You are on page 1of 138

ZAKON O KRIVINOM POSTUPKU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ("Slubene novine Federacije BiH", br.

35/03, 37/03, 56/03, 78/04, 28/05, 55/06, 27/07, 53/07, 9/09 i 12/10)
DIO PRVI - OPE ODREDBE GLAVA I - OSNOVNA NAELA lan 1. Predmet ovog zakona Ovim zakonom utvruju se pravila krivinog postupka po kojima su duni postupati opinski sudovi, kantonalni sudovi i Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vrhovni sud Federacije ), tuitelj i drugi uesnici u krivinom postupku predvieni ovim zakonom, kada postupaju u krivinim stvarima. lan 2. Princip zakonitosti (1) Pravila utvrena ovim zakonom trebaju osigurati da niko nevin ne bude osuen, a da se uinitelju izrekne krivinopravna sankcija pod uvjetima koje predvia Krivini zakon Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: KZFBiH), drugi zakoni Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), zakoni kantona i zakoni Bosne i Hercegovine u kojima su propisana krivina djela i na osnovu zakonom propisanog postupka. (2) Prije donoenja pravomone presude osumnjieni, odnosno optueni moe biti ogranien u svojoj slobodi i drugim pravima, samo pod uvjetima koje propisuje ovaj zakon. (3) Krivinopravnu sankciju moe uinitelju krivinog djela izrei samo nadlean sud, odnosno sud kome je Sud Bosne i Hercegovine prenio voenje postupka, u postupku koji je pokrenut i proveden po ovom zakonu. lan 3. Pretpostavka nevinosti i in dubio pro reo (1) Svako se smatra nevinim za krivino djelo dok se pravomonom presudom suda ne utvrdi njegova krivnja. (2) Sumnju u pogledu postojanja injenica koje ine obiljeja krivinog djela ili o kojima ovisi primjena neke odredbe krivinog zakonodavstva, sud rjeava presudom na nain koji je povoljniji za optuenog. lan 4. Ne bis in idem Niko ne moe biti ponovno suen za djelo za koje je ve bio suen i za koje je donesena pravomona sudska odluka. lan 5.

Prava osobe liene slobode (1) Osoba liena slobode mora se na maternjem jeziku ili jeziku koji razumije odmah obavijestiti o razlozima lienja slobode i istovremeno prije prvog ispitivanja pouiti da nije duna dati iskaz, niti odgovarati na postavljena pitanja, da ima pravo uzeti branitelja kojeg moe sama izabrati, kao i o tome da ima pravo da njena obitelj, konzularni slubenik strane drave iji je dravljanin ili druga osoba koju ona odredi budu obavijeteni o njenom lienju slobode. (2) Osobi koja je liena slobode postavit e se branitelj na njen zahtjev ako zbog svog imovnog stanja ne moe snositi trokove odbrane. lan 6. Prava osumnjienog, odnosno optuenog (1) Osumnjieni ve na prvom ispitivanju mora biti obavijeten o djelu za koje se tereti i o osnovama sumnje protiv njega i da njegov iskaz moe biti koriten kao dokaz u daljnjem toku postupka. (2) Osumnjienom, odnosno optuenom se mora omoguiti da se izjasni o svim injenicama i dokazima koji ga terete i da iznese sve injenice i dokaze koji mu idu u korist. (3) Osumnjieni, odnosno optueni nije duan iznijeti svoju odbranu niti odgovarati na postavljena pitanja. lan 7. Pravo na odbranu (1) Osumnjieni, odnosno optueni ima pravo braniti se sam ili uz strunu pomo branitelja koga sam izabere. (2) Ako osumnjieni, odnosno optueni sam ne uzme branitelja postavit e mu se branitelj po slubenoj dunosti kad je to odreeno ovim zakonom. (3) Osumnjienom, odnosno optuenom se mora osigurati dovoljno vremena za pripremanje odbrane. lan 8. Jezik i pismo U krivinom postupku u ravnopravnoj su upotrebi bosanski jezik, hrvatski jezik i srpski jezik, a slubena pisma su latinica i irilica. lan 9. Pravo na upotrebu jezika i pisma (1) Krivini postupak se vodi na jednom od jezika iz lana 8. ovog zakona. U postupku se koristi jedno od pisama iz lana 8. ovog zakona. (2) Stranke, svjedoci i ostali uesnici u postupku imaju pravo sluiti se maternjim jezikom ili jezikom koji razumiju. Ako osoba ne razumije jedan od slubenih jezika Bosne i

Hercegovine, odnosno Federa- cije, osigurat e se usmeno prevoenje onoga to ona, odnosno drugi iznose, kao i isprava i drugog pisanog dokaznog materijala. (3) O pravima iz stava 2. ovog lana pouit e se prije prvog ispitivanja osobe iz stava 2. ovog lana koje se tih prava mogu odrei ako znaju jezik na kome se vodi postupak. U zapisniku e se zabiljeiti da je data pouka i izjava uesnika na datu pouku. (4) Prevoenje obavlja sudski tuma. lan 10. Upuivanje i dostavljanje pismena (1) Pozive, odluke i druga pismena upuuje sud i drugi organi koji uestvuju u postupku na jednom od slubenih jezika i pisama iz lana 8. ovog zakona. (2) Podnesci se dostavljaju sudu i drugim organima koji uestvuju u postupku na jednom od slubenih jezika i pisama iz lana 8. ovog zakona. (3) Osobi koja je liena slobode ili se nalazi u pritvoru, na izdravanju kazne ili na obaveznom psihijatrijskom lijeenju, odnosno obaveznom lijeenju od ovisnosti dostavit e se i prijevod pismena iz st. 1. i 2. ovog lana na maternjem jeziku ili jeziku koji razumije. lan 11. Zakonitost dokaza (1) Zabranjeno je od osumnjienog, optuenog ili bilo koje druge osobe koja uestvuje u postupku iznuivati priznanje ili kakvu drugu izjavu. (2) Sud ne moe zasnovati svoju odluku na dokazima pribavljenim povredama ljudskih prava i sloboda propisanih ustavom i meunarodnim ugovorima koje je Bosna i Hercegovina ratifikovala, niti na dokazima koji su pribavljeni bitnim povredama ovog zakona. (3) Sud ne moe zasnivati svoju odluku na dokazima koji su dobijeni na osnovu dokaza iz stava 2. ovog lana. lan 12. Pravo na odtetu i rehabilitaciju Osoba koja je neopravdano osuena za krivino djelo ili je bez osnova liena slobode ima pravo na rehabilitaciju, pravo na naknadu tete iz budetskih sredstava, kao i druga prava utvrena zakonom. lan 13. Pouka o pravima Osumnjienog, odnosno optuenog ili drugu osobu koja uestvuje u postupku koje bi iz neznanja mogle propustiti neku radnju u postupku, ili se iz neznanja ne bi koristili svojim pravima, sud, tuitelj i drugi organi koji uestvuju u postupku e pouiti o pravima koja im po ovom zakonu pripadaju i o posljedicama proputanja radnje. lan 14.

Pravo na suenje bez odlaganja (1) Osumnjieni, odnosno optueni ima pravo da u najkraem razumnom roku bude izveden pred sud i da mu bude sueno bez odlaganja, a najkasnije u roku od jedne godine od dana potvrivanja optunice. (2) Sud je duan da postupak provede bez odugovlaenja i onemogui svaku zloupotrebu prava koja pripadaju osobama koje uestvuju u postupku. (3) Trajanje pritvora mora biti svedeno na najkrae nuno vrijeme.

lan 15. Jednakost u postupanju

(1) Sud je duan stranke i branitelje tretirati na jednak nain i svakoj strani pruiti (2)
jednake mogunosti u pogledu pristupa dokazima i njihovom izvoenju na glavnoj raspravi. Sud, tuitelj i drugi organi koji uestvuju u postupku duni su s jednakom panjom da ispituju i utvruju kako injenice koje terete osumnjienog, odnosno optuenog, tako i one koje im idu u korist. lan 16. Slobodna ocjena dokaza Pravo suda, tuitelja i drugih organa koji uestvuju u krivinom postupku da ocjenjuju postojanje ili nepostojanje injenica nije vezano ni ogranieno posebnim formalnim dokaznim pravilima. lan 17. Princip akuzatornosti Krivini postupak se moe pokrenuti i provesti samo po zahtjevu nadlenog tuitelja. lan 18. Princip legaliteta krivinog gonjenja Tuitelj je duan preduzeti krivino gonjenje ako postoje dokazi da je uinjeno krivino djelo, osim ako ovim zakonom nije drugaije propisano. lan 19. Posljedice pokretanja postupka Kad je propisano da pokretanje krivinog postupka ima za posljedicu ogranienje odreenih prava, ove posljedice, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno, nastupaju potvrivanjem optunice. Ako se radi o krivinim djelima s propisanom kaznom zatvora do pet godina ili

novanom kaznom kao glavnom kaznom, ove posljedice nastupaju od dana kad je donesena osuujua presuda, bez obzira na to je li postala pravomona. lan 20. Prethodna pitanja (1) Ako primjena Krivinog zakona ovisi od prethodne odluke o kakvom pravnom pitanju za ije je odluivanje nadlean sud u kojem drugom postupku ili neki drugi organ, sud kad sudi u krivinom predmetu moe sam odluiti i o tom pitanju po odredbama koje vae za dokazivanje u krivinom postupku. Odluka suda o ovom pravnom pitanju ima uinak samo u krivinom predmetu koji ovaj sud raspravlja. (2) Ako je o takvom prethodnom pitanju ve donio odluku sud u kojem drugom postupku ili neki drugi organ, takva odluka ne vee sud u pogledu ocjene je li uinjeno odreeno krivino djelo. GLAVA II - ZNAENJE IZRAZA lan 21. Osnovni pojmovi Osim ako ovim zakonom nije drugaije odreeno, pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedee znaenje: a) b) "osumnjieni" je osoba za koju postoje osnovi sumnje da je poinila krivino djelo, "optueni" je osoba protiv koje je jedna ili vie taaka u optunici potvrena,

c) "osueni" je osoba za koju je pravomonom odlukom utvreno da je krivino odgovorna za odreeno krivino djelo, d) "sudija za prethodni postupak" je sudija koji u toku istrage postupa u sluajevima kada je to propisano ovim zakonom, e) "sudija za prethodno sasluanje" je sudija koji nakon podizanja optuenice postupa u sluajevima kada je to propisano ovim zakonom i koji ima ovlatenja koja pripadaju sudiji za prethodni postupak, f) "stranke" su tuitelj i osumnjieni, odnosno optueni,

g) "ovlatena slubena osoba" je ona osoba koja ima odgovarajua ovlatenja unutar policijskih organa Bosne i Hercegovine, ukljuujui Dravnu agenciju za istrage i zatitu i Dravnu graninu slubu, policijskih organa nadlenih ministarstava unutranjih poslova u Federaciji, sudske i finansijske policije, kao i carinskih organa, poreskih organa i organa vojne policije Bosne i Hercegovine ili u Federaciji Bosne i Hercegovine. Pod ovlatenim slubenim osobama smatraju se i struni saradnici, odnosno istraitelji tuiteljstva koji rade po ovlatenjima tuitelja. h) "oteeni" je osoba kojoj je osobno ili imovinsko pravo krivinim djelom povrijeeno ili ugroeno, i) "pravne osobe" su osobe koje su kao takve definirane u KZFBiH, ukljuujui: korporacije, preduzea, udruenja i ortakluka i druge pravne osobe,

j) "istraga" obuhvata aktivnosti poduzete od tuitelja ili ovlatene slubene osobe u skladu s ovim zakonom, ukljuujui prikupljanje i uvanje izjava i dokaza, k) "unakrsno ispitivanje" je ispitivanje svjedoka i vjetaka od stranke, odnosno branitelja koja nije pozvala svjedoka, odnosno vjetaka, l) "direktno ispitivanje" je ispitivanje svjedoka i vjetaka od stranke, odnosno branitelja, koja je pozvala svjedoka, odnosno vjetaka, m) "osnovana sumnja" je vii stepen sumnje zasnovan na prikupljenim dokazima koji upuuju na zakljuak da je izvreno krivino djelo, n) "zabiljeke" i "spisi" su slova, rijei ili brojke ili njihov ekvivalent zapisane rukopisom, otkucane pisaom mainom, odtampane, fotokopirane, fotografirane, zabiljeene magnetskim impulsima, mehaniki ili elektronski ili nekim drugim oblikom sakupljanja podataka, o) "fotografije" su fotografski, digitalni i rendgenski snimci, videotrake i filmovi,

p) "original" je sam spis ili snimak ili slian ekvivalent kojim se ostvaruje isto djelovanje od osobe koja ga pie, snima ili izdaje. "Original" fotografija ukljuuje negativ i sve kopije. Ako su podaci pohranjeni u kompjuteru ili slinom ureaju za automatsku obradu podataka, original je i svaki odtampani primjerak ili okom vidljivi pohranjeni podatak, r) "kopija" je preslikavanje originala ili matrice, ukljuujui uveanja i umanjenja, mehanikim ili elektronskim presnimavanjem, hemijskom reprodukcijom ili nekom drugom ekvivalentnom tehnikom kojom se precizno reprodukuje original, s) "telekomunikacijska adresa" je svaki telefonski broj, linijski ili mobilni ili e-mail ili internet adresa koju posjeduje ili koristi odreena osoba, t) "brani ili vanbrani drug" su one osobe koje takav status imaju prema porodinom pravu., u) "Kompjuterski sistem" je svaka naprava ili skup meusobno spojenih ili povezanih naprava od kojih jedna ili vie njih na osnovu programa automatski obrauje podatke. v) "Kompjuterski podaci" oznaava svako iskazivanje injenica, informacija ili koncepata u obliku prikladnom za obradu u kompjuterskom sistemu, ukljuujui i program koji je u stanju prouzrokovati da kompjuterski sistem izvri odreenu funkciju. GLAVA III - PRAVNA POMO I SLUBENA SARADNJA lan 22. Obaveza pruanja pravne pomoi i slubene saradnje (1) Svi sudovi u Federaciji duni su da prue pravnu pomo sudu koji vodi postupak.

(2) Svi organi vlasti u Federacije duni su slubeno saraivati sa sudovima, tuiteljem i drugim organima koji uestvuju u krivinom postupku. lan 23. Pruanje pravne pomoi i slubene saradnje

(1) Sud e uputiti zahtjev za pruanje pravne pomoi, odnosno za slubenu saradnju nadlenom sudu odnosno organu vlasti. (2) Pruanje pravne pomoi i slubena saradnja provode se bez naknade.

(3) Stavovi 1. i 2. ovog lana primjenjuju se i na zahtjeve koje je tuitelj uputio prema tuilatvu ili drugim organima vlasti u Federaciji. GLAVA IV - NADLENOST SUDA Odjeljak 1 - Stvarna nadlenost i sastav suda lan 24. Stvarna nadlenost suda Vrhovni sud Federacije, kantonalni sudovi i opinski sudovi sude u krivinim stvarima u granicama svoje stvarne nadlenosti odreene zakonom Federacije, odnosno zakonom kantona. lan 25. Sastav suda (1) U prvom stepenu sudi vijee krivinog odjeljenja suda sastavljeno od trojice sudija.

(2) Za krivina djela s propisanom kaznom zatvora do deset godina ili novanom kaznom kao glavnom kaznom sudi sudija pojedinac. (3) U drugom stepenu sudi vijee apelacionog odjeljenja suda sastavljeno od trojice sudija. (4) O zahtjevu za ponavljanje postupka odluuje vijee krivinog odjeljenja sastavljeno od trojice sudija. (5) Sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno sasluanje, predsjednik suda i predsjednik vijea odluuju u sluajevima predvienim ovim zakonom. (6) U vijeu sastavljenom od trojice sudija, sud odluuje o albama protiv rjeenja kada je to odreeno ovim zakonom i donosi druge odluke izvan glavnog pretresa. Odjeljak 2 - Mjesna nadlenost lan 26. Forum delicti commissi (1) Mjesno nadlean je sud na ijem podruju je krivino djelo izvreno ili pokuano.

(2) Ako je krivino djelo izvreno ili pokuano na podrujima raznih sudova ili na granici tih podruja, ili je neizvjesno na kojem je podruju izvreno ili pokuano, nadlean je onaj od tih sudova koji je prvi potvrdio optunicu, a ako optunica nije potvrena - sud koji je prvi primio optunicu na potvrivanje. lan 27.

Posebna nadlenost Ako je krivino djelo uinjeno na domaem brodu ili domaem vazduhoplovu dok se nalazi u domaem pristanitu, nadlean je sud na ijem se podruju nalazi to pristanite. U ostalim sluajevima kad je krivino djelo uinjeno na domaem brodu ili domaem vazduhoplovu, nadlean je sud na ijem se podruju nalazi matina luka broda, odnosno vazduhoplova ili domae pristanite u kome se brod, odnosno vazduhoplov prvi put zaustavi. lan 28. Forum domicilii (1) Ako nije poznato mjesto izvrenja krivinog djela ili ako je to mjesto izvan podruja Federacije, nadlean je sud na ijem podruju osumnjieni, odnosno optueni ima prebivalite ili boravite. (2) Ako je sud na ijem podruju osumnjieni, odnosno optueni ima prebivalite ili boravite ve zapoeo postupak, ostaje nadlean iako se saznalo za mjesto izvrenja krivinog djela. lan 29. Forum deprehensionis Ako nije poznato mjesto izvrenja krivinog djela, a niti prebivalite ili boravite osumnjienog, odnosno optuenog, ili se oba mjesta nalaze izvan podruja Federacije, nadlean je sud na ijem se podruju osumnjieni, odnosno optueni uhapsi ili se sam prijavi. lan 30. Nadlenost s elementom inozemnosti Ako je neka osoba uinila krivina djela u Federaciji i u inozemstvu, a izmeu tih djela postoji meusobna veza i isti dokazi, nadlean je sud koji je nadlean za krivino djelo uinjeno u Federaciji. lan 31. Forum ordinatum Ako se prema odredbama ovog zakona ne moe ustanoviti koji je sud mjesno nadlean, Vrhovni sud Federacije odredit e jedan od stvarno nadlenih sudova pred kojim e se provesti postupak. Odjeljak 3 - Spajanje i razdvajanje postupka lan 32. Spajanje postupka (1) Ako je ista osoba optuena za vie krivinih djela, pa je za neka od tih djela nadlean nii a za neka vii sud, nadlean je vii sud, a ako su nadleni sudovi iste vrste, nadlean je onaj sud koji je prvi potvrdio optunicu, a ako optunice nisu potvrene - sud koji je prvi primio optunicu na potvrivanje.

(2) Prema odredbama stava 1. ovog lana, odreuje se nad-lenost i u sluaju ako je oteeni istovremeno uinio krivino djelo prema osumnjienom, odnosno optue- nom. (3) Za saizvritelje, po pravilu, nadlean je sud koji je prvi potvrdio optunicu.

(4) Sud koji je nadlean za izvritelja krivinog djela nadlean je, po pravilu, i za sauesnike, prikrivae, osobe koje su pomogle uinitelju poslije izvrenja krivinog djela, kao i za osobe koje nisu prijavile pripremanje krivinog djela, izvrenje krivinog djela ili uinitelja. (5) U svim sluajevima iz st. od 1. do 4. ovog lana, provest e se, po pravilu, jedinstveni postupak i donijeti jedna presuda. (6) Sud moe odluiti provesti jedinstveni postupak i donijeti jednu presudu i u sluaju kad je vie osoba optueno za vie krivinih djela, ali samo ako izmeu izvrenih krivinih djela postoji meusobna veza. Ako je za neka od ovih krivinih djela nadlean vii a za neka nii sud, jedinstveni postupak moe se provesti samo pred viim sudom. (7) Sud moe odluiti provesti jedinstveni postupak i donijeti jednu presudu ako se pred istim sudom vode odvojeni postupci protiv iste osobe za vie krivinih djela ili protiv vie osoba za isto krivino djelo. (8) O spajanju postupka odluuje sud koji je nadlean za provoenje jedinstvenog postupka. Protiv rjeenja kojim je odreeno spajanje postupka ili kojim je odbijen prijedlog za spajanje nije doputena alba. (9) Po odredbama ovog lana postupit e se i ako jedinstveni postupak treba provesti za vie krivinih djela za koja su nadleni sudovi u raznim kantonima. lan 33. Razdvajanje postupka (1) Sud koji je po lanu 32. ovog zakona nadlean moe iz vanih razloga ili iz razloga cjelishodnosti do zavretka glavnog pretresa odluiti da se postupak za pojedina krivina djela ili protiv pojedinih optuenih razdvoji i posebno dovri. (2) Rjeenje o razdvajanju postupka donosi sudija, odnosno vijee po sasluanju stranaka i branitelja. (3) Protiv rjeenja kojim je odreeno razdvajanje postupka ili kojim je odbijen prijedlog za razdvajanje postupka nije doputena alba. Odjeljak 4 - Prenoenje mjesne nadlenosti lan 34. Prenoenje nadlenosti iz pravnih ili stvarnih razloga (1) Kad je nadleni sud iz pravnih ili stvarnih razloga sprijeen da postupa, duan je, po sasluanju stranaka i branitelja, o tome izvijestiti neposredno vii sud koji e odrediti drugi stvarno nadlean sud na svom podruju. (2) Protiv rjeenja iz stava 1. ovog lana nije doputena alba. lan 35.

Prenoenje nadlenosti iz vanih razloga (1) Sud odreen zakonom moe za voenje postupka odrediti drugi stvarno nadlean sud na svom podruju, ako postoje vani razlozi. (2) Vrhovni sud Federacije moe za voenje postupka odrediti drugi stvarno nadlean sud na podruju drugog kantona, ako postoje vani razlozi. (3) Rjeenje u smislu st. 1. i 2. ovog lana, protiv kojeg nije doputena alba, moe se donijeti na prijedlog sudije za prethodni postupak, sudije za prethodno sasluanje, sudije ili predsjednika vijea ili na prijedlog jedne od stranaka ili branioca. Odjeljak 5 - Posljedice nenadlenosti i sukob nadlenosti lan 36. Posljedice nenadlenosti (1) Sud je duan paziti na svoju stvarnu i mjesnu nadlenost i im primijeti da nije nadlean oglasit e se nenadlenim i po pravomonosti rjeenja uputit e predmet nadlenom sudu. (2) Ako u toku glavnog pretresa sud ustanovi da je za suenje nadlean nii sud nee dostaviti predmet tom sudu, nego e sam provesti postupak i donijeti odluku. (3) Nakon potvrivanja optunice sud se ne moe oglasiti mjesno nenadlenim niti stranke mogu isticati prigovor mjesne nenadlenosti. (4) Nenadlean sud je duan preduzeti one radnje u postupku za koje postoji opasnost od odlaganja. lan 37. Pokretanje postupka za rjeavanje sukoba nadlenosti (1) Ako sud kome je predmet ustupljen kao nadlenom smatra da je nadlean sud koji mu je predmet ustupio ili neki drugi sud, pokrenut e postupak za rjeavanje sukoba nadlenosti. (2) Kad je povodom albe protiv odluke prvostepenog suda kojom se ovaj oglasio nenadlenim odluku donio drugostepeni sud, za tu odluku vezan je u pitanju nadlenosti i sud kome je predmet ustupljen ako je drugostepeni sud nadlean za rjeavanje sukoba nadlenosti izmeu tih sudova. lan 38. Rjeavanje sukoba nadlenosti (1) Sukob nadlenosti izmeu sudova rjeava zajedniki neposredno vii sud.

(2) Prije nego to donese rjeenje povodom sukoba nadlenosti sud e zatraiti miljenje stranaka i branioca. Protiv ovog rjeenja nije doputena alba. (3) Prilikom odluivanja o sukobu nadlenosti sud moe istovremeno po slubenoj dunosti donijeti odluku o prenoenju mjesne nadlenosti ako su ispunjeni uvjeti iz lana 35. ovog zakona.

(4) Dok se ne rijei sukob nadlenosti izmeu sudova, svaki od njih je duan preduzeti one radnje u postupku za koje postoji opasnost od odlaganja. GLAVA V - IZUZEE lan 39. Razlozi za izuzee Sudija ne moe vriti sudijsku dunost: a) ako je oteen krivinim djelom,

b) ako mu je osumnjieni, odnosno optueni, njegov branitelj, tuitelj, oteeni, njegov zakonski zastupnik ili punonik, brani odnosno vanbrani drug ili srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kojeg stepena, u pobonoj liniji do etvrtog stepena, a po tazbini do drugog stepena, c) ako je s osumnjienim, odnosno optuenim, njegovim braniteljem, tuiteljem ili oteenim u odnosu staratelja, staranika, usvojitelja, usvojenika, hranitelja ili hranjenika, d) ako je u istom krivinom predmetu uestvovao kao sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno sasluanje ili je postupao kao tuitelj, branitelj, zakonski zastupnik ili punomonik oteenog ili je sasluan kao svjedok ili kao vjetak, e) ako je u istom predmetu uestvovao u donoenju odluke koja se pobija pravnim lijekom, i f) ako postoje okolnosti koje izazivaju razumnu sumnju u njegovu nepristrasnost. lan 40. Izuzee po zahtjevu stranke ili branitelja (1) Izuzee predsjednika suda i sudije moe traiti stranka ili branitelj.

(2) Zahtjev iz stava 1. ovog lana moe se podnijeti do poetka glavnog pretresa, a ako se za razlog izuzea iz lana 39. ta. od a) do e) ovog zakona saznalo kasnije, zahtjev se podnosi odmah po saznanju. (3) Zahtjev za izuzee sudije vijea apelacionog odjeljenja stranka ili branitelj mogu podnijeti u albi ili u odgovoru na albu (4) Stranke ili branitelj mogu traiti izuzee samo poimenino odreenog sudije, odnosno predsjednika suda koji postupa u predmetu. (5) Stranka ili branitelj duni su u zahtjevu navesti okolnosti i dokaze zbog kojih smatraju da postoji neki od zakonskih osnova za izuzee. U zahtjevu se ne mogu ponovo navoditi razlozi koji su isticani u zahtjevu za izuzee koji je ranije odbijen. lan 41. Postupak za izuzee (1) im sazna za postojanje kojeg od razloga za izuzee iz lana 39. ta. od a) do e) ovog zakona, sudija je duan prekinuti svaki rad na tom predmetu i o tome obavijestiti

predsjednika suda. Ako sudija smatra da postoje okolnosti iz lana 39. take f) ovog zakona, izvijestit e o tome predsjednika suda. (2) U sluaju iz stava 1. ovog lana, kao i u sluaju kada se radi o izuzeu predsjednika suda - o njegovom izuzeu i zamjeni odluuje opa sjednica, odnosno kolegij sudija tog suda. lan 42. Odluivanje po zahtjevu za izuzee (1) O zahtjevu za izuzee iz lana 40. ovog zakona odluuje opa sjednica odnosno kolegij sudija. (2) Prije donoenja rjeenja o izuzeu pribavit e se izjava sudije, odnosno predsjednika suda, a po potrebi provest e se i drugi izviaji. (3) Protiv rjeenja kojim se usvaja ili odbija zahtjev za izuzee alba nije doputena.

(4) Ako je zahtjev za izuzee iz lana 39. taka f) ovog zakona podnesen poslije poetka glavnog pretresa ili ako je postupljeno protivno odredbama lana 40. st. 4. i 5. ovog zakona, zahtjev e se odbaciti u cjelini, odnosno djelimino. Rjeenje kojim se zahtjev odbacuje donosi vijee. U donoenju tog rjeenja ne moe uestvovati sudija ije se izuzee trai. Protiv rjeenja kojim se zahtjev odbacuje nije doputena alba. lan 43. Valjanost radnji poduzetih nakon podnoenja zahtjeva za izuzee Kad sudija sazna da je podnesen zahtjev za njegovo izuzee, duan je odmah obustaviti svaki rad na predmetu, a ako se radi o izuzeu iz lana 39. taka f) ovog zakona, moe do donoenja rjeenja o zahtjevu preduzimati samo one radnje za koje postoji opasnost od odlaganja. lan 44. Izuzee tuitelja i drugih uesnika u postupku (1) Odredbe o izuzeu sudije shodno se primjenjuju i na tuitelja i osobe koje su na osnovu zakona ovlatene da ga zastupaju u postupku, zapisniare, sudske tumae, strune osobe, kao i na vjetake ako za njih nije to drugo odreeno. (2) Tuitelj odluuje o izuzeu osoba koje su na osnovu zakona ovlatene da ga zastupaju u krivinom postupku. O izuzeu tuitelja odluuje kolegij Tuilatva. (3) O izuzeu zapisniara, sudskog tumaa, strune osobe i vjetaka odluuje vijee, predsjednik vijea ili sudija, a do podizanja optunice tuitelj. (4) Kada ovlatene slubene osobe preduzimaju istrane radnje na osnovu ovog zakona o njihovom izuzeu odluuje tuitelj. Ako prilikom preduzimanja radnje uestvuje zapisniar o njegovom izuzeu odluuje slubena osoba koja preduzima radnju. GLAVA VI - TUITELJ lan 45.

Prava i dunosti (1) Osnovno pravo i osnovna dunost tuitelja je otkrivanje i gonjenje uinitelja krivinih djela koja su u nadlenosti suda. (2) Tuitelj ima pravo i duan je da:

a) odmah po saznanju da postoje osnovi sumnje da je uinjeno krivino djelo preduzme potrebne mjere u cilju njegovog otkrivanja i provoenja istrage, pronalaenja osumnjienog, rukovoenja i nadzora nad istragom, kao i radi upravljanja aktivnostima ovlatenih slubenih osoba vezanih za pronalaenje osumnjienog i prikupljanje izjava i dokaza, b) c) provede istragu u skladu s ovim zakonom, daje imunitet u skladu s lanom 98. ovog Zakona,

d) zahtijeva dostavljanje informacija od dravnih organa, preduzea, pravnih i fizikih osoba u Federaciji, e) izdaje pozive i naredbe i predlae izdavanje poziva i naredbi u skladu s ovim zakonom,

f) naredi ovlatenoj slubenoj osobi da izvri naredbu izdatu od suda u skladu s ovim zakonom, g) utvruje injenice potrebne za odluivanje o imovinsko-pravnom zahtjevu u skladu sa lanom 211. ovog Zakona i o oduzimanju imovinske koristi pribavljene krivinim djelom u skladu sa lanom 413. ovog Zakona. h) i) j) k) predlae izdavanje kaznenog naloga u skladu s lanom 350. ovog zakona, podie i zastupa optunicu pred sudom, podnosi pravne lijekove, obavlja i druge poslove odreene zakonom.

(3) U skladu sa st. 1. i 2. ovog lana, svi organi koji uestvuju u istrazi duni su da o svakoj poduzetoj radnji obavijeste tuitelja i da postupe po svakom njegovom zahtjevu. lan 46. Postupanje pred sudovima Glavni federalni tuitelj, odnosno tuitelj u kantonu postupa pred sudovima u skladu sa federalnim, odnosno kantonalnim zakonom. lan 47. Preduzimanje radnji Tuitelj preduzima sve radnje u postupku za koje je po zakonu ovlaten sam ili preko osoba koje su na osnovu zakona obavezne da postupaju po njegovom zahtjevu u krivinom postupku.

lan 48. Mjesna nadlenost tuitelja Mjesna nadlenost tuitelja odreuje se prema odredbama koje vae za nadlenost suda onog podruja za koje je tuitelj imenovan. lan 49. Postupanje nenadlenog tuitelja Kad postoji opasnost od odlaganja radnje u postupku preduzet e i nenadleni tuitelj u kantonu, ali o tome mora odmah izvijestiti nadlenog tuitelja. lan 50. Davanje uputstava U okviru djelokruga svoga rada glavni federalni tuitelj moe u konkretnim predmetima davati potrebna obavezna uputstva tuiteljstvima u Federaciji. lan 51. Sukob nadlenosti Sukob nadlenosti izmeu tuitelja rjeava glavni federalni tuitelj. lan 52. Princip mutabiliteta Tuitelj moe odustati od gonjenja do zavretka glavnog pretresa, a u postupku pred vijeem apelacionog odjeljenja - kada je to predvieno ovim zakonom. GLAVA VII - BRANITELJ lan 53. Pravo na branitelja (1) Osumnjieni, odnosno optueni moe imati branitelja u toku cijelog postupka.

(2) Za branitelja se moe uzeti advokat pod uvjetima koji su propisani Zakonom o advokaturi Federacije Bosne i Hercegovine, pravni zastupnici kantonalnih, kao i federalnih institucija (zavoda/kancelarija za pravnu pomo) koji imaju poloen pravosudni ispit i najmanje tri godine radnog iskustva na pravnim poslovima. (3) Ukoliko osumnjieni, odnosno optueni sam ne uzme branitelja, osumnjienom, odnosno optuenom, osim ako se on tome izriito ne protivi, mogu branitelja uzeti njegov zakonski zastupnik, brani odnosno vanbrani drug, krvni srodnik u pravoj liniji do bilo kog stepena, usvojitelj, usvojenik, brat, sestra ili hranitelj. (4) Branitelj mora predati punomo za zastupanje prilikom preduzimanja prve radnje u postupku.

lan 54. Broj branitelja (1) Vie osumnjienih, odnosno optuenih mogu imati zajednikog branitelja, osim ako branitelja postavlja sud, u skladu sa l. 59. i 60. ovog zakona. (2) Osumnjieni, odnosno optueni moe imati vie branitelja, ali samo jedan od njih e imati status glavnog branitelja o emu e se osumnjieni, odnosno optueni izjasniti. Smatra se da je odbrana osigurana kada u postupku uestvuje jedan od branitelja. lan 55. Ko ne moe biti branitelj (1) Branitelj ne moe biti oteeni, brani odnosno vanbrani drug oteenog ili tuitelja, niti njihov srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kog stepena, u pobonoj liniji do etvrtog stepena ili po tazbini do drugog stepena. (2) (3) Branitelj koji je pozvan ili sasluan kao svjedok ne moe biti branitelj u tom predmetu. Branitelj ne moe biti osoba koja je u istom predmetu postupala kao sudija ili tuitelj. lan 56. Iskljuenje branitelja iz postupka (1) Razlog za iskljuenje branitelja iz postupka postoji i u pogledu osobe koja zloupotrebljava kontakt s osumnjienim, odnosno optuenim koji je u pritvoru kako bi osumnjieni, odnosno optueni uinio krivino djelo ili ugrozio sigurnost ustanove u kojoj se pritvor izvrava. (2) U sluaju iz stava 1. ovog lana, osumnjieni, odnosno optueni e se pozvati da u odreenom roku uzme drugog branitelja. (3) Ako osumnjieni, odnosno optueni u sluajevima obavezne odbrane sam ne uzme branitelja ili branitelja ne angauju osobe iz lana 53. stava 3. ovog zakona, postupit e se na nain predvien u lanu 59. stav 4. ovog zakona. (4) U sluaju iz st. 2. i 3. ovog lana, novom branitelju e se ostaviti dovoljno vremena za pripremu odbrane osumnjienog, odnosno optuenog. (5) Za vrijeme trajanja iskljuenja branitelj ne moe braniti osumnjienog, odnosno optuenog u drugom postupku. Branitelj ne moe braniti druge osumnjiene, odnosno optuene u istom postupku, kao ni u razdvojenom postupku. lan 57. Postupak iskljuenja branitelja (1) Odluka o iskljuenju branitelja donosi se na posebnom sasluanju kome prisustvuju tuitelj, osumnjieni, odnosno optueni, branitelj i predstavnik advokatske komore iji je branitelj lan, odnosno pravni zastupnici kantonalnih, kao i federalnih institucija (zavodi/kancelarije za pravnu pomo) iji je branitelj zaposlenik.

(2) Postupak iskljuenja se moe provesti i bez branitelja ako je uredno pozvan i ako je u pozivu za sasluanje bio upozoren da e se postupak voditi i u njegovoj odsutnosti. O sasluanju se sastavlja zapisnik. lan 58. Rjeenje o iskljuenju (1) Rjeenje o iskljuenju iz lana 57. ovog zakona prije poetka glavnog pretresa donosi vijee (lan 25. stav 6.), a na glavnom pretresu sudija, odnosno vijee. U postupku pred vijeem apelacionog odijeljenja rjeenje o iskljuenju branitelja donosi vijee nadleno za odluivanje u apelacionom postupku. (2) Protiv rjeenja iz stava 1. ovog lana alba nije doputena.

(3) Ako je branitelj iskljuen iz postupka moe mu se narediti da snosi trokove nastale zbog prekida ili odlaganja postupka. lan 59. Kada osumnjieni, odnosno optueni mora imati branitelja (1) Osumnjieni mora imati branitelja ve prilikom prvog ispitivanja ako je nijem ili gluh ili ako je osumnjien za krivino djelo za koje se moe izrei kazna dugotrajnog zatvora. (2) Osumnjieni, odnosno optueni mora imati branitelja prilikom izjanjenja o prijedlogu za odreivanje pritvora, za vrijeme dok pritvor traje. (3) Nakon podizanja optunice za krivino djelo za koje se moe izrei deset godina zatvora ili tea kazna optueni mora imati branitelja u vrijeme dostavljanja optunice. (4) Ako osumnjieni, odnosno optueni u sluajevima obavezne odbrane ne uzme sam branitelja, ili branitelja ne angauju osobe iz lana 53. stav 3. ovog zakona, branitelja e mu postaviti sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno sasluanje, sudija, odnosno predsjednik vijea. U ovom sluaju osumnjieni, odnosno optueni ima pravo na branitelja do pravomonosti presude, a ako je izreena kazna dugotrajnog zatvora - i u postupku po pravnom lijeku. (5) Branitelj e biti postavljen osumnjienom, odnosno optuenom ako sud utvrdi da je to zbog sloenosti predmeta, mentalnog stanja osumnjienog, odnosno optuenog ili drugih okolnosti u interesu pravde. (6) U sluaju postavljanja branitelja osumnjieni, odnosno optueni e se prvo pozvati da sam izabre branitelja sa predoene liste. Ukoliko osumnjieni, odnosno optueni sam ne izabere branitelja sa predoene liste, branitelja e postaviti sud. lan 59.a (1) Listu branitelja rjeenjem utvruje nadleni ministar pravde u saradnji sa nadlenom advokatskom komorom i institucijama sui generis (zavodi/kancelarije za pravnu pomo). (2) Lista branitelja dostavlja se svim sudovima, nadlenom tuilatvu, te nadlenom ministarstvu unutranjih poslova."

lan 60. Postavljanje branitelja zbog slabog imovnog stanja (1) Kad ne postoje uvjeti za obaveznu odbranu, a postupak se vodi za krivino djelo za koje se moe izrei kazna zatvora od tri godine ili tea kazna ili kada to zahtijevaju interesi pravinosti, bez obzira na propisanu kaznu, osumnjienom, odnosno optuenom e se, na njegov zahtjev, postaviti branitelj, ako prema svom imovnom stanju ne moe snositi trokove odbrane. (2) Zahtjev za postavljanje branitelja iz stava 1. ovog lana moe se podnijeti u toku cijelog krivinog postupka. Branitelja postavlja sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno sasluanje, sudija, odnosno predsjednik vijea nakon to je osumnjienom, odnosno optuenom prvo pruena prilika da sa predoene liste izabere branitelja. (3) Zahtjev za postavljanje branitelja zbog slabog imovnog stanja evidentira se u spisu. Sud e na osnovu utvrenog imovnog stanja osumnjienog odnosno optuenog donijeti odluku o zahtjevu bez odlaganja lan 61. Pravo branitelja da pregleda spise i dokumentaciju (1) U toku istrage, branitelj ima pravo da razmatra spise i razgleda pribavljene predmete koji idu u korist osumnjienom. Ovo pravo se branitelju moe uskratiti ako je rije o spisima i predmetima ije bi otkrivanje moglo dovesti u opasnost cilj istrage. (2) Izuzetno od stava (1) ovog lana, tuitelj e istovremeno sa prijedlogom za odreivanje pritvora sudiji za prethodni postupak, odnosno sudiji za prethodno sasluanje dostaviti i dokaze bitne za procjenu zakonitosti pritvora i radi obavjetavanja branitelja (3) Nakon podizanja optunice osumnjieni, odnosno optueni i branitelj imaju pravo uvida u sve spise i dokaze. (4) Sudija za prethodno sasluanje, sudija, odnosno vijee, kao i tuitelj duni su, kada dou u posjed novog dokaza ili bilo koje informacije ili injenice koja moe posluiti kao dokaz na suenju, staviti ih na uvid branitelju, osumnjienom odnosno optuenom. (5) U sluaju iz st. 3. i 4. ovog lana branitelj,osumnjieni, odnosno optueni moe izvriti fotokopiranje svih spisa i dokumenata. lan 62. Komunikacija osumnjienog, odnosno optuenog s braniteljem (1) Ako se osumnjieni, odnosno optueni nalazi u pritvoru ima pravo odmah komunicirati s braniteljem, usmeno ili pisano. (2) Tokom razgovora osumnjieni, odnosno optueni i branitelj mogu biti promatrani, ali se ne smije sluati njihov razgovor. lan 63.

Razrjeenje postavljenog branitelja (1) Umjesto postavljenog branitelja osumnjieni, odnosno optueni moe sam uzeti drugog branitelja. U tom sluaju razrijeit e se postavljeni branitelj. (2) Branitelj moe traiti da bude razrijeen samo na nain predvien zakonom.

(3) O razrjeenju branitelja u sluaju iz st. 1. i 2. ovog lana odluuje u toku istrage sudija za prethodni postupak, nakon podizanja optunice - sudija za prethodno sasluanje, a u toku glavnog pretresa sudija, odnosno vijee. Protiv ove odluke nije doputena alba. (4) Sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno sasluanje, sudija, odnosno vijee moe, na traenje osumnjienog, odnosno optuenog ili uz njegovu saglasnost razrijeiti postavljenog branitelja koji neodgovorno vri svoju dunost. Umjesto razrijeenog branitelja postavit e se drugi branitelj. O razrjeenju branitelja odmah e se obavijestiti advokatska komora iji je lan. lan 64. Preduzimanje radnji od branitelja (1) Branitelj mora, zastupajui osumnjienog, odnosno optuenog, preduzimati sve neophodne radnje u cilju utvrivanja injenica, prikupljanja dokaza koji idu u korist osumnjienog, odnosno optuenog, kao i zatite njihovih prava. (2) Prava i dunosti branitelja ne prestaju u sluaju opoziva punomoi sve dok sudija, odnosno vijee ne razrijei branitelja njegovih prava i dunosti. GLAVA VIII - RADNJE DOKAZIVANJA Odjeljak 1 - Pretresanje stana, prostorija i osoba lan 65. Pretresanje stana, ostalih prostorija i pokretnih stvari (1) Pretresanje stana i ostalih prostorija osumnjienog, odnosno optuenog i drugih osoba, kao i njihovih pokretnih stvari izvan stana moe se preduzeti samo onda ako ima dovoljno osnova za sumnju da se kod njih nalaze uinitelj, sauesnik, tragovi krivinog djela ili predmeti vani za postupak. (2) Pretresanje pokretnih stvari, u smislu odredbe stava (1) ovog lana, obuhvaa i pretresanje kompjuterskih sistema, ureaja za pohranjivanje kompjuterskih i elektronskih podataka, kao i mobilnih telefonskih aparata. Osobe koje se koriste ovim ureajima dune su omoguiti pristup, predati medij na kojem su pohranjeni podaci, te pruiti potrebna obavjetenja za upotrebu tih ureaja. Osoba koja odbije njihovu predaju moe se kazniti prema odredbi lana 79. stav (5) ovog Zakona. (3) Pretresanje kompjutera i slinih ureaja iz stava 2. ovog lana, e se obaviti uz pomo strune osobe. lan 66. Pretresanje osobe

(1) Pretresanje osobe moe se preduzeti kad je vjerovatno da je ta osoba poinila krivino djelo ili da e se pretresanjem pronai predmeti ili tragovi vani za krivini postupak. (2) Pretresanje osobe obavlja osoba istog spola. lan 67. Naredba za pretresanje (1) Sud moe izdati naredbu za pretresanje pod uvjetima propisanim ovim zakonom.

