UDK 624.016:624.011.1+624.012.

Primljeno 22. 2 2010.

Analitiko modeliranje puzanja spoja spregnute konstrukcije drvo - beton

Silva Lozani, Stjepan Taka, Mirjana Bonjak Kleina
Kljune rijei spregnuta konstrukcija, drvo - beton, analitiki model, vremenska popustljivost, modanici, modul klizanja Key words composite structure, wood - concrete, analytical model, time failure, shear connector, sliding module Mots cls construction composite, bois-bton, modle analytique, rupture temporelle, connecteur, module de glissement S. Lozani, S. Taka, M. Bonjak Kleina Analitiko modeliranje puzanja spoja spregnute konstrukcije drvo - beton U radu se opisuje iznalaenje analitikog modela vremenske popustljivosti spoja spregnute konstrukcije drvo - beton optereene konstantnom silom, odnosno reolokog modula klizanja spajala. Analitiki model je temeljen na rezultatima eksperimentalnih istraivanja reolokog ponaanja kompozita drvo beton spregnutog modanicima naroite vrste, tj. ponaanje pri dugotrajnom konstantnom optereenju. Rezultati su opisani analitikim modelom primjenom programskog paketa Mathematica. S. Lozani, S. Taka, M. Bonjak Kleina Original scientific paper Izvorni znanstveni rad

Analytic modelling of connection flow for a wood - concrete composite structure The definition of an analytic time failure model, or the rheological connector sliding module, is presented for the wood-concrete composite structure subjected to constant load. The analytical model is based on experimental testing of rheological behaviour, i.e. behaviour after constant long-term load, of the wood-concrete composite, where connection has been achieved using special-type shear connectors. The results are described by analytical model using the program package Mathematica. S. Lozani, S. Taka, M. Bonjak Kleina Ouvrage scientifique original

Modlisation analytique d'coulement de connexion pour la construction composite bois - bton La dfinition du modle analytique de rupture temporelle, ou du module rhologique de glissement du connecteur, est prsente pour la construction composite bois-bton soumise une charge continue. Le modle analytique est bas sur l'tude exprimentale du comportement rhologique, ou comportement aprs une charge continue long terme, de la construction composite bois-bton, o la connexion est ralise l'aide des connecteurs de type spcial. Les rsultats sont dcrits par le modle analytique en utilisant le logiciel appel Mathematica. . , . , M. Op

, -, , , ,

- -, , .. . -, , .. . Mathematica. S. Lozani, S. Taka, M. Bonjak Kleina Wissenschaftlicher Originalbeitrag

Schlsselworte Verbundkonstruktion, Holz - Beton, analythisches Modell, langwieriges Kriechen,Dbel, Gleitmodulus

Analytisches Modellieren des Kriechens der Verbindung der Verbundkonstruktion Holz - Beton Im Artikel beschreibt man das Herausfinden eines analytischen Modells des zeitbedingten Nachlassens der Verbindung der Verbundkonstruktion Holz - Beton belastet durch konstante Kraft, bzw. der rheologischen Moduls des Gleitens des Verbindungsstoffs.Das analythische Modell beruht auf den Ergebnissen experimentaler Untersuchungen des rheologischen Verhaltens des Komposits Holz - Beton verbunden mit besondersartigen Dbeln, d.h. das Betragen bei langwierigen konstanten Belastung. Die Ergebnise sind durch das analytische Modell beschrieben, unter Anwendung des Programmpakets Mathematica.

Autori: Dr. sc. Silva Lozani, dipl. ing. gra.; prof. dr. sc. Stjepan Taka, dipl. ing. gra.; dr. sc. Mirjana Bonjak Kleina, dipl. ing. gra., Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku, Graevinski fakultet Osijek

