). (2) Za prekraje iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se novanom kaznom od

2.000,00 do 10.000,00 kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi. (3) Za prekraje iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se novanom kaznom od 2.000,00 do 10.000,00 kuna fizika osoba. (4) Za prekraje iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se novanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna fizika osoba obrtnik, odnosno osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, kada su prekraj poinile u vezi s obavljanjem svog obrta, odnosno samostalne djelatnosti. (5) Predmeti koji su nastali poinjenjem prekraja iz stavka 1. ovoga lanka oduzet e se i unititi, a predmeti koji su bili namijenjeni ili koriteni za poinjenje prekraja iz stavka 1. ovoga lanka oduzet e se. (6) Pravnoj osobi, fizikoj osobi ukljuivi obrtnika i trgovca pojedinca koji prekraje iz stavka 1. ovoga lanka poine u obavljanju djelatnosti moe se izrei zatitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti ili dijelova djelatnosti kojima se povrjeuje autorsko ili srodno pravo u trajanju do jedne godine ako je poinjeni prekraj naroito teak zbog naina izvrenja, posljedica djela, povrata poinitelja ili drugih okolnosti poinjenog prekraja koje ga ine naroito tekim. POVREDA PROVEDBE OGRANIENJA AUTORSKOG PRAVA I SRODNIH PRAVA lanak 189.a (1) Novanom kaznom od 5.000, 00 do 50.000, 00 kuna kaznit e se za prekraj pravna osoba ako: 1. osobama kojima je po odredbama lanka 82. 87. ovoga Zakona doputeno koritenje autorskog djela ili predmeta srodnih prava i koje su dokazale da su ispunjene pretpostavke iz lanka 80. ovoga Zakona, ne omogui nain na osnovu kojeg e moi koristiti autorsko djelo ili predmet srodnih prava u skladu s ogranienjima iz lanka 82.-87. ovoga Zakona (lanak 98. stavak 1.). 2. na primjerku autorskog djela ili predmeta srodnih prava proizvedenom ili uvezenom u gospodarske svrhe ne oznai primjenu tehnikih mjera (lanak 98. stavak 6.). (2) Za prekraje iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se novanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi. (3) Za prekraje iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se novanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 kuna fizika osoba. (4) Za prekraje iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se novanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna fizika osoba obrtnik, odnosno osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, kada su prekraj poinile u vezi s obavljanjem svog obrta odnosno samostalne djelatnosti. NEDOSTAVLJANJE PODATAKA UDRUZI ZA KOLEKTIVNO OSTVARIVANJE PRAVA lanak 190. (1) Novanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit e se za prekraj pravna osoba ako udruzi za kolektivno ostvarivanje prava iz ovoga Zakona ne dostavi potpune podatke o koritenju prava koje ta udruga kolektivno ostvaruje, u roku od 15 dana od dana koritenja prava, osim ako pravnim poslom nije drukije ugovoreno. (2) Za prekraje iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se novanom kaznom od 1.000.00 do 5.000,00 kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi. (3) Za prekraje iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se novanom kaznom od 1.000.00 do 5.000,00 kuna fizika osoba. (4) Za prekraje iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se novanom kaznom od 5.000 do 50.000 kuna fizika osoba obrtnik, odnosno osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, kada su prekraj poinile u vezi s obavljanjem svog obrta

odnosno samostalne djelatnosti. NEOVLATENO KOLEKTIVNO OSTVARIVANJE PRAVA lanak 191. (1) Novanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit e se za prekraj pravna osoba ako djelatnost kolektivnog ostvarivanja prava iz ovoga Zakona obavlja bez odobrenja nadlenog tijela ili protivno tom odobrenju. (2) Odgovorna osoba u pravnoj osobi kaznit e se novanom kaznom od 1.000.00 do 5.000,00 kuna. PREKRAJI POINJENI RADI STJECANJA IMOVINSKE KORISTI lanak 192. (1) Novanom kaznom od 10.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit e se pravna osoba, ako je prekraje iz ovoga Zakona poinila radi stjecanja imovinske koristi. (2) Za prekraje iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se novanom kaznom od 4.000.00 do 10.000,00 kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi. (3) Za prekraje iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se novanom kaznom od 4.000.00 do 10.000,00 kuna fizika osoba. (4) Za prekraje iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se novanom kaznom od 5.000,00 do 100.000,00 kuna fizika osoba obrtnik, odnosno osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, kada su prekraj poinile u vezi s obavljanjem svog obrta odnosno samostalne djelatnosti. OTEENIK lanak 192.a Oteenik u kaznenom i prekrajnom postupku je osoba koja je nositelj povrijeenog prava te udruga za kolektivno ostvarivanje prava kada su povrijeena prava koja ta udruga kolektivno ostvaruje ili prava koja ta udruga ostvaruje na temelju punomoi.

ZASTARA lanak 193. Za prekraje iz ovoga Zakona prekrajni postupak se ne moe pokrenuti nakon isteka tri godine od dana kada je prekraj poinjen, a izreene kazne zbog uinjenih prekraja ne mogu se izvriti nakon isteka dvije godine od dana pravomonosti odluke o prekraju. VII. PODRUJE PRIMJENE ZAKONA OPENITO lanak 194. (1) Zatieni su po ovom Zakonu, autori i nositelji srodnih prava koji su dravljani Republike Hrvatske ili imaju svoje sjedite u Republici Hrvatskoj. (2) Jednako kao osobe iz stavka 1. ovoga lanka, zatiene su strane fizike ili pravne osobe (stranci) u okviru obveza to ih je Republika Hrvatska prihvatila na temelju meunarodnih ugovora ili na temelju stvarne uzajamnosti. Dok se ne dokae suprotno smatra se da stvarna uzajamnost postoji. (3) Bez obzira na odredbe iz stavka 1. i 2. ovoga lanka zatieni su po ovom Zakonu stranci: 1. u pogledu autorskih djela pisanih na hrvatskom jeziku, 2. u pogledu moralnih prava - u svakom sluaju, 3. u pogledu prava slijeenja i prava na bazama podataka kao predmetu zatite srodnih prava na temelju stvarne uzajamnosti. (4) Ne tetei odredbama stavka 2. i 3. ovoga Zakona stranac nee imati u Republici Hrvatskoj veu zatitu nego to je ima u dravi iji je dravljanin ili u kojoj ima svoje sjedite, ako osoba iz stavka 1. ovoga lanka ima u dravi stranca manju zatitu nego to joj je priznata ovim Zakonom. AUTORI lanak 195. Uz osobe iz lanka 194. stavka 2. i 3. ovoga Zakona, zatieni su po ovom Zakonu i strani autori: 1. koji imaju uobiajeno boravite u Republici Hrvatskoj. 2. u pogledu arhitektonskih djela sagraenih na teritoriju Republike Hrvatske i djela likovnih umjetnosti koja su vrsti sastavni dijelovi nekretnine koja se nalazi na teritoriju Republike Hrvatske. UMJETNICI IZVOAI lanak 196. Uz osobe iz lanka 194. stavka 2. i 3. ovoga Zakona, zatieni su po ovom Zakonu i strani umjetnici izvoai, sukladno lanku 194. stavku 4. ovoga Zakona koji imaju uobiajeno boravite u Republici Hrvatskoj. PROIZVOAI FONOGRAMA I FILMSKI PRODUCENTI lanak 197. Uz osobe iz lanka 194. stavka 2. i 3. ovoga Zakona, zatieni su po ovom Zakonu, sukladno lanku 194. stavku 4. ovoga Zakona i strani proizvoai fonograma i filmski producenti, ako je njihov fonogram odnosno videogram prvi puta fiksiran u Republici Hrvatskoj. ORGANIZACIJE ZA RADIODIFUZIJU lanak 198.