(2) Naredbu za pretresanje moe izdati sud na zahtjev tuitelja ili na zahtjev ovlatenih slubenih osoba koje su dobile odobrenje od tuitelja. lan 68. Forma zahtjeva za pretresanje Zahtjev za izdavanje naredbe za pretresanje moe se podnijeti u pisanoj ili usmenoj formi. Ako se zahtjev podnosi u pisanoj formi mora biti sastavljen, potpisan i ovjeren na nain kako je to odreeno u lanu 69. stav 1. ovog zakona. Zahtjev za izdavanje naredbe za pretresanje moe se podnijeti u skladu sa lanom 70. ovog zakona. lan 69. Pisani zahtjev za izdavanje naredbe za pretresanje (1) a) Zahtjev za izdavanje naredbe za pretresanje mora sadravati: naziv suda, kao i ime i funkciju podnositelja zahtjeva,

b) injenice koje ukazuju na vjerovatnost da e se osobe, odnosno tragovi i predmeti navedeni u lanu 65. stav 1. ovog zakona nai na oznaenom ili opisanom mjestu ili kod odreene osobe, c) zahtjev da sud izda naredbu za pretresanje radi pronalaenja osobe ili oduzimanja predmeta. (2) U zahtjevu se moe predloiti:

a) da se naredba za pretresanje izvri u bilo koje vrijeme zato to postoji osnovana sumnja da pretresanje nee moi biti izvreno u vremenskom periodu od 6 sati do 21 sata, da e se traeni predmeti skloniti ili unititi ako se naredba ne izvri odmah, kao i da e osoba koja se trai pobjei ili poiniti drugo krivino djelo ili da moe ugroziti sigurnost ovlatene slubene osobe ili druge osobe ako se naredba ne izvri odmah ili u vremenskom periodu od 21 sata do 6 sati. b) da ovlatena slubena osoba izvri naredbu bez prethodne predaje naredbe ako postoji osnovana sumnja da se traeni predmeti mogu lahko i brzo unititi ako se odmah ne oduzmu, da predaja naredbe moe ugroziti sigurnost ovlatene slubene ili druge osobe, kao i da e osoba koju se trai poiniti drugo krivino djelo ili ugroziti sigurnost ovlatene slubene ili druge osobe. lan 70. Usmeni zahtjev za izdavanje naredbe o pretresanju

(1) Usmeni zahtjev za izdavanje naredbe za pretresanje moe se podnijeti kada postoji opasnost od odlaganja. Usmeni zahtjev za izdavanje naredbe o pretresanju moe se saopiti neposredno sudu ili telefonom, ili radio-vezom ili drugim sredstvom elektronske komunikacije. (2) Kada je podnesen usmeni zahtjev za izdavanje naredbe o pretresanju sud e daljnji tok razgovora zabiljeiti. U sluaju kada se koristi zvuni ili stenografski zapisnik, zapisnik se u roku od 24 sata mora dati na prijepis ija e se istovjetnost ovjeriti i uvati sa originalnim zapisnikom. lan 71. Izdavanje naredbe za pretresanje (1) Ako sudija za prethodni postupak ustanovi da je zahtjev za izdavanje naredbe za pretresanje opravdan, moe odobriti zahtjev i izdati naredbu za pretresanje. (2) Kad sudija za prethodni postupak odlui da izda naredbu za pretresanje na osnovu usmenog zahtjeva, podnositelj takvog zahtjeva sam e sastaviti naredbu u skladu s lanom 72. ovog zakona i proitat e je u cjelini sudiji za prethodni postupak. lan 72. Sadraj naredbe za pretresanje Naredba za pretresanje sadri: a) naziv suda koji izdaje naredbu, osim kada se naredba za pretresanje odobrava na osnovu usmenog zahtjeva i potpis sudije za prethodni postupak koji izdaje naredbu, b) ako se naredba za pretresanje odobrava na osnovu usmenog zahtjeva, to e se navesti uz naznaenje imena sudije za prethodni postupak koji izdaje naredbu i vremena i mjesta izdavanja, c) d) e) ime, odjel ili rang ovlatene osobe na koju se naredba odnosi, svrha pretresanja, opis osobe koju treba pronai ili opis stvari koje su predmet pretresanja,

f) odreivanje ili opis mjesta, prostorija ili osoba koje se trae, s navoenjem adrese, vlasnitva, imena ili slinog za sigurno utvrivanje identiteta, g) uputstvo da se naredba ima izvriti izmeu 6 sati i 21 sata ili ovlatenje da se naredba moe izvriti u bilo koje vrijeme ako to sud izriito odredi, h) ovlatenje izvritelju naredbe da moe bez prethodne najave ui u prostorije koje se imaju pretresti, ako to sud izriito odredi, i) uputstvo da se naredba i oduzete stvari donesu u sud bez odlaganja,

j) pouku da osumnjieni ima pravo obavijestiti branitelja i da se pretresanje moe izvriti i bez prisustva branitelja, ako to zahtijevaju izuzetne okolnosti. lan 73.

Vrijeme izvrenja naredbe za pretresanje (1) Naredba za pretresanje mora se izvriti najkasnije 15 dana od izdavanja naredbe nakon ega se, bez odlaganja, mora vratiti sudu. (2) Naredba za pretresanje se moe izvriti bilo kojeg dana u sedmici. Naredba se moe izvriti samo u vremenskom periodu od 6 sati do 21 sata, osim ako u naredbi nije izriito dato ovlatenje da se moe izvriti u bilo koje doba dana ili noi, u skladu s lanom 69. stav 2. ovog zakona. lan 74. Postupak izvrenja naredbe za pretresanje (1) Prije poetka pretresanja ovlatena slubena osoba mora dati obavjetenje o svojoj funkciji i razlogu dolaska i predati naredbu za pretresanje osobi kod koje e se ili na kojoj e se izvriti pretresanje. Ako je nakon toga ovlatenoj slubenoj osobi pristup uskraen, moe upotrijebiti silu, u skladu sa zakonom. (2) Prilikom izvravanja naredbe za pretresanje kojom se odreuje pretresanje stana i drugih prostorija, ovlatena slubena osoba nije duna obavijestiti bilo koga o svojoj funkciji i razlozima pretresanja, ve moe odmah ui u stan ili druge prostorije ako su prazni ili ako ovlatena slubena osoba opravdano smatra da su prazni ili ako je ovlatena slubena osoba naredbom izriito ovlatena da ue bez prethodne najave. (3) Vlasnik odnosno korisnik stana i drugih prostorija pozvat e se da bude prisutan pretresanju, a ako je on odsutan - pozvat e se njegov zastupnik ili neko od odraslih lanova domainstva ili susjeda. Ukoliko osoba kod koje se pretresanje ima izvriti nije prisutna, naredba se ostavlja u prostoriji gdje se vri pretresanje, a pretresanje se izvrava i bez njene prisutnosti. (4) Pretresanju stana, ostalih prostorija ili osobe prisustvuju dva punoljetna graanina kao svjedoci. Pretresanju osobe prisustvuju svjedoci istog spola. Pretresanje osobe vri osoba istog spola. Svjedoci e se prije poetka pretresanja upozoriti da paze kako se pretresanje vri, kao i da imaju pravo da prije potpisivanja zapisnika o pretresanju stave svoje prigovore ako smatraju da sadraj zapisnika nije taan. (5) Prilikom vrenja pretresanja slubenih prostorija pozvat e se njihov starjeina ili rukovoditelj da bude prisutan pretresanju. (6) Ako se pretresanje mora preduzeti u vojnom objektu, pisana naredba o pretresanju dostavlja se vojnim vlastima, koje e odrediti najmanje jednu vojnu osobu da bude prisutna pretresanju. lan 75. Izvrenje naredbe za pretresanje osoba Prilikom izvrenja naredbe za pretresanje osoba, ovlatena slubena osoba mora dati obavjetenje o svojoj funkciji i predati naredbu za pretresanje osobi na kojoj e se pretresanje izvriti. Ovlatena slubena osoba moe upotrijebiti silu u skladu sa zakonom. lan 76. Zapisnik o pretresanju

(1) O svakom pretresanju stana, prostorije ili osobe sastavit e se zapisnik koji potpisuje osoba kod koje se ili na kojoj se vri pretresanje i osobe ija je prisutnost obavezna. Prilikom vrenja pretresanja oduzet e se privremeno samo oni predmeti i isprave koji su u vezi sa svrhom pretresanja. U zapisnik e se unijeti i tano opisati predmeti i isprave koje se oduzimaju, a to e se naznaiti i u potvrdi o oduzimanju predmeta koja e se odmah uruiti osobi kojoj su predmeti, odnosno isprave oduzete. (2) Ako se pri pretresanju stana, prostorije, odnosno osobe nau predmeti koji nemaju veze s krivinim djelom zbog kojeg je izdata naredba za pretresanje, ali upuuju na drugo krivino djelo, oni e se opisati u zapisniku i privremeno oduzeti, a o oduzimanju e se odmah izdati potvrda. O tome e se obavijestiti tuitelj. Ti e se predmeti odmah vratiti ako tuitelj ustanovi da nema osnova za pokretanje krivinog postupka, a ne postoji neki drugi zakonski osnov po kojem bi se ti predmeti imali oduzeti. (3) Predmeti upotrijebljeni kod pretresanja kompjutera i slinih ureaja za automatsku obradu podataka vratit e se nakon pretresanja njihovim korisnicima, ako nisu potrebni za daljnje voenje krivinog postupka. Osobni podaci pribavljeni pretresanjem mogu se koristiti samo u svrhe krivinog postupka i izbrisat e se, bez odlaganja, kad ta svrha prestane. lan 77. Oduzimanje predmeta na osnovu naredbe za pretresanje (1) Nakon privremenog oduzimanja predmeta na osnovu naredbe za pretresanje, ovlatena slubena osoba e napisati i potpisati potvrdu u kojoj e navesti oduzete predmete i naziv suda koji je izdao naredbu. (2) Ako je predmet privremeno oduzet od odreene osobe, takva potvrda mora se uruiti toj osobi. Ako je predmet privremeno oduzet iz stana ili prostorije, takva potvrda mora se uruiti vlasniku, stanaru ili korisniku. (3) Nakon oduzimanja predmeta na osnovu naredbe za pretresanje, ovlatena slubena osoba mora, bez odlaganja, vratiti sudu naredbu i predati predmete i spisak oduzetih predmeta. (4) Nakon prijema stvari oduzetih na osnovu naredbe za pretresanje, sud e zadrati predmete pod nadzorom suda do daljnje odluke ili odrediti da predmeti ostanu pod nadzorom podnositelja zahtjeva za izdavanje naredbe ili pod nadzorom ovlatenog izvritelja naredbe. lan 78. Pretresanje bez naredbe i svjedoka (1) Ovlatena slubena osoba moe ui u stan i druge prostorije bez naredbe i bez svjedoka i, po potrebi, izvriti pretresanje ako stanar tog stana to eli, ako neko zove u pomo, ako je potrebno uhvatiti uinitelja krivinog djela koji je zateen na djelu ili radi sigurnosti ljudi i imovine, ako se u stanu ili drugoj prostoriji nalazi osoba koja se po naredbi suda ima pritvoriti ili prinudno dovesti ili koja se tu sklonila od gonjenja. (2) Ovlatena slubena osoba moe pretresti osobu bez naredbe za pretresanje i bez prisutnosti svjedoka: a) b) pri izvrenju naredbe o dovoenju, prilikom lienja slobode,

c)

ako postoji sumnja da ta osoba posjeduje vatreno ili hladno oruje,

d) ako postoji sumnja da e sakriti, unititi ili rijeiti se predmeta koji se trebaju od njega oduzeti i upotrijebiti kao dokaz u krivinom postupku. (3) Nakon izvrenja pretresanja bez naredbe za pretresanje i bez prisustva svjedoka, ovlatena slubena osoba mora odmah podnijeti pisani izvjetaj tuitelju koji e o tome obavijestiti sudiju za prethodni postupak. Izvjetaj mora sadravati razloge pretresanja bez naredbe i svjedoka. Odjeljak 2 - Privremeno oduzimanje predmeta i imovine lan 79. Naredba za oduzimanje predmeta (1) Predmeti koji se po KZFBiH imaju oduzeti ili koji mogu posluiti kao dokaz u krivinom postupku privremeno e se oduzeti i na osnovu sudske odluke e se osigurati njihovo uvanje. (2) Naredbu za oduzimanje predmeta izdaje sud, na prijedlog tuitelja ili na prijedlog ovlatene slubene osobe koja je dobila odobrenje od tuitelja. (3) Naredba za privremeno oduzimanje predmeta sadri: naziv suda, pravni osnov za privremeno oduzimanje predmeta i naznaka predmeta koji podlijeu oduzimanju, ime osobe od koje se oduzimaju predmeti, mjesto oduzimanja predmeta, rok u kojem se predmeti trebaju oduzeti. (4) Oduzimanje predmeta vri ovlatena slubena osoba na osnovu izdate naredbe.

(5) Ko dri takve predmete, duan ih je predati po naredbi suda. Osoba koja ih odbije predati moe se kazniti do 50.000 KM, a u sluaju daljnjeg odbijanja - moe se zatvoriti. Zatvor traje do predaje predmeta ili do zavretka krivinog postupka, a najdue 90 dana. Na isti nain postupit e se prema slubenoj ili odgovornoj osobi u dravnom organu ili pravnoj osobi. (6) Odredbe stava 5. ovog lana odnose se i na podatke pohranjene u kompjuteru ili slinim ureajima za automatsku obradu podataka. Pri njihovom pribavljanju posebno e se voditi rauna o propisima koji se odnose na uvanje tajnosti odreenih podataka. (7) O albi protiv rjeenja kojim je izreena novana kazna ili je nareen zatvor odluuje vijee. alba protiv rjeenja o zatvoru ne zadrava izvrenje rjeenja. (8) Pri oduzimanju predmeta naznait e se gdje su pronaeni i opisat e se, a, po potrebi, i na drugi nain osigurati utvrivanje njihove istovjetnosti. Za oduzete predmete izdat e se potvrda. (9) Mjere iz st. 5. i 6. ovog lana ne mogu se primijeniti prema osumnjienom, odnosno optuenom niti osobama koje su osloboene dunosti svjedoenja. lan 80. Privremeno oduzimanje predmeta bez naredbe

(1) Predmeti iz lana 79. stav 1. ovog zakona mogu se privremeno oduzeti i bez naredbe suda ukoliko postoji opasnost od odlaganja. Ukoliko se osoba koja se pretresa izriito usprotivi oduzimanju predmeta, tuitelj e u roku od 72 sata od izvrenog pretresanja podnijeti zahtjev sudiji za prethodni postupak za naknadno odobrenje oduzimanja predmeta. (2) Ukoliko sudija za prethodni postupak odbije zahtjev tuitelja, oduzeti predmeti se ne mogu koristiti kao dokaz u krivinom postupku. Privremeno oduzeti predmeti e se odmah vratiti osobi od koje su oduzeti. lan 81. Privremeno oduzimanje pisama, telegram i drugih poiljki (1) Privremeno se mogu oduzeti pisma, telegrami i druge poiljke upuene osumnjienom, odnosno optuenom ili one koje on odailje, a koje se nalaze kod preduzea i osoba koje vre poslove pote i telekomunikacija. (2) Poiljke iz stava 1. ovog lana mogu se privremeno oduzeti ako postoje okolnosti zbog kojih se s osnovom moe oekivati da e ove poiljke posluiti kao dokaz u postupku. (3) Naredbu za privremeno oduzimanje poiljki iz stava 1. ovog lana izdaje sudija za prethodni postupak, na prijedlog tuitelja. (4) Naredbu za privremeno oduzimanje poiljki moe izdati i tuitelj ako postoji opasnost od odlaganja, s tim da o njenom potvrivanju odluuje sudija u roku od 72 sata od privremenog oduzimanja poiljki. (5) Ukoliko naredba ne bude potvrena u smislu stava 4. ovog lana te poiljke se ne mogu koristiti kao dokaz u krivinom postupku. (6) Mjere preduzete u skladu s ovim lanom ne mogu se primjenjivati na pisma, telegrame i druge poiljke razmijenjene izmeu osumnjienog, odnosno optuenog i njegovog branitelja. (7) Naredba iz stava 3. ovog lana sadri: podatke o osumnjienom, odnosno optuenom na kojeg se naredba odnosi, nain izvrenja naredbe i vrijeme trajanja mjere, te preduzee koje e izvriti nareenu mjeru. Preduzete mjere mogu trajati najdue tri mjeseca, a iz vanih razloga sudija za prethodni postupak moe produiti trajanje ovih mjera za jo tri mjeseca, s tim da e se preduzete mjere ukinuti im prestanu razlozi za njihovo daljnje preduzimanje. (8) Ukoliko to interesi postupka doputaju, o preduzetim mjerama iz stava 1. ovog lana obavijestit e se osumnjieni, odnosno optueni protiv koga su primijenjene te mjere. (9) Izdate poiljke otvara tuitelj u prisutnosti dva svjedoka. Pri otvaranju e se paziti da se ne povrijedi peat, a omoti i adresa e se sauvati. O otvaranju e se sastaviti zapisnik. (10) Sadraj poiljke ili dijela poiljke e se saopiti osumnjienom, odnosno optuenom, odnosno osobi kojoj je upuena, a dio poiljke ili poiljka predat e se toj osobi, osim ako, izuzetno, tuitelj smatra da bi to imalo tetne posljedice za uspjeno voenje krivinog postupka. Ako je osumnjieni, odnosno optueni odsutan, o upuenoj poiljci obavijestit e se lanovi njegove obitelji. Ako osumnjieni, odnosno optueni nakon toga ne zatrai predaju poiljke, poiljka e se vratiti poiljatelju. lan 82.

Popis privremeno oduzetih predmeta i dokumentacije (1) Nakon privremenog oduzimanja predmeta i dokumen- tacije, u zapisniku e se popisati privremeno oduzeti predmeti i dokumentacija i o tome izdati potvrda. (2) Ako popis predmeta i dokumentacije nije mogu, predmeti i dokumentacija e se staviti u omot i zapeatiti. (3) Predmet koji je oduzet od fizike odnosno pravne osobe ne moe se prodati, pokloniti ili na drugi nain njim raspolagati. lan 83. Pravo albe (1) Osoba od koje se privremeno oduzima predmet i dokumentacija ima pravo albe.

(2) alba iz stava 1. ovog lana ne odlae privremeno oduzimanje predmeta i dokumentacije. (3) Protiv odluke suda kojom se vraaju oduzeti predmeti ili dokumentacija tuitelj ima pravo podnijeti albu. lan 84. uvanje privremeno oduzetih predmeta i dokumentacije Privremeno oduzeti predmeti i dokumentacija pohranjuju se u sudu ili sud na drugi nain osigurava njihovo uvanje. lan 85. Otvaranje i pregled privremeno oduzetih predmeta i dokumentacije (1) Otvaranje i pregled privremeno oduzetih predmeta i dokumentacije vri tuitelj.

(2) O otvaranju privremeno oduzetih predmeta i dokumen- tacije tuitelj je duan obavijestiti osobu ili preduzee od koje su predmeti oduzeti, sudiju za prethodni postupak i branitelja. (3) Pri otvaranju i pregledu oduzetih predmeta i dokumen- tacije mora se voditi rauna da njihov sadraj ne saznaju neovlatene osobe. lan 86. Naredba banci ili drugoj pravnoj osobi (1) Ako postoje osnovi sumnje da je neka osoba poinila krivino djelo koje je povezano s dobivanjem imovinske koristi, sud moe, na osnovu prijedloga tuitelja, narediti da banka ili druga pravna osoba koja vri finansijsko poslovanje dostavi podatke o bankovnim depozitima i drugim finansijskim transakcijama i poslovima te osobe, kao i osoba za koje se osnovano vjeruje da su ukljuene u te finansijske transakcije ili poslove osumnjienog, ako bi takvi podaci mogli biti dokaz u krivinom postupku.

(2) Sud moe, na prijedlog tuitelja, narediti preduzimanje i drugih potrebnih radnji iz lana 130. ovog zakona kako bi se omoguilo utvrivanje i pronalaenje nezakonito pribavljene imovine i prikupljanje dokaza o tome. (3) U hitnim sluajevima tuitelj moe odrediti mjere iz stava 1. ovog lana na osnovu naredbe. O preduzetim mjerama tuitelj odmah obavjetava sud koji moe u roku od 72 sata izdati naredbu. Tuitelj e dobijene podatke zapeatiti dok ne bude izdata sudska naredba. U sluaju da sud ne izda naredbu, tuitelj e podatke vratiti bez prethodnog otvaranja. (4) Sud moe rjeenjem narediti pravnoj ili fizikoj osobi da privremeno obustavi izvrenje finansijske transakcije za koju postoji sumnja da predstavlja krivino djelo, ili da je namijenjena uinjenju krivinog djela, da slui prikrivanju krivinog djela ili prikrivanju dobiti ostvarene krivinim djelom. (5) Rjeenjem iz stava 4. ovog lana sud e odrediti da se finansijska sredstva namijenjena za transakciju iz stava 4. ovog lana i gotovinski iznosi novca domae i strane valute privremeno oduzmu prema lanu 79. stav 1. ovog zakona, pohrane na poseban raun i uvaju do okonanja postupka, odnosno dok se ne steknu uvjeti za njihovo vraanje. (6) Protiv rjeenja iz stava 4. ovog lana albu mogu podnijeti tuitelj, vlasnik finansijskih sredstava ili gotovinskog novca domae i strane valute, osumnjieni, odnosno optueni, kao i pravna ili fizika osoba iz st. 4. i 5. ovog lana. lan 86a. Naredba operateru telekomunikacija (1) Ako postoje osnovi sumnje da je neka osoba poinila krivino djelo, sud moe, na osnovu prijedloga tuitelja ili na prijedlog ovlatenih slubenih osoba koje su dobile odobrenje od tuitelja, narediti da operater telekomunikacija ili drugo pravno lice koje vri pruanje telekomunikacijskih usluga dostavi podatke o koritenju telekomunikacijskih usluga te osobe, ako bi takvi podaci mogli biti dokaz u krivinom postupku ili posluiti u prikupljanju informacija koje mogu biti od koristi u krivinom postupku. (2) U hitnim sluajevima tuitelj moe narediti radnje iz stava (1) ovog lana i dobiveni podaci e se zapeatiti dok ne bude izdata sudska naredba. O preduzetim mjerama tuitelj odmah obavjetava sudiju za prethodni postupak koji moe u roku od 72 sata izdati naredbu. U sluaju da sudija za prethodni postupak ne izda naredbu, tuitelj e podatke vratiti bez prethodnog otvaranja. (3) Radnje iz stava (1) ovog lana mogu se odrediti prema osobi za koju postoje osnovi sumnje da poinitelj, odnosno od poinitelja prenosi informacije u vezi sa krivinim djelom, odnosno da poinitelj koristi njegovo sredstvo telekomunikacije. (4) Operateri telekomunikacija ili druga pravna lica koja pruaju telekomunikacijske usluge duna su tuitelju i policijskim organima omoguiti provoenje mjera iz stava (1) ovog lana.

lan 87. Privremeno oduzimanje imovine radi osiguranja

(1) Sud moe u bilo koje vrijeme u toku postupka donijeti na prijedlog tuitelja privremenu mjeru oduzimanja imovine koja se ima oduzeti po KZFBiH, mjeru zaplijene ili drugu neophodnu privremenu mjeru kako bi se sprijeilo koritenje, otuenje ili raspolaganje tom imovinom. (2) Ovlatena slubena osoba moe, kada postoji opasnost od odlaganja, privremeno oduzeti imovinu iz stava 1. ovog lana, zaplijeniti imovinu ili preduzeti druge neophodne privremene mjere kako bi se sprijeilo bilo kakvo koritenje, otuenje ili raspolaganje tom imovinom. O preduzetim mjerama ovlatena slubena osoba mora odmah obavijestiti tuitelja, a o preduzetim mjerama odluuje od sudije za prethodni postupak u roku od 72 sata. (3) U sluaju da uskrati odobrenje, preduzete mjere e se obustaviti, a oduzeti predmeti i imovina e biti odmah vraeni osobi od koje su oduzeti. lan 88. Vraanje privremeno oduzetih predmeta

(1) Predmeti koji su u toku krivinog postupka privremeno oduzeti vratit e se vlasniku,
odnosno dratelju kada u toku postupka postane oigledno da njihovo zadravanje nije u skladu s lanom 79. ovog zakona, a ne postoje razlozi na njihovo oduzimanje (lan 412.). O zahtjevu za vraanje privremeno oduzetih predmeta sud je duan odluiti, nakon izjanjenja tuitelja i to u roku od najkasnije 15 dana

(2)

Odjeljak 3 - Postupak sa sumnjivim stvarima lan 89. Oglaavanje sumnjivih stvari (1) Nae li se kod osumnjienog, odnosno optuenog tua stvar, a ne zna se ija je, organ koji vodi postupak opisat e tu stvar i opis objaviti na oglasnoj tabli opine na ijem podruju osumnjieni, odnosno optueni ima prebivalite i na ijem je podruju krivino djelo uinjeno. U oglasu e se pozvati vlasnik da se javi organu koji vodi postupak u roku od jedne godine od dana objavljivanja oglasa jer e se inae stvar prodati. Novac dobijen prodajom je prihod budeta Federacije. (2) Ako se radi o stvarima vee vrijednosti objavljivanje se moe izvriti i putem dnevnog lista. (3) Ako je stvar podlona kvarenju ili je njeno uvanje vezano sa znatnim trokovima, ona e se prodati po odredbama koje vae za izvrni postupak, a novac predati na uvanje u sudski depozit. (4) Po odredbi stava 3. ovog lana postupit e se i kad stvar pripada odbjeglom ili nepoznatom uinitelju krivinog djela. lan 90. Odluivanje o sumnjivim stvarima (1) Ako se u toku od jedne godine niko ne javi za stvari ili za novac dobijen od prodaje stvari, donijet e se rjeenje da stvar postaje vlasnitvo Federacije odnosno da je novac prihod budeta Federacije.

(2) Vlasnik stvari ima pravo da u parnici trai povraaj stvari ili novca dobijenog od prodaje stvari. Zastarijevanje ovog prava poinje tei od dana objavljivanja oglasa. Odjeljak 4 - Ispitivanje osumnjienog lan 91. Osnovne odredbe o ispitivanju (1) Ispitivanje osumnjienog u istrazi vri tuitelj ili ovlatena slubena osoba.

(2) Ispitivanje treba vriti tako da se u punoj mjeri potuje linost osumnjienog. Prilikom ispitivanja osumnjienog ne smije se upotrijebiti sila, prijetnja, prevara, narkotici ili druga sredstava koja mogu uticati na slobodu odluivanja i izraavanja volje prilikom davanja izjave ili priznanja. (3) Ako je postupljeno protivno odredbi stava (2) ovog lana, na iskazu osumnjienog ne moe se zasnivati sudska odluka. lan 92. Pouka osumnjienom o njegovim pravima (1) Kad se osumnjieni prvi put ispituje pitat e se za ime i prezime, nadimak, ako ga ima, ime i prezime roditelja, djevojako obiteljsko ime majke, gdje je roen, gdje stanuje, dan, mjesec i godina roenja, koje je narodnosti i iji je dravljanin, jedinstveni matini broj graana dravljanina Bosne i Hercegovine, ime se zanima, kakve su mu obiteljske prilike, je li pismen, kakve je kole zavrio, je li, gdje i kad sluio vojsku odnosno ima li in rezervnog vojnog starjeine, vodi li se u vojnoj evidenciji i kod kojeg organa nadlenog za poslove odbrane, je li odlikovan, kakvog je imovnog stanja, je li, kad i zato osuivan, je li i kad je izreenu kaznu izdrao, da li se protiv njega vodi postupak za koje drugo krivino djelo, a ako je maloljetan, ko mu je zakonski zastupnik. Osumnjieni e se pouiti da je duan odazvati se pozivu i odmah saopiti svaku promjenu adrese ili namjeru da promjeni boravite, a upozorit e se i na posljedice ako po tome ne postupi. (2) Na poetku ispitivanja osumnjienom e se saopiti za koje krivino djelo se tereti i osnove sumnje protiv njega, a pouit e se i o sljedeim pravima: a) da nije duan iznijeti svoju odbranu, niti odgovarati na postavljena pitanja,

b) da moe uzeti branitelja po svom izboru koji moe biti prisutan njegovom ispitivanju, kao i da ima pravo na branitelja bez naknade u sluajevima predvienim ovim zakonom, c) da se moe izjasniti o djelu koje mu se stavlja na teret i iznijeti sve injenice i dokaze koji mu idu u korist i ako to uini u prisustvu branitelja da je takav njegov iskaz doputen kao dokaz na glavnoj raspravi i da bez njegove saglasnosti moe biti proitan i koriten na glavnoj raspravi, d) da ima pravo u toku istrage razmatrati spise i razgledati pribavljene predmete koji mu idu u korist, osim ako je rije o spisima i predmetima ije bi otkrivanje moglo dovesti u opasnost cilj istrage, e) da ima pravo na besplatne usluge prevoditelja ako ne razumije ili ne govori jezik koji se koristi prilikom ispitivanja.

(3) Osumnjieni se moe dobrovoljno odrei prava navedenih u stavu 2. ovog lana, ali njegovo ispitivanje ne moe zapoeti ukoliko se i dok se njegova izjava o odricanju ne zabiljei u zapisnik i dok ne bude potpisana od osumnjienog. Osumnjieni se ni pod kojim okolnostima ne moe odrei prava na prisustvo branitelja, ako je njegova odbrana obavezna u skladu s ovim zakonom. (4) U sluaju da se osumnjieni odrekao prava da uzme branitelja, a kasnije izrazi elju da uzme branitelja, ispitivanje e se odmah prekinuti i ponovo e se nastaviti kada osumnjieni dobije branitelja ili mu se branitelj postavi ili ako osumnjieni izrazi elju da nastavi da odgovara na pitanja. (5) Ako se osumnjieni dobrovoljno odrekne prava da ne odgovara na postavljena pitanja mora mu se i u tom sluaju omoguiti da se izjasni o svim injenicama i dokazima koji mu idu u korist. (6) Ako je postupljeno protivno odredbama ovoga lana, na iskazu osumnjienog ne moe se zasnivati sudska odluka. lan 93. Nain ispitivanja osumnjienog (1) O svakom ispitivanju osumnjienog sainjava se zapisnik. Bitni dijelovi iskaza unijet e se doslovno u zapisnik. Nakon to je zapisnik sainjen, osumnjienom e se proitati zapisnik i predati kopija zapisnika. (2) Ispitivanje osumnjienog, po pravilu, se snima na audio ili videotraku, pod sljedeim uvjetima: a) da je osumnjieni obavijeten na jeziku koji govori i razumije da se ispitivanje snima na audio ili videotraku, b) u sluaju prekida ispitivanja, razlog i vrijeme prekida e se naznaiti u snimku, kao i vrijeme nastavljanja i zakljuenja ispitivanja, c) na kraju ispitivanja osumnjieni e dobiti mogunost da pojasni sve to je rekao i da doda sve to eli, d) zapis s trake e se prepisati nakon zavretka ispitivanja, a kopija prijepisa uruit e se osumnjienom zajedno s kopijom snimljene trake ili ako je koritena aparatura za istovremeno pravljenje veeg broja snimaka, uruit e mu se jedna od originalno snimljenih traka, e) poto se napravi kopija originalne trake u svrhu prijepisa, originalno snimljena traka ili jedna od originalno snimljenih traka e se zapeatiti u prisustvu osumnjienog, s ovjerom potpisa organa krivinog postupka i osumnjienog. lan 94. Ispitivanje preko tumaa Ispitivanje osumnjienog obavit e se preko tumaa u sluajevima iz lana 101. ovog zakona. Odjeljak 5 - Sasluanje svjedoka

lan 95. Poziv za sasluanje svjedoka (1) Svjedoci se sasluavaju kada postoji vjerovatnoa da e svojim iskazom moi dati obavijesti o krivinom djelu, uinitelju i o drugim vanim okolnostima. (2) Poziv za svjedoenje dostavlja tuitelj, odnosno sud. Pozivanje kao svjedoka maloljetne osobe koja nije navrila esnaest godina ivota vri se preko roditelja, odnosno zakonskog zastupnika, osim ako to nije mogue zbog potrebe da se hitno postupa ili drugih okolnosti. (3) Svjedoci koji se zbog starosti, bolesti ili tekih tjelesnih mana ne mogu odazvati pozivu mogu se sasluati u svom stanu, bolnici ili na drugom mjestu. (4) U pozivu se svjedok obavjetava da se poziva u svojstvu svjedoka, o mjestu i vremenu kada se treba odazvati pozivu, kao i o posljedicama neodazivanja pozivu. (5) Ukoliko se svjedok ne odazove pozivu, niti svoj izostanak opravda sud moe izrei novanu kaznu do 5.000 KM ili narediti prinudno dovoenje. (6) Naredbu za dovoenje svjedoka izvrava sudska policija. Izuzetno, naredbu moe izdati i tuitelj ukoliko uredno pozvani svjedok ne doe, a svoj izostanak ne opravda, s tim da ovu naredbu mora odobriti sudija za prethodni postupak u roku od 24 sata od izdavanja naredbe. (7) Ukoliko svjedok, koji je upozoren na posljedice, bez zakonskih razloga odbije da svjedoi, sud moe, na prijedlog tuitelja, donijeti rjeenje o kanjavanju svjedoka novanom kaznom do 30.000 KM. Protiv ovog rjeenja doputena je alba koja ne zadrava izvrenje. (8) O albi protiv rjeenja iz st. (5) i (7) ovog lana odluuje vijee (lan 25. stav 6). lan 96. Osobe koje ne mogu biti sasluane kao svjedoci (1) Ne moe se sasluati kao svjedok: a) osoba koja bi svojim iskazom povrijedila dunost uvanja dravne, vojne ili slubene tajne dok je nadleni organ ne oslobodi te dunosti, b) branitelj osumnjienog, odnosno optuenog u pogledu injenica koje su mu postale poznate u svojstvu branitelja, c) osoba koja bi svojim iskazom povrijedila dunost uvanja profesionalne tajne (vjerski slubenik, odnosno ispovjed- nik, novinar u svrhu zatite izvora informacija, advokat, biljenik, lijenik, babica i dr.), osim ako je osloboena te dunosti posebnim propisom ili izjavom osobe u iju je korist ustanovljeno uvanje tajne, d) maloljetna osoba koja, s obzirom na uzrast i duevnu razvijenost nije sposobna shvatiti znaaj prava da ne mora svjedoiti. (2) Ako je kao svjedok sasluana osoba koja moe odbiti svjedoenje, a nije na to upozorena ili se nije izriito odrekla tog prava ili to upozorenje i odricanje nije uneseno u zapisnik, na takvom iskazu se ne moe zasnivati sudska odluka.

lan 97. Osobe koje mogu odbiti svjedoenje (1) a) Svjedoenje mogu odbiti: brani, odnosno vanbrani drug osumnjienog, odnosno optuenog,

b) roditelj ili dijete, usvojitelj ili usvojenik osumnjienika odnosno optuenika.

(2) Organ koji vodi postupak duan je da osobe iz stava 1. ovog lana, prije njihovog sasluanja ili im sazna za njihov odnos prema osumnjienom, odnosno optuenom upozori da mogu odbiti svjedoenje. Upozorenje i odgovor se unose u zapisnik. (3) Osoba koja moe odbiti svjedoenje prema jednom od osumnjienih, odnosno optuenih moe odbiti svjedoenje i prema ostalim osumnjienim, odnosno optuenim ako se njen iskaz prema prirodi stvari ne moe ograniiti samo na ostale osumnjiene, odnosno optuene. (4) Ako je kao svjedok sasluana osoba koja moe odbiti svjedoenje ili je sasluana osoba koja nije upozorena da moe odbiti svjedoenje ili to upozorenje nije uneseno u zapisnik, na takvom iskazu se ne moe zasnivati sudska odluka. lan 98. Pravo svjedoka da ne odgovara na pojedina pitanja (1) Svjedok ima pravo da ne odgovara na pojedina pitanja ako bi ga istinit odgovor izloio krivinom gonjenju. (2) Svjedok koji koristi pravo iz stava 1. ovog lana odgovorit e na ta pitanja ako mu se da imunitet. (3) Imunitet se daje odlukom glavnog tuitelja.

(4) Svjedok koji je dobio imunitet i koji je svjedoio nee se krivino goniti osim ako je dao lani iskaz. (5) Svjedoku se odlukom suda za savjetnika odreuje advokat za vrijeme trajanja sasluanja, ukoliko je oito da sam nije u stanju da koristi svoja prava u vrijeme sasluanja i ako njegovi interesi ne mogu biti zatieni na drugi nain. lan 99. Nain sasluanja, suoenje i prepoznavanje (1) Svjedoci se sasluavaju pojedinano i u odsustvu drugih svjedoka.

(2) U toku postupka svjedok se moe suoiti s drugim svjedocima i osumnjienim, odnosno optuenim ako se njihovi iskazi ne slau u pogledu vanih injenica. (3) Ako je potrebno da se utvrdi poznaje li svjedok osobu ili predmet trait e se od njega prvo da ih opie ili da navede znakove po kojima se razlikuju, pa e mu se tek poslije

pokazati radi prepoznavanja i to zajedno s drugim njemu nepoznatim osobama, odnosno ako je to mogue - zajedno s predmetima iste vrste. (4) Ako prepoznavanje nije mogue u skladu sa stavom (3) ovog lana, prepoznavanje e se izvriti na osnovu prepoznavanja fotografija te osobe ili predmeta postavljenih meu fotografijama svjedoku nepoznatih osoba ili predmeta iste vrste. lan 100. Tok sasluanja svjedoka (1) Svjedok je duan odgovore davati usmeno.

(2) Svjedok e se prethodno opomenuti da je duan govoriti istinu i da ne smije nita preutjeti, a zatim e se upozoriti da davanje lanog iskaza predstavlja krivino djelo. Svjedok e se i upozoriti da nije duan odgovarati na pitanja predviena u lanu 98. stav (1) ovog Zakona i ovo upozorenje e se unijeti u zapisnik. (3) Poslije toga svjedok e se pitati za ime i prezime, ime oca ili majke, zanimanje, boravite, mjesto i godinu roenja i njegov odnos s osumnjienim, odnosno optuenim i osteenim. Svjedok e se upozoriti da je duan da o promjeni adrese ili boravita obavijestiti tuitelja, odnosno sud. (4) Prilikom sasluanja maloljetne osobe, naroito ako je ona oteena krivinim djelom, postupit e se obazrivo da sasluanje ne bi tetno utjecalo na psihiko stanje maloljetnika. Sasluanje maloljetne osobe izvrit e se uz pomo psihologa, pedagoga ili druge strune osobe. (5) Oteenog krivinim djelom nije doputeno ispitivati o njegovom seksualnom ivotu prije izvrenog krivinog djela, a ako je takvo ispitivanje obavljeno - na takvom iskazu ne moe se zasnivati sudska odluka. (6) S obzirom na ivotnu dob, tjelesno i duevno stanje ili druge opravdane interese svjedok se moe sasluati putem tehnikih ureaja za prijenos slike i zvuka na nain da mu stranke i branitelj mogu postavljati pitanja bez prisustva u prostoriji gdje se svjedok nalazi. Za potrebe takvog ispitivanja moe se odrediti struna osoba. (7) Poslije opih pitanja svjedok se poziva da iznese sve to mu je o predmetu poznato, a zatim e mu se postavljati pitanja radi provjeravanja, dopune i razjanjenja. Prilikom sasluanja svjedoka nije doputeno sluiti se obmanom niti postavljati takva pitanja u kojima je ve sadrano kako bi trebalo odgovoriti. (8) Svjedok e se uvijek pitati otkud mu je poznato ono o emu svjedoi.

(9) Svjedoci se mogu suoiti ako se njihovi iskazi ne slau u pogledu vanih injenica. Suoeni e se o svakoj okolnosti o kojoj se njihovi iskazi meusobno ne slau ponaosob sasluati i njihov e se odgovor unijeti u zapisnik. Istodobno se mogu suoiti samo dva svjedoka. (10) Oteeni koji se sasluava kao svjedok pitat e se da li eli da u krivinom postupku ostvaruje imovinskopravni zahtjev. lan 101. Sasluanje svjedoka preko tumaa

(1)

Ako je svjedok gluh ili nijem njegovo sasluanje vri se preko tumaa.

(2) Ako je svjedok gluh, postavit e mu se pitanja pismeno, a ako je nijem, pozvat e se da pisano odgovara. Ako se sasluanje ne moe obaviti na ovaj nain pozvat e se kao tuma osoba koja se s svjedokom moe sporazumjeti. (3) Ako tuma nije ranije zaklet, poloit e zakletvu da e vjerno prenijeti pitanja koja se svjedoku upuuju i izjave koje on bude davao. lan 102. Zakletva, odnosno izjava svjedoka (1) Ako su ispunjeni uvjeti za sasluanje, sud moe zahtijevati od svjedoka da prije svjedoenja poloi zakletvu, odnosno da izjavu. (2) Prije glavnog pretresa svjedok moe poloiti zakletvu, odnosno dati izjavu samo ako postoji bojazan da zbog bolesti ili zbog drugih razloga nee moi doi na glavni pretres. Zakletva se polae, odnosno izjava se daje pred sudijom, odnosno predsjednikom vijea. Razlog zbog kojeg je poloena zakletva, odnosno data izjava navest e se u zapisniku. (3) Tekst zakletve, odnosno izjave glasi: " Zaklinjem se - izjavljujem da u o svemu to pred sudom budem pitan govoriti istinu i da nita od onoga to mi je poznato neu preutjeti." (4) Svjedok zakletvu polae, odnosno izjavu daje usmeno, itanjem njenog teksta ili potvrdnim odgovorom nakon sasluanog sadraja teksta zakletve, odnosno izjave koju je proitao sudija, odnosno predsjednik vijea. Nijemi svjedoci koji znaju da itaju i piu potpisuju tekst zakletve, odnosno izjave, a gluhi ili nijemi svjedoci koji ne znaju ni da itaju ni da piu - zaklinju se, odnosno daju izjavu uz pomo tumaa. (5) Odbijanje i razlozi odbijanja svjedoka da poloi zakletvu, odnosno da izjavu unijet e se u zapisnik. lan 103. Osobe koje ne polau zakletvu, odnosno ne daju izjavu Ne smiju se zaklinjati, odnosno davati izjavu osobe koje nisu punoljetne u trenutku sasluanja, za koje je dokazano ili za koje postoji osnovana sumnja da su uinile ili uestvovale u krivinom djelu zbog koga se sasluavaju ili koje zbog duevnog stanja ne mogu da shvate znaaj zakletve, odnosno izjave. lan 104. Snimanje sasluanja svjedoka audio ili audiovizuelnim sredstvima Sasluanje svjedoka se moe snimati audio ili audiovizuelnim sredstvima u svim fazama postupka. Sasluanje se mora snimiti u sluajevima kada se radi o maloljetnim osobama koje nisu navrile esnaest godina ivota i koje su oteene krivinim djelom, kao i ako postoje osnove za bojazan da se svjedok nee moi sasluati na glavnom pretresu. lan 105. Zatieni svjedok

Na poloaj zatienog svjedoka u postupku pred sudom, primjenjuju se odredbe posebnog zakona. Odjeljak 6 - Uviaj i rekonstrukcija lan 106. Preduzimanje uviaja Uviaj se preduzima kada je za utvrivanje neke vane injenice u postupku potrebno neposredno opaanje. lan 107. Rekonstrukcija dogaaja (1) Radi provjeravanja izvedenih dokaza ili utvrivanja injenica koje su od znaaja za razjanjenje stvari organ koji vodi postupak moe odrediti rekonstrukciju dogaaja koja se vri tako to se ponavljaju radnje ili situacije u uvjetima pod kojima se prema izvedenim dokazima dogaaj desio. Ako su u iskazima pojedinih svjedoka ili osumnjienih, odnosno optuenih radnje ili situacije razliito prikazane rekonstrukcija dogaaja e se, po pravilu, posebno izvriti sa svakim od njih. (2) Rekonstrukcija se ne smije vriti na nain kojim se vrijea javni red i moral ili se dovodi u opasnost ivot ili zdravlje ljudi. (3) Prilikom rekonstrukcije mogu se, po potrebi, ponovno izvesti pojedini dokazi. lan 108. Pomo vjetaka i strune osobe (1) Uviaj i rekonstrukcija dogaaja vre se uz pomo strune osobe kriminalistikotehnike ili druge struke koja e pomoi u pronalaenju, osiguranju ili opisivanju tragova, izvriti potrebna mjerenja i snimanja, sainiti skicu i fotodokumentaciju ili prikupiti i druge podatke. (2) Na uviaj ili rekonstrukciju moe se pozvati i vjetak ako bi njegova prisutnost bila od koristi za davanje nalaza i miljenja. Odjeljak 7 - Vjetaenje lan 109. Odreivanje vjetaenja Vjetaenje se odreuje kada za utvrivanje ili ocjenu neke vane injenice treba pribaviti nalaz i miljenje osoba koje raspolau potrebnim strunim znanjem. Ako nauno, tehniko, ili druga struna znanja mogu pomoi sudu da ocijeni dokaze ili razjasni sporne injenice, vjetak kao posebna vrsta svjedoka moe svjedoiti davanjem nalaza o injenicama i miljenja koje sadri ocjenu o injenicama. lan 110. Naredba o vjetaenju

(1) Pisanu naredbu za vjetaenje izdaje tuitelj ili sud. U naredbi e se navesti injenice o kojima se vri vjetaenje. (2) Ako za odreenu vrstu vjetaenja postoji struna ustanova ili se vjetaenje moe izvesti u okviru dravnog organa, takva vjetaenja, a posebno sloenija, povjerit e se, po pravilu, takvoj ustanovi, odnosno organu. U tom sluaju ta ustanova, odnosno organ odreuje jednog ili vie strunjaka koji e izvriti vjetaenje. lan 111. Dunosti vjetaka kojeg je odredio tuitelj, odnosno sud Osoba koju tuitelj, odnosno sud odredi za vjetaka duna je tuitelju, odnosno sudu dostaviti svoj izvjetaj koji sadri sljedee: dokaze koje je pregledao, obavljene testove, nalaz i miljenje do kojeg je doao i sve druge relevantne podatke koje vjetak smatra potrebnim za pravednu i objektivnu analizu. Vjetak e detaljno obrazloiti kako je doao do odreenog miljenja. lan 112. Ko ne moe biti vjetak (1) Za vjetaka se ne moe odrediti osoba koja ne moe biti sasluana kao svjedok (lan 96.) ili osoba koja je osloboena od dunosti svjedoenja (lan 97.), kao ni osoba prema kojoj je krivino djelo uinjeno, a ako je takva osoba odreena - na njenom nalazu i miljenju ne moe se zasnivati sudska odluka. (2) Razlog za izuzee vjetaka (lan 44.) postoji i za osobu koja je zajedno s osumnjienim, odnosno optuenim ili oteenim u radnom odnosu u istom organu, preduzeu ili drugoj pravnoj osobi ili kod samostalnog privrednika (obrtnik), kao i za osobu koja je u radnom odnosu kod oteenog ili osumnjienog, odnosno optuenog. (3) Za vjetaka se nee uzeti osoba koja je sasluana kao svjedok. lan 113. Postupak vjetaenja (1) Vjetaenjem rukovodi organ koji je naredio vjetaenje. Prije poetka vjetaenja pozvat e se vjetak da predmet vjetaenja paljivo razmotri, da tano navede sve to zapazi i utvrdi i da svoje miljenje iznese nepristrasno i u skladu s pravilima nauke i vjetine. Posebno e se upozoriti da je lano vjetaenje krivino djelo. (2) Prilikom davanja nalaza i miljenja o predmetu koji se pregleda, vjetak e se oslanjati na dokaze na koje su mu ukazale ovlatene slubene osobe, tuitelj ili sud. Vjetak moe svjedoiti samo o injenicama koje proizlaze iz njegovog neposrednog saznanja, osim ako se prilikom pripreme svog nalaza i miljenja nije koristio informacijama na koje bi se opravdano oslanjali ostali strunjaci iste struke. (3) Vjetaku se mogu davati razjanjenja, a moe mu se dopustiti i da razmatra spise. Vjetak moe predloiti da se izvedu dokazi ili pribave predmeti i podaci koji su od vanosti za davanje njegovog nalaza i miljenja. Ako prisustvuje uviaju, rekonstrukciji dogaaja ili drugoj istranoj radnji vjetak moe predloiti da se razjasne pojedine okolnosti ili da se osobi koja se sasluava postave pojedina pitanja. lan 114.

