S

GEODETSKI FAKULTET - ZAVOD ZA INENJERSKU GEODEZIJU

Medi V. , Fanton I., Roi M.

KATASTAR ZEMLJITA I ZEMLJINA KNJIGA

Zagreb, veljaa 1999.

KATASTAR ZEMLJITA I ZEMLJINA KNJIGA

S A D R A J 1.
1.1 1.2 1.3

Katastar zemljita ...................................................................................................... 3

Uvod .................................................................................................................................................. 3 Vrste katastra ..................................................................................................................................... 4 Stvarna prava u katastru i zemljinoj knjizi ....................................................................................... 6

1.4 Katastar zemljita na podruju Hrvatske.......................................................................................... 17 1.4.1 Podruje Austrijskog katastra.................................................................................................. 18 1.4.2 Podruje Maarskog katastra.................................................................................................. 22 1.4.3 Austrijski katastar u Bosni i Hercegovini ................................................................................ 23 1.4.4 Podruje jugoslavenskog katastra ........................................................................................... 24 1.5 1.6 1.7 1.8 Geodetska izmjera i katastar zemljita ............................................................................................. 27 Sadraj i svrha katastra zemljita ..................................................................................................... 28 Poslovi i nadlenosti u vezi s katastrom zemljita ........................................................................... 30 Izrada katastra zemljita................................................................................................................... 31

1.9 Katastarske teritorijalne jedinice...................................................................................................... 31 1.9.1 Omeavanje katastarske opine............................................................................................... 31 1.9.2 Omeavanje katastarskih estica i objekata ............................................................................ 34 1.10 Katastarska izmjera.......................................................................................................................... 37 1.11 Katastarsko klasiranje i bonitiranje zemljita................................................................................... 39 1.11.1 Utvrivanje i oznaavanje kultura i neplodnih zemljita ......................................................... 40 1.11.2 Osnove klasiranja .................................................................................................................... 42 1.11.3 Katastarsko klasiranje u katastarskoj opini ........................................................................... 43 1.11.4 Utvrivanje katastarskog prihoda............................................................................................ 43 1.12 Izlaganje katastarskih podataka ....................................................................................................... 45 1.12.1 Popisni list ............................................................................................................................... 46 1.12.2 Postupak izlaganja................................................................................................................... 46 1.13 1.14 Izrada katastarskog operata.............................................................................................................. 48 Odravanje izmjere i katastra zemljita ........................................................................................... 52

1.15 Odravanje izmjere zemljita........................................................................................................... 55 1.15.1 Izmjera promjena ..................................................................................................................... 55 1.15.2 Detaljne skice izmjere .............................................................................................................. 56 1.15.3 Kartiranje promjena ................................................................................................................ 56 1.15.4 Numeracija estica................................................................................................................... 57 1.15.5 Odreivanje povrina............................................................................................................... 61 1.15.6 Odravanje knjinog dijela katastarskog operata.................................................................... 63 1.16 Obnova izmjere i katastra zemljita ................................................................................................. 64

2.
2.1 2.2 2.3 2.4 2.5

Zemljina knjiga ...................................................................................................... 65

Uvod ................................................................................................................................................ 65 Dijelovi zemljine knjige ................................................................................................................. 66 Zemljinoknjini uloci.................................................................................................................... 68 Zemljinoknjina prava.................................................................................................................... 69 Zemljinoknjini upisi ..................................................................................................................... 71

1. Katastar zemljita
1.1 Uvod

Katastar zemljita je skup grafikih i pisanih dokumenata u kojima je iskazan odreeni broj informacija o svakoj zemljinoj estici i o nepokretnim objektima koji se nalaze na njoj. Postoji vie objanjenja o postanku i znaenju rijei katastar. Prema nekima ona potjee od latinske rijei capitastrum koja je u doba Rimskog Carstva bila naziv za knjigu rasporeda poreza i drugih davanja od zemljita. Drugi smatraju da rije dolazi od grke rijei katastichon to oznauje popis poreznih obveznika. Nadalje je rije cadastre kao pojam za popisivanje nekretnina uobiajen u zemljama zapadne i srednje Europe. U Engleskoj umjesto rijei katastar zemljita upotrebljava se naziv land registration itd. Danas rije katastar ima znatno ire znaenje. Tako, pored katastra zemljita postoji katastar zgrada, katastar uma, katastar voda, katastar vodova itd. Meutim, svaki od ovih oblika katastra temelji se na osnovnim podacima izmjere i katastra zemljita. Praenje podataka o zemljitu vrlo je staro, see u daleku prolost. Tako grki povjesniar Herodot spominje da je perzijski kralj Darije uveo plaanje poreza na prihod od zemljita u osvojenim zemljama Male Azije i zbog toga naredio utvrivanje prostorne veliine posjeda i dohodak. U starom je Egiptu rijeka Nil redovito izlazila iz svog korita i plavila velike povrine zemljita, nakon ega su se u nanesenom mulju gubile mee posjeda. Zbog toga je bilo potrebno zemljite grafiki i opisno prikazati prema stanju prije poplave, kako bi se izgubljene mee mogle ponovo uspostaviti i istovremeno utvrditi obveza na prihod od zemljita. Na podruju dananje Engleske poelo se ve 1086. godine uspostavljanjem pregleda o zemljitu u posebnim knjigama, gdje je bilo upisano ime vlasnika, povrina, nain koritenja, popis dralaca vezanih za posjed (kmetova), broj i vrsta stoke koja se uzgaja na posjedu. Grad Milano povodom ureenja prava na zemljitu 1714. godine uspostavlja katastar zemljita koji se bazira na rezultatima izmjere (planovi 1:2000) i procjene vrijednosti prihoda. Po nalogu Grimanija mletakog namjesnika poduzeta je 1756. godine izmjera veeg podruja sjeverne Dalmacije i izraeni su planovi na kojima su prikazane estice zemljita. Ove mape nazvane Grimanijeve mape sauvane su u 56 sela i uvaju se u Dravnom arhivu u Zadru. Mnogo irih razmjera bio je pokuaj uspostave katastra zemljita na cijelom podruju Carevine, austrijskog cara Josipa II, radi pravilnog oporezivanja zemljita. Izmjera je izvrena u vremenu od 1785. do 1790. godine. Ovaj tzv. Jozefinski katastar nema nikakve praktine vrijednosti jer je vrlo nestruno izveden, pa i nije bio u upotrebi. Slini poduhvati poduzimani su u tijeku XVIII stoljea u Francuskoj, Pruskoj, Bavarskoj i drugim evropskim zemljama ali nisu dali eljene rezultate.

Znaajnu prekretnicu uinio je Napoleon 1807. godine kada je naredio pristupanje izmjeri i procjeni zemljita (svake estice) s zadatkom izrade parcelarnog katastra zemljita koji e imati tone i pogodne planove ija je svrha da osiguraju mee vlasnitva.

1.2

Vrste katastra

S obzirom na strukturu podataka i na nain na koji se one prikazuju u dokumentaciji, postoji vie vrsta katastra: klasini evropski parcelarni katastar, Thorrensov katastar, Register of Deeds. Klasini evropski parcelarni katastar uspostavlja se na temelju obavljene izmjere i klasiranja zemljita na podruju odreene teritorijalne jedinice, po uzoru na ranije spomenuti Napoleonov katastar. Ovakav model prihvatile su i uspostavile skoro sve evropske zemlje, a kasnije i mnoge izvanevropske zemlje tijekom XIX i XX stoljea. Temeljno je obiljeje ovog katastra, prikaz oblika i poloaja svake estice zemljita na planovima, a u ostaloj dokumentaciji povrina, katastarska kultura, bonitet tla i vlasnik odnosno posjednik. Kako bi se omoguila identifikacija, svaka estica zemljita oznaena je svojim brojem. Thorrensov katastar uveden je najprije u Australiji i Novom Zelandu, a kasnije su ga prihvatile i mnoge Azijske i Afrike zemlje (Robert Thorrens 1858. godine uveo novo zakonodavstvo o registraciji zemljita). Thorresov katastar temelji se na naelu registracije zemljita kojom se mora utvrditi toan opis postojeeg stanja vlasnitva i drugih stvarnih prava na svakom komadu zemljita. Takav opis zemljita proizlazi iz nacrta izraenog na temelju izmjere jedne ili grupe estica zemljita koje ine neije vlasnitvo. Prava na zemljitu upisuju se u registar samo ako postoji pravovaljan naslov njihovog stjecanja, to znai da se neko stvarno pravo na zemljitu stjee slubenim upisom, a ne uspostavljanjem isprave (ugovora, oporuke i slino). To naelo Thorrensovog pravnog katastra prihvatile su i neke evropske zemlje pri izradbi zemljine knjige, meu njima Austrija, Njemaka, vedska, vicarska, a djelomino Italija te Hrvatska koja je u vrijeme izradbe prvog katastra i zemljine knjige bila u sastavu Austro-Ugarske monarhije. Register of Deeds je pregled o zemljitu i njegovom vlasnitvu te drugim injenicama vezanim za zemljite. Taj oblik katastra zemljita prihvaen je u SAD i Kanadi. On poiva na naelu upisa isprave, na temelju koje je dolo do stjecanja ili promjene u nekom stvarnom pravu na zemljitu. Register of Deeds raspolae grafikim i pisanim dijelom dokumentacije. Grafiki dio ine planovi na kojima su predstavljene zemljine jedinice prema posebnom sustavu.

Pravokutni referentni sustav izmjere zemljita se definira kao niz sustava u kojima temelj ine koordinatne osi meridijana i paralela postavljenih u odabranim ishoditima (u USA 32 ishodine toke referentna sustava). Meridijan kroz ishodinu toku zove se glavni meridijan, a paralela kroz ishodinu toku bazna linija. U okviru pravokutnog koordinatnog sustava zemljite je podijeljeno na zemljine jedinice kvadratnog oblika sa stranicama od 24 amerike milje (1 a.m. 1609.344 metra). Presjecita meridijana i paralela na razmaku od 24 milje formiraju podjelu na temeljne kvadrate. Manje zemljine jedinice zvane Township su kvadrati sa stranicama od 6 milja. Township je podijeljen na jo manje zemljine jedinice sekcije ili kvadratne milje (1 Township 36 sekcija). etvrtina sekcije predstavlja u pravilu temeljnu vlasniku jedinicu i naziva se farma. Povrina farme iznosi 160 acre (cca 64 hektara). Sekcija se dijeli na osmine i esnaestine, a u guim naseljima i manje dijelove (parcel, lot). Svaka zemljina jedinica omeena je na terenu stabilnim menim oznakama u lomnim tokama mee. Pisani dio dokumentacije ini jedna jedinstvena knjiga u koju se unose podaci o poloaju i povrini nekretnine, o vrsti pravnog posla i o teretima. Temelj upisa je isprava o pravnom poslu (ugovor, oporuka i sl.). Register of Deeds bitno se razlikuje od evropskog parcelarnog katastra, u tome to ne sadri toliko podataka i to ima sasvim drugaije oblikovanu strukturu zemljinih jedinica u prirodi. On se razlikuje i od Thorrensovog katastra zemljita po tome to se kod njega radi o registraciji na temelju isprave, a ne o registraciji na temelju naslova (titulusa) stjecanja, gubitaka ili ogranienja nekog prava vezanog za zemljite kao kod Thorrensovog katastra. Katastar se prema svrsi kojoj slui u pojedinim zemljama dijeli na: porezni (fiskalni) katastar koji se osniva u prvom redu radi pravilnog razreza poreza i drugih obveza koje su duni snositi vlasnici, posjednici ili uivaoci zemljita, pravni katastar kojem je temeljna zadaa pruiti zakonski dokaz o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima na nekretninama, tehniki katastar raspolae irim rasponom tehnikih podataka o zemljitu i objektima koji su izgraeni na tom zemljitu, vienamjenski (polivalentni) katastar je takav oblik katastra u kojemu se iskazuje vie podataka o zemljitu i objektima na njemu, te se on moe iskoristiti za razliite svrhe. Ovakav katastar evidentira vie razliitih podataka o nekretninama: tehnikih, gospodarskih, poreznih, pravnih, a po potrebi i drugih. Katastar se danas izrauje na temelju numerikih izmjera, a u prolosti izraeni katastri na temelju popisa najvanijih podataka o zemljitu (popisni katastri) imaju ogranienu mogunost upotrebe.

1.3

Stvarna prava u katastru i zemljinoj knjizi

Zadatak institucija katastra zemljita i zemljine knjige je evidentiranje tehnnikih podataka o zemljitu (katastar zemljita), i prava na tom zemljitu (zemljina knjiga). Imovinsko pravo Odnosi u koje ljudi stupaju povodom stvari, inidaba ili imovine nazivaju se imovinskopravni odnosi, a regulirani su pravilima imovinskog prava. Imovinsko pravo pretvara odreene drutvene odnose u imovinskopravne odnose. Drutveni odnosi daju imovinskom pravu sadraj, a imovinsko pravo daje tim odnosima pravnu karakteristiku. injenice za koje pravo vee postanak, promjenu ili prestanak pravnog odnosa, a u vezi s tim postanak, prestanak ili promjenu subjektivnih prava naziva se pravnim injenicama. Pravna injenica za koju nije sigurno da li se doista dogodila zove se predmnjeva ili presumcija. Postoje dvije vrste presumcije: presumptio juris (prava predmnjeva) gdje se neka injenica smatra tako dugo dokazana dok se ne dokae protivno i praesumptio juris et de jure (neoboriva predmnjeva) gdje se neka injenica smatra kao dokazana, a protudokaz nije uope doputen. Najbolji primjer, iz podruja geodezije, za neoborivu predmnjevu je poznavanje stanja u zemljinim knjigama. Smatra se da je svakome stanje u zemljinim knjigama poznato i nitko se ne moe opravdati da nije znao za postojanje nekog prava koje je upisano u zemljinim knjigama. Imovinsko pravni odnosi su drutveni odnosi to jest odnosi izmeu ljudi, dok je odnos izmeu ovjeka i stvari stvarni odnos. Subjekti imovinskog prava Sudionik u imovinsko pravnim odnosima naziva se pravni subjekt. Pravni subjekt je nositelj prava i obveza. Pravni subjekt moe biti fizika osoba i pravna osoba. ovjek je fizika osoba, a drutvena tvorevina (tvrtka, institucija, ustanova, poduzee itd.) je pravna osoba. Pravni subjekt mora imati pravnu i poslovnu sposobnost. Ako se fizikoj osobi oduzme pravna sposobnost ona nebi mogla biti nositelj prava i obveza, postala bi stvar, kao to su u prolosti bili robovi. Ako se pravnoj osobi oduzme pravna sposobnost, tada pravna osoba prestaje postojati. Poslovna sposobnost je sposobnost da se oitavanjem svoje volje, stjeu prava i obveze. Svaki pravni subjekt mora imati pravnu sposobnost, ali ne mora imati poslovnu sposobnost.

Objekti imovinskog prava Objekti imovinskog prava jesu, stvari, inidbe i imovine povodom kojih pravni subjekti stupaju u imovinskopravne odnose. a) Stvari su materijalni dijelovi prirode, koji su prostorno ogranieni i postoje u sadanjosti. Stvari se dijele na: pokretne, nepokretne, zamjenjive, nezamjenjive, potrone, nepotrone, djeljive, nedjeljive, jednostavne, sastavljene. b) inidba je svaka pozitivna ili negativna ljudska radnja koju je dunik obvezan izvriti vjerovniku. c) Imovina kao gospodarska kategorija jest skup dobara koje pripadaju odreenom subjektu, a imovina kao pravna kategorija je skup subjektivnih imovinskih prava predstavljenih jednim nositeljem (npr. u obliku prava vlasnitva, slunosti, uivanja itd.). Stvarno pravo Stvarno pravo je skup pravnih pravila kojima se ureuju odnosi koji nastaju meu ljudima povodom stvari. Stvarna prava dijelimo na: pravo vlasnitva, pravo slunosti, zalono pravo, realni tereti. Stvarna se prava mogu podijeliti na: a) stvarna prava na vlastitoj stvari (pravo vlasnitva), b) stvarno pravo na tuoj stvari (pravo slunosti, zalono pravo, realni tereti i pravo graenja). Od stvarnih prava najistaknutije mjesto zauzima pravo vlasnitva gdje vlasnik ima istodobno i pravo na stvar i prisvaja njezina uporabna svojstva. Vlasnitvo U svakom pravu vlasnitva mora doi do izraaja drutveni i stvarni odnos. Pod drutvenim odnosom podrazumijeva se pravo vlasnika da iskljui druge osobe od utjecaja na predmet vlasnitva, a stvarni odnos su ovlatenja koja pripadaju vlasniku u odnosu na predmet vlasnitva: posjed, upotreba, koritenje i raspolaganje. U ivotu postoje sluajevi kada netko tko nije vlasnik, ima stvarni odnos prema odreenoj stvari. Takvo pravo za razliku od vlasnikog prava naziva se

posjedovanje. Prema tome treba luiti da li se radi o vlasnitvu na nekoj stvari ili samo o posjedu neke stvari. Iz spomenutog potjee razlika uloge katastra zemljita i zemljine knjige. U zemljinoj knjizi evidentira se vlasnitvo i ostala stvarna prava, a u katastru zemljita samo posjednik bez ikakvih drugih prava. Oblici prava vlasnitva Individualno vlasnitvo, Suvlasnitvo, Zajedniko vlasnitvo (skupno vlasnitvo), Etano vlasnitvo. Individualno vlasnitvo je iskljuivo vlasnitvo pojedinca na nekoj stvari. Nositelj vlasnikih ovlatenja je samo jedan subjekt. Suvlasnitvo je vlasnitvo vie osoba na istoj fiziki nepodjeljenoj stvari po dijelovima koji su idealno (alikvatno) odreeni. Ako je stvar u suvlasnitvu, nijedan od suvlasnika ne moe rei ili tvrditi da je on iskljuivi vlasnik bilo kojeg realnog dijela stvari. Svaki od suvlasnika istodobno je suvlasnik cijele stvari i svakog njenog najmanjeg dijela. Ako bi zajednika stvar bila realno podjeljena, tako da svakoj od vie osoba pripadne fiziki odvojeni dio, ne radi se o suvlasnitvu. Kod suvlasnitva, svaki suvlasnik bez obzira na veliinu svog suvlasnikog dijela moe traiti diobu. Dioba moe biti dobrovoljna ili uz pomo suda. Sud e odluiti da se dioba izvri prodajom stvari samo ako je fizika dioba nemogua. Zajedniko vlasnitvo (skupno) je pravno vlasnitvo vie osoba na istoj stvari po udjelima koji nisu odreeni (ni realno, ni idealno) ali su odredivi. Zajedniko se vlasnitvo pojavljuje u tri temeljna oblika: kune zadruge (seljake radne zadruge), zajednika imovina branih drugova, nasljednika zajednica. Zajedniko vlasnitvo razlikuje se od suvlasnitva po tome to nijedan od sudionika ne moe sam raspolagati svojim dijelom ve jedino zajedno i sporazumno dok kod suvlasnitva svaki suvlasnik moe raspolagati svojim suvlasnikim udjelom. Etano vlasnitvo je vlasnitvo na stan ili poslovnu prostoriju kao posebnog dijela zgrade sa stanovitim pravom na cijeli objekt (zgradu) kao npr: podrum, tavan, stubite, hodnici, krov, kao i na zemljitu na kojem se zgrada nalazi. Stjecanje prava vlasnitva Vlasnitvo se moe stei originalno (izvorno) ili derivatno. Originalno (izvorno) se stjee pravo vlasnitva na stvar koja u asu stjecanja nema vlasnika, jer je izvorno niija ili naputena.

Pojedini sluaji originalnog stjecanja prava vlasnitva (osim komasacije i sl., koji se stjeu na temelju odluke tijela vlasti) jesu:

izvlatenja,

1. Dosjelost (usucapio) je stjecanje prava vlasnitva na temelju posjedovanja stvari kroz zakonom odreeno vrijeme. Bitni preduvjet za stjecanje vlasnitva dosjelou su: stvar, posjed, potenje posjednika (savjesni posjed) i proteklo vrijeme (npr. 20 godina za nekretnine kod potenog (savjesnog) posjeda. 2. Stjecanje prava vlasnitva od nevlasnika: okupacija. Trai se savjesnost odnosno dobra vjera stjecatelja, a ne otuivatelja, jer otuivatelj u pravilu nije u dobroj vjeri. 3. Stvaranje nove stvari-preradba (specificatio): naplavljivanje. Odvajanje plodova - Odvajanjem plodovi postaju samostalne stvari, u tom trenutku na njima se moe stei pravo vlasnitva. Uvjet je da netko posjeduje tuu stvar (plodouivac) kao savjesni posjednik. Derivatno stjecanje prava vlasnitva je stjecanje kod kojeg stjecatelj svoje pravo vlasnitva izvodi iz prava svog prednika. Za to su potrebne tri pretpostavke: 1. vlasnitvo prednika; ako se radi o derivatnom stjecanju vlasnitva na nekretnini potrebno je da onaj koji prenosi vlasnitvo i sam bude u zemljinim knjigama upisan kao vlasnik nekretnine (knjini predhodnik), 2. pravni temelj stjecanja je pravni posao u kojem je dolo do iznoenja stranake volje da se prenese vlasnitvo, 3. nain stjecanja vlasnitva razlikuje se kod pokretnih stvari. Kod pokretnih stvari, pravo vlasnitva stjee se predavanjem stvari u posjed stjecatelja ili pravni posao moe biti zakljuen u usmenoj formi. Kod nekretnina pravo vlasnitva sjee se upisom, uvijek u pismenoj formi kao npr. uknjiba prava vlasnitva u zemljinu knjigu u korist stjecatelja. Prestanak prava vlasnitva Pravo vlasnitva prestaje: kad druga osoba stekne pravo vlasnitva na istoj stvari, naputanje stvari (kad vlasnik nedvojbeno izrazi volju da je ne eli vie posjedovati), propau stvari. Stvarna prava na tuoj stvari U jednu grupu idu stvarna prava na vlastitoj stvari (Pravo vlasnitva, koje je do sada obraeno) i na drugoj strani su stvarna prava na tuoj stvari: a) slunosti, b) zalono pravo, c) realni tereti i d) pravo graenja.