Uz osobe iz lanka 194. stavka 2. i 3. ovoga Zakona sukladno lanku 194. stavku 4. ovoga Zakona, zatiene su po ovom Zakonu strane organizacije za radiodifuziju koje prenose svoja emitiranja preko odailjaa koji su na teritoriju Republike Hrvatske. USPOREIVANJE ROKOVA TRAJANJA lanak 199. (1) Za strane autore, koji su zatieni po ovom Zakonu, vrijede rokovi trajanja tih prava iz ovoga Zakona, s tim da istjeu najkasnije na dan kada istjee zatita u dravi iji su dravljani i ne mogu biti dulji od rokova predvienih ovim Zakonom. (2) U opsegu primjene meunarodnih obveza, za strane nositelje srodnih prava, koji su zatieni po ovom Zakonu, vrijede rokovi trajanja odnosnih prava iz ovoga Zakona, s tim da istjeu najkasnije na dan kada istjee zatita u draviiji su dravljani ili gdje imaju sjedite i ne mogu biti dulji od rokova predvienih ovim Zakonom. POSEBNE ODREDBE ZA PRIOPAVANJE JAVNOSTI PUTEM SATELITA lanak 200. (1) Zatieni su po ovom Zakonu strani autori i nositelji srodnih prava, sukladno lanku 194. stavku 4. ovoga Zakona, ije je autorsko djelo ili predmet srodnih prava priopeno javnosti putem satelita, ako se u Republiku Hrvatsku unesu, pod nadzorom i odgovornou organizacije za radiodifuziju, odgovarajui programski signali u neprekinuti komunikacijski lanac koji vodi do satelita i natrag na zemlju. (2) Zatita, po ovom Zakonu, postoji ako nije ispunjen uvjet iz stavka 1. ovoga lanka, ali: 1. se u Republici Hrvatskoj nalazi zemaljska odailjaka postaja iz koje se odailjaju programski signali, ili 2. organizacija za radiodifuziju koja je naruila priopavanje javnosti preko satelita ima svoje sjedite u Republici Hrvatskoj. OSOBE BEZ DRAVLJANSTVA (APATRIDI) lanak 201. (1) Autori i nositelji srodnih prava, koji nemaju dravljanstvo ili ga se ne moe utvrditi, jednako su zatieni po ovom Zakonu, kao dravljani Republike Hrvatske, ako u njoj imaju svoje uobiajeno boravite. (2) Ako nemaju uobiajeno boravite u Republici Hrvatskoj jednako su zatieni kao dravljani drave u kojoj imaju svoje uobiajeno boravite. VIII. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE ODREDBA O PRIMJENI ZAKONA NA PRAVA NASTALA PRIJE NJEGOVA STUPANJA NA SNAGU lanak 202. (1) Ovaj se Zakon primjenjuje na sva autorska djela, sve izvedbe umjetnika izvoaa i sva emitiranja organizacija za radiodifuziju u pogledu kojih prava nisu prestala do dana stupanja na snagu ovoga Zakona. (2) Ovaj se Zakon primjenjuje na fonograme i na njima snimljene izvedbe, ako od fiksacije odnosno zakonitog izdanja ili od zakonitog priopavanja javnosti fonograma nije proteklo pedeset godina raunajui od poetka kalendarske godine u kojoj je stupio na snagu ovaj Zakon. (3) Ovaj se Zakon primjenjuje na videograme i izdanja nakladnika kao predmete zatite srodnih

prava koji su prvi put fiksirani odnosno prvi put zakonito izdani nakon stupanja na snagu ovoga Zakona. (4) Ovaj se Zakon primjenjuje na baze podataka kao predmete zatite srodnih prava koje su bile proizvedene nakon 1. sijenja 1983. (5) Sva prava steena prije stupanja na snagu ovoga Zakona, ukljuujui prava steena na temelju lanka 19.-23. Zakona o autorskom pravu (Narodne novine, br. 9/99., 76/99., 127/99. i 67/01.) ostaju netaknuta, a tarife udruga za kolektivno ostvarivanje autorskih i srodnih prava (cjenici) primjenjuju se i nakon stupanja na snagu ovoga Zakona. (6) Na autorska djela koja nastanu nakon stupanja na snagu ovoga Zakona u okviru radnog odnosa nastalog na temelju ugovora o radu zakljuenog prije stupanja na snagu ovoga Zakona, primjenjivat e se tri godina od dana stupanja na snagu ovoga Zakona odredbe Zakona o autorskom pravu (Narodne novine, br. 9/99., 76/99., 127/99. i 67/01.). (7) Svi pravni poslovi sklopljeni nakon stupanja na snagu ovoga Zakona koji nisu u skladu s odredbama ovoga Zakona o autorskom pravu u pravnom prometu nitavi su, ako se njihov sadraj ne moe podvesti pod odredbe ovoga Zakona o autorskom pravu u pravnom prometu. (8) Udruge za kolektivno ostvarivanje autorskih i srodnih prava dune su podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja iz lanka 157. ovoga Zakona u roku od 12 mjeseci od dana njegova stupanja na snagu. POSEBNA ODREDBA O RAUNALNIM PROGRAMIMA I BAZAMA PODATAKA lanak 203. Odredbe iz ovoga Zakona o raunalnim programima i bazama podataka primjenjuju se i na raunalne programe i baze podataka koji su stvoreni prije dana stupanja na snagu ovoga Zakona, ako se time ne zadire u ugovore koji su sklopljeni i prava koja su steena prije tog dana. POSTUPCI U TIJEKU lanak 204. Postupci zatite prava propisani lankom od 177. do 182. ovoga Zakona, koji su pokrenuti do stupanja na snagu ovoga Zakona, dovrit e se sukladno propisima koji su bili na snazi do dana stupanja na snagu ovoga Zakona. PODZAKONSKI PROPISI lanak 205. (1) Ministar e donijeti: 1. pravilnik iz lanka 169. stavka 2. ovoga Zakona o strunim mjerilima i postupku izdavanja odobrenja za obavljanje djelatnosti kolektivnog ostvarivanja prava, 2. pravilnik iz lanka 164. stavka 8. ovoga Zakona o naknadama za rad Vijea strunjaka u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, a mjere iz lanka 98. stavak 2. ovoga Zakona odredit e u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. (2) Pravilnike i mjere iz stavka 1. ovoga lanka ministar donosi uz prethodno miljenje Zavoda. OBVEZA DOSTAVE OPEG OBRAUNA lanak 206. Udruge za kolektivno ostvarivanje prava dune su Zavodu dostaviti prvi revidirani opi obraun raspodjele iz lanka 167. stavka 8. ovoga Zakona u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lanak 207. (1) Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje vaiti Zakon o autorskom pravu (Narodne novine, br. 53/91., 58/93., 9/99. proieni tekst, 76/99., 127/99. i 67/01.) i Zakon o izdavakoj djelatnosti (Narodne novine, br. 28/83.). (2) Podzakonski propisi koji su bili na snazi do dana stupanja na snagu ovoga Zakona primjenjivat e se do donoenja podzakonskih propisa prema ovom Zakonu, ako nisu u suprotnosti s ovim Zakonom. lanak 208. Postupci koji se na dan stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima (Narodne novine br. 79/2007) vode zbog zatite autorskog prava i srodnih prava od povrede, dovrit e se prema propisima koji su bili na snazi prije njegovog stupanja na snagu. lanak 209. Odredba lanka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima (Narodne novine br. 79/2007) stupa na snagu danom prijama Republike Hrvatske u punopravno

Povreda prava autora ili umjetnika izvoaa

lanak 229.

(1) Tko pod svojim imenom ili pod imenom drugoga objavi, prikae, izvede, prenese ili na drugi nain priopi javnosti tue djelo koje se po zakonu smatra autorskim djelom ili dozvoli da se to uini,

kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko bez navoenja imena ili pseudonima autora objavi, prikae, izvede, prenese ili na drugi nain priopi javnosti tue djelo iz stavka 1. ovoga lanka na kojemu je oznaeno ime ili pseudonim autora ili na nedozvoljen nain unese dijelove tueg djela iz stavka 1. ovoga lanka u svoje autorsko djelo ili dozvoli da se to uini.

(3) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovoga lanka poinjeno prema zatienom kulturnom dobru,

poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od est mjeseci do tri godine.