Pregledanje predmeta vjetaenja (1) Vjetak pregleda predmete vjetaenja na mjestu gdje se oni nalaze osim ako su za vjetaenje potrebna dugotrajna ispitivanja ili ako se ispitivanja vre u ustanovi, odnosno organu ili ako to zahtijevaju razlozi morala. (2) Ako je u okviru vjetaenja potrebno izvriti analizu neke materije, vjetaku e se, ako je to mogue, staviti na raspolaganje samo dio te materije, a ostatak e se u potrebnoj koliini sauvati za sluaj naknadnih analiza. lan 115. Dostavljanje nalaza i miljenja Vjetak dostavlja nalaz i miljenje, kao i radni materijal, skice i zabiljeke organu koji ga je odredio. lan 116. Vjetaenje u strunoj ustanovi ili dravnom organu (1) Ako se vjetaenje povjerava strunoj ustanovi, odnosno organu, tuitelj, odnosno sud e upozoriti tu ustanovu ili organ koji vri vjetaenje da u davanju nalaza i miljenja ne moe uestvovati osoba iz lana 112. ovog zakona ili osoba za koju postoje razlozi za izuzee od vjetaenja predvieni u ovom zakonu, a bit e upozoren i na posljedice davanja lanog nalaza i miljenja. (2) Strunoj ustanovi, odnosno dravnom organu stavit e se na raspolaganje materijal potreban za vjetaenje, a ako je potrebno, postupit e se u skladu s postupkom odreenim odredbom lana 113. ovog zakona. (3) Pisani nalaz i miljenje osoba koje su izvrile vjetaenje dostavlja struna ustanova, odnosno dravni organ. lan 117. Pregled, obdukcija i ekshumacija tijela (1) Pregled i obdukcija lea preduzet e se uvijek kad u nekom smrtnom sluaju postoji sumnja da je smrt uzrokovana krivinim djelom ili u vezi sa poinjenjem krivinog djela. Ako je le ve zakopan, odredit e se ekshumacija u cilju njegovog pregleda i obdukcije. (2) Pri pregledu i obdukciji lea poduzet e se potrebne mjere da se ustanovi identitet lea i u tom cilju posebno e se opisati podaci o vanjskim i unutarnjim tjelesnim osobinama lea. lan 118. Pregled i obdukcija lea izvan specijalizirane medicinske ustanove (1) Specijalizirana medicinska ustanova vri pregled i obdukciju lea.

(2) Kad se vjetaenje ne vri u specijaliziranoj medicinskoj ustanovi, pregled i obdukciju lea vri lijenik specijalista sudske medicine. Tim vjetaenjem upravlja tuitelj o emu vodi zapisnik. Sastavni dio zapisnika je nalaz i miljenje vjetaka..

(3) Za vjetaka se ne moe odrediti lijenik koji je lijeio umrlog. Meutim, lijenik koji je lijeio umrlog moe se sasluati kao svjedok, radi davanja razjanjenja o toku i okolnostima bolesti umrlog. lan 119. Izvjetaj o pregledu i obdukciji (1) Vjetak sudske medicine e u svom nalazu i miljenju navesti uzrok i vrijeme kada je smrt nastupila. (2) Ako je na leu naena bilo kakva povreda utvrdit e se da li je tu povredu nanio ko drugi i ako jeste, ime, na koji nain, koliko vremena prije nego to je smrt nastupila i da li je ona prouzrokovala smrt. Ako je na leu naeno vie povreda utvrdit e se da li je svaka povreda nanesena istim sredstvom i koja je povreda prouzrokovala smrt, a ako je vie smrtonosnih povreda, koja je od njih ili koje od njih su svojim zajednikim djelovanjem bile uzrok smrti. (3) U sluaju iz stava 2. ovog lana naroito e se utvrditi da li je smrt prouzrokovana samom vrstom i opom prirodom povrede ili zbog osobnog svojstva ili naroitog stanja organizma povrijeenog ili zbog sluajnih okolnosti ili okolnosti pod kojim je povreda nanijeta. (4) Vjetak je duan da obrati panju na naeni bioloki materijal (krv, pljuvaka, sperma, urin i dr.) i da ga opie i sauva za bioloko vjetaenje - ako ono bude odreeno. lan 120. Pregled i obdukcija zaetka i novoroeneta (1) Pri pregledu i obdukciji zaetka treba posebno utvrditi njegovu starost, sposobnost za vanmaterini ivot i uzrok smrti. (2) Pri pregledu i obdukciji lea novoroeneta posebno e se utvrditi da li je roeno ivo ili mrtvo, da li je bilo sposobno za ivot, koliko je dugo ivjelo, kao i vrijeme i uzrok smrti. lan 121. Toksikoloko ispitivanje (1) Ako postoji sumnja o trovanju, sumnjive materije koje su naene u leu ili na drugom mjestu e se uputiti na vjetaenje ustanovi ili dravnom organu koji vre toksikoloka ispitivanja. (2) Pri pregledu sumnjivih materija posebno e se utvrditi vrsta, koliina i djelovanje naenog otrova, a ako se radi o pregledu materija uzetih iz lea, po mogunosti i koliina upotrijebljenog otrova. lan 122. Vjetaenje tjelesnih povreda (1) Vjetaenje tjelesnih povreda vri se, po pravilu, pregledom povrijeenog, a ako to nije mogue ili nije potrebno - na osnovu medicinske dokumentacije ili drugih podataka u spisima.

(2) Poto tano opie povrede vjetak e dati miljenje, naroito o vrsti i teini svake pojedine povrede i njihovom ukupnom djelovanju, s obzirom na njihovu prirodu ili posebne okolnosti sluaja, kakvo djelovanje te povrede obino proizvode, a kakvo su u konkretnom sluaju proizvele i ime su povrede nanesene i na koji nain. lan 123. Tjelesni pregled i druge radnje (1) Tjelesni pregled poduzet e se i bez pristanka osum- njienog, odnosno optuenog ako je potrebno da se utvrde injenice vane za krivini postupak. Tjelesni pregled drugih osoba moe se bez njihovog pristanka preduzeti samo onda ako se mora utvrditi da li se na njihovom tijelu nalazi odreen trag ili posljedica krivinog djela. (2) Uzimanje krvi i druge lijenike radnje koje se po pravilima medicinske nauke preduzimaju radi analize i utvrivanja drugih vanih injenica za krivini postupak, mogu se preduzeti i bez pristanka osobe koja se pregleda - ako zbog toga ne bi nastupila kakva teta po njeno zdravlje. (3) Preduzimanje tjelesnog pregleda osumnjienog, odnosno optuenog i druge radnje u vezi s tim nareuje sud, a ako postoji opasnost od odlaganja - tuitelj. (4) Nije doputeno da se prema osumnjienom, odnosno optuenom ili svjedoku primijene medicinske intervencije ili da im se daju takva sredstva kojima bi se uticalo na njihovu volju pri davanju iskaza. (5) Ako je postupljeno protivno odredbama ovoga lana na tako pribavljenom dokazu ne moe se zasnivati sudska odluka. lan 124. Psihijatrijsko vjetaenje (1) Ako se pojavi sumnja da je iskljuena ili smanjena uraunljivost osumnjienog, odnosno optuenog, ili da je osumnjieni, odnosno optueni uinio krivino djelo zbog ovisnosti od alkohola ili opojnih droga, ili da zbog duevnih smetnji nije sposoban uestvovati u postupku, odredit e se psihijatrijsko vjetaenje. (2) Ako se u toku istrage osumnjieni dobrovoljno ne podvrgne psihijatrijskom pregledu radi vjetaenja ili ako je prema miljenju vjetaka potrebno due posmatranje, osumnjieni e se poslati na psihijatrijski pregled, odnosno na posmatranje u odgovarajuu zdravstvenu ustanovu. Rjeenje o tome donosi sudija za prethodni postupak na prijedlog tuitelja. Posmatranje ne moe trajati due od dva mjeseca. (3) Ako vjetaci ustanove da je duevno stanje osumnjienog, odnosno optuenog poremeeno utvrdit e prirodu, vrstu, stepen i trajnost poremeenosti i dati svoje miljenje o tome kakav je uticaj takvo duevno stanje imalo i kakav jo ima na shvatanje i postupke osumnjienog, odnosno optuenog, kao i da li je i u kojoj mjeri poremeaj duevnog stanja postojao u vrijeme uinjenja krivinog djela. (4) Ako se u zdravstvenu ustanovu upuuje osumnjieni, odnosno optueni koji se nalazi u pritvoru, sudija e obavijestiti tu ustanovu o razlozima zbog kojih je odreen pritvor da bi se preduzele mjere potrebne za osiguranje svrhe pritvora. (5) Vrijeme provedeno u zdravstvenoj ustanovi uraunat e se osumnjienom, odnosno optuenom u pritvor, odnosno u kaznu, ako bude izreena.

lan 125. Vjetaenje poslovnih knjiga (1) Kad je potrebno da se preduzme vjetaenje poslovnih knjiga, organ pred kojim se vodi postupak duan je vjetacima naznaiti u kom pravcu i u kom opsegu treba vriti vjetaenje i koje injenice i okolnosti treba utvrditi. (2) Ako je za preduzimanje vjetaenja poslovnih knjiga preduzea, drugih pravnih osoba ili samostalnog privrednika nuno da se prethodno sredi njihovo knjigovodstvo, trokovi oko sreivanja knjigovodstva padaju na njihov teret. (3) Naredbu o sreivanju knjigovodstva donosi organ koji vodi postupak, na osnovu obrazloenog pisanog izvjetaja vjetaka kojem je nareeno vjetaenje poslovnih knjiga. U naredbi e se naznaiti i iznos koji je pravna osoba, odnosno samostalni privrednik duan poloiti organu koji vodi postupak kao predujam za trokove oko sreivanja knjigovodstva. (4) Naplata trokova, ukoliko njihov iznos nije bio predujmljen, vri se u korist organa koji je unaprijed isplatio trokove i nagradu vjetacima. lan 126. Analize dezoksiribonukleinske kiseline Analizu dezoksiribonukleinske kiseline (u daljem tekstu: DNK) moe vriti iskljuivo ustanova specijalizirana za ovu vrstu vjetaenja. lan 127. Kada se vri analiza DNK Analiza DNK moe se vriti ukoliko je to neophodno potrebno za odreivanje identiteta ili injenice da li otkriveni tragovi materija potiu od osumnjienog, odnosno optuenog ili oteenog. lan 128. Koritenje rezultata analize DNK u drugim krivinim postupcima U cilju utvrivanja identiteta osumnjienog, odnosno optuenog s njegovog tijela mogu se uzeti elije radi analize DNK. Podaci dobijeni na ovaj nain mogu se koristiti i u drugim krivinim postupcima protiv iste osobe. lan 129. Registar izvrenih analiza DNK i zatita podataka (1) Sve izvrene analize DNK vode se u posebnom registru u federalnom ministarstvu nadlenom za zdravstvo, ako posebnim zakonom nije drugaije odreeno. (2) Federalni ministar pravde donosi Pravilnik o nainu prikupljanja i uzimanju uzoraka biolokog materijala za potrebe DNK analize u krivinom postupku, o nainu pakiranja prikupljenog biolokog materijala, uvanja, obrade i pohrane uzoraka i dobivenih rezultata DNK analize u Federaciji.

(3) Zatita podataka dobijenih analizama iz stava 1. ovog lana ureuje se posebnim zakonom. GLAVA IX - POSEBNE ISTRANE RADNJE lan 130. Vrste posebnih istranih radnji i uvjeti za njihovu primjenu (1) Protiv osobe za koju postoje osnovi sumnje da je sama ili s drugim osobama uestvovala ili uestvuje u uinjenju krivinog djela iz lana 131. ovog zakona mogu se odrediti posebne istrane radnje ako se na drugi nain ne mogu pribaviti dokazi ili bi njihovo pribavljanje bilo povezano s nesrazmjernim tekoama. (2) a) b) c) Istrane radnje iz stava 1. ovog lana su: nadzor i tehniko snimanje telekomunikacija, pristup kompjuterskim sistemima i kompjutersko sravnjenje podataka, nadzor i tehniko snimanje prostorija,

d) tajno praenje i tehniko snimanje osoba, transportnih sredstava i predmeta koji stoje u vezi sa njima, e) f) g) koritenje prikrivenih istraitelja i koritenje informatora, simulirani i kontrolirani otkup predmeta i simulirano davanje potkupnine, nadzirani prijevoz i isporuka predmeta krivinog djela.

(3) Istrane radnje iz stava 2. take a) ovog lana mogu se odrediti i prema osobi za koju postoje osnovi sumnje da uinitelju, odnosno od uinitelja krivinog djela iz lana 131. ovog zakona prenosi informacije u vezi s krivinim djelom, odnosno da uinitelj koristi njeno sredstvo telekomunikacije. (4) Na razgovore osobe iz stava 1. ovog lana i njenog branitelja shodno se primjenjuju odredbe o komunikaciji osumnjienog i branitelja. (5) Pri izvravanju istranih radnji iz stava 2. ta. e) i f) ovog lana, policijski organi ili druge osobe ne smiju preduzimati aktivnosti koje predstavljaju podstrekavanje na uinjenje krivinog djela. Ako su takve aktivnosti preduzete, ta okolnost iskljuuje krivino gonjenje podstrekavane osobe za krivino djelo izvreno u vezi s ovim radnjama. (6) Prikriveni istraitelj je posebno obuena ovlatena osoba koja istrauje pod izmijenjenim identitetom. Prikriveni istraitelj smije pod svojim izmijenjenim identitetom uestvovati u pravnom prometu. Ukoliko je to nuno za formiranje i odravanje tog identiteta mogu se izraditi, izmijeniti ili koristiti odgovarajui dokumenti. lan 131. Krivina djela za koja se mogu odrediti posebne istrane radnje Istrane radnje iz lana 130. stav 2. ovog zakona mogu se odrediti za krivina djela za koja se moe izrei kazna zatvora od tri godine ili tea kazna.

lan 132. Nadlenost za odreivanje i trajanje istranih radnji (1) Istrane radnje iz lana 130. stav 2. ovog zakona odreuje naredbom sudija za prethodni postupak, na obrazloeni prijedlog tuitelja koji sadri: podatke o osobi protiv koje se radnja preduzima, osnove sumnje iz lana 130. stava 1. ili 3. ovog zakona, razloge za njeno preduzimanje i ostale bitne okolnosti koje zahtijevaju preduzimanje radnji, navoenje radnje koja se zahtijeva i nain njenog izvoenja, obim i trajanje radnje. Naredba sadri iste podatke kao i prijedlog tuitelja, kao i utvrivanje trajanja nareene radnje. (2) Izuzetno, ako se pisana naredba ne moe dobiti na vrijeme i ako postoji opasnost od odlaganja moe se zapoeti s izvravanjem mjere iz lana 130. ovog zakona i na osnovu usmene naredbe sudije za prethodni postupak. Pisana naredba sudije za prethodni postupak mora biti pribavljena u roku od 24 sata od izdavanja usmene naredbe. (3) Istrane radnje iz lana 130. stava 2. ta. od a) do d) i g) ovog zakona, mogu trajati najdue do mjesec dana, a iz posebno vanih razloga mogu se, na obrazloeni prijedlog tuitelja, produiti za jo mjesec dana, s tim da mjere iz ta. od a) do c) mogu trajati ukupno najdue est mjeseci, a mjere iz ta. d) i g) ukupno najdue tri mjeseca. Zahtjev za radnju iz lana 130. stava 2. take f) ovog zakona se moe odnositi samo na jednokratni akt, a zahtjev za svaku narednu radnju protiv iste osobe mora sadravati razloge koji opravdavaju njenu upotrebu. (4) Naredba sudije za prethodni postupak, kao i prijedlog tuitelja iz stava 1. ovog lana uvaju se u posebnom omotu. Tuitelj i sudija za prethodni postupak e sastavljanjem ili prijepisom zapisnika bez navoenja osobnih podataka prikrivenog istraitelja i informatora ili na drugi odgovarajui nain, sprijeiti da neovlatene osobe, osumnjieni i njegov branitelj otkriju identitet prikrivenog istraitelja i informatora. (5) Sudija za prethodni postupak mora pisanom naredbom, bez odlaganja, obustaviti izvrenje poduzetih radnji ako su prestali razlozi zbog kojih su radnje odreene. (6) Naredbu iz stava 1. ovog lana izvrava policijski organ. Preduzea koja vre prijenos informacija duna su tuitelju i policijskim organima omoguiti provoenje mjera iz lana 130. stav 2. take a) ovog zakona. lan 133. Materijal dobijen preduzimanjem radnji i obavjetavanje o preduzetim radnjama (1) Po prestanku radnji iz lana 130. ovog zakona policijski organi moraju sve informacije, podatke i predmete dobijene preduzetim radnjama, kao i izvjetaj o tome predati tuitelju. Tuitelj je duan dostaviti sudiji za prethodni postupak pisani izvjetaj o preduzetim radnjama. Na osnovu podnesenog izvjetaja sudija za prethodni postupak provjerava da li je postupljeno po njegovoj naredbi. (2) Ako tuitelj odustane od krivinog gonjenja, odnosno ako informacije i podaci pribavljeni nareenim radnjama nisu potrebni za krivini postupak, unitit e se pod nadzorom sudije za prethodni postupak koji e o tome sastaviti posebni zapisnik. O preduzimanju radnji, razlozima za njihovo preduzimanje, informaciji da dobiveni materijal nije bio osnov za krivino gonjenje i da je uniten, pisano se obavjetava osoba protiv koje je neka od radnji iz lana 130. stava 2. ovog zakona bila preduzeta. (3) Sudija za prethodni postupak e, bez odlaganja, a nakon preduzimanja radnji iz lana 130. ovog zakona, obavijestiti osobu protiv koje je radnja bila preduzeta. Osoba protiv koje

je mjera bila preduzeta moe od suda zatraiti ispitivanje zakonitosti naredbe i naina na koji je provedena mjera. (4) Podaci i informacije dobijeni preduzimanjem mjera iz stava 2. lan 130. ovog zakona uvaju se dok se uva sudski spis. lan 134. Sluajni nalazi Ne mogu se koristiti kao dokaz informacije i podaci dobijeni preduzimanjem radnji iz lana 130. ovog zakona ako se ne odnose na krivino djelo iz lana 131. ovog zakona. lan 135. Postupanje bez sudske naredbe ili izvan njezinog okvira Ako su radnje iz lana 130. ovog zakona preduzete bez naredbe sudije za prethodni postupak ili u suprotnosti s njom, sud na pribavljenim podacima ili dokazima ne moe zasnivati svoju odluku. lan 136. Koritenje dokaza pribavljenih posebnim radnjama Tehnike snimke, isprave i predmeti pribavljeni pod uvjetima i na nain propisan ovim zakonom mogu se koristiti kao dokazi u krivinom postupku. Prikriveni istraitelj i informator iz lana 130. stava 2. take e) ovog zakona, kao i osobe koje su provele istrane radnje iz lana 130. stava 2. take f) ovog zakona mogu se sasluati kao svjedoci, ili kao zatieni svjedocio toku provoenja radnji ili o drugim vanim okolnostima. GLAVA X - MJERE ZA OSIGURANJE PRISUSTVA OSUMNJIENOG, ODNOSNO OPTUENOG I USPJENO VO\ENJE KRIVINOG POSTUPKA Odjeljak 1 - Zajednika odredba lan 137. Vrste mjera (1) Mjere koje se mogu preduzeti prema optuenom za osiguranje njegove prisutnosti i za uspjeno voenje krivinog postupka jesu poziv, dovoenje, zabrana naputanja boravita, jamstvo i pritvor. (2) Prilikom odluivanja koju e od navedenih mjera primijeniti, nadleni organ pridravat e se uvjeta odreenih za primjenu pojedinih mjera, vodei rauna da se ne primjenjuje tea mjera ako se ista svrha moe postii blaom mjerom. (3) Ove mjere ukinut e se i po slubenoj dunosti odmah kad prestanu razlozi koji su ih izazvali, odnosno zamijenit e se drugom blaom mjerom kad za to nastupe uvjeti. (4) Odredbe ove glave shodno se primjenjuju i na osumnjienog.

Odjeljak 2 - Poziv lan 138.

Dostavljanje i sadraj poziva (1) Prisutnost optuenog pri izvrenju radnji u krivinom postupku osigurava se njegovim pozivanjem. (2) Pozivanje se vri dostavljanjem zatvorenog pisanog poziva koji sadri: naziv organa koji poziva, ime i prezime optuenog, naziv krivinog djela koje mu se stavlja na teret, mjesto gdje optueni ima da doe, dan i sat kad treba da doe, oznaenje da se poziva u svojstvu optuenog i upozorenje da e u sluaju nedolaska biti prinudno doveden, da je duan odmah obavijestiti tuitelja, odnosno sud o promjeni adrese, kao i o namjeri da promjeni boravite i slubeni peat i potpis tuitelja, odnosno sudije koji poziva. (3) Kad se optueni prvi put poziva pouit e se u pozivu o pravu da uzme branitelja i da branitelj moe biti prisutan njegovom sasluanju. (4) Kad se osumnjieni prvi put poziva, pouit e se u pozivu o njegovim pravima u skladu s lanom 92. ovog zakona. Do podizanja optunice poziv osumnjienom upuuje tuitelj. (5) Ako optueni nije u stanju odazvati se pozivu usljed bolesti ili druge neotklonjive smetnje, ispitat e se u mjestu gdje se nalazi ili e se osigurati njegov prijevoz do zgrade suda ili drugog mjesta gdje se radnja preduzima. Odjeljak 3 - Dovoenje lan 139. Naredba za dovoenje (1) Naredbu da se optueni dovede moe izdati sud ako je donijeto rjeenje o pritvoru ili ako uredno pozvani optueni ne doe, a svoj izostanak ne opravda, ili ako se nije moglo izvriti uredno dostavljanje poziva, a iz okolnosti oigledno proizlazi da optueni izbjegava prijem poziva. (2) Izuzetno, u hitnim sluajevima, naredbu iz stava 1. ovog lana moe izdati i tuitelj ukoliko uredno pozvani osumnjieni ne doe, a svoj izostanak ne opravda. (3) Naredbu za dovoenje izvrava sudska policija.

(4) Naredba za dovoenje izdaje se pisano. Naredba sadrava: ime i prezime optuenog koji se ima dovesti, naziv krivinog djela koje mu se stavlja na teret, uz navoenje odredbe krivinog zakona, razlog zbog kojeg se nareuje dovoenje, slubeni peat i potpis sudije koji nareuje dovoenje. (5) Osoba kojoj je povjereno izvrenje naredbe predaje naredbu optuenom i poziva ga da poe s njom. Ako optueni to odbije, dovest e ga prinudno. Odjeljak 4 - Mjere zabrane lan 140. Zabrana naputanja boravita i zabrana putovanja (1) Ako postoje okolnosti koje ukazuju da bi osumnjieni ili optueni mogao pobjei, sakriti se, otii u nepoznato mjesto ili u inozemstvo, sud moe, obrazloenim rjeenjem, zabraniti osumnjienom ili optuenom da napusti boravite.

(2) U okolnostima iz stava (1) ovog lana sud moe, bilo kao dodatnu mjeru uz zabranu naputanja boravita bilo kao zasebnu mjeru, narediti privremeno oduzimanje putnih isprava uz zabranu izdavanja novih putnih isprava, kao i zabranu koritenja osobne karte za prelazak dravne granice Bosne i Hercegovine (zabrana putovanja). lan 140a. Ostale mjere zabrane (1) Kada okolnosti sluaja na to ukazuju sud moe izrei jednu ili vie sljedeih mjera zabrane: a) b) c) d) e) zabranu preduzimanja odreenih poslovnih aktivnosti ili slubenih dunosti, zabranu posjeivanja odreenih mjesta ili podruja, zabranu sastajanja sa odreenim osobama, naredbu da se povremeno javlja odreenom dravnom tijelu i privremeno oduzimanje vozake dozvole.

(2) Mjere zabrane iz stava (1) ovog lana mogu biti izreene uz zabranu naputanja boravita kao i uz zabranu putovanja iz lana 140. ovog Zakona, ili kao zasebne mjere. lan 140b. Izricanje mjera zabrane (1) Sud moe izrei zabranu naputanja boravita, zabranu putovanja i ostale mjere zabrane obrazloenim rjeenjem na prijedlog stranke ili branitelja. (2) Kada odluuje o pritvoru sud moe izrei zabranu naputanja boravita, zabranu putovanja i ostale mjere zabrane po slubenoj dunosti, umjesto odreivanja ili produenja pritvora. (3) Osumnjieni ili optueni e se u rjeenju o izricanju mjera zabrane upozoriti da mu se moe odrediti pritvor ako prekri obavezu iz izreene mjere. (4) U toku istrage mjere zabrane odreuje i ukida sudija za prethodni postupak nakon podizanja optunice - sudija za prethodno sasluanje, a nakon dostavljanja predmeta sudiji odnosno vijeu u svrhu zakazivanja glavne rasprave - taj sudija odnosno predsjednik vijea. (5) Mjere zabrane mogu trajati dok za to postoji potreba, a najdue do pravosnanosti presude ako toj osobi nije izreena kazna zatvora i najkasnije do upuivanja na izdravanje kazne ako je toj osobi izreena kazna zatvora. Zabrana putovanja moe takoer trajati dok izreena novana kazna nije plaena u potpunosti i/ili dok se u potpunosti ne izvri odluka o imovinsko-pravnom zahtjevu i/ili o oduzimanju imovinske koristi. (6) Sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno sasluanje ili sudija, odnosno predsjednik vijea duni su svaka dva mjeseca ispitati da li je primijenjena mjera jo potrebna. (7) Protiv rjeenja kojim se odreuju, produavaju ili ukidaju mjere zabrane stranka, odnosno branitelj moe podnijeti albu, a tuitelj i protiv rjeenja kojim je njegov prijedlog

za primjenu mjere odbijen. O albi odluuje vijee iz lana 25. stav (6) ovog Zakona u roku od tri dana od dana prij?ma albe. alba ne zadrava izvrenje rjeenja. lan 140c. Sadraj mjera zabrane (1) U rjeenju kojim izrie mjeru zabrane naputanja boravita za osumnjienog ili optuenog sud e odrediti mjesto u kojem osumnjieni ili optueni mora boraviti dok traje ova mjera, kao i granice van kojih se osumnjieni ili optueni ne smije udaljavati. To mjesto moe biti ogranieno na dom osumnjienog ili optuenog. (2) U rjeenju kojim izrie mjeru zabrane putovanja sud e narediti privremeno oduzimanje putnih isprava uz zabranu izdavanja novih putnih isprava, kao i izvrenje zabrane koritenja osobne iskaznice za prelazak dravne granice Bosne i Hercegovine. Rjeenje e sadravati osobne podatke osumnjienog ili optuenog, a po potrebi moe sadravati i ostale podatke. (3) U rjeenju kojim izrie mjeru zabrane posjeivanja odreenih mjesta ili podruja sud e odrediti mjesto i podruje te udaljenost ispod koje im se osumnjieni ili optueni ne smije pribliiti. (4) U rjeenju kojim izrie mjeru zabrane sastajanja sa odreenim osobama sud e odrediti razdaljinu ispod koje se osumnjieni ili optueni ne smije pribliiti odreenoj osobi. (5) U rjeenju kojim izrie mjeru povremenog javljanja odreenom tijelu sud e odrediti slubenu osobu kojoj se osumnjieni ili optueni mora javljati, rok u kojem se mora javljati i nain voenja evidencije o javljanju osumnjienog ili optuenog. (6) U rjeenju kojim izrie mjeru privremenog oduzimanja vozake dozvole sud e navesti kategorije za koje e vozaka dozvola biti suspendirana. Rjeenje e sadravati osobne podatke osumnjienog ili optuenog, a, prema potrebi, moe sadravati i ostale podatke. lan 140d. Ogranienja u pogledu sadraja mjera zabrane (1) Mjerama zabrane ne moe se ograniiti pravo osumnjienog ili optuenog da komunicira sa svojim braniteljem u Bosni i Hercegovini. (2) Mjerama zabrane ne moe se ograniiti pravo osumnjienog ili optuenog da ivi u svom domu u Bosni i Hercegovini, da se neometano via sa lanovima porodice i bliskim srodnicima ili samo u Bosni i Hercegovini ili samo na mjestu odreenom u zabrani naputanja boravita, osim kada se postupak vodi zbog krivinog djela uinjenog na tetu lana porodice ili bliskih srodnika, niti se moe ograniiti pravo osumnjienog ili optuenog da obavlja svoju profesionalnu djelatnost, osim ako se postupak vodi zbog krivinog djela uinjenog u vezi sa obavljanjem te djelatnosti. lan 140e. Izvrenje mjera zabrane (1) Rjeenje kojim se izrie mjera zabrane naputanja boravita dostavlja se i organu koji izvrava mjeru.

(2) Rjeenje kojim se izrie mjera zabrane putovanja dostavlja se i graninoj policiji, a privremeno oduzimanje putnih isprava uz zabranu izdavanja novih putnih isprava, kao i izvrenje zabrane koritenja osobne iskaznice za prelazak dravne granice unijet e se u Glavni centar za obradu podataka. (3) Mjere zabrane naputanja boravita, zabrane putovanja, zabrane posjeivanja odreenog mjesta ili podruja, zabrane sastajanja sa odreenim osobama i privremenog oduzimanja vozake dozvole izvrava policijski organ. (4) Mjeru obaveze osumnjienog ili optuenog da se povremeno javlja odreenom organu izvrava policijski organ ili organ kojem se osumnjieni ili optueni mora javljati. lan 140f. Provjera mjera zabrane i obaveza obavjetavanja (1) Sud moe u svako doba naloiti provjeru mjera zabrane i zatraiti izvjetaj od organa nadlenog za njihovo izvrenje. Taj organ je duan bez odlaganja izvjetaj dostaviti sudu. (2) Ako osumnjieni ili optueni ne ispunjava obaveze naloene izreenom mjerom, organ koji izvrava mjeru o tome obavjetava sud, a sud mu zbog toga moe izrei dodatnu mjeru zabrane ili odrediti pritvor. lan 140g. Posebna odredba o zabrani putovanja (1) Izuzetno, u hitnim sluajevima, a posebno u sluajevima u kojima se radi o krivinom djelu za koje se moe izrei kazna zatvora od deset godina ili tea kazna, tuitelj moe izdati naredbu o privremenom oduzimanju putnih isprava i osobne iskaznice uz zabranu izdavanja novih dokumenata koji se mogu koristiti za prelazak dravne granice. (2) Tuitelj moe izdati naredbu iz stava (1) ovoga lana kada izdaje naredbu o provoenju istrage, kada sasluava osumnjienog ili kada izdaje naredbu za dovoenje prema lanu 139. stav (2) ovog Zakona, ili kad god je potrebno hitno postupanje radi efikasnog voenja postupka do poetka glavne rasprave. (3) U toku istrage tuitelj odmah obavjetava sudiju za prethodni postupak, a nakon podizanja optunice - sudiju za prethodno sasluanje, a nakon to se predmet uputi sudiji ili vijeu s ciljem zakazivanja glavne rasprave - tog sudiju ili predsjedavajueg sudiju, koji e odluiti o naredbi u roku od 72 sata. U sluaju da sudija ne izda naredbu, putne isprave i osobna iskaznica bit e vraeni. (4) Naredbu o privremenom oduzimanju putnih isprava i osobne iskaznice uz zabranu izdavanja novih dokumenata koji se mogu koristiti za prelazak dravne granice izvrava policijski organ, a moe je izvriti i sudska policija. Ako osumnjieni ili optueni odbije predati putne isprave i osobnu iskaznicu, naredba e se prisilno izvriti. (5) Osumnjienom ili optuenom bit e izdata potvrda o oduzetim dokumentima. Za osobnu iskaznicu osumnjienom ili optuenom bit e izdata posebna potvrda ili karta koja zamjenjuje osobnu iskaznicu u svakom pogledu, ali koja se ne moe koristiti za prelazak dravne granice. Odjeljak 5 - Jamstvo lan 141.

Uvjeti za odreivanje jamstva Optueni kojem se pritvor ima odrediti ili mu je pritvor ve odreen samo zbog bojazni da e pobjei, moe se ostaviti na slobodi, odnosno moe se pustiti na slobodu ako on osobno ili ko drugi za njega prui jamstvo da do kraja krivinog postupka nee pobjei, a sam optueni obea da se nee kriti i da bez odobrenja nee napustiti svoje boravite. lan 142. Sadraj jamstva (1) Jamstvo uvijek glasi na novani iznos koji se odreuje, s obzirom na teinu krivinog djela, osobne i obiteljske prilike optuenog i imovno stanje osobe koja daje jamstvo. (2) Jamstvo se sastoji u polaganju gotovog novca, papira od vrijednosti, dragocjenosti ili drugih pokretnih stvari vee vrijednosti koje se lahko mogu unoviti i uvati ili u stavljanju hipoteke za iznos jamstva na nepokretna dobra osobe koja daje jamstvo ili u osobnoj obavezi jednog ili vie graana da e u sluaju bjekstva optuenog platiti utvreni iznos jamstva. (3) Osoba koja daje jamstvo mora dostaviti dokaze o svom imovnom stanju, porijeklu imovine, vlasnitvu i posjedu nad imovinom koja se daje kao jamstvo. (4) Ako optueni pobjegne, rjeenjem e se odrediti da je vrijednost data kao jamstvo prihod budeta Federacije. lan 143. Prestanak jamstva (1) Optuenom e se i pored datog jamstva odrediti pritvor ako na uredan poziv ne doe a izostanak ne opravda, ako se sprema za bjekstvo ili ako se protiv njega, poto je ostavljen na slobodi, pojavi koji drugi zakonski osnov za pritvor. (2) U sluaju iz stava 1. ovog lana jamstvo se ukida. Poloeni novani iznos, dragocjenosti, papiri od vrijednosti ili druge pokretne stvari vraaju se, a hipoteka se skida. Na isti nain se postupa i kad se krivini postupak pravomono dovri rjeenjem o obustavi postupka ili presudom. (3) Ako je presudom izreena kazna zatvora jamstvo se ukida tek kad osueni pone izdravati kaznu. lan 144. Rjeenje o jamstvu U toku istrage rjeenje o jamstvu i o njegovom ukidanju donosi sudija za prethodni postupak, poslije podizanja optunice - sudija za prethodno sasluanje, a nakon dostavljanja predmeta sudiji, odnosno vijeu u svrhu zakazivanja glavnog pretresa taj sudija, odnosno predsjednik vijea. Rjeenje kojim se odreuje jamstvo i rjeenje kojim se jamstvo ukida donosi se po sasluanju tuitelja. Odjeljak 6 - Pritvor lan 145.

Ope odredbe (1) Pritvor se moe odrediti ili produiti samo pod uvjetima propisanim u ovom Zakonu i samo ako se isti cilj ne moe ostvariti drugom mjerom. (2) Pritvor odreuje ili produuje rjeenjem sud na prijedlog tuitelja a nakon to sud prethodno saslua osumnjienog odnosno optuenog na okolnosti razloga zbog kojih se pritvor predlae, osim u sluaju iz lana 146. stav (1) taka a) ovog Zakona. (3) Tuitelj je duan sudu podnijeti obrazloen prijedlog za produenje pritvora najkasnije pet dana prije isteka roka iz rjeenja o pritvoru. Sud odmah dostavlja prijedlog osumnjienom, odnosno optuenom i njegovom branitelju. (4) Trajanje pritvora mora biti svedeno na najkrae nuno vrijeme. Ako se osumnjieni, odnosno optueni nalazi u pritvoru, dunost je svih organa koji uestvuju u krivinom postupku i organa koji im pruaju pravnu pomo da postupaju sa posebnom hitnou. (5) U toku cijelog postupka pritvor e se ukinuti im prestanu razlozi na osnovu kojih je odreen, a pritvorenik e se odmah pustiti na slobodu. Po prijedlogu optuenog ili branitelja za ukidanje pritvora koji je zasnovan na novim injenicama sud e odrati roite odnosno sjednicu vijea o emu e obavijestiti stranke i branitelja. Nedolazak stranaka i branitelja koji su uredno obavijeteni ne spreava odravanje roita, odnosno sjednice vijea. Protiv rjeenja o odbijanju prijedloga za ukidanje pritvora alba nije dozvoljena. lan 146. Razlozi za pritvor (1) Ako postoji osnovana sumnja da je odreena osoba uinila krivino djelo pritvor joj se moe odrediti: a) ako se krije ili ako postoje druge okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva,

b) ako postoji osnovana bojazan da e unititi, sakriti, izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ili tragove vane za krivini postupak ili ako naroite okolnosti ukazuju da e ometati krivini postupak uticajem na svjedoke, sauesnike ili prikrivae, c) ako naroite okolnosti opravdavaju bojazan da e ponoviti krivino djelo ili da e dovriti pokuano krivino djelo ili da e uiniti krivino djelo kojim prijeti, a za ta krivina djela moe se izrei kazna zatvora najmanje od tri godine ili tea kazna, d) u vanrednim okolnostima, ako se radi o krivinom djelu za koje se moe izrei kazna zatvora deset godina ili tea kazna, a koje je posebno teko, s obzirom na nain izvrenja ili posljedice krivinog djela, ako bi putanjem na slobodu rezultiralo stvarnom prijetnjom naruavanja javnog reda. (2) U sluaju iz stava 1. take b) ovog lana, pritvor e se ukinuti im se osiguraju dokazi zbog kojih je pritvor odreen. lan 147. Ope pravo zadravanja Osobu zateenu na uinjenju krivinog djela svako moe zadrati. Osoba koja je zadrana mora se odmah predati sudu, tuitelju ili najbliem policijskom organu, a ako se to ne moe uiniti mora se odmah obavijestiti jedan od tih organa.

lan 148. Nadlenost za odreivanje pritvora (1) Pritvor se odreuje rjeenjem suda, a na prijedlog tuitelja.

(2) Rjeenje o pritvoru sadri: ime i prezime osobe koja se liava slobode, krivino djelo koje joj se stavlja na teret, zakonski osnov za pritvor, obrazloenje, pouku o pravu na albu, slubeni peat i potpis sudije koji odreuje pritvor. (3) Rjeenje o pritvoru predaje se osobi na koju se odnosi u asu pritvaranja. U spisima se mora naznaiti sat lienja slobode i sat predaje rjeenja. (4) Protiv rjeenja o pritvoru pritvorena osoba moe podnijeti albu vijeu (lan 25. stav 6.) u roku od 24 sata od prijema rjeenja. Ako se pritvorena osoba prvi put ispituje po isteku ovog roka, moe podnijeti albu prilikom tog ispitivanja. alba s prijepisom zapisnika o ispitivanju, ako je pritvorena osoba ispitana i dokazima na kojima se zasniva rjeenje o pritvoru kao i rjeenje o pritvoru dostavljaju se odmah vijeu. alba ne zadrava izvrenje rjeenja. (5) U sluajevima iz stava 4. ovog lana vijee koje odluuje o albi duno je donijeti odluku u roku od 48 sati. lan 149. Trajanje pritvora u istrazi (1) Prije donoenja rjeenja o odreivanju pritvora sudija za prethodni postupak e preispitati osnovanost zahtjeva za odreivanje pritvora. Po rjeenju sudije za prethodni postupak pritvor moe trajati najdue mjesec dana od dana lienja slobode. Poslije tog roka osumnjieni se moe zadrati u pritvoru samo na osnovu rjeenja o produenju pritvora. (2) Pritvor se odlukom vijea (lan 25. stav 6.), po obrazloenom prijedlogu tuitelja, moe produiti za najvie dva mjeseca. Protiv rjeenja vijea doputena je alba koja ne zadrava izvrenje rjeenja. (3) Ako se postupak vodi za krivino djelo za koje se moe izrei kazna zatvora 10 godina ili tea kazna i ako postoje naroito vani razlozi, vijee Vrhovnog suda Federacije moe, po obrazloenom prijedlogu tuitelja, produiti pritvor za jo najvie tri mjeseca. Protiv rjeenja vijea doputena je alba koja ne zadrava izvrenje rjeenja, (4) Izuzetno i u izrazito sloenom predmetu vezano za krivino djelo za koje je propisana kazna dugotrajnog zatvora, pritvor se moe ponovo produiti za jo najvie tri (3) mjeseca nakon produetka pritvora iz stava 3. ovog lana. Pritvor se moe produiti dva puta uzastopno, po obrazloenom prijedlogu tuioca za svako produenje, koji treba da sadri izjavu kolegija tuilatva o potrebnim mjerama da bi se istraga okonala (lan 24. stav 3.). alba protiv rjeenja vijea Vrhovnog suda Federacije o produenju pritvora ne zadrava izvrenje rjeenja. (5) Ako se do isteka rokova iz st. od 1. do 4. ovog lana ne potvrdi optunica, osumnjieni e se pustiti na slobodu. lan 150. Ukidanje pritvora

(1) U toku istrage, a prije isteka roka trajanja pritvora, sudija za prethodni postupak moe rjeenjem ukinuti pritvor po prethodnom sasluanju tuitelja. Protiv tog rjeenja tuitelj moe podnijeti albu vijeu iz lana 25. stav 6. ovog zakona koje je duno donijeti odluku u roku od 48 sati. lan 151. Pritvor nakon potvrivanja optunice (1) Pritvor se moe odrediti, produiti ili ukinuti i nakon potvrivanja optunice. Kontrola opravdanosti pritvora se vri po isteku svaka dva mjeseca od dana donoenja posljednjeg rjeenja o pritvoru. alba protiv ovog rjeenja ne zadrava njegovo izvrenje. (2) Nakon potvrivanja optunice i prije izricanja prvostepene presude, pritvor moe trajati najdue: a) jednu godinu u sluaju krivinog djela za koje je propisana kazna zatvora do pet godina; b) jednu godinu i est mjeseci u sluaju krivinog djela za koje je propisana kazna zatvora do deset godina; c) dvije godine u sluaju krivinog djela za koje je propisana kazna zatvora preko deset godina, ali ne i kazna dugotrajnog zatvora; d) tri godine u sluaju krivinog djela za koje je propisana kazna dugotrajnog zatvora.