10

a) SLUNOSTI (servitutes) Slunosti su stvarna prava na tuoj stvari na temelju kojih se ovlateniku doputa odreeno koritenje tom stvari. Slunosti se dijele na stvarne slunosti i osobne slunosti (personalne). Stvarna slunost je pravo vlasnika jedne nekretnine da za potrebe te nekretnine obavlja odreene radnje na nekretnini drugog vlasnika. Stvarne slunosti se dijele na poljske ili zemljine (slunost puta, slunost voda, slunost pae) i na kune ili gradske (pravo nasloniti teret svoje zgrade na tuu zgradu, pravo staviti gredu svoje zgrade u tui zid, pravo provoditi dim kroz susjedov dimnjak). Osobne slunosti su stvarna prava na tuoj stvari na temelju kojih ovlateniku pripada upotreba tue stvari ili koritenje njome, Osobne slunosti se dijele na: 1. Pravo plodouivanja (ususfructus). Ovlatenik ima pravo upotrebljavati tuu stvar i crpiti njene plodove. Stvar se ne smije unititi (npr., sruiti kua niti se promijeniti kultura, vinograd u livadu), 2. Pravo upotrebe (usus). Stvar se koristi iskljuivo za potrebe ovlatenika i njegove obitelji, 3. Pravo stanovanja. Ovlatenik se koristi tuom zgradom ili njezinim dijelom za stanovanje. Stvarna slunost moe se stei pravnim poslom (ugovor ili oporuka), odlukom dravnog tijela (Zakon o izvlatenju, Zakon o vodama, Zakon o nunim prolazima itd.) i dosjelou (posjedovanjem stvari kroz vrijeme od 20 godina uz uvjet da se vlasnik tome nije protivio i posjednik do stvari nije doao silom ili prijevarom). Osobne slunosti stjeu se u pravilu na temelju pravnog posla, a potreban je i nain stjecanja kao npr. za nekretnine upis u zemljine knjige, a za pokretne stvari predavanje u ruke korisniku. Stvarne i osobne slunosti prestaju: propau stvari, odreknuem, istekom vremena, sporazumom (ako je pravo slunosti bilo upisano u zemljine knjige, potrebno je izvriti upis brisanja iz zemljinih knjiga; sluaj komasacije). b) ZALONO PRAVO Zalonim pravom vjerovnik dobiva ovlatenje namiriti se iz vrijednosti zaloenog objekta ako dunik o dospjetku ne ispuni preuzetu obvezu. U zalonom pravu su uvijek dvije stranke kao subjekti, zaloni vjerovnik i zaloni dunik, a objekt zalonog prava je zaloena stvar (zalog). Predmet zaloga mogu biti pokretne i nepokretne stvari. Zalono pravo na pokretnini zove se pignus ili runi zalog, a zalono pravo na nekretnini hipoteka. Zalono pravo prestaje: utrnuem duga, prestankom potraivanja, odreknuem, propau zaloga, sjedinjenjem vlasnika zalone stvari i zalonog vjerovnika u istoj osobi. c) STVARNI TERETI Stvarni tereti su stvarno pravo na tuoj nekretnini s ovlatenjem na odreene, u pravilu periodike inidbe od njezina svakodobnog vlasnika. Oni obvezuju svakog

11

vlasnika na periodina davanja ili vrenje izvjesne radnje. Tereti mogu biti razliiti kao to su: a) davanje u novcu, kod npr. renta (renta u svrhu uzdravanja odreene osobe doivotna ili na odreeno vrijeme), b) davanje u naravi npr. davanje odreene koliine prirodnih plodova, proizvoda, obrada zemlje itd., c) obavljanje izvjesnih radnji npr. pruanje njege u vrijeme bolesti. Stvarni tereti mogu se osnovati voljom stranaka, oporukom, sudskom presudom. d) PRAVO GRAENJA Pravo graenja kao element stvarnog prava ima svoje korjene u rimskom pravu. Moderan pojam prava graenja raa se poetkom dvadesetog stoljea, kada dolazi do migracije stanovnitva iz sela u grad, te se stvara potreba za veim brojem stambenih objekata. Doputa se razdvajanje zemljita i zgrade u dva zasebna objekta vlasnitva. Definicija prava graenja glasila bi Pravo graenja je stvarno pravo na tuoj stvari sadraj kojeg je, ovlatenje izgraditi i imati u vlasnitvu graevinu na tuem zemljitu. Oblik stjecanja je pravni posao, kao npr, ugovor zakljuen izmeu stjecatelja prava graenja s vlasnikom zemljita. Pravo graenja se upisuje u zemljine knjige. Pravo graenja redovito prestaje istekom roka na koji je temeljeno. U tom sluaju vlasnik zemljita postaje vlasnik graevine. Pravo graenja prestaje i odricanjem ili kao i svako drugo stvarno pravo sjedinjenjem. U jugoslavenskom imovinskom pravu nije postojao institut pod nazivom pravo graenja, ve samo pravo koritenja izgraenog graevinskog zemljita dok objekt na njemu postoji, to znai imati pravo podignuti objekt na tuem zemljitu i imati pravo koritenja tog zemljita. Ovlatenik prava graenja nije stjeca pravo vlasnitva na zemljitu, pa je bilo irelevantno u ijem je ono vlasnitvu. POSJED Posjed je stvarno stanje zatieno pravom, a znai pravo osobe da obavlja stvarnu vlast na stvari. Osobe mogu biti fizike i pravne, a posjedovati se mogu samo one stvari na kojima se moe stei pravo vlasnitva. Neposredan posjed ima osoba koja neposredno, osobno vri stvarnu vlast na stvari. Posredan posjed ima osoba koja stvarnu vlast na stvari obavlja preko druge osobe, kojoj je na temelju plodouivanja, ugovora o koritenju stana, zakupa, uvanja, posudbe ili drugog pravnog posla dala stvar u neposredan posjed. Znaajan je tabularni posjed, a ima ga osoba koja je upisana u zemljine knjige kao vlasnik nekretnina, a na njoj nema stvarne vlasti. Npr. jedna osoba je upisana kao vlasnik vinograda, a druga ga obrauje i ubire plodove.

12

Drugi karakteristini posjed je posjed prava stvarne slunosti, koji ima osoba koja stvarno koristi nekretninu druge osobe u opsegu koji odgovara sadraju te slunosti. Postoji nekoliko podjela posjeda: a) zakonit i nezakonit - zakonit se zasniva na valjanoj pravnoj osnovi. b) istinit i neistinit - Istinit je steen na pravilan nain. Neistinit je posjed steen silom, prijevarom ili zloupotrebom. c) savjestan i nesavjestan - Savjestan posjed je ako posjednik ne zna ili ne moe znati da stvar koju posjeduje nije njegova. Nepoten posjed je kada posjednik zna ili mora znati da stvar koju posjeduje nije njegova. Najvaniji pravni uinak posjeda jest njegova sudska zatita u sluaju samovlasnog i protupravnog smetanja, a ostvaruje se tubom zbog smetanja posjeda - posjedovnom tubom. Tuitelj je onaj koji je u trenutku smetanja posjeda, bio posljednji mirni posjednik. NASLJEDNO PRAVO Predmet nasljeivanja su pokretne, nepokretne stvari i prava koja pripadaju pojedincima. Zakonom se predvia ravnopravnost u nasljeivanju kako za muke tako i za enske osobe, a ostavina bez nasljednika postaje dravno vlasnitvo. Strani dravljani pod uvjetima primjene reciprociteta imaju ista nasljedna prava kao i domai dravljani. Nasljeivanje na temelju zakona Na temelju zakona nasljeuju umrloga (zakonski nasljednici): svi njegovi potomci, njegovi usvojenici i njihovi potomci, njegov brani drug, njegovi djedovi i bake i njihovi potomci i njihovi ostali preci. Ove osobe nasljeuju po nasljednim redovima, nasljednici blieg nasljednog reda iskljuuju iz nasljedstva osobe daljeg nasljednog reda. Takvo stanovite prihvaeno je iz razloga to se smatralo da ono vie odgovara shvaanjima naih ljudi i to time s vie dosljednosti dolazi do izraaja reim zakonskog nasljeivanja, ije posljedice mogu biti otklonjene oporunim raspolaganjem od strane ostavioca. Nasljedni redovi su: a) Prvi nasljedni red - potomci i brani drug umrloga. Ostavinu umrloga nasljeuju prije sviju, njegova djeca i njegov brani drug. Oni nasljeuju na jednake dijelove. Dio koji bi pripao prije umrlom djetetu nasljeuju njegova djeca na jednake dijelove i tako redom sve dok ima potomaka. Kada ima djece iz prijanjih brakova ostavioevih, a imovina njegovog branog druga iznosi vie od dijela koji bi mu pripao pri podjeli na jednake dijelove, onda svakom ostavievom djetetu bez obzira iz kojeg je braka, pripada dvaput vei dio nego branom drugu. Ovaj sluaj naziva se umanjenje dijela branog druga.

13

b) Drugi nasljedni red - roditelji i brani drug umrloga. Ostavinu umrloga koji nije ostavio potomke nasljeuju njegovi roditelji i njegov brani drug. Roditelji nasljeuju jednu polovinu ostavine na jednake dijelove, a drugu polovinu ostavine nasljeuje brani drug umrloga. Ako poslije umrloga nije ostao brani drug, roditelji umrloga nasljeuju cijelu ostavinu na jednake dijelove. Ako je jedan roditelj umro prije ostavioca nasljeuju njegova djeca (braa i sestre ostavioevi) i njegovi potomci. Ako su oba roditelja umrla prije ostavioca, dio ostavine koji bi svakome od njih pripao da je preivio ostavioca nasljeuju potomci. Ostavioeva braa i sestre po ocu nasljeuju oev dio, a braa i sestre po majci nasljeuju majin dio na jednake dijelove. U sluaju kada je jedan roditelj umro bez potomstva njegov dio ostavine nasljeuje drugi roditelj, a ako su oba roditelja umrla i nisu ostavila nijednog potomka, cijelu ostavinu nasljeuje preivjeli brani drug ostavioev. To znai da u takvom sluaju preivjeli brani drug iskljuuje iz zakonskog reda nasljeivanja pripadnike treeg i svih ostalih nasljednih redova. c) Trei nasljedni red - djedovi i bake umrloga. Ostavinu umrloga koji nije ostavio ni potomke ni roditelje, nasljeuju njegovi djedovi i bake. Jednu polovinu ostavine nasljeuju djed i baka s oeve strane, a drugu polovinu djed i baka s majine strane. Kada su djed i baka jedne loze umrli prije ostavioca, a nisu ostavili ni jednog potomka, dio ostavine koji bi im pripao da su preivjeli ostavioca nasljeuju djed i baka druge loze, njihova djeca, njihovi unuci i drugi potomci. d) etvrti nasljedni red - pradjedovi i prabake. Ostavinu umrloga koji nije ostavio nasljednike prvog, drugog ni treeg reda nasljeuju njegovi pradjedovi i prabake. e) Ostale nasljedne redove ine ostali preci. Ostali preci nasljeuju shodno pravilima po kojima nasljeuju pradjedovi i prabake. Djeca roena izvan braka i njihovi potomci imaju na ostavinu svoga oca (svoje majke) ista nasljedna prava kao i brana djeca. Usvojenici i njihovi potomci imaju prema usvojiocu ista nasljedna prava kao i usvojioeva djeca i drugi njegovi potomci, osim ako pri usvajanju nisu ta prava ograniena ili sasvim iskljuena. Usvojenik i njegovi potomci ne nasljeuju usvojioeve srodnike, njegovog branog druga ni druge njegove usvojenike. Usvojilac i njegovi srodnici nisu zakonski nasljednici usvojenika. Usvajanjem ostaju nedirnuta prava nasljeivanja izmeu usvojenika i njegovih srodnika. Pravo nasljeivanja izmeu branih drugova prestaje razvodom braka i ponitenjem braka. Poveanjem nasljednog dijela branog druga s nasljednicima drugog nasljednog reda nastaje kad brani drug nema nunih sredstava za ivot. U tom sluaju sud moe odluiti da brani drug naslijedi i cijelu imovinu ako je ona male vrijednosti. Isto tako roditelji koji nemaju nunih sredstava za ivot, ako to sud nae za shodno mogu naslijediti i dio ostavine koji bi po zakonu pripao branom drugu.

14

Nuni nasljednici su: zakonski potomci umrloga, njegovi usvojenici i njihovi potomci, njegovi roditelji i njegov brani drug. Ostali preci te braa i sestre umrloga jesu nuni nasljednici samo ako su trajno nesposobni za rad i nemaju nunih sredstava za ivot. Svi oni su nuni nasljednici kad su po zakonskom redu nasljeivanja pozvani na nasljedstvo. Nuni nasljednici imaju pravo na dio ostavine kojim ostavilac ne moe raspolagati, a koji se naziva nuni dio. Nuni dio potomaka, usvojenika i njihovih potomaka i branog druga iznosi jednu polovinu, a nuni dio ostalih nasljednika jednu treinu od onog dijela koji bi svakom pojedinom od njih pripao po zakonskom redu nasljeivanja. Ostatkom ostavine moe oporuitelj raspolagati po svojoj volji i taj dio ostavine naziva se raspoloivi dio. Pravo na nuni dio je nasljedno pravo po kojem nunom nasljedniku pripada odreeni dio svake stvari i prava koji sainjavaju ostavinu, ali oporuitelj moe odrediti da nuni nasljednik primi svoj dio i u odreenim stvarima, pravima ili novcu. Vrijednost ostavine na temelju koje se izraunava nuni dio utvruje se popisom i procjenom svih dobara koja je ostavilac imao u asu smrti, raunajui i potraivanja. Od utvrene vrijednosti dobara odbija se iznos dugova ostavioevih, iznos trokova popisa i procjene ostavine i trokovi sahrane ostavioca. Potomci ostavioevi koji su ivjeli u zajednici s ostaviocem i svojim radom, zaradom ili na neku drugi nain pomagali mu u privreivanju, imaju pravo zahtijevati da im se iz ostavine izdvoji dio koji odgovara njihovom doprinosu u poveanju vrijednosti ostavioeve imovine. Tako izdvojeni dio ne ulazi u ostavinu te se ne uzima u raun pri izraunavanju nunog dijela, niti se uraunava nasljedniku u njegov nasljedni dio. Oporuitelj moe nasljednika koji ima pravo na nuni dio iskljuiti iz nasljedstva: ako se on povredom neke zakonske ili moralne obveze ogrijeio prema ostaviocu, ako je s umiljajem uinio neko tee krivino djelo prema njemu ili njegovom branom drugu, djetetu ili roditelju, ako je uinio krivino djelo protiv nezavisnosti Republike Hrvatske, ako se odao neradu i nepotenom ivotu. Iskljuenje iz nasljedstva moe biti potpuno ili djelomino, a oporuitelj koji eli iskljuiti nekog nasljednika mora to izraziti u oporuci. Iskljuenjem nasljednik gubi nasljedna prava u mjerilu kojoj je iskljuen, a prava ostalih osoba koje mogu nasljediti ostavioca odreuju se kao da je iskljueni umro prije ostavioca. Osim nasljeivanja na temelju zakona, koje dolazi do primjene u sluaju ako ostavilac nije izrazio svoju posljednju volju (elju), zakon priznaje nasljeivanje na temelju oporuke. Oporuka (lat. testamentum) je razredba posljednje volje, kojom ostavilac raspolae svojom imovinom za sluaj smrti. Priznavajui institut

15

oporunog nasljeivanja, zakon je odredio i oblike u kojima ostavilac moe izraziti svoju posljednju volju. Prema tome oporuka moe biti: vlastoruna, ako ju je oporuitelj napisao svojom rukom i ako ju je potpisao, pismena pred svjedocima, koju oporuitelj koji zna itati i pisati, potpie u prisutnosti dva svjedoka, izjavljujui pred njima da je to njegova oporuka, sudska oporuka, koju po kazivanju oporuitelja sastavlja sudac nekog suda. U sluaju da oporuitelj nije u stanju proitati oporuku koju mu je sastavio sudac, ovaj e je proitati oporuitelju u prisutnosti dva svjedoka. Usmena oporuka pred dva svjedoka priznaje se samo u izvanrednim prilikama, kada nema mogunosti sastavljanja pismene oporuke. Ona prestaje vrijediti trideset dana od prestanka izvanrednih prilika u kojima je sastavljena. Privremeni karakter zadravaju i ostala dva oblika izvanrednih oporuka, tj. oporuka sastavljena na brodu i oporuka sastavljena za vrijeme mobilizacija ili rata. Oporuku moe sastaviti svaka osoba sposobna za rasuivanje koja je navrila esnaest godina ivota, a ona je nitava ako je oporuitelj bio natjeran prijetnjom ili silom da je sastavi ili se odluio da je sastavi zbog toga to je bio prevaren ili to se nalazio u zabludi. Oporukom se moe odrediti jedan ili vie nasljednika, a nasljednik na temelju oporuke je osoba koju je oporuitelj odredio da naslijedi cjelokupnu njegovu imovinu ili dio imovine. Oporukom se moe odrediti i osoba kojoj e pripasti nasljedstvo ako odreeni nasljednik umre prije njega ili se odrekne nasljedstva ili bude nedosljedan naslijediti. Oporuitelj moe oporukom narediti da se neka stvar ili pravo ili dio imovine ili cijela ostavina upotrebi za postizanje neke doputene svrhe (npr. osnivanje zadubine). Isto tako oporuitelj moe opteretiti nekom dunou osobu kojoj ostavlja neku korist i ostavine. Odredbe oporuke treba tumaiti prema pravnoj namjeri oporuitelja. U sluaju sumnje ili nejasnoe treba se drati onoga to je povoljnije za zakonskog nasljednika ili za osobu kojoj je oporukom naloena neka obveza. Oporuka moe sadravati i odredbe o legatu (zapisu) kojim oporuitelj ostavlja odreenom licu (legatoru) na teret nasljednika pojedinu stvar ili pravo iz ostavine. Ustupanje i raspodjela imovine za ivota pravovaljano je samo ako su se s tim suglasila sva djeca i drugim potomci koji bi po zakonu biti pozvani da naslijede ostavinu. Sporazum o ustupanju i raspodjeli imovine (nasljedno pravni ugovor) mora biti sastavljen u pismenom obliku i ovjeren od suca. Ustupanjem i raspodjelom moe biti obuhvaena samo sadanja imovina, cjelokupna ili samo jedan njezin dio. Ustupljena imovina ne ulazi u ostavinu. Prilikom ustupanja i raspodjele ustupilac moe za sebe ili za svog branog druga ili koju drugu osobu, zadrati pravo uivanja na ustupljenim dobrima ili ugovoriti doivotnu rentu u naravi ili u novcu ili kakvu drugu naknadu.

16

Ugovor o doivotnom uzdravanju je takav ugovor kojim se jedan ugovornik obvezuje da uzdrava doivotno drugog ugovornika ili neku treu osobu, a u kome drugi ugovornik izjavljuje da mu ostavlja svu svoju imovinu ili jedan dio imovine u nasljedstvo. Ugovor o doivotnom uzdravanju ustvari je ugovor o otuivanju uz naknadu nepokretnih stvari koje pripadaju primaocu uzdravanja u vrijeme zakljuivanja ugovora, ija je predaja davaocu uzdravanja odgoena do smrti primaoca uzdravanja. Pod nepokretnim stvarima podrazumijevaju se i one pokretne stvari koje slue za upotrebu i koritenje nepokretnih stvari, kao to su poljoprivredni strojevi, alat i stoka. I ovaj ugovor mora biti sastavljen u pismenom obliku i ovjeren od suda. Raskid ugovora o doivotnom uzdravanju na bazi sporazuma mogu je i nakon to je poelo njegovo izvrenje. Ako prema ugovoru o doivotnom uzdravanju ugovorenici ive zajedno, pa se njihovi odnosi toliko poremete da zajedniki ivot postane nepodnoljiv, svaka strana moe traiti od suda raskid ugovora. Svaka strana moe traiti raskid ugovora i u sluaju kada druga strana ne izvrava svoje obveze. U postupku ostavinske rasprave sud utvruje tko su nasljednici umrloga, koja imovina sainjava njegovu ostavinu i koja prava iz ostavine pripadaju nasljednicima, legatarima i drugim osobama. Postupak (ostavinska rasprava) se pokree po slubenoj dunosti im sud sazna da je neka osoba umrla ili da je proglaena za umrlu. Za ostavinsku raspravu sud odreuje roite. U pozivu za roite sud e zainteresirane osobe obavijestiti o pokretanju postupka i postojanju oporuke, ako postoji. Ujedno e zatraiti od zainteresiranih osoba da odmah dostave sudu pismenu oporuku ili ispravu o usmenoj oporuci, ako se kod njih nalazi. Nadalje sud e u pozivu upozoriti pozvane osobe da mogu do zavretka postupka dati sudu izjavu o primanju nasljedstva ili se nasljedstva odriu. Za osobe koje ne dou na roite ili ne dadu izjavu, sud e o njihovom pravu odluiti prema podacima kojima raspolae. O pokretanju postupka za ostavinsku raspravu, ako je umrli ostavio oporuku, sud e obavijestiti i na roite pozvati i one osobe koje bi mogle po zakonu polagati pravo na nasljedstvo. U sluaju kada se ne zna ima li nasljednika, sud e oglasom pozvati osobe koje polau pravo na nasljedstvo da se prijave u roku od godinu dana od objave oglasa u narodnim novinama. I na kraju kad sud utvrdi kojim osobama pripada pravo na nasljedstvo proglasti e te osobe za nasljednike rjeenjem o nasljeivanju.

17

1.4

Katastar zemljita na podruju Hrvatske

Pojedini dijelovi Hrvatske bili su u prolosti u sastavu razliitih drava i zbog toga se proces uspostavljanja katastra zemljita odvijao u razliitim vremenskim razdobljima i pod razliitim uvjetima. Prvi katastar zemljita je uspostavljen tijekom XIX stoljea, kada su Hrvatska i neke susjedne joj zemlje bile u sastavu AustroUgarske monarhije, koja je u vie navrata pristupala izradbi katastra zemljita. Ako zanemarimo ranije pokuaje, kao to je bio Jozefinski katastar, osnivanje katastra zemljita poelo je nakon proglaenja Carskog patenta od 23. prosinca 1817. godine, kojim je bilo odreeno da se odmah pristupi katastarskoj izmjeri i klasiranju zemljita te izradi katastarskog operata u svim zemljama Carevine. itav posao oko uspostavljanja katastra zemljita na naem podruju trajao je od 1818 do 1884. godine. Katastarska izmjera zemljita u Hrvatskoj razlikuje se prema vremenskom razdobolju u kojem je obavljena i kakva je metoda mjerenja primijenjena pri izmjeri terena. Na dijelu zemlje koji je bio izmjeren u XIX. stoljeu, primjenjena je grafika metoda mjerenja (geodetski stol), pa se taj oblik izmjere naziva grafikom izmjerom. Na drugom dijelu koji je mjeren poslije prvog svjetskog rata, primjenjene su numerike metode (ortogonalna i polarna), a u novije doba i fotogrametrijska metoda, pa se takva izmjera naziva numerikom izmjerom. Katastarska izmjera na naem podruju obavljena je u nekoliko vremenskih razdoblja, a katastarski planovi izraeni su u raznim referentnim sustavima, te se cijeli teritorij Hrvatske obzirom na postojee katastarske planove moe podijeliti na podruja (slika 1 i slika 9): 1. austrijskog katastra 2. maarskog katastra 3. jugoslavenskog katastra.