(4) Tko uniti, izoblii, nagrdi ili na drugi nain bez odobrenja autora, izmijeni tue djelo iz stavka 1. ovoga lanka,

kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(5) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko bez navoenja imena ili pseudonima umjetnika izvoaa, osim ako umjetnik izvoa eli ostati anoniman, objavi, prikae, prenese ili na drugi nain priopi javnosti njegovu izvedbu.

(6) Kaznom iz stavka 3. ovoga lanka kaznit e se tko uniti, izoblii, nagrdi, sakati ili na drugi nain, bez odobrenja umjetnika izvoaa, izmijeni snimljenu izvedbu umjetnika izvoaa iz stavka 4. ovoga lanka.

(7) Ako je poinjenjem kaznenog djela iz stavka 1.,2.,3.,4. i 5. ovoga lanka pribavljena znatna imovinska korist ili je prouzroena znatna teta, a poinitelj je postupao s ciljem pribavljanja takve imovinske koristi ili prouzroenja takve tete,

poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.

Nedozvoljena uporaba autorskog djela ili izvedbe umjetnika izvoaa

lanak 230.

(1) Tko bez odobrenja autora ili drugog nositelja autorskog prava, odnosno osobe koja je ovlatena dati odobrenje, kada je odobrenje prema odredbama zakona potrebno, ili protivno njihovoj zabrani, utvrdi na materijalnu podlogu, reproducira, umnoi, stavi u promet, iznajmi, uveze, prenese preko granine crte, prikae, izvede, odailje, prenese, uini dostupnim javnosti, prevede, prilagodi, obradi, preradi ili na drugi nain uporabi autorsko djelo,

kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko bez odobrenja umjetnika izvoaa, odnosno osobe koja je ovlatena dati odobrenje, kada je odobrenje prema odredbama zakona potrebno ili protivno njihovoj zabrani, snimi, reproducira, umnoi, stavi u promet, iznajmi, uveze, prenese preko granine crte, prikae, izvede, odailje, prenese, uini dostupnim javnosti ili na drugi nain uporabi izvedbu umjetnika izvoaa.

(3) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko u namjeri da omogui neovlatenu uporabu autorskog djela ili izvedbe umjetnika izvoaa proizvede, uveze, prenese preko granine crte, stavi u promet, iznajmi, omogui drugome uporabu ili koritenje bilo koje vrste opreme ili sredstava kojoj je osnovna ili pretena namjena omoguiti neovlateno otklanjanje ili osujeivanje kojeg tehnikog sredstva ili raunalnog programa namijenjenog zatiti prava autora ili umjetnika izvoaa od neovlatene uporabe.

(4) Osoba kod koje se zateknu predmeti koji su bili namijenjeni ili uporabljeni za poinjenje ili su nastali poinjenjem kaznenog djela iz stavka 1.,2. i 3. ovoga lanka, a ona je to znala, mogla ili bila duna znati,

kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do est mjeseci.

(5) Ako je poinjenjem kaznenog djela iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga lanka pribavljena znatna imovinska korist ili je prouzroena znatna teta, a poinitelj je postupao s ciljem pribavljanja takve imovinske koristi ili prouzroenja takve tete, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.

(6) Predmeti koji su bili namijenjeni ili uporabljeni za poinjenje kaznenog djela iz stavka 1., 2. i 3. ovoga lanka oduzet e se, a predmeti koji su nastali poinjenjem kaznenog djela iz stavka 1., 2. i 3. ovoga lanka oduzet e se i unititi. Povreda prava proizvoditelja zvune ili slikovne snimke i prava u svezi s radiodifuzijskim emisijama

lanak 231.

(1) Tko bez odobrenja proizvoditelja zvune ili slikovne snimke, kada je odobrenje prema odredbama zakona potrebno, ili protivno njihovoj zabrani, emitira, umnoi izravno ili neizravno njihovu zvunu ili slikovnu snimku, zvunu ili slikovnu snimku neovlateno stavi u promet, iznajmi, uveze, prenese preko granine crte ili uini dostupnim javnosti,

kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko bez odobrenja nositelja prava u svezi s radiodifuzijskim emisijama, kada je prema zakonu takvo odobrenje potrebno, ili protivno njihovoj zabrani, reemitira emisiju, ili snimi, umnoi ili stavi u promet snimku njezine emisije.

(3) Ako je poinjenjem kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga lanka pribavljena znatna imovinska korist ili je prouzroena znatna teta, a poinitelj je postupao s ciljem pribavljanja takve imovinske koristi ili prouzroenja takve tete,

poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.

(4) Predmeti koji su bili namijenjeni ili uporabljeni za poinjenje kaznenog djela iz stavka 1., 2. i 3. ovoga lanka oduzet e se, a predmeti koji su nastali poinjenjem kaznenog djela iz stavka 1., 2. i 3. ovoga lanka oduzet e se i unititi.

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

1207 Na temelju lanka 70. stavka 3. Carinskog zakona (Narodne novine, br. 78/99, 117/99, 73/2000, 92/2001, 47/2003 i 140/2005), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici odranoj 28. travnja 2006. godine donijela

UREDBU
O PROVEDBI CARINSKIH MJERA U VEZI S ROBOM ZA KOJU POSTOJI SUMNJA DA POVRJEUJE ODREENA PRAVA INTELEKTUALNOG VLASNITVA
UVODNE ODREDBE

lanak 1. (1) Ovom Uredbom propisuju se uvjeti pod kojima Carinska uprava Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Carinska uprava) poduzima mjere s robom koja je predmet carinskog postupanja, a za koju postoji opravdana sumnja da se njome povrjeuje pravo intelektualnog vlasnitva i postupak za provedbu tih mjera, u sluajevima: 1. kada se roba puta u slobodan promet, izvozi ili ponovno izvozi, sukladno lanku 73. Carinskog zakona, 2. kada se u provedbi mjera carinskog nadzora, sukladno lancima 49. i 186. Carinskog zakona, pronae roba koja se unosi u ili iznosi iz carinskog podruja Republike Hrvatske, 3. kada se, u smislu lanka 96. stavka 1. toke a) Carinskog zakona, roba stavlja u carinski postupak s odgodom, 4. kada se roba, sukladno lanku 185. stavku 2. Carinskog zakona, ponovno izvozi, te 5. kada se roba smjeta u slobodnu zonu ili slobodno skladite, sukladno vaeim carinskim propisima. (2) Ovom Uredbom propisuju se i mjere koje se poduzimaju, nakon to je pravomonom sudskom odlukom utvreno da se robom iz stavka 1. ovoga lanka povrjeuje odreeno pravo intelektualnog vlasnitva. lanak 2. (1) Roba kojom se povrjeuje pravo intelektualnog vlasnitva, u smislu ove Uredbe, oznaava: 1. krivotvorenu robu, kojom se smatra: a) roba, ukljuujui i njezino pakiranje, koja je bez odobrenja obiljeena znakom koji je istovjetan igu valjano registriranom za istu vrstu proizvoda, ili koji se u bitnim obiljejima ne moe razlikovati od takvog iga, i koja time povrjeuje pravo nositelja tog iga u Republici Hrvatskoj; b) svaki simbol iga (logotip, etiketa, naljepnica, broura, uputstvo za uporabu, jamstveni list, i dr.), neovisno je li je podnesen zajedno s robom ili odvojeno, pod istim okolnostima kao i roba navedena u podtoki a) ove toke; c) pakiranje obiljeeno igom krivotvorene robe, a koje se podnosi odvojeno u istim okolnostima kao i roba iz podtoke a) ove toke, 2. piratsku robu, to jest robu koja je izraena ili sadri primjerke koji su izraeni bez odobrenja nositelja autorskog prava ili srodnih prava ili nositelja industrijskog dizajna ili bez odobrenja osobe koju je ovlastio nositelj prava, bez obzira jesu li su navedena prava registrirana, sukladno Zakonu, ako se izradom tih primjeraka povrjeuje autorsko pravo ili srodna prava ili prava iz industrijskog dizajna koja vrijede u Republici Hrvatskoj, 3. robu kojom se povrjeuju: a) patent, prema vaeim propisima u Republici Hrvatskoj; b) svjedodba o dodatnoj zatiti, prema vaeim propisima u Republici Hrvatskoj; c) biljne sorte, prema vaeim propisima u Republici Hrvatskoj; d) oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla, prema vaeim propisima u Republici Hrvatskoj.