(3) Ako za vrijeme iz stava 2. ovog lana ne bude izreena prvostepena presuda, pritvor e se ukinuti i optueni pustiti na slobodu.

lan 152. Pritvor nakon izricanja presude 1) Kada izrekne presudu na kaznu zatvora, sud moe optuenom odrediti pritvor, odnosno pritvor e biti produen ako je neophodno radi nesmetanog voenja krivinog postupka, uzimajui u obzir sve okolnosti vezane za izvrenje krivinog djela, odnosno linost poinioca. Ako izrekne presudu na kaznu zatvora od pet godina ili teu kaznu, sud e odmah odrediti ili produiti pritvor. U ovim sluajevima donosi se posebno rjeenje, a alba protiv rjeenja ne zadrava njegovo izvrenje (2) Pritvor e se ukinuti ako je optueni osloboen od optube ili je optuba odbijena osim iz raloga nenadlenosti suda ili ako je oglaen krivim, a osloboen od kazne ili je osuen samo na novanu kaznu ili je uvjetno osuen ili je zbog uraunavanja pritvora kaznu ve izdrao. (3) Poslije izricanja prvostepene presude pritvor moe trajati najdue jo devet mjeseci. Izuzetno, u sloenim predmetima i iz vanih razloga odlukom vijea pritvor se moe produiti za jo najdue est mjeseci Ako za to vrijeme ne bude izreena drugostepena presuda kojom se prvostepena presuda preinauje ili potvruje, pritvor e se ukinuti i optueni pustiti na slobodu. Ako u roku od devet mjeseci bude izreena drugostepena odluka kojom se prvostepena presuda ukida, pritvor moe trajati najdue jo jednu godinu od izricanja drugostepene odluke.

(4) Na zahtjev optuenog, koji se poslije izricanja kazne zatvora nalazi u pritvoru, sudija, odnosno predsjednik vijea moe optuenog rjeenjem uputiti u ustanovu za izdravanje kazne i prije pravomonosti presude. (5) Pritvor se uvijek ukida istekom izreene kazne.

(6) Optueni koji se nalazi u pritvoru a presuda kojom mu je izreena kazna zatvora je postala pravomona, ostat e u pritvoru do upuivanja na izdravanje kazne, a najdue do isteka trajanja izreene kazne.

lan 153. Lienje slobode i zadravanje (1) Policijski organ moe osobi oduzeti slobodu ako postoje osnovi sumnje da je ta osoba poinila krivino djelo i ako postoji bilo koji razlog predvien u lanu 146. ovog Zakona, ali je policijski organ duan takvu osobu bez odlaganja, a najkasnije u roku od 24 sata sprovesti tuitelju. Prilikom dovoenja policijski organ obavijestit e tuitelja o razlozima i vremenu oduzimanja slobode. Upotreba sile prilikom dovoenja doputena je u skladu sa zakonom. (2) Izuzetno od stava (1) ovog lana, kada se radi o krivinim djelima terorizma osoba se mora sprovesti tuitelju najkasnije u roku od 72 sata. (3) Osoba kojoj je oduzeta sloboda mora biti pouena u skladu sa lanom 5. ovog Zakona. (4) Ako osoba kojoj je oduzeta sloboda ne bude sprovedena tuitelju u roku iz st. (1) i (2) ovog lana, pustit e se na slobodu. (5) Tuitelj je duan osobu kojoj je oduzeta sloboda ispitati bez odlaganja, a najkasnije u roku od 24 sata i u tom roku odluiti da li e se osoba kojoj je oduzeta sloboda pustiti na slobodu ili e dostaviti obrazloeni prijedlog za odreivanje pritvora osiguravajui izvoenje osobe pred sudiju za prethodni postupak. (6) Sudija za prethodni postupak e odmah, a najkasnije u roku od 24 sata donijeti odluku o prijedlogu za odreivanje pritvora. (7) Ako sudija za prethodni postupak ne prihvati prijedlog za odreivanje pritvora, donijet e rjeenje kojim se prijedlog odbija i osoba odmah puta na slobodu. Tuitelj moe uloiti albu na rjeenje sudije za prethodni postupak, ali alba ne zadrava izvrenje rjeenja. (8) Protiv rjeenja kojim se odreuje pritvor pritvorena osoba moe podnijeti albu koja ne zadrava izvrenje rjeenja. (9) U sluaju iz st. (7) i (8) ovog lana o albi odluuje vijee iz lana 25. stav (6) ovog Zakona koje je duno donijeti odluku u roku od 48 sati od prijema albe u sud. Odjeljak 7 - Izvrenje pritvora i postupanje s pritvorenicima lan 154. Ope odredbe

Pritvor se izvrava u ustanovama koje za tu namjenu odredi federalni ministar pravde. Na poslovima izvravanja pritvora mogu raditi samo oni uposlenici Federalnog ministarstva pravde koji imaju potrebna znanja i vjetine i strunu spremu predvienu propisima. lan 155. Prava i slobode pritvorenika i podaci o pritvorenicima (1) Pritvor se izvrava na nain da se ne vrijea osobu i dostojanstvo pritvorenika. Ovlatene osobe sudske policije i strae ustanove pri izvravanju pritvora smiju upotrijebiti prinudna sredstva samo u sluajevima odreenim zakonom. (2) Prava i slobode pritvorenika mogu biti ogranieni samo u mjeri potrebnoj da se ostvari svrha radi kojeg je odreen pritvor, sprijei bjekstvo pritvorenika, sprijei poinjenje krivinog djela i otkloni opasnost po ivot i zdravlje ljudi. (3) Uprava ustanove prikuplja, obrauje i pohranjuje podatke o pritvorenicima koji se odnose na identitet pritvorenika i njihovo psihofiziko stanje, trajanje, produenje i ukidanje pritvora, rad pritvorenika, ponaanje pritvorenika i izreene disciplinske mjere i slino. (4) Evidenciju o pritvorenicima vodi Federalno ministarstvo pravde. lan 156. Smjetaj pritvorenika Pritvorenici se smjetaju u prostorije odgovarajue veliine koje udovoljavaju potrebnim zdravstvenim uvjetima. U istu prostoriju ne smiju biti smjetene osobe razliita spola. U pravilu, pritvorenici se nee smjestiti u istu prostoriju s osobama koje izdravaju kaznu zatvora. Pritvorenik se nee smjestiti zajedno s osobama koje bi na njega mogle tetno djelovati ili s osobama s kojima bi druenje moglo tetno uticati na voenje postupka. lan 157. Posebna prava pritvorenika (1) Pritvorenici imaju pravo na osmosatni neprekidni odmor u vremenu od 24 sata. Njima e se osigurati kretanje na otvorenom prostoru najmanje dva sata dnevno. (2) Pritvorenik smije kod sebe imati predmete za osobnu upotrebu, higijenske potreptine, o svom troku nabavljati knjige, novine i drugu tampu, te imati druge predmete u koliini i veliini koja ne ometa boravak u prostoriji i ne remeti kuni red. Prilikom prijema u pritvor od pritvorenika e se prilikom osobne pretrage oduzeti predmeti u vezi s krivinim djelom, a ostali predmeti koje pritvorenik ne smije imati u pritvoru prema njegovoj e se uputi pohraniti i uvati ili predati osobi koju odredi pritvorenik. lan 158. Pravo na komunikaciju pritvorenika sa vanjskim svijetom i braniteljem (1) Po odobrenju sudije za prethodni postupak, odnosno sudije za prethodno sasluanje i pod njegovim nadzorom ili nadzorom osobe koju on odredi, pritvorenika imaju pravo posjeivati, u okviru kunog reda, brani, odnosno vanbrani drug i njegovi srodnici, a na njegov zahtjev lijenik i druge osobe. Pojedine posjete se mogu zabraniti ako bi zbog toga mogla nastati teta za voenje postupka.

(2) Sudija za prethodni postupak, odnosno sudija za prethodno sasluanje e odobriti konzularnom slubeniku strane zemlje posjetu pritvoreniku koji je dravljanin te zemlje, u skladu s kunim redom pritvora. 3) Pritvorenik smije odravati povjerljivu prepisku sa bilo kojom drugom osobom. Izuzetno, ako to zahtijevaju interesi postupka sud moe donijeti rjeenje o nadzoru takve povjerljive prepiske ili rjeenje kojim se zabranjuje takva povjerljiva prepiska. Protiv ovog rjeenja doputena je alba koja ne zadrava izvrenje rjeenja. Pritvoreniku se ne moe zabraniti slanje molbi, pritubi i albi (4) Pritvorenik ne moe koristiti mobitel, ali ima pravo, u skladu s kunim redom a pod nadzorom uprave pritvora, o svom troku obavljati telefonske razgovore. Uprava pritvora u tu svrhu pritvorenicima osigurava potreban broj javnih telefonskih prikljuaka. Sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno sasluanje, sudija ili predsjednik vijea mogu zbog razloga sigurnosti ili postojanja nekog od razloga iz lana 146. stava 1. take od a) do c) ovog zakona, rjeenjem ograniiti ili zabraniti pritvoreniku koritenje telefona. (5) Pritvorenik ima pravo slobodne i neometane veze s braniteljem. lan 159. Disciplinski prijestupi pritvorenika (1) Za disciplinske prijestupe pritvorenika sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno sasluanje, sudija, odnosno predsjednik vijea moe, na prijedlog upravnika ustanove, izrei disciplinsku kaznu ogranienja posjeta i dopisivanja. To se ogranienje ne odnosi na veze pritvorenika s braniteljem ili susrete s konzularnim slubenikom. (2) Disciplinski prestupi su sve tee povrede koje se odnose na:

a) fizike napade na druge pritvorenike, uposlenike ili slubene osobe, odnosno njihovo vrijeanje, b) c) izraivanje, primanje, unoenje, krijumarenje predmeta za napad ili bjekstvo, unoenje u ustanovu ili pripremanje u ustanovi opojnih sredstava ili alkohola,

d) povrede propisa o sigurnosti na radu, protiv- poarnoj zatiti, kao i spreavanju posljedica prirodnih nepogoda, e) f) namjerno prouzrokovanje vee materijalne tete, nedolino ponaanje pred drugim pritvorenicima ili slubenim osobama.

(3) Protiv rjeenja o disciplinskoj kazni doputena je alba vijeu iz lana 25. stav 6. ovog zakona u roku od 24 sata. alba ne zadrava izvrenje rjeenja. (4) O primjeni prinudnih mjera prema pritvoreniku uprava ustanove e, bez odlaganja, izvijestiti sud. lan 160. Nadzor nad izvrenjem pritvora (1) Nadzor nad izvrenjem pritvora obavlja predsjednik suda.

(2) Predsjednik suda ili sudija kojeg on odredi duan je najmanje jednom u 15 dana obii pritvorenike i ako nae da je potrebno, i bez prisutnosti sudskog policajca, obavijestiti se kako se pritvorenici hrane, kako zadovoljavaju ostale potrebe i kako se s njima postupa. Predsjednik suda, odnosno sudija kojeg on odredi duan je preduzeti potrebne mjere da se otklone nepravilnosti uoene pri obilasku ustanove. Predsjednik suda ne moe odrediti da sudija za prethodni postupak, odnosno sudija za prethodno sasluanje umjesto njega obavlja nadzor nad izvravanjem pritvora. (3) Predsjednik suda, sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno sasluanje ili sudija, odnosno predsjednik vijea, neovisno o nadzoru iz stava 2. ovog lana, mogu u svako doba obilaziti pritvorenike, s njima razgovarati i od njih primati pritube. lan 161. Kuni red u ustanovama za izdravanje pritvora Federalni ministar pravde propisat e kuni red u ustanovama za izdravanje pritvora kojim e se poblie urediti izvravanje pritvora u skladu s odredbama ovog zakona. GLAVA XI - PODNESCI I ZAPISNICI lan 162. Podnoenje i ispravljanje podnesaka (1) Optunica, prijedlozi, pravni lijekovi i druge izjave i saopenja podnose se pisano ili se daju usmeno na zapisnik. (2) Podnesci iz stava 1. ovog lana moraju biti razumljivi i sadravati sve to je potrebno da bi se po njima moglo postupiti. (3) Ako u ovom zakonu nije drugaije odreeno, sud e podnositelja podneska koji je nerazumljiv ili ne sadri sve to je potrebno da bi se po njemu moglo postupati pozvati da podnesak ispravi, odnosno dopuni, a ako on to ne uini u odreenom roku sud e podnesak odbaciti. (4) U pozivu za ispravku, odnosno dopunu podneska podnositelj e se upozoriti na posljedice proputanja. lan 163. Dostavljanje podnesaka protivnoj stranci (1) Podnesci koji se po ovom zakonu dostavljaju protivnoj stranci predaju se sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i drugu stranku. (2) Ako podnesci iz stava 1. ovog lana nisu predati sudu u dovoljnom broju primjeraka, sud e pozvati podnositelja da u odreenom roku preda dovoljan broj primjeraka. Ako podnositelj ne postupi po pozivu suda, sud e potrebne primjerke prepisati ili kopirati o troku podnositelja. lan 164. Kanjavanje osoba koje vrijeaju sud

Sud e kazniti novanom kaznom do 5.000 KM, tuitelja, branitelja, punomonika, zakonskog zastupnika i oteenog koji u podnesku ili u usmenoj rijei vrijea sud. Protiv rjeenja o kanjavanju doputena je alba. O kanjavanju tuitelja izvjetava se Visoko sudsko i tuilako vijee Bosne i Hercegovine, a o kanjavanju branitelja izvjetava se nadlena advokatska komora. lan 165. Obaveza sastavljanja zapisnika (1) O svakoj radnji preduzetoj u toku krivinog postupka sastavit e se zapisnik istovremeno kad se radnja obavlja, a ako to nije mogue, onda neposredno poslije toga. (2) Zapisnik pie zapisniar. Samo kad se obavlja pretresanje stana ili osobe ili se radnja preduzima van slubenih prostorija organa, a zapisniar se ne moe osigurati, zapisnik moe pisati osoba koja preduzima radnju. (3) Kad zapisnik pie zapisniar, zapisnik se sastavlja na taj nain to osoba koja preduzima radnju kazuje glasno zapisniaru to e unijeti u zapisnik. (4) Osobi koja se sasluava dopustit e se da sama kazuje odgovore u zapisnik. Ovo pravo joj se moe uskratiti u sluaju zloupotrebe. lan 166. Sadraj zapisnika (1) Zapisnik sadri: naziv organa pred kojim se obavlja radnja, mjesto gdje se obavlja radnja, dan i sat kad je radnja zapoeta i zavrena, imena i prezimena prisutnih osoba i u kojem svojstvu radnji prisustvuju, kao i naznaenje krivinog predmeta po kojem se preduzima radnja. (2) Zapisnik treba sadravati bitne podatke o toku i sadraju preduzete radnje. U zapisnik se doslovno unose postavljena pitanja i dati odgovori. Ako su prilikom preduzimanja radnje oduzeti predmeti ili spisi, to e se naznaiti u zapisniku, a oduzete stvari e se prikljuiti zapisniku ili e se navesti gdje se nalaze na uvanju. (3) Prilikom preduzimanja radnji kao to je uviaj, pretresanje stana ili osoba ili prepoznavanje osoba ili predmeta, u zapisnik e se unijeti i podaci koji su vani, s obzirom na prirodu takve radnje ili za utvrivanje istovjetnosti pojedinih predmeta (opis, mjere i veliina predmeta ili tragova, stavljanje oznake na predmetima i dr.), a ako su napravljene skice, crtei, planovi, fotografije, filmski snimci i slino to e se navesti u zapisniku i prikljuiti zapisniku. lan 167. Voenje zapisnika (1) Zapisnik se mora voditi uredno, u njemu se ne smije nita izbrisati, dodati ili mijenjati. Precrtana mjesta moraju ostati itka. (2) Sva preinaenja, ispravke i dodaci unose se na kraju zapisnika i moraju biti ovjereni od osoba koje potpisuju zapisnik. lan 168.

itanje i potpisivanje zapisnika (1) Osobe koje se sasluavaju, kao i osumnjieni, odnosno optueni, branitelj i oteeni imaju pravo proitati zapisnik ili zahtijevati da im se proita. Na to je duna da ih upozori osoba koja preduzima radnju, a u zapisniku e se naznaiti da li je upozorenje uinjeno i da li je zapisnik proitan. Zapisnik e se uvijek proitati ako nije bilo zapisniara i to e se naznaiti u zapisniku. (2) Zapisnik potpisuje sasluana osoba. Ako se zapisnik sastoji od vie listova sasluana osoba potpisuje svaki list. (3) Na kraju zapisnika potpisat e se tuma, ako ga je bilo, svjedoci ija je prisutnost obavezna pri preduzimanju istranih radnji, a pri pretresanju i osoba koja se pretresa ili iji se stan pretresa. Ako zapisnik ne pie zapisniar, zapisnik potpisuju osobe koje su prisutne radnji. Ako takvih osoba nema ili nisu u stanju shvatiti sadraj zapisnika, zapisnik potpisuju dva svjedoka, osim ako nije mogue osigurati njihovu prisutnost. (4) Nepismena osoba umjesto potpisa stavlja otisak kaiprsta desne ruke, a zapisniar e ispod otiska upisati njeno ime i prezime. Ako se usljed nemogunosti da se stavi otisak desnog kaiprsta stavlja otisak nekog drugog prsta ili otisak prsta lijeve ruke, u zapisniku e se naznaiti od kojeg je prsta i s koje ruke uzet otisak. (5) Ako sasluana osoba odbije da potpie zapisnik ili da stavi otisak prsta, zabiljeit e se to u zapisniku i navest e se razlog odbijanja. (6) Ako sasluana osoba nema obje ruke proitat e zapisnik, a ako je nepismena zapisnik e joj se proitati i to e se zabiljeiti u zapisniku. (7) Ako se radnja nije mogla obaviti bez prekida u zapisniku e se naznaiti dan i sat kad je nastao prekid, kao i dan i sat kad se radnja nastavlja. (8) Ako je bilo prigovora u pogledu sadraja zapisnika navest e se u zapisniku i ti prigovori. (9) Zapisnik na kraju potpisuje osoba koja je preduzela radnju i zapisniar. lan 169. Snimanje audio ili audiovizuelnim sredstvima (1) Sve preduzete radnje u toku krivinog postupka, u pravilu, snimaju se ureajem za audio ili audiovizuelno snimanje. Tuitelj ili ovlatena slubena osoba e o tome prethodno obavijestiti osobu koja se ispituje, odnosno sasluava i pouiti je da ima pravo da zatrai reprodukovanje snimka kako bi provjerila svoju izjavu. (2) Snimak mora sadravati podatke iz lana 166. stav 1. ovog zakona, podatke potrebne za identificiranje osobe ija se izjava snima i podatak u kojem svojstvu ta osoba daje izjavu. Kad se snimaju izjave vie osoba, mora se osigurati da se iz snimke moe jasno razaznati ko je dao izjavu. (3) Na zahtjev sasluane osobe snimka e se odmah reproducirati, a ispravke ili objanjenja te osobe e se snimiti. (4) U zapisnik o istranoj radnji unijet e se da je izvreno snimanje, ko je snimanje izvrio, da je osoba koja se sasluava prethodno obavijetena o snimanju, da je snimka reproducirana i gdje se snimak uva ako nije priloena spisima predmeta.

(5) Tuitelj moe odrediti da se snimak u cjelini ili djelimino prepie. Tuitelj e prijepis pregledati, ovjeriti i prikljuiti zapisniku o preduzimanju istrane radnje. (6) Snimka uva se do vremena do kojeg se uva i krivini spis.

(7) Tuitelj moe dopustiti da osobe koje imaju opravdan interes pomou ureaja za audiovizuelno snimanje snime izvoenje istrane radnje. (8) Snimci iz st. od 1. do 7. ovog lana ne mogu se javno prikazivati, bez pismenog odobrenja stranaka i uesnika snimljene radnje. lan 170. Shodna primjena drugih odredbi ovog zakona Za zapisnik o glavnom pretresu vae i odredbe l. 268. i 269. ovog zakona. lan 171. Zapisnik o vijeanju i glasanju (1) O vijeanju i glasanju sastavit e se poseban zapisnik.

(2) Zapisnik o vijeanju i glasanju sudskog vijea sadri tok glasanja i odluku koja je donesena. (3) Zapisnik o vijeanju i glasanju potpisuju svi lanovi vijea i zapisniar. Odvojena miljenja prikljuit e se ovom zapisniku ako nisu unesena u zapisnik. (4) Zapisnik o vijeanju i glasanju zatvorit e se u poseban omot. Ovaj zapisnik moe razgledati samo vijee apelacionog odjeljenja kad rjeava o pravnom lijeku i u tom sluaju duno je da zapisnik ponovno zatvori u poseban omot i da na omotu naznai da je razgledalo zapisnik. GLAVA XII - ROKOVI lan 172. Rokovi predaje podnesaka (1) Rokovi predvieni ovim zakonom ne mogu se produavati, osim kada to ovaj zakon izriito doputa. Ako je u pitanju rok koji je ovim zakonom odreen radi zatite prava odbrane i drugih procesnih prava osumnjienog, odnosno optuenog, taj rok se moe skratiti ako to zahtijeva osumnjieni, odnosno optueni pisano ili usmeno na zapisnik pred sudom. (2) Kad je izjava vezana za rok smatra se da je data u roku ako je prije nego to rok istekne predata onom ko je ovlaten da je primi. (3) Kad je izjava upuena preko pote preporuenom poiljkom, telegrafom ili drugim telekomunikacijskim sredstvom, dan slanja ili predaje poti smatra se kao dan predaje onome kome je upuena. (4) Osumnjieni, odnosno optueni koji se nalazi u pritvoru moe izjavu koja je vezana za rok dati i na zapisnik kod suda ili je predati upravi zatvora, a osoba koja se nalazi na izdravanju kazne ili se nalazi u nekoj ustanovi radi primjene mjere sigurnosti ili odgojne

mjere moe takvu izjavu predati upravi ustanove u kojoj je smjetena. Dan kad je sastavljen takav zapisnik, odnosno kad je izjava predata upravi ustanove smatra se kao dan predaje organu koji je nadlean da je primi. (5) Ako je podnesak koji je vezan za rok zbog neznanja ili oigledne omake podnositelja predat ili upuen nenadlenom sudu prije isteka roka, pa sudu stigne poslije isteka roka smatrat e se da je na vrijeme podnesen. lan 173. Raunanje rokova (1) Rokovi se odreuju na sate, dane, mjesece i godine.

(2) Sat ili dan kad je dostavljanje ili saopenje izvreno, odnosno u koji pada dogaaj od kada treba raunati trajanje roka, ne uraunava se u rok ve se za poetak roka uzima prvi naredni sat, odnosno dan. U jedan dan rauna se 24 sata, a mjesec se rauna po kalendarskom vremenu. (3) Rokovi odreeni po mjesecima, odnosno godinama zavravaju se protekom onog dana posljednjeg mjeseca, odnosno godine koji po svom broju odgovara danu kad je rok otpoeo. Ako nema toga dana u posljednjem mjesecu rok se zavrava posljednjeg dana tog mjeseca. (4) Ako posljednji dan roka pada na dravni praznik ili u subotu ili u nedjelju ili u neki drugi dan kada dravni organ ne radi, rok istie protekom prvog narednog radnog dana. lan 174. Uvjeti za povraaj u preanje stanje (1) Optuenom koji iz opravdanih razloga propusti rok za izjavu albe na presudu ili na rjeenje o primjeni mjere sigurnosti ili odgojne mjere ili o oduzimanju imovinske koristi, sud e dopustiti povraaj u preanje stanje radi podnoenja albe ako u roku od osam dana od dana prestanka uzroka zbog kojeg je propustio rok podnese molbu za povraaj u preanje stanje i ako istovremeno s molbom preda i albu. (2) Poslije proteka roka od tri mjeseca od dana proputanja ne moe se traiti povraaj u preanje stanje. lan 175. Odluivanje o povraaju u preanje stanje (1) O povraaju u preanje stanje odluuje sudija, odnosno predsjednik vijea koje je donijelo presudu ili rjeenje koje se pobija albom. (2) Protiv rjeenja kojim se doputa povraaj u preanje stanje nije doputena alba. lan 176. Posljedice podnoenja molbe za povraaj u preanje stanje Molba za povraaj u preanje stanje ne zadrava, po pravilu, izvrenje presude, odnosno rjeenja o primjeni mjere sigurnosti ili odgojne mjere ili o oduzimanju imovinske koristi, ali sud moe odluiti da se s izvrenjem zastane do donoenja odluke po molbi.

GLAVA XIII - DONOENJE I SAOPAVANJE ODLUKA lan 177. Vrste odluka (1) U krivinom postupku odluke se donose u obliku presude, rjeenja i naredbe.

(2) Presudu donosi samo sud, a rjeenje i naredbu donose i drugi organi koji uestvuju u krivinom postupku. lan 178. Odluivanje u sjednici o vijeanju i glasanju (1) Odluke vijea donose se poslije usmenog vijeanja i glasanja. Odluka je donesena kad je za nju glasala veina lanova vijea. (2) Predsjednik vijea rukovodi vijeanjem i glasanjem i glasa posljednji. On je duan da se stara da se sva pitanja svestrano i potpuno razmotre. (3) Ako se u pogledu pojedinih pitanja o kojima se glasa glasovi podijele na vie razliitih miljenja, tako da nijedno od njih nema veinu, razdvojit e se pitanjima i glasanje e se ponavljati dok se ne postigne veina. Ako se na taj nain ne postigne veina, odluka e se donijeti tako to e se glasovi koji su najnepovoljniji za optuenog pribrojiti glasovima koji su od ovih manje nepovoljni, sve dok se ne postigne potrebna veina. (4) lanovi vijea ne mogu odbiti da glasaju o pitanjima koja postavi predsjednik vijea, ali lan vijea koji je glasao da se optueni oslobodi ili da se presuda ukine i ostao u manjini, nije duan glasati o sankciji. Ako ne glasa, uzet e se kao da je pristao na glas koji je za optuenog najpovoljniji. lan 179. Nain glasanja (1) Pri odluivanju prvo se glasa je li sud nadlean, kao i o drugim prethodnim pitanjima. Kad se donese odluka o prethodnim pitanjima prelazi se na odluivanje o glavnoj stvari. (2) Pri odluivanju o glavnoj stvari prvo e se glasati je li optueni uinio krivino djelo i je li krivino odgovoran, a zatim e se glasati o kazni, drugim krivinopravnim sankcijama, trokovima krivinog postupka, imovinsko- pravnim zahtjevima i ostalim pitanjima o kojima treba donijeti odluku. (3) Ako je ista osoba optuena za vie krivinih djela, glasat e se o krivinoj odgovornosti i kazni za svako od tih djela, a zatim o jedinstvenoj kazni za sva djela. lan 180. Tajno zasjedanje (1) Vijeanje i glasanje obavlja se u tajnom zasjedanju.

(2) U prostoriji u kojoj se obavlja vijeanje i glasanje mogu biti prisutni samo lanovi vijea i zapisniar.

lan 181. Saopavanje odluka (1) Ako ovim zakonom nije drukije odreeno, odluke se saopavaju osobama usmenim objavljivanjem ako su prisutne, a dostavljanjem ovjerenog prijepisa odluke, ako su odsutne. (2) Ako je odluka usmeno saopena, to e se naznaiti u zapisniku i u spisu, a osoba kojoj je saopenje uinjeno - potvrdit e to svojim potpisom. Ako osoba izjavi da se nee aliti, ovjereni prijepis usmeno saopene odluke nee joj se dostaviti, ako ovim zakonom nije drukije odreeno. (3) Prijepisi odluka protiv kojih je doputena alba dostavljaju se s uputstvom o pravu na albu. GLAVA XIV - DOSTAVLJANJE PISMENA lan 182. Nain dostavljanja (1) Pismena se dostavljaju, po pravilu, preko pote. Dostavljanje se moe obavljati i preko slubene osobe organa koji je odluku donio ili neposredno kod tog organa. (2) Poziv za glavni pretres ili druge pozive sud moe i usmeno saopiti osobi koja se nalazi pred sudom, uz pouku o posljedicama nedolaska. Usmeno pozivanje zabiljeit e se u zapisniku koji e pozvana osoba potpisati, osim ako je to pozivanje zabiljeeno u zapisniku o glavnom pretresu. Smatra se da je time izvreno punovano dostavljanje. lan 183. Osobno dostavljanje Pismeno za koje je u ovom zakonu odreeno da se ima osobno dostaviti predaje se neposredno osobi kojoj je upueno. Ako se osoba kojoj se pismeno mora osobno dostaviti ne zatekne na mjestu gdje se dostavljanje ima izvriti, dostavlja e se obavijestiti kad i na kom mjestu moe tu osobu da zatekne i ostavit e kod jedne od osoba iz lana 184. ovog zakona pismenu obavijest da radi primanja pismena bude u odreeni dan i sat u svom stanu ili na svom radnom mjestu. Ako i poslije ovog dostavlja ne zatekne osobu kojoj se pismeno dostavlja, postupit e po odredbi lana 184. stava 1. ovog zakona. Time se smatra da je dostavljanje izvreno. lan 184. Posredno dostavljanje (1) Pismena za koja u ovom zakonu nije odreeno da se moraju osobno dostaviti dostavljaju se takoer osobno, ali takva pismena u sluaju da se primatelj ne zatekne u stanu ili na radnom mjestu mogu se predati kome od njegovih odraslih lanova domainstva koji je duan da primi pismeno. Ako se oni ne zateknu u stanu pismeno se predaje susjedu, ako on na to pristane. Ako se dostavljanje obavlja na radnom mjestu osobe kojoj se pismeno ima dostaviti, a ta osoba se tamo ne zatekne, pismeno se moe uruiti osobi ovlatenoj za prijem pote koja je duna primiti pismeno ili osobi koja je zaposlena na istom mjestu, ako ona pristane primiti pismeno.

(2) Ako se utvrdi da je osoba kojoj se pismeno dostavlja odsutna i da joj osoba iz stava 1. ovog lana zbog toga ne moe pismeno na vrijeme predati, pismeno e se vratiti uz naznaenje gdje se odsutni nalazi. lan 185. Sadraj osobnog dostavljanja (1) Osumnjienom, odnosno optuenom e se osobno dostaviti poziv za prvo ispitivanje u istrazi, poziv za glavni pretres i poziv za pretres za izricanje krivino-pravne sankcije. (2) Optuenom koji nema branitelja, osobno e se dostaviti optunica, presuda i druge odluke od ijeg dostavljanja tee rok za albu, kao i alba protivne stranke koja se dostavlja radi odgovora. Po zahtjevu optuenog, presuda i druge odluke dostavit e se osobi koju on odredi. (3) Ako optuenom koji nema branitelja treba dostaviti presudu kojom mu je izreena kazna zatvora, a dostavljanje se ne moe izvriti na njegovu dosadanju adresu, sud e optuenom postaviti branitelja po slubenoj dunosti koji e vriti ovu dunost dok se ne sazna nova adresa optuenog. Postavljenom branitelju e se odrediti potreban rok za upoznavanje sa spisom, a poslije toga e se presuda dostaviti postavljenom branitelju i postupak nastaviti. Ako je u pitanju koja druga odluka od ijeg dostavljanja tee rok za albu ili alba protivne stranke koja se dostavlja radi odgovora ta e se odluka, odnosno alba istai na oglasnoj tabli suda. Po proteku roka od osam dana od dana isticanja smatra se da je izvreno punovano dostavljanje. (4) Ako optueni ima branitelja, optunica i sve odluke od ijeg dostavljanja tee rok za albu, kao i alba protivne stranke koja se dostavlja radi odgovara, dostavit e se branitelju i optuenom po odredbama lana 184. ovog zakona. U tom sluaju, rok za izjavu pravnog lijeka, odnosno odgovora na albu tee od dana dostavljanja pismena optuenom ili branitelju. Ako se optuenom ne moe dostaviti odluka, odnosno alba zato to nije prijavio promjenu adrese ta e se odluka, odnosno alba istai na oglasnoj tabli suda. Po proteku roka od osam dana od dana isticanja smatra se da je izvreno punovano dostavljanje. (5) Ako se pismeno dostavlja branitelju optuenog, a on ima vie branitelja, dovoljno je da se pismeno dostavi jednom od njih. lan 186. Dostavnica (1) Potvrdu o izvrenom dostavljanju (dostavnicu) potpisuju primatelj i dostavlja. Primatelj e na dostavnici sam naznaiti dan prijema. (2) Ako je primatelj nepismen ili nije u stanju da se potpie dostavlja e ga potpisati, naznaiti dan prijema i staviti napomenu zato je potpisao primatelja. lan 187. Odbijanje prijema pismena Kad primatelj ili odrasli lan njegovog domainstva odbije da primi pismeno dostavlja e zabiljeiti na dostavnici dan, sat i razlog odbijanja prijema, a pismeno e ostaviti u stanu primatelja ili u prostoriji gdje je on zaposlen. Time je dostavljanje izvreno. lan 188.

Posebni sluajevi dostavljanja (1) Osobama lienim slobode dostavljanje se vri u sudu ili preko uprave ustanove u kojoj su smjetene. (2) Osobama koje uivaju pravo imuniteta u Bosni i Hercegovini, ako meunarodni ugovori ta drugo ne odreuju, dostavljanje se izvrava preko nadlenog ministarstva Bosne i Hercegovine. (3) Dostavljanje dravljanima Bosne i Hercegovine koji se nalaze u inozemstvu izvrava se posredstvom diplomatskog ili konzularnog predstavnitva Bosne i Hercegovine u stranoj dravi, pod uvjetom da se strana drava ne protivi takvom nainu dostavljanja i da osoba kojoj se dostavljanje obavlja dobrovoljno pristaje da primi pismeno. Ovlateni zaposlenik diplomatskog ili konzular- nog predstavnitva potpisuje dostavnicu kao dostavlja ako je pismeno urueno u samom predstavnitvu, a ako je pismeno dostavljeno potom potvruje to na dostavnici. lan 189. Dostavljanje tuitelju (1) Tuitelju se odluke i druga pismena ili obavjetenja dostavljaju predajom pisarnici tuilastva. (2) Kad se vri dostavljanje odluka kod kojih od dana dostavljanja tee rok kao dan dostavljanja smatra se dan predaje pismena pisarnici tuilatva. lan 190. Shodna primjena odredbi drugog zakona U sluajevima koji nisu predvieni ovim zakonom dostavljanje se vri po odredbama koje vae za parnini postupak pred sudom. lan 191. Obavjetavanje telegramom ili telefonom (1) Osobe koje uestvuju u postupku, osim optuenog, mogu se o pozivu za glavni pretres ili drugom pozivu, kao i o odluci o odlaganju glavnog pretresa ili drugih zakazanih radnji, obavijestiti telegramom ili telefonom ako se prema okolnostima moe pretpostaviti da e obavijest izvrenu na taj nain primiti osoba kojoj je upuena. (2) O pozivanju ili obavjetavanju o odlukama koje je izvreno na nain iz stava 1. ovog lana, sastavit e se na spisu slubena zabiljeka. (3) Prema osobi koja je obavijetena, odnosno kojoj je odluka upuena na nain iz stava 1. ovog lana mogu nastupiti tetne posljedice predviene za proputanje samo ako se utvrdi da je ona blagovremeno primila poziv, odnosno odluku i da je bila pouena o posljedicama proputanja. GLAVA XV - IZVRENJE ODLUKA lan 192. Pravomonost odluka

(1) Presuda postaje pravomona kad se vie ne moe pobijati albom ili kad alba nije doputena. (2) Pravomona presuda izvrava se kad je izvreno njeno dostavljanje i kada za izvrenje ne postoje zakonske smetnje. Ako nije podnesena alba ili su se stranke odrekle ili odustale od albe, presuda je izvrna istekom roka za albu, odnosno od dana odricanja ili odustanka od podnesene albe. (3) Za izvrenje pravomonih presuda nadlean je sud.

(4) Ako je vojni starjeina osuen na kaznu sud e ovjereni prijepis pravomone presude dostaviti organu nadlenom za poslove odbrane u kojem se osueni vodi u evidenciji. lan 193. Nemogunost naplate novane kazne Ako se novana kazna propisana u ovom zakonu ne plati u odreenom roku, sud e postupiti na nain propisan u KZFBiH. lan 194. Izvrenje odluke o trokovima postupka i o oduzimanju predmeta (1) Izvrenje presude u pogledu trokova krivinog postupka, oduzimanja imovinske koristi i imovinskopravnih zahtjeva obavlja sud po odredbama koje vae za izvrni postupak i koje se primjenjuju u mjestu gdje se odluka ima izvriti. (2) Prinudna naplata trokova krivinog postupka u korist budeta Federacije vri se po slubenoj dunosti. Trokovi prinudne naplate prethodno se isplauju iz sredstava suda. (3) Ako je u presudi izreena mjera sigurnosti oduzimanja predmeta sud e odluiti hoe li se takvi predmeti prodati po odredbama koje vae za izvrni postupak ili e se predati kriminalistikom muzeju ili drugoj ustanovi ili e se unititi. Novac dobijen prodajom predmeta prihod je budeta Federacije. (4) Odredba stava 3. ovog lana shodno se primjenjuje i kad se donese odluka o oduzimanju predmeta na osnovu lana 412. ovog zakona. (5) Pravomona odluka o oduzimanju predmeta moe se van sluaja ponavljanja krivinog postupka izmijeniti u parninom postupku ako se pojavi spor o vlasnitvu oduzetih predmeta. lan 195. Izvrnost odluka (1) Ako ovim zakonom nije drukije odreeno, rjeenje se izvrava kad postane pravomono. Naredba se izvrava odmah ako organ koji je naredbu izdao ne naredi drugaije. (2) Pravomonost rjeenja nastupa kad se ono ne moe pobijati albom ili kad alba nije doputena.

(3) Rjeenje i naredbu, ako nije drugaije odreeno, objavljuje organ koji je tu odluku donio. Ako je sud rjeenjem odluio o trokovima krivinog postupka, naplata tih trokova vri se po odredbama lana 194. st. 1. i 2. ovog zakona. lan 196. Sumnja u doputenost izvrenja (1) Ako se pojavi sumnja u doputenost izvrenja sudske odluke ili o raunanju kazne ili ako u pravomonoj presudi nije odlueno o uraunavanju pritvora ili ranije izdrane kazne ili uraunavanje nije pravilno obavljeno, o tome e odluiti posebnim rjeenjem sudija, odnosno predsjednik vijea koje je sudilo u prvom stepenu. alba ne zadrava izvrenje rjeenja, osim ako sud ne odredi drugaije. (2) Ako se pojavi sumnja o tumaenju sudske odluke, o tome odluuje sudija, odnosno vijee koje je donijelo pravomonu odluku. lan 197. Pravomonost odluke o imovinskopravnom zahtjevu Kad je odluka kojom je odlueno o imovinskopravnom zahtjevu postala pravomona, oteenom e se na njegov zahtjev izdati ovjeren prijepis odluke s naznaenjem da je odluka izvrna. lan 198. Propisi o krivinoj evidenciji Propise o krivinoj evidenciji donosi federalni ministar unutranjih poslova uz saglasnosti s federalnim ministrom pravde. GLAVA XVI - TROKOVI KRIVINOG POSTUPKA lan 199. Vrste trokova (1) Trokovi krivinog postupka su izdaci uinjeni povodom krivinog postupka od njegovog pokretanja do njegovog zavretka. (2) a) b) c) d) Trokovi krivinog postupka obuhvataju: trokove za svjedoke, vjetake, tumae i strune osobe i trokove uviaja, podvozne trokove osumnjienog, odnosno optuenog, izdatke za dovoenje osumnjienog, odnosno optuenog ili osobe liene slobode, podvozne i putne trokove slubenih osoba,

e) trokove lijeenja osumnjienog, odnosno optuenog dok se nalazi u pritvoru, kao i trokove poroaja, osim trokova koji se isplauju iz fonda za zdravstveno osiguranje, f) trokove tehnikog pregleda vozila, analize krvi i prijevoza lea do mjesta obdukcije,

g) h)

paualni iznos nagradu i nune izdatke branitelja,

i) nune izdatke oteenog i njegovog zakonskog zastupnika kao i nagradu i nune izdatke njegovog punomonika. (3) Paualni iznos utvruje se u okviru iznosa odreenih odgovarajuim propisom, s obzirom na trajanje i sloenost postupka i imovno stanje osobe obavezne da plati ovaj iznos. (4) Trokovi iz stava 2. ta. od a) do f) ovog lana i nuni izdaci postavljenog branitelja isplauju se unaprijed iz sredstava tuilatva, odnosno suda, a naplauju se kasnije od osoba koje su dune da ih naknade po odredbama ovog zakona. Organ koji vodi krivini postupak duan je da sve trokove koji su unaprijed uplaeni unese u popis koji se prilae spisu. (5) Trokovi prevoenja na jezik stranke, svjedoka ili drugih osoba koje uestvuju u krivinom postupku a koji nastaju primjenom odredbi ovog zakona nee se naplaivati od osoba koje su po odredbama ovog zakona dune da naknade trokove krivinog postupka. lan 200. Odluka o trokovima (1) U svakoj presudi i rjeenju kojim se obustavlja krivini postupak odluit e se ko snosi trokove postupka i koliko oni iznose. (2) Ako nedostaju podaci o visini trokova, sud e donijeti posebno rjeenje o visini trokova kad se ti podaci pribave. Zahtjev s podacima o visini trokova moe se podnijeti najkasnije u roku od est mjeseci od dana dostavljanja pravomone presude ili rjeenja o obustavi krivinog postupka osobi koja ima pravo da postavi takav zahtjev. (3) Kad je odluka o trokovima sadrana u posebnom rjeenju o albi protiv tog rjeenja odluuje vijee apelacionog odjeljenja. lan 201. Ostali trokovi (1) Osumnjieni, odnosno optueni, branitelj, zakonski zastupnik, svjedok, vjetak, prevoditelj i struna osoba, bez obzira na ishod krivinog postupka, snose trokove svog dovoenja, odgaanja istrane radnje ili glavnog pretresa i ostale trokove postupka koje su prouzrokovali svojom krivnjom, kao i odgovarajui dio paualnog iznosa. (2) O trokovima iz stava 1. ovog lana donosi se posebno rjeenje, osim ako se o trokovima koje snosi optueni rjeava u odluci o glavnoj stvari. lan 202. Trokovi postupka kad se optueni oglasi krivim (1) Kad sud optuenog oglasi krivim izrei e u presudi da je duan da naknadi trokove krivinog postupka.

(2) Osoba koja je optuena za vie krivinih djela nee se osuditi na naknadu trokova u pogledu djela za koja je osloboena optube ukoliko se ti trokovi mogu izdvojiti iz ukupnih trokova. (3) U presudi kojom je vie optuenih oglaeno krivim sud e odrediti koliki e dio trokova snositi svaki od njih, a ako to nije mogue osudit e sve optuene da solidarno snose trokove. Plaanje paualnog iznosa odredit e se za svakog optuenog posebno. (4) U odluci kojom rjeava o trokovima, sud moe osloboditi optuenog dunosti da naknadi u cjelini ili djelimino trokove krivinog postupka iz lana 199. stava 2. ta. od a) do h) ovog zakona, ako bi njihovim plaanjem bilo dovedeno u pitanje izdravanje optuenog ili osobe koju je on duan da izdrava. Ako se ove okolnosti utvrde nakon donoenja odluke o trokovima, sudija moe izdati posebno rjeenje kojim oslobaa optuenog dunosti naknade trokova krivinog postupka. lan 203. Trokovi postupka u sluaju obustave postupka, oslobaajue ili odbijajue presude (1) Kad se obustavi krivini postupak ili kad se donese presuda kojom se optueni oslobaa optube ili kojom se optuba odbija, izrei e se u rjeenju, odnosno presudi da trokovi krivinog postupka iz lana 199. stav 2. ta. od a) do f) ovog zakona, kao i nuni izdaci optuenog i nuni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret budetskih sredstava, osim u sluajevima odreenim u stavu 2. ovog lana. (2) Osoba koja je svjesno podnijela lanu prijavu snosit e trokove krivinog postupka.

(3) Kad sud odbije optubu zbog nenadlenosti odluku o trokovima donijet e nadleni sud. (4) Ako zahtjev za naknadu nunih izdataka i nagrade iz stava 1. ovog lana ne bude usvojen ili sud o njemu ne donese odluku u roku od tri mjeseca od dana podnoenja zahtjeva, optueni i branitelj imaju pravo da potraivanja ostvaruju u parninom postupku protiv Federacije. lan 204. Nagrada i nuni izdaci branitelja i punomonika oteenog Nagradu i nune izdatke branitelja i punomonika oteenog duna je platiti zastupana osoba, bez obzira na to ko je po odluci suda duan snositi trokove krivinog postupka, osim ako po odredbama ovog zakona nagrada i nuni izdaci branitelja padaju na teret sredstava suda. Ako je osumnjienom, odnosno optuenom bio postavljen branitelj, a plaanjem nagrade i nunih izdataka bi bilo dovedeno u pitanje njegovo izdravanje ili izdravanje osoba koje je obavezan izdravati, nagrada i nuni izdaci branitelja i punomonika oteenog isplatit e se iz sredstava suda. lan 205. Trokovi postupka po pravnim lijekovima O dunosti plaanja trokova u postupku po pravnim lijekovima odluuje se u skladu s odredbama l. od 199. do 204. ovog zakona. lan 206.