18

14

15

16

17

18

19

46

45

44 Austro-ugarski projekcijski sustavi na podruju Hrvatske Maarski Austrijski 43

Slika 1. Austro-ugarski referentni sustavi na podruju Hrvatske 1.4.1 Podruje Austrijskog katastra

Ve 1806. godine utemeljena je posebna komisija s zadatkom da proui mogunost izvrenja detaljne izmjere i osnivanja katastra zemljita. Komisija je nakon to je prouila naine rada u osnivanju katastra zemljita u drugim evropskim zemljama, posebno u Francuskoj i Bavarskoj, predloila trigonometrijsku mreu kao temelj izmjere. Preporuka komisije bila je prihvaena i ozakonjena Carskim patentom od 23. prosinca 1817. godine kojim je odreeno da se odmah prie izvrenju izmjere zemljita, ustanovljavanju kultura, klasiranju zemljita i sastavljanju katastarskih operata. Ova izmjera je poela na naem podruju 1818. godine, a zavrena je 1839. godine. Temelj izmjere inila je trigonometrijska mrea 1., 2., 3., i 4. reda. Toke 1, 2 i 3 reda odreene su numeriki, dok su toke 4 reda odreene grafiki. Radovi na trigonometrijskoj mrei 1. reda poeli su 1810. godine i trajali su do 1816. godine. To je trokutna mrea koja polazi od Bea i ide do naeg podruja preko Koruke,

19

tajerske, sjeverne Hrvatske i Dalmacije, a povezana je preko Kranjske s tada postojeom Francusko-talijanskom mreom na podruju Venecije. Duina stranica triangulacijske mree 1. reda iznosila je 15 do 30 km. Mrea je oslonjena na etri mjerne baze koje su se nalazile izvan naeg podruja. Na mreu 1. reda oslonjena je mrea 2. reda sa stranicama od 9 do 15 km, a zatim mrea 3. reda sa stranicama od 4 do 9 km i konano mrea 4. reda sa stranicama od 1 do 4 km. Triangulacijska mrea 4. reda odreena je grafiki na sekcijama mjerila 1:14400, a zatim je prenijeta na listove mjerila 1:2880 za detaljnu izmjeru. Stabilizacija ovih toaka, kao i toaka viih redova bila je vrlo loa, to je veliki nedostatak ove mree. Cjelokupno podruje tadanje Austrije bilo je podijeljeno na sedam koordinatnih sustava, a nae podruje je preslikano u dva koordinatna sustava (slika 2): 1. Sustav s ishoditem u tornju crkve Sv. Stjepana u Beu, s geografskim koordinatama: = 48 12 3154 = 34 02 2732 od Ferra

U ovaj sustav preslikano je podruje Dalmacije. 2. Sustav s ishoditem u triangulacijskoj toki Krim kod Ljubljane, s geografskim koordinatama: = 45 55 4375 = 32 08 1871 od Ferra

U ovaj koordinatni sustav preslikano je podruje Istre.

14 15 16 17 18 19

46

45

44 Sustavi austrijskog katastra Beki (Sv. Stjepan) Krim 43

Slika 2. Referentni sustavi austrijskog katastra

20

Os x svih koordinatnih sustava je meridijan kroz ishodite s pozitivnim smjerom prema jugu. Os y je pravac okomit na sliku meridijana s pozitivnim smjerom prema zapadu. Prema tome je prvi kvadrant jugozapadni, drugi kvadrant sjeverozapadni, trei kvadrant sjeveroistoni i etvrti kvadrant jugoistoni. Smjerni kut se ovdje naziva jo i juni kut. U svim sustavima podruje preslikavanja podijeljeno je paralelama s osi x u kolone, a paralelno s osi y u zone,
ZK
VII VI V IV III II I I

IK
II III IV V VI VII

Krim
14 15 16

Be
44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55

+y

17 18 19 20 21 22 23 24 25

+x
Slika 3. Podjela na zone i kolone (hvatni sustav)

irina i visina zona i kolona (dimenzije tzv. temeljnog triangulacijskog lista ili kvadratne milje) je 4000 hvati (1 hv = 1.896484 m). Kolone su oznaene rimskim brojevima istono i zapadno od osi x, a zone arapskim brojevima poev od najsjevernije zone. U Bekom sustavu os y se nalazi izmeu 48 i 49 zone, a u Krimskom izmeu 18 i 19 zone. Svaki se temeljni triangulacijski list dijeli na 20 sekcija (listova mjerila 1:2880) veliine 1000 x 800 hvati s povrinom svakog lista od 500 katastarskih jutara (Slika 4).

21

ZK II d e f g h i 18 c b a

Jedinica za duinu u toj izmjeri bila je 1 hvat. Prvotno mjerilo plana je 1=40 tj. jedan palac na planu je jednak 40 hvati u naravi. Budui da se je hvat dijelio na 6 stopa, a svaka stopa na 12 palaca (1 hvat=72 palca), mjerilo je tih planova 1:40x72=1:2880. Jedinica za povrine je ovdje etvorni hvat (1 hv= 3.596652 m2). Vea jedinica za povrinu je jutro ili ral, koje ima 1600 hv (1 jutro=5754.542 m2). Godine 1873. odlueno je da se na projekcijskim podrujima Austrije uvede metarski sustav, te je izvrena nova podjela na zone i kolone (Slika 5).

Slika 4. Triangulacijski list (hv)

X IX VIII VII VI V IV III

II

II

III IV V VI VII VIII IX X 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

I I Kvadrant NW

I I I Kvadrant NO

+y

I Kvadrant SW

I V Kvadrant SO

+x Slika 5. Podjela na zone i kolone (metarski sustav)

22

O 1 1 2 3 4 S 5 6 7 8 5 4 3
8 km 1250 m 1600 m

5 8 7 6 5
10 km

Ovako dobiveni temeljni listovi imali su dimenzije 8 km po osi y i 10 km po osi x. Svaki temeljni triangulacijski list podijeljen je na 40 dijelova, dimenzije 1600 x 1250 m (Slika 6). Budui da se temeljni triangulacijski list iste oznake nalazi u svakom od 4 kvadranta, pored oznake zone i kolone upisuje se i oznaka kvadranta npr. NW, VII, 15. Numeracija listova na jednom triangulacijskom listu poinje po osi x i osi y od ugla s manjim apsolutnim vrijednostima koordinata. Mjerilo planova je ovdje 1:2500. Daljnja podjela je na listove 1:1250 i listove 1:625.
1.4.2 Podruje Maarskog katastra

4 3 2 1 2 1

N N

W
Slika 6. Triangulacijski list (m)

U referentnim sustavima maarskog katastra izraeni su planovi za onaj dio naeg teritorija, koji je prije 1918. godine bio u maarskom dijelu Austro-Ugarske monarhije, tj za Hrvatsku bez Istre i Dalmacije. Navedeni teritorij je preslikan u dva koordinatna sustava.
15 16 17 18 19

46

Sustavi maarskog katastra Klotar-Ivani Budimpetanski (Gelrtegu)

45

Slika 7. Referentni sustavi maarskog katastra

1. Klotar-Ivaniki sustav s ishoditem u franjevakoj crkvi u Klotar-Ivaniu, s geografskim koordinatama: = 45 44 2125 = 34 05 0916 od Ferra

2. Budimpetanski sustav s ishoditem u triangulacijskoj toki Gelrthegu u Budimpeti, s geografskim koordinatama: = 47 29 0964 = 36 42 5357 od Ferra

23

Maarska izmjera izvedena je na isti nain kao i austrijska izmjera, pa je i podjela na triangulacijske i detaljne listove identina austrijskim sustavima prije prelaska na metarski sustav mjera. Katastarska izmjera za ovo podruje obavljena je izmeu 1847. i 1877. godine. Zanimljivo je istai da je Ugarska mnogo kasnije prihvatila metarsku konvenciju i nije pretvorila stare mjere u dekadske, pa se u Hrvatskoj i Vojvodini kao bivim dijelovima Ugarske jo i danas u veem dijelu katastarske i zemljinoknjine dokumentacije podaci o povrinama iskazuju u etvornim hvatima i jutrima, a naalost to nije uinjeno ni za vrijeme Jugoslavija.
1.4.3 Austrijski katastar u Bosni i Hercegovini

Austrija je nakon Berlinskog kongresa (1878) anektirala Bosnu i Hercegovinu te odmah pristupila osnivanju katastra zemljita. Ovaj katastar zemljita je izraen u rekordno kratkom vremenu od 1880. do 1884. godine. Koncipiran je tako da istovremeno zadovolji vojne i upravne potrebe Monarhije. Ovo podruje nema jedinstvene projekcijske plohe, ve je to tzv. poliederska projekcija. itavo podruje je podijeljeno na stupnjevne listove s meridijanima na razmaku od 30 i paralelama na razmaku od 15. Numeracija stupnjevnih listova izvrena je prema temeljnoj podjeli austrijske vojne topografske karte, gdje su kolone oznaene rimskim, a zone arapskim brojevima, kontinuirano za cijelo podruje Austro-Ugarske monarhije. Na podruju svakog stupnjevnog lista zakrivljena povrina zemlje zamijenjena je ravninom koja dira tu povrinu u sredini stupnjevnog lista. Budui su stupnjevni listovi trapezi razliitih dimenzija, podjela je stupnjevnog lista na manje dijelove izvrena tako, da je irina donje baze svakog stupnjevnog lista uzeta kao normalna. Ta je irina podijeljena na etri jednaka dijela i kroz tako dobivene toke povuene su okomice na bazu tog stupnjevnog lista. Visina stupnjevnog lista podijeljena je takoer na 4 dijela, a svaki se stupnjevni list dijeli na 16 sekcija. (Slika 8). Svaka sekcija dijeli se na 4 etvrtine, a svaka etvrtina na 4 esnaestine. Sva ova dioba izvedena je na normalnoj irini stupnjevnog lista, tako da na jednom stupnjevnom listu ima 256 esnaestina, od kojih su 224 normalne veliine, a 32 krajnje su krnje esnaestine (Slika 8). Triangulacija niih redova izvedena je grafiki u okviru sekcije u mjerilu 1:12500, pa su koordinate tako dobivenih toaka prenijete na esnaestine, koje se izraene u mjerilu 1:6250, a to je ujedno temeljno mjerilo katastarskih planova. U gradovima su planovi u mjerilu 1:3125 i u mjerilu 1:1562.5. Izmjera je izvrena grafikim metodama u metarskim jedinicama, a kvalitet planova vrlo je slab. Na podruju BiH su za vrijeme SFRJ intenzivno provoene katastarske izmjere te je za vie od 90% teritorija katastar obnovljen.

24

XVII
a b
Kol. XVI I 35-4,b

3
c

1 3

2 4

Kol. XVI I 35-4,d4

35
9 10 11 12

13

14

15

16

Slika 8. Podjela stupnjevnog lista 1.4.4 Podruje jugoslavenskog katastra

Biva jugoslavenska drava nastala poslije prvog svjetskog rata, imala je katastarsku izmjeru i instituciju katastar zemljita samo na podruju koje je do tada bilo u sastavu Austro-Ugarske monarhije. Srbija, Makedonija i Crna Gora nisu imale katastarske operate, te se je odmah nakon I svjetskog rata pristupilo katastarskoj izmjeri neizmjerenih povrina. Izmjera je zapoeta najprije u Srbiji na podruju Mave i na podruju biveg Ramskog i Golubovakog kotara. Meutim, kako do tada nije bilo rijeeno pitanje projekcije, postupilo se na slian nain kao kod grafikih izmjera. Izmjera spomenutih podruja izvrena je do 1923 godine, a njezina tehnika vrijednost nije bila vea od ranije grafike izmjere. Za cijelo podruje Kraljevine Jugoslavije uvedena je jedinstvena projekcija, tzv, Gauss-Krgerova projekcija meridijanskih zona. To su tri na elipsoid popreno postavljena cilindra, po petnaestom, osamnaestom i dvadesetprvom meridijanu (Slika 9). Prema tome se nae podruje preslikava u dva koordinatna sustava, koji se oznaavaju kao peti i esti od poetnog kroz Greenwichki meridijan. U svakom koordinatnom sustavu je dodirni meridijan os x koordinatnog sustava s pozitivnim smjerom na sjever.

25

5
Ljubljana

46 Z A GREB

45

44
Sarajevo

43

14

15

16

17

18

19

Slika 9. Referentni sustavi jugoslavenskog katastra

Paralelama s osi x na udaljenosti od 22.5 km dijeli se podruje svakog sustava na kolone, koje su oznaene velikim slovima poev od zapada, tako da os x (meridijan) pada izmeu kolone F i G. Paralelama s osi y na udaljenosti od 15 km dijeli se podruje na redove, koji su oznaeni arapskim brojevima poev od najjunijeg reda, koji zahvaa teritorij Hrvatske. Da na podruju preslikavanja ne bude negativnih koordinata y, dodaje se osi x vrijednost od 500 000 m. Prema tome e sve koordinate y s vrijednou manjom od ove biti zapadno, a s vrijednou veom od ove istono od osi x. Pred ordinatu y stavlja se na mjesto miliona broj sustava u kojem se toka nalazi, tako osi x imaju ordinatu y: 5 500 000 m u petom i 6 500 000 m u estom sustavu. Najjuniji, prvi red poinje s apscisom x: u sustavu 5 x = 4 755 000 m 6 x = 4 635 000 m Ovakvom razdiobom na zone i kolone dobiveni temeljni triangulacijski listovi, dimenzija 22.5 x 15.0 km, dijele se na detaljne listove u ovisnosti od mjerila u kome je izmjera na nekom dijelu kartirana.

26

Za listove osnovne dravne karte 1:5000, temeljni triangulacijski list se dijeli na 50 listova dimenzija 2250 x 3000 m (Slika 10).
1 11 21 31 41 2 12 22 32 42 3 13 23 33 43 4 14 24 34 44 5 15 25 35 45 6 16 26 36 46 7 17 27 37 47 8 18 28 38 48 9 19 29 39 49 10 20 30 40 50

Slika 10. Ope oznake sekcije i broj lista 1:5000 6K25-17

Za listove izmjere kartirane u mjerilu 1:2500, temeljni triangulacijski list dijeli se na 100 listova dimenzija 2250 x 1500 m (Slika 11).
1 11 21 31 41 51 61 71 81 91 2 12 22 32 42 52 62 72 82 92 3 13 23 33 43 53 63 73 83 93 4 14 24 34 44 54 64 74 84 94 5 15 25 35 45 55 65 75 85 95 6 16 26 36 46 56 66 76 86 96 7 17 27 37 47 57 67 77 87 97 8 18 28 38 48 58 68 78 88 98 9 19 29 39 49 59 69 79 89 99 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100

Slika 11. Opa oznaka sekcije i broj lista 1:2500 6K25-47

Za listove izmjere kartirane u mjerilu 1:2000, trigonometrijska sekcija dijeli se na 225 detaljnih listova dimenzija 1500 x 1000 m (Slika 12).
1 16 31 46 61 76 91 106 121 136 151 166 181 196 211 2 17 23 47 62 77 92 107 122 137 152 167 182 197 212 3 18 33 48 63 78 93 108 123 138 153 168 183 198 213 4 19 34 49 64 79 94 109 124 139 154 169 184 199 214 5 20 35 50 65 80 95 110 125 140 155 170 185 200 215 6 21 36 51 66 81 96 111 126 141 156 171 186 201 216 7 22 37 52 67 82 97 112 127 142 157 172 187 202 217 8 23 38 53 68 83 98 113 128 143 158 173 188 203 218 9 24 39 54 69 84 99 114 129 144 159 174 189 204 219 10 25 40 55 70 85 100 115 130 145 160 175 190 205 220 16 26 41 56 71 86 101 116 131 146 161 176 191 206 221 12 27 42 57 72 87 102 117 132 147 162 177 192 207 222 13 28 43 58 73 88 103 118 133 148 163 178 193 208 223 14 29 44 59 74 89 104 119 134 149 164 179 194 209 224 15 30 45 60 75 90 105 120 135 150 165 180 195 210 225

Slika 12. Oznaka sekcije i broj lista 1:2000 6K25-115

27

Za listove u mjerilu 1:1000 svaki se detaljni list mjerila 1:5000 dijeli na 18 detaljnih listova dimenzija 750 x 500 m (Slika 13). Za mjerilo 1:500 svaki se ovakav list plana 1:1000 dijeli na etri dijela, svaki dimenzija 375 x 250 m (Slika 14).
1 4 7 10 13 16 2 5 8 11 14 17 3 6 9 12 15 18

Slika 13. Opa oznaka lista 1:5000 i broj lista 1:1000 6K25-17-8

a c a c a c a c a c a c

b d b d b d b d b d b d

a c a c a c a c a c a c

b d b d b d b d b d b d

a c a c a c a c a c a c

b d b d b d b d b d b d

10

11

12

13

14

15

16

17

18

Slika 14. Opa oznaka lista 1:1000 i br. lista 1:500 6K25-17-8d

1.5

Geodetska izmjera i katastar zemljita

Geodetska izmjera zemljita u svrhu izradbe katastra zemljita, te njihovo odravanje i obnova izvode se na nain propisan zakonom1. Izmjerom se utvruju mjerni i opisni podaci o zemljitu odreenog sadraja i oblika, radi koritenja tih podataka za izradu planova i karata, za potrebe prostornog ureenja i koritenja graevinskog zemljita, za izradu katastra zemljita i drugih prostornih evidencija, za istraivake radove i za druge potrebe.

Zakon o geodetskoj izmjeri i katastru zemljita, NN, 16/1974 (10/78 i 51/89).

28

Izmjera se izvodi po jedinstvenom postupku i obuhvaa: 1. postavljanje i odreivanje mree stalnih geodetskih toaka, 2. detaljna izmjera terena i 3. izradu planova i karata. Temelj izmjere ini mrea stalnih geodetskih toaka, a dijeli se na osnovnu i dopunsku mreu. Osnovnu mreu ine astronomsko-geodetska, gravimetrijska, trigonometrijska i nivelmanska mrea stalnih toaka, a dopunsku mreu stalne geodetske toke koje se postavljaju i odreuju radi neposredne detaljne izmjere terena. Detaljnom izmjerom terena prikupljaju se podaci o terenu potrebni za njegovo prikazivanje u horizontalnom i vertikalnom pogledu na planovima i kartama. Kad se teren detaljno mjeri za izradu katastra zemljita (katastarska izmjera), izmjerom se poloajno utvruju katastarske estice, nain njihova iskoritavanja i njihovi posjednici. U daljnjem postupku izrauju se: katastarski i topografsko-katastarski planovi u mjerilu 1:5000, 1:2500, 1:2000, 1:1000 i 1:500 te osnovna dravna karta u mjerilu 1:10000 ili 1:5000. Geodetska izmjera i katastar zemljita su od posebnog drutvenog interesa i u nadlenosti su Dravne geodetske uprave2. Dokumentaciju izmjere i katastra zemljita uvaju i odravaju tijela dravne uprave nadleni za katastarsko-geodetske poslove. Dokumentacija obuhvaa: originalne podatke prikupljene detaljnom izmjerom, klasiranjem i bonitiranjem zemljita, kao i planove, karte i niz popisa i pregleda izraenih na temelju prikupljenih podataka. Uvid u dokumentaciju izmjere i katastra zemljita slobodan je, ako za pojedine podatke nije ogranien posebnim propisima. Uvid se vri u slubenim prostorijama tijela uprave nadlenog za katastarsko-geodetske poslove. Na traenje zainteresirane stranke izdaje se isprava o injenicama koje proizlaze iz podataka izmjere i katastra zemljita, za to stranke plaaju pristojbu.

1.6

Sadraj i svrha katastra zemljita

Katastar zemljita je dio sustava drutvenog informiranja u kojem se prikupljaju podaci o zemljitu, kao i neke injenice vezane za njega. Katastar zemljita sadri podatke o zemljitu u pogledu njegova poloaja, oblika, povrine, naina iskoritavanja, proizvodne sposobnosti, katastarskog prihoda i posjednika. Navedeni podaci se utvruju, obrauju i evidentiraju u katastru zemljita u odnosu na katastarsku esticu zemljita. Katastarska estica je dio zemljita koje se iskoritava na isti nain i pripada istom korisniku.

Zakon o ustrojstvu i djelokrugu dravnih .... NN. 72/1994.

29

Svaka katastarska estica oznaena je brojem katastarske estice i nazivom katastarske opine u kojoj se nalazi. Poloaj i oblik svake katastarske estice i objekata koji se na njoj nalazi prikazani su na planovima. Na njima su katastarske estice u jednoj katastarskoj opini predstavljene skupno u uzajamnom odnosu, a ne pojedinano svaka za sebe kao to je to kod Thorrensovog katastra. Poloaj svakog lista katastarskog plana na zemljinom elipsoidu tono je odreen, pa je predstavljanjem katastarske estice zemljita na tom planu odreen njen geografski poloaj tj, njen poloaj na zemljinom elipsoidu. Katastarski planovi nastali iza drugog svjetskog rata sadre i visinske podatke terena, te prema tome daju predodbu o reljefu zemljita na kome se katastarska estica nalazi. Ostali podaci o zemljitu, povrina, nain iskoritavanja, proizvodna sposobnost, katastarski prihod i posjednik, upisuju se u posebne popise i preglede. Planovi i odgovarajui popisi i pregledi u koje se upisuju podaci o katastarskim esticama na podruju jedne katastarske opine ine katastarski operat te katastarske opine. Dakle, katastarski operat ini cjelokupna dokumentacija, sastavljena od katastarskih ili topografsko-katastarskih planova te odgovarajuih knjinih dijelova, i kao takav daje potpune podatke o zemljitu. Ovi podaci koriste se kao temelj za izradbu zemljinih informacijskih sustava. Svrha katastra zemljita je viestruka. Katastarski podaci se koriste za razne tehnike, upravne, ekonomske i statistike svrhe, za izradu zemljinih knjiga i kao podloga za oporezivanje prihoda od zemljita. U tehnike svrhe katastarski planovi slue kao podloga za projektiranje i izvoenje graevinskih radova. Katastarski planovi gradova i naselja koriste se za izradu urbanistike regulative i razna druga projektiranja. Na temelju podataka koje sadri katastar zemljita, moe se zakljuivati o ekonomskoj snazi i poljoprivrednoj sposobnosti jednog podruja ili jednog poljoprivrednog domainstva, te prema tim podacima planirati poljoprivredna poizvodnja. Statistika moe dobiti podatke o povrini zemljita po pojedinim kulturama i klasama, o broju posjednika i veliini posjeda za bilo koje podruje. Nadalje, katastarski planovi u izvornom obliku ili modificirani slue kao podloga za izradu ostalih vrsta katastara (katastar vodova, katastar zgrada). Zemljina knjiga ne moe se osnovati niti postojati bez katastra zemljita. Ona preuzima od katastra zemljita podatke o zemljitu, a koristi i katastarske planove. Ove dvije institucije, katastar zemljita i zemljina knjiga, dopunjavaju jedna drugu i jedna bez druge ne mogu u potpunosti postii svoju svrhu. Osim u navedenim djelatnostima, katastar zemljita slui i u mnogim drugim. Tijela dravne uprave pri rjeavanju prava i obveza graana, koriste podatke katastra zemljita. Sve agrarne operacije koje su se u prolosti izvodile ili koje se i danas izvode kao to su agrarna reforma, arondacija, izvlatenje, nacionalizacija, komasacija, ne mogu se uspjeno i bez velikih potekoa i trokova provesti ako ne stoje na raspolaganju podaci koje sadri katastar zemljita. Katastar zemljita imao je u poetku samo dva zadatka reguliranje pravnih odnosa i reguliranje poreznih (fiskalnih) obveza. Kasnije katastar zemljita slui zahtjevima tradicionalne namjene ali i za mnoge druge svrhe kao to je naprijed i navedeno.