(2) Robom kojom se povrjeuje pravo intelektualnog vlasnitva smatra se i bilo koji kalup ili matrica koji su posebno dizajnirani ili prilagoeni za izradu robe kojom se povrjeuje pravo intelektualnog vlasnitva, ako se uporabom takvog kalupa ili matrice povrjeuje pravo intelektualnog vlasnitva prema vaeim propisima. lanak 3. (1) Provedba carinskih mjera, propisanih ovom Uredbom, pokree se na zahtjev nositelja prava ili po slubenoj dunosti. (2) U smislu ove Uredbe, nositeljem prava smatra se: 1. osoba koja je nositelj iga, autorskog prava ili srodnih prava, industrijskog dizajna, patenta, svjedodbe o dodatnoj zatiti, biljne sorte, oznake izvornosti, oznake zemljopisnog podrijetla, te openito svih prava navedenih u lanku 2. stavku 1. ove Uredbe, 2. bilo koja druga osoba ovlatena za koritenje bilo kojih prava intelektualnog vlasnitva navedenih u toki 1. ovog stavka, 3. zastupnik nositelja prava ili ovlatenog korisnika prava. (3) Nositelja prava ili ovlatenog korisnika prava moe zastupati fizika ili pravna osoba, sukladno vaeim propisima, ukljuujui i: 1. udrugu za kolektivno ostvarivanje autorskog ili srodnih prava, ija je jedina ili glavna svrha ostvarivanje autorskog ili srodnih prava, 2. osobe koje po vaeim propisima imaju pravo podnoenja prijave za upis koritenja oznaka zemljopisnog podrijetla ili oznaka izvornosti, 3. oplemenjivae biljnih sorti. lanak 4. (1) Ova se Uredba ne odnosi na: 1. robu koja je obiljeena igom uz odobrenje nositelja iga, ili ako je roba, koja je obiljeena oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla, ili koja je zatiena patentom ili svjedodbom o dodatnoj zatiti, autorskim pravom ili srodnim pravima ili industrijskim dizajnom ili biljnom sortom, izraena uz odobrenje nositelja prava, ali je bez pristanka nositelja prava stavljena u jedan od carinskih postupaka ili postupanja iz lanka 1. stavka 1. ove Uredbe, ukljuujui i robu koja je proizvedena pod uvjetima drugaijim od onih koji su ugovoreni s nositeljem prava, 2. robu nekomercijalne prirode koja se unosi u osobnoj prtljazi putnika, ili koja je sadrana u poiljkama koje fizike osobe iz inozemstva besplatno alju fizikim osobama u Republici Hrvatskoj, ako se unosi, odnosno alje u propisanoj koliini i vrijednosti, koja je sukladno vaeim carinskim propisima osloboena od plaanja carine, te ako ne postoji sumnja da je ista namijenjena komercijalnom prometu. lanak 5. U provedbi carinskih mjera, Carinska uprava postupa i rjeava temeljem ove Uredbe, te drugih propisa, kojima se ureuje provedba mjera carinskog nadzora i provjere robe pri rjeavanju o carinski doputenom postupanju ili uporabi robe. lanak 6.

Sredinji ured Carinske uprave vodi evidenciju o zahtjevima za poduzimanje mjera za zatitu prava intelektualnog vlasnitva. lanak 7. Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo obvezan je, na zahtjev Sredinjeg ureda Carinske uprave, dostaviti podatke o vaeim pravima i njihovim nositeljima, upisane u registre pojedinih prava intelektualnog vlasnitva, koji se vode pri Dravnom zavodu za intelektualno vlasnitvo. PODNOENJE ZAHTJEVA ZA PODUZIMANJEM CARINSKIH MJERA lanak 8. (1) Zahtjev za poduzimanjem carinskih mjera za zatitu prava intelektualnog vlasnitva podnosi se Sredinjem uredu Carinske uprave u pisanom obliku ili elektronskom razmjenom podataka, ako to doputaju tehnike mogunosti i ako uporabu takvih sredstava odobri Carinska uprava. (2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga lanka obavezno se podnosi u dva primjerka na obrascu iz Priloga 1., koji je sastavni dio ove Uredbe i koji se popunjava sukladno uputama otisnutim uz obrazac zahtjeva. Na podnoenje zahtjeva putem elektronike razmjene podataka, na odgovarajui nain se primjenjuju carinski propisi koji ureuju uporabu sustava elektronike razmjene podataka. (3) Uz zahtjev se obavezno prilau: 1. podaci o podnositelju zahtjeva (ime i prezime ili tvrtka, odnosno naziv i sjedite, broj fiksnog i mobilnog telefona, broj faksa, e-mail adresa, internet adresa), te podaci o zastupniku nositelja prava (ime i prezime ili tvrtka, odnosno naziv i sjedite, broj fiksnog i mobilnog telefona, broj faksa, e-mail adresa, internet-adresa), 2. isprave koje dokazuju da je podnositelj zahtjeva nositelj prava, i to: a) u sluaju prava intelektualnog vlasnitva koje je registrirano ili za koje je podnesen zahtjev za registraciju, dokaz o registraciji ili dokaz da je zahtjev za registraciju podnesen; b) u sluaju autorskog prava ili srodnog prava ili prava industrijskog dizajna, koja nisu registrirana ili za koje nije podnesen zahtjev, dokaz o autorstvu ili statusu izvornog nositelja prava. 3. ako zahtjev podnosi korisnik odnosnog prava, pored dokaza iz toke 2. ovog stavka, potrebno je priloiti preslik ugovora ili bilo koje druge isprave kojom se stjee pravo koritenja, 4. ako zahtjev podnosi zastupnik nositelja prava ili ovlatenog korisnika prava, pored dokaza iz toke 2. i 3. ovog stavka, potrebno je priloiti presliku punomoi. Zastupnik mora priloiti izjavu iz lanka 9. ove Uredbe koju je potpisala osoba iz toke 2. i 3. ovog stavka, 5. toan i detaljan tehniki opis robe, koji Carinskoj upravi omoguava identifikaciju robe; 6. ime i adresu kontakt osobe koju je odredio nositelj prava, 7. sve specifine informacije koje nositelj prava moe imati, vezano uz vrstu ili nain povrede prava intelektualnog vlasnitva zatienih odredbama ove Uredbe, 8. drugi raspoloivi podaci koji su poznati nositelju prava, kao to su: a) vrijednost originalne robe;