Posebni propisi o naknadi trokova Detaljnije propise o naknadi trokova krivinog postupka i visini paualnog iznosa donosi federalni ministar pravde. GLAVA XVII - IMOVINSKOPRAVNI ZAHTJEVI lan 207. Predmet imovinskopravnog zahtjeva (1) Imovinskopravni zahtjev koji je nastao usljed uinjenja krivinog djela raspravit e se na prijedlog ovlatene osobe u krivinom postupku ako se time ne bi znatno odugovlaio ovaj postupak. (2) Imovinskopravni zahtjev moe se odnositi na naknadu tete, povrat stvari ili ponitavanje odreenog pravnog posla. lan 208. Podnoenje prijedloga za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva (1) Prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u krivinom postupku moe podnijeti osoba koja je ovlatena da takav zahtjev ostvaruje u parninom postupku. (2) Ako je usljed krivinog djela oteena imovina Federacije, organ ovlaten zakonom da se stara o zatiti te imovine moe u krivinom postupku uestvovati u skladu s ovlatenjima koja ima na osnovu tog zakona. lan 209. Postupak za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva (1) Prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u krivinom postupku podnosi tuitelju, odnosno sudu. (2) Prijedlog se moe podnijeti najkasnije do zavretka glavnog pretresa, odnosno pretresa za izricanje krivinopravne sankcije pred sudom. (3) Osoba ovlatena na podnoenje prijedloga duna je da odreeno oznai svoj zahtjev i da podnese dokaze. (4) Ako ovlatena osoba nije podnijela prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u krivinom postupku do potvrivanja optunice, bit e obavijetena da taj prijedlog moe podnijeti do zavretka glavnog pretresa, odnosno pretresa za izricanje krivinopravne sankcije. Ako su usljed krivinog djela oteena sredstva Federacije, a prijedlog nije podnesen, sud e o tome obavijestiti organ iz lana 208. stav 2. ovog zakona. (5) Ako ovlatena osoba ne podnese imovinskopravni zahtjev do zavretka glavnog pretresa ili ako predloi upuivanje na parnini postupak, a podaci krivinog postupka pruaju pouzdan osnov za potpuno ili djelimino rjeenje imovinskopravnog zahtjeva, sud e u osuujuoj presudi odluiti da se optuenom izrekne mjera oduzimanja imovinske koristi.

lan 210. Odustajanje od prijedloga (1) Ovlatena osoba moe do zavretka glavnog pretresa, odnosno pretresa za izricanje krivinopravne sankcije odustati od prijedloga za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u krivinom postupku i ostvarivati ga u parninom postupku. U sluaju odustajanja od prijedloga takav prijedlog se ne moe ponovo podnijeti, osim ako ovim zakonom nije drugaije odreeno. (2) Ako je imovinskopravni zahtjev poslije podnesenog prijedloga a prije zavretka pretresa za odreivanje sankcije preao na drugu osobu po pravilima imovinskog prava, pozvat e se ta osoba da se izjasni da li ostaje kod prijedloga. Ako se uredno pozvani ne odazove smatra se da je odustao od prijedloga. lan 211. Obaveze tuitelja i suda u vezi sa utvrivanjem injenica (1) Tuitelj je duan prikupiti dokaze o imovinsko-pravnom zahtjevu vezanom za krivino djelo. (2) Tuitelj, odnosno sud ispitat e osumnjienog, odnosno optuenog o injenicama vezanim za prijedlog ovlatene osobe. lan 212. Odluivanje o imovinskopravnom zahtjevu (1) O imovinsko-pravnom zahtjevu odluuje sud. Sud moe predloiti oteenom i optuenom, odnosno branitelju provoenje postupka medijacije putem medijatora u skladu sa Zakonom, ako ocijeni da je imovinsko-pravni zahtjev takav da je svrsishodno uputiti ga na medijaciju. Prijedlog za upuivanja na medijaciju mogu dati i oteeni i optueni, odnosno branitelj do zavretka glavne rasprave. (2) Sud moe predloiti oteenom i optuenom, odnosno braniocu provoenje postupka medijacije putem medijatora u skladu s zakonom, ako ocjeni da je imovinskopravni zahtjev takav da je svrsishodno da ga uputi na medijaciju. Prijedlog za upuivanje na medijaciju mogu dati i oteeni i optueni, odnosno branilac do zavretka glavnog pretresa. (3) U presudi kojom optuenog oglaava krivim sud moe oteenom dosuditi imovinskopravni zahtjev u cjelini ili mu moe dosuditi imovinskopravni zahtjev djelimino, a za ostatak ga uputiti na parnini postupak. Ako podaci krivinog postupka ne pruaju pouzdan osnov ni za potpuno ni za djelimino presuenje, sud e oteenog uputiti da imovinskopravni zahtjev u cjelini moe da ostvaruje u parninom postupku. (4) Kad sud donese presudu kojom se optueni oslobaa optube ili kojom se optuba odbija ili kad rjeenjem obustavi krivini postupak, uputit e oteenog da imovinskopravni zahtjev moe ostvarivati u parninom postupku. lan 213. Odluka o predaji stvari oteenom Ako se imovinskopravni zahtjev odnosi na povrat stvari, a sud ustanovi da stvar pripada oteenom i da se nalazi kod optuenog ili kod nekog od uesnika na glavnom pretresu ili

kod osobe kojoj su oni dali stvar na uvanje, odredit e u presudi da se stvar preda oteenom. lan 214. Odluivanje o ponitavanju odreenog pravnog posla Ako se imovinskopravni zahtjev odnosi na ponitavanje odreenog pravnog posla, a sud utvrdi da je zahtjev osnovan, izrei e u presudi potpuno ili djelimino ponitavanje tog pravnog posla, s posljedicama koje otuda proistiu, ne dirajui u prava treih osoba. lan 215. Izmjena odluke o imovinskopravnom zahtjevu (1) Sud moe izmijeniti pravomonu presudu koja sadri odluku o imovinskopravnom zahtjevu samo povodom ponavljanja krivinog postupka. (2) Izvan sluaja iz stava 1. ovog lana osueni, odnosno njegovi nasljednici mogu samo u parninom postupku zahtijevati da se pravomona presuda kojom je odlueno o imovinskopravnom zahtjevu izmijeni i to ako postoje uvjeti za ponavljanje postupka odredbama koje vae za parnini postupak. lan 216. Privremene mjere osiguranja (1) Privremene mjere osiguranja imovinskopravnog zahtjeva nastalog usljed uinjenja krivinog djela mogu se odrediti u krivinom postupku po odredbama koje vae za izvrni postupak. (2) Rjeenje iz stava 1. ovog lana donosi sud. Doputena je alba protiv ovog rjeenja o kojoj odluuje vijee iz lana 25. stav 6. ovog zakona. alba ne zadrava izvrenje rjeenja. lan 217. Vraanje stvari u toku postupka (1) Ako je rije o stvarima koje nesumnjivo pripadaju oteenom, a ne slue kao dokaz u krivinom postupku, te e se stvari predati oteenom i prije zavretka postupka. (2) Ako se vie oteenih spore o svojini na stvari, uputit e se na parnini postupak, a sud e u krivinom postupku odrediti samo uvanje stvari kao privremenu mjeru osiguranja. (3) Stvari koje slue kao dokaz oduzet e se privremeno i po zavretku postupka vratiti vlasniku. Ako je ovakva stvar neophodno potrebna vlasniku ona mu se moe vratiti i prije zavretka postupka, uz obavezu da je na zahtjev donese. lan 218. Mjere osiguranja prema treim osobama (1) Ako oteeni ima zahtjev prema treoj osobi zbog toga to se kod nje nalaze stvari pribavljene krivinim djelom ili zbog toga to je ona usljed krivinog djela ostvarila imovinsku korist, sud moe u krivinom postupku, na prijedlog ovlatene osobe (lan 208.) i

po odredbama koje vae za izvrni postupak, odrediti privremene mjere osiguranja i prema toj treoj osobi. Odredbe lana 216. stav 2. ovog zakona primjenjuju se i u ovom sluaju. (2) U presudi kojom se optueni oglaava krivim sud e ili ukinuti mjere iz stava 1. ovog lana, ako ve ranije nisu ukinute ili e oteenog uputiti na parnini postupak, s tim to e se ove mjere ukinuti ako parnini postupak ne bude pokrenut u roku koji odredi sud. GLAVA XVIII - OSTALE ODREDBE lan 219. Obustava postupka u sluaju smrti osumnjienog, odnosno optuenog Kad se u toku krivinog postupka ustanovi da je osumnjieni, odnosno optueni umro postupak e se obustaviti. lan 220. Postupak u sluaju neuraunljivosti osumnjienog, odnosno optuenog Ako se u toku postupka utvrdi da je osumnjieni, odnosno optueni u vrijeme uinjenja krivinog djela bio neuraunljiv, sud donosi odgovarajuu odluku u skladu s lanom 410. ovog zakona. lan 221. Duevno oboljenje osumnjienog, odnosno optuenog u toku postupka Kad se u toku krivinog postupka utvrdi da je osumnjieni, odnosno optueni po uinjenom krivinom djelu obolio od kakvog duevnog oboljenja, rjeenjem e se prekinuti krivini postupak (lan 409.). lan 222. Primjena pravila meunarodnog prava (1) U pogledu iskljuenja krivinog gonjenja za strance koji uivaju pravo imuniteta u Bosni i Hercegovini primjenjuju se pravila meunarodnog prava. (2) U sluaju sumnje da li se radi o osobama iz stava 1. ovog lana, tuitelj, odnosno sud e se za objanjenje obratiti Federalnom ministarstvu pravde. lan 223. Odobrenje za krivino gonjenje Kad je zakonom, odnosno drugim opim aktom donesenim na osnovu Ustava ili zakona propisano da je za krivino gonjenje pojedinih osoba potrebno prethodno odobrenje nadlenog dravnog organa, tuitelj ne moe pokrenuti, odnosno nastaviti istragu niti podii optunicu ako ne podnese dokaz da je odobrenje dato. lan 224.

Privremeno oduzimanje vozake dozvole (1) Ako se postupak vodi zbog krivinog djela ugroavanja javnog prometa, sud moe osumnjienom odnosno optuenom oduzeti vozaku dozvolu za vrijeme dok postupak traje. (2) U hitnim sluajevima tuitelj moe odrediti mjeru iz stava 1. ovog lana o emu odmah obavjetava sudiju za pretodni postupak koji moe u roku od 72 sata donijeti rjeenje o privremenom oduzimanju vozake dozvole. U sluaju da sudija za prethodni postupak ne donese rjeenje o privremenom oduzimanju vozake dozvole, tuitelj e vozaku dozvolu vratiti osumnjienom. (3) Vozaka dozvola vratit e se osumnjienom odnosno optuenom i prije zavretka krivinog postupka ako se moe opravdano zakljuiti da su prestali razlozi za oduzimanje vozake dozvole. (4) Protiv rjeenja donesenog u smislu st. 1. i 2. ovog lana doputena je alba koja ne zadrava izvrenje rjeenja. (5) Vrijeme za koje je vozaka dozvola oduzeta optuenom koji je na slobodi uraunat e se u izreenu mjeru sigurnosti zabrane upravljanja motornim vozilom. lan 225. Posebni uvjeti za krivino gonjenje (1) U sluaju kada je krivino djelo izvreno van teritorije Federacije, tuitelj moe preduzeti krivino gonjenje ako je to krivino djelo propisano u zakonu Federacije. (2) U sluaju iz stava 1. ovog lana tuitelj e preduzeti krivino gonjenje samo u sluaju ako je izvreno djelo propisano kao krivino djelo i po zakonu drave na ijoj je teritoriji krivino djelo izvreno. Ni u tom sluaju krivino gonjenje se nee preduzeti ako se po zakonu te drave krivino gonjenje preduzima po zahtjevu oteenog, a takav zahtjev nije podnesen. (3) Tuitelj moe preduzeti krivino gonjenje, bez obzira na zakon drave na ijoj je teritoriji krivino djelo izvreno ako se to djelo smatra krivinim djelom prema pravilima meunarodnog prava. lan 226. Kanjavanje za odugovlaenje postupka (1) Sud moe u toku postupka kazniti novanom kaznom do 5.000 KM tuitelja, branitelja, punomonika, zakonskog zastupnika ili oteenog ako su njihovi postupci oigledno upravljeni na odugovlaenje krivinog postup- ka. (2) O kanjavanju tuitelja obavijestit e se Visoko sudsko i tuilako vijee Federacije Bosne i Hercegovine, a o kanjavanju branitelja obavijestit e se Federalna advokatska komora. lan 227. Davanje podataka iz kaznene evidencije

(1) Podaci iz kaznene evidencije mogu se dati sudovima, tuilatvima i organima unutranjih poslova u vezi s krivinim postupkom koji se vodi protiv osobe koja je ranije bila osuivana, kao i nadlenim organima za izvrenje krivinopravnih sankcija i nadlenim organima koji uestvuju u postupku davanja amnestije, pomilovanja ili brisanja osude. (2) Podaci iz kaznene evidencije mogu se, na obrazloeni zahtjev, dati i dravnim organima ako jo traju odreene mjere sigurnosti ili pravne posljedice osude. (3) Graanima se, na njihov zahtjev, mogu davati podaci o njihovoj osuivanosti ili neosuivanosti ako su im ti podaci potrebni radi ostvarivanja njihovih prava. (4) Niko nema pravo traiti od graana da podnose dokaze o svojoj osuivanosti, odnosno neosuivanosti. (5) Odredbe st. od 1. do 4. ovog lana su posebne odredbe koje se odnose i na Zakon o slobodi pristupa informacijama Federacije Bosne i Hercegovine. DIO DRUGI - TOK POSTUPKA Glava XIX - ISTRAGA lan 228. Obaveza prijavljivanja krivinog djela (1) Slubene i odgovorne osobe u svim organima vlasti u Federaciji, javnim preduzeima i ustanovama i drugim pravnim licima dune su da prijave krivina djela o kojima su obavijetene ili za koja saznaju na koji drugi nain. U takvim okolnostima, slubena ili odgovorna osoba e preduzeti mjere da bi se sauvali tragovi krivinog djela, predmeti na kojima je ili pomou kojih je uinjeno krivino djelo i drugi dokazi o njima i obavijestit e ovlatenu slubenu osobu ili tuilatvo bez odlaganja. (2) Zdravstveni radnici, nastavnici, vaspitai, roditelji, staratelji, usvojitelji i druge osobe koje su ovlatene ili dune da pruaju zatitu i pomo maloljetnim osobama, da vre nadzor, odgajanje i vaspitavanje maloljetnika, a koji saznaju ili ocijene da postoji sumnja da je maloljetna osoba rtva seksualnog, fizikog ili nekog drugog zlostavljanja, duni su o toj sumnji odmah obavijestiti ovlatenu slubenu osobu ili tuitelja. lan 229. Prijavljivanje krivinog djela od graana (1) Graanin ima pravo prijaviti izvrenje krivinog djela.

(2) Svako je duan prijaviti uinjenje krivinog djela kada neprijavljivanje krivinog djela predstavlja krivino djelo. lan 230. Podnoenje prijave (1) Prijava se podnosi tuitelju, pisano ili usmeno.

(2) Ako se prijava podnosi usmeno, osoba koja podnosi prijavu upozorit e se na posljedice lanog prijavljivanja. O usmenoj prijavi sastavit e se zapisnik, a ako je prijava saopena telefonom sainit e se slubena zabiljeka.

(3) Ako je prijava podnesena sudu, ovlatenoj slubenoj osobi ili nekom drugom sudu ili tuitelju u Federaciji oni e tu prijavu primiti i odmah je dostaviti tuitelju. lan 231. Naredba o provoenju istrage (1) Tuitelj nareuje provoenje istrage ako postoji osnovana sumnja da je izvreno krivino djelo. (2) O provoenju istrage donosi se naredba, koja sadri: podatke o uinitelju krivinog djela ukoliko su poznati, opis djela iz kojeg proizilaze zakonska obiljeja krivinog djela, zakonski naziv krivinog djela, okolnosti koje potvruju osnove sumnje za provoenje istrage i postojee dokaze. U naredbi tuitelj e navesti koje okolnosti treba istraiti i koje istrane radnje treba poduzeti. (3) Tuitelj donosi naredbu da se istraga nee provoditi ako je iz prijave i prateih spisa oigledno da prijavljeno djelo nije krivino djelo, ako ne postoje osnovi sumnje da je prijavljena osoba uinila krivino djelo, ako je nastupila zastarjelost ili je djelo obuhvaeno amnestijom ili pomilovanjem ili ako postoje druge okolnosti koje iskljuuju krivino gonjenje. (4) O neprovoenju istrage, kao i o razlozima za to tuitelj e obavijestiti oteenog i podnositelja prijave u roku od tri dana. Oteeni i podnositelj prijave imaju pravo podnijeti pritubu u roku od osam dana uredu tuitelja. lan 232. Provoenje istrage (1) U toku provoenja istrage tuitelj moe preduzeti sve istrane radnje, ukljuujui ispitivanje osumnjienog i sasluanje oteenog i svjedoka, vrenje uviaja i rekonstrukcije dogaaja, preduzimanje posebnih mjera koje osiguravaju sigurnost svjedoka i informacija i nareivanje potrebnih vjestaenja. (2) O poduzetim istranim radnjama sastavlja se zapisnik u skladu s ovim zakonom.

(3) Ako se osumnjieni nalazi u pritvoru naredbu za dovoenje radi ispitivanja izdaje tuitelj i o tome obavjetava sudiju za prethodni postupak lan 233. Nadzor tuitelja nad radom ovlatenih slubenih osoba (1) Ako postoji osnovana sumnja da je izvreno krivino djelo s propisanom kaznom zatvora preko pet godina, ovlatena slubena osoba je duna odmah obavijestiti tuitelja i pod njegovim nadzorom preduzeti potrebne mjere da se pronae uinitelj krivinog djela, da se sprijei skrivanje ili bjekstvo osumnjienog ili sauesnika, da se otkriju i sauvaju tragovi krivinog djela i predmeti koji mogu posluiti kao dokazi, te da se prikupe sve informacije koje mogu biti korisne u krivinom postupku. (2) Ako postoje osnovi sumnje da je izvreno krivino djelo iz stava 1. ovog lana, ovlatena slubena osoba duna je u sluaju opasnosti od odlaganja preduzeti neophodne radnje radi izvrenja zadataka iz stava 1. ovog lana. Prilikom preduzimanja ovih radnji, ovlatena slubena osoba duna je postupati po ovom zakonu. O svemu to je preduzeto ovlatena slubena osoba duna je odmah obavijestiti tuitelja i dostaviti prikupljene predmete koji mogu posluiti kao dokaz.

(3) Ako postoje osnovi sumnje da je izvreno krivino djelo za koje je zakonom propisana kazna zatvora do pet godina, ovlatena slubena osoba je duna obavijestiti tuitelja o svim raspoloivim informacijama, radnjama i mjerama koje je preduzela najkasnije sedam dana od dana saznanja o postojanju osnovane sumnje da je krivino djelo uinjeno. lan 234. Uzimanje izjava i prikupljanje drugih dokaza (1) Radi izvrenja zadataka iz lana 233. ovog zakona, ovlatena slubena osoba moe: prikupljati potrebne izjave od osoba; izvriti potreban pregled prijevoznih sredstava, putnika i prtljage; ograniiti kretanje na odreenom prostoru za vrijeme potrebno da se obavi odreena radnja; preduzeti potrebne mjere u vezi s utvrivanjem identiteta osoba i predmeta; raspisati potragu za osobom i stvarima za kojima se traga; u prisustvu odgovorne osobe pretraiti odreene objekte i prostorije dravnih organa, javnih preduzea i ustanova, obaviti uvid u odreenu njihovu dokumentaciju, kao i preduzeti druge potrebne mjere i radnje. O injenicama i okolnostima koje su utvrene pri preduzimanju pojedinih radnji, kao i o predmetima koji su pronaeni ili oduzeti sastavit e se zapisnik ili slubena zabiljeka. (2) Pri prikupljanju izjava od osoba, ovlatena slubena osoba moe izdati pisani poziv osobi da doe u slubene prostorije, pod uvjetom da se u pozivu naznae razlozi pozivanja. Osoba ne mora dati nikakvu izjavu ni odgovarati na pitanja koja joj ovlatena slubena osoba postavlja, osim davanja osobnih podataka, o emu e je ovlatena slubena osoba pouiti. (3) Prilikom prikupljanja izjava od osobe ovlatena slubena osoba e postupiti u skladu s lanom 92. ovog zakona, odnosno u skladu s lanom 100. ovog zakona. U tom sluaju se zapisnici o prikupljenim izjavama mogu upotrijebiti kao dokazi u krivinom postupku. (4) Osoba prema kojoj je preduzeta neka od radnji ili mjera iz ovog lana ima pravo da podnese pritubu tuitelju u roku od tri dana. Tuitelj e provjeriti osnovanost pritube i ako utvrdi da su se u preduzetim radnjama ili mjerama stekla obiljeja krivinog djela ili povreda radne obaveze postupit e prema pritubi u skladu sa zakonom. (5) Na osnovu prikupljenih izjava i dokaza koji su otkriveni, ovlatena slubena osoba sastavlja izvjetaj. Uz izvjetaj dostavljaju se i predmeti, skice, fotografije, pribavljeni izvjetaji, spisi o preduzetim radnjama i mjerama, slubene zabiljeke, izjave i drugi materijali koji mogu biti korisni za uspjeno voenje postupka, ukljuujui sve injenice i dokaze koji idu u korist osumnjienom. Ako ovlatena slubena osoba poslije podnoenja izvjetaja sazna za nove injenice, dokaze ili tragove krivinog djela, duna je prikupljati potrebna obavjetenja i izvjetaj o tome kao dopunu prethodnog izvjetaja odmah predati tuitelju. (6) Tuitelj moe prikupljati izjave i od osoba koje se nalaze u pritvoru ako je to potrebno radi otkrivanja drugih krivinih djela iste osobe, njezinih sauesnika ili krivinih djela drugih uinitelja. lan 235. Zadravanje na mjestu uinjenja krivinog djela (1) Ovlatena slubena osoba ima pravo da osobe zateene na mjestu uinjenja krivinog djela zadri radi prikupljanja izjava ako te osobe mogu dati obavjetenja vana za krivini postupak i o tome je duna obavjestiti tuitelja. Zadravanje tih osoba na mjestu uinjenja krivinog djela ne moe trajati due od est sati.

(2) Ovlatena slubena osoba, moe fotografirati i uzimati otiske prstiju osobe za koju postoje osnovi sumnje da je uinila krivino djelo. Kada to doprinosi efikasnosti postupka, ovlatena slubena osoba moe javno objaviti fotografiju te osobe, ali samo po odobrenju tuitelja. (3) Ako je potrebno da se utvrdi od koga potiu otisci prstiju na pojedinim predmetima, ovlatena slubena osoba moe uzimati otiske prstiju od osoba za koje postoji vjerovatnoa da su mogle doi u dodir s tim predmetima. (4) Osoba prema kojoj je preduzeta neka od radnji iz ovog lana ima pravo da podnese pritubu tuitelju. lan 236. Uviaj i vjetaenje Ovlatena slubena osoba, nakon obavjetavanja tuitelja, duna je izvriti uviaj i odrediti potrebna vjetaenja, osim pregleda obdukcije i ekshumacije lea. Ako je tuitelj prisutan na licu mjesta u toku vrenja uviaja od ovlatenih slubenih osoba, moe traiti da ovlatena slubena osoba izvri odreene radnje koje on smatra neophodnim. Sve radnje preduzete tokom uviaja moraju se dokumentovati i detaljno obrazloiti kako u zapisniku, tako i u posebnom slubenom izvjetaju. lan 237. Pregled, obdukcija i ekshumacija Ukoliko postoji sumnja ili je oigledno da je smrt prouzrokovana krivinim djelom ili je u vezi s uinjenjem krivinog djela, tuitelj e narediti izvoenje pregleda i obdukcije. Ako je le ve zakopan odredit e se ekshumacija u cilju pregleda i obdukcije o emu e tuitelj zatraiti naredbu od suda. lan 238. Sudsko osiguranje dokaza (1) Kada je u interesu pravde da se svjedok saslua kako bi se njegov iskaz koristio na glavnom pretresu zato to postoji mogunost da nee biti dostupan sudu za vrijeme suenja, sudija za prethodni postupak moe, na prijedlog stranaka ili branitelja, narediti da se izjava tog svjedoka uzme na posebnom sasluanju. Sasluanje e se provesti u skladu sa lanom 277. ovog zakona. (2) Prije upotrebe izjave svjedoka iz stava 1. ovog lana stranka, odnosno branitelj koji trai da se izjava uzme u obzir kao dokaz na glavnom pretresu mora dokazati da je, i pored svih uloenih napora da se osigura prisustvo svjedoka na glavnom pretresu, svjedok ostao nedostupan. (3) Ukoliko stranke ili branitelj smatraju da e doi do nestanka odreenog dokaza, odnosno do nemogunosti izvoenja takvog dokaza na glavnom pretresu, predloit e sudiji za prethodni postupak preduzimanje neophodne radnje u cilju osiguranja dokaza. Ako sudija za prethodni postupak prihvati prijedlog o preduzimanju radnje dokazivanja obavijestit e o tome stranke i branitelja. (4) Ako sudija za prethodni postupak odbije prijedlog iz st.1. i 3. ovog lana donijet e rjeenje protiv kojeg se moe izjaviti alba vijeu iz lana 25. stav 6. ovog zakona. lan 239.

Obustava istrage (1) Tuitelj e naredbom obustaviti istragu ukoliko se ustanovi da: a) djelo koje je poinio osumnjieni nije krivino djelo, b) postoje okolnosti koje iskljuuju krivinu odgovornost osumnjienog osim u sluaju iz lana 220. ovog Zakona, c) nema dovoljno dokaza da je osumnjieni poinio krivino djelo, d) djelo je obuhvaeno amnestijom, pomilovanjem ili zastarom, ili postoje druge smetnje koje iskljuuju krivino gonjenje. (2) O obustavi istrage kao i o razlozima za obustavu istrage tuitelj e u pisanoj formi obavijestiti oteenog koji ima prava predviena u lanu 231. ovog Zakona kao i osumnjienog, ako je ispitan, i osobu koja je prijavila krivino djelo. (3) Tuitelj u sluajevima iz stava (1) taka c) ovog lana moe ponovo otvoriti istragu ako se dobiju nove injenice i okolnosti koje ukazuju da postoje osnovi sumnje da je osumnjieni poinio krivino djelo. lan 240. Okonanje istrage (1) Tuitelj okonava istragu kad nae da je stanje stvari dovoljno razjanjeno da se moe podii optunica. Okonanje istrage e se zabiljeiti u spisu. (2) Ako se istraga ne zavri u roku od est mjeseci od donoenja naredbe o provoenju istrage, potrebne mjere da bi se istraga okonala poduzet e kolegij tuilatva. (3) Optunica se ne moe podii ako osumnjieni nije bio ispitan.

GLAVA XX - POSTUPAK OPTUIVANJA lan 241. Podizanje optunice (1) Kad u toku istrage tuitelj nae da postoji dovoljno dokaza iz kojih proizlazi osnovana sumnja da je osumnjieni uinio krivino djelo, pripremit e i uputiti optunicu sudiji za prethodno sasluanje. (2) Nakon podizanja optunice, osumnjieni, odnosno optueni i branitelj, imaju pravo uvida u sve spise i dokaze. (3) Nakon podizanja optunice stranke ili branitelj mogu predlagati sudiji za prethodno sasluanje preduzimanje radnji u skladu sa lanom 238. ovog zakona. lan 242. Sadraj optunice

(1) a) b)

Optunica sadri: naziv suda, ime i prezime osumnjienog s osobnim podacima,

c) opis djela iz kog proizlaze zakonska obiljeja krivinog djela, vrijeme i mjesto uinjenja krivinog djela, predmet na kome je i sredstvo kojim je izvreno krivino djelo, kao i ostale okolnosti potrebne da se krivino djelo to preciznije odredi, d) zakonski naziv krivinog djela s navoenjem odredbe krivinog zakona,

e) prijedlog o dokazima koje treba izvesti, uz naznaenje svjedoka i vjetaka ili pseudonima zatienih svjedoka, spisa koje treba proitati i predmeta koji slue kao dokaz, f) g) (2) rezultat istrage, dokaze koji potkrjepljuju navode optunice. Jednom optunicom moe se obuhvatiti vie krivinih djela ili vie osumnjienih.

(3) Ako se osumnjieni nalazi na slobodi u optunici se moe predloiti da se odredi pritvor, a ako se nalazi u pritvoru moe se predloiti da se pritvor produi ili da se pusti na slobodu. lan 243. Odluivanje o optunici (1) Odmah po prijemu optunice sudija za prethodno sasluanje ispitat e da li je sud nadlean, postoje li okolnosti iz lana 239. stav (1) taka d) ovog Zakona, te je li optunica propisno sastavljena (lan 242. ovog Zakona). Ukoliko sud nae da optunica nije propisno sastavljena postupit e se u skladu sa lanom 162. st. (3) i (4) ovog Zakona. (2) Sudija za prethodno sasluanje moe potvrditi ili odbiti sve ili pojedine take optunice u roku od osam dana, a u sloenim predmetima u roku od 15 dana od dana prijema optunice. Ukoliko odbije sve ili pojedine take optunice, sudija za prethodno sasluanje donosi rjeenje koje se dostavlja tuitelju. Protiv ovog rjeenja alba se podnosi u roku od 24 sata. O albi odluuje vijee iz lana 25. stav (6) ovog Zakona u roku od 72 sata. (3) Prilikom potvrivanja optunice sudija za prethodno sasluanje prouava svaku taku optunice i dokaze koje mu je dostavio tuitelj kako bi utvrdio postojanje osnovane sumnje. (4) Poto se potvrde pojedine ili sve take optunice osumnjieni dobiva status optuenog. Sudija za prethodno sasluanje dostavlja optunicu optuenom i njegovom branitelju. (5) Sudija za prethodno sasluanje dostavit e optunicu optuenom koji je na slobodi bez odlaganja, a ako se nalazi u pritvoru u roku od 24 sata po potvrivanju optunice. Sudija za prethodno sasluanje obavijestit e optuenog da u roku od 15 dana od dana dostavljanja optunice ima pravo na podnoenje prethodnih prigovora, da e roite o izjanjenju o krivnji biti zakazano odmah nakon donoenja odluke o prethodnim prigovorima, odnosno po isteku roka za ulaganje prethodnih prigovora, te da moe navesti prijedloge dokaza koje namjerava izvesti na glavnoj raspravi.

(6) Nakon odbijanja svih ili pojedinih taaka u optunici tuitelj moe podnijeti novu ili izmijenjenu optunicu koja e biti zasnovana na novim dokazima. Nova odnosno izmijenjena optunica podnosi se na potvrivanje. lan 244. Izjanjenje o krivnji (1) Izjavu o krivnji optueni daje sudiji za prethodno sasluanje u prisustvu tuitelja i branitelja. Prije izjave o priznanju krivnje optueni e se upoznati sa svim moguim posljedicama priznanja krivnje u smislu lana 245. stav (1) ovog Zakona. U sluaju da optueni nema branitelja, sudija za prethodno sasluanje provjerit e da li optueni razumije posljedice izjanjavanja o krivnji, kao i da li postoje uvjeti za postavljanje branitelja u skladu sa lanom 59. stav (5), odnosno lanom 60. ovog Zakona. Izjava o krivnji i datim upozorenjima unosi se u zapisnik. Ukoliko se optueni ne izjasni o krivnji sudija za prethodno sasluanje e po slubenoj dunosti unijeti u zapisnik da optueni porie krivnju. (2) Ako se optueni izjasni da je kriv, sudija za prethodno sasluanje uputit e predmet sudiji, odnosno vijeu zbog zakazivanja roita na kojem e se utvrditi postojanje uvjeta iz lana 245. ovog Zakona. (3) Ukoliko se optueni proglasi krivim nakon zavretka glavne rasprave ili promijeni svoju prvobitnu izjavu o poricanju krivnje i naknadno prizna krivnju, njegova izjava o poricanju krivnje nee biti uzeta u obzir kod odmjeravanja sankcije. (4) Nakon unoenja izjave o poricanju krivnje u zapisnik, sudija za prethodno sasluanje proslijedit e predmet sudiji, odnosno vijeu kojem je predmet dodijeljen u cilju zakazivanja glavne rasprave, a dokaze koji potkrjepljuju navode optunice vraa tuitelju. Glavna rasprava bit e zakazana u roku od 30 dana od dana izjanjavanja o krivnji. Izuzetno, rok se moe produiti za jo 30 dana. lan 245. Razmatranje izjave o priznanju krivnje (1) Prilikom razmatranja izjave o priznanju krivnje sud provjerava: a) da li je do izjave o priznanju krivnje dolo dobrovoljno, svjesno i sa razumijevanjem, b) da li je optueni upozoren i da li je razumio da se izjavom o priznanju krivnje odrie prava na suenje, c) da li postoji dovoljno dokaza o krivnji optuenog, d) da li je optueni upoznat i da li je razumio mogue posljedice vezane uz imovinskopravni zahtjev i oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivinim djelom, e) da li je optueni upoznat sa odlukom o naknadi trokova krivinog postupka i sa pravom da bude osloboen naknade u sluaju iz lana 202. stav (4) ovog Zakona. (2) Ako sud prihvati izjavu o priznanju krivnje, izjava optuenog e se unijeti u zapisnik i nastaviti sa raspravom za izricanje krivinopravne sankcije. (3) Ako sud odbaci izjavu o priznanju krivnje, to e saopiti strankama i branitelju i konstatovati u zapisniku. Izjava o priznanju krivnje ne moe se koristiti kao dokaz u daljnjem toku krivinog postupka.

. lan 246. Pregovaranje o krivnji (1) Osumnjieni, odnosno optueni i njegov branitelj mogu do zavretka glavne rasprave, odnosno rasprave pred albenim vijeem pregovarati sa tuiteljem o uvjetima priznavanja krivnje za djelo za koje se osumnjieni, odnosno optueni tereti. (2) Sporazum o priznanju krivnje ne moe se zakljuiti ako se optueni na roitu za izjanjenje o krivnji izjasnio da je kriv. (3) Prilikom pregovaranja sa osumnjienim, odnosno optuenim i braniteljem opriznanju krivnje u skladu sa stavom (1) ovog lana, tuitelj moe predloiti izricanje kazne ispod zakonom odreenog minimuma kazne zatvora za to krivino djelo, odnosno blau sankciju za osumnjienog, odnosno optuenog u skladu sa krivinim zakonom. (4) Sporazum o priznanju krivnje sainjava se u pisanom obliku i uz optunicu se dostavlja sudiji za prethodno sasluanje, sudiji, odnosno vijeu. Nakon potvrivanja optunice sporazum o priznanju krivnje razmatra i izrie krivinopravnu sankciju predvienu sporazumom sudija za prethodno sasluanje sve do dostavljanja predmeta sudiji, odnosno vijeu radi zakazivanja glavne rasprave. Nakon dostavljanja predmeta radi zakazivanja glavne rasprave o sporazumu odluuje sudija, odnosno vijee. (5) Sudija za prethodno sasluanje, sudija, odnosno vijee sporazum mogu prihvatiti ili odbaciti. (6) Prilikom razmatranja sporazuma o priznanju krivnje sud provjerava: a) da li je do sporazuma o priznanju krivnje dolo dobrovoljno, svjesno i sa razumijevanjem, kao i nakon upoznavanja sa moguim posljedicama, ukljuujui i posljedice vezane uz imovinsko-pravni zahtjev, oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivinim djelom i trokove krivinog postupka, b) da li postoji dovoljno dokaza o krivnji optuenog, c) da li optueni razumije da se sporazumom o priznanju krivnje odrie prava na suenje i da ne moe uloiti albu na krivinopravnu sankciju koja e mu se izrei, d) da li je izreena krivinopravna sankcija u skladu sa stavom (3) ovog lana, e) da li je oteenom pruena mogunost da se pred tuiteljem izjasni o imovinskopravnom zahtjevu. (7) Ako sud prihvati sporazum o priznanju krivnje, izjava optuenog e se unijeti u zapisnik i nastaviti sa raspravom za izricanje krivinopravne sankcije predviene sporazumom. (8) Ako sud odbaci sporazum o priznanju krivnje, to e saopiti strankama i branitelju i konstatovati u zapisniku. Istovremeno e se odrediti datum odravanja glavne rasprave. Glavna rasprava e se zakazati u roku od 30 dana. Priznanje iz ovog sporazuma ne moe se koristiti kao dokaz u krivinom postupku. (9) O rezultatima pregovaranja o krivnji sud e obavijestiti oteenog.

lan 247. Povlaenje optunice (1) Tuitelj moe povui optunicu, bez prethodnog odobrenja, do njenog potvrivanja, a nakon toga, pa do poetka glavnog pretresa - samo uz odobrenje sudije za prethodno sasluanje. (2) U sluaju iz stava 1. ovog lana postupak se obustavlja rjeenjem, a o emu se odmah obavjetavaju osumnjieni, odnosno optueni i branitelj, kao i oteeni. lan 248. Razlozi za prigovor i odluka o prigovoru (1) Prethodnim prigovorima se: a) osporava nadlenost, b) istiu okolnosti iz lana 239. stav (1) taka d) ovog Zakona, c) ukazuje na formalne nedostatke u optunici, d) osporava zakonitost dokaza, e) zahtijeva spajanje ili razdvajanje postupka, f) osporava odluka o odbijanju zahtjeva za postavljanje branitelja na osnovu lana 60. stav (1) ovog Zakona. (2) Ukoliko sudija za prethodno sasluanje usvoji prigovor iz stava (1) taka d) ovog lana odluit e da se takav dokaz izdvoji iz spisa i vrati tuitelju. (3) O prethodnim prigovorima odluuje sudija za prethodno sasluanje koji ne moe uestvovati u suenju u roku od osam dana. Protiv rjeenja kojim se odluuje o prethodnim prigovorima alba nije doputena. (4) Ako sudija za prethodno sasluanje povodom podnesenog prigovora utvrdi da su razlozi zbog kojih je donio odluku u korist optuenika od koristi i za kojeg od suoptuenika koji nisu podnijeli prethodne prigovore ili ih nisu podnijeli u tom pravcu, postupit e po slubenoj dunosti kao da ti prigovori postoje. lan 248a. Predraspravno roite Tokom priprema za glavnu raspravu sudija ili predsjednik vijea moe odrati roite sa strankama i braniteljem da bi se razmotrila pitanja koja su relevantna za glavnu raspravu. lan 87.

GLAVA XXI - GLAVNI PRETRES

Odjeljak 1 - Javnost glavnog pretresa lan 249. Opa javnost (1) (2) Glavni pretres je javan. Glavnom pretresu mogu prisustvovati samo punoljetne osobe.

(3) Osobe koje su prisutne na glavnom pretresu ne smiju nositi oruje ili opasno orue, osim djelatnika sudske policije i osoba kojima to dozvoli sudija, odnosno predsjednik vijea. lan 250. Iskljuenje javnosti Od otvaranja zasjedanja pa do zavretka glavnog pretresa sudija, odnosno vijee moe u svako doba, po slubenoj dunosti ili po prijedlogu stranaka i branitelja, ali uvijek po njihovom sasluanju, iskljuiti javnost za cio glavni pretres ili jedan njegov dio, ako je to u interesu dravne sigurnosti ili ako je to potrebno radi uvanja dravne, vojne, slubene ili vane poslovne tajne, uvanja javnog reda, zatite morala u demokratskom drutvu, osobnog i intimnog vota optuenog ili oteenog ili zatite interesa maloljetnika ili svjedoka. lan 251. Na koga se ne odnosi iskljuenje javnosti (1) Iskljuenje javnosti ne odnosi se na stranke, branitelja, oteenog, zakonskog zastupnika i punomonika. (2) Sudija, odnosno vijee moe dopustiti da glavnom pretresu na kome je javnost iskljuena budu prisutne slubene osobe, nauni i javni radnici, a na zahtjev optuenog moe to dopustiti i njegovom branom, odnosno izvanbranom drugu i bliskim srodnicima. (3) Sudija, odnosno vijee e upozoriti osobe koje su prisutne glavnom pretresu na kome je javnost iskljuena da su dune da kao tajnu uvaju sve ono to su na pretresu saznale i da neovlateno odavanje tajne predstavlja krivino djelo. lan 252. Odluka o iskljuenju javnosti (1) Odluku o iskljuenju javnosti donosi sudija, odnosno vijee rjeenjem koje mora biti obrazloeno i javno objavljeno. (2) Rjeenje o iskljuenju javnosti moe se pobijati samo u albi na presudu.

Odjeljak 2 - Rukovoenje glavnim pretresom lan 253. Obavezno prisustvo na glavnom pretresu

(1) Sudija, odnosno lanovi vijea i zapisniar moraju biti neprekidno prisutni na glavnom pretresu. (2) Ako je u izgledu da e glavni pretres trajati due, predsjednik vijea moe zatraiti od predsjednika suda da odredi jednog ili dvojicu sudija da prisustvuju glavnom pretresu kako bi zamijenili lanove vijea u sluaju njihove sprjeenosti. lan 254. Obaveze sudije, odnosno predsjednika vijea (1) Sudija, odnosno predsjednik vijea rukovodi glavnim pretresom.

(2) Dunost sudije, odnosno predsjednika vijea je da se stara za svestrano pretresanje predmeta i otklanjanje svega to odugovlai postupak, a ne doprinosi razjanjenju stvari. (3) Ukoliko ovim zakonom nije drugaije propisano, o prijedlozima stranaka i branitelja odluuje sudija, odnosno predsjednik vijea. (4) Odluke sudije, odnosno predsjednika vijea se uvijek ob- javljuju i s kratkim obrazloenjem razmatranih injenica, unose u zapisnik o glavnom pretresu. lan 255. Redoslijed radnji glavnog pretresa Glavni pretres tee redom koji je odreen u ovom zakonu, ali sudija, odnosno predsjednik vijea moe odrediti da se odstupi od redovnog toka raspravljanja zbog posebnih okolnosti, a naroito zbog broja optuenih, broja krivinih djela i obima dokaznog materijala. U zapisnik o glavnom pretresu unijet e se razlozi zato se glavni pretres ne odrava prema zakonom utvrenom redoslijedu. lan 256. Dunost sudije, odnosno predsjednika vijea (1) Dunost sudije, odnosno predsjednika vijea je da se stara o odravanju reda u sudnici i dostojanstvu suda. Sudija, odnosno predsjednik vijea moe odmah poslije otvaranja zasjedanja upozoriti osobe koje su prisutne na glavnom pretresu da se pristojno ponaaju i da ne ometaju rad suda. Sudija, odnosno predsjednik vijea moe odrediti pretresanje osoba koje su prisutne na glavnom pretresu. (2) Sudija, odnosno predsjednik vijea moe narediti da se sa zasjedanja udalje sve osobe koje kao sluatelji prisustvuju glavnom pretresu, ako su se mjere za odravanje reda predviene u ovom zakonu pokazale neefikasnim za osiguranje neometanog odravanja glavnog pretresa. (3) U sudnici je zabranjeno filmsko ili televizijsko snimanje. Izuzetno, predsjednik suda moe odobriti takvo snimanje na glavnom pretresu. Ako je snimanje odobreno, sudija, odnosno predsjednik vijea moe na glavnom pretresu, iz opravdanih razloga, odluiti da se pojedini dijelovi glavnog pretresa ne snimaju. lan 257. Kanjavanje zbog naruavanja reda i procesne discipline

(1) Sudija, odnosno predsjednik vijea moe udaljiti osobu iz sudnice da bi se zatitilo pravo na pravedno i javno suenje odnosno odralo dostojanstveno i neometano suenje. (2) Sudija, odnosno predsjednik vijea moe narediti da se optueni udalji iz sudnice za odreeni vremenski period ukoliko optueni i nakon upozorenja nastavi s nedolinim ponaanjem zbog kojeg je opravdano njegovo udaljenje iz sudnice. U tom vremenskom periodu sudija, odnosno predsjednik vijea moe nastaviti postupak, ukoliko optueni ima branitelja. (3) Ako tuitelj, branitelj, oteeni, zakonski zastupnik, punomonik oteenog, svjedok, vjetak, tuma ili druga osoba koja prisustvuje glavnom pretresu ometa red ili se ne pokorava nareenjima sudije, odnosno predsjednika vijea za odravanje reda - sudija, odnosno predsjednik vijea e ga upozoriti. Ako upozorenje bude bezuspjeno sudija, odnosno predsjednik vijea moe narediti da se osoba udalji iz sudnice i kazni novanom kaznom do 10.000 KM. Ako tuitelj ili branitelj budu udaljeni iz sudnice sudija, odnosno predsjednik vijea e obavijestiti Visoko sudsko i tuilako vijee Federacije Bosne i Hercegovine ili Federalnu advokatsku komoru iji je branitelj lan - radi preduzimanja daljnjih mjera. (4) Branitelju ili punomoniku oteenog koji, nakon to je kanjen, produi da naruava red, sudija, odnosno predsjednik vijea moe uskratiti daljnje zastupanje na glavnom pretresu i kazniti ga novanom kaznom do 30.000 KM. Rjeenje o tome, s obrazloenjem, unosi se u zapisnik o glavnom pretresu. Protiv ovog rjeenja doputena je posebna alba. Glavni pretres e se prekinuti ili odloiti, dok optueni ne uzme drugog branitelja i ne pripremi za odbranu. lan 258. Davanje lanog iskaza od svjedoka ili vjetaka Ako postoji osnovana sumnja da je svjedok ili vjetak na glavnom pretresu dao lani iskaz, sudija, odnosno predsjednik vijea moe narediti da se saini poseban prijepis zapisnika o iskazu svjedoka ili vjetaka koji e se dostaviti tuitelju. Odjeljak 3 - Pretpostavke za odravanje glavnog pretresa lan 259. Otvaranje zasjedanja Sudija, odnosno predsjednik vijea otvara zasjedanje, objavljuje predmet glavnog pretresa i sastav vijea. Zatim e sudija, odnosno predsjednik vijea utvrditi da li su prisutne sve pozvane osobe, a ako nisu, provjerit e da li su im pozivi dostavljeni i da li su svoj izostanak opravdale. lan 260. Nedolazak tuitelja, odnosno osobe koja ga zamjenjuje na glavni pretres (1) Ako tuitelj ili osoba koja ga zamjenjuje i koja je uredno pozvana ne doe na glavni pretres, glavni pretres e se odloiti. Sudija, odnosno predsjednik vijea pozvat e tuitelja, odnosno osobu koja ga zamjenjuje da iznese razloge svog nedolaska. Na osnovu izjave sudija e utvrditi da li treba biti kanjen kaznom iz stava 2. ovog lana. Ako se tuitelj, odnosno osoba koja ga zamjenjuje kanjava, o tome obavjetava Visoko sudsko i tuilako vijee Bosne i Hercegovine.