30

1.7

Poslovi i nadlenosti u vezi s katastrom zemljita

Da bi katastar zemljita mogao udovoljiti svojoj svrsi, mora se neprekidno odravati u suglasnosti sa stvarnim stanjem i po potrebi obnavljati. Poslovi u vezi s katastrom zemljita su izrada katastra zemljita, odravanje izmjere i katastra zemljita, obnova izmjere i katastra zemljita. Poslovi izmjere i izrade katastra zemljita, poslovi obnove izmjere i katastra zemljita, poslovi odravanja osnovne mree stalnih geodetskih toaka i poslovi odravanja osnovne dravne karte u nadlenosti su Dravne geodetske uprave, dok su poslovi odravanja izmjere i katastra zemljita u nadlenosti katastarskih ureda. Poslovi izmjere i katastra zemljita iz nadlenosti Dravne geodetske uprave, mogu biti struni i upravni. Struni poslovi su geodetski poslovi i poslovi klasiranja i bonitiranja zemljita. Upravni poslovi su oni u kojima se, na temelju javnog ovlatenja, rjeava u pojedinanim stvarima o pravima i obvezama pojedinaca ili se primjenjuju mjere prisile. Dakle, poslove izmjere i katastra zemljita iz nadlenosti Dravne geodetske uprave, mogu obavljati tijela uprave i osobe ovlatene za tu svrhu. Meutim, upravne poslove mogu obavljati samo tijela uprave nadleni za katastarsko-geodetske poslove. Prema tome, geodetske tvrtke, ako su za to osnovane i ako ispunjavaju zakonom odreene uvjete, mogu obavljati samo strune poslove izmjere i katastra zemljita. Strune poslove mogu obavljati i organizacije koje obrazuju geodetske strunjake, s tim da je za njih obavljanje strunih radova izmjere i katastra zemljita uvjetovano jo i postojanjem nastavne i znanstvene potrebe. Pored navedenog dravnog tijela za geodetske poslove (Dravna geodetska uprava) obavlja i slijedee poslove: 1. izrauje prijedlog srednjoronih i godinjih programa radova na izmjeri i katastru zemljita, 2. izdaje planove i karte, 3. prikuplja, sreuje i arhivira originale planova i karata i ostalu izvornu dokumentaciju. Dravna geodetska uprava provodi nadzor nad radovima izmjere i katastra zemljita koje izvode ovlatene tvrtke i utvrdi li kako se radovi ne izvode u skladu s propisima, odreuje rok u kojem se nedostaci moraju ukloniti. Tvrtka za izmjeru i izradu katastra zemljita moe se osnovati ako pored opih uvjeta za osnivanje ispunjava i ove posebne uvjete: da ima za izvrenje strunih poslova odgovarajuu tehniku opremu i da ima najmanje osam radnika s odgovarajuom strunom spremom i poloenim strunim ispitom za obavljanje geodetskih radova. Uvjete utvruje Dravna geodetska uprava.

31

1.8

Izrada katastra zemljita

Izrada katastra zemljita obuhvaa: 1. utvrivanje katastarskih teritorijalnih jedinica, 2. katastarsku izmjeru, 3. katastarsko klasiranje i bonitiranje zemljita, 4. izlaganje na javni uvid podataka izmjere i katastarskog klasiranja zemljita, 5. izradu katastarskog operata. U postupku izrade katastra zemljita radovi se izvode po navedenom redosljedu.

1.9

Katastarske teritorijalne jedinice

Katastarske teritorijalne jedinice jesu: katastarska opina i katastarski kotar. Katastarska opina je temeljna teritorijalna jednica za koju se izrauje katastar zemljita - katastarski operat. Ona u pravilu obuhvaa podruje jednog naseljenog mjesta s pripadajuim zemljitem. Naziv dotinog naselja obino se uzima i kao naziv katastarske opine. U krajevima gdje ne postoje grupirana sela, ve pojedino selo ima vie zaselaka, ovi zaseoci se obuhvaaju u jednu katastarsku opinu, a naziv joj se daje prema jednom od zaselaka. Podruje velikih gradova obino se ne moe obuhvatiti u jednu katastarsku opinu zbog toga to bi katastarska dokumentacija bila prevelika i neprikladna za rukovanje i odravanje. Zato se podruje velikog grada dijeli na vie katastarskih opina. Katastarski kotar je teritorijalna jednica za katastarsko klasiranje zemljita. Podruje katastarskog kotara ine teritorijalno povezane katastarske opine koje imaju priblino iste prirodne i gospodarske uvjete za poljoprivrednu proizvodnju. Pod prirodnim uvjetima za poljoprivrednu proizvodnju smatraju se klimatski, pedoloki i hidroloki uvjeti, a pod gospodarskim uvjetima smatraju se prometni uvjeti, udaljenost od trita i potroakih centara te nain i vrste ratarske i stoarske proizvodnje. Podruje katastarskog kotara moe se izmijeniti samo ako su se bitnije promijenili prirodni i gospodarski uvjeti poljoprivredne proizvodnje koji su utjecali na njegovo odreivanje.
1.9.1 Omeavanje katastarske opine

Katastarska opina se mora omeiti identificiranjem njezinih granica i obiljeavanjem na terenu graninim oznakama te opisom u zapisniku o omeavanju. Omeavanje katastarske opine obavlja posebna komisija prema postupku koji je propisan zakonom.

32

Za obiljeavanje graninih toaka katastarske opine predviaju se slijedee oznake: 1. betonski stup dimenzija 20x20x70, 2. prirodni kamen duine 70 cm s obraenom glavom 20x20, 3. prirodna stijena s obraenom glavom 20x20, 4. humka od zemlje ili nabaenog kamena visoka 2 m, 5. stablo koje se ne smije sjei, odnosno mora ostati 1 m debla. Omeavanje katastarske opine poinje od jedne tromee (etveromee) i ide desno do druge tromee. Kod obiljeavanja tromee postupa se kako pokazuje Slika 15, to znai da se oznake postavljaju tako da se nalaze na krugu promjera 3 do 4 metra, iji je centar granina toka (tromea). Osim tromea na terenu se obiljeavaju u pravilu i sve ostale toke u kojima se granina linija lomi. Ako granica na svojoj veoj duini ide po pravcu, granine oznake ne smiju se postavljati na veoj udaljenosti do 500 m, uz meusobno dogledanje. Ide li granina linija nekim stalnim objektom (put, elj. pruga, vodotok), granine oznake se postavljaju samo na poetku i na kraju objekta. Na mjestu gdje granina linija sjee neki stalni objekt, oznake se postavljaju s obje strane objekta. Ako granina linije ide sredinom objekta (zajedniki objekt), granina oznake se postavljaju s obje strane objekta. Ako se iz bilo kojeg razloga granine oznake ne mogu postaviti na ivici objekta, postavljaju se na udaljenosti, kako pokazuje Slika 16. Kod toga treba voditi rauna da ih se postavlja na neku fiziku liniju (meu posjeda).

K.o.D K.o.C
4,00 m

K.o.B

K.o.A

Slika 15. etveromea

Ako pak granina linija ide zajednikim objektom, pa prelazi na drugi takav objekt, tada se na presjeku ta dva objekta moraju postaviti sve etiri oznake.
11
21.08 16.25

12

22.95 16.18 10.25

K.o.B

put

Sava
8.11

potok

11

12

K.o.A
Slika 17. Prelaz granice KO

Slika 16. Sredina rijeke granica KO

33

Povrina zajednikog objekta rauna se do crtkane linije (Slika 17). Granina linija koje je obrasla ivicom mora se posjei u irini od 2 metra. Granine toke numeriraju se od tromee do tromee, idui s lijeva na desno, arapskim brojevima. Kod dvostrukih graninih toaka, svaka od njih dobiva isti broj s tim to se broju dodaje i poetno slovo katastarske opine na ijoj teritoriji se toka nalazi, Slika 18.

Slika 18. Numeracija toaka granice KO

Ukae li se potreba umetanja pojednih toaka, postupa se kako pokazuje Slika 19.

7 6 6/1 6/1a
Slika 19. Umetanje toaka

6/2

Skica omeavanja (razgranienja) na topografskoj karti radi se u mjerilu do 1:25000, to zavisi o veliini katastarske opine. Skica treba sadravati crte glavnih prometnica, vodotoka i drugih vanijih objekata. Zatim konture naselja i skupine istoimenih kultura, nazive naselja, vodotoka i rudina, te nazive susjednih katastarskih opina. Ako se predstavnici katastarskih opina ne suglase o graninoj liniji, nastaje spor oko teritorije. Sporni dio granine linije obiljeava se privremenim oznakama i to obje linije (Slika 20). Nain rjeavanja sporova oko granica katastarskih opina propisan je zakonom.

34
10 10

9 C II B I A 8 a 7 I II

9 C 8/2 B 8/1 A 8 7 b

Slika 20. Spor oko granice KO

Izvjetaj o sporu treba sadravati podatke o spornoj granici i to: povrinu, kulturu, postotak posjednika iz jedne i druge katastarske opine, udaljenost od sredita katastarskih opina, te opis jedne i druge granine linije. Numeracija se vri kako pokazuje Slika 20 tj. na jednoj strani spornog zemljita lomovi se numeriraju velikim slovima abecede, a na drugoj strani rimskim brojevima. Ako se usvoji jedna od dvije sporne granice, nevaea granina linija se poniti, a vaea se prenumerira. Na terenu se privremene oznake zamijene stalnim. U sluaju da se ni jedna od spornih granica ne usvoji, nego neka trea, ponitavaju se obje granine linije i umjesto njih postavlja nova granina linija (Slika 20b).
1.9.2 Omeavanje katastarskih estica i objekata

Prema Zakonu o geodetskoj izmjeri i katastru zemljita, vlasnici odnosno posjednici zemljita, obvezni su prije izmjere zemljita omeiti svoje posjede. U vezi s tim tijelo uprave nadleno za geodetske poslove duno je odrediti rok i nain na koji e posjednici obiljeiti mee zemljita koje korisite. U javnom pozivu mora biti tono navedeno to je svaki posjednik duan uiniti, na temelju kojeg zakonskog propisa kao i posljedice koje e snositi ako to ne uini. Ukoliko omeavanje ne bi bilo zavreno do poetka izmjere zemljita, ili bi bilo izvreno suprotno odredbama, poduzet e se odgovarajue sankcije za neispunjavanje zakonskih obveza. Kao oznake na meama posjeda mogu se koristiti: betonski stup dimenzija 10x10x50, prirodni kamen grubo obraen duine od najmanje 50 cm, prirodna stijena s uklesanim znakom u vidu kria, stup od peene zemlje krunog ili kvadratnog presjeka dimenzija betonskog stupa, obina opeka (cigla) vertikalno ukopana 30 cm ispod zemlje, a da bi bila uoljiva iznad nje se postavlja kolac duine 40 cm, elini klin duine 10 cm ako se radi o tvrdoj podlozi.

35

Pored navedenih oznaka priznaju se i one oznake koje su propisane za obiljeavanje javnih objekata puteva, eljeznica, objekata vodnog prava i dr.. Mene oznake postavljaju se na svim prelomima mene linije, kao i na tokama gdje se mene linije meusobno sjeku. Ako je mena linija pravac dui od 500 m, potrebno je umetanje meutoke. Na linijama koje imaju oblik pravilne ili nepravilne krivine postavljaju se meutoke na takvom rastojanju da strijela luka ne prelazi veliinu 0.2M, gdje je M mjerilo plana. Na raskrsnicama objekata (eljeznica-put) gdje se irina linije izvlatenja mijenja, moraju se obiljeiti sve toke kojima su predstavljene mene linije, Slika 21.

Slika 21. Omeavanje objekata

Kod obiljeavanja menih toaka velikih posjeda, naroito ako se radi o umama i ikarama, treba menu liniju na prelomima obiljeiti jarkom dubine i irine 0.5 m i duine od oko 2 m za svaki krak. Na podruju kamenjara umjesto jarka postavlja se humka od kamena. Za fotogrametrijsko snimanje nije dovoljno obiljeiti granice katastarske opine i mee posjeda trajnim oznakama, kako je to ranije opisano. Svaku menu toku potrebno je jo i foto-signalizirati. Foto-signalizacijom treba obuhvatiti: vezne i trigonometrijske toke, granice katastarske opine, te mee posjeda i granice kultura. Foto-signalizacija trigonometrijskih i veznih toaka i foto-repera vri se signalima u obliku kria ili kria bez jednog kraka ako to terenske prilike zahtijevaju. Oblik i dimenzije kria pokazuje Slika 22.

36

d=
d 5 d

ms metara 10000

gdje je: ms = nazivnik mjerila snimanja

Slika 22. Signalizacija stalnih geodetskih toaka

Na obraslim i podvodnim terenima ili ako se foto-signal mora postaviti na stablu, umjesto krieva koriste se ploe u obliku kvadrata s duinom stranice:

d=

ms metara 20000

Ako se trigonometrijska ili vezna toka nalazi u umovitom terenu onda treba posjei umu u krugu najmanje 0.5 m od ruba foto-signala. Osim toga od ruba toga kruga treba podkresati umu tako da zenitni kut bude priblino 35. Pri fotosignalizaciji toaka granice katastarske opine treba postaviti po dvije ili tri ploe u pravcu graninih linija. Umjesto ploa moe se i kreenjem dobiti isti oblik figura. Oblik i dimenzije figure pokazuje Slika 23. duina kraka irina
Slika 23. Signalizacija granice KO

ms 13000 ms 40000

Foto-signalizacija za obiljeavanje mea posjeda takoer su figure kvadatnog oblika. Priblina veliina tih figura je: za stereo-fotogrametriju d =

ms metara 40000 ms metara 25000

za fotogrametriju jedne slike d =

Najmanje dozvoljena veliina figure je 0.25 x 0.25 m.

37

1.10

Katastarska izmjera

Katastarskom izmjerom utvruju se katastarske estice, nain njihova iskoritavanja i njihovi posjednici. Izmjerom treba obuhvatiti i sve izgraene i prirodne objekte. Katastarska izmjera mora se izvriti tako da se na temelju ustanovljenih podataka (detaljne skice izmjere) moe, u granicama tonosti izmjere, ustanoviti stanje kakvo je bilo u vrijeme izmjere. I geodetski radovi u postupku komasacije zemljita smatraju se katastarskom izmjerom. Zbog toga se ovi radovi moraju izvoditi tako da se njihovi rezultati mogu koristiti za izradu katastra zemljita. Dakle katastarska izmjera je takva izmjera zemljita, pri kojoj se, pored izmjere objekata, granica kultura i konfiguracije terena ustanovljavaju i prostorne granice prava, ovlatenja i tereta na zemljitu tj, ustanovljavaju se mee posjeda na zemljitu. Stoga se katastarska izmjera i razlikuje od ostalih izmjera gdje se ne trai ustanovljavanje posjedovnih odnosa na zemljitu, kao to je npr. topografska izmjera ili izmjera u svrhu izrade projektne dokumentacije itd. Katastarskom izmjerom ustanovljavaju se: poloaj, oblik i povrina svake katastarske estice. Prilikom izmjere prikupljaju se osobni podaci o posjedniku i utvruju kultura svake katastarske estice. Kultura utvrena prilikom izmjere nije definitivna, nju konano utvruje komisija za katastarsko klasiranje i bonitiranje zemljita. Temelj izmjere je dravna triangulacija i nivelman. Sva mjerenja moraju biti oslonjena na dravnu trigonometrijsku mreu, a u pogledu apsolutnih visina na dravnu nivelmansku mreu. Planovi katastarske izmjere moraju sadravati situaciju i konfiguraciju terena. Pripremni dio katastarske izmjere je obnova i uspostavljanje mree stalnih geodetskih toaka, te podjela na detaljne listove i detaljne skice. Obzirom na mjerilo u kojem se izrauju planovi, zatim tonost koju treba postii, te metodu izmjere i nain stabilizacije stalnih geodetskih toaka, predvieni su slijedei razredi3:

Razred A: graevinski regioni veih i vanijih gradova. Planovi se izrauju u mjerilu 1:500, Razred B: graevinski regioni srednjih i manjih gradova, industrijskih naselja i turistikih centara. Planovi se izrauju u mjerilu 1:500 i 1:1000, Razred C: naselja u selima zbijenog tipa i manjim naseljima. Planovi se izrauju u mjerilu 1:1000 i 1:2000, Razred D: neizgraeno zemljite u mjestima razreda A i B i sva ostala neizgraena podruja. Mjerilo planova 1:2000 i 1:2500, Razred E: podruja brdsko planinskog tipa. Mjerilo planova 1:2500 i 1:5000.
3

Pravilnik za dravni premer II i III dio.

38

Metode izmjere su: ortogonalna, polarna, i fotogrametrijska. Ova materija je detaljno obraena u drugim kolegijima, pa se ovdje nee posebno tretirati. Prije poetka katastarske izmjere zemljita sastavlja se Popis kua. Brojevi stambenih zgrada predstavljaju najsigurnije podatke za identifikaciju posjednika zemljita, kao i za povezivanje njihovih zemljinih posjeda u vie katastarskih opina. Ovaj se popis sastavlja na temelju postojeeg popisa koji se vodi kod tijela uprave za katastarsko-geodetske poslove. U stvari je to dopuna postojeeg popisa kua. Dopuna se vri na licu mjesta idui od kue do kue prema njihovim brojevima. Za svaku kuu treba upisati tone i potpune podatke kao i mjesto stanovanja i kuni broj vlasnika kue. Pri izradi (dopuni) ovog popisa treba voditi rauna o propisima koji vae za numeraciju kua, kunim brojevima. Zavisno od tipa naselja postoje dva sluaja numeriranja kua. U naseljima izgraenim u sustavu ulica, kue se numeriraju na lijevoj strani ulice neparnim brojevima, a s desne strane parnim brojevima. Pri tome se polazi od centra naselja prema periferiji. U ostalim tipovima naselja, kue se numeriraju kontinuirano od jedan pa na dalje, vodei rauna, da prelaz od broja do broja bude to prirodniji. Ukoliko je izmeu dvije zgrade koje imaju svoje brojeve izgraena nova zgrada, ona dobiva broj predhodne zgrade i dodatak veliko slovo A, B, C, zavisno o tome koja je po redu nova zgrada. Prilikom izrade popisa kua treba prikupiti i osobne podatke za sve posjednike zemljita koji ne stanuju u katastarskoj opini za koju se sastavlja popis kua. Abecedni popis posjednika sastavlja se iz popisa kua i popisa posjednika koji ne stanuju u dotinoj katastarskoj opini. Osobni podaci posjednika upisuju se u ovaj popis redom po prvom slovu prezimena kada se radi o fizikim osobama ili po prvom slovu naziva kada se radi o pravnim osobama. Najprije se upisuju posjednici koji stanuju u mjestu za koje se sastavlja popis, zatim posjednici koji ne stanuju u mjestu i na kraju posjednici nekretnina u dravnom vlasnitvu. Svrha izrade ovog popisa je kako bi se na temelju njega u detaljne skice izmjere i u ostali elaborat unijele tone indikacije o posjednicima odnosno vlasnicima. Kada je zavreno raunanje povrina estica, sastavlja se popis povrina (obrazac P-4). Obrazac ima slijedee kolone: broj estice, broj plana, broj grupe, kultura odnosno nain upotrebe, povrina dijelova estice, ukupna povrina estice, povrina pod zgradom, broj popisnog lista i rubrika za primjedbe. Kako je popis povrina temelj za izradu katastarskog operata, mora se izvriti rekapitulacija povrina po grupama, a zbroj svih grupa treba dati ukupnu povrinu katastarske opine. Povrina pod zgradama, kao i povrina dijelova estica pod razliitim kulturama i klasama iskazuje se zasebno, jer su ti podaci potrebni za izradu katastarskog operata. Kod povrine pod zgradama treba naznaiti, broj koliko ima zgrada.

39

1.11

Katastarsko klasiranje i bonitiranje zemljita

Katastarskim klasiranjem zemljita utvruje se za svako zemljite na koji se nain iskoritava, te njegova proizvodna sposobnost za poljoprivrednu proizvodnju ili za umarstvo4. Pod katastarskim klasiranjem zemljita u irem smislu, podrazumijevaju se svi radovi kojima je konana svrha utvrivanje katastarskog prihoda. U te radove ubrajamo: 1. odreivanje katastarskih kotara, 2. odreivanje kotarskih uzornih zemljita, 3. izraunavanje katastarskog prihoda, 4. odreivanje opinskih uzornih zemljita, 5. odreivanje kulture i klase svake katastarske estice i 6. izraunavanje katastarskog prihoda za svaku pojedinu esticu. Katastarsko klasiranje zemljita u uem smislu je individualno klasiranje zemljita tj. odreivanje kulture i klase svake pojedine katastarske estice. Klasiranje zemljita vri se nakon dovrene katastarske izmjere u jednoj katastarskoj opini ili u dijelu njena podruja. Novo klasiranje zemljita e se izvriti i u sluaju, ako se izmijeni podruje katastarskog kotara, u onim katastarskim opinama koje se pripajaju drugom katastarskom kotaru ili koje ine novi katastarski kotar. Osnovu klasiranja zemljita ine uzorna zemljita na podruju katastarskog kotara i to za svaku klasu postojeih kultura zemljita, te okviri klasa za svaku kulturu zemljita za podruje svake katastarske opine. Klasiranje zemljita u katastarskoj opini provodi komisija sastavljena od tri lana, od kojih je jedan poljoprivredni strunjak, a druga dvojica su poljoprivredni proizvoai s podruja katastarske opine za koju se obavlja klasiranje. Komisiju imenuje Dravna geodetska uprava. Ova komisija prije nego pristupi klasiranju zemljita u katastarskoj opini, duna je unutar okvira klasa zemljita, odabrati uzorna zemljita za svaku postojeu kulturu i klasu u toj katastarskoj opini. Bonitiranjem zemljita utvruje se plodnost zemljita na temelju njegovih prirodnih svojstava, te ostalih prirodnih uvjeta za proizvodnju, bez obzira na postojei nain njegova iskoritavanja. Bonitiranjem zemljita sva se zemljita, sposobna za poljoprivrednu proizvodnju, rasporeuju prema plodnosti, u osam bonitetnih klasa, na temelju mjerila koje utvruje Dravna geodetska uprava. Osnovu za bonitiranje ine uzorna zemljita na podruju Drave za svaku bonitetnu klasu postojeih tipova tla.