b) mjesto iz kojega roba dolazi ili predvieno odredite; c) podatke za identifikaciju poiljke ili pakiranja i ambalae robe; d) oekivani datum dolaska i odlaska poiljke; e) vrsta prijevoznog sredstva; f) podatke o uvozniku, izvozniku, primatelju ili posjedniku robe; g) zemlja ili zemlje proizvodnje, te putovi prijevoza; h) tehnike i druge razlike izmeu originalne i robe za koju se sumnja da povrjeuje pravo intelektualnog vlasnitva, ako su poznate. (4) Ovisno o vrsti i posebnostima prava intelektualnog vlasnitva za koje je podnesen zahtjev, mogu se zatraiti i dodatni podaci, ukljuujui podatke o mjestu izrade ili proizvodnje, distribucijskoj mrei i korisnicima licenci. (5) Dokazom u smislu stavka 3. toke 2. podtoke a) ovog lanka smatra se i preslik izvatka iz odgovarajueg registra, odnosno upisnika. (6) Isprave priloene uz zahtjev za poduzimanjem carinskih mjera za zatitu prava intelektualnog vlasnitva smatraju se sastavnim dijelom zahtjeva. (7) Na podnoenje zahtjeva se ne plaa upravna pristojba prema propisima o upravnim pristojbama. lanak 9. (1) Uz zahtjev za poduzimanjem carinskih mjera za zatitu prava intelektualnog vlasnitva, obavezno se podnosi izjava nositelja prava, ovjerena kod javnog biljenika, kojom nositelj prava prihvaa odgovornost za tetu koja moe nastati osobama koje sudjeluju u nekom od carinskih postupaka ili postupanja, navedenih u lanku 1. stavku 1. ove Uredbe, u sluaju kada su carinske mjere, poduzete u skladu sa lankom 11. stavkom 1. ove Uredbe, prekinute uslijed postupanja ili propusta nositelja prava, ili ako se za odnosnu robu naknadno utvrdi da ne povrjeuje pravo intelektualnog vlasnitva. (2) Izjavom iz stavka 1. ovog lanka, nositelj prava se obvezuje da e snositi i sve trokove koji nastanu, u vezi sa uvanjem i odravanjem robe koja je zadrana pod carinskim nadzorom, u skladu sa lancima 11. i 15. ove Uredbe. (3) Izjava iz stavka 1. ovog lanka podnosi se na obrascu iz Priloga 2., koji je sastavni dio ove Uredbe. lanak 10. (1) Ako zahtjev za poduzimanjem carinskih mjera za zatitu prava intelektualnog vlasnitva sadri sve obavezne podatke i isprave propisane lancima 8. i 9. ove Uredbe, Sredinji ured Carinske uprave odobrit e provedbu zatraenih mjera i odluku o tome naznaiti u rubrici 14. obrasca zahtjeva. Odobrenje se uvodi u evidenciju prihvaenih zahtjeva i dostavlja podnositelju zahtjeva i carinarnicama. (2) Mjere za zatitu prava intelektualnog vlasnitva odobravaju se za razdoblje koje ne moe biti dulje od godinu dana od dana donoenja odobrenja. Odobreno razdoblje moe se produiti za jo godinu dana, na temelju pisanog zahtjeva podnositelja zahtjeva koji je podnesen prije isteka odobrenog razdoblja i ako su podmireni svi do tada nastali trokovi koji terete nositelja prava sukladno odredbama ove Uredbe. (3) U sluaju odbijanja zahtjeva, Sredinji ured Carinske uprave donosi

rjeenje i odluku o tome naznauje u rubrici 14. obrasca zahtjeva. Rjeenje se uvodi u evidenciju odbijenih zahtjeva i dostavlja podnositelju zahtjeva. (4) U sluaju da predmetno pravo intelektualnog vlasnitva vie nije valjano registrirano ili je isteklo, podnositelj zahtjeva je obvezan o istome obavijestiti Sredinji ured Carinske uprave u roku od osam dana od dana utvrenja nevaljanosti, odnosno isteka registracije. (5) Na zahtjev Sredinjeg ureda Carinske uprave, podnositelj zahtjeva je duan dostaviti sve dodatne podatke potrebne za provedbu carinskih mjera. (6) Na zahtjeve za produenjem provedbe carinskih mjera na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe lanaka 8. i 9. ove Uredbe. PRIVREMENO ZADRAVANJE ROBE lanak 11. (1) Ako carinarnica pri provedbi mjera carinskoga nadzora ili provjere robe, odnosno provedbe carinskih postupaka ili postupanja, navedenih u lanku 1. stavku 1. ove Uredbe, po potrebi i uz konzultacije s nositeljem prava, utvrdi postojanje opravdane sumnje da se robom koja odgovara opisu robe navedenom u odobrenju iz lanka 10. stavka 1. ove Uredbe povrjeuje pravo intelektualnog vlasnitva, privremeno e zastati s daljnjom provedbom zahtijevanog carinskog postupka ili postupanja, te bez odlaganja pisano o istome obavijestiti Sredinji ured Carinske uprave. (2) Sredinji ured Carinske uprave e, bez odlaganja, donijeti rjeenje o privremenom zadravanju robe, u kojem e se navesti stvarna ili pretpostavljena koliina robe i stvarna ili pretpostavljena vrsta robe. (3) Sredinji ured Carinske uprave rjeenje, iz stavka 2. ovoga lanka, bez odlaganja, dostavlja podnositelju zahtjeva i deklarantu ili posjedniku robe, u smislu lanka 50. Carinskog zakona, te nadlenoj carinarnici koja, temeljem zaprimljenog rjeenja, privremeno zadrava odnosnu robu. (4) Na temelju rjeenja iz stavka 2. ovog lanka, nadlena carinarnica omoguiti e osobama koje sudjeluju u nekom od carinskih postupaka ili postupanja, navedenih u lanku 1. stavku 1. ove Uredbe, te podnositelju zahtjeva, pregled privremeno zadrane robe. (5) Prilikom pregleda robe, nadlena carinarnica moe, na zahtjev podnositelja zahtjeva, dozvoliti uzimanje uzoraka privremeno zadrane robe u prisutnosti carinskog slubenika, sukladno vaeim carinskim propisima, a u svrhu analize i daljnjeg postupka. Analiza se vri na odgovornost i troak nositelja prava. (6) Ako okolnosti to doputaju i ovisno o primjeni lanka 15. ove Uredbe, uzorci se moraju vratiti nakon zavrene analize, po mogunosti prije nego to se privremeno zadrana roba prepusti u zahtijevani carinski postupak. (7) Na privremeno zadranu robu na odgovarajui nain se primjenjuju carinski propisi za privremeni smjetaj robe. lanak 12. (1) U svrhu utvrivanja povrede prava intelektualnog vlasnitva, nadlena carinarnica omoguit e nositelju prava uvid u podnesene isprave o unosu robe u carinsko podruje Republike Hrvatske ili iznosu robe iz njega. U istu

svrhu, Sredinji ured Carinske uprave obavijestit e nositelja prava, na njegov zahtjev, o imenu i adresi primatelja, poiljatelja, deklaranta ili posjednika robe, te o podrijetlu robe za koju se opravdano sumnja da povrjeuje pravo intelektualnog vlasnitva. (2) Obavijesti iz stavka 1. ovog lanka daju se, uz potivanje propisa o zatiti osobnih podataka koji predstavljaju poslovnu, profesionalnu ili slubenu tajnu, te propisa o zatiti drugih povjerljivih podataka. lanak 13. (1) Podnositelj zahtjeva je obavezan u roku od deset radnih dana od dana zaprimanja rjeenja o privremenom zadravanju robe, iz lanka 11. stavka 2. ove Uredbe, pisano izvijestiti Sredinji ured Carinske uprave da je, u vezi s privremeno zadranom robom, nadlenome sudu podnio tubu, radi povrede prava intelektualnog vlasnitva, uz dostavu preslika tube s dokazom o njezinom podnoenju. (2) Na temelju obrazloenog zahtjeva podnositelja zahtjeva, Sredinji ured Carinske uprave moe produiti rok iz stavka 1. ovog lanka za daljnjih deset radnih dana. (3) U sluaju lako pokvarljive robe za koju se sumnja da povrjeuje pravo intelektualnog vlasnitva, rok iz stavka 1. ovog lanka iznosi tri radna dana. Taj se rok ne moe produiti. ZADRAVANJE ROBE lanak 14. (1) Ako podnositelj zahtjeva postupi u skladu s odredbama lanka 13. ove Uredbe, Sredinji ured Carinske uprave e odmah, a najkasnije u roku pet radnih dana od zaprimanja pisane obavijesti o podnoenju tube, donijeti rjeenje o zadravanju robe do primitka pravomone odluke nadlenog suda, te e o istome, bez odlaganja, obavijestiti nadlenu carinarnicu. (2) Podnositelj zahtjeva je obavezan robu, zadranu sukladno stavku 1. ovog lanka, staviti u postupak skladitenja, sukladno vaeim carinskim propisima. lanak 15. (1) Nositelj prava moe podnijeti zahtjev za unitenje privremeno zadrane robe pod carinskim nadzorom, bez obaveze da se prethodno utvrdi je li pravo intelektualnog vlasnitva povrijeeno po vaeim propisima. (2) Nadlena carinarnica moe udovoljiti zahtjevu nositelja prava iz stavka 1. ovog lanka, ako je isti podnesen u pisanom obliku Sredinjem uredu Carinske uprave, u roku iz lanka 13. ove Uredbe, te ako nositelj prava uz zahtjev priloi: 1. pisanu izjavu, ovjerenu kod javnog biljenika, da se privremeno zadranom robom povrjeuje njegovo pravo intelektualnog vlasnitva, iz lanka 2. stavka 1. ove Uredbe, 2. pisanu izjavu deklaranta, posjednika ili vlasnika robe, ovjerenu kod javnog biljenika, da je suglasan s unitenjem privremeno zadrane robe pod carinskim nadzorom. (3) Prije unitenja robe pod carinskim nadzorom, nadlena carinarnica moe, na zahtjev nositelja prava, deklaranta, posjednika ili vlasnika robe, dozvoliti uzimanje uzoraka predmetne robe. Uzimanje uzoraka vri se pod carinskim nadzorom,