(2) Sudija, odnosno predsjednik vijea moe kazniti novanom kaznom do 5.000 KM tuitelja, odnosno osobu koja ga zamjenjuje i koja se na uredan poziv suda za glavni pretres nije odazvala i nije opravdala svoj izostanak. lan 261. Nedolazak optuenog na glavni pretres (1) Ako je optueni uredno pozvan, a na glavni pretres ne doe niti svoj izostanak opravda sudija, odnosno predsjednik vijea e odloiti glavni pretres i narediti da se optueni na idui glavni pretres prinudno dovede. Ako do privoenja optueni opravda izostanak, sudija odnosno predsjednik vijea e opozvati naredbu o prinudnom dovoenju. (2) Ako optueni koji je uredno pozvan oigledno izbjegava da doe na glavni pretres i ako prinudnom dovoenje nije uspjelo sudija, odnosno predsjednik vijea moe optuenom odrediti pritvor. (3) Protiv rjeenja o odreivanju pritvora doputena je alba koja ne odlae njegovo izvrenje. (4) Ako ne bude ranije ukinut pritvor traje do objavljivanja presude a najdue 30 dana. lan 262. Zabrana suenja u odsustvu Optuenom se ne moe suditi u odsustvu. lan 263. Nedolazak branitelja na glavni pretres (1) Ako branitelj koji je uredno pozvan ne doe ili bez odobrenja napusti glavnu raspravu na glavni pretres, glavni pretres e se odloiti. Sudija, odnosno predsjednik vijea pozvat e branitelja da objasni razloge svog nedolaska ili naputanja glavne rasprave. Na osnovu izjave branitelja sudija, odnosno predsjednik vijea e utvrditi da li branitelj treba biti kanjen. Kada se branitelj u ovakvim sluajevima kanjava, obavjetava se advokatska komora iji je on lan. (2) Sudija, odnosno predsjednik vijea moe kazniti novanom kaznom do 5.000 KM branitelja koji se nije odazvao na uredan poziv suda za glavni pretres i nije opravdao svoj izostanak ili naputanje glavne rasprave. (3) Ako je optuenom odreen novi branitelj ili je izabrao novog branitelja, glavni pretres e biti odloen. Sudija, odnosno predsjednik vijea e dati novom branitelju dovoljno vremena za pripremu odbrane, a taj vremenski period ne moe biti krai od 15 dana ako se radi o krivinom djelu s propisanom kaznom zatvora deset godina ili teom kaznom, osim ako se optueni ne odrekne ovog prava, a sudija, odnosno predsjednik vijea se uvjeri da krae vrijeme za pripremu odbrane nee uticati na pravo optuenog na pravedno suenje. lan 264. Nedolazak svjedoka ili vjetaka na glavni pretres

(1) Ako je svjedok ili vjetak uredno pozvan, a na glavni pretres ne doe niti svoj izostanak opravda sudija, odnosno predsjednik vijea moe narediti prinudno dovoenje svjedoka ili vjetaka. (2) Svjedoka ili vjetaka koji je uredno pozvan, a izostanak nije opravdao, sudija, odnosno predsjednik vijea moe kazniti novanom kaznom do 5.000 KM. (3) U sluaju iz stava 1. ovog lana sudija, odnosno predsjednik vijea e odluiti da li glavni pretres treba odloiti. Odjeljak 4 - Odlaganje i prekidanje glavnog pretresa lan 265. Razlozi za odlaganje glavnog pretresa (1) Na zahtjev stranaka ili branitelja glavni pretres se moe odloiti rjeenjem sudije, odnosno predsjednika vijea ako treba pribaviti nove dokaze ili ako je optueni nakon izvrenog krivinog djela nesposoban da prisustvuje glavnom pretresu ili ako postoje druge smetnje da se glavni pretres uspjeno provede. (2) Rjeenje kojim se odlae glavni pretres unijee se u zapisnik i, po mogunosti, odrediti e se dan i sat nastavka glavnog pretresa. Sudija, odnosno predsjednik vijea e takoer narediti osiguranje dokaza koji se mogu izgubiti ili unititi zbog odlaganja glavnog pretresa. (3) Protiv rjeenja iz stava 2. ovog lana nije doputena alba. lan 266. Nastavljanje odloenog glavnog pretresa (1) Ako se glavna rasprava koja je bila odloena dri pred istim sudijom, odnosno vijeem, rasprava e se nastaviti, a sudija, odnosno predsjednik vijea e ukratko iznijeti tok ranije glavne rasprave. Sudija, odnosno predsjednik vijea moe odrediti da glavna rasprava pone iznova. (2) Glavna rasprava koja je odloena mora iznova poeti ako se izmijenio sastav vijea ili ako je odlaganje trajalo due od 30 dana, ali uz saglasnost stranaka i branitelja vijee moe odluiti da se u ovakvom sluaju svjedoci i vjetaci ne sasluavaju ponovo i da se ne vri novi uviaj, nego da se koriste iskazi svjedoka i vjetaka dati na ranijoj glavnoj raspravi, odnosno da se koristi zapisnik o uviaju. (3) Ako se glavna rasprava dri pred drugim sudijom, odnosno predsjednikom vijea glavna rasprava mora iznova poeti i svi dokazi se moraju ponovno izvesti. Izuzetno, ako se rasprava dri pred drugim predsjednikom vijea, uz saglasnost stranaka i branitelja, vijee moe odluiti da se ranije izvedeni dokazi nee ponovo izvoditi. (4) U sluaju iz st. (2) i (3) ovog lana sudija, odnosno vijee moe bez saglasnosti stranaka i branitelja, a po njihovom sasluanju, odluiti da se iskazi svjedoka i vjetaka dati u ranijoj raspravi koriste kao dokaz ukoliko su svjedoci ili vjetaci umrli, duevno oboljeli, ili se ne mogu pronai, ili je njihov dolazak pred sud nemogu ili je znatno otean iz drugih razloga. lan 267.

Prekid glavnog pretresa (1) Osim u sluajevima predvienim ovim zakonom sudija, odnosno predsjednik vijea moe prekinuti glavni pretres zbog odmora ili zbog isteka radnog vremena ili da bi se neki dokaz pribavio u kratkom vremenu ili zbog pripremanja optube ili odbrane. (2) Prekinuti glavni pretres nastavlja se uvijek pred istim sudijom, odnosno vijeem.

(3) Ako se glavni pretres ne moe nastaviti pred istim sudijom, odnosno vijeem ili ako je prekid glavnog pretresa trajao due od 8 dana postupit e se po odredbama lana 266. ovog zakona. Odjeljak 5 - Zapisnik o glavnom pretresu lan 268. Nain voenja zapisnika (1) O radu na glavnoj raspravi vodi se zapisnik. Ako je glavna rasprava snimana u skladu sa lanom 169. ovog Zakona, prijepis preduzete radnje e se na opravdan zahtjev stranaka i branitelja dostaviti strankama i branitelju najkasnije u roku od tri dana od preduzete radnje na glavnoj raspravi. O opravdanosti zahtjeva odluuje sudija, odnosno predsjednik vijea. (2) Sudija, odnosno predsjednik vijea moe narediti da se odreeni dio zapisnika proita ili reprodukuje, a proitat e ga ili reprodukovati uvijek ako to zahtijevaju stranke, branitelj ili osoba ija se izjava unosi u zapisnik. lan 269. Unoenje izreke presude u zapisnik (1) U zapisnik o glavnom pretresu unosi se potpuna izreka presude, uz naznaenje da li je presuda javno objavljena. Izreka presude unijeta u zapisnik o glavnom pretresu predstavlja izvornik. (2) Ako je doneseno rjeenje o pritvoru i ono se unosi u zapisnik o glavnom pretresu. lan 270. uvanje materijalnih dokaza (1) U posebnoj prostoriji suda se pohranjuju i uvaju materijalni dokazi prikupljeni u toku krivinog postupka. Sudija, odnosno predsjednik vijea moe u bilo koje vrijeme izdati naredbu koja se odnosi na kontrolu i raspolaganje materijalnim dokazima. (2) Federalni ministar pravde donijet e propise kojima e odrediti nain i uvjete pod kojima se uvaju materijalni dokazi iz stava 1. ovog lana. Odjeljak 6 - Poetak glavnog pretresa lan 271. Ulazak sudije, odnosno vijea u sudnicu

(1) Prilikom ulaska sudije ili vijea u sudnicu i prilikom njihovog izlaska iz sudnice svi prisutni, na poziv ovlatene osobe, treba da ustanu. (2) Stranke i drugi uesnici postupka duni su da ustanu kad se obraaju sudu, osim ako za to postoje opravdane prepreke. lan 272. Uvjeti za odravanje glavnog pretresa Kada sudija, odnosno predsjednik vijea utvrdi prisustvo svih pozvanih osoba na glavnom pretresu ili kada odlui da se glavni pretres odri bez prisustva odreenih pozvanih osoba ili je odluivanje o ovim stvarima odloeno, pozvat e optuenog i uzeti od njega osobne podatke radi utvrivanja identiteta. lan 273. Utvrivanje identiteta optuenog i davanje uputa (1) Sudija, odnosno predsjednik vijea uzima od optuenog osobne podatke (lan 92.) da bi utvrdio njegov identitet. (2) Nakon utvrivanja identiteta optuenog sudija, odnosno predsjednik vijea e upitati stranke i branitelja da li imaju primjedbe na sastav vijea i nadlenost suda. (3) Nakon utvrivanja identiteta optuenog sudija, odnosno predsjednik vijea e uputiti svjedoke i vjetake u prostoriju van sudnice za njih odreenu, gdje e ekati dok budu pozvani da svjedoe. Sudija, odnosno predsjednik vijea e upozoriti svjedoke da dok ekaju o svojim iskazima ne razgovaraju s drugim svjedocima. Na prijedlog tuitelja, optuenog ili branitelja sudija, odnosno predsjednik vijea e odobriti onim vjetacima na koje se prijedlog odnosi da prisustvuju toku pretresa u sudnici. (4) Ukoliko je prisutan oteeni, ali jo nije podnio imovinskopravni zahtjev, sudija, odnosno predsjednik vijea e ga pouiti da moe podnijeti taj zahtjev do zakljuenja glavnog pretresa. (5) Sudija, odnosno predsjednik vijea moe preduzeti neophodne mjere radi spreavanja meusobnog komuniciranja svjedoka, vjetaka i stranaka. lan 274. Pouke optuenom (1) Sudija, odnosno predsjednik vijea e upozoriti optuenog na potrebu paljivog praenja toka pretresa i pouit e ga da moe iznositi injenice i predlagati dokaze u svoju korist, da moe postavljati pitanja saoptuenom, svjedocima i vjetacima i da moe davati obrazloenja u vezi s njihovim iskazima. (2) Sudija, odnosno predsjednik vijea pouit e optuenog da moe dati iskaz u toku dokaznog postupka u svojstvu svjedoka i ako odlui da d takav iskaz bit e podvrgnut direktnom i unakrsnom ispitivanju u smislu lana 277. ovog Zakona, odnosno opomenut i upozoren u smislu lana 100. ovog zakona. U tom sluaju optueni kao svjedok ne polae zakletvu odnosno ne daje izjavu. Sud e omoguiti da se u vezi sa tim svojim pravom optueni prethodno konsultuje sa braniteljem, a ukoliko nema branitelja sud e paljivo ispitati da li mu je branitelj nuan.

lan 275. itanje optunice i uvodna izlaganja (1) Glavni pretres poinje itanjem optunice. Optunicu ita tuitelj.

(2) Nakon itanja optunice sudija, odnosno predsjednik vijea upitat e optuenog da li je razumio njene navode. Ako sudija, odnosno predsjednik vijea ustanovi da optueni nije razumio optunicu, ukratko e je izloiti optuenom na nain koji mu je razumljiv. Nakon toga tuitelj e ukratko iznijeti dokaze na kojima zasniva optunicu. (3) Optueni i njegov branitelj mogu nakon toga izloiti koncept odbrane. Odjeljak 7 - Dokazni postupak lan 276. Izvoenje dokaza (1) Stranka i branitelj imaju pravo pozivati svjedoke i izvoditi dokaze.

(2) Osim ako sudija, odnosno predsjednik vijea u interesu pravde ne odredi drugaije, dokazi se na glavnom pretresu izvode sljedeim redom: a) b) c) d) e) dokazi optube, dokazi odbrane, okazi optube kojima se pobijaju navodi odbrane (replika), dokazi odbrane kao odgovor na pobijanje (duplika), dokazi ije je izvoenje naloio sudija, odnosno vijee,

f) sve dokaze relevantne za izricanje krivino-pravnih sankcija (3) Prilikom izvoenja dokaza dozvoljeno je direktno, unakrsno i dodatno ispitivanje. Direktno ispitivanje obavlja strana koja poziva svjedoka, ali sudija, odnosno vijee moe u svakom trenutku postaviti pitanje svjedoku. lan 277. Direktno, unakrsno i dodatno ispitivanje svjedoka (1) Dozvoljeno je ispitivanje svjedoka od stranke, odnosno branitelja koji je pozvao svjedoka (direktno ispitivanje), zatim ispitivanje tog svjedoka od suprotne stranke, odnosno branitelja (unakrsno ispitivanje) i ponovno ispitivanje svjedoka od stranke, odnosno branitelja koji ga je pozvao. Svjedoka ispituje stranka koja ga je pozvala, ali sudija, odnosno predsjednik i lanovi vijea mogu u svakoj fazi ispitivanja postaviti svjedoku odgovarajue pitanje. Pitanja svjedoku od suprotne stranke ograniavaju se na pitanja koja su prethodno postavljena tokom ispitivanja svjedoka od stranke koja je pozvala svjedoka i pitanja u korist vlastitih tvrenja. Pitanja na ponovnom ispitivanju svjedoka od stranke koja ga je pozvala ograniavaju se i odnose na pitanja postavljena tokom ispitivanja svjedoka od suprotne

stranke. Nakon to svjedok bude ispitan sudija, odnosno predsjednik i lanovi vijea mu mogu postavljati pitanja. (2) Pitanja koja navode na odgovor koji se eli uti ne mogu se postavljati pri direktnom ispitivanju, osim u sluaju potrebe razjanjenja izjave svjedoka. Po pravilu, pitanja koja navode na odgovor koji se eli uti - doputena su samo prilikom unakrsnog ispitivanja. Kada stranka pozove svjedoka suprotne stranke ili kada svjedok pokazuje odbojan stav ili ne eli da sarauje sudija, odnosno predsjednik vijea moe dozvoliti upotrebu pitanja koja navode na odgovor koji se eli uti. (3) Sudija, odnosno predsjednik vijea e u odgovarajuoj mjeri kontrolisati nain i redoslijed ispitivanja svjedoka i izvoenja dokaza, vodei rauna da ispitivanje i izvoenje dokaza bude efikasno za utvrivanje istine, da se izbjegne nepotrebno gubljenje vremena i zatite svjedoci od uznemiravanja i zbunjivanja. (4) Prilikom izvoenja dokaza iz lana 276. stav 2. taka e) ovog zakona sud e ispitati svjedoka, a nakon toga dozvolit e strankama i branitelju da postavljaju pitanja. lan 278. Pravo suda da ne dopusti pitanje ili dokaz (1) Sudija, odnosno predsjednik vijea e zabraniti pitanje i odgovor na pitanje koje je ve postavljeno - ako je to pitanje po njegovoj ocjeni nedoputeno ili nevano za predmet. (2) Ako sudija, odnosno predsjednik vijea zakljui da okolnosti koje stranka i branitelj eli da dokae nemaju znaaja za predmet ili da je ponueni dokaz nepotreban ili da je prilikom ispitivanja proputeno da se svjedok ispita na okolnosti na koje je ponovno predloeno njegovo ispitivanje, odbit e izvoenje takvog dokaza. lan 279. Posebna pravila o dokazima u sluajevima seksualnih delikata (1) Oteenog krivinim djelom nije doputeno ispitivati o njegovom spolnom ivotu prije poinjenog krivinog djela koje je predmet postupka. Niti jedan dokaz koji se iznosi da bi pokazao ranije spolno iskustvo, ponaanje ili spolnu orijentaciju oteenog nee se prihvatiti. (2) Izuzetno od stava 1. ovog lana moe se u postupku koristiti dokaz da sperma, medicinska dokumentacija o povredama ili drugi materijalni dokazi potiu od druge osobe, a ne od optuenog. (3) U sluajevima uinjenja krivinih djela protiv ovjenosti i vrijednosti zatienih meunarodnim pravom, pristanak rtve se ne moe upotrijebiti u prilog odbrane optuenog. (4) Prije prihvatanja dokaza u skladu s ovim lanom obavit e se odgovarajue sasluanje s koga je iskljuena javnost. (5) Zahtjev, pratea dokumentacija i zapisnik sa sasluanja uvaju se zapeaeni u posebnom omotu, osim ako sud ne odredi drugaije. lan 280.

Posljedice priznanja optuenog Ako je priznanje optuenog na glavnom pretresu potpuno i u skladu s prije izvedenim dokazima, u dokaznom postupku izvest e se samo oni dokazi koji se odnose na odluku o krivinopravnoj sankciji. lan 281. Polaganje zakletve, odnosno davanje izjave (1) Svi svjedoci polau zakletvu ili daju izjavu prije svjedoenja koja zamjenjuje zakletvu.

(2) Tekst zakletve, odnosno izjave glasi: "Zaklinjem se - izjavljujem da u o svemu to pred sudom budem pitan govoriti istinu i da nita od onog to mi je poznato neu preutjeti.. (3) Nijemi svjedoci koji znaju itati i pisati daju zakletvu odnosno izjavu potpisivanjem teksta zakletve, odnosno izjave, a gluhi svjedoci itaju tekst zakletve, odnosno izjave. Ako gluhi ili nijemi svjedoci ne znaju itati i pisati, zakletva, odnosno izjava se daje preko tumaa. lan 282. Zatita svjedoka od vrijeanja, prijetnji i napada (1) Sudija, odnosno predsjednik vijea duan je zatititi svjedoka od vrijeanja, prijetnje i napada. (2) Sudija, odnosno predsjednik vijea e upozoriti ili novano kazniti uesnika u postupku ili bilo koju drugu osobu koja vrijea, prijeti ili dovodi u opasnost sigurnost svjedoka pred sudom. U sluaju novanog kanjavanja primijenjuje se odredba lana 257. ovog zakona. (3) U sluaju ozbiljne prijetnje svjedoku sudija, odnosno predsjednik vijea e obavijestiti tuitelja radi preduzimanja krivinog gonjenja. (4) Na prijedlog stranke ili branitelja sudija, odnosno predsjednik vijea naredit e policijskim organima preduzimanje mjera neophodnih za zatitu svjedoka. lan 283. Kanjavanje za odbijanje svjedoenja (1) Ako svjedok odbije svjedoiti bez opravdanog razloga i nakon upozorenja na posljedice moe biti kanjen novanom kaznom do 30.000,00 KM. (2) Ako i poslije toga odbije svjedoiti, moe se zatvoriti. Zatvor traje dok svjedok ne pristane svjedoiti, ili dok njegovo svjedoenje ne postane nepotrebno, ili dok se krivini postupak ne zavri, ali najdue 30 dana. (3) O albi protiv rjeenja kojim je izreena novana kazna ili nareen zatvor uvijek odluuje vijee iz lana 25. stav (6) ovog Zakona. alba protiv rjeenja o novanoj kazni i zatvoru ne zadrava izvrenje rjeenja. lan 284. Angaovanje vjetaka

(1) (2)

Vjetaka mogu angaovati stranke, branitelj i sud. Trokove vjetaka iz stava 1. ovog lana snosi onaj koji ga je angaovao. lan 285. Ispitivanje vjetaka

(1) Prije ispitivanja vjetaka, sudija, odnosno predsjednik vijea opomenut e ga i na njegovu dunost da iznese nalaz i miljenje na najbolji mogui nain i u skladu s vjetinom i pravilima struke i upozorit e ga da davanje lanog iskaza o nalazu i miljenju predstavlja krivino djelo. (2) (3) Vjetak e poloiti zakletvu, odnosno dati izjavu prije svjedoenja. Zakletva, odnosno izjava se daje usmeno.

(4) Tekst zakletve, odnosno izjave glasi: "Zaklinjem se au-izjavljujem da u govoriti istinu i da u tano i potpuno iznijeti svoj nalaz i miljenje." (5) Pisani nalaz i miljenje vjetaka bit e prihvaen kao dokazni materijal samo ukoliko je taj vjetak svjedoio na pretresu. lan 286. Otputanje svjedoka i vjetaka (1) Sasluani svjedoci i vjetaci ostat e ispred sudnice ukoliko ih sudija, odnosno predsjednik vijea potpuno ne otpusti nakon ispitivanja od stranaka i branitelja, odnosno suda. (2) Na prijedlog stranke ili branitelja ili po slubenoj dunosti, sudija, odnosno predsjednik vijea moe narediti da ispitani svjedoci i vjetaci napuste sudnicu i da budu naknadno pozvani i ponovno ispitani u prisustvu ili odsustvu ostalih svjedoka i vjetaka. lan 287. Sasluanje van sudnice (1) Ako se u toku suenja sazna da svjedok ili vjetak nije u mogunosti da doe pred sud, ili da bi njegov dolazak bio povezan s nesrazmjernim tekoama, sudija, odnosno predsjednik vijea moe narediti da se svjedok, odnosno vjetak ispita van sudnice - ukoliko njegovo svjedoenje smatra vanim. Sudija, odnosno predsjednik vijea, stranke i branitelj e prisustvovati ispitivanju, a ispitivanje e se provesti u skladu s lanom 277. ovog zakona. (2) Ako sudija, odnosno predsjednik vijea nae da je to neophodno, ispitivanje svjedoka se moe izvriti prilikom rekonstrukcije dogaaja van sudnice. Sudija, odnosno predsjednik vijea, stranke i branitelj e biti prisutne na rekonstrukciji, a ispitivanje e se provesti u skladu s lanom 277. ovog zakona. (3) Stranke, branitelj i oteeni uvijek se pozivaju da prisustvuju ispitivanju svjedoka ili izvoenju rekonstrukcije. Sasluanje e se provesti kao da se izvodi na glavnoj raspravi u skladu sa lanom 277. ovog Zakona.

(4) Ako sudija, odnosno predsjednik vijea nae da je to neophodno, na ispitivanje maloljetnika kao svjedoka shodno se primjenjuju odredbe lana 100. stava 6. i lana 104. ovog zakona. lan 288. Izuzeci od neposrednog provoenja dokaza (1) Iskazi dati u istrazi doputeni su kao dokaz na glavnoj raspravi i mogu biti koriteni prilikom direktnog ili unakrsnog ispitivanja ili pobijanja iznesenih navoda ili u odgovoru na pobijanje, nakon ega se prilau kao dokazni materijal ili za dodatno ispitivanje. U ovom sluaju osobi e se dati mogunost da objasni ili pobije svoj prethodni iskaz. (2) Izuzetno od stava 1. ovog lana zapisnici o iskazima datim u istrazi mogu se po odluci sudije, odnosno vijea proitati i koristiti kao dokaz na glavnom pretresu samo u sluaju ako su ispitane osobe umrle, duevno oboljele, ili se ne mogu pronai, ili je njihov dolazak pred sud nemogu, ili je znatno otean iz vanih uzroka ili ako bez zakonskih razloga nee da daju iskaz na glavnoj raspravi. (3) Ako se tokom glavne rasprave optueni koristi pravom da nije duan iznijeti svoju odbranu ili odgovarati na postavljena pitanja, zapisnik o iskazu optuenog koji je dat u istrazi moe se, prema odluci sudije odnosno vijea, proitati i koristiti kao dokaz na glavnoj raspravi i priloiti kao dokazni materijal samo ako je optueni prilikom sasluanja u istrazi bio upozoren u skladu sa lanom 92. stav (2) taka c) ovog Zakona.

lan 289. Zapisnici o dokaznom materijalu (1) Zapisnik o uviaju na licu mjesta, o pretresanju stana ili osoba, o oduzimanju stvari, knjiga, zapisnika i ostalih dokaza iznijet e se na glavnom pretresu da bi se utvrdio njihov sadraj, a po ocjeni sudije, odnosno predsjednika vijea njihov sadraj se moe ukratko unijeti u zapisnik o glavnom pretresu. (2) Za provjeru vjerodostojnosti pismena, zapisa ili fotografije, potrebni su originalno pismeno, zapis ili fotografija, osim ako nije drugaije propisano ovim zakonom. (3) Izuzetno od stava 2. ovog lana moe se koristiti kao dokaz i ovjerena kopija originala, kao i kopija koja je potvrena kao neizmjenjena u odnosu na original. (4) Dokazni materijal iz stava 1. ovog lana se ita ukoliko se stranke i branitelj drugaije ne dogovore. lan 290. Izmjena optube Ako tuitelj ocijeni da izvedeni dokazi ukazuju da se izmijenilo injenino stanje izneseno u optunici on moe do okonanja dokaznog postupka izmijeniti optunicu. Radi pripremanja odbrane glavni pretres se moe odgoditi. U ovom sluaju ne vri se potvrivanje optunice. lan 291. Dopuna dokaznog postupka

(1) Nakon izvoenja dokaza sudija, odnosno predsjednik vijea e upitati stranke i branitelja da li imaju jo neki dokazni prijedlog. (2) Ukoliko stranke i branitelj nemaju nove dokazne prijedloge ili prijedlozi budu odbijeni sudija, odnosno predsjednik vijea e objaviti da je dokazni postupak zavren. lan 292. Zavrna rije (1) Nakon zavretka dokaznog postupka sudija, odnosno predsjednik vijea e pozvati tuitelja, oteenog, branitelja i optuenog radi davanja zavrne rijei. Posljednja rije uvijek pripada optuenom. (2) Ako optunicu zastupa vie tuitelja ili optueni ima vie od jednog branitelja svi mogu dati zavrnu rije, ali se njihova izlaganja ne mogu ponavljati. lan 293. Zavretak glavnog pretresa Nakon zavrnih rijei sudija, odnosno predsjednik vijea objavljuje da je glavni pretres zavren, a sud se povlai na vijeanje i glasanje radi donoenja presude. GLAVA XXII - PRESUDA Odjeljak 1 - Izricanje presude lan 294. Izricanje i objavljivanje presude Presuda se izrie i objavljuje u ime Federacije Bosne i Hercegovine. lan 295. Vezanost presude za optubu (1) Presuda se moe odnositi samo na osobu koja je optuena i samo na djelo koje je predmet optube sadrane u potvrenoj, odnosno na glavnom pretresu izmijenjenoj optunici. (2) Sud nije vezan za prijedloge tuitelja u pogledu pravne ocjene djela. lan 296. Dokazi na kojima se zasniva presuda (1) Sud zasniva presudu samo na injenicama i dokazima koji su izneseni na glavnom pretresu. (2) Sud je duan savjesno ocijeniti svaki dokaz pojedinano i u vezi s ostalim dokazima i na osnovu takve ocjene izvesti zakljuak je li neka injenica dokazana. Odjeljak 2 - Vrste presuda

lan 297. Meritorne i procesne presude (1) Presudom se optuba odbija ili se optueni oslobaa od optube ili se oglaava krivim. (2) Ako optuba obuhvata vie krivinih dijela u presudi e se izrei da li se i za koje djelo optuba odbija ili se optueni oslobaa od optube ili se oglaava krivim. lan 298. Presuda kojom se optuba odbija Presudu kojom se optuba odbija sud e izrei: a) b) ako za presuenje sud nije stvarno nadlean, ako je tuitelj od zapoinjanja pa do zavretka glavnog pretresa odustao od optunice,

c) ako nije bilo potrebnog odobrenja ili ako je nadleni dravni organ odustao od odobrenja, d) ako je optueni za isto djelo ve pravomono osuen, osloboen od optube ili je postupak protiv njega rjeenjem pravomono obustavljen, a ne radi se o rjeenju o obustavljanju postupka iz lana 342. ovog zakona, e) ako je optueni aktom amnestije ili pomilovanja osloboen od gonjenja ili se krivino gonjenje ne moe preduzeti zbog zastarjelosti ili ako postoje druge okolnosti koje iskljuuju krivino gonjenje. lan 299. Presuda kojom se optueni oslobaa od optube Presudu kojom se optueni oslobaa od optube sud e izrei: a) b) c) ako djelo za koje se optueni optuuje nije zakonom propisano kao krivino djelo, ako postoje okolnosti koje iskljuuju krivinu odgovornost optuenog, ako nije dokazano da je optueni uinio krivino djelo za koje se optuuje. lan 300. Presuda kojom se optueni oglaava krivim (1) U presudi kojom se optueni oglaava krivim, sud e izrei:

a) za koje se krivino djelo optuenik oglaava krivim, uz navoenje injenica i okolnosti koje ine obiljeja krivinog djela, kao i onih od kojih ovisi primjena odreene odredbe Krivinog zakona, b) zakonski naziv krivinog djela i koje su odredbe Krivinog zakona primijenjene,

c) kakva se kazna izrie optuenom ili se po odredbama Krivinog zakona oslobaa od kazne, d) odluku o uvjetnoj osudi,

e) odluku o mjerama sigurnosti, o oduzimanju imovinske koristi i odluku o vraanju predmeta (lan 88.) ako predmeti do tada nisu vraeni vlasniku, odnosno dratelju, f) odluku o uraunavanju pritvora ili ve izdrane kazne,

g) odluku o trokovima krivinog postupka, o imovinskopravnom zahtjevu, kao i o tome da se pravomona presuda ima objaviti putem sredstava javnog informiranja. (2) Ako je optuenom izreena novana kazna u presudi e se odrediti rok u kojem se novana kazna ima platiti i nain zamjene izvrenja novane kazne u sluaju da se novana kazna ne plati. Odjeljak 3 - Objavljivanje presude lan 301. Vrijeme i mjesto objavljivanja presude (1) Poto je presuda izreena sud e je odmah objaviti. Ako sud nije u mogunosti da istog dana po zavretku glavnog pretresa izrekne presudu, odloit e objavljivanje presude najvie za tri dana i odredit e vrijeme i mjesto objavljivanja presude. (2) Sud e u prisutnosti stranaka , branitelja, zakonskih zastupnika i punomonika javno proitati izreku i priopiti ukratko razloge presude. (3) Objavljivanje presude e se izvriti i kad stranka, branitelj, zakonski zastupnik ili punomonik nije prisutan. Sud moe odluiti da optuenom koji je odsutan, presudu usmeno priopi sudija, odnosno predsjednik vijea ili da mu se presuda samo dostavi. (4) Ako je javnost na glavnom pretresu bila iskljuena, izreka presude e se uvijek proitati u javnom zasjedanju. Vijee e odluiti hoe li i koliko iskljuiti javnost prilikom objavljivanja razloga presude. (5) Svi prisutni sasluat e itanje izreke presude stojei. lan 302. Pritvor nakon izricanja presude Za odreivanje, produenje ili ukidanje pritvora poslije objavljivanja presude primjenjivat e se odredba lana 152. ovog zakona. lan 303. Pouka o pravu na albu i druga upozorenja (1) Po objavljivanju presude sudija odnosno predsjednik vijea e pouiti optuenog i oteenog o pravu na albu, kao i o pravu na odgovor na albu. (2) Ako je optuenom izreena uvjetna osuda, upozorit e ga sudija, odnosno predsjednik vijea na znaaj uvjetne osude i na uvjete kojih se mora pridravati.

(3) Sudija, odnosno predsjednik vijea e upozoriti optuenog da do pravomonog okonanja postupka obavijesti sud o svakoj promjeni adrese. Odjeljak 4 - Pisana izrada i dostavljanje presude lan 304. Pisana izrada presude (1) Presuda koja je objavljena mora se pisano izraditi u roku od 15 dana po objavljivanju, a u sloenim stvarima, izuzetno u roku od 30 dana. Ako presuda nije izraena u tim rokovima sudija, odnosno predsjednik vijea je duan obavijestiti predsjednika suda zbog ega to nije uinjeno. Predsjednik suda e, po potrebi, poduzeti mjere da se presuda to prije izradi. (2) Presudu potpisuju sudija, odnosno predsjednik vijea i zapisniar.

(3) Ovjereni prijepis presude dostavit e se tuitelju i oteenom, a optuenom i branitelju saglasno lanu 185. ovog zakona. Ako se optueni nalazi u pritvoru, ovjereni prijepisi presude moraju biti dostavljeni u rokovima iz stava 1. ovog lana. (4) Optuenom i oteenom dostavit e se i pouka o pravu na albu.

(5) Ovjereni prijepis presude sud e s poukom o pravu na albu dostaviti osobi iji je predmet oduzet tom presudom, kao i pravnoj osobi kojoj je izreeno oduzimanje imovinske koristi. Pravomona presuda e se dostaviti oteenom. lan 305. Sadraj presude (1) Pisano izraena presuda mora potpuno odgovarati presudi koja je objavljena. Presuda mora imati uvod, izreku i obrazloenje. (2) Uvod presude sadri: naznaenje da se presuda izrie u ime Federacije Bosne i Hercegovine, naziv suda, ime i prezime predsjednika i lanova vijea i zapisniara, ime i prezime optuenog, krivino djelo za koje je optuen i da li je bio prisutan na glavnom pretresu, dan glavnog pretresa i da li je glavni pretres bio javan, ime i prezime tuitelja, branitelja, zakonskog zastupnika i punomonika koji su bili prisutni na glavnom pretresu i dan objavljivanja izreene presude. (3) Izreka presude sadri osobne podatke o optuenom i odluku kojom se optueni oglaava krivim za krivino djelo za koje je optuen ili kojom se oslobaa od optube za to djelo ili kojom se optuba odbija. (4) Ako je optueni oglaen krivim, izreka presude mora obuhvatiti potrebne podatke iz lana 300. ovog zakona, a ako je osloboen od optube ili je optuba odbijena, izreka presude mora obuhvatiti opis djela za koje je optuen i odluku o trokovima krivinog postupka i imovinskopravnom zahtjevu, ako je bio postavljen. (5) U sluaju sticaja krivinih djela sud e u izreku presude unijeti kazne utvrene za svako pojedinano krivino djelo, a zatim jedinstvenu kaznu koja je izreena za sva djela u sticaju. (6) U obrazloenju presude sud e iznijeti razloge za svaku taku presude.

(7) Sud e odreeno i potpuno iznijeti koje injenice i iz kojih razloga uzima kao dokazane ili nedokazane, dajui naroito ocjenu vjerodostojnosti protivrjenih dokaza, iz kojih razloga nije uvaio pojedine prijedloge stranaka, iz kojih razloga je odluio da se ne saslua neposredno svjedok ili vjetak iji je iskaz proitan, kojim razlozima se rukovodio pri rjeavanju pravnih pitanja, a naroito pri utvrivanju da li postoji krivino djelo i krivina odgovornost optuenog i pri primjenjivanju odreenih odredaba Krivinog zakona na optuenog i njegovo djelo. (8) Ako je optuenom izreena kazna, u obrazloenju e se navesti koje je okolnosti sud uzeo u obzir pri odmjeravanju kazne. Sud e posebno obrazloiti kojim se razlozima rukovodio pri odluci da kaznu treba ublaiti ili optuenog osloboditi od kazne ili izrei uvjetnu osudu ili da treba izrei mjeru sigurnosti ili oduzimanje imovinske koristi. (9) Ako se optueni oslobaa od optube u obrazloenju e se naroito navesti iz kojih se razloga iz lana 299. ovog zakona to ini. (10) U obrazloenju presude kojom se optuba odbija sud se nee uputati u ocjenu glavne stvari, nego e se ograniiti samo na razloge za odbijanje optube. lan 306. Ispravke u presudi (1) Pogreke u imenima i brojevima, kao i druge oigledne pogreke u pisanju i raunanju, nedostatke u obliku i nesaglasnosti pisano izraene presude s izvornikom ispravit e, posebnim rjeenjem, sudija, odnosno predsjednik vijea na zahtjev stranke i branitelja ili po slubenoj dunosti. (2) Ako postoji nesaglasnost izmeu pisano izraene presude i njenog izvornika u pogledu podataka iz lana 300. stav 1. ta. od a) do e) i take g) ovog zakona, rjeenje o ispravci dostavit e se osobama iz lana 303. ovog zakona. U tom sluaju rok za albu protiv presude tee od dana dostavljanja tog rjeenja, protiv koga posebna alba nije doputena. GLAVA XXIII - REDOVNI PRAVNI LIJEKOVI Odjeljak 1 - alba na prvostepenu presudu lan 307. Pravo na albu i rok (1) Protiv presude donesene u prvom stepenu moe se podnijeti alba drugostepenom sudu u roku od 15 dana od dana dostavljanja prijepisa presude. (2) U sloenim stvarima, na zahtijev stranaka i branitelja, sud moe produiti rok za albu najdue za 15 dana. (3) (4) Do odluke suda o zahtjevu iz stava 2. ovog lana ne tee rok za albu. Blagovremeno podnesena alba odlae izvrenje presude. lan 308. Subjekti albe (1) albu mogu podnijeti stranke, branitelj i oteeni.

(2) U korist optuenog albu mogu podnijeti zakonski zastupnik, brani, odnosno vanbrani drug optuenog, roditelj ili dijete i usvojitelj odnosno usvojenik. Rok za albu i u tom sluaju tee od dana kad je optuenom ili njegovom branitelju dostavljen prijepis presude. (3) Tuitelj moe podnijeti albu kako na tetu tako i u korist optuenog.

(4) Oteeni moe pobijati presudu samo zbog odluke suda o trokovima krivinog postupka i odluke o imovinskopravnom zahtjevu. (5) albu moe podnijeti i osoba iji je predmet oduzet ili od koje je oduzeta imovinska korist pribavljena krivinim djelom . (6) Branitelj i osobe iz stava 2. ovog lana mogu podnijeti albu i bez naroitog ovlatenja optuenog, ali ne i protiv njegove volje - osim ako je optuenom izreena kazna dugotrajnog zatvora. lan 309. Odricanje i odustajanje od albe (1) Optueni se moe odrei prava na albu samo nakon to mu je presuda dostavljena. Optueni se i prije toga moe odrei prava na albu ako se tuitelj odrekao prava na albu, osim ako bi optueni po presudi imao da izdrava kaznu zatvora. Do donoenja odluke vijea apelacionog odjeljenja optueni moe odustati od ve podnesene albe. (2) Tuitelj se moe odrei prava na albu od trenutka objavljivanja presude pa do isteka roka za podnoenje albe, a moe do donoenja odluke vijea apelacionog odjeljenja odustati od ve podnesene albe. (3) Odricanje i odustajanje od albe ne moe se opozvati. lan 310. Sadraj albe i otklanjanje nedostataka albe (1) a) b) c) d) e) alba treba sadravati: oznaenje presude protiv koje se podnosi alba (naziv suda, broj i datum presude), osnov za pobijanje presude, obrazloenje albe, prijedlog da se pobijena presuda potpuno ili djelimino ukine ili preinai, potpis osobe koja podnosi albu.

(2) Ako je albu podnio optueni ili druga osoba iz lana 308. stav 2. ovog zakona, a optueni nema branitelja ili ako je albu podnio oteeni koji nema punomonika, a alba nije sastavljena u skladu s odredbama stava 1. ovog lana, sud e pozvati alitelja da u odreenom roku dopuni albu pisanim podneskom ili usmeno na zapisniku kod suda. Ako alitelj ne postupi po ovom pozivu sud e odbaciti albu ako ne sadri podatke iz stava 1. take b), c) i e) ovog lana, a ako alba ne sadri podatak iz stava 1. take a) ovog lana odbacit e je ako se ne moe utvrditi na koju se presudu odnosi. Ako je alba podnesena u

korist optuenog, dostavit e se apelacionom odjeljenju ako se moe utvrditi na koju se presudu odnosi, a odbacit e se ako se to ne moe utvrditi. (3) Ako je albu podnio oteeni koji ima punomonika ili tuitelj, a alba ne sadri podatke iz stava 1. take b), c) i e) ovog lana ili ako alba ne sadri podatak iz stava 1. take a) ovog lana, a ne moe se utvrditi na koju se presudu odnosi alba e se odbaciti. alba s ovim nedostacima podnesena u korist optuenog koji ima branitelja dostavit e se apelacionom odjeljenju ako se moe utvrditi na koju se presudu odnosi, a odbacit e se ako se to ne moe utvrditi. (4) U albi se mogu iznositi nove injenice i novi dokazi koji i pored dune panje i opreza nisu mogli biti predstavljeni na glavnom pretresu. alitelj je duan navesti razloge zato ih ranije nije iznio. Pozivajui se na nove injenice, alitelj je duan navesti dokaze kojima bi se te injenice imale dokazati, a pozivajui se na nove dokaze - duan je navesti injenice koje pomou tih dokaza eli dokazati. lan 311. albeni osnovi Presuda se moe pobijati: a) b) c) zbog bitne povrede odredaba krivinog postupka, zbog povrede Krivinog zakona, zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja,

d) zbog odluke o krivinopravnim sankcijama, oduzi- manju imovinske koristi, trokovima krivinog postupka, imovinskopravnom zahtjevu, kao i zbog odluke o objavljivanju presude putem sredstava javnog informiranja. lan 312. Bitne povrede odredaba krivinog postupka (1) Bitna povreda odredaba krivinog postupka postoji:

a) ako je sud bio nepropisno sastavljen ili ako je u izricanju presude uestvovao sudija koji nije uestvovao na glavnom pretresu ili koji je pravomonom odlukom izuzet od suenja, b) ako je na glavnom pretresu uestvovao sudija koji se morao izuzeti,

c) ako je glavni pretres odran bez osobe ija je prisutnost na glavnom pretresu po zakonu obavezna ili ako je optuenom, branitelju, ili oteenom protivno njegovom zahtjevu, uskraeno da na glavnom pretresu upotrebljava svoj jezik i da na svom jeziku prati tok glavnog pretresa, d) e) ako je povrijeeno pravo na odbranu, ako je protivno zakonu bila iskljuena javnost na glavnom pretresu,

f) ako je sud povrijedio propise krivinog postupka o postojanju odobrenja nadlenog organa,

g) ako je sud donio presudu, a nije bio stvarno nadlean ili ako je nepravilno odbio optubu zbog stvarne nenadlenosti, h) ako sud svojom presudom nije potpuno rijeio predmet optube;

i) ako se presuda zasniva na dokazu na kome se po odredbama ovog zakona ne moe zasnivati presuda, j) ako je optuba prekoraena,

k) ako je izreka presude nerazumljiva, protivrjena sama sebi ili razlozima presude ili ako presuda uope ne sadri razloge ili u njoj nisu navedeni razlozi o odlunim injenicama. (2) Bitna povreda odredaba krivinog postupka postoji i ako sud u toku glavnog pretresa ili prilikom donoenja presude nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu ovog zakona, a to je bilo ili je moglo biti od uticaja na zakonito i pravilno donoenje presude. lan 313. Povrede Krivinog zakona Povreda Krivinog zakona postoji ako je Krivini zakon povrijeen u pitanju: a) b) da li je djelo za koje se optueni goni krivino djelo, postoje li okolnosti koje iskljuuju krivinu odgovornost,

c) postoje li okolnosti koje iskljuuju krivino gonjenje, a naroito da li je nastupila zastarjelost krivinog gonjenja ili je gonjenje iskljueno usljed amnestije ili pomilovanja ili je stvar ve pravomono presuena, d) da li je u pogledu krivinog djela koje je predmet optube primijenjen zakon koji se ne moe primijeniti, e) da li je odlukom o kazni ili uvjetnoj osudi, odnosno odlukom o mjeri sigurnosti ili o oduzimanju imovinske koristi prekoraeno ovlatenje koje sud ima po zakonu, f) da li su pravilno primijenjene odredbe o uraunavanju pritvora i izdrane kazne. lan 314. Pogreno ili nepotpuno utvreno injenino stanje (1) Presuda se moe pobijati zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja kad je sud neku odlunu injenicu pogreno utvrdio ili je nije utvrdio. (2) Nepotpuno utvreno injenino stanje postoji i kad na to ukazuju nove injenice ili novi dokazi. lan 315. Odluke o krivinopravnoj sankciji, trokovima postupka, imovinskopravnom zahtjevu i objavljivanju presude

(1) Presuda se moe pobijati zbog odluke o kazni i uvjetnoj osudi kad tom odlukom nije prekoraeno zakonsko ovlatenje, ali sud nije pravilno odmjerio kaznu, s obzirom na okolnosti koje utiu da kazna bude vea ili manja i zbog toga to je sud primijenio ili nije primijenio odredbe o ublaavanju kazne, o oslobaanju od kazne, ili o uvjetnoj osudi, iako su za to postojali zakonski uvjeti. (2) Odluka o mjeri sigurnosti ili o oduzimanju imovinske koristi moe se pobijati ako ne postoji povreda zakona iz lana 313. take e) ovog zakona, ali je sud nepravilno donio ovu odluku ili nije izrekao mjeru sigurnosti, odnosno oduzimanje imovinske koristi, iako su za to postojali zakonski uvjeti. Iz istih razloga moe se pobijati odluka o trokovima krivinog postupka. (3) Odluka o imovinskopravnom zahtjevu, kao i odluka o objavljivanju presude putem sredstava javnog informiranja moe se pobijati kad je sud o ovim pitanjima donio odluku protivno zakonskim odredbama. lan 316. Podnoenje albe (1) alba se podnosi sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud, kao i za protivnu stranku i branitelja - radi davanja odgovora. (2) Neblagovremenu (lan 326.), nedoputenu (lan 327.) i izjavljenu od neovlatene osobe (lan 308.) albu odbacit e rjeenjem sudija, odnosno predsjednik vijea. lan 317. Odgovor na albu Primjerak albe dostavlja se protivnoj stranci i branitelju (lan 185.) koji mogu u roku od osam dana od dana prijema podnijeti sudu odgovor na albu. alba i odgovor na albu, sa svim spisima i prijepisom zapisnika sa glavne rasprave, dostavlja se apelacionom odjeljenju. lan 318. Sudija izvjestitelj (1) Kad spis po albi stigne apelacionom sudu, predsjednik apelacionog suda dostavlja spis predsjedniku apelacionog vijea koji odreuje sudiju izvjestitelja. (2) Sudija izvjestitelj moe, po potrebi, od sudije, odnosno predsjednika vijea koje je donijelo pobijenu presudu pribaviti izvjetaj o povredama odredaba krivinog postupka, a moe i provjeriti navode albe u pogledu novih dokaza i novih injenica ili pribaviti potrebne izvjetaje ili spise. (3) Kada sudija izvjestitelj pripremi spis, predsjednik vijea e zakazati sjednicu vijea. lan 319. Sjednica vijea (1) O sjednici vijea obavijestit e se tuitelj, optueni i njegov branitelj.