Nain na koji se obavlja katastarsko klasiranje zemljita propisan je Pravilnikom o katastarskom klasiranju zemljita, NN.

16/1981.

40 1.11.1 Utvrivanje i oznaavanje kultura i neplodnih zemljita

Zemljita dijelimo na plodna i neplodna. Svaka estica plodnog zemljita, prema nainu iskoritavanja, svrstava se u jednu od devet kultura: oranice, vrtovi, vonjaci, maslinici, vinogradi, livade, panjaci, ume, te trstici i movare. Zakonom o geodetskoj izmjeri i katastru zemljita uvedena je kultura maslinjak kao zasebna kultura (ranije su maslinici svrstavani u kulturu vonjak). 1. Oranice su zemljita na kojima se gaje stalno ili naizmjenice: strna ita, usjevi koji se okopavaju, krmno bilje ili industrijsko bilje, bez obzira da li se na njima spomenuti usjevi gaje svake godine ili povremeno ostaju neobraena. 2. Vrtovi su zemljita na kojima se gaji povre, a postoje prirodni uvjeti ili umjetni ureaju za navodnjavanje. U vrtove se ubrajaju i zemljita na kojima su zasaene voke, tako da voke prevladavaju i daju najvei prihod s tog zemljita. 3. Maslinici su zemljita na kojima se gaji maslina, uz istu napomenu kao i kod vonjaka. 4. Vinogradi su zemljita na kojima je zasaena vinova loza kalemljena ili direktno rodna. 5. Livade su zemljita na kojima rastu trave koje se redovito kose. 6. Panjaci su zemljita na kojima rastu trave koje iskljuivo slue za pau. 7. ume su zemljita na kojima raste umsko drvee. 8. Trstici su zemljita na kojima raste trska, 9. Movare su zemljita na kojima raste movarno bilje koje slui za stelju stoci, za pletenje ili u neke druge svrhe. Naputene estice koje se ne obrauju, zadravaju kulturu prijanjeg naina iskoritavanja. Zemljita obrasla ikarama, klekom, makijom, trnom, glogom i opustoenom umom na kojima je zabranjena paa, smatraju se umama, a zemljita na kojima nije zabranjena paa, panjacima. Parkove u graanskom vlasnitvu prema svojoj glavnoj namjeni, uvrtavamo u jednu ili vie kultura, Ako je u parku preteno drvee uvrtava se u umu, iako u parku ima i drugih kultura. Ako su u parku pojedine kulture izdvojene svaka za sebe, tada se svaki dio uvruje u odgovarajuu kulturu. umski, lozni i voni rasadnici, dudare, kultivirani vrbici, riina polja i jagodnjaci uvrtavaju se u oranice.

41

Plodna zemljita koja se privremeno ili povremeno ne koriste u poljoprivredi, svrstavaju se u kulturu okolnog zemljita jednake ili sline plodnosti. Zemljita na kojima se prolazno mijenja kultura svrstavaju se u onu kulturu za koju su ta zemljita stalno namijenjena prema plodnosti i nainu iskoritavanja. Ako su na zemljinoj estici izmjeani neplodno i plodno zemljite tako da se izmjerom ne mogu izdvojiti u posebne estice, neplodno zemljite se izdvaja procjenom u postocima od ukupne povrine estice. Dvorita do propisanog maksimuma povrine (500 m2)5, koja slue iskljuivo za potrebe zgrada za stanovanje, ne uvrtavaju se ni u jednu kulturu. Dio povrine preko propisanih maksimuma uvrtava se u kulturu okolnog zemljita jednake ili sline plodnosti. Zemljita koja se ne koriste u poljoprivredi nego za neku drugu svrhu trajnog karaktera (majdani, ciglane i sl.) svrstavaju se u neplodne povrine. Sportska igralita, javni parkovi, sajmita, ulice, trgovi, putevi, kanali, eljenike pruge, kolska dvorita, javni parkovi, ekonomska dvorita, dvorita crkava, vojni objekti, aerodromi itd. ne svrstavaju se ni u jednu kulturu, nego se samo oznaava njihova upotreba, Kulture se oznaavaju skraenicama, i to: oranice, njive vrtovi vonjaci maslinici vinogradi livade panjaci ume trstici movare i upisuju u svaku esticu na detaljnoj skici ili kopiji plana or, nj vr v msl vg l p t m

dok se neplodne povrine oznaavaju skraenicom np kraj koje se upisuje uzrok neplodnosti. Riina polja, hmeljnici i dudare koje se uvrtavaju u kulturu oranica, dobivaju oznake: orp, njp riino polje orhm, njhm hmeljak ord, njd dudara Utvrene kulture upisuju se i zaokruuju u detaljnim skicama crnim tuem. Dvorita uz zgrade oznaavaju se s dv, a kod dvorita ija je povrina vea od propisanog maksimuma uz dv upisuje se i oznaka kulture najblieg zemljita.

5 Maksimalna povrina koja se priznaje kao dvorite i koja je osloboena poreza na dohodak od samostalnog obavljanja poljoprivredne djelatnosti utvrena je Zakonom o porezu na dohodak. Narodne novine br. 25/1995.

42 1.11.2 Osnove klasiranja

Radi utvrivanja jedinstvenih mjerila za katastarsko klasiranje u katastarskom kotaru, utvruju se osnove klasiranja koju ini: 1. odabiranje i odreivanje uglednih zemljita na podruju katastarskog kotara za svaku postojeu kulturu i klasu, 2. utvrivanje klasa koje su zastupljene kod svake postojee kulture na podruju svake katastarske opine. Odabiranje i odreivanje kotarskih uglednih zemljita. Za svaku kulturu utvruje se koliko njenih klasa postoji u katastarskom kotaru. Kultura koja ima najbolje prirodne i ekonomske uvjete proizvodnje uvrtava se u prvu klasu, kultura koja ima neposredno slabije prirodne i ekonomske uvjete - u drugu klasu, i tako do najvie osme klase. Pri tome nije dozvoljeno preskakanje rednih brojeva klasa. Kod utvrivanja klasa za svaku kulturu, utvruje se i broj varijacija u pojedinim klasama. Pod varijacijom jedne klase podrazumijevaju se sluajevi kad se za zemljita pod istom kulturom ostvaruju jednaki katastarski prihodi iako pod razliitim prirodnim ili ekonomskim uvjetima proizvodnje. Za sve klase i njihove varijacije u svakoj kulturi odabiru se kotarska uzorna (ugledna) zemljita. Za kotarsko uzorno zemljite odabire se: a) estica koja je srednje veliine i srednje plodnosti, b) estica koja se nalazi u veem kompleksu estica iste kulture i klase, c) estica koja na cijeloj svojoj povrini ima istu plodnost. estica uglednog zemljita oznaava se na detaljnim skicama ili kopijama planova kvadratom izvuenim crnim tuem oko kruga u kojem je upisan znak za kulturu i njegovu klasu. Utvrivanje klasa za svaku kulturu na podruju katastarske opine. Za svaku kulturu treba utvrditi koje klase i koje varijacije tih klasa postoje na podruju katastarske opine. One moraju po prirodnim osobinama i ekonomskim uvjetima proizvodnje odgovarati kotarskim uglednim zemljitima. U katastarskim opinama klase ne moraju biti zastupljene u neprekidnom redu. Na primjer, oranice u istoj katastarskoj opini mogu biti zastupljene s 1,3,4,6 itd. klasom. Po zavretku terenskih radova sastavlja se elaborat koji sadri slijedee podatke:

karakteristike katastarskog kotara, popis kotarskih uglednih zemljita, pregled s opisom kultura i klasa i njihovih varijacija, po katastarskim opinama.

43 1.11.3 Katastarsko klasiranje u katastarskoj opini

Katastarskom klasiranju predhodi utvrivanje opinskih uglednih zemljita. U svezi s time, komisija za katastarsko klasiranje, mora se predhodno upoznati s elaboratom osnova klasiranja. Za opinsko ugledno zemljite jedne klase odnosno njene varijacije, odreuje se ona estica koja po svojim prirodnim i ekonomskim uvjetima proizvodnje, uz uobiajeni nain obrade, najvie odgovara podacima kotarskog uglednog zemljita iste klase. Za opinsko ugledno zemljite odabire se estica prema istim kriterijima kao i za kotarsko uzorno zemljite. Ako je neka estica na podruju katastarske opine izabrana za kotarsko ugledno zemljite, tada je te ista estica ujedno i opinsko ugledno zemljite za istu klasu. Opinska ugledna zemljita oznaavaju se u detaljnim skicama kao i kotarska ugledna zemljita, kvadratom izvuenim crnim tuem oko kruga u kome je upisan znak kulture i broj za odgovarajuu klasu. Katastarskim klasiranjem (detaljno klasiranje) se za svaku esticu plodnog zemljita odreuje klasa onog opinskog uglednog zemljita koje toj estici najvie odgovara po prirodnim i ekonomskim uvjetima proizvodnje. Ako estica iste kulture nije iste plodnosti (boniteta) na cijeloj svojoj povrini, uvrstiti e se u dvije ili vie klasa. Granicu boniteta mjeri agronom odmjeravanjem od menih toaka i podatke unosi u detaljne skice zelenim tuem. Granica boniteta izvlai se na katastarskim planovima u olovci i treba ostati na planu samo dok se ne izraunaju povrine. Otpadajui dio povrine za pojedine klase moe se utvrditi i procjenom u postocima (70 % or 2 i 30% or 3) ili u dijelovima (3/4 or 2 i 1/4 or 3). Klase utvrene detaljnim klasiranjem upisuju se crnim tuem u detaljnim skicama, arapskim brojevima kraj oznake kulture.
1.11.4 Utvrivanje katastarskog prihoda

Porezi graana slue za financiranje opih drutvenih potreba i za provoenje ekonomske i socijalne politike. Mjerama porezne politike, utjee se na ublaavanje razlika u socijalnom poloaju graana koje proizlaze iz nejednakih materijalnih i drugih uvjeta privreivanja. Zakonom je bio predvien, izmeu ostalog, i porez na dohodak od samostalnog obavljanja poljoprivredne djelatnosti, to je zahtijevalo da se utvrdi katastarski prihod od poljoprivredne proizvodnje. Katastarski prihod je prosjean prihod kojega ostvaruje s zemljita njegov vlasnik, posjednik ili uivalac, uz uobiajeni nain gospodarenja. Katastarski prihod je prvenstveno sluio kao osnovica za razrez i naplatu poreza na dohodak od samostalnog obavljanja poljoprivredne proizvodnje. Meutim, katastarski prihod se koristi i u niz drugih sluajeva kao mjerilo imovinske sposobnosti pojedinca. Naime, prema veliini katastarskog prihoda pojedinac ili domainstvo stjee ili gubi neko pravo socijalne zatite (npr. prava na djeji dodatak)6.

Zakon o utvrivanju katastarskog prihoda, Narodne novine br.44/1973 (13/1988 i 108/1995).

44

Katastarski prihod jednog zemljita obuhvaa prihod od biljne proizvodnje i prihod od stoarstva, Prihod od biljne proizvodnje je novana vrijednost prosjenog prinosa poljoprivrednih ili umskih proizvoda, postignutog na jednom hektaru povrine uobiajenim nainom proizvodnje i obrade zemljita, a po odbitku prosjenih materijalnih trokova uloenih u proizvodnju. U materijalne trokove ulaze trokovi: obrade zemljita, sjemena, umjetnog gnojiva, zatite usjeva, prijevoza, amortizacije poljoprivrednih zgrada, poljoprivrednog inventara, vonjaka i vinograda, kao i drugi uobiajeni trokovi. U materijalne trokove ne ulazi vrijednost uloenog ljudskog rada. Prihod od stoarstva je novana vrijednost prirataja stonog fonda, po odbitku prosjenih materijalnih trokova ishrane i njege stoke, kao i amortizacije zgrada i inventara. Prihod od stoarstva nikad se posebno ne utvuje za pojedinano indivudualno domainstvo, ve se taj prihod utvruje samo za iru regiju ili za cijelo podruje Drave. Na taj nain se dobiva ukupna vrijednost koju treba postii na obuhvaenom podruju poveanjem cijena odgovarajuih poljoprivrednih proizvoda. Katastarski prihod utvruje se za svaku katastarsku kulturu i katastarsku klasu zemljita na podruju katastarskog kotara. Za svaki katastarski kotar se utvruje i ljestvica katastarskog prihoda. Prijedlog ljestvica katastarskog prihoda za podruje opine po katastarskim kotarima izrauje posebna komisija za utvrivanje katastarskog prihoda. Na temelju utvrenih ljestvica katastarskog prihoda, katastarski prihod obraunava se za svaku katastarku esticu plodnog zemljita i upisuje u katastarski operat. Ako se nakon utvrivanja ljestvice katastarskog prihoda bitno izmijene uvjeti poljoprivredne proizvodnje i cijene poljoprivrednih proizvoda, moe se pristupiti utvrivanju novih vrijednosti ljestvica katastarskog prihoda. Prinosi, cijene i trokovi u okviru poljoprivredne proizvodnje, podloni su stalnoj promjeni, te je zbog toga u zakonodavstvu nekih zemalja odreeno vremensko razdoblje u kojem se mora pristupiti novom utvrivanju katastarskog prihoda. U naem zakonodavstvu nije odreen vremenski rok ali se predviaju uvjeti koji bi trebali da budu vremenski indikator za novo utvrivanje katastarskog prihoda. U sluaju kada se nije bitno izmijenio obim poljoprivredne proizvodnje, ve je dolo do izmjene u cijenama poljoprivrednih proizvoda, moe se katastarski prihod izmijeniti odnosno valorizirati prema indeksu poveanja ili smanjena cijena ovih proizvoda. To znai, potrebno je iznai faktor s kojim se mora mnoiti postojei katastarski prihod, da bi se dobile nove vrijednosti. Obraun katastarskog prihoda za pojedina domainstva putem faktora jednostavniji je i bri, nego kada je u pitanju nova ljestvica katastarskog prihoda, zbog velikog broja katastarskih estica, za koje treba obraunavati katastarski prihod. Dakle, u sluaju valorizacije ukupna vrijednost katastarskog prihoda domainstva se mnoi faktorom valorizacije, a u sluaju nove ljestvice katastarskog prihoda, potrebno je izraunati novi katastarski prihod za svaku esticu.

45

1.12

Izlaganje katastarskih podataka

Izlaganje na javni uvid podataka katastarske izmjere i klasiranja zemljita poseban je postupak u kojem se zainteresiranim strankama priopuju podaci, utvreni za njihovo zemljite izmjerom i klasiranjem7. Na taj im se nain prua mogunost, ako nisu zadovoljni, zatitititi svoje pravo ili neki pravni interes. Istodobno, u postupku izlaganja uoavaju se i ispravljaju pogreke uinjene u tijeku izmjere i klasiranja zemljita. Dravna geodetska uprava odreuje termin za poetak izlaganja, a tijelo uprave nadleano za katastarsko-geodetske poslove mjesto i vrijeme u kojem e se izlagati. Izlaganje obavlja nadleni ured za katastarsko-geodetske poslove. Na podatke utvrene katastarskom izmjerom moe se staviti prigovor u roku od osam dana. Prigovor moe biti na netono utvren oblik i povrinu, na nain iskoritavanja ili na ime i ostale podatke o posjedniku. Ako komisija za izlaganje ne uvai prigovor duna je izdati stranci rjeenje o odbijanju prigovora i uputu o pravu na podnoenje albe. Kad je nakon provedene komasacije obavljeno klasiranje zemljita ili kad je klasiranje izvreno bez obnove katastarske izmjere, primjenjuje se poseban postupak izlaganja na javni uvid podataka klasiranja zemljita. Tijelo uprave nadleno za katastarsko-geodetske poslove pismeno priopava posjednicima podatke utvrene klasiranjem zemljita i upute o pravu na podnoenje albe. Podaci izmjere i klasiranja zemljita koji se koriste pri izlaganju sadrani su u elaboratu koji ima ove dijelove: 1. popis kua, 2. abecedni popis posjednika, 3. detaljne skice ili foto-skice, 4. originalne planove, 5. popis povrina. Izlaganje na javni uvid ima svrhu: 1. provjere izmjerom utvrenih podataka o posjednicima, 2. dopune podataka koji nisu mogli biti utvreni prilikom izmjere detalja, 3. otklanjanja nepravilnosti u podacima izmjere i ispravke po prigovorima i albama posjednika.

Pravilnik o izlaganju na javni uvid podataka utvrenih katsatarskom izmjerom i katastarskim klasiranjem zemljita, NN.

41/1978.

46 1.12.1 Popisni list

Popisni list (obrazac br.1) slui za izlaganje i sadri podatke utvrene izmjerom i katastarskim klasiranjem zemljita. Izrauje se posebno za svakog posjednika na podruju jedne katastarske opine iz podataka ranije spomenutog elaborata tj. abecednog popisa posjednika, originalnih planova i detaljnih skica izmjere. Popisni list sadri slijedee podatke: 1. Naziv i sjedite organizacije odnosno osobne podatke posjednika, vlasnika ili draoca, mjesto stanovanja i kuni broj. 2. Ulicu i broj vlastite kue. 3. Podatke o esticama po njihovim aritimetikom redu i to za svaku esticu: broj plana i broj skice, naziv rudine, kulturu i klasu iz detaljnih skica ili foto-skica, a povrine estica iz popisa povrina. Podaci za svaku esticu upisuju se u zaseban horizontalni red popisnog lista. Ako se neka estica sastoji iz vie dijelova, svaki dio upisuje se u zaseban red, a zatim se ti redovi spajaju zagradom. Naziv rudine upisuje se prilikom popunjavanja popisnog lista, dok se naziv zvano mjesto upisuje u istu kolonu prilikom izlaganja prema izjavi stranke. U naseljima gdje postoje ulice, umjesto naziva rudine upisuje se naziv ulice. Kultura se upisuje punim nazivom, a klasa arapskim brojem. Ako je u estici iste kulture zastupljeno vie katastarskih klasa, treba za svaku klasu izraunati pripadajuu povrinu. Ako se na estici nekog posjednika nalazi stambena ili druga zgrada koja je vlasnitvo druge osobe, povrina koju ta zgrada pokriva dobiva zaseban broj estice. Za ovu esticu osniva se i zaseban popisni list. Ako se na estici nalazi kua, ekonomske zgrade i dvorite s povrinom veom od propisanog maksimuma, podaci se upisuju u tri reda, i to: u prvom redu kua i kuni broj, ukupni broj zgrada i ukupna povrina pod svim zgradama, u drugom redu upisuje se dvorite i propisana maksimalna povrina za dvorite i u treem redu kultura i klasa te ostatak povrine dvorita preko propisanog maksimuma. Kad su sve estice u katastarskoj opini upisane u popisne listove, pristupa se privremenom sreivanju i numeriranju popisnih listova po aritmetikom redu ili po ulicama. Ovako svrstani popisni listovu numeriraju se rednim brojevima od 1 nadalje.
1.12.2 Postupak izlaganja

Objava izlaganja mora uslijediti najmanje 15 dana prije poetka izlaganja. Radi uvida u podatke katastarske izmjere i klasiranja, komisija za izlaganje duna je pismenim putem pozvati svakog posjednika. Prilikom uvida u podatke koji se izlau svaki posjednik mora biti obavijeten o pravu na prigovor i albu.

47

Prilikom izlaganja posebno treba obratiti panju na estice koje su upisane kao suposjednike te traiti izjave od svih zainteresiranih osoba da li upisano stanje odgovara stvarnom stanju na terenu. Ako su podaci izmjere za jednog posjednika upisani u dva ili vie popisnih listova, treba pri izlaganju sve podatke upisati u jedan popisni list. A ako jedan posjednik ima dvije kue, broj estice s kuom u kojoj stanuje treba podvui. Za estice koje su upisane u popisni list pod nazivom Nepoznati posjednik treba utvrditi stvarne posjednike i te estice upisati u odgovarajue popisne listove. Promjene posjednika za pojedine estice u popisnom listu provode se prenosom svih podataka o estici iz dotadanjeg u odgovarajui ili novi popisni list posjednika. Precrtavanje nevaeih podataka kao i sve promjene koje se unose u popisne listove prilikom izlaganja, vre se crvenom tintom. Komisija za izlaganje svakom posjedniku izdaje ovjereni prijepis njegovog popisnog lista. Zainteresirane osobe mogu na izloene podatke podnijeti prigovor i izjaviti albu. Prigovori izjavljeni od strane posjednika i drugih zainteresiranih osoba, upisuju se u Popis prigovora na upis i povrinu (obrazac 2), a albe u Popis albi na kulturu i klasu (obrazac 3). Po zavretku priopavanja podataka svim zainteresiranim osobama, komisija za izlaganje pristupa rjeavanju prigovora, upisanih u Popis prigovora na upis i povrinu, za koje je potrebno izvriti uviaje ili naknadne izmjere na terenu. Izmjere se vre na skicama naknadne izmjere. Svaki sluaj izmjere povezuje se s prvobitnom izmjerom na taj nain da se na skici detalja ili foto-skici uokviri ljubiastim tuem detalj koji je predmet naknadne izmjere i naznai broj nove skice i broj sluaja. Novoizmjereni detalj, novopostavljene geodetske toke i njihovi brojevi, kao i brojevi novih estica izvlae se i ispisuju crvenim tuem. Podaci mjerenja, indikacije posjednika zemljita, kulture i klase, kao i crtei koji predstavljaju prijanje stanje, upisuju se odnosno iscrtavaju crnim tuem. Skice naknadne izmjere numeriraju se brojevima koji slijede iza posljednjeg broja postojeih detaljnih skica ili foto-skica. Sve promjene u indikacijama posjednika i brojevima kua, utvrene naknadnom izmjerom, unose se u popis kua i tako dopunjen popis kua dostavlja se nadlenom tijelu. Novoizmjereni detalj i brojevi katastarskih estica izvlae se i iscrtavaju na originalnim planovima crnim tuem. Nakon provoenja promjena u popisnim listovima i njihove provjere pristupa se definitivnom sreivanju i numeriranju popisnih listova. Po zavrenom postupku izlaganja komisija za izlaganje dostavlja albe na podatke izmjere i na katastarsko klasiranje zemljita, s Popisom prigovora, Popisom albi na upis i povrinu i Popisom albi na kulturu i klasu, nadlenom dravnom tijelu.