sukladno vaeim carinskim propisima i sastavlja se zapisnik o uzimanju uzoraka. Nadlena carinarnica je duna na prikladan nain osigurati istovjetnost uzoraka i predati ih na uvanje osobi koja je podnijela zahtjev za uzimanjem uzoraka, kako bi isti mogli posluiti kao dokaz u sluaju pokretanja sudskog postupka. (4) Zapisnik o uzimanju uzoraka iz stavka 3. ovog lanka sastavlja se na obrascu koji je u Prilogu 3. ove Uredbe i njezin je sastavni dio. Primjerak zapisnika o uzimanju uzoraka dostavlja se osobi koja je podnijela zahtjev za uzimanjem uzoraka. Jedan primjerak zapisnika carinarnica prilae u spis predmeta o unitenju robe. (5) Uz zapisnik o uzimanju uzoraka obvezno se prilau fotografije odnosne robe, ovjerene otiskom carinskog peata. (6) Za unitenje robe pod carinskim nadzorom odgovoran je nositelj prava na iji se troak unitenje provodi. (7) Unitenjem robe pod carinskim nadzorom ne smiju nastati trokovi na teret drave. lanak 16. (1) Nositelj prava koji je obavijeten, sukladno lanku 12. ove Uredbe, smije koristiti te obavijesti samo u svrhu koja je odreena lancima 13. i 15. ove Uredbe. (2) Ako drugim propisima nije drugaije odreeno, svako koritenje obavijesti iz lanka 12. ove Uredbe suprotno svrsi odreenoj lancima 13. i 15. ove Uredbe, moe imati za posljedicu graanskopravnu odgovornost nositelja prava, te predstavljati osnovu za ukidanje odobrenja iz lanka 10. stavka 1. ove Uredbe. (3) U sluaju daljnjeg nepotivanja odredbe stavka 1. ovog lanka, Sredinji ured Carinske uprave moe odbiti produenje razdoblja za provedbu carinskih mjera. lanak 17. Ako podnositelj zahtjeva ne postupi sukladno odredbi lanka 13. ove Uredbe, ili ako ne pokrene postupak za unitenje robe pod carinskim nadzorom u skladu s lankom 15. ove Uredbe, Sredinji ured Carinske uprave donosi rjeenje o prestanku privremenog zadravanja robe, te, bez odlaganja, obavjetava nadlenu carinarnicu da se ista moe staviti u zahtijevani postupak, odnosno postupanje, ako su ispunjeni ostali uvjeti propisani za stavljanje robe u odnosni carinski postupak, odnosno postupanje. lanak 18. (1) Ako je roba privremeno zadrana, sukladno lanku 11. ove Uredbe, radi mogue povrede prava na industrijski dizajn, patent, svjedodbu o dodatnoj zatiti ili biljnu sortu, deklarant, vlasnik, uvoznik, posjednik ili primatelj robe mogu, uz polaganje osiguranja, podnijeti pisani zahtjev za putanje robe u zahtijevani postupak ili postupanje, te ukidanje rjeenja o privremenom zadravanju robe, ako su ispunjeni sljedei uvjeti: 1. da je Sredinji ured Carinske uprave pravovremeno pisano obavijeten o podnoenju tube, sukladno lanku 13. stavku 1. ove Uredbe, 2. da do isteka roka iz lanka 13. stavka 1. ove Uredbe nadleni sud nije

odredio privremenu mjeru, te 3. da su ispunjeni i ostali uvjeti propisani za stavljanje robe u zahtijevani carinski postupak ili postupanje. (2) Osiguranje iz stavka 1. ovog lanka mora biti dovoljno visoko, kako bi se zatitili interesi nositelja prava i isto ne utjee na druga pravna sredstva koja su na raspolaganju nositelju prava. (3) Prije preuzimanja robe, podnositelj zahtjeva iz stavka 1. ovoga lanka, obavezan je podmiriti trokove nastale, u vezi sa uvanjem i odravanjem robe. (4) Ako je postupak u kojem se treba utvrditi je li povrijeeno pravo intelektualnog vlasnitva pokrenut drugaije, a ne na inicijativu nositelja prava na industrijski dizajn, patent, svjedodbu o dodatnoj zatiti ili biljnu sortu, osiguranje e se vratiti, ako osoba koja je pokrenula navedeni postupak, u roku od 20 radnih dana od datuma primitka obavijesti o privremenom zadravanju robe, ne izvri svoje pravo pokretanja sudskog postupka. Taj se rok moe produljiti najvie do ukupno 30 radnih dana. lanak 19. O donoenju pravomone sudske odluke o usvajanju ili odbijanju tubenoga zahtjeva ili drugoga akta kojim se okonava odnosni spor za zatitu prava, nositelj prava je obvezan, bez odlaganja, a najkasnije u roku od osam radnih dana od zaprimanja pravomone odluke, izvijestiti Sredinji ured Carinske uprave. lanak 20. (1) Ako nadleni sud odbaci tubu ili odbije tubeni zahtjev, Sredinji ured Carinske uprave, na temelju pravomone sudske odluke, donosi rjeenje o prestanku zadravanja robe, te o tome, najkasnije u roku osam radnih dana od zaprimanja odluke, pisano izvjetava nadlenu carinarnicu. (2) Po prijemu izvjea, iz stavka 1. ovoga lanka, nadlena carinarnica e obavijestiti deklaranta, posjednika, odnosno primatelja robe da moe staviti robu u zahtijevani carinski postupak, odnosno postupanje, ako su ispunjeni ostali uvjeti propisani za stavljanje odnosne robe u zahtijevani carinski postupak, odnosno postupanje. lanak 21. Skladitenjem, uvanjem i odravanjem robe koja je zadrana pod carinskim nadzorom, u skladu s odredbama ove Uredbe, ne smiju nastati trokovi na teret drave. POSTUPANJE PO SLUBENOJ DUNOSTI lanak 22. (1) Carinarnica koja pri provedbi mjera carinskoga nadzora ili provjere robe, odnosno provedbe carinskih postupaka ili postupanja, navedenih u lanku 1. stavku 1. ove Uredbe, a prije nego to je zahtjev iz lanka 8. ove Uredbe podnesen ili prihvaen, utvrdi postojanje opravdane sumnje da se odnosnom robom povrjeuje pravo intelektualnog vlasnitva, moe privremeno zastati s