GRAEVINAR 63 (2011) 7, 633-639

633

Spregnute konstrukcije drvo - beton 1 Uvod U dananje je vrijeme sve vie zahtjeva kojima moraju udovoljiti graevinske konstrukcije i materijali to je razlog potrage za novim konstrukcijama i materijalima, oplemenjivanjem starih ili pak kombiniranjem (sprezanjem) postojeih materijala radi iskoritavanja njihovih najboljih svojstava. Budui da je drvo ekoloki najprihvatljiviji materijal koji bi se sve vie trebalo rabiti u graenju, ima dobra elastomehanika svojstva, trajnost uz pravilno odravanje, pa se zbog poboljanja nekih njegovih svojstava (npr. krutosti, nosivosti, zatita od buke i dr.) istrauje mogunost sprezanja drva s betonom. Na Graevinskom se fakultetu u Osijeku provodilo eksperimentalno i analitiko istraivanje svojstava spregnutih drveno-betonskih konstrukcija, spregnutih jednostranim modanicima naroito vrste tipa C (prema DIN 1052 T2). Istraivanje se provodilo na uzorcima sa dva promjera modanika E75 i E48. Pratilo se vremensko ponaanje takvih sustava, sastavljenih od dvaju razliitih materijala spregnutih spajalima. Za takve je spregnute sustave kljuni faktor vrsta spajala i nain sprezanja. S vremenom se pod dugotrajnim djelovanjem optereenja mijenjaju elastomehanika svojstva obaju materijala i spajala - dolazi do puzanja i poputanja. Posljedica toga su poveanje deformiranja sustava i preraspodjela naprezanja. Puzanje drva i betona relativno je poznato, dok je poputanje spajala u ovakvoj vezi drvo - beton nepoznato. Istraivano je poputanje spajala (klizanje) u spregnutim sustavima drvo - beton, na dva posmina modela.
UZORAK I

S. Lozani, S. Taka, M. Bonjak Kleina 2 Opis ulaznih podataka za model

Ispitivanje je izvedeno u uvjetima unutarnjega grijanog prostora uglavnom ujednaene temperature izmeu 20 C i 24 C, s konstantnom relativnom vlanou od 55 % do 65 %. Ispitano je pet posmino optereenih uzoraka spojenih modanicima naroite vrste tipa C Bulldog (prema DIN 1052 T2) promjera 75 mm, promjera 48 mm jednostranih. Uzorak 1. dug je 42 cm, izraen je od lamelirane grede od jelovine I. razreda, betona C30/37, i dvaju modanika promjera 75 mm, na osnom razmaku od 14 cm. Ugraena su i dva vijka promjera 16 mm. Vijci osiguravaju prijenos optereenja iz betona na modanik, a modanici na drvo. Veza je beton vijak modanik - drvo. Ugraena je armaturna mrea (Q503) sa ipkama promjera 8 mm zbog mogueg preuzimanja vlaka na donjem rubu betonske ploe, kao i folija izmeu drva i betona radi smanjivanja utjecaja vlage na kontaktu drvo - beton. Uzorak 2. dug je 36 cm, izraen je od lamelirane grede od jelovine I. klase, betona C30/37 i dvaju modanika promjera 48 mm, na osnom razmaku 12 cm. Ugraena su i dva vijka promjera 12 mm. Ostalo je isto kao kod uzorka 1. Dimenzije uzoraka shematski su prikazane na slici 1. Optereenje kojim su se optereivali uzorci veliine je nosivosti dvaju modanika (modanik E75M16 N = 9,0 kN, modanik E48M12 N = 5,0 kN) i iznosi 19,2 kN za modanike E75 i 10,6 kN za modanike E48. Nakon postavljanja sile na posmino optereen uzorak dolazi do de-

E75M16 7,0

UZORAK II

E48M12 7,0

20,0

14,0

14,0

14,0

12,0

12,0

12,0

Arm.bet.ploa

E75M16

Arm.bet.ploa

E48M12

Arm.mrea PVC folija PVC folija

Arm.mrea

Drvena greda 14/20 cm 40,0 34,0

Drvena greda 14/20 cm

Slika 1. Model uzorka za istraivanje klizanja spajala u spregnutom sustavu drvo - beton

634

GRAEVINAR 63 (2011) 7, 633-639

20,0

S. Lozani, S. Taka, M. Bonjak Kleina

Spregnute konstrukcije drvo - beton

Slika 2. Optereenje modela i mjerena veliina klizanja

formacije - klizanja dvaju materijala to se vidi na slici 2., ija veliina ovisi o spajalu odnosno nainu sprezanja. Optereenje se nanosilo preko ureaja koji unosi uzdunu silu na uzorke, a koji je za to projektiran i izraen. Ureajem za unos sile provjeravala se veliina unesenog optereenja. Svi su uzorci bili svrstani i istovremeno ispitani u ureaju prikazanom na slici 3. Deformiranje svakog uzorka mjerilo se dvostrano, s pomou mjernih urica koje su postavljene na visini sredine kontaktne povrine izmeu drva i betona (slika 3.).

