Ambroz Vranyczany (Vranjican), (Stari Grad, otok Hvar, 13. listopada 1801. - Ragaz, vicarska, 12. srpnja 1870.

), hrvatski barun, politi ar i poduzetnik.

ivotopis [uredi]
Kad je dio obitelji Vranjican, zbog protivljenja francuskoj okupaciji Dalmacije, napustio Hvar, oti ao je s njima kao mali dje ak i Ambroz Vranjican. Vranjicani su se naselili u Senju i Rijeci, a Ambroz zajedno s bra om Matijom, Ivanom i Nikolom, u Karlovcu. U Karlovcu se bavio trgovinom i stekao znatan imetak. Rano se priklju io Ilirskom pokretu. Bio je kum djetetu Ljudevita Gaja. Vjen ao se 1837. s Terezijom Modru an, s kojom je imao k er Klotildu. Jedan je od osniva a karlova ke itaonice, 1838. godine. Godine 1844. osniva dru tvo za parobrodarstvo na Savi i Kupi, koje je bilo prvo dioni ko dru tvo u Hrvatskoj. Dru tvo je kupilo parobrod "Floridsdorf", koji je preimenovan u "Sloga". Bio je to prvi hrvatski rije ni parobrod, koji je 24. kolovoza 1844. s Ambrozom Vranjicanom i pod zapovjedni tvom ure Bana, krenuo iz Be a, te je Dunavom i Savom doplovio do Siska. Taj doga aj je u ono vrijeme pobudio veliko zanimanje javnosti. "Sloga" je uspje no odr avala putni ki i robni promet izme u Zemuna i Siska, ali je u nesre i potonula 16. rujna 1845. Ambroz Vranjican sudjelovao je i u osnivanju Prve hrvatske tedionice, 1846. godine. Nakon srpanjskih rtava 1845. godine, bio je na elu hrvatskog izaslanstva, koje se u Be u sastalo s dr avnim kancelarom Metternichom. U previranjima nakon revolucije u Be u (13. o ujka 1848.) i Pe ti (15. o ujka 1848.) bio je, zajedno s Ivanom Kukuljevi em lan narodnog odbora - privremenog organa vlasti, koji je sazvao narodnu skup tinu. Kad je ban Josip Jela i iste godine osnovao bansku vladu, imenovao je Ambroza Vranjicana za na elnika financijskog odjela (dr avnog blagajnika), na kojoj je du nosti bio do 1850. Zbog te kih financijskih prilika, zatra io je zajam od Kaptola, zbog ega se sukobio s crkvenim vlastima. Bavio se mi lju da Hrvatska uvede svoju valutu, "Kri ar", pa je ak iskovano nekoliko pokusnih primjeraka tog novca. U vrijeme Bachova apsolutizma, bio je predsjednik Matice Ilirske od 1851. do 1857. Vodio je zagreba ku trgova ku komoru, osnovanu 1852. Odlu no se zalagao za gradnju eljeznice u Hrvatskoj. Te iste, 1852. godine, preko komore tra i od be ke vlade dozvolu za gradnju eljeznice od Zidanog Mosta do Zagreba. Kad je, nakon vojnih poraza u Italiji, car Franjo Josip bio prisiljen 1860. sazvati Carevinsko vije e, kao pripremu za povratak ustavnog ure enja, iz Hrvatske je pozvao biskupa Josipa Jurja Strossmayera i Ambroza Vranjicana, a iz Dalmacije Franu Borellija. Na zasjedanju vije a, Strossmayer i Vranjican su tra ili sjedinjenje Dalmacije i Vojne krajine s Hrvatskom. Kad je Strossmayer pokrenuo ideju o osnivanju Jugoslavenske akademije, darovao je Ambroz Vranjican u tu svrhu 10.000 forinti. Progla en je barunom 29. travnja 1862. godine.