daljnjom provedbom zahtijevanog carinskog postupka ili postupanja, te, bez odlaganja, pisano o istome obavijestiti Sredinji ured Carinske uprave. (2) Sredinji ured Carinske uprave, bez odlaganja, pisano obavjetava nositelja prava, ako je poznat, o privremenom zadravanju robe, moguoj povredi njegovih prava intelektualnog vlasnitva, te mogunosti da, u roku od tri radna dana od dana primitka obavijesti o privremenom zadravanju robe, podnese pisani zahtjev, iz lanka 8. ove Uredbe, za poduzimanjem mjera za zatitu prava intelektualnog vlasnitva. (3) Ako nositelj prava podnese zahtjev za poduzimanjem mjera za zatitu prava intelektualnog vlasnitva koji udovoljava propisanim uvjetima u roku iz stavka 2. ovog lanka, Sredinji ured Carinske uprave odobrit e provedbu zatraenih mjera i odluku o tome donijeti na nain propisan lankom 10. stavkom 1. ove Uredbe. (4) U daljnjem postupku provedbe mjera zatite prava intelektualnog vlasnitva na odgovarajui nain se primjenjuju odredbe lanaka 11., 12., 13., 14., 15., 16., 17., 18., 19. i 20. ove Uredbe. Rokovi iz lanka 13. i 15. ove Uredbe raunaju se od dana primitka zahtjeva za poduzimanjem mjera za zatitu prava intelektualnog vlasnitva. POSTUPANJE S ROBOM ZA KOJU JE UTVRENO DA POVRJEUJE PRAVO INTELEKTUALNOG VLASNITVA lanak 23. (1) Utvrdi li nadleni sud pravomonom odlukom da se povrjeuje neko od prava intelektualnog vlasnitva, a nositelj prava nije zahtijevao oduzimanje robe, Sredinji ured Carinske uprave e donijeti odluku o oduzimanju robe, radi unitenja pod carinskim nadzorom. Za otpad i ostatke nastale unitenjem robe odredit e se carinski doputeno postupanje ili uporaba. (2) Trokove unitenja robe, iz stavka 1. ovoga lanka, snosi primatelj robe, sukladno carinskim propisima o unitenju carinske robe. lanak 24. Roba za koju je u provedbi carinskih mjera propisanih odredbama ove Uredbe utvreno da povrjeuje pravo intelektualnog vlasnitva, ne smije se: 1. pustiti u slobodan promet, 2. iznijeti iz carinskog podruja Republike Hrvatske, 3. izvesti, 4. ponovno izvesti, 5. staviti u carinske postupke s odgodom, te 6. unijeti u slobodnu zonu ili slobodno skladite. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE lanak 25. (1) Rjeenja kojima su prihvaeni zahtjevi za poduzimanjem mjera za zatitu prava intelektualnog vlasnitva, sukladno Uredbi o provedbi carinskih mjera, u vezi s robom kojom se povrjeuje pravo intelektualnog vlasnitva (Narodne novine, broj 106/2003), ostaju na snazi do isteka

odobrenog razdoblja primjene zatraenih mjera, te se smatraju odobrenjem, u smislu lanka 10. stavka 1. ove Uredbe. (2) Postupci koji su, temeljem odredaba Uredbe o provedbi carinskih mjera, u vezi s robom kojom se povrjeuje pravo intelektualnog vlasnitva (Narodne novine, broj 106/2003), pokrenuti do dana stupanja na snagu ove Uredbe, dovrit e se prema propisima po kojima su pokrenuti. lanak 26. Stupanjem na snagu ove Uredbe prestaje vaiti: 1. Uredba o provedbi carinskih mjera u vezi s robom kojom se povrjeuje pravo intelektualnog vlasnitva (Narodne novine, broj 106/2003), 2. Pravilnik o nainu polaganja, unovavanju i povratu instrumenta osiguranja za namirenje trokova uvanja i odravanja robe pri provedbi carinskih mjera zbog povrede prava intelektualnog vlasnitva (Narodne novine, broj 167/2003). lanak 27. Ova Uredba stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama. Klasa: 413-01/06-01/03 Urbroj: 5030120-06-1 Zagreb, 28. travnja 2006. Potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor, dipl. iur., v. r.

________
(*) Pogledati polje 10 (za dodatne informacije pogledati Upute za popunjavanje obrasca zahtjeva za poduzimanjem carinskih mjera za zatitu prava intelektualnog vlasnitva). (**) Za dodatne informacije pogledati Upute za popunjavanje obrasca zahtjeva za poduzimanjem carinskih mjera za zatitu prava intelektualnog vlasnitva. (***) Ako je podnositelj zahtjeva zastupnik nositelja prava isti mora priloiti dokaz da je ovlaten zastupati nositelja prava. (1) Oznaiti odgovarajue polje (polja). (2) Upisati odgovarajui broj, ako nema priloga upisati 0.

UPUTE ZA POPUNJAVANJE OBRASCA ZAHTJEVA ZA PODUZIMANJEM CARINSKIH MJERA ZA ZATITU PRAVA INTELEKTUALNOG VLASNITVA I. OBVEZNI PODACI

(a) Kad nositelj prava osobno podnosi zahtjev: u sluaju prava koje je registrirano ili za koje je podnesen zahtjev za registraciju, dokaz o registraciji ili dokaz da je zahtjev podnesen, u sluaju autorskog prava ili srodnog prava ili prava industrijskog dizajna, koja nisu registrirana ili za koje nije podnesen zahtjev, svaki dokaz o autorstvu ili statusu podnositelja zahtjeva kao izvornog nositelja prava. (b) Ako zahtjev podnosi neka druga osoba iz lanka 3. stavka 2. toke 2. Uredbe, koja je ovlatena koristiti prava iz lanka 2. stavka 1. toke 1., 2. i 3. Uredbe, pored traenog dokaza iz toke (a), potrebno je predoiti isprave temeljem kojeg se stjee pravo koritenja. (c) Ako zahtjev podnosi zastupnik nositelja prava ili neke druge osobe iz lanka 3. stavka 2. toke 1. i 2., koje su ovlatene koristiti neka od prava iz lanka 2. stavka 1. toke 1., 2. i 3. Uredbe, pored traenog dokaza iz toaka (a) i (b), potrebno je predoiti preslik punomoi. Fizika ili pravna osoba koja ispunjava polje 1. Zahtjeva za poduzimanjem mjera mora, u svim sluajevima, biti osoba koja e pribaviti isprave predviene u polju 11. Zahtjeva za poduzimanjem mjera. II. TO MORA SADRAVATI ZAHTJEV ZA PODUZIMANJEM MJERA? Nositelj prava moe bez plaanja upravnih pristojbi podnijeti zahtjev za poduzimanjem mjera bilo kao preventivnu mjeru ili ako ima razloga vjerovati da je njegovo pravo/prava intelektualnog vlasnitva bilo povrijeeno ili da e se vjerojatno povrijediti. Zahtjev mora sadravati sve potrebne podatke kako bi nadlena carinarnica mogla lako prepoznati odnosnu robu, a posebno: toan i detaljan tehniki opis robe, ime i adresu kontakt osobe koju je odredio nositelj prava, sve specifine informacije koje nositelj prava moe imati vezano uz vrstu ili nain povrede prava intelektualnog vlasnitva, izjavu iz lanka 9. Uredbe i dokaz da je podnositelj zahtjeva nositelj prava u odnosu na predmetnu robu. Nositelji prava obvezno i bez odlaganja moraju vratiti potvrdu o primitku pismena dobivenih od Carinske uprave sukladno odredbama Uredbe (u sluaju postupanja na temelju zahtjeva nositelja prava ili ex officio). Propisani rokovi (tri radna dana deset radnih dana) poinju tei od dana primitka pismena dobivenih od Carinske uprave. U smislu Uredbe radni dan podrazumijeva svaki dan osim blagdana, subote i nedjelje. Dan u koji pada dogaaj od kojega treba raunati trajanje roka, ne uraunava se u rok, ve se za poetak roka uzima prvi idui dan. Obrazac treba popuniti u dva primjerka pisaim strojem, raunalom ili itljivim rukopisom i ne smije sadravati brisanja ili precrtane rijei. III. KAKO PODNIJETI ZAHTJEV ZA PODUZIMANJEM MJERA? Nositelj prava zahtjev za poduzimanjem mjera podnosi Sredinjem uredu Carinske uprave. Sredinji ured Carinske uprave obrauje zahtjev i obavjetava podnositelja o svojoj odluci pisanim putem u roku od mjesec dana od dana predaje urednog zahtjeva. U sluaju odbijanja zahtjeva Sredinji ured Carinske uprave donosi rjeenje, na koje podnositelj