Krivulja puzanja traila se u obliku pogodnom za modeliranje, prema uobiajeno predloenim funkcijama puzanja. Obino se zakon puzanja u programima (NISA i sl.) izraava po varijabilnim naprezanjima (), vremenu(t) i temperaturi(T) :

c = F1 ( ) F2 (t ) F3 (T )

(1)

Ispitivanjem je praeno puzanje samo kao funkcija vremena. Neke su od funkcija u izrazu (1) upotrijebljene u programima za opis vremenske funkcije F(t) prikazane u tablici 1. Tablica 1. Funkcije puzanja primijenjene u programu NISI za opis vremenske ovisnosti

(1 + b t )exp(k t ) 1
1/ 3

F tn

G 1 e q t + H t

ai t ni

Andrade b, k- konstante Bailey F,n konstante McVetty G, q, H- konstante Graham&Walles ai, ni- konstante

Tablica 2. Najee upotrebljavane vremenske funkcije opisa puzanja drva

Ime Parabolina
Slika 3. Ureaj za ispitivanje uzoraka na posmik

Jednadba

= 0 + at

Konstante a, m a, m a, b a,b,c,m (m = 1/3 obino) a,b,m,n a,b

Oitavanje se obavljalo na 10 mjernih mjesta, podaci su se biljeili prvih 8-10 dana svakodnevno, a zatim u redovnim razmacima od 7 dana. Trajanje ispitivanja bilo je razliito, uzorak 1. 426 dana, a uzorak 2. 343 dana. Rezultati ispitivanja dani su u obliku krivulja teenja spajala. Ispitivani su uzorci sa dva promjera spajala i dobivene su dvije krivulje, kao prosjene vrijednosti oitavanja puzanja na pet uzoraka za svaki promjer spajala (slika 4.). Istraivao se funkcijski opis krivulje puzanja radi njihove primjene u numerikom modeliranju. Krivulje puzanja spoja opisane su funkcijom koja prilagoava eksperimentom dobivene veliine, tako da ta funkcija pokriva ponaanje obaju spajala. Time se unificira zakon puzanja svih modanika i pokuava dati odgovor ponaanja spajala za dulje razdoblje za koje su izmjereni pomaci. GRAEVINAR 63 (2011) 7, 633-639

Andrade = 0 1 + at1/3 e m t jednotreinski zakon Logaritamska = a + b log t Hiperbolina DeLacornbe McVetty Garofalo Polinominalni

= a + b sinh ct m = 0 + a t m + b t n

d / dt d 0 / dt = a e b t

= 0 + 1 1 e m t + d 2 /dt t m

= a + bt1/n + ct 2/n + dt 3/n

a,b,c,d,n

Puzanje spajala pokualo se opisati u obliku najee upotrebljavanih funkcija za opis puzanja materijala (drva) [1], [3], [4], [6]. 635

Spregnute konstrukcije drvo - beton 3 Analitiko modeliranje Prilagoavanje rezultata ispitivanja ovim funkcijama izraeno je u matematikom programskom paketu Mathematica. Meutim nijedna od ovih oblika funkcija(tablice 1. i 2.) nije u potpunosti zadovoljila krivulje provuene prema oitanim podacima. Na slici 4. plavim su tokicama prikazani izmjereni podaci s modanicima promjera E48M12, pri emu su se uzimali prosjeci svih pomaka, a crvene tokice odgovaraju podacima izmjerenim na uzorcima sa spajalima E75M16.
0.7 0.65 0.6 0.55 0.5 0.45

S. Lozani, S. Taka, M. Bonjak Kleina s relativnim pomacima ili s postocima promjena od poetnog stanja ( = 0 (1 + ) ), dobit e se isti prirast pomaka zbog puzanja. Na taj nain se dobivaju skupine podataka (boje ostaju istoznane) pokazane na slici 5. Slika pokazuje da su odstupanja izmeu pojedinih mjerenja u postocima manja od 6 % (najvee odstupanje je 5,75 %, dok je veina odstupanja oko 2 %). Iz podataka sa slike 5. vidi se da se oba skupa podataka mogu opisati sukladnim funkcijama, s razliitim koeficijentima translacije funkcija. Za rjeavanje problema odreivanja funkcije modela koja najbolje opisuje dobivene podatke, primijenjena je poetna funkcija u obliku polinoma:
1 2 3

klizanje (mm)