48

1.13

Izrada katastarskog operata

Katastarski operat izrauje se za podruje katastarske opine na temelju podataka dobivenih katastarskom izmjerom i klasiranjem zemljita. Topografsko-katastarske planove i dio katastarskog operata izrauje geodetska tvrtka koja je obavila katastarsku izmjeru. Izrada ostalog dijela katastarskog operata moe se povjeriti istoj tvrtki koja je obavila izmjeru, nekoj drugoj ovlatenoj organizaciji ili tijelu uprave nadlenom za katastarsko-geodetske poslove. Dravna geodetska uprava, kad utvrdi da je katastarski operat izraen prema postojeim propisima, duna je svojim rjeenjem potvrditi valjanost operata i odrediti poetak njegove primjene. Tog dana prestaje vrijediti dokumentacija starog katastarskog operata, ako je postojala, i ona se mora arhivirati. Nakon toga, Dravna geodetska uprava dostavlja nadlenom sudu kopije katastarskih planova i prijepise posjedovnih listova, a sud je duan pokrenuti postupak za osnivanje ili ispravljanje zemljine knjige za tu katastarsku opinu. Katastarski operat dijeli se na tehniki i knjini dio. Tehniki dio katastarskog operata sadri: 1. Zapisnik omeavanja granica katastarske opine, 2. Detaljne skice izmjere ili fotoskice, 3. Kopije katastarskih planova (radni originali i indikacijske skice), 4. Popis koordinata i apsolutnih visina stalnih geodetskih toaka. Zapisnik omeavanja katastarske opine, opisan je ranije u poglavlju Utvrivanje katastarskih teritorijalnih jedinica. Detaljne skice izmjere su sastavni dio katastarskog operata te slue i kod odravanja katastra zemljita. One sadre originalne podatke izmjere, te su vrlo znaajna dopuna katastarskim planovima. Svaka detaljna skica ima svoj broj i brojeve susjednih skica radi veze. Broj estice upisuje se crvenim tuem. Isto tako dijelovi zemljita posebno izmjereni, a koji ine jednu esticu, povezani su znakom pripadnosti crvenim tuem. Oznaka za vrstu kulture koja se upisuje skraenicom, zaokruuje se kruiem crnim tuem. Osobni podaci posjednika, mjesto stanovanja i kuni broj upisuju se u svaku esticu crnim tuem. Ako vie susjednih estica pripadaju istom posjedniku, a izdvojene su zasebno zbog razliitih kultura, osobni podaci posjednika se upisuju samo u jednu esticu. Koje estice pripadaju istom posjedniku vidi se iz skice po tome, to se mee posjeda izvlae debelim linijama.

49

Klasu zemljita upisuje komisija za klasiranje pored skraenice za kulturu, a oba znaka se okrue kruiem. Ako je estica razliitog boniteta pa je prilikom klasiranja za nju utvreno vie klasa, granica izmeu klasa ucrtava se zelenim tuem. Podaci mjerenja radi ucrtavanja granice boniteta u katastarske planove, piu se na skici takoer zelenim tuem. Ako je estica mala, pa na njenoj slici na detaljnoj skici nema mjesta za upisivanje svih navedenih podataka, upisuje se u esticu zelenim tuem broj visine priblino 2 mm i zaokrui. Na slobodnom prostoru skice izradi se tablica u koju se upisuju oni podaci koji nisu mogli upisati u samu esticu. Ispred ovih podataka upisuje se broj koji je upisan u esticu, a brojevi teku na svakoj detaljnoj skici od jedan nadalje. Katastarski operat sadri i dva primjerka kopija katastarskih planova (originali se uvaju u arhivi). Jedan primjerak slui za kartiranje promjena i raunanje povrina i ima vrijednost originalnih planova. Drugi primjerak je razrezan i nalijepljen na karton, te slui za rad sa strankama i za rad na terenu. Ako su na njemu upisani posjednici i oznaene kulture, naziva se indikacijskom skicom. Podaci Popisa koordinata i apsolutnih visina trigonometrijskih, poligonskih i malih toaka, koriste se za mjerenja i kod odravanja katastra zemljita. Knjini dio katastarskog operata izrauje se i odrava u runoj ili u automatskoj obradi podataka8. Za runu izradu i odravanje katastarskog operata koriste se obrasci br. 1, 2, 2A, 3, 4, 5, 6 i 7. Izrada i odravanje katastarskog operata u automatskoj obradi podataka mora sadravati sve podatke koje sadri i runa obrada, to znai da zbog razliitih mogunosti i nemogunosti nije propisan jedinstveni model. Knjini dio katastarskog operata sadri: 1. Popis katastarskih estica, 2. Posjedovne listove, (prilozi) 3. Sumarnik posjedovnih listova, 4. Pregled po katastarskim kulturama i klasama zamljita, 5. Abecedni popis posjednika zemljita. 6. Popis promjena. 7. Popis promjenjenih posjedovnih listova. Popis katastarskih estica izrauje se na temelju podataka iz popisa povrina, detaljnih skica, popisnih listova odnosno podataka o komasaciji zemljita i registra

Pravilnik o izradi i odravanju knjinog dijela katastarskog operata, Narodne novine br.13/1978.

50

klasiranja zemljita. Ovako sastavljen popis katastarskih estica slui kao temelj za izradu ostalih dijelova katastarskog operata. Popis katastarskih estica (obrazac br. 1) sadri ove podatke: broj svake katastarske estice, broj lista katastarskog plana, naziv rudine, broj posjedovnog lista, nain iskritavanja odnosno katastarsku kulturu, proizvodnu sposobnost odnosno katastarsku klasu i povrinu katastarske estice. Za katastarske estice u dravnom vlasnitvu upisuje se u odgovarajuu kolonu i oznaka DV, a za katastarske estice graevinskog zemljita upisuje se u odgovarajuu kolonu i oznaka GZ. Za katastarske estice koje predstavljaju uzorna zemljita, u koloni za primjedbe, upisuje se Uzorna estica. Ukupna povrina zemljita u popisu katastarskih estica dobiva se rekapitulacijom zbrojeva povrina svih stranica popisa i mora se slagati s ukupnom povrinom katastarske opine. Popis katastarskih estica mora sadravati i posebnu rekapitulaciju zbroja povrina u dravnom vlasnitvu i povrina graevinskog zemljita. Povrine zemljita koje se po svojoj dugoronoj namjeni ne iskoritavaju za proizvodnju u poljoprivredi ili u umarstvu nego za neku drugu svrhu trajnog karaktera i povrine neplodnog zemljita rasporeuju se u prilogu posjedovnog lista po vrstama iskoritavanja i to: zemljita pod zgradama, dvorita, eljeznice, ceste i putevi, vode i ostala zemljita. Posjedovni list sadri podatke o svim katastarskim esticama koje koristi pojedini posjednik s podruja katastarske opine i podatke o posjedniku. Izrauje se na temelju podataka iz popisnih listova ili iz podataka o komasaciji zemljita. Posjedovni list (obrazac 2) sadri ove podatke: prezime ime i oevo ime u pridjevu odnosno naziv posjednika, broj katastarskih estica, broj plana, nain iskoritavanja odnosno kulturu, proizvodnu sposobnost odnosno klasu, povrinu i katastarski prihod. S obzirom na vrste posjednika u svrhu numeriranja, posjedovni listovi razvrstavaju se u pet skupina: 1. posjednici koji imaju prebivalite u katastarskoj opini za koju se izrauje katastarski operat, 2. suposjednici od kojih prvoupisani ima prebivalite u katastarskoj opini za koju se izrauje katastarski operat, 3. posjednici koji imaju prebivalite izvan podruja katastarske opine za koju se izrauje katastarski operat, 4. suposjednici od kojih prvoupisani ima prebivalite izvan katastarske opine za koju se izrauje katastarski operat, 5. poduzea, fondovi, drutveno-politike zajednice, dravna tijela, dravne organizacije, udruenja graana i graanske pravne osobe.

51

Svaki posjedovni list ima svoj prilog (obr. 2A) koji sadri razvrstane podatke o:

povrinama katastarskih klasa pojedinih katastarskih kultura plodnog zemljita, povrinama zemljita koje se po svojoj dugoronoj namjeni ne iskoritava u poljoprivrednu ili u umarsku proizvodnju, nego za neku drugu svrhu trajnog karaktera, povrinama neplodnog zemljita, katastarskom prihodu povrina katastarskih klasa pojedinih kultura, ukupnoj povrini i ukupnom katastarskom prihodu.
Sumarnik posjedovnih listova izrauje se na temelju podataka iz posjedovnih listova. Sumarnik posjedovnih listova (obrazac br. 3) sadri podatke o posjednicima, broju posjedovnog lista te ukupnoj povrini i katastarskom prihodu svakog pojedinog posjedovnog lista. Ukupna povrina sumarnika mora se slagati s ukupnom povrinom u popisu katastarskih estica. U sumarniku posjedovnih listova svaki posjednik upisuje se u poseban horizontalni redak i dobiva redni broj. Kod posjedovnih listova u koje su upisani suposjednici, broj posjedovnog lista upisuje se u sumarnik samo kod prvoupisanog posjednika, a povrina i katastarski prihod svakoga pojedinog suposjednika upisuje se prema veliini njegova suposjednikog dijela. Pregled po katastarskim kulturama i klasama zemljita izrauje se na temelju podataka sadranih u prilozima posjedovnih listova. Povrine se upisuju po redoslijedu posjedovnih listova, s time to se povrine za ostale namjene iskazuju posljednje. Pregled po katastarskim kulturama i klasama zamljita (obrazac br. 4) sadri:

razvrstane podatke o povrinama pojedinih katastarskih kultura i klasa plodnog zemljita, razvrstane podatke o povrinama zemljita koje se po svojoj dugoronoj namjeni ne iskoritavaju za proizvodnju u poljoprivredi ili umarstvu nego u neku drugu svrhu trajnog karaktera, razvrstane podatke o povrinama neplodnog zemljita, ukupnu povrinu i ukupni katastarski prihod cijele katastarske opine.
Ovaj pregled pri izradi katastarskog operata slui kao kontrola podataka o povrinama i katastarskom prihodu upisanih u sumarniku posjedovnih listova, te kao kontrola razvrstanih podataka upisanih u prilozima posjedovnih listova. Abecedni popis posjednika zemljita (obrazac br. 5) izrauje se na temelju podataka iz posjedovnih listova, a sadri osobne podatke svakog pojedinog posjednika zemljita po abecednom redu i broj posjedovnog lista. Radi eventualnog upisa novih posjednika za svako slovo abecede mora se ostaviti odgovarajui broj praznih redova, a za neiskoriteno slovo jedan prazan list.

52

1.14

Odravanje izmjere i katastra zemljita

Dokumentacija izmjere i katastra zemljita mora se, u pogledu njenog sadraja, trajno odravati u skladu sa stvarnim stanjem na terenu. Odravanje izmjere i katastra zemljita obuhvaa: 1. praenje i utvrivanje promjena nastalih na zemljitu koje utjeu na podatke izmjere i katastra zemljita, 2. provoenje utvrenih promjena u kartama, planovima i ostalim dijelovima katastarskog operata. Izmjera promjena nastalih na zemljitu i njihova obrada mora se izvoditi najmanje istom tonou koja je primjenjena prilikom izmjere i izrade katastra zemljita. Nije bitno koja e se metoda izmjere primjeniti, ve je znaajno da se postigne zadovoljavajua tonost i tako odri sklad izmeu stvarnog stanja na terenu i stanja prikazanog na planovima. Poslovi odravanja izmjere i katastra zemljita, pored praenja i utvrivanja promjena na zemljitu i njihova provoenja u planovima, kartama i ostalim dijelovima katastarskog operata obuhvaaju i: 1. obnavljanje unitenih ili oteenih oznaka mree stalnih geodetskih toaka, 2. otklanjanje utvrenih nedostataka u svim dijelovima katastarskog operata, 3. umnoavanje dotrajalih ili oteenih planova i karata i ostalih dijelova katastarskog operata. Posjednici zemljita duni su, u roku od 30 dana od dana nastale promjene, prijaviti tijelu uprave nadlenom za katastarsko-geodetske poslove svaku promjenu na zemljitu koja utjee na podatke upisane u katastarskom operatu. Sudovi i druga tijela koji rjeavaju o promjenama posjednika zemljita duni su, kao prijavu o nastaloj promjeni, dostaviti tijelu uprave nadlenom za katastarskogeodetske poslove spise kojima rjeavaju o tim promjenama odmah po njihovoj pravomonosti. Promjene koje ustanovi tijelo uprave ili za koje sazna na drugi nain, uzimaju se u postupak kao da su prijavljene. Kod izgradnje objekata (puteva, eljeznikih pruga, kanala, zgrada i sl.) u dravnom vlasnitvu, tijelo ili tvrtka koje se brine o njihovoj izgradnji, uz prijavu treba podnijeti i podatke na temelju kojih e se nastala promjena moi unijeti u katastarski operat. Ista obveza predviena je i za fizike i graansko-pravne osobe ako se radi o izgradnji stambene ili poslovne zgrade na vlastitom ili dravnom zemljitu. Promjena nastala na zemljitu moe se provesti u katastarskom operatu samo na temelju rjeenja tijela uprave nadlenog za katstarsko-geodetske poslove. Prema tome, na temelju rjeenja koje donose sudovi ili nadlena tijela uprave, ne moe se provesti promjena u katastarskom operatu. Ova rjeenja treba smatrati prijavom o promjeni, po kojoj tijelo uprave nadleno za katastarsko-geodetske poslove mora provesti postupak radi utvrivanja injeninog stanja i donijeti svoje rjeenje.

53

Prijave o promjenama koje pristignu do 31. kolovoza, a za ija rjeenja su potrebni uviaji ili mjerenja na terenu, tijelo uprave nadleno za katastarsko-geodetske poslove duno je rijeiti u tekuoj godini; dok se prijave koje stignu poslije tog roka mogu rijeiti i naredne godine. Promjene koje je posjednik prijavio u tijeku godine, uzimaju se u obzir za razrez poreza iz osobnog dohotka od samostalnog obavljanja poljoprivredne djelatnosti od 1. sijenja naredne godine. O promjenama oblika, povrine i naina iskoritavanja zemljita koje je proveo u katastru zemljita tijelo uprave nadleno za katastarsko-geodetske poslove duno je obavijestiti nadleni sud. Obavijest nadlenom sudu obavlja se dostavljanjem prijavnog lista, a ako se radi o promjeni u obliku i povrini, nastaloj diobom, spajanjem ili mijenjanjem mea katastarske estice, prijavnom listu potrebno je priloiti i kopiju plana na kojoj e biti vidljiva nastala promjena. Na podruju katastarske opine, obuhvaenom provedbenim planom prostornog ureenja, u naelu, ogranieno je provoenje u katastarskom operatu svake promjene nastale u obliku i povrini katastarske estice, ako se s promjenom nije suglasilo tijelo nadleno za poslove prostornog ureenja. Izuzetno, ako su na katastarskoj estici ve izgraeni objekti trajnog karaktera, promjena se moe provesti ali o tome treba obavijestiti tijelo uprave nadleno za poslove prostornog ureenja. Ogranienje se protee i na podruju za koje nije donesen provedbeni plan prostornog ureenja, ali za koje su propisani urbanistiki uvijeti graenja, kao i za ona podruja za koja postoji odluka koja zamjenjuje plan. Pored redovnog odravanja tijelo uprave nadleno za katastarsko-geodetske poslove duno je, najmanje svake desete godine, a u gradovima svake pete godine, izvriti usporeivanje podataka izmjere i katastra zemljita sa stvarnim stanjem na terenu i utvrene promjene provesti u katastarskom operatu. Ako se prilikom usporeivanja ustanovi da je na zemljitu izgraena stambena zgrada ili neki drugi objekt, a posjednik nije na vrijeme prijavio promjenu, izvrit e se izmjera i ostale radnje na troak posjednika. Popis promjena (obrazac br. 6) je pomoni registar svih utvrenih promjena na zemljitu u tijeku jedne kalendarske godine, slui za bru i jednostavniju provedbu promjena u svim dijelovima katastarskog operata. Sastavlja se za svaku kalendarsku godinu i zakljuuje se krajem godine. Popis promjena sadri dva stanja: dosadanje (staro) stanje s podacima o dosadanjem posjedniku i zemljitu, i novo stanje s podacima o novom posjedniku i zemljitu. Sve promjene koje nisu vezane za terenske radove unose se u popis promjena odmah po prispjeu odnosno po izvrenoj evidenciji o prispjeu. U ovoj skupini su promjene koje se odnose na posjednika zemljita, kada jedna estica ili vie estica ili cijeli posjed prelazi od jednog posjednika na dugog kupoprodajom, darovanjem, nasljeivanjem, zamjenom, izvlatenjem, konfiskacijom ili na temelju kojeg drugog pravnog posla. Ovdje pripadaju i promjene koje se odnose na ispravke prvobitnih pogreaka u osobnim podacima posjednika kao i promjene obiteljskog imena (prezimena).

54

Promjene za koje je potreban uviaj ili izmjera na terenu, upisuju se u popis promjena tek nakon to je izvren uviaj odnosno izmjera na terenu. Promjene na zemljitu za koje je potreban uviaj ili izmjera na terenu, a predmet su odravanja katastra zemljita mogu nastati: 1. u granicama katastarske opine, 2. u obliku i veliini estice, 3. u kulturi odnosno nainu uporabe zemljita. Promjene u granicama katastarske opine nastaju:

kada se dio katastarske opine odvaja i pripaja drugoj katastarskoj opini, kada se postojea katastarska opina cijepa na dvije ili vie, kada se dvije ili vie katastarskih opina spaja u jednu, kada se ispravlja pogreka prvobitne izmjere ili kartiranja granice.
Promjena u obliku i veliini estice nastaje:

kada se estica cijepa na dva ili vie dijelova, kada se jedan dio estice bez posebnog numeriranja odvaja i pripaja drugoj estici, kada se estica jednake kulture i iste klase, koje pripadaju istom posjedniku, spajaju u jednu esticu, kada se ispravljaju uoene pogreke u prvobitnoj izmjeri, kartiranju ili odreivanju povrina, kada se sporazumom posjednika ispravlja mea izmeu estica.
Promjene u kulturi odnosno u nainu upotrebe zemljita nastaju onda, kada se mijenja vrsta obrade odnosno kada se zemljite prestane upotrebljavati u poljoprivredne svrhe i pone koristiti u druge svrhe i obratno. To su i promjene zbog ispravke pogreaka u pogledu kultura i klasa na temelju podataka upisanih u detaljnim skicama. Promjena u kulturi ili nainu upotrebe moe se odnositi na cijelu esticu ili na dio estice. Ako se promjena odnosi na dio estice, onda se moe postupiti na dva naina: estica se cijepa i dijelovi estice dobiju zasebne brojeve ili se granice kulture samo ucrtaju u planove, a dijelovi pripoje znakom pripadnosti, bez zasebnog numeriranja. U ovu vrstu promjene ubrajaju se i promjene koje nastaju izgradnjom ili ruenjem zgrada, jer se u ovom sluaju radi o promjeni naina upotrebe zemljita. Ako sama zgrada ili zgrada s dvoritem pripada jednom, a ostalo zemljite drugom posjedniku, tada zgrada s dvoritem dobiva zaseban broj estice.

55

1.15

Odravanje izmjere zemljita

Radovi na odravanju izmjere zemljita sastoje se od: 1. izmjera promjena, 2. kartiranja promjena na katastarske planove, 3. numeracija estica, 4. odreivanja povrina.
1.15.1 Izmjera promjena

Za izmjeru promjena kod odravanja katastra zemljita vae slijedea opa pravila: a) izmjera se mora izvriti najmanje onom tonou koja odgovara tonosti prvobitne izmjere i tonosti izrade postojeih katastarskih planova, b) osim novih i promijenjenih mea izmjerom treba obuhvatiti i nepromijenjene mee estica koje se cijepaju odnosno ije se mee mijenjaju, c) izmjeru treba izvriti tako, da se katastarski planovi ne samo dopunjavaju ve i ispravljaju, barem u najblioj okolini mjesta nastale promjene, d) propisi za izmjeru u pogledu omeavanja, izmjere i dozvoljenih odstupanja obvezni su i za izmjeru kod odravanja katastra zemljita. Metode izmjere koje se kod odravanja katastra zemljita primjenjuju su ortogonalna i polarna metoda, a u izuzetnim prilikama i fotogrametrijska metoda. Grafika metoda vie se ne primjenjuje ni za sluaj kada je prvobitna izmjera izvrena grafikom metodom. Ako se estica cijepa mora se mjeriti cijela estica, a ne samo nove mee. Isto tako ako se mijenja mena linija izmeu estica, treba izmjeriti cijele estice ije se mee mijenjaju. Od ovog pravila se odstupa u sluaju kada se od velike estice odcjepljuje mali dio. Na primjer, ako se od neke velike estice od nekoliko hektara odvaja relativno mali dio, jer ne bi imalo nikakve svrhe mjeriti cijelu esticu. Takoer, ako se mjere mee nekih estica prema rijeci, ne treba izmjeriti cijelu rijeku. Izmjerom se moraju obuhvatiti ne samo one estice koje se na temelju prijavljene promjene moraju mijenjati u obliku, ve i estice koje s tim esticama neposredno granie. Ovo je potrebno zbog to tonijeg ucrtavanja novih linija u katastarske planove. Koliko e se izmjera proiriti zavisi o valjanosti planova. Kod izmjere zbog diobe pravilnih estica koje su nastale parcelacijom, poloaj novih diobnih linija moe se odrediti odmjeravanjem krajnih toaka diobnih linija na menim linijama estice koja se dijeli. Osim toga treba izmjeriti frontove i kontrolne mjere koje su potrebne da se moe ispitati, jeli estica pravilno predstavljena na planu. Izmjera diobe nepravilnih estica obvezno se mora izvriti na geodetsku osnovu, a izuzetno s menih toaka koje se moraju identificirati i provjeriti s najmanje tri odmjeranja od isto tako identificiranih toaka.