zahtjeva ima pravo na albu. Mjere za zatitu prava intelektualnog vlasnitva odobravaju se za razdoblje koje ne moe biti dulje od godinu dana od dana donoenja odobrenja. Odobreno razdoblje moe se produiti za jo godinu dana, na temelju pisanog zahtjeva podnositelja zahtjeva koji je podnesen prije isteka odobrenog razdoblja i ako su podmireni svi do tada nastali trokovi koji terete nositelja prava sukladno odredbama Uredbe. IV. OBJANJENJA GLAVNIH POLJA KOJA POPUNJAVA PODNOSITELJ ZAHTJEVA Polje 1: Ime, adresa i svojstvo podnositelja zahtjeva. U smislu lanka 3. stavka 2. Uredbe podnositelj zahtjeva moe biti nositelj prava osobno, osoba ovlatena za koritenje prava intelektualnog vlasnitva ili ovlateni zastupnik nositelja prava ili ovlatenog korisnika. Polje 4: Status podnositelja zahtjeva. Oznaiti odgovarajue polje. Polje 5: Vrsta prava na koje se odnosi zahtjev za poduzimanjem mjera. Oznaiti odgovarajue polje. Polje 6 i 7: Potrebno je navesti pojedinosti o kontakt osobi podnositelja zahtjeva koja se bavi administrativnim pitanjima. Polje 7. namijenjemo je za pojedinosti o osobi koja je odgovorna za kontakt s Carinskom upravom radi utvrivanja tehnikih pojedinosti zadrane robe. Osoba o kojoj je rije mora biti lako dostupna u svako vrijeme. Polja 8, 9 i 12: Polje 8. namijenjemo je za specifine i precizne podatke koji Carinskoj upravi trebaju omoguiti pravilno prepoznavanje originalne robe i za sve podatke koje nositelj prava moe imati o vrsti i nainu povrede prava (isprave, fotografije, itd.). Podaci trebaju biti to iscrpniji kako bi carinarnici omoguili jednostavno i uinkovito prepoznavanje sumnjivih poiljki uz uporabu sustava analize rizika. U ova polja potrebno je upisati razliite podatake kako bi se pospjeila obavjetenost Carinske uprave o proizvodima i vrstama moguih prijevara. Mogu se pruiti dodatne popratne pojedinosti, kao npr.: vrijednost originalne robe, mjesto iz kojega roba dolazi ili predvieno odredite, podatke za identifikaciju poiljke ili pakiranja i ambalae robe, oekivani datum dolaska i odlaska poiljke, vrsta prijevoznog sredstva, podatke o uvozniku, izvozniku, primatelju ili posjedniku robe. Polje 11: Fizika ili pravna osoba koja ispunjava polje 1. Zahtjeva za poduzimanjem mjera mora, u svim sluajevima, biti osoba koja e pribaviti isprave predviene u polju 11. Zahtjeva za poduzimanjem mjera. Polje 13: Potpisom u ovom polju, nositelj prava potvruje prihvaanje uvjeta iz Uredbe i svoje obveze. PRILOG 2

IZJAVA U SKLADU S LANKOM 9. UREDBE O PROVEDBI CARINSKIH MJERA U VEZI S ROBOM ZA KOJU POSTOJI SUMNJA DA POVRJEUJE ODREENA PRAVA INTELEKTUALNOG VLASNITVA
Ja, nie potpisani ........................................................................................

................................................................................................................... .................................................................................................................., kao nositelj prava intelektualnog vlasnitva u smislu lanka 3. Uredbe o provedbi carinskih mjera u vezi s robom za koju postoji sumnja da povrjeuje odreena prava intelektualnog vlasnitva (u daljnjem tekstu: Uredba), ovom izjavom prihvaam, u skladu s lankom 9. Uredbe, odgovornost za tetu koja moe nastati osobama koje sudjeluju u nekom od carinskih postupaka ili postupanja iz lanka 1. stavka 1. Uredbe, u sluaju prekida postupka pokrenutog sukladno odredbama Uredbe uslijed mog postupanja ili propusta ili u sluaju da se za odnosnu robu naknadno utvrdi da ne povrjeuje pravo intelektualnog vlasnitva. Ovom izjavom se obvezujem snositi sve trokove nastale sukladno Uredbi u vezi sa uvanjem i odravanjem robe koja je zadrana pod carinskim nadzorom sukladno lanku 11. Uredbe, odnosno lanku 15. Uredbe. Potvrujem da sam upoznat sa lankom 16. Uredbe i obvezujem se da u o svim promjenama ili gubitku mojih prava intelektualnog vlasnitva bez odgode obavijestiti Sredinji ured Carinske uprave. Sastavljeno u __________________ Datum: ____________ /____ / 20________ Potpis: ____________________

PRILOG 3

ZAPISNIK O UZIMANJU UZORAKA SUKLADNO LANKU 15. UREDBE O PROVEDBI CARINSKIH MJERA U SVEZI S ROBOM ZA KOJU POSTOJI SUMNJA DA POVRJEUJE ODREENA PRAVA INTELEKTUALNOG VLASNITVA
MINISTARSTVO FINANCIJA CARINSKA UPRAVA CARINARNICA CARINSKA ISPOSTAVA Broj: Datum:

ZAPISNIK

o uzimanju uzoraka sukladno lanku 15. Uredbe o provedbi carinskih mjera u svezi s robom za koju postoji sumnja da povrjeuje odreena prava intelektualnog vlasnitva
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Nositelj prava Carinski deklarant Primatelj robe Posjednik robe Vlasnik robe Broj JCD i vrsta carinskog postupka Trgovaki naziv robe iz fakture * Tarifna oznaka Uzorci, uzeti iz:** posuda, vrea, staklenki, kolutova, bala, kutija, omota, vagona, kamiona, broda, ...

10. Carinska obiljeja stavljena na uzete uzorke** Broj plombe Peat carinarnice 11. Koliina uzeta za pojedini uzorak: 12. Napomene i upozorenja 13. Prilozi:** faktura, JCD, certifikat, tehniki podaci, garancija, fotografije
* ako je razliita vrsta robe, treba je oznaiti na fakturi. U toj rubrici treba napisati F. **potrebno podcrtaj

Uzorci uzeti u originalnoj ambalai** DA NE

Zapisnik je sastavljen u _____________, dana ______________ . Zapisnik o uzimanju uzoraka i uzorke preuzeli: 1. Nositelj prava (peat i potpis)__________________________ 2. Deklarant (peat i potpis)_____________________________ 3. Posjednik robe (peat i potpis)_________________________ 4. Vlasnik robe (peat i potpis)___________________________ Zapisnik sainio i carinska obiljeja na uzete uzorke stavio: carinski slubenik (peat i potpis)_________________________

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

2581 Na temelju lanka 70. stavka 3. Carinskog zakona (Narodne novine, br. 78/99, 117/99, 73/2000, 92/2001, 47/2003, 140/2005 i 138/2006), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici odranoj 2. kolovoza 2007. godine donijela

UREDBU
O IZMJENAMA I DOPUNAMA UREDBE O PROVEDBI CARINSKIH MJERA U VEZI S ROBOM ZA KOJU POSTOJI SUMNJA DA POVRJEUJE ODREENA PRAVA INTELEKTUALNOG VLASNITVA
lanak 1. U Uredbi o provedbi carinskih mjera u vezi s robom za koju postoji sumnja da povrjeuje odreena prava intelektualnog vlasnitva (Narodne novine, broj 50/2006) u lanku 4. toki 2. rijei ili koja je sadrana u poiljkama koje fizike osobe iz inozemstva besplatno alju fizikim osobama u Republici Hrvatskoj, briu se. lanak 2. U lanku 15. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: (3) Ako u rokovima iz stavka 2. ovog lanka deklarant, posjednik ili vlasnik robe nije izrijekom pisano prigovorio unitenju robe pod carinskim nadzorom ili ako protiv rjeenja o privremenom zadravanju robe nije pravodobno podnio albu, smatrat e se da je uz zahtjev nositelja prava za pojednostavljenim postupkom unitenja robe iz stavka 1. ovog lanka priloena izjava deklaranta, posjednika ili vlasnika robe iz stavka 2. toke 2. ovog lanka.. Dosadanji stavak 3. postaje stavak 4. U dosadanjem stavku 4. koji postaje stavak 5. rijei stavka 3. zamjenjuju se rijeima stavka 4.. Dosadanji stavci 5., 6. i 7. postaju stavci 6., 7. i 8. lanak 3. Ova Uredba stupa na snagu danom objave u Narodnim novinama. Klasa: 413-01/07-01/03 Urbroj: 5030114-07-1 Zagreb, 2. kolovoza 2007. Predsjednik dr. sc. Ivo Sanader, v. r.