F = a+b tn +c tn +d tn

(2)

vrijeme(dani)
20 40 60 80

pri emu su se parametri a,b,c,d,n odreivali rjeavajui nelinearni problem najmanjih kvadrata. Dobivena zajednika funkcija glasi:
F (t ) = 2,5 t
1 20, 46

Slika 4. Prosjena mjerenja: plavo-uzorci sa spajalima E48M12, crveno uzorci sa spajalima E75M16

+ 3,2 t

2 20, 46

1,03 t

3 20, 461

(3)

Promatrano je samo poetno razdoblje od 126 dana uzorka pod optereenjem, od ukupno 343 dana mjerenja za uzorke sa spajalima E75M16 i 426 dana mjerenja za uzorke sa spajalima E48M12. Iz podataka se vidi da se oba skupa podataka mogu opisati istom funkcijom, ali vertikalno translatiranom za odreenu konstantu pri opisu spajala razliitog promjera. Krivulje pomaka su, dakle, paralelne.
1.15 klizanje (mm)

Suma kvadrata odstupanja izmjerenih veliina od funkcijskih vrijednosti iznosi: 0,0005 za crvene podatke i 0,0014 za plave podatke, to pokazuje visok stupanj poklapanja aproksimiranih s izmjerenim podacima.
0.7

klizanje (mm)

0.65

0.6

0.55

1.125

0.5

1.1

0.45

vrijeme (dani)
1.075
20 40 60 80 100

1.05

1.025 vrijeme (dani) 40 20 60 80

Slika 6. Aproksimacija izmjerenih veliina s krivuljama funkcije polinoma; a) gornja:

F48 (t ) ; b) donja: F75 (t )

Slika 5. Prosjena mjerenja pomaka bez poetnih statikih vrijednosti

Obje se funkcije prilagoavanja vide na slici 6., zajedno s izmjerenim podacima. Meutim funkcija (3) izvrsno pokriva razdoblje od 126 dana, a ne podudara se s mjerenjima u kasnijem danima. Ta funkcija u jednom trenutku poinje opadati i poprima

Meutim ako se iskljui prva veliina pomaka koji je u principu poetni pomak ili deformacija 0 tako da se radi 636

GRAEVINAR 63 (2011) 7, 633-639

S. Lozani, S. Taka, M. Bonjak Kleina negativne vrijednosti, a to nikako ne odgovara stvarnom stanju. Problem bolje opisuje eksponencijalna takozvana S-funkcija u obliku: a F(t) = (4) 1 b ec t pri emu su se parametri a,b i c odreivali rjeavajui nelinearni problem najmanjih kvadrata pa se dobilo: a = 1,7797; b = -0,76097; c = 0,0031784, a t oznauje vrijeme. Tako dobivena funkcija glasi: 1,7797 F(t) = 1 + 0,76097 e 0,00318 t

Spregnute konstrukcije drvo - beton Ako se funkcija prilagoavanja promatra u duljem razdoblju, kako je pokazano na slici 8., vidi se da tei nekoj konanoj vrijednosti kao i samo puzanje.
1.5

1.4

1.3

1.2

1.1

(5)
100 0.9 200 300 400 500

Suma kvadrata odstupanja izmjerenih veliina od funkcijskih vrijednosti iznosi: 0,048, to je izuzetno dobro podudaranje.
1.15
klizanje (mm)

Slika 9. Usporedba oitanja s funkcijom priblienja u duljem razdoblju

1.1

1.05

20 0.95

40

60

80
vrijeme (dani)