56

Openito sve izmjere na odravanju katastra zemljita, moraju se osloniti na geodetsku osnovu tj, na trigonometrijsku, poligonsku i linijsku mreu te na vezne toke kada se radi o planovima dobivenim fotogrametrijskom metodom. Za podruje grafike izmjere gdje ne postoji geodetska osnova, izmjeru takoer treba osloniti na novoprojektiranu poligonsku mreu. Kako se ovdje radi i o razliitim koordinatnim sustavima, koordinate poligonskih toaka treba transformirati, u svrhu kartiranja detalja na planovima grafike izmjere, Izuzetno, kada se radi o izmjeri manjih povrina umjesto poligonskih toaka mogu se koristiti identine toke. Za izmjeru kako ortogonalnom tako i polarnom metodom potrebno je pronai najmanje dvije identine toke. Ako se za stajalite instrumenata iz bilo kojeg razloga ne moe uzeti tromea, tada se stajalite postavlja na takvom mjestu za koje se moe odrediti poloaj lunim presjekom ili na neki drugi nain.
1.15.2 Detaljne skice izmjere

Za skice izmjere kod odravanja katastra zemljita upotrebljava se crtai papir dimenzija 210x297 mm ili 420x297 mm. Na jednoj skici smije biti predstavljen samo jedan sluaj izmjere. Mjerilo skice je priblino i proizvoljno. Izabire se tako, da se svi objekti i podaci mjerenja mogu pregledno ucrtati i upisati. Skica mora sadravati slijedee podatke: broj skice, naziv katastarske opine, metodu izmjere, datum izmjere, broj prijavnog lista, broj katastarskog plana, zatim oblik estica po starom stanju i njihove brojeve, podatke mjerenja, nove mene linije i nove brojeve estica, podatke o posjednicima i oznake za kulturu. Nove mene linije i novi brojevi estica crtaju se odnosno upisuju crvenim tuem. Isto tako crvenim tuem ponitavaju se nevaee linije i nevaei brojevi estica. Sve ostalo na skicama ispisuje se crnim tuem. Skice se numeriraju posebno za svaku katastarsku opinu od broja 1 pa dalje (bez obzira na godine) i pod tim brojem se ulau u posebne fascikle koji se obrazuju za svaku katastarsku opinu. Upisivanjem podataka mjerenja polarnom metodom, mjerenja poligonskih strana i prelomnih kuteva te raun koordinata poliginskih toaka vri se u odgovarajuim obrascima propisanim pravilnikom. Ovi se podaci prilau skici izmjere. Kod izmjere veih kompleksa zemljita, u pogledu formiranja detaljnih skica i izmjere vae propisi o izmjeri.
1.15.3 Kartiranje promjena

Ako su kod izmjere postavljene nove poligonske i male toke, one se nanose na planove iskljuivo pomou koordinata od decimetarske mree. Na planove izraene grafikom metodom izmjere, toke se nanose u granicama palane mree. Kako je palana mrea oznaena samo na rubovima listova, predhodno je potrebno palanu mreu na planu konstruirati i ucrtati u olovci. Prije nanoenja toaka na planove grafike izmjere, njihove koordinate predhodno treba transformirati.

57

Kod detalja mjerenog ortogonalnom metodom mora se prije kartiranja uporediti duina apscisne linije izmjerena na terenu s istom duinom oitanom s plana. Razlika sadri pogreku mjerenja, pogreku oitavanja duine s plana i pogreku zbog usuha ili rastega papira (plana), a ako je duina mjerena po kosom terenu treba uzeti u obzir i redukciju. Veliina usuha ili rastega papira i veliina redukcije mogu se odrediti, pa preostaju pogreke mjerenja i oitavanja. Ako je njihova veliina u granicama dozvoljenih odstupanja, moe se pristupiti kartiranju, nakon to se izraunaju popravke apscisa za svaku detaljnu toku. Ako su krajnje toke linije izmjere identine detaljne toke, treba usporediti duljinu linije mjerene na terenu s duljinom oitanom s plana. Kod kartiranja detalja mjerenog polarnom metodom, moraju se duljine vizura popravljati za popravku zbog usuha ili rastega papira. Pri tome treba voditi rauna o smjeru vizure u odnosu na rub lista, jer popravka nije ista za smjer x i za smjer y. Poloaj kartiranih toaka mora se jo kontrolirati pomou duljina frontova i drugih kontrolnih mjera. Propisi o kartiranju za izmjeru obvezni su i za kartiranje kod odravanja katastra zemljita. Ako je katastarski plan na jednom mjestu nejasan zbog mnogih promjena ili je potrebno da se mjereni detalj prikae u krupnijem mjerilu, kartiranje treba izvriti na zasebnom listu. Ovaj list se numerira istim brojem kao i glavni list uz dodatak slova A, B, C, itd. Okvir detalja koji je kartiran na prilogu mora biti kartiran na glavnom listu i obrubljen ljubiastim tuem, a u sredini tog okvira upisuje se broj novog lista takoer ljubiastim tuem. Na glavnom listu detalj unutar okvira ostaje nepromijenjen. Nove linije i brojevi novih estica ucrtavaju se u katastarske planove, indikacijske skice i zemljinoknjine planove iskljuivo crvenim tuem na nain koji je propisan za izvlaenje planova kod izmjere. Nevaee linije ponitavaju se poloenim kriiem crvenim tuem, a nevaei brojevi estica precrtavaju se jednom horizontalnom crtom takoer crvenim tuem.
1.15.4 Numeracija estica

Kada se mjeri zemljite i izrauju planovi radi osnivanja katastra zemljita i zemljine knjige, potrebno je izraunati povrine svih estica i objekata. Radi toga svaka estica dobiva svoj broj. Numeraciji estica predhodi podjela na grupe, a radi preglednosti izrauje se i skica podjele na grupe estica. Skica podjele na grupe estica sadri: granicu katastarske opine, granice grupa, brojeve grupa i brojeve estica u grupi, podjelu na detaljne listove i nomenklaturu detaljnih listova. Oblik i veliina grupe uglavnom ovisi od oblika i veliine estica koje ine grupu. U pravilu grupa ne bi trebala imati vie od 50 estica. Na planovima se grupe obiljeavaju kruiima, mekanom olovkom, a na detaljnim skicama razrjeenim utim tuem. Nakon formiranja i numeracije grupa estica, prelazi se na numeraciju estica. Katastarske estice se u pravilu numeriraju cijelim brojevima. Najprije se numeriraju estice i objekti koji se nalaze u okviru grupa pri emu treba posljednji broj estice u predhodnoj grupi biti pored narednog broja u slijedeoj grupi, radi

58

kontinuiteta brojeva. Posebno treba voditi rauna o neprekidnom nizu brojeva ako se radi o grupi estica istog posjednika. Ukoliko se na grupiranom posjedu nalazi kua za stanovanje, onda u takvom sluaju najmanji broj dobiva dvorite s zgradom za stanovanje. Nakon numeracije estica po grupama, numeriraju se estice i objekti izvan grupa i na kraju granini (zajedniki) objekti. Ako neki objekt sjee grupu, onda se najprije numeriraju sve estice s jedne strane objekta pa tek onda estice s druge strane objekta. Kada se objekti u jednoj katastarskoj opini sijeku, treba voditi rauna o redoslijedu numeriranja tih objekata. Ako vodotok presjeca komunikaciju, prvenstvo ima vodotok i na tom se mjestu prekida komunikacija. Nadalje eljeznika e pruga presjei autoput, a autoput ima prednost u odnosu na cestu nieg reda itd. (Slika 24). Ako jedan isti objekt izie iz granica katastarske opine pa se u nju ponovo vrati, svaki e dio tog objekta unutar katastarske opine biti zasevbna katastarska estica i dobiti zaseban broj (Slika 25).
rijeka eljeznika pruga
K.O. VRBOVAC

1236

K.O. TRNAVA

auto cesta II reda auto cesta I reda

Slika 24. Komunikacije k Slika 25. Objekt u dvije KO

1237

Po zavretku numeracije estica po grupama, upie se u preglednu skicu crvenim tuem prvi i posljednji broj estice svake grupe. U preglednoj skici se upiu i brojevi svih onih estica koje prolaze kroz vie grupa, takoer crvenim tuem. Uporedo s numeracijom estica vri se povezivanje znakom pripadnosti onih zemljita koja ne dobivaju posebne brojeve, a pripadaju istom posjedniku. Ovo se odnosi i na zemljita koja nemaju uvjeta da dobiju posebne brojeve, kao npr. padine zemljanog trupa kod saobraajnica i slino. Ako je pri numeraciji neka estica preskoena, onda ona ne moe dobiti broj iza posljednjeg broja u katastarskoj opini, ve treba dobiti broj susjedne estice, a u nazivniku obje estice dobivaju podbrojeve.

59

Pri numeriranju estica razliitih kultura istog posjednika treba voditi rauna o povrinama pojedinih estica. Ako neka estica pod kulturom ima manju povrinu od 200 m2 onda ona ne dobiva poseban broj, ve se pripaja jednoj od susjednih estica najslinije kulture istog posjednika, Slika 26. Ova minimalna povrina vai za sve estice pod kulturom, neplodna zemljita i dvorita, Slika 27.
1202
v} or vg 150 m 2
or dv 180 m 2

vr

262

1261
400 m 2
290 m 2 310 m 2

261
600 m 2

Slika 26. Minimalne povrine

Slika 27. Dvorite manje od min.

Vie estica u jednoj grupi bez minimuma povrine, ako pripadaju istom posjedniku, treba meusobno povezati kako bi zajedno inile esticu koja ima povrinu veu od minimuma (Slika 28) ili ih moemo tako povezati da pojedinano ine povrinu veu od minimuma (Slika 29).
vr 90 m 2 vg v} 80 m 2 dv v}

302

vg

702
140 m 2 vr

703
160 m 2 70 m 2 80 m2

120 m 2

Slika 28. Vie k manje od min.

Slika 29. Povezivanje dijelova k

Za povrine zemljita pod zgradama koje dobivaju zasebne brojeve (zgrada u parku) ne trai se minimum povrine. To isto vai za male trgove, puteve, ulice, koji imaju posebne nazive. Meutim, bez obzira to pojedine estice nemaju minimum povrine ni svoje brojeve, treba za svaki pripojeni dio izraunati povrinu i zasebno je iskazati u popisu povrina s naznakom vrste kulture odnosno naina koritenja. Numeracija estica kod odravanja izmjere i katastra zemljita Numeriracija novonastalih estica kod odravanja katastra zemljita moe biti brojevima u obliku razlomka i cijelim brojevima. Numeriranje brojeva u obliku razlomka vri se kod dioba estica. Katastarskim esticama nastalim diobom od estice koja jo nije bila cijepana, te ima cijeli broj, daje se broj u obliku razlomka. U brojniku broj estice od koje su nastale, a u nazivniku broj 1, 2, 3, .. prema tome na koliko je dijelova estica cijepana, Slika 30.

60

135 135 1

135 2 135 3

25 4 25 1 25 2

25 5 25 3

Slika 30. Dioba k

Slika 31. Dioba djeljene k

Ako se estica koja je nastala diobom ponovno dijeli, jedan dio zadrava dosadanji broj, a ostali se dijelovi numeriraju brojem u obliku razlomka gdje u brojnik dolazi broj prvobitne estice, a u nazivnik broj nastavno na ve upotrebljeni broj kod prve diobe, Slika 31. Brojeve u obliku cijelog broja dobivaju katastarske estice nastale od dijelova vie estica i estice koje su pripojene od susjedne katastarske opine. Numeriranje se vri brojevima koji slijede nastavno na zadnji upotrebljeni broj u istoj katastarskoj opini. estice koje nastaju od dijelova vie estica su najee: ceste, eljeznike pruge, ulice, kanali, nasipi i vodovodne instalacije. One dobivaju jedan broj ako nisu presjeene potocima, rijekama ili nekom drugom javnom vodom, Slika 32. U protivnom, svaki dio dobiva svoj broj.

521

522

523

2351

526

527

528

Slika 32. Katstarska estica nastala od vie dijelova

Ako se dvije ili vie estica jednake kulture koje pripadaju istom posjedniku spoje u jednu, onda e nova estica dobiti broj jedne estice, a ostali brojevi se ponitavaju bili oni u obliku razlomka ili cijeli i vie se ne smiju upotrebiti. Za povezivanje vie katastarskih estica u jednu, mora se zadovoljiti jo i uvjet da se one nalaze u istom zemljinoknjinom uloku, odnosno da ine jedno zemljinoknjino tijelo. Kada se na nekom zemljitu izgradi zgrada, ona ne dobiva zaseban broj ukoliko je zemljite i zgrada istog vlasnika. Ako zemljite i zgrada nisu istog vlasnika, onda zgrada dobiva zaseban broj i to bez obzira radi li se o samoj zgradi ili zgradi s dvoritem.

61

U sluaju kada se na estici podigne zgrada s ograenim dvoritem do 500 m2, tada se to na katastarskom planu prikazuje ovako (Slika 33): Staro stanje: kat.est.br. 525 or 2470 m2.
dv or

525 1

525 2

Novo stanje: kat.est.br. 525/1 kua br. 6 povrine 125 m2 i dvorite povrine 380 m2, te kat.est.br. 525/2, or 1965 m2.

Slika 33. Zgrada s ograenim dvoritem

Kada je dvorite vee od 500 m2, postupa se kako pokazuje Slika 34. Staro stanje: kat.est.br. 652 or 2928 m2.
dv or

652 1

652 2

Novo stanje: kat.est.br. 652/1 kua br. 18 s 2 gospodarske zgrade 385 m2, dvoritem 500 m2 i or 200 m2. kat.est.br. 652/2 or 1843 m2.

Slika 34. Dvorite vee od 500 m2 1.15.5 Odreivanje povrina

Povrine estica kod odravanja izmjere i katastra zemljita odreuju se: iz originalnih mjera, iz mjera uzetih s plana, mehaniki pomou planimetara i iz koordinata menih toaka. Manje povrine od 100 m2 obvezno se raunaju iz originalnih mjera utvrenih na terenu. Najprije se obrazuje grupa i utvrdi njena povrina, zbrajanjem povrina svih estica u grupi. Ako se jedna estica cijepa, a njene se prvobitne mee ne mijenjaju, onda ta estica ini grupu. Sve one estice koje su obuhvaene jednim mjerenjem, tj. ije su zajednike mee promijenjene, ine jednu grupu, a granicu grupe ine nepromijenjene mee estica. Prije nego to se pristupi raunanju povrina novih estica, treba radi kontrole izraunati povrinu cijele grupe. Ako je razlika u povrini grupe dobivene raunanjem i one utvrene zbrajanjem dosadanjih povrina estica u granicama dozvoljenih odstupanja, znai da su dosadanje povrine estica dobro izraunate. Ako ova razlika prelazi granicu dozvoljenih odstupanja, znai da dosadanje povrine estica nisu dobre, pa treba proiriti podruje raunanja sve dok se ne pronae pogreka. Kada je konano utvrena povrina grupe, pristupa se raunanju povrina estica. Ako je grupa velika, moe se radi lakeg raunanja podijeliti na podgrupe. Tada se najprije izraunaju povrine podgrupa i izjednae na povrinu grupe.

62

Povrina svake estice rauna se dva puta. Ako je razlika izmeu dva raunanja u granicama dozvoljenih odstupanja, aritmetika sredina iz ta dva raunanja daje povrinu estice, a ako razlika prelazi granicu dozvoljenih odstupanja, raunanje M * P ). se mora ponoviti ( = 0.7 * 1000 Zatim se izrauna razlika izmeu zbroja izraunatih povrina estica i povrine grupe. Ova razlika sadri pogreku raunanja i pogreku zbog promjene dimenzija plana. Pogreka usuha odnosno rastega papira (plana) moe se utvrditi i oduzeti od ukupne pogreke, tako da ostane pogreka raunanja. Ako je pogreka raunanja u granicama dozvoljenog odstupanja, prelazi se na izjednaenje. Meutim ako pogreka raunanja prelazi dozvoljeno odstupanje, raunanje se mora ponoviti. Izjednaenje se izvri tako, da se razlika izmeu zbroja izraunatih povrina estica i povrine grupe raspodijeli kao popravka na sve estice proporcionalno njihovim povrinama. Dozvoljena odstupanja za raunanje povrina kod odravanja katastra zemljita ista su kao i dozvoljena odstupanja za raunanje povrina kod izmjere zemljita. Veliina usuha ili rastega plana utvruje se kod raunanja povrina radi utvrivanja veliine pogreke raunanja. Na svakom listu katastarskog plana na kojem se raunaju povrine utvrdi se veliina linearnog rastega ili usuha u pravcu zapad-istok, po gornjem i donjem rubu lista, zatim u pravcu sjever-jug, po lijevom i desnom rubu lista, te se izrauna veliina usuha ili rastega u povrini izraena u postocima. Prilikom svakog raunanja povrina ovi se podaci moraju preispitati. Veliinu usuha ili rastega nije potrebno utvrivati kada se povrine raunaju iz koordinata ili iz originalnih mjera. Za raunanje povrina estica iji su dijelovi upotrebljeni za nove estice, vae posebni propisi. Kod svake estice iji je dio upotrebljen za novi objekt izrauna se posebno povrina dijela koji ostaje bivem posjedniku i dijela koji je upotrebljen za novi objekt. Probnim zbrajanjem ovih dijelova kontrolira se tonost raunanja ali bez izjednaenja. Kada su na ovaj nain izraunate povrine svih estica iji se dijelovi uzimaju za novi objekt, zbroje se svi dijelovi koji ine objekt. Zatim se izrauna povrina cijelog objekta dva puta. Razlika izmeu aritmetike sredine iz dva raunanja cijelog objekta i povrine objekta dobivene zbrajanjem povrina dijelova estica od kojih je sastavljen, raspodijeli se s odgovarajuim predznakom na dijelove od kojih je objekt sastavljen proporcionalno njihovim povrinama. Tek sada se izvri izjednaenje i to na ukupnu povrinu svake estice, ali s popravljenom povrinom dijela estice koji se uzima za novi objekt. Nakon toga se izradi rekapitulacija u kojoj se iskazuje konana povrina objekta koja se dobije zbrajanjem izjednaenih dijelova estica od kojih je sastavljen, kao i konane povrine dijelova estica koje ostaju bivem posjedniku.

63 1.15.6 Odravanje knjinog dijela katastarskog operata

Temelj za provedbu promjena u katastarskom operatu je konano rjeenje tijela uprave nadlenog za katastarsko-geodetske poslove. Podaci iz rjeenja i ostali podaci potrebni za provedbu utvrenih promjena u katastarskom operatu unose se u popis promjena, kako je to ve ranije reeno, a zatim se poetkom idue godine provode u ostalim dijelovima knjinog dijela operata. Postojei upisani podaci za koje su utvrene promjene precrtavaju se u svim dijelovima katastarskog operata crvenom tintom, a novoutvreni podaci upisuju se iznad njih. Nakon provedbe svih utvrenih promjena nastalih u tijeku jedne kalendarske godine, dijelovi katastarskog operata meusobno se usklauju u pogledu ukupne povrine i ukupnog katastarskog prihoda te zakljuuju sa stanjem te godine. Utvrene promjene podataka o katastarskoj estici provode se u popisu katastarskih estica na taj nain to se u taj popis prenosi svaki takav promijenjeni podatak iz popisa promjena novonastale katastarske estice upisuju se u dodatak popisa katastarskih estica, koji se izrauje za svaku kalendarsku godinu na slijedeoj prvoj stranici iza posljednje katastarske estice upisane u popisu katastarskih estica. Promjene podataka u posjedovnom listu provode se precrtavanjem postojeih i upisom promijenjenih podataka, odnosno osnivanjem novih posjedovnih listova za nove posjednike zemljita. Brojevi ponitenih posjedovnih listova ne smiju se vie koristiti, a novoosnovani posjedovni listovi dobivaju broj po redu koji slijedi iza posljednjeg koritenog broja. Pri odravanju posjedovnih listova, sastavlja se radi kontrole, popis promijenjenih posjedovnih listova (obrazac br. 7) koji sadri postojee i promijenjene podatke o ukupnoj povrini i katastarskom prihodu svakog promijenjenog posjedovnog lista, odnosno te iste podatke svakog novoosnovanog posjedovnog lista. Razlika ukupne povrine i katastarskog prihoda izmeu dosadanjeg i novog stanja u popisu promijenjenih posjedovnih listova mora biti jednaka takvoj razlici u popisu promjena. Odravanje sumarnika posjedovnih listova sastoji se u provedbi promijenjenih posjedovnih listova, upisu podataka novoosnovanih listova i zakljuivanju sumarnika u pogledu ukupne povrine katastarskog prihoda cijele katastarske opine sa stanjem na kraju godine. podataka iz posjedovnih i ukupnog kalendarske

Provedba promjena u pregledu po katastarskim kulturama i klasama zemljita vri se samo u rekapitulacijama pojedinih povrina katastarskih kultura i povrina koja se po svojoj dugoronoj namjeni ne iskoritavaju za proizvodnju u poljoprivredi. Nakon provedbe ovih promjena, sastavlja se posebna rekapitulacija za svaku kalendarsku godinu. U abecednom popisu posjednika zemljita, novi posjednici zemljita upisuju se u odgovarajuem slovu abecede iza zadnje upisanog posjednika.

64

1.16

Obnova izmjere i katastra zemljita

Obnova izmjere i katastra zemljita poduzima se kada izmeu stanja u katastarskom operatu i stanja u naravi nastanu neslaganja koja se ne mogu otkloniti redovitim odravanjem. Obnova izmjere i katastra zemljita, u pravilu, obuhvaa ponovnu izmjeru i izradu katastra zemljita, a izuzetno samo obnovu katastarskog klasiranja i bonitiranja zemljita. U postupku komasacije zemljita, obnovu izmjere i katastra zemljita treba provesti za onaj dio katastarske opine koji nije obuhvaen u komasacijsku gromadu. Odluku za obnovu izmjere i katastra zemljita donosi Dravna geodetska uprava, a sredstva osigurava Drava. Kad se izmjera i katastar zemljita izvode odnosno obnavljaju u postupku komasacije zemljita, Drava osigurava sredstva za: postavljanje i odravanje stalnih geodetskih toaka, detaljnu izmjeru naselja i stalnih objekata u javnoj upotrebi, izradi planova podruja naselja, katastarsko klasiranje i bonitiranje zemljita, umnoavanje i izradu knjinog dijela operata za cijelu katastarsku opinu. Pod stalnim objektima u javnoj upotrebi smatraju se putevi, kanali, i drugi vodoprivredni objekti, eljeznike pruge s pripadajuim objektima, groblja, sajmita, sportska igralita i drugi slini objekti.