(2) Ako se optueni nalazi u pritvoru ili na izdravanju kazne osigurat e se njegova prisutnost. (3) Sjednica vijea poinje izlaganjem podnositelja albe, a nakon toga druga stranka izlae odgovor na albu. Vijee moe od stranaka i branitelja koji su prisutni sjednici zatraiti potrebno objanjenje u vezi sa albom i odgovorom na albu. Stranke i branitelj mogu predloiti da se proitaju pojedini spisi i mogu, po doputenju predsjednika vijea dati potrebna objanjenja za svoje stavove iz albe, odnosno odgovora na albu ne ponavljajui ono to je sadrano u objanjenjima. (4) Nedolazak stranaka i branitelja koji su uredno obavijeteni ne spreava odravanje sjednice vijea. (5) Na sjednici vijea kojoj su prisutne stranke i branitelj javnost se moe iskljuiti samo pod uvjetima odreenim ovim zakonom (l. od 250. do 252). (6) Zapisnik o sjednici vijea prikljuuje se spisima.

(7) Rjeenja iz l. 326. i 327. ovog zakona mogu se donijeti i bez obavjetavanja stranaka i branitelja o sjednici vijea. lan 320. Odluivanje u sjednici vijea ili pretresu (1) Vijee apelacionog odjeljenja donosi odluku u sjednici vijea ili na osnovu odranog pretresa. (2) Na pisanu izradu odluke donesene na sjednici vijea primjenjuju se rokovi iz lana 304. stav (1) ovog Zakona.".

lan 321. Granice ispitivanja presude Vijee apelacionog odjeljenja ispituje presudu u onom dijelu u kojem se ona pobija albom. lan 322. Zabrana reformatio in peius Ako je podnesena alba samo u korist optuenog, presuda se ne smije izmijeniti na njegovu tetu. lan 323. Proireno djelovanje albe alba zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja ili zbog povrede Krivinog zakona podnesena u korist optuenog sadri u sebi i albu zbog odluke o krivinopravnoj sankciji i o oduzimanju imovinske koristi (lan 315.). lan 324.

Beneficium cohaesionis Ako vijee apelacionog odjeljenja povodom ma ije albe utvrdi da su razlozi zbog kojih je donio odluku u korist optuenog od koristi i za kojeg od saoptuenih koji nije podnio albu ili je nije podnio u tom pravcu, postupit e po slubenoj dunosti kao da takva alba postoji. lan 325. Odluke po albi (1) Vijee apelacionog odjeljenja moe u sjednici vijea odbaciti albu kao neblagovremenu ili kao nedoputenu ili odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu ili preinaiti prvostepenu presudu, ili ukinuti presudu i odrati pretres. (2) O svim albama protiv iste presude vijee apelacionog odjeljenja odluuje jednom odlukom. lan 326. Odbacivanje albe kao neblagovremene alba e se odbaciti rjeenjem kao neblagovremena ako se utvrdi da je podnijeta nakon proteka zakonskog roka za njeno podnoenje. lan 327. Odbacivanje albe kao nedoputene alba e se odbaciti rjeenjem kao nedoputena ako se utvrdi da je albu podnijela osoba koja nije ovlatena za podnoenje albe ili osoba koja se odrekla prava na albu ili ako se utvrdi odustanak od albe ili da je poslije odustajanja ponovno podnesena alba ili ako alba po zakonu nije doputena. lan 328. Odbijanje albe Vijee apelacionog odjeljenja e presudom odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu kad utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija albom. lan 329. Preinaenje prvostepene presude (1) Vijee apelacionog odjeljenja e, uvaavajui albu, presudom preinaiti prvostepenu presudu ako smatra da su odlune injenice u prvostepenoj presudi pravilno utvrene i da se, s obzirom na utvreno injenino stanje, po pravilnoj primjeni zakona, ima donijeti drukija presuda, a prema stanju stvari i u sluaju povrede iz lana 312. stava 1. take f), g) , i j) ovog zakona. (2) Ako su se zbog preinaenja prvostepene presude stekli uvjeti da se odredi, odnosno ukine pritvor na osnovu lana 152. st. 1. i 2. ovog zakona, vijee apelacionog odjeljenja e o tome donijeti posebno rjeenje protiv koga nije doputena alba. lan 330.

Ukidanje prvostepene presude (1) Vijee apelacionog odjeljenja e, uvaavajui albu, rjeenjem ukinuti prvostepenu presudu i odrediti odravanje pretresa ako utvrdi da: a) postoji bitna povreda odredaba krivinog postupka, osim sluajeva iz lana 329. stav 1. ovog zakona, b) je potrebno izvesti nove dokaze ili ponoviti ve u prvostepenom postupku izvedene dokaze usljed kojih je injenino stanje pogreno ili nepotpuno utvreno. (2) Vijee apelacionog odjeljenja moe i djelimino ukinuti prvostepenu presudu ako se pojedini dijelovi presude mogu izdvojiti bez tete za pravilno presuenje i u odnosu na taj dio odrati pretres. (3) Ako se optueni nalazi u pritvoru, vijee apelacionog odjeljenja e ispitati postoje li jo razlozi za pritvor i donijet e rjeenje o produenju ili ukidanju pritvora. Protiv ovog rjeenja nije doputena alba. (4) Ako je optueni u pritvoru, vijee apelacionog odjeljenja je duno donijeti odluku najkasnije u roku od tri mjeseca a u sloenim predmetima najkasnije u roku od est mjeseci od dana kada je primilo spise. lan 331. Obrazloenje odluke kojom se ukida prvostepena presuda U obrazloenju presude, u dijelu kojim se ukida prvostepena presuda ili u rjeenju kojim se ukida prvostepena presuda, navest e se samo kratki razlozi za ukidanje. lan 332. Pretres pred vijeem apelacionog odjeljenja (1) Odredbe koje se odnose na glavni pretres u prvostepenom postupku shodno se primjenjuju i na pretres pred vijeem apelacionog odjeljenja. (2) Ako vijee albenog odjeljenja ustanovi da je potrebno ponovno izvesti ve izvedene dokaze u prvostepenom postupku, iskazi ispitanih svjedoka i vjetaka i pisani nalaz i miljenje bit e prihvaeni kao dokazi i mogu biti proitani ili reproducirani ukoliko su ti svjedoci i vjetaci prilikom svjedoenja bili unakrsno ispitani od suprotne strane ili branitelja, ili nisu bili unakrsno ispitani od suprotne strane ili branitelja iako im je to bilo omogueno, kao i u sluaju ako je to ovim Zakonom drugaije odreeno, te ukoliko se radi o dokazima iz lana 276. stav (2) taka e) ovog Zakona.". 3) Odredbe stava 2. ovog lana se ne odnose na osobe koje mogu odbiti svjedoenje iz lana 97. ovog zakona. Odjeljak 2 - alba na drugostepenu presudu lan 333. Opa odredba (1) Protiv presude vijea albenog odjeljenja dozvoljena je alba u sluaju ako je:

a) vijee albenog odjeljenja preinailo prvostepenu presudu kojom je optueni osloboen od optube i izreklo presudu kojom se optueni proglaava krivim; b) vijee albenog odjeljenja u vezi sa albom na oslobaajuu presudu na raspravi donijelo presudu kojom se optueni proglaava krivim. (2) O albi protiv drugostepene presude odluuje treestepeno vijee sastavljeno od trojice sudija. (3) Odredbe lana 324. ovog Zakona primjenjivat e se i na suoptuenog koji nije izjavio albu protiv drugostepene odluke. Odjeljak 3 - alba na rjeenje lan 334. Doputenost albe na rjeenje (1) Protiv rjeenja suda donesenog u prvom stepenu stranke, branitelj i osobe ija su prava povrijeena mogu podnijeti albu uvijek kad u ovom zakonu nije izriito odreeno da alba nije doputena. (2) Protiv rjeenja vijea donesenog u toku istrage nije doputena alba, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno. (3) Rjeenja koja se donose radi pripremanja glavnog pretresa i presude mogu se pobijati samo u albi na presudu. lan 335. Opi rok za podnoenje albe (1) alba se podnosi sudu koji je donio rjeenje.

(2) Ako ovim zakonom nije drugaije odreeno, alba na rjeenje podnosi se u roku od tri dana od dana dostavljanja rjeenja. lan 336. Suspenzivno djelovanje albe Ako u ovom zakonu nije drugaije odreeno, podnoenjem albe na rjeenje odlae se izvrenje rjeenja protiv koga je podnesena alba. lan 337. Odluivanje o albi na rjeenje (1) O albi protiv rjeenja donesenog u prvom stepenu odluuje vijee apelacionog odjeljenja vieg suda, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno. O albi protiv rjeenja donesenog u prvom stepenu pred Vrhovnim sudom Federacije odluuje vijee apelacionog odjeljenja tog suda. (2) O albi protiv rjeenja sudije za prethodni postupak, odnosno sudije za prethodno sasluanje odluuje vijee istog suda (lan 25. stav 6.), osim ako ovim zakonom nije drugaije odreeno.

(3) Odluujui o albi sud moe rjeenjem odbaciti albu kao neblagovremenu ili kao nedoputenu, odbiti albu kao neosnovanu ili uvaiti albu i rjeenje preinaiti ili ukinuti i, po potrebi, predmet uputiti na ponovno odluivanje. lan 338. Shodna primjena odredbi o albi na prvostepenu presudu Na postupak po albi na rjeenje shodno se primjenjuju odredbe l. 308., 310. i l. 316. stav 2., l. 318. stav 1. i l. 321.,322. i 324. ovog zakona. lan 339. Shodna primjena odredbi ovog zakona i na druga rjeenja Ako ovim zakonom nije drugaije odreeno odredbe l. 334. i 338. ovog zakona shodno se primjenjuju i na sva ostala rjeenja koja se donose po ovom zakonu. GLAVA XXIV - VANREDNI PRAVNI LIJEK Ponavljanje postupka lan 340. Opa odredba Krivini postupak koji je dovren pravomonim rjeenjem ili pravomonom presudom moe se na zahtjev ovlatene osobe ponoviti samo u sluajevima i pod uvjetima predvienim u ovom zakonu. lan 340a. Nepravo ponavljanje krivinog postupka (1) Pravosnana presuda moe se preinaiti i bez ponavljanja krivinog postupka ako je u dvjema presudama ili u vie presuda protiv istog osuenika pravosnano izreeno vie kazni, a nisu primijenjene odredbe o odmjeravanju jedinstvene kazne za djela u sticaju. (2) U sluaju iz stava (1) ovog lana sud e ovom presudom preinaiti ranije presude u pogledu odluka o kazni i izrei jedinstvenu kaznu. Za donoenje nove presude nadlean je prvostepeni sud koji je sudio u stvari u kojoj je izreena najstroija vrsta kazne, a kod istovrsnih kazni sud koji je izrekao najveu kaznu, a ako su kazne jednake sud koji je posljednji izrekao kaznu. (3) Novu presudu donosi sud na sjednici vijea na prijedlog tuitelja ili osuenog, odnosno branitelja, a po sasluanju protivne stranke. (4) Ako su u sluaju iz stava (1) ovog lana prilikom izricanja kazne uzete u obzir i presude drugih sudova, ovjereni prijepis nove pravosnane presude dostavit e se i tim sudovima.

lan 341. Nastavljanje krivinog postupka

Ako je krivini postupak rjeenjem pravomono obustavljen ili je presudom optuba pravomono odbijena zato to nije bilo potrebnog odobrenja, postupak e se na zahtjev tuitelja nastaviti im prestanu uzroci zbog kojih su donesene navedene odluke. lan 342. Ponavljanje postupka zavrenog pravomonim rjeenjem (1) Ako je izvan sluajeva iz lana 341. ovog zakona krivini postupak pravomono obustavljen prije poetka glavnog pretresa, na zahtjev tuitelja moe se dopustiti ponavljanje krivinog postupka ako se podnesu novi dokazi na osnovu kojih se sud moe uvjeriti da su se stekli uvjeti za ponovno pokretanje krivinog postupka. (2) Krivini postupak pravomono obustavljen do poetka glavnog pretresa moe se ponoviti kad je tuitelj odustao od gonjenja, ako se dokae da je do odustanka dolo usljed krivinog djela zloupotrebe slubenog poloaja tuitelja. U pogledu dokazivanja krivinog djela tuitelja primjenjivat e se odredbe lana 343. stava 2. ovog zakona. lan 343. Ponavljanje postupka u korist osuenog (1) Krivini postupak zavren pravomonom presudom moe se ponoviti u korist osuenog: a) ako se dokae da je presuda zasnovana na lanoj ispravi ili na lanom iskazu svjedoka, vjetaka ili tumaa, b) ako se dokae da je do presude dolo usljed krivinog djela sudije ili osobe koja je vrila istrane radnje, c) ako se iznesu nove injenice ili se podnesu novi dokazi koji i pored dune panje i opreza nisu mogli biti predstavljeni na glavnom pretresu, a koji su sami za sebe ili u vezi s ranijim dokazima podobni da prouzrokuju oslobaanje osobe koja je bila osuena ili njezinu osudu po blaem krivinom zakonu, d) ako je neka osoba za isto krivino djelo vie puta osuena ili ako je vie osoba osueno zbog istog djela koje je mogla uiniti samo jedna osoba ili neka od njih, e) ako se u sluaju osude za produeno krivino djelo ili za drugo krivino djelo koje po zakonu obuhvaa vie istovrsnih ili vie raznovrsnih radnji iznesu nove injenice ili podnesu novi dokazi koji ukazuju da osueni nije uinio radnju koja je obuhvaena djelom iz osude, a postojanje ovih injenica bi bilo od bitnog uticaja na odmjeravanje kazne, f) ako Ustavni sud Bosne i Hercegovine ili Evropski sud za ljudska prava utvrdi da su u toku postupka krena ljudska prava i osnovne slobode i ako je presuda zasnovana na tom krenju, i g) ako je odlukom Ustavnog suda Federacije ili Ustavnog suda Bosne i Hercegovine prestao vaiti zakon ili drugi propis na osnovu kojeg je bila donesena pravomona osuujua presuda. (2) U sluajevima iz stava 1. ta. a) i b) ovog lana mora se pravomonom presudom dokazati da su navedene osobe oglaene krivim za odnosna krivina djela. Ako se postupak protiv ovih osoba ne moe provesti zbog toga to su umrle ili to postoje okolnosti koje iskljuuju krivino gonjenje, injenice iz stava 1. ta. a) i b) ovog lana mogu se utvrditi i drugim dokazima.

lan 344. Ponavljanje postupka na tetu optuenog (1) Krivini postupak se moe ponoviti na tetu optuenog ako je presuda kojom se optuba odbija donesena zbog odustanka tuitelja od optube, a dokae se da je do ovog odustanka dolo usljed krivinog djela korupcije ili krivinog djela protiv slubene i druge dunosti tuitelja. (2) U sluaju iz stava 1. ovog lana primjenjuju se odredbe lana 343. stav 2. ovog zakona. lan 345. Osobe ovlatene na podnoenje zahtjeva (1) Zahtjev za ponavljanje krivinog postupka mogu podnijeti stranke i branitelj, a poslije smrti osuenog zahtjev u njegovu korist mogu podnijeti tuitelj i osobe iz lana 308. stava 2. ovog zakona. (2) Zahtjev za ponavljanje krivinog postupka u korist osuenog moe se podnijeti i poto je osueni izdrao kaznu i, bez obzira na zastarjelost, amnestiju ili pomilovanje. (3) Ako sud sazna da postoji razlog za ponavljanje krivinog postupka, obavijestit e o tome osuenog, odnosno osobu koja je ovlatena da u korist osuenog podnese zahtjev. lan 346. Postupanje po zahtjevu (1) O zahtjevu za ponavljanje krivinog postupka odluuje vijee (lan 25. stav 4) suda koji je u ranijem postupku sudio u prvom stepenu. (2) U zahtjevu se mora navesti po kojem se zakonskom osnovu trai ponavljanje i kojim se dokazima potkrjepljuju injenice na kojima se zahtjev zasniva. Ako zahtjev ne sadri ove podatke, sud e pozvati podnositelja da u odreenom roku zahtjev dopuni. (3) Prilikom rjeavanja o zahtjevu u vijeu nee uestvovati sudija koji je uestvovao u donoenju presude u ranijem postupku. lan 347. Odluivanje o zahtjevu (1) Sud e rjeenjem zahtjev odbaciti ako na osnovu samog zahtjeva i spisa ranijeg postupka utvrdi da je zahtjev podnijela neovlatena osoba ili da nema zakonskih uvjeta za ponavljanje postupka ili da su injenice i dokazi na kojima se zahtjev zasniva ve bili izneseni u ranijem zahtjevu za ponavljanje postupka koji je odbijen pravomonim rjeenjem suda ili da injenice i dokazi oigledno nisu podobni da se na osnovu njih dopusti ponavljanje ili da podnositelj zahtjeva nije postupio po lanu 346. stav 2. ovog zakona. (2) Ako sud ne odbaci zahtjev dostavit e se prijepis zahtjeva protivnoj stranci koja ima pravo u roku od osam dana odgovoriti na zahtjev. Kad sudu stigne odgovor na zahtjev ili kad protekne rok za davanje odgovora, predsjednik vijea odredit e da se izvide injenice i pribave dokazi na koje se poziva u zahtjevu i u odgovoru na zahtjev.

(3) Poslije provedenih izviaja sud e rjeenjem odmah odluiti o zahtjevu za ponavljanje postupka na nain iz lana 348. stav (2) ovog Zakona. lan 348. Doputenje za ponavljanje postupka (1) Sud e, ako ne odredi da se izviaj dopuni, na osnovu rezultata izviaja zahtjev uvaiti i dopustiti ponavljanje krivinog postupka ili e zahtjev odbiti, ako novi dokazi nisu podobni da dovedu do ponavljanja krivinog postupka. (2) Ako sud nae da razlozi zbog kojih je dopustio ponavljanje postupka u korist optuenog postoje i za kojeg od saoptuenih koji nije podnio zahtjev za ponavljanje postupka, postupit e po slubenoj dunosti kao da takav zahtjev postoji. (3) U rjeenju kojim se doputa ponavljanje krivinog postupka sud e odluiti da se odmah zakae novi glavni pretres. (4) Ako je zahtjev za ponavljanje krivinog postupka podnesen u korist osuenog, a sud smatra, s obzirom na podnesene dokaze, da osueni moe u ponovljenom postupku biti osuen na takvu kaznu da bi se uraunavanjem ve izdrane kazne imao pustiti na slobodu, ili da moe biti osloboen od optube ili da optuba moe biti odbijena - odredit e da se izvrenje presude odloi, odnosno prekine. (5) Kad rjeenje kojim se doputa ponavljanje krivinog postupka postane pravomono, obustavit e se izvrenje kazne, ali e sud, po prijedlogu tuitelja, odrediti pritvor ako postoje uvjeti iz lana 146. ovog zakona. lan 349. Pravila ponovljenog postupka (1) Na ponovljeni postupak koji se vodi na osnovu rjeenja kojim je doputeno ponavljanje krivinog postupka, primijenjuju se iste odredbe kao i na prethodni postupak. U ponovljenom postupku sud nije vezan za rjeenja donesena u prethodnom postupku. (2) Ako se ponovljeni postupak obustavi do poetka glavnog pretresa, sud e rjeenjem o obustavljanju postupka ukinuti i raniju presudu. (3) Kad sud u ponovljenom postupku donese presudu izrei e da se prethodna presuda djelimino ili u cjelini stavlja van snage ili da se ostavlja na snazi. U kaznu koju odredi novom presudom sud e optuenom uraunati izdranu kaznu, a ako je ponavljanje odreeno samo za neko od djela za koje je optueni bio osuen, sud e izrei novu jedinstvenu kaznu. (4) Sud je u ponovljenom postupku vezan zabranom iz lana 322. ovog zakona. DIO TREI - POSEBNI POSTUPCI GLAVA XXV - POSTUPAK ZA IZDAVANJE KAZNENOG NALOGA lan 350. Opa odredba

(1) Za krivino djelo s propisanom kaznom zatvora do pet godina ili novanom kaznom kao glavnom kaznom, a za koje je prikupio dovoljno dokaza koji pruaju osnov za tvrdnju da je osumnjieni uinio krivino djelo, tuitelj moe u optunici zatraiti od suda da izda kazneni nalog - u kojem e optuenom izrei odreenu krivinopravnu sankciju ili mjeru bez provoenja glavne rasprave. (2) Tuitelj moe zatraiti izricanje jedne ili vie od sljedeih krivinopravnih sankcija: novanu kaznu, uvjetnu osudu, ili mjere sigurnosti: zabranu vrenja poziva, aktivnosti ili funkcije ili oduzimanje predmeta, kao i mjeru oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivinim djelom. (3) KM. Izricanje novane kazne moe se zatraiti u visini koja ne moe biti vea od 50.000

lan 351. Neprihvatanje zahtjeva za izdavanje kaznenog naloga (1) Sudija e odbaciti zahtjev za izdavanje kaznenog naloga ako ustanovi da postoji osnov za spajanje postupka iz lana 32. ovog zakona, ako se radi o krivinom djelu za koje se takav zahtjev ne moe postaviti ili ako je tuitelj zatraio izricanje krivinopravne sankcije ili mjere koja po zakonu nije doputena. (2) O albi tuitelja protiv rjeenja o odbaaju odluuje vijee iz lana 25. stav 6. ovog zakona u roku od 48 sati. (3) Ako sudija smatra da podaci u optunici ne pruaju dovoljno osnova za izdavanje kaznenog naloga ili da se prema tim podacima moe oekivati izricanje neke druge krivine sankcije ili mjere, a ne one koju je zatraio tuitelj, postupit e s optunicom kao da je podnijeta na potvrdu i postupiti u skladu sa lanom 243. ovog Zakona. lan 352. Prihvatanje zahtjeva za izdavanje kaznenog naloga

(1) Ako se sloi sa zahtjevom za izdavanje kaznenog naloga sudija e potvrditi (2)
optunicu i zakazati sasluanje optuenog bez odlaganja, a najkasnije u roku od osam dana od dana potvrivanja optunice. Na sasluanju je potrebno prisustvo stranaka i branitelja. U sluaju njihovog nedolaska primijenit e se odredbe l. 260., 261. i 263. ovog Zakona.

(3) a)

Prilikom sasluanja sudija e: utvrditi da li je ispotovano pravo optuenog da ga zastupa branitelj,

b) utvrditi da li je optueni razumio optunicu i zahtjev tuitelja za izricanje krivinopravne sankcije ili mjere, c) pozvati tuitelja da upozna optuenog sa sadrajem dokaza koje je prikupio tuitelj i pozvati ga na davanje izjave o predoenim dokazima, d) e) pozvati optuenog da se izjasni o krivnji, pozvati optuenog da se izjasni o predloenoj krivinopravnoj sankciji ili mjeri.

lan 353. Izdavanje kaznenog naloga (1) Ako optueni izjavi da nije kriv ili stavi prigovor na optunicu, sudija e proslijediti optunicu zbog zakazivanja glavne rasprave u skladu sa ovim Zakonom. Glavna rasprava bit e zakazana u roku od 30 dana. (2) Ako optueni izjavi da je kriv i da prihvata krivinopravnu sankciju ili mjeru predloenu u optunici, sudija e prvo utvrditi krivnju i onda presudom izdati kazneni nalog u skladu s optunicom. lan 354. Sadraj presude kojom se izdaje kazneni nalog i pravo na albu (1) Presuda kojom se izdaje kazneni nalog sadri podatke iz lana 300. ovog zakona.

(2) U obrazloenju presude iz stava 1. ovog lana ukratko se navode razlozi koji opravdavaju izricanje presude kojom se izdaje kazneni nalog. (3) Protiv presude iz stava 1. ovog lana doputena je alba u roku od osam dana od dana dostavljanja presude. lan 355. Dostavljanje presude kojom se izdaje kazneni nalog (1) Presuda kojom se izdaje kazneni nalog dostavlja se optuenom, njegovom branitelju i tuitelju. (2) Plaanje novane kazne prije isteka roka za podnoenje albe ne smatra se odricanjem od prava na albu. GLAVA XXVI - POSEBNE ODREDBE O IZRICANJU SUDSKE OPOMENE lan 356. Izricanje sudske opomene (1) Sudska opomena izrie se rjeenjem.

(2) Ukoliko u ovoj glavi nije neto drugo predvieno odredbe ovog zakona, koje se odnose na presudu kojom se optueni oglaava krivim, primjenjuju se u skladu sa i na rjeenje o sudskoj opomeni. lan 357. Objavljivanje i sadraj rjeenja o sudskoj opomeni (1) Rjeenje o sudskoj opomeni objavljuje se odmah po zavretku glavnog pretresa s bitnim razlozima. Tom prilikom predsjednik vijea upozorit e optuenog da mu se za krivino odjelo koje je uinio ne izrie kazna jer se oekuje da e i sudska opomena na njega dovoljno uticati da vie ne vri krivina djela. Ako se rjeenje o sudskoj opomeni objavljuje u odsustvu optuenog sud e ovakvo upozorenje unijeti u obrazloenje rjeenja.

(2) U izreci rjeenja o sudskoj opomeni, pored osobnih podataka o optuenom, navest e se samo da se optuenom izrie sudska opomena za djelo koje je predmet optube i zakonski naziv krivinog djela. Izreka rjeenja o sudskoj opomeni obuhvata i potrebne podatke iz lana 300. stav 1. ta. e) i g) ovog zakona. (3) U obrazloenju rjeenja sud e iznijeti kojim se razlozima rukovodio pri izricanju sudske opomene. lan 358. Pobijanje rjeenja o sudskoj opomeni (1) Rjeenje o sudskoj opomeni moe se pobijati zbog osnova navedenih u lanu 311. ta. od a) do c) ovog zakona, kao i zbog toga to nisu postojale okolnosti koje opravdavaju izricanje sudske opomene. (2) Ako rjeenje o sudskoj opomeni sadri odluku o mjerama sigurnosti, o oduzimanju imovinske koristi, o trokovima krivinog postupka ili o imovinskopravnom zahtjevu, ova odluka se moe pobijati iz razloga to sud nije pravilno primijenio mjeru sigurnosti ili oduzimanje imovinske koristi, odnosno to je odluku o trokovima krivinog postupka ili imovinskopravnom zahtjevu donio protivno zakonskim odredbama. lan 359. Povreda Krivinog zakona Povreda Krivinog zakona u sluaju izricanja sudske opomene postoji, osim po pitanjima navedenim u lanu 313. ta. od a) do d) ovog zakona i kad je odlukom o sudskoj opomeni, mjeri sigurnosti ili oduzimanju imovinske koristi prekoraeno ovlatenje koje sud ima po zakonu. lan 360. Odluke povodom albe (1) Ako je albu protiv rjeenja o sudskoj opomeni izjavio tuilac na tetu optuenog, drugostepeni sud moe donijeti presudu kojom se optueni oglaava krivim i osuuje na kaznu ili kojom se izrie uvjetna osuda ako nae da je prvostepeni sud pravilno utvrdio odlune injenice, ali da po pravilnoj primjeni zakona dolazi u obzir izricanje kazne. (2) Povodom bilo ije albe protiv rjeenja o sudskoj opomeni drugostepeni sud moe donijeti presudu kojom se optuba odbija ili se optueni oslobaa od optube ako nae da je prvostepeni sud pravilno utvrdio odlune injenice i da po pravilnoj primjeni zakona dolazi u obzir izricanje jedne od ovih presuda. GLAVA XXVII - POSTUPAK PREMA MALOLJETNICIMA Odjeljak 1 - Ope odredbe lan 361. Primjena drugih odredbi ovog zakona u postupku prema maloljetnicima (1) Odredbe ove glave primjenjuju se u postupku prema osobama koje su uinile krivino djelo kao maloljetnici, a u vrijeme pokretanja postupka, odnosno suenja nisu navrile

dvadeset jednu godinu ivota. Ostale odredbe ovog zakona primjenjuju se ukoliko nisu u suprotnosti s odredbama ove glave. (2) Odredbe l. od 363. do 365.; l. od 368. do 371.; l. 376., 378., 380. i 387. ovog zakona, primjenjuju se u postupku prema mlaoj punoljetnoj osobi ako se do poetka glavnog pretresa ustanovi da dolazi u obzir da se toj osobi izrekne odgojna mjera u skladu s odredbama KZFBiH, a do tog vremena ona nije navrila dvadeset jednu godinu ivota. lan 362. Primjena odredbi prema djeci Kad se u toku postupka utvrdi da maloljetnik u vrijeme uinjenja krivinog djela nije navrio etrnaest godina ivota krivini postupak e se obustaviti i o tome e se obavijestiti organ starateljstva. lan 363. Obazrivo postupanje

(1) Pri preduzimanju radnji kojima je prisutan maloljetnik, a naroito pri njegovom ispitivanju, svi koji uestvuju u postupku duni su postupati obazrivo vodei rauna o duevnoj razvijenosti, osjetljivosti i osobnim svojstvima maloljetnika, kako voenje krivinog postupka ne bi tetno uticalo na razvoj maloljetnika. (2) Organi koji uestvuju u postupku spreavat e pogodnim mjerama svako nedisciplinovano ponaanje maloljetnika. lan 364. Obavezna odbrana (1) Maloljetnik mora imati branitelja od poetka pripremnog postupka.

(2) Ukoliko maloljetnik ne poznaje jezik na kom se vodi krivini postupak, sud e mu odrediti tumaa. (3) Ako u sluajevima iz stava 1. ovog lana sam maloljetnik, njegov zakonski zastupnik ili srodnici ne uzmu branitelja, njega e postaviti po slubenoj dunosti sudija za maloljetnike. lan 365. Osloboenje od dunosti svjedoenja Od dunosti svjedoenja o okolnostima potrebnim za ocjenjivanje duevne razvijenosti maloljetnika, upoznavanje njegove linosti i prilika u kojima ivi (lan 375.), osloboeni su samo roditelj, staratelj, usvojitelj, socijalni radnik, vjerski ispovjednik, odnosno vjerski slubenik i branitelj. lan 366. Spajanje i razdvajanje postupka

(1) Kad je maloljetnik uestvovao u uinjenju krivinog djela zajedno s punoljetnom osobom, postupak prema njemu e se razdvojiti i provesti po odredbama ove glave. (2) Postupak prema maloljetniku moe se spojiti s postupkom protiv punoljetne osobe i provesti po opim odredbama ovog zakona samo ako je spajanje postupka neophodno za svestrano razjanjenje stvari. Rjeenje o tome donosi sudija za maloljetnike, na obrazloeni prijedlog tuitelja. Protiv ovog rjeenja nije doputena alba. (3) Kad se provodi jedinstven postupak za maloljetnika i punoljetne uinitelje, u pogledu maloljetnika e se uvijek primijeniti odredbe l. od 363. do 365.; l. od 368. do 371.; l. 376., 378., 380. i 386. ovog zakona kad se na glavnom pretresu razjanjavaju pitanja koja se odnose na maloljetnika, kao i l. 386. i 392. ovog zakona, a ostale odredbe ove glave ukoliko njihova primjena nije u suprotnosti s voenjem spojenog postupka. lan 367. Provoenje jedinstvenog postupka Kad je osoba uinila neko krivino djelo kao maloljetna, a neko kao punoljetna, provest e se jedinstven postupak po lanu 32. ovog zakona pred vijeem koje sudi punoljetnim osobama. lan 368. Uloga organa starateljstva (1) U postupku prema maloljetnicima pored ovlatenja koja su izriito predviena u odredbama ove glave, organ starateljstva ima pravo da se upozna s tokom postupka, da u toku postupka stavlja prijedloge i da ukazuje na injenice i dokaze koji su od vanosti za donoenje pravilne odluke. (2) O svakom pokretanju postupka prema maloljetniku tuitelj e obavijestiti nadleni organ starateljstva. lan 369. Pozivanje i dostavljanje pismena (1) Maloljetnik se poziva preko roditelja, odnosno zakonskog zastupnika.

(2) Dostavljanje odluka i drugih pismena maloljetniku vri se shodno odredbama lana 185. ovog zakona s tim da se maloljetniku nee dostavljati pismena isticanjem na oglasnoj ploi suda, niti e se primijeniti odredba lana 181. stav 2. ovog zakona. lan 370. Objavljivanje toka krivinog postupka (1) Ne smije se objaviti tok krivinog postupka prema maloljetniku, ni odluka donesena u tom postupku. (2) Pravomona odluka suda moe se objaviti, ali bez navoenja osobnih podataka maloljetnika iz kojih se moe utvrditi njegov identitet. lan 371.

Dunost hitnog postupanja Organi koji uestvuju u postupku prema maloljetniku, kao i drugi organi i ustanove od kojih se trae obavjetenja, izvjetaji ili miljenja duni su najhitnije postupiti - kako bi se postupak to prije zavrio. lan 372. Sastav suda (1) U prvom stepenu sudi sudija za maloljetnike koji vodi i pripremni postupak i obavlja i druge poslove u postupku prema maloljetnicima, u skladu s ovim zakonom. (2) Vijee za maloljetnike u sastavu od trojice sudija odluuje po albama protiv odluke sudije za maloljetnike u sluajevima predvienim ovim zakonom. Odjeljak 2 - Pokretanje postupka lan 373. Primjena naela oportuniteta (1) Za krivina djela s propisanom kaznom zatvora do tri godine ili novanom kaznom tuitelj moe odluiti da ne zahtijeva pokretanje krivinog postupka iako postoje dokazi da je maloljetnik uinio krivino djelo, ako smatra da ne bi bilo cjelishodno da se vodi postupak prema maloljetniku, s obzirom na prirodu krivinog djela i okolnosti pod kojima je uinjeno, raniji ivot maloljetnika i njegova osobna svojstva. Radi utvrivanja ovih okolnosti tuitelj moe zatraiti obavjetenja od roditelja, odnosno staratelja maloljetnika, drugih osoba i ustanova, a kad je to potrebno moe ove osobe i maloljetnika pozvati radi neposrednog obavjetavanja. Tuitelj moe zatraiti miljenje organa starateljstva o cjelishodnosti pokretanja postupka prema maloljetniku. (2) Ako za donoenje odluke iz stava 1. ovog lana treba da se ispituju osobna svojstva maloljetnika tuitelj moe, u sporazumu s organom starateljstva, uputiti maloljetnika u prihvatilite ili u ustanovu za ispitivanje ili vaspitanje, ali najdue na 30 dana. (3) Kad je izvrenje kazne ili odgojne mjere u toku tuitelj moe odluiti da ne zahtijeva pokretanje krivinog postupka za drugo krivino djelo maloljetnika ako s obzirom na teinu tog krivinog dijela, kao i na kaznu, odnosno odgojnu mjeru koja se izvrava, ne bi imalo svrhe voenje postupka i izricanje krivinopravne sankcije za to djelo. (4) Kad tuitelj u sluajevima iz st.1. i 3. ovog lana nae da nije cjelishodno da se pokrene postupak prema maloljetniku, obavijestit e o tome, uz navoenje razloga, organ starateljstva i oteenog. lan 374. Odgojne preporuke Prije donoenja odluke hoe li podnijeti zahtjev za pokretanje krivinog postupka prema maloljetniku za krivino djelo iz lana 373. stav 1. ovog zakona tuitelj je duan razmotriti mogunost i opravdanost izricanja odgojne preporuke, u skladu s KZ FBiH. Odjeljak 3 - Pripremni postupak lan 375.

Odgojne preporuke i zahtjev za pokretanje postupka (1) Tuitelj podnosi zahtjev za pokretanje pripremnog postupka sudiji za maloljetnike. Prije donoenja odluke o tome hoe li se sloiti s ovim zahtjevom koji se odnosi na krivina djela iz lana 374. ovog zakona, sudija za maloljetnike je duan razmotriti mogunosti i opravdanost izricanja odgojne preporuke u skladu s odredbama KZ FBiH. Ako odlui da izrekne odgojnu preporuku sudija za maloljetnike e odluiti da se postupak prema maloljetniku ne pokrene. Protiv rjeenja sudije za maloljetnike nije doputena alba. (2) Izvan sluajeva iz stava 1. ovog lana, ako se sudija za maloljetnike ne sloi sa zahtjevom za pokretanje pripremnog postupka, zatrait e da o tome odlui vijee za maloljetnike. (3) Sudija za maloljetnike moe povjeriti policijskim organima da izvre naredbu o pretresanju stana i osoba ili o privremenom oduzimanju predmeta na nain predvien ovim zakonom. lan 376. Pribavljanje podataka o osobnosti maloljetnika (1) U pripremnom postupku prema maloljetniku, pored injenica koje se odnose na krivino djelo, posebno e se utvrditi godine ivota maloljetnika, okolnosti potrebne za ocjenu njegove duevne razvijenosti, ispitat e se sredina u kojoj i prilike pod kojima maloljetnik ivi i druge okolnosti koje se tiu njegove osobe. (2) Radi utvrivanja okolnosti iz stava 1. ovog lana sudija za maloljetnike e pribaviti izvjetaj i sasluati osobe koje mogu dati potrebne podatke, izuzev osoba iz lana 365. ovog zakona. (3) Podatke o osobnosti maloljetnika pribavlja sudija za maloljetnike. Sudija za maloljetnike moe zatraiti da te podatke prikupi odreena struna osoba (socijalni radnik, defektolog, psiholog i dr.), a moe njihovo pribavljanje povjeriti i organu starateljstva. (4) Kad je za utvrivanje zdravstvenog stanja maloljetnika, njegove duevne razvijenosti, psihikih svojstava ili sklonosti potrebno da maloljetnika pregledaju vjetaci, za ovaj pregled odredit e se lijenici, psiholozi ili pedagozi. Ovakva ispitivanja maloljetnika mogu se obaviti u zdravstvenoj ili drugoj ustanovi. lan 377. Osobe koje prisustvuju radnjama u pripremnom postupku (1) Sudija za maloljetnike sam odreuje nain izvoenja pojedinih radnji drei se odredaba ovog zakona u onoj mjeri koja osigurava prava maloljetnika na odbranu, prava oteenog i prikupljanje dokaza potrebnih za odluivanje. (2) Radnjama u pripremnom postupku mogu biti prisutni tuitelj i branitelj. Ispitivanje maloljetne osobe, kad je to potrebno, obavit e se uz pomo pedagoga ili druge strune osobe. Sudija za maloljetnike moe odobriti da radnjama u pripremnom postupku bude prisutan predstavnik organa starateljstva i roditelj, odnosno staratelj maloljetnika. Kad su navedene osobe prisutne tim radnjama mogu stavljati prijedloge i upuivati pitanja osobi koja se ispituje, odnosno sasluava. lan 378. Smjetaj maloljetnika

(1) Sudija za maloljetnike moe narediti da se maloljetnik u toku pripremnog postupka smjesti u prihvatilite, odgojnu ili slinu ustanovu, da se stavi pod nadzor organa starateljstva ili da se preda drugoj obitelji, ako je to potrebno radi izdvajanja maloljetnika iz sredine u kojoj je ivio ili radi pruanja pomoi, zatite ili smjetaja maloljetnika. (2) Trokovi smjetaja maloljetnika isplauju se unaprijed iz budetskih sredstava i ulaze u trokove krivinog postupka. lan 379. Odreivanje pritvora (1) Izuzetno, sudija za maloljetnike moe maloljetniku odrediti pritvor kad za to postoje razlozi iz lana 146. stav 1. ta. od a) do c) ovog zakona. (2) Na osnovu rjeenja o pritvoru koje je donio sudija za maloljetnike, pritvor moe trajati najdue mjesec dana. Vijee za maloljetnike duno je obaviti kontrolu neophodnosti pritvora svakih 15 dana. (3) Vijee za maloljetnike moe u sluaju postojanja zakonskih razloga produiti pritvor za jo dva mjeseca. Protiv rjeenja vijea doputena je alba koja ne zadrava izvrenje rjeenja. (4) Nakon zavretka pripremnog postupka, pritvor moe da traje najdue jo est mjeseci. Kontrolu opravdanosti pritvora vri vijee za maloljetnike svakih mjesec dana od dana donoenja posljednjeg rjeenja o pritvoru. alba protiv ovog rjeenja ne zadrava njegovo izvrenje. lan 380. Postupak prema maloljetniku u pritvoru (1) Maloljetnik izdrava pritvor odvojeno od punoljetnih osoba.

(2) Sudija za maloljetnike ima prema pritvorenim maloljetnicima ista ovlatenja koja po ovom zakonu pripadaju sudiji za prethodni postupak, odnosno sudiji za prethodno sasluanje u pogledu pritvorenika. lan 381. Obrazloeni prijedlog (1) Nakon to ispita sve okolnosti koje se odnose na uinjenje krivinog djela i na osobu maloljetnika, sudija za maloljetnike dostavlja spise tuitelju koji je duan u roku od 8 dana zahtijevati da se pripremni postupak dopuni ili izjaviti da odustaje od postupka i podnijeti prijedlog za obustavu postupka ili podnijeti obrazloeni prijedlog sudiji za maloljetnike za izricanje odgojne mjere ili kazne. (2) Ako tuitelj ne podnese zahtjev da se pripremni postupak dopuni niti stavi obrazloeni prijedlog sudiji za maloljetnike za izricanje odgojne mjere ili kazne maloljetnikog zatvora ni u roku od dva mjeseca od dostave spisa sudije za maloljetnike - smatrat e se da je odustao od krivinog gonjenja. (3) Prijedlog tuitelja sadri: ime i prezime maloljetnika, njegove godine ivota, opis djela, dokaze iz kojih proizlazi da je maloljetnik uinio krivino djelo, obrazloenje koje treba da

sadri ocjenu duevne razvijenosti maloljetnika i prijedlog da se maloljetnik kazni, odnosno da se prema njemu izrekne odgojna mjera ili kazna. lan 382. Obustava postupka (1) Ako u toku pripremnog postupka tuitelj nae da nema osnove za voenje postupka prema maloljetniku ili da postoje razlozi iz lana 373. stav 3. ovog zakona, stavit e prijedlog sudiji za maloljetnike da obustavi postupak. O prijedlogu za obustavljanje postupka tuitelj e obavijestit i organ starateljstva. (2) Ako se sudija za maloljetnike ne sloi s prijedlogom tuitelja zatrait e da o tome odlui vijee za maloljetnike. 3) Vijee moe obustaviti postupak prema maloljetniku ili odluiti da se postupak nastavi pred sudijom za maloljetnike. lan 383. Kontrola postupka Sudija za maloljetnike obavjetava predsjednika suda svakih 15 dana koji predmeti maloljetnika nisu okonani i o razlozima zbog kojih je po pojedinim predmetima postupak jo u toku. Predsjednik suda e, po potrebi, preduzeti mjere da se postupak ubrza. Odjeljak 4 - Prvostepeni postupak lan 384. Zakazivanje roita ili glavnog pretresa (1) Kad primi prijedlog tuitelja sudija za maloljetnike zakazuje roite ili glavni pretres.