100

Ako se ova funkcija prilagoavanja prikae zajedno s oitanim podacima od 600 mjerenja (za E75), dobije se slika 9. Nadalje, vidi se da je broj a = 1,7797 limes aproksimirajue funkcije u beskonanosti. Budui je najvea izmjerena vrijednost (omjer vremenske i trenutane veliine) 1,63, odnosno maksimalna vrijednost koja se predvia modelom je 9,2 % vea od najvee izmjerene vrijednosti koja je izmjerena u razdoblju malo duljem od 1 godine. Podatak veliine limesa funkcije je vrlo bitan, on je mjerilo predvianja prirasta deformacija u budunosti. Njime se moe odrediti kolike e biti maksimalno deformiranje za 50 ili vie godina. 4 Predvianje odziva spregnutog sustava modelima komponenata Na kraju su usporeeni koeficijenti puzanja za drvo i spajalo jer se esto u literaturi pri numerikom modeliranju spregnutih konstrukcija poistovjeivao reoloki koeficijent drva i spajala. Puzanje drva uzeto je prema modelu Ranta Maunusa [6] :
(t ) = 0,44 * t 0,17

0.9

Slika 7. Aproksimacija priblienja

izmjerenih

veliina

krivuljom

odgovarajue funkcije; a)

F75 (t ) ; b) F48 (t ) c) funkcija

Slika 7. prikazuje oitana mjerenja za obje skupine podataka i aproksimirajuu krivulju zajedno za 126 dana. Ova krivulja jako dobro pokriva izmjerene veliine i podudara se i u kasnijim oitanim veliinama (vie od 126 dana), za razliku od prethodne funkcije kojoj je to bio nedostatak.
vrijeme(dani)

(6)

1000 0.638 0.636 0.634 0.632

2000

3000

4000

5000

Puzanje spajala pokazano je dobivenom funkcijom pribliavanja (5). Pokazano je i puzanje betona, prema EC2 za relativnu vlanost okoline 59 % jednadba puzanja glasi [9] :
(t, t 0 ) = 4,66[(t 40 )/ (315,21 + t )]0.3

(7),

relativno klizanje (mm)

dok je deformacija skupljanja vrlo mala i izrazom prema EC 2 dobivena je jednadba:

Slika 8. Pruanje funkcije za dulje razdoblje

cs (t 40) = 5,56 10 4 [(t 40) / (131,5 + t )]0,5

(8) 637

GRAEVINAR 63 (2011) 7, 633-639

Spregnute konstrukcije drvo - beton

5 4,5 4 3,5 teenje (mm) 3 beton 2,5 2 1,5 1 0,5 0 drvo spajalo

S. Lozani, S. Taka, M. Bonjak Kleina krutosti presjeka sadrane su krutosti svih materijala sloenog presjeka te modul klizanja spajala, vremenska promjena krutosti pojedinih komponenata i modula klizanja spajala dovodi do promjene proraunske krutosti sloenog presjeka, a time i do preraspodjele naprezanja. Prorauni proraunske krutosti i preraspodjele naprezanja vide se u [5]. 5 Zakljuak

Eksperimentalno se ispitivalo vremensko poputanje (klizanje) spoja spregnutih drvevrijeme(dani) no - betonskih uzoraka, spregnutih jednoSlika 10. Usporedba koeficijenata puzanja za drvo, beton i modanike tipa C stranim modanicima naroite vrste tipa C (prema DIN 1052 T2), na uzorcima sa dva promjera modanika E75 i E48, a rezultati su dobiveni u Male, gotovo neznatne deformacije skupljanja razlogom obliku dviju krivulja puzanja. su to je beton optereen etrdeseti dan kada je postigao Za eksperimentalno se dobivene krivulje puzanja pokupredvienu vrstou. alo nai analitiki izraz-funkciju koja bi se prilagodila Prema ovim su izrazima proraunane krivulje puzanja rezultatima ispitivanja. Rezultati ispitivanja najbolje su pojedinih komponenata presjeka prikazane na slici 10. opisani eksponencijalnom funkcijom pribliavanja (5) na kojoj se vidi da je najvee poetno puzanje kod spakoja je pokrila rezultate 6,77 8,86 ispitivanja obaju uzoraka.
41. 55. 140. 240. 340. 440. 540. 640. 740. 1540. 2540. 3540.