65

2. Zemljina knjiga
2.1 Uvod

Zemljine knjige su javni i vjerodostojni registri o nekretninama i pravima na njima, osnovani i odravani na temelju katastarske izmjere, kod kojih se samim upisom prava stiu, prenose, ograniavaju ili ukidaju. Javnost zemljine knjige ogleda se u tome to je svatko moe razgledati u prisustvu zemljinoknjinog slubenika i iz nje uzimati prijepise ili izvatke. Vjerodostojnost zemljine knjige znai da se upisom prua potpun i toan prikaz cijelog pravnog stanja na izvjesnoj nekretnini. Zemljina knjiga je povjerena sudovima, koji su duni paziti na zakonitost i ispravnost izvrenih upisa. Ono to je u zemljine knjige upisano vai kao istinito i korisnik upisanog prava ne mora dokazivati postojanje tog prava. To opet ne znai, da se postojanje upisanog prava ne smije i ne moe osporavati. Ipak, upisano pravo postoji kao pravovaljano sve dotle, dok se ne izbrie iz zemljine knjige. Zemljine knjige osnivaju se po slubenoj dunosti, ali se upisi naelno dozvoljavaju i provode na zahtjev zainteresiranih stranaka. Prava, koja su predmet upisivanja u zemljine knjige su u svojoj sutini preteno privatno-pravne prirode, te se njihovo upisivanje nareuje samo po molbi i pristanku stranaka. Meutim, zemljina knjiga je javna ustanova koja slui ne samo potrebama pojedinca, ve i javno-pravnim potrebama zajednice, opoj sigurnosti pravnih odnosa na nekretninama i kao regulator realnog kredita. Zbog toga zemljina knjiga mora biti potpun prikaz imovinsko-pravnih odnosa na nekretninama. U njoj moraju biti registrirane sve nekretnine i svi pravno vani odnosi obzirom na izvjesnu nekretninu. Iako prema vaeim propisima sud u naelu nee narediti upise po slubenoj dunosti ve samo po molbi stranaka, sud je ovlaten poduzeti mjere kod stranaka da zatrae upis, ako to same nisu uinile. Izriito je istaknuto, da se prava na nekretninama mogu stei, prenijeti, ograniiti ili ukinuti jedino upisom u zemljinu knjigu. Upisom u zemljinu knjigu se izvjesno pravo na nekretnini ne samo proglaava ve se i konstituira. Predmet upisa u zemljine knjigu su sva zemljita, izuzev ona, koja su predmet upisivanja u posebne knjige (Z.k. eljeznica, javnih kanala ili rudnike knjige). Kako u nas ne postoje posebne zemljine knjige i ova se zemljita upisuju u ope zemljine knjige. Zemljina knjiga osniva se i odrava na temelju katastra. Ove dvije ustanove se meusobno dopunjavaju i jedna bez druge nemaju prave vanosti. Zemljina knjiga i katastar zemljita su javni registri o nekretninama, a razlikuju se po sadraju i svrsi upisa. U katastar zemljita upisuju se nekretnine bez obzira na pravna ovlatenja na njima. Upisom u katastar zemljita ne stvara se nikakvo pravo, ve se samo evidentiraju posjedovni odnosi na zemljitu, dok je glavna zadaa zemljine knjige konstituiranje i ureivanje prava i pravnih odnosa na zemljitu.

66

2.2

Dijelovi zemljine knjige

Zemljina knjiga sastoji se od glavne knjige i zbirke isprava. Za svaku glavnu knjigu vodi se i zbirka katastarskih planova, popis zemljita I, popis zemljita II i abecedni popis vlasnika. Katastarski planovi, popis zemljita (registar estica) te popis vlasnika su pomoni dijelovi zemljine knjige, slue radi lakeg rukovanja i koritenja zemljinom knjigom. Glavna knjiga je temeljni sastavni dio zemljine knjige, jer se samo upisom u glavnu knjigu prava na nekretninama mogu stei, prenijeti, ograniiti ili ukinuti. Ostali sastavni dijelovi zemljine knjige su podreenog znaaja. Glavna knjiga se sastoji od zemljinoknjinih uloaka, koji obuhvaaju zemljita jedne katastarske opine. Zemljinoknjini uloci su posebni listovi uvezani u knjige, koji slue za upisivanje nekretnina, te prava i tereta na njima. Svaki je zemljinoknjini uloak za sebe odvojena pravna jedinstvenost, a meusobno su povezani samo pripadnou istoj katastarskoj opini. U zemljinoknjine uloke se upisuju: a) zemljinoknjina tijela i promjene na njima, b) stvarna prava koja se odnose na zemljinoknjina tijela i promjene tih prava.

Zemljina knjiga

Stvarna prava: vlasnitvo, zalono pravo, slunosti. Stvarni tereti. Pravo otkupa i prekupa. Pravo porabe: najam, zakup.

Glavna knjiga, Z.K.U: A, B, C.

Zbirka isprava: ugovori, rjeenja, diobni nacrti

Pomoni dijelovi: popis estica i vlasnika, planovi

Slika 35. Dijelovi Zemljine knjige

67

Jedan zemljinoknjini uloak moe obuhvatiti samo jedno zemljinoknjino tijelo. U onim pravnim podrujima u kojima je ranijim propisima bilo doputeno da jedan zemljinoknjini uloak obuhvaa vie zemljinoknjinih tijela, u postojeim ulocima se to stanje nee mijenjati. Zemljinoknjino tijelo moe se sastojati od jednog ili vie zemljita prostorno odvojenih. Vie zemljita mogu sainjavati jedno zemljinoknjino tijelo samo pod uvjetom: a) da se nalaze u istoj katastarskoj opini, b) da pripadaju istom(im) vlasniku(cima), c) da nisu razliito optereena, d) da u pogledu ogranienja vlasnitva nema razlike. Zemljinoknjino tijelo je pravno jedinstvena skupnost nekretnina istog vlasnika u istoj katastarskoj opini i svaki njegov dio ima zajedniku pravnu sudbinu s cjelinom. Ako se zemljinoknjino tijelo sastoji iz vie zemljita, tada se jedno zemljite samo za sebe nemoe ni otuiti ni opteretiti, a da se prethodno ne odvoji u zasebno zemljinoknjino tijelo. Zbirka isprava obrazuje se iz izvornika ili prijepisa isprava, na temelju kojih je izvren zemljinoknjini upis. Izvornici ili prijepisi isprava poredani prema brojevima dnevnika, uvezuju se u knjige. Zbirka isprava vodi se zajedniki za sve glavne knjige jednog suda. Zbirka katastarskih planova koja se vodi za svaku glavnu knjigu slui za orijentaciju o poloaju i obliku zemljita (estica). Zemljinoknjini planovi nisu dokaz o povrini i mjerama duina zemljita, a takoer nije dokaz o povrini ni sam upis povrine u glavnu knjigu. Zemljinoknjini planovi su kopije katastarskih planova i oni ine zemljinoknjinu mapu. Popis estica vodi se za svaku katastarsku opinu odvojeno. U njemu su upisana sva zemljita (estice) po aritmetikom redu. Uz svako zemljite upisuje se broj lista katastarskog plana i broj zemljinoknjinog uloka glavne knjige u kojem je zemljite upisano. Uz popis estica vodi se i naknadni popis estica u koji se upisuju estice koje su nastale naknadnom diobom od matinih estica obuhvaenih u popisu estica. Mora se uspostaviti i veza izmeu popisa estica i naknadnog popisa estica kako bi se omoguio laki uvid u novonastale estice. Abecedni popis vlasnika sadri imena vlasnika i drugih osoba u iju je korist izvren neki upis (zaloni vjerovnici, ovlatenici itd.). Popis vlasnika vodi se po abecednom redu, a uz ime svake upisane osobe navodi se broj uloka u kojem je izvren upis vlasnitva, ili nekog drugog prava koje se tie te osobe.

68

2.3

Zemljinoknjini uloci

Svaki zemljinoknjini uloak sastoji se od popisnog lista (posjedovnice), vlasnikog lista (vlastovnice) i teretnog lista (teretovnice). Posjedovni list oznaava se slovom A, vlasniki list slovom B i teretni list slovom C. Za svako zemljinoknjino tijelo postoji u pravilu po jedan popisni, vlasniki i teretni list. Odstupanje od pravila je upis etanog vlasnitva u E knjige. Popisni list (A), sastoji se od dva odjeljka. Prvi odjeljak obuhvaa natpis i sastavne dijelove zemljinoknjinog tijela. Natpis obuhvaa naziv katastarske opine i broj zemljinoknjinog uloka. Sastavni dijelovi zemljinoknjinog tijela (estice) upisuju se po mogunosti po aritmetikom redu brojeva koje pojedine estice imaju u katastru zemljita. Zemljita (estice) se numeriraju rednim brojevima tako da se svako zemljite upisuje pod posebnim rednim brojem. Najprije se upisuje, pod rednim brojem jedan zemljite na kojem se nalazi kua i dvorite, a zatim ostala zemljita. Za svako zemljite upisuje se: broj katastarske estice, kultura, naziv i rudina, te povrina. U pravnim podrujima u kojima se povrine ranije nisu upisivale (Istra, Dalmacija) u postojeim ulocima se nee nita mijenjati ali u novoosnovanim ulocima se mora upisati i povrina. Zemljita koja se pripisuju zemljinoknjinom tijelu upisuju se pod rednim brojem koji slijedi iza rednog broja zadnjeg upisa, a kada se zemljite otpisuje od zemljinoknjinog tijela podvlai se dotini upis crvenom tintom. U drugi odjeljak popisnog lista upisuju se svi upisi koji se odnose na stanje dobra i to: a) stvarna prava koja su vezana za vlasnitvo zemljinoknjinog tijela ili jednog njegovog dijela (npr. pravo prolaza preko drugog zemljita), b) sve promjene koje se odnose na prvi odjeljak moraju se uiniti vidljivim i u drugom odjeljku, c) ogranienja, tereti i obveznosti koji su zasnovani na javnopravnim propisima i koji imaju uinka protiv svakog vlasnika i to bez obzira da li su upisani u zemljinu knjigu ili ne. Npr. zabrana podizanja zgrada na nekom zemljitu, obveza uzgoja ume radi zatite od erozije. Ovakva ogranienja, tereti i obveznosti na snazi su iako nisu upisani u zemljinu knjigu, pa se upisom u zemljinu knjigu ine vidljivi radi evidencije. Vlasniki list (B). U vlasniki list upisuje se pravo vlasnitva i ona ogranienja kojima je vlasnik kao osoba podvrgnut u pogledu slobodnog upravljanja imovinom ili u pogledu upravljanja zemljinoknjinim tijelom ili jednim njegovim dijelom. Ako ima vie vlasnika za svakog se mora iskazati suvlasniki omjer. Od ogranienja u vlasniki list upisuju se ona kojima je vlasnik kao osoba podvrgnut. Npr.: maloljetnost, produenje oinske ili skrbnike vlasti, otvaranje steaja i slino.

69

U vlasnikom listu vidljivim e se uiniti zabrane optereenja i otuivanja, te ogranienja u pogledu raspolaganja zemljinoknjinim tijelom ili kojim njegovim dijelom, koja su predmet upisivanja u teretni list, a tiu se svakog vlasnika. Teretni list (C). U teretni list upisuju se: sva stvarna prava kojima je zemljite optereeno, pravo otkupa, prekupa i porabe (zakupa i najma), zatim ogranienja u raspolaganju zemljinoknjinim tijelom ili njegovim dijelom kojim je podvrgnut svaki vlasnik optereenog dobra, te zabrana optereivanja i otuivanja. Ovdje treba istaknuti da se stvarna prava koja proiruju pravo svakog vlasnika upisuju u popisni list, a ona prava koja suuju i ograniavaju pravo vlasnika upisuju se u teretni list. Zato se pravo slunosti upisuje u popisni list povlasnog dobra, a u teretni list poslunog dobra.

2.4

Zemljinoknjina prava

U zemljinu knjigu mogu se upisati samo stvarna prava i stvarni tereti, pravo otkupa i prekupa, pravo porabe, a u poslijednje vrijeme i pravo koritenja. Navedena prava nazivaju se knjina prava i druga prava nisu predmet upisa u zemljine knjige. Stvarna prava jesu prava na stvar, koja nekoj osobi pripadaju. Stvari mogu biti pokretne i nepokretne. Pokretne stvari su one koje mogu mijenjati mjesto, a da im se vrijednost ne umanji. Nepokretne stvari (nekretnine) su zemljita i sve ono to je sa zemljitem u vrstoj, organskoj i gospodarskoj vezi (zgrade, biljke). Stvarna prava odnose se neposredno na stvar, a na osobu samo kao imaoca te stvari. U naem sluaju stvar na koju se prava odnose je zemljite. Stvarna prava koja su predmet upisa u zemljinu knjigu jesu: vlasnitvo, zalono pravo i slunosti. Vlasnitvo je vrhovna vlast osobe nad stvari, po kojoj je vlasnik vlastan stvar po svojoj volji uivati, s njom po volji raspolagati i svakog drugog od toga iskljuiti (opirnije vidi 1.3). Za stjecanje prava vlasnitva mora postojati pored valjanog pravnog temelja i zakoniti nain. Nain stjecanja prava na nakretnine je upis u zemljinu knjigu. Bez upisa u zemljinu knjigu moe se stei samo pravni temelj za stjecanje prava vlasnitva, a samo pravo vlasnitva stie se tek upisom u zemljinu knjigu. Zemljino knjino tijelo moe pripadati jednoj ili vie osoba. Ako ono pripada nekolicini osoba, tako da svaka od njih ima pravo na cijelo zemljinoknjino tijelo srazmjerno svom imovinskom udjelu, tada meu njima postoji suvlasnitvo. Kod suvlasnitva se pravo vlasnitva pojedinog suvlasnika odnosi na cijelu stvar, a ne na odreeni dio stvari, od kojeg bi jedan suvlasnik mogao iskljuiti druge suvlasnike. Udio svakog suvlasnika u pravu, odreuje suvlasniki udio, a nazivnik ukupan broj zajednikih dijelova. Zalono pravo predstavlja dvije razliite (suprotne) strane, od kojih je jedna povjerilac s pravom da se radi nekog duga po dospjelosti prodajom naplati, a druga je vlasnik ili imalac zaloene stvari koji je duan trpjeti da se po dospjelosti ne bude li dug vraen povjeriocu naplati prodajom zaloene stvari. U zalonom pravu stvar jami za isplatu izvjesnog duga.

70

Zalaganje nepokretne stvari kao jamstva za isplatu duga i upis toga u zemljinu knjigu zove se hipoteka. Zalono pravo moe se upisati samo na cijelo zemljinoknjino tijelo, odnosno na udio svakog suvlasnika posebno, ako je vlasnitvo upisano na vie osoba kao suvlasnitvo i to samo u pogledu novane mase. Zalono pravo ne moe se upisati na pojedine dijelove zemljinoknjinog tijela. Slunost je pravo po kojem ovlatenik moe tuu stvar na neki nain upotrebljavati ili uivati. Slunosti dakle ograniavaju vlasnika u njegovom pravu raspolaganja s njegovom stvari, tj. on mora trpjeti da se drugi slui nekim njegovim pravom ili uzdravati se od onog to bi inae kao vlasnik imao pravo initi. Slunosti su stvarna prava, a mogu biti zemljine i osobne. Zemljine slunosti sastoje se u pravu koritenja tueg zemljita na odreeni nain radi korisnijeg upotrebljavanja (iskoritavanja) vlastitog zemljita tj. zemljine slunosti slue interesima izvijesne nekretnine, a osoba je samo nosilac tog prava. Zemljine slunosti (poljske i kune) su trajne jer se odnose na svakog posjednika povlasnog dobra. Zemljine slunosti upisuju se razliito, prema tome radi li se o poslunom ili povlasnom dobru, to je ranije objanjeno. Osobne slunosti (pravo porabe, pravo uivanja i pravo stana) slue interesima pojedinih ovlatenika. One su neotuive i nenasljedive tj. ne mogu se prenijeti na drugu osobu, a prestaju smru ovlatenika. Slunost moe biti upisana i na odreeni dio zemljinoknjinog tijela, a ako se hoe da bude ograniena na odreene prostorne granice, onda se one moraju tono oznaiti. Realni tereti ili stvarni tereti su optereenja vezana za stvar, a ne za osobu. Ona obavezuju svakog vlasnika optereenog dobra na periodina davanja ili na injenje neke radnje. Pravo na realne terete stie se samo upisom u zemljinu knjigu, a prestaje samo ispisom iz zemljine knjige. Kao i kod slunosti, stvarni tereti se upisuju u teretni list poslunog dobra. Pored toga moraju se uiniti vidljivim u zabiljebom u popisnom listu povlasnog dobra kao prava koja su vezana uz vlasnitvo zemljinoknjinog tijela ili jednog njegovog dijela. Realni tereti se mogu upisati samo na cijelo zemljinoknjino tijelo, a ne i na pojedine njegove dijelove, ali se mogu upisati na suvlasnike udjele pojedinih suvlasnika. Pravo otkupa i prekupa. Pravo otkupa sastoji se u pravo prodavaoca da od kupca natrag kupi odreenu nekretninu. Po pravu prekupa kupac je obvezan najprije ponuditi prodavaocu kupljenu nekretninu, pa tek onda drugim interesentima. Ova prava mogu se upisati samo na cijelo zemljinoknjino tijelo, ali i na suvlasnike udjele posjedinih suvlasnika ako je vlasnitvo suvlasniko. Pravo porabe je pravo najma i zakupa. Najam je davanje nekretnine drugome na upotrebu i koritenje na odreeno vrijeme i uz utvrenu cijenu, a vlasnik dobiva korist od iznajmljene nekretnine bez ulaganja rada. Meutim, ako za dobivanje koristi od upotrebe tue nekretnine treba uloiti izvjestan rad, tada je to zakup.

71

U pravilu porabna prava ne bi se mogla upisati na suvlasniki udio pojedinog suvlasnika, jer se ona na idealnom dijelu ne bi mogla ostvariti, ali porabna se prava esto upisuju na odreene dijelove zemljinoknjinog tijela. Pravo otkupa i prekupa, te pravo najma i zakupa nisu stvarna prava, ve osobna, a sa nekretninama su vezana samo kao objekt tog odnosa. Kako se u zemljinu knjigu naelno mogu upisati samo zemljita i stvarna prava koja ovlatenicima pripadaju, to se osobna prava kao to su pravo otkupa i prekupa te pravo najma i zakupa ne bi smjelo upisivati u zemljinu knjigu. Meutim, radi ope sigurnosti u prometu nekretnina i u tenji da zemljina knjiga prui potpuni prikaz pravnih odnosa na nakretninama, razumljiv je propis da se i takva prava mogu osigurati upisom u zemljinu knjigu. Ova se prava upisuju u teretni list, jer ograniavaju vlasnika u raspolaganju dotinog nekretninom.

2.5

Zemljinoknjini upisi

Zemljinoknjini upis je injenica koja izaziva postanak, promjenu, ogranienje ili utrnue prava na nekretninama, a moe se izvriti samo po pismenom nalogu nadlenog suda. Sud e narediti upis nakon molbe stranke ili tijela, a samo izuzetno po slubenoj dunosti u sluajevima odreenim zakonom. Molbi za upis mora biti priloena isprava kojom se dokazuje opravdanost traenja upisa tj. isprava mora sadravati valjani pravni temelj (pravni naslov). Pravo se moe stei, promijeniti, ograniiti ili ukinuti na temelju izraene volje stranke, na temelju odluke nadlenog tijela ili po odredbi zakona. U pravilu upisi su doputeni jedino protiv onoga koji je u vrijeme podnesene molbe upisan u zemljinoj knjizi kao vlasnik zemljita ili imalac prava u pogledu kojeg se vri upis. Zemljinoknjini upisi mogu biti: a) uknjibe (intabulacije ili ekstabulacije), b) predbiljebe (prenotacije), c) zabiljebe (adnotacije). Uknjibe su takvi upisi, kojima se sticanje, prijenos, ogranienje ili prestanak knjinih prava postie bez posebnog opravdanja. Uknjibom se za pravo postie svrha zemljine knjige, a uknjiba se moe izvriti jedino na temelju javnih isprava ili takovih privatnih isprava kojima je potpise ovjerio sud. Kada uknjiba ne bi imala takvu pravnu snagu, odnosno kada bi uknjibom steena prava trebalo opravdavati, zemljina knjiga ne bi imala svrhe. Predbiljebe su upisi kojima se sticanje prijenos, ogranienje ili prestanak knjinih prava postie jedino pod uvjetom naknadnog opravdanja. Na primjer: Ako netko ima kakvo pravo koje se moe upisati u zemljinu knjigu i ako ima ispravu o tome ali koja ne udovoljava svim uvjetima, moe se ishoditi uvjetni upis i takav se upis naziva predbiljeba.

72

Predbiljebe se mogu odobriti na temelju javnih i privatnih isprava. Na temelju privatne isprave dozvoljava se predbiljeba, kada ta isprava ne odgovara svim posebnim uvjetima za uknjibu, ali odgovara opim uvjetima za zemljinoknjini upis. Drugim rijeima isprava mora sadravati valjan pravni temelj. Ako je predbiljeba izvrena na temelju odluke suda kojom je pravo dosueno, ali koja nije postala pravosnanom, predbiljeba se opravdava potvrdom da je nastupila izvrnost sudske odluke. U sluaju kada se predbiljeba opravda, prvenstveni red se rauna prema asu podnoenja zahtjeva za upis predbiljebe, a ne prema asu njenog opravdanja. U tome i jeste svrha predbiljebe. Zabiljibe su upisi kojima se ine vidljivim osobni odnosi nosioca knjinih prava ili se njima osnivaju izvjesni pravni uinci. Ti se upisi odnose ili na osobu imaoca knjinog prava ili na nekretninu koja je objekt upisa u zemljinu knjigu. Zabiljebe koje se odnose na osobu imaoca knjinih prava, imaju za svrhu evidentiranje osobnih odnosa koji su od vanosti za njihovo upisano pravo, a naroito ogranienje u pogledu upravljanja imovinom. Pravna posljedica ovih zabiljebi je, da se nitko, koji u dotinom zemljinoknjinom uloku ishodi upis, ne moe pozvati na to da mu ovi odnosi nisu bili poznati. Prvenstveni red upisa rauna se od trenutka u kojem je podnesak stigao sudu, a prema redu upisa se postupa u sluaju realizacije ili sukoba s pravima drugih osoba. Stoga svi zemljinoknjini podnesci moraju imat biljeku o prijemu, pri emu se mora navesti osim datuma i sat prispjea. Prvenstveni red se moe promijeniti ako na to pristane imalac prava prvenstva, a ako je pravo koje se upisuje hipoteka, potrebna je i privola vlasnika. Naela upisa. U pravilu se upis u zemljinu knjigu ne odreuje po slubenoj dunosti, ve samo na temelju molbe stranaka. Po slubenoj dunosti vre se upisi iza ostavina ako to nasljednici sami ne trae u roku od est tjedana. Ako sud povodom ostavinske rasprave slubeno sazna da neko stvarno pravo nije upisano ili ako katastar prijavi sudu neku promjenu stvarnih prava, onda e sud stranku pozvati i odrediti joj pod prijetnjom novane kazne, rok u kojem mora zatraiti upis. Zemljinoknjini predmeti jesu svi podnesci i prijedlozi koji stiu sudu, a kojima se trai od suda neki upis u zemljine knjige. To su: zemljinoknjine molbe, zamolnice drugih sudova, rekursi, rjeenja o rekursima, tube koje se imaju zabiljeiti u zemljinim knjigama, prijavni listovi katastarskih tijela itd. Zemljinoknjina molba je podnesak upuen sudu, kojim se trai od suda neki upis u zemljine knjige. Moe biti pismena i usmena. Ako je usmena, sud e o njoj sastaviti zapisnik. Za rjeenje o molbi mjerodavno je stanje zemljine knjige u trenutku prispjea molbe sudu i na rjeenje ne utjeu promjene nastale od toga trenutka do konanog rjeenja te molbe. Rekurs je pravno sredstvo protiv rjeenja zemljinoknjine molbe. U rekursu se ne mogu iznositi novi navodi niti prilagati nove isprave koje ranije uz molbu nisu bile priloene.