(2) Kazna maloljetnikog zatvora i zavodske mjere izriu se samo po odranom glavnom pretresu. (3) Sudija za maloljetnike saopit e maloljetniku odgojnu mjeru koja mu je izreena. lan 385. Odluivanje na glavnom pretresu (1) Kad se odluuje na osnovu glavnog pretresa, shodno e se primjenjivati odredbe ovog zakona o, o rukovoenju glavnim pretresom, o odlaganju i prekidanju glavnog pretresa, o zapisniku i o toku glavnog pretresa, ali sudija za maloljetnike moe odstupiti od ovih pravila ako smatra da njihova primjena u konkretnom sluaju ne bi bila cjelishodna. (2) Pored osoba ije je prisustvo obavezno na glavnom pretresu, na glavni pretres pozvat e se i roditelji maloljetnika, odnosno staratelj i organ starateljstva. Nedolazak roditelja, staratelja ili predstavnika organa starateljstva ne spreava sud da odri glavni pretres. (3) Osim maloljetnika glavnom pretresu mora biti prisutan tuitelj kad je podnio prijedlog iz lana 381. ovog zakona i branitelj.

(4) Odredbe ovog zakona o izmjeni optube primjenjivat e se i u postupku prema maloljetniku, s tim to je sudija za maloljetnike ovlaten da i bez prijedloga tuitelja donese odluku na osnovu injeninog stanja koje je izmijenjeno na glavnom pretresu. (5) Na roite e se pozvati tuitelj, maloljetnik, branitelj, roditelj odnosno staratelj maloljetnika, a o raspravi obavijestit e se i moe mu prisustvovati predstavnik centra za socijalni rad. Ovoj raspravi obavezno prisustvuju tuitelj i branitelj maloljetnika. Ukoliko tuitelj ili branitelj neopravdano izostanu sa rasprave sudija za maloljetnike o tome obavjetava ured tuitelja, odnosno advokatsku komoru.

lan 386. Iskljuenje javnosti (1) Kad se sudi maloljetniku, javnost je uvijek iskljuena.

(2) Sudija za maloljetnike moe dopustiti da glavnom pretresu budu prisutne osobe koje se bave zatitom i odgojem maloljetnika ili suzbijanjem maloljetnikog kriminaliteta, kao i naunici. (3) U toku glavnog pretresa sudija za maloljetnike moe narediti da se, osim tuitelja, branitelja i predstavnika organa starateljstva, sa zasjedanja udalje sve ili pojedine osobe. (4) Za vrijeme izvoenja pojedinih dokaza ili govora stranaka sudija za maloljetnike moe narediti da se maloljetnik udalji sa zasjedanja. lan 387. Privremeni smjetaj maloljetnika U toku postupka sudija za maloljetnike moe donijeti odluku o privremenom smjetaju maloljetnika (lan 378.), a moe i ukinuti odluku koja je o tome ranije donesena. lan 388. Zakazivanje glavnog pretresa ili odravanje roita i donoenje odluke (1) Sudija za maloljetnike duan je zakazati glavni pretres ili odrati roite za izricanje odgojne mjere u roku od osam dana od dana prijema prijedloga tuitelja ili od dana kad je na roitu odlueno da se odri glavni pretres. Za svako produenje ovog roka sudija za maloljetnike mora imati odobrenje predsjednika suda. (2) Odlaganje ili prekidanje glavnog pretresa odreuje se samo izuzetno. O svakom odlaganju ili prekidanju glavnog pretresa sudija za maloljetnike obavijestit e predsjednika suda i iznijet e razloge za odlaganje, odnosno prekidanje. (3) Sudija za maloljetnike duan je da pisano izradi presudu, odnosno rjeenje u roku od osam dana, a u posebno sloenim sluajevima u roku od 15 dana od dana objavljivanja presude, odnosno rjeenja. lan 389. Odluke sudije za maloljetnike

(1) Sudija za maloljetnike nije vezan za prijedlog tuitelja pri odluivanju hoe li prema maloljetniku izrei kaznu ili e primijeniti odgojnu mjeru, ali ako je tuitelj odustao od prijedloga sudija za maloljetnike ne moe maloljetniku izrei kaznu nego samo odgojnu mjeru. (2) Sudija za maloljetnike e rjeenjem obustaviti postupak u sluajevima kad sud na osnovu lana 298. ta. od d) do f) ovog zakona donosi presudu kojom se optuba odbija ili kojom se optueni oslobaa od optube (lan 299.), kao i kad sudija nae da nije cjelishodno izrei maloljetniku ni odgojnu mjeru, niti kaznu. (3) Sudija za maloljetnike donosi rjeenje i kad izrie odgojnu mjeru maloljetniku. U izreci ovog rjeenja navodi se samo koja se mjera izrie, ali se maloljetnik ne oglaava krivim za krivino djelo koje mu se stavlja na teret. U obrazloenju rjeenja navest e se opis djela i okolnosti koje opravdavaju primjenu izreene odgojne mjere. (4) Presuda kojom se maloljetniku izrie kazna maloljet- nikog zatvora donosi se u obliku iz lana 300. ovog zakona. lan 390. Trokovi postupka i imovinskopravni zahtjev (1) Sudija za maloljetnike moe maloljetnika obavezati na plaanje trokova krivinog postupka i na ispunjenje imovinskopravnog zahtjeva samo ako je maloljetniku izrekao kaznu maloljetnikog zatvora. (2) Ako je prema maloljetniku izreena odgojna mjera, trokovi postupka padaju na teret budetskih sredstava, a oteeni se radi ostvarivanja imovinskopravnog zahtjeva upuuje na parnini postupak. Odjeljak 5 - Pravni lijekovi lan 391. alba protiv presude i rjeenja (1) Protiv presude kojom je maloljetniku izreena kazna maloljetnikog zatvora, protiv rjeenja kojim je maloljetniku izreena odgojna mjera i protiv rjeenja o obustavljanju postupka (lan 283. stav 2.) mogu podnijeti albu sve osobe koje imaju pravo na albu protiv presude (lan 308.) i to u roku od 8 dana od dana prijema presude, odnosno rjeenja. (2) Branitelj, tuitelj, brani odnosno vanbrani drug, srodnik po krvi u pravoj liniji, usvojitelj, staratelj, brat, sestra i hranitelj mogu podnijeti albu u korist maloljetnika i protiv njegove volje. (3) alba protiv rjeenja kojim se izrie odgojna mjera koja se izdrava u ustanovi zadrava izvrenje rjeenja ako sudija za maloljetnike, uz saglasnost s roditeljima maloljetnika i po sasluanju maloljetnika, ne odlui drugaije. (4) Na sjednicu vijea za maloljetnika (lan 319.) uvijek e se pozvati maloljetnik i njegov branitelj. Nedolazak malo- ljetnika i njegovog branitelja koji su uredno obavijeteni o sjednici - ne spreava drugostepeni sud da odri sjednicu. lan 392.

Odluke vijea za maloljetnike i zabrana reformatio in peius (1) Vijee za maloljetnike moe preinaiti prvostepenu odluku i izrei teu mjeru maloljetniku - samo ako je to predloeno u albi tuitelja. (2) Ako prvostepenom odlukom nije izreena kazna maloljetnikog zatvora ili zavodska mjera vijee za maloljetnike moe tu kaznu, odnosno mjeru izrei samo ako odri pretres. Maloljetniki zatvor u duem trajanju ili tea zavodska mjera od one izreene prvostepenom odlukom, moe se izrei i u sjednici drugostepenog vijea. lan 393. Ponavljanje krivinog postupka Odredbe o ponavljanju krivinog postupka zavrenog pravo- monom presudom shodno se primjenjuju i na ponavljanje postupka zavrenog pravomonim rjeenjem o primjeni odgojne mjere ili o obustavi postupka prema maloljetniku. Odjeljak 6 - Nadzor suda nad provoenjem mjera lan 394. Izvjetaj o ponaanju maloljetnika (1) Uprava ustanove u kojoj se izvrava odgojna mjera prema maloljetniku duna je da svaka dva mjeseca dostavi sudu koji je izrekao odgojnu mjeru izvjetaj o ponaanju maloljetnika. Sudija za maloljetnike moe i sam obilaziti maloljetnike smjetene u ustanovi. (2) Sudija za maloljetnike moe preko organa starateljstva pribaviti obavjetenje o izvrenju ostalih odgojnih mjera, a moe odrediti da to uini i odreena struna osoba (socijalni radnik, defektolog i dr.). Odjeljak 7 - Izmjena odluke o odgojnoj mjeri i obustava izvrenja lan 395. Izmjena odluke i obustava izvrenja (1) Kad su ispunjeni zakonom propisani uvjeti za izmjenu odluke o izreenoj odgojnoj mjeri, odluku o izmjeni donosi sudija za maloljetnike koji je donio rjeenje o odgojnoj mjeri ako sam nae da je to potrebno, ili na prijedlog tuitelja, upravnika ustanove ili organa starateljstva kome je povjeren nadzor nad maloljetnikom. (2) Prije donoenja odluke sudija za maloljetnike e sasluati tuitelja, maloljetnika, roditelja ili staratelja maloljetnika ili druge osobe, a pribavit e i potrebne izvjetaje od ustanove u kojoj maloljetnik izdrava zavodsku mjeru, od organa starateljstva ili drugih organa i ustanova. (3) Po odredbama st. 1. i 2. ovog lana donosi se i odluka o obustavljanju izvrenja odgojne mjere. (4) Odluku o izmjeni odgojne mjere ili o obustavi izvrenja donosi sudija za maloljetnike. GLAVA XXVIII - POSTUPAK ZA KRIVINA DJELA PROTIV PRAVNIH OSOBA lan 396.

Jedinstvenost postupka (1) Zbog istog krivinog djela, protiv pravne osobe se, po pravilu, pokree i vodi krivini postupak zajedno s postupkom protiv uinitelja. (2) Postupak samo protiv pravne osobe se moe pokrenuti, odnosno voditi kada protiv uinitelja krivini postupak nije mogue pokrenuti, odnosno voditi iz zakonom propisanih razloga ili ako je protiv njega krivini postupak ve proveden. (3) U jedinstvenom postupku se protiv optuene pravne osobe i optuenog podie jedna optunica i izrie jedna presuda. lan 397. Cjelishodnost pokretanja krivinog postupka Tuitelj moe odluiti da protiv pravne osobe ne zahtijeva pokretanje krivinog postupka kada okolnosti sluaja ukazuju da to ne bi bilo cjelishodno jer je doprinos pravne osobe uinjenju krivinog djela bio neznatan ili pravna osoba nema imovine ili ima tako malo imovine da ne bi bila dovoljna ni za pokrie trokova postupka, ili ako je protiv pravne osobe zapoet steajni postupak ili kada je uinitelj krivinog djela jedini vlasnik pravne osobe protiv kojeg bi se krivini postupak inae pokrenuo. lan 398. Zastupnik pravne osobe u krivinom postupku (1) Svaka pravna osoba u krivinom postupku mora imati svog zastupnika koji je ovlaten za preduzimanje svih radnji za koje je po ovom zakonu ovlaten osumnjieni, odnosno optueni i osueni. (2) Pravna osoba u krivinom postupku moe imati samo jednog zastupnika.

(3) Sud mora svaki put utvrditi identitet zastupnika pravne osobe i njegovo ovlatenje za zastupanje. lan 399. Odreivanje zastupnika (1) Zastupnik pravne osobe u krivinom postupku je onaj ko je ovlaten zastupati pravnu osobu po zakonu, aktu nadlenog dravnog organa ili po statutu, aktu o osnivanju ili drugom aktu pravne osobe. (2) Zastupnik moe ovlastiti za zastupanje nekog drugog. Ovlatenje mora biti dato pisano ili usmeno na zapisnik kod suda. (3) Kada je prije pravomonog okonanja krivinog postupka pravna osoba prestala postojati zastupnika e mu odrediti sud. lan 400. Izuzee zastupnika (1) Zastupnik pravne osobe u krivinom postupku ne moe biti osoba koja je pozvana kao svjedok.

(2) Zastupnik pravne osobe u krivinom postupku ne moe biti osoba protiv koje tee postupak zbog istog krivinog djela, osim ako je jedini lan pravne osobe. (3) U sluaju iz st. 1. i 2. ovog lana sud e pozvati pravnu osobu da nadleni organ te pravne osobe u odreenom roku odredi drugog zastupnika i o tome pisano obavijesti sud. U suprotnom e zastupnika odrediti sud. lan 401. Dostavljanje pismena Pismena, namijenjena pravnoj osobi, dostavljaju se pisarnici pravne osobe i zastupniku. lan 402. Trokovi zastupnika Trokovi zastupnika pravne osobe u krivinom postupku su trokovi krivinog postupka. Trokovi za zastupnika postav- ljenog na osnovu l. 399. i 400. ovog zakona unaprijed se isplauju iz sredstava organa koji vodi krivini postupak samo ako pravna osoba nema sredstava. lan 403. Branitelj pravne osobe u krivinom postupku (1) Pravna osoba moe, pored zastupnika, imati branitelja.

(2) Pravna osoba i fizika osoba, kao i osumnjieni, odnosno optueni ne mogu imati istog branitelja. lan 404. Sadraj optunice Optunica protiv pravne osobe u krivinom postupku, pored sadraja propisanih ovim zakonom, sadri naziv pod kojim pravna osoba, u skladu s propisima, nastupa u pravnom prometu, sjedite pravne osobe, opis krivinog djela i osnov odgovornosti pravne osobe. lan 405. Sasluanje i zavrna rije (1) Na glavnoj raspravi se prvo sasluava optueni, a potom zastupnik pravne osobe.

(2) Po zavrenom dokazanom postupku, kao i zavrnoj rijei tuitelja i oteenog, sudija, odnosno predsjednik vijea daje rije branitelju, zatim zastupniku pravne osobe, te branitelju optuenog i na kraju optuenom. lan 406. Presuda pravnoj osobi Pored sadraja propisanog u lanu 300. ovog zakona pisana presuda pravnoj osobi mora sadravati:

a) u uvodu presude - naziv pod kojim pravna osoba u skladu s propisima nastupa u pravnom prometu i sjedite pravne osobe, kao i ime i prezime zastupnika pravne osobe koji je bio prisutan na glavnom pretresu, b) u izreci presude - naziv pod kojim pravna osoba u skladu s propisima nastupa u pravnom prometu i sjedite pravne osobe, kao i zakonski propis po kojem je optueno, po kojem se oslobaa optube za to djelo ili po kojem se optuba odbija. lan 407. Mjera osiguranja (1) Za osiguranje izvrenja kazne, oduzimanja imovine ili oduzimanja imovinske koristi, sud moe, na prijedlog tuitelja, protiv pravne osobe u krivinom postupku odrediti privremeno osiguranje. U ovom sluaju shodno se primjenjuju odredbe lana 216. ovog zakona. (2) Ako postoji opravdana bojazan da e u okviru optuene pravne osobe biti ponovljeno djelo i da e za njega biti odgovorna pravna osoba ili se s uinjenjem djela prijeti, sud moe u istom postupku, osim mjera iz stava 1. ovog lana, pravnoj osobi zabraniti obavljanje jedne ili vie odreenih djelatnosti na odreeno vrijeme. (3) Kada je protiv pravne osobe pokrenut krivini postupak sud moe, na prijedlog tuitelja ili po slubenoj dunosti, zabraniti statusne promjene pravne osobe koje bi za posljedicu imale brisanje pravne osobe iz sudskog registra. Odluka o ovoj zabrani se upisuje u sudski registar. lan 408. Primjena ostalih odredbi ovog zakona Ako drugaije nije odreeno, u krivinom postupku protiv pravne osobe shodno se primjenjuju odgovarajue odredbe ovog zakona, ak i u sluaju ako se postupak vodi samo protiv pravne osobe. GLAVA XXIX - POSTUPAK ZA PRIMJENU MJERA SIGURNOSTI, ZA ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI PRIBAVLJENE KRIVINIM DJELOM I ZA OPOZIVANJE UVJETNE OSUDE lan 409. Prekid postupka u sluaju nastupanja duevne bolesti (1) Ako je kod optuenog nakon uinjenja krivinog djela nastupila takva duevna bolest da nije sposoban uestvovati u postupku, sud e rjeenjem, nakon psihijatrijskog vjetaenja, prekinuti postupak i optuenog uputiti organu nadlenom za pitanja socijalnog staranja. (2) Kada se zdravstveno stanje optuenog pobolja u mjeri da je sposoban da uestvuje u postupku, krivini postupak e se nastaviti. (3) Ako tokom prekida postupka nastupi zastara krivinog gonjenja Vijee iz lana 25. stav (6) ovog Zakona donijet e rjeenje o obustavi postupka. lan 410. Postupak u sluaju neuraunljivosti

(1) Ako je osumnjieni poinio protivpravno djelo u stanju neuraunljivosti i postoje zakonom odreeni uvjeti za odreivanje prisilnog smjetaja osobe sa teim duevnim smetnjama u zdravstvenu ustanovu, tuitelj e u optunici postaviti prijedlog da sud utvrdi da je osumnjieni poinio protivpravno djelo u stanju neuraunljivosti, te i da mu se privremeno odredi prisilni smjetaj u zdravstvenoj ustanovi uz izvjetavanje zdravstvene ustanove. (2) Protiv osumnjienog, odnosno optuenog iz stava (1) ovog lana na obrazloen prijedlog tuitelja moe se odrediti pritvor iz razloga iz lana 146. ovog Zakona. Ako je pritvor protiv osumnjienog odreen ili produen, izvrava se u zdravstvenoj ustanovi i moe trajati dok postoje razlozi iz lana 146. ovog Zakona, ali ne due od rokova iz lana 149. i lana 151. st. (2) i (3) ovog Zakona, odnosno pravosnanog rjeenja o privremenom odreivanju prisilnog smjetaja. (3) Ako sud nakon provedene glavne rasprave utvrdi da je optueni poinio protivpravno djelo u stanju neuraunljivosti donijet e presudu kojom se utvruje da je optueni uinio protivpravno djelo u stanju neuraunljivosti i posebnim rjeenjem e mu se privremeno odrediti prisilni smjetaj u zdravstvenoj ustanovi u trajanju od est mjeseci. Protiv rjeenja dozvoljena je alba u roku od 15 dana od dana dostavljanja rjeenja. (4) Prema pravosnanosti rjeenja iz stava (3) ovog lana tuitelj e u skladu sa posebnim zakonom koji regulira pitanja zatite ovih osoba nadlenom sudu dostaviti obavijest za pokretanje postupka o prisilnom smjetaju teko duevno bolesne osobe u zdravstvenoj ustanovi. Uz ovu obavijest dostavit e se medicinska dokumentacija i pravosnano rjeenje o privremenom odreivanju prisilnog smjetaja u zdravstvenu ustanovu. (5) Ako u toku glavne rasprave izvedeni dokazi budu ukazivali da je optueni uinio protivpravno djelo u stanju uraunljivosti, smanjene uraunljivosti ili bitno smanjene uraunljivostii, tuitelj e odustati od podnesenih prijedloga iz stava (1) ovog lana, nastaviti postupak i izmijeniti optunicu. U sluaju ako se radi o smanjenoj ili bitno smanjenoj uraunljivosti tuitelj moe predloiti izricanje mjere sigurnosti obaveznog psihijatrijskog lijeenja koja se izrie uz neku drugu krivinopravnu sankciju. (6) Ako sud utvrdi da optueni u vrijeme poinjenja djela nije bio u stanju neuraunljivosti, a tuitelj ne odustane od prijedloga iz stava (1) ovog lana, sud e donijeti presudu kojom se optuba odbija. (7) Poslije podnoenja prijedloga iz stava (1) ovog lana osumnjieni, odnosno optueni mora imati branitelja. lan 411. Postupak u sluaju obaveznog lijeenja od ovisnosti (1) O primjeni mjere sigurnosti obaveznog lijeenja od ovisnosti sud odluuje poto pribavi nalaz i miljenje vjetaka. U svom nalazu i miljenju vjetak treba da se izjasni i o mogunostima za lijeenje optuenog. (2) Ako je pri izricanju uvjetne osude uinitelju odreeno lijeenje na slobodi, a on se nije podvrgao lijeenju ili ga je samovoljno napustio, sud moe, po slubenoj dunosti ili na prijedlog ustanove u kojoj se uinitelj lijeio ili je trebao da se lijei, a po sasluanju tuitelja i uinitelja odrediti opozivanje uvjetne osude ili prinudno izvrenje sigurnosne mjere obaveznog lijeenja od ovisnosti. Prije donoenja odluke sud e, po potrebi, pribaviti i miljenje lijenika. lan 412.

Oduzimanje predmeta (1) Predmeti koji se po KZFBiH moraju oduzeti oduzet e se i kad se krivini postupak ne zavri presudom kojom se optueni proglaava krivim, ako to zahtijevaju interesi ope sigurnosti i interesi morala o emu se donosi posebno rjeenje. (2) Rjeenje iz stava 1. ovog lana donosi sudija, odnosno vijee u trenutku kad je postupak zavren, odnosno kad je obustavljen. (3) Rjeenje o oduzimanju predmeta iz stava 1. ovog lana donosi sudija, odnosno vijee i kad je u presudi kojom je optueni proglaen krivim proputeno da se donese takva odluka. (4) Ovjereni prijepis rjeenja o oduzimanju predmeta dostavit e se vlasniku predmeta ako je vlasnik poznat. (5) Protiv rjeenja iz st. od 1. do 3. ovog lana vlasnik predmeta ima pravo na albu zbog nepostojanja zakonskog osnova za oduzimanje predmeta. lan 413. Oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivinim djelom (1) Imovinska korist pribavljena krivinim djelom utvruje se u krivinom postupku po slubenoj dunosti. (2) Tuitelj je u toku postupka duan prikupljati dokaze i izviati okolnosti koje su od vanosti za utvrivanje imovinske koristi pribavljene krivinim djelom. (3) Ako je oteeni podnio imovinskopravni zahtjev u pogledu povraaja predmeta pribavljenih krivinim djelom, odnosno u pogledu novanog iznosa koji odgovara vrijednosti stvari, imovinska korist e se utvrivati samo u onom dijelu koji nije obuhvaen imovinskopravnim zahtjevom. lan 414. Postupak oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivinim djelom (1) Kad dolazi u obzir oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivinim djelom, osoba na koju je imovinska korist prenesena, kao i predstavnik pravne osobe pozvat e se na glavni pretres radi sasluanja. Pozivom e se upozoriti da e se postupak provesti bez njihove prisutnosti. (2) Predstavnik pravne osobe sasluat e se na glavnom pretresu poslije optuenog. Na isti nain postupit e se u odnosu na osobu na koju je imovinska korist prenesena, ako nije pozvana kao svjedok. (3) Osoba na koju je imovinska korist prenesena, kao i predstavnik pravne osobe ovlaten je da u vezi s utvrivanjem imovinske koristi predlae dokaze i da, po doputenju sudije odnosno predsjednika vijea, postavlja pitanja optuenom, svjedocima i vjetacima. (4) Iskljuenje javnosti na glavnom pretresu ne odnosi se na osobu na koju je imovinska korist prenesena, ni na predstavnika pravne osobe.

(5) Ako sud u toku glavnog pretresa utvrdi da dolazi u obzir oduzimanje imovinske koristi, prekinut e glavni pretres i pozvat e osobu na koju je imovinska korist prenesena, kao i predstavnika privrednog drutva, odnosno druge pravne osobe. lan 415. Utvrivanje imovinske koristi pribavljene krivinim djelom Sud e visinu iznosa imovinske koristi pribavljene krivinim djelom utvrditi po slobodnoj ocjeni ako bi inae njeno utvrivanje bilo povezano s nesrazmjernim tekoama ili sa znatnim odugovlaenjem postupka. lan 416. Privremene mjere osiguranja Kad dolazi u obzir oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivinim djelom, sud e po slubenoj dunosti po odredbama koje vae za izvrni postupak odrediti privremene mjere osiguranja. U takvom sluaju shodno se primjenjuju odredbe lana 216. ovog zakona. lan 417. Sadraj odluke kojom se izrie mjera oduzimanja imovinske koristi (1) Oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivinim djelom sud moe izrei u presudi kojom se optueni oglaava krivim i u rjeenju o primjeni vaspitne mjere, kao i u postupku iz lana 410. ovog zakona. (2) U izreci presude ili rjeenja sud e navesti koji se predmet, odnosno novani iznos oduzima. (3) Ovjereni prijepis presude, odnosno rjeenja dostavlja se i osobi na koju je imovinska korist prenesena, kao i predstavniku pravne osobe ako je sud izrekao oduzimanje imovinske koristi od te osobe. lan 418. Zahtjev za ponavljanje postupka u pogledu mjere oduzimanja imovinske koristi Osoba iz lana 414. ovog zakona moe podnijeti zahtjev za ponavljanje krivinog postupka u pogledu odluke o oduzimanju imovinske koristi pribavljene krivinim djelom. lan 419. Shodna primjena odredbi ovog zakona o albi Odredbe lana 309. st. 2. i 3. i l. 317. i 332. ovog zakona shodno se primjenjuju na albu protiv odluke o oduzimanju imovinske koristi. lan 420. Shodna primjena ostalih odredbi ovog zakona

Ako odredbama ove glave nije ta drugo predvieno, u pogledu postupka za primjenu mjera sigurnosti ili za oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivinim djelom, shodno se primjenjuju ostale odgovarajue odredbe ovog zakona. lan 421. Postupak opozivanja uvjetne osude (1) Kad je u uvjetnoj osudi odreeno da e se kazna izvriti ako osueni ne vrati imovinsku korist pribavljenu krivinim djelom, ne nadoknadi tetu ili ne ispuni druge obaveze, a osueni u odreenom roku nije ispunio te obaveze, sud e provesti postupak za opozivanje uvjetne osude na prijedlog tuitelja ili po slubenoj dunosti. (2) Sud je obavezan da zakae sasluanje radi utvrivanja injenica, na koje e pozvati tuitelja, osuenog i oteenog. (3) Ako sud utvrdi da osueni nije ispunio obavezu koja mu je bila odreena presudom, donijet e presudu kojom e opozvati uvjetnu osudu i odrediti da se utvrena kazna izvri ili produiti rok za ispunjenje obaveze ili je zamijeniti drugom odgovarajuom obavezom ili osloboditi osuenog ispunjenja izreene obaveze. Ako sud nae da nema osnove za donoenje koje od tih odluka, rjeenjem e obustaviti postupak za opozivanje uvjetne osude. GLAVA XXX - POSTUPAK ZA DONOENJE ODLUKE O BRISANJU OSUDE ILI PRESTANKU MJERA SIGURNOSTI I PRAVNIH POSLJEDICA OSUDE lan 422. Rjeenje o brisanju osude (1) Kad po zakonu brisanje osude nastupa protekom odreenog vremena i pod uvjetom da osueni u tom vremenu ne uini novo krivino djelo, rjeenje o brisanju osude donosi po slubenoj dunosti organ nadlean za voenje poslova kaznene evidencije. (2) Prije donoenja rjeenja o brisanju osude izvrit e se potrebna provjeravanja, a naroito e se prikupiti podaci o tome da li je protiv osuenog u toku krivini postupak za neko novo krivino djelo uinjeno prije isteka roka predvienog za brisanje osude. lan 423. Prijedlog osuenog za brisanje osude (1) Ako nadleni organ ne donese rjeenje o brisanju osude, osueni moe traiti da se utvrdi da je brisanje osude nastupilo po zakonu. (2) Ako nadleni organ ne postupi po zahtjevu osuenog u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva, osueni moe traiti da sud donese rjeenje o brisanju osude. lan 424. Sudsko brisanje uvjetne osude Ako uvjetna osuda ne bude opozvana ni poslije jedne godine od dana proteka vremena provjeravanja, sud e donijeti rjeenje kojim se utvruje brisanje uvjetne osude. Ovo rjeenje dostavit e se osuenom, tuitelju i organu nadlenom za voenje kaznene evidencije.

lan 425. Postupak brisanja osude na osnovu sudske odluke (1) Postupak za brisanje osude shodno odredbama KZFBiH na osnovu sudske odluke pokree se na molbu osuenog. (2) (3) Molba se podnosi sudu. Sudija koji za to bude odreen zakazat e i provesti sasluanje tuitelja i osuenog.

(4) Sudija moe o ponaanju osuenog zatraiti izvetaj od policijskog organa, a moe takav izvetaj traiti i od uprave ustanove u kojoj je osueni izdravao kaznu. (5) Podnositelj molbe i tuitelj mogu podnijeti albu protiv odluke suda po molbi za brisanje osude. (6) Ako sud odbije molbu zato to osueni svojim ponaanjem nije zasluio brisanje osude, osueni moe molbu ponoviti po isteku jedne godine od dana pravomonosti rjeenja o odbijanju molbe. lan 426. Uvjerenje o kaznenoj evidenciji U uvjerenju koje se graanima izdaje na osnovu podataka iz krivine evidencije, brisana osuda i brisane pravne posljedice osude ne smiju se spominjati. lan 427. Molba i postupak prestanka mjere sigurnosti (1) Molba za prestanak primjene mjera sigurnosti propisanih u KZFBiH i drugih mjera propisanih zakonom podnosi se sudu. (2) Sudija koji za to bude odreen prethodno e ispitati je li proteklo potrebno vrijeme po zakonu, a zatim e zakazati i provesti sasluanja - radi utvrivanja injenica na koje se podnositelj molbe poziva. Sudija e pozvati tuitelja i podnositelja molbe. (3) Sudija iz stava 2. ovog lana moe zahtijevati izvjetaj o ponaanju osuenog od policijskog organa, odnosno od ustanove u kojoj je osueni izdrao kaznu. (4) U sluaju odbijanja molbe, nova molba se ne moe podnijeti prije isteka roka od jedne godine od dana pravomonosti rjeenja o odbijanju ranije molbe. GLAVA XXXI - POSTUPAK ZA PRUANJE ME\UNARODNE PRAVNE POMOI I IZVRENJE ME\UNARODNIH UGOVORA U KRIVINOPRAVNIM STVARIMA lan 428. Opa odredba Meunarodna krivinopravna pomo prua se po odredbama ovog zakona, ukoliko zakonom Bosne i Hercegovine ili meunarodnim ugovorom nije to drugo odreeno.

lan 429. Upuivanje molbe za pravnu pomo Molbe suda, odnosno tuitelja za pravnu pomo u krivinim predmetima dostavljaju se inozemnim organima diplomatskim putem, tako to sud, odnosno tuitelj molbe dostavlja Federalnom ministarstvu pravde koje ih dostavlja nadlenom ministarstvu Bosne i Hercegovine. lan 430. Postupanje po molbi inozemnih organa (1) Kada Federalno ministarstvo pravde primi, putem nadlenog ministarstva Bosne i Hercegovine, molbu inozemnog organa za pravnu pomo, duno je molbu dostaviti nadlenom tuitelju. (2) O doputenosti i nainu izvrenja radnje koja je predmet molbe inozemnog organa odluuje sud, odnosno tuitelj po zakonima Bosne i Hercegovine i u skladu sa svojom nadlenou. lan 431. Izvrenje presude inozemnog suda (1) Sud nee postupiti po molbi inozemnog organa kojom se trai izvrenje krivine presude inozemnog suda. (2) Izuzetno od odredbe stava 1. ovog lana, sud e izvriti inozemnu pravomonu presudu u odnosu na sankciju koju je izrekao inozemni sud ako je to predvieno meunarodnim ugovorom, i ako sankciju izrekne i sud prema krivinom zakonodavstvu Federacije. (3) Sud donosi presudu u vijeu iz lana 25. stav 6. ovog zakona. O sjednici vijea obavijestit e se tuitelj, osueni i branitelj. (4) U izreku presude iz stava 3. ovog lana sud e unijeti potpunu izreku i naziv suda iz inozemne presude i izrei e sankciju. U obrazloenju presude iznijet e razloge kojima se rukovodio prilikom izricanja sankcije. (5) Protiv presude iz stava 4. ovog lana mogu izjaviti albu tuitelj i osueni ili njegov branitelj, u skladu s odredbama ovog zakona. (6) Ako strani dravljanin osuen od domaeg suda ili osoba ovlatena ugovorom podnese molbu sudu da osueni izdrava kaznu u svojoj zemlji, sud e postupiti po meunarodnom ugovoru. lan 432. Centralizacija podataka O krivinim djelima pravljenja i stavljanja u opticaj krivotvorenog novca, neovlatene proizvodnje, preraivanja i prodaje opojnih droga i otrova, trgovine bijelim robljem, proizvodnje i rasturanja pornografskih spisa, kao i o drugim krivinim djelima u pogledu kojih se meunarodnim ugovorima predvia centralizacija podataka, sud je duan - bez odlaganja, dostaviti, putem Federalnog ministarstva pravde, nadlenom ministarstvu Bosne

i Hercegovine podatke o krivinom djelu i uinitelju i pravomonu presudu. Kad je u pitanju krivino djelo pranja novca ili se radi o krivinom djelu u vezi s pranjem novca, podaci se moraju, bez odlaganja, dostaviti i organu Bosne i Hercegovine nadlenom za spreavanje pranja novca. lan 433. Ustupanje krivinog gonjenja stranoj dravi (1) Ako je na teritoriji Federacije krivino djelo uinio stranac koji ima prebivalite u stranoj dravi, toj dravi se mogu, izvan uvjeta za izruenje osumnjienih odnosno optuenih osoba predvienih u Zakonu o krivinom postupku Bosne i Hercegovine, ustupiti svi krivini spisi radi krivinog gonjenja i suenja, ako se strana drava tome ne protivi. (2) Ustupanje krivinog gonjenja i suenja nije doputeno ako se njime stranac moe izloiti nepravednom postupku, nehumanom i poniavajuem postupanju ili kanjavanju. (3) Prije podizanja optunice, odluku o ustupanju donosi tuitelj. Nakon podizanja optunice, a do ustupanja predmeta sudiji, odnosno vijeu u svrhu zakazivanja glavnog pretresa - odluku donosi sudija za prethodno sasluanje, na prijedlog tuitelja. (4) Ako je oteeni dravljanin Bosne i Hercegovine, ustupanje nije doputeno ako se on tome protivi, osim ako je dato osiguranje za ostvarivanje njegovog imovinsko- pravnog zahtjeva. lan 434. Preuzimanje krivinog gonjenja od drave (1) Federalno ministarstvo pravde e zahtjev strane drave da se u Federaciji preduzme krivino gonjenje dravljanina Bosne i Hercegovine ili osobe koja ima prebivalite u Bosni i Hercegovine za krivino djelo iz nadlenosti Federacije izvreno izvan teritorije Bosne i Hercegovine, dostaviti sa spisima nadlenom tuitelju. (2) Ako je nadlenom organu strane drave podnesen imovinskopravni zahtjev, postupit e se kao da je taj zahtjev podnesen sudu. (3) O odluci kojom se odbija da se preduzme krivino gonjenje, kao i o pravnomonoj odluci donesenoj u krivinom postupku, obavijestit e se, diplomatskim putem, strana drava koja je uputila zahtjev. GLAVA XXXII - POSTUPAK ZA NAKNADU TETE, REHABILITACIJU I OSTVARIVANJE DRUGIH PRAVA OSOBA NEOPRAVDANO OSU\ENIH I NEOSNOVANO LIENIH SLOBODE lan 435. Naknada tete zbog neopravdane osude (1) Pravo na naknadu tete zbog neopravdane osude ima osoba kojoj je bila pravomono izreena krivinopravna sankcija ili koja je oglaena krivom, a osloboena od kazne, a kasnije je povodom vanrednog pravnog lijeka ponovljeni postupak pravomono obustavljen ili je pravomonom presudom osloboena od optube, ili je optuba odbijena osim u sljedeim sluajevima:

a) ako je do obustave postupka ili presude kojom se optuba odbija dolo zbog toga to je u ponovljenom postupku tuitelj odustao od krivinog gonjenja, a do odustanka je dolo na osnovu sporazuma s osumnjienim, odnosno optuenim, b) ako je u ponovljenom postupku presudom optuba odbijena zbog nenadlenosti suda, a ovlateni tuitelj je preduzeo krivino gonjenje pred nadlenim sudom. (2) Osueni nema pravo na naknadu tete ako je svojim lanim priznanjem ili na drugi nain namjerno prouzrokovao svoju osudu, osim ako je na to bio prinuen. (3) U sluaju osude za krivina djela u stjecaju, pravo na naknadu tete moe se odnositi i na pojedina krivina dijela u pogledu kojih su ispunjeni uvjeti za priznanje naknade. lan 436. Zastarjelost potraivanja za naknadu tete (1) Pravo na naknadu tete zastarijeva protekom tri godine od dana pravomonosti presude kojom je optueni osloboen od optube ili kojom je optuba odbijena, odnosno pravomonosti rjeenja tuitelja ili suda kojim je postupak obustavljen, a ako je povodom zahtjeva za podnoenje vanrednog pravnog lijeka podnesena alba vijeu apelacionog odjeljenja od dana prijema odluke tog vijea. (2) Prije podnoenja sudu tube za naknadu tete, osteeni je duan da se svojim zahtjevom obrati Federalnom ministarstvu pravde radi postizanja sporazuma o postojanju tete i vrsti i visini naknade. (3) U sluaju iz lana 437. stav 1. ovog zakona, o zahtjevu se moe rjeavati samo ako ovlateni tuitelj nije preduzeo gonjenje pred nadlenim sudom u roku od tri mjeseca od dana prijema pravomone presude. lan 437. Podnoenje tube nadlenom sudu za naknadu tete (1) Ako zahtjev za naknadu tete ne bude usvojen ili po njemu Federalno ministarstvo pravde ne donese odluku u roku od tri mjeseca od dana podnoenja zahtjeva, oteeni moe kod nadlenog suda podnijeti tubu za naknadu tete. (2) Ako je postignut sporazum samo u dijelu odtetnog zahtjeva, oteeni moe podnijeti tubu u pogledu ostatka zahtjeva. (3) Tuba za naknadu tete podnosi se protiv Federacije. U sluaju da Federacija naknadi tetu zbog neosnovanog lienja slobode ili neopravdane osude ona stie pravo regresa od kantona ijim je zakonom osnovan sud koji je donio pravomonu presudu, odnosno rjeenje. lan 438. Pravo nasljednika na naknadu tete (1) Nasljednici oteenog nasljeuju samo pravo oteene osobe na naknadu imovinske tete. Ako je oteeni ve podnio zahtjev nasljednici mogu nastaviti postupak samo u granicama ve postavljenog zahtjeva za naknadu imovinske tete.

(2) Nasljednici oteene osobe mogu poslije njegove smrti nastaviti postupak za naknadu tete, odnosno pokrenuti postupak ako je oteena osoba umrla prije isteka roka zastarjelosti a da se zahtjeva nije odrekla. lan 439. Ostale osobe kojima pripada pravo na naknadu tete (1) Pravo na naknadu tete pripada:

a) osobi koja je bila u pritvoru, a nije dolo do pokretanja krivinog postupka ili je postupak obustavljen ili je pravomonom presudom osloboena od optube ili je optuba odbijena, b) osobi koja je izdravala kaznu lienja slobode, a povodom ponavljanja krivinog postupka izreena joj je kazna lienja slobode u kraem trajanju od kazne koju je izdrala ili joj je izreena krivinopravna sankcija koja se ne sastoji u lienju slobode ili je oglaena krivom a osloboena od kazne, c) osobi koja je usljed pogreke ili nezakonitog rada organa neosnovano liena slobode ili je zadrana due u pritvoru ili ustanovi za izdravanje kazne ili mjere, d) osobi koja je u pritvoru provela due nego to traje kazna zatvora na koju je osuena.

(2) Osobi koja je liena slobode bez zakonskog osnova pripada pravo na naknadu tete ako joj nije odreen pritvor, niti joj je vrijeme za koje je liena slobode uraunato u izreenu kaznu za krivino djelo ili za prekraj. (3) Naknada tete ne pripada osobi koja je svojim nedoputenim postupcima prouzrokovala lienje slobode. U sluajevima iz stava 1. taka a) ovog lana iskljueno je pravo na naknadu tete i ako su postojale okolnosti iz lana 435. stav 1. ili ako je postupak obustavljen na osnovu lana 219. ovog zakona. (4) U postupku za naknadu tete, u sluajevima iz st. 1. i 2. ovog lana shodno e se primjenjivati odredbe ove glave. lan 440. Naknada tete prouzrokovane sredstvima javnog informiranja Ako je sluaj na koji se odnosi neopravdana osuda ili neosnovano lienje slobode neke osobe prikazan u sredstvima javnog informiranja i time bio povrijeen ugled te osobe, sud e, na njen zahtjev, objaviti u novinama ili drugom sredstvu javnog informiranja saopenje o odluci iz koje proizilazi neopravdanost ranije osude, odnosno neosnovanost lienja slobode. Ako sluaj nije prikazan u sredstvu javnog informiranja, ovakvo saopenje e se, na zahtjev te osobe, dostaviti organu, privrednom drutvu ili drugoj pravnoj osobi u kojoj je ta osoba zaposlena, a ako je to za njenu rehabilitaciju potrebno - politikoj stranci ili udruenju graana. lan 441. Osobe kojima pripada pravo podnoenja odtetnog zahtjeva (1) Poslije smrti osuene osobe pravo na podnoenje ovog zahtjeva pripada njenom branom odnosno vanbranom drugu, djeci, roditeljima, brai i sestrama.

(2) Zahtjev iz stava 1. ovog lana moe se podnijeti i ako nije bio podnesen zahtjev za naknadu tete. (3) Nezavisno od uvjeta iz lana 435. ovog zakona, zahtjev iz stava 1. ovog lana moe se podnijeti i kad je povodom vanrednog pravnog lijeka izmijenjena pravna kvalifikacija djela, ako je usljed pravne kvalifikacije djela u ranijoj presudi bio tee povrijeen ugled osuene osobe. (4) Zahtjev iz st. od 1. do 3. ovog lana podnosi se sudu u roku od est mjeseci. O zahtjevu odluuje vijee (lan 25. stav 6.). Prilikom rjeavanja o zahtjevu shodno se primjenjuju odredbe lana 435 st. 2. i 3. i lana 439. stava 3. ovog zakona. lan 442. Rehabilitacija Sud e po slubenoj dunosti donijeti rjeenje kojim se ponitava upis neopravdane osude u kaznenoj evidenciji. Rjeenje se dostavlja organu nadlenom za voenje kaznene evidencije. O ponitenom upisu ne smiju se nikom davati podaci iz kaznene evidencije. lan 443. Zabrana upotrebe podataka Osoba koja je na bilo koji nain dola do podataka koji se odnose na neopravdanu osudu ili na neosnovano lienje slobode, ne smije upotrijebiti te podatke na nain koji bi bio od tete za rehabilitaciju osobe protiv koje je voen krivini postupak. lan 444. Pravo na naknadu tete u vezi sa zaposlenjem (1) Osobi kojoj je zbog neopravdane osude ili neosnovanog lienja slobode prestao radni odnos ili svojstvo osiguranika socijalnog osiguranja, priznaje se radni sta, odnosno sta osiguranja kao da je bila na radu za vrijeme za koje je zbog neopravdane osude ili neosnovanog lienja slobode sta izgubila. U sta se uraunava i vrijeme nezaposlenosti do koje je dolo zbog neopravdane osude ili neosnovanog lienja slobode, a koja nije nastala krivnjom te osobe. (2) Prilikom svakog rjeavanja o pravu na koje utie duina radnog staa, odnosno staa osiguranja, nadleni organ ili pravna osoba uzet e u obzir sta priznat odredbom stava 1. ovog lana. (3) Ako organ ili pravna osoba iz stava 2. ovog lana ne uzme u obzir sta priznat odredbom stava 1. ovog lana, oteena osoba moe zahtijevati da sud utvrdi da je priznavanje ovog vremena staa