Limes aproksimirajue funkcije u beskonanosti je a = 1,7797. Na temelju eksperiDugotrajna naprezanja mentalnog istraivanja pretPoetna naprezanja postavlja se da najvei omjer reolokog i poetnog modula klizanja nee biti vei od ove 14,89 9,01 veliine. Najvea je izmjerena vrijednost (omjer vremenske i Slika 11. Promjena naprezanja tijekom vremena u sloenom presjeka drvo - beton trenutane veliine) 1,63, odjala, a kasnije kod betona. Najvei prirast deformacija je nosno maksimalna vrijednost koja se predvia eksponencikod betona. Spajalo ima vee proraunano puzanje od jalnim modelom je za 9,2 % vea od najvee izmjerene drva do vremena od 11 godina kada se puzanje drva povrijednosti koja je izmjerena u vremenu od 426 dana. veava. Usporedbom krivulja puzanja svih elemenata kompozita Prilikom dugotrajnih konstantnih optereenja dolazi do dobivenih analitikim modelima (dobivenim i iz literaporasta deformiranja i preraspodjele naprezanja po visiture) predvia se da e u takvim kompozitima najvee ni drvenog presjeka, a takoer i sloenog presjeka od deformacije pri dugotrajnim optereenjima biti u betonvie materijala. Deformacije su u konstitutivnoj vezi s skom dijelu presjeka. naprezanjima, s promjenom deformacije mijenja se i naMali je broj ulaznih parametara u smislu variranja veeg prezanje. broja dimenzija spajala, drugih tipova modanika, variModuli elastinosti za drvo i beton nisu drastino razliranja razreda drva i betona da bi se mogla uspostaviti iti i nije tako jako izraena preraspodjela naprezanja funkcijska veza krivulje puzanja spajala s dimenzijom tijekom vremena iako se razliito mijenjaju s vremenom, spajala i nekim drugim ulaznim veliinama. Ovo je ispiovisno o popustljivosti materijala. Puzanje je vee kod tivanje samo pokuaj dobivanja krivulje puzanja ove vrste betona, s vremenom opada i razlika puzanja drva i betospajala, trebalo bi ispitati vei broj uzoraka sa razliitim na postaje manja. Pri dugotrajnom se optereenju s vrepromjerima, kao i sloene presjeke drvo - beton drugih menom mijenja proraunska krutost EIef s pomou koje razreda materijala da bi se potvrdila ispravnost dobivese proraunavaju naprezanja sloenog presjeka (promjenog izraza. na naprezanja pokazana je na slici 11.). U proraunskoj
6,97 7,04 4,77 12,65

638

19340.

GRAEVINAR 63 (2011) 7, 633-639

S. Lozani, S. Taka, M. Bonjak Kleina LITERATURA

[1] Amadio, C.; Ceccoti, A.; Di Marco; R., Fragiacomo, M.: Long-term behaviour of a timber-concrete connection system, International RILEM Symposium, Joints in Timber Structures, Stuttgart, 12-14 September 2001 [2] Bla, H. J.; Van der Linden, M.; Schlager, M.: Trag-und Verformungverhalten von Holz-BetonVerbundkonstruktionen, Informationsdienst Holz, Holzbauwerke, Step 3, Dsseldorf, E14/1-E14/25; 1995 [3] Capretti,S.; Ceccotti,A.: Service Behaviour of TimberConcrete Composite Beams: a 5-Year Monitoring and Testing Experience, International Wood Engineering Conference, New Orleans, October 28-31 1996, 3/443-449 [4] Feldborg,T.; Johansen,M.: Slip in joints under long-term loading, CIB-IUFRO Meeting, Florence 1986

Spregnute konstrukcije drvo - beton

[5] Lozani, S.: Doprinos spoznajama spregnutih konstrukcija drvo-beton, doktorska disertacija, Sveuilite J.J.Strossmayera u Osijeku Graevinski fakultet, 2003.
[6] Morlier P.: Creep in Timber Structures, Report of Rilem

Technical Committee 112-TSC, London, 1994 [7] Muravljov, M.: Reoloke karakteristike drveta, 1. Jugoslovenski nauno-struni skup o projektiranju i izvoenju suvremenih drvenih konstrukcija, Cavtat, 1989 [8] Taka, S: Experimental contribution to the findings of rheological wood properties, International timber engineering conference London, 1991 [9] Tomii, I.: Betonske konstrukcije, Udbenik, Zagreb, 1996

GRAEVINAR 63 (2011) 7, 633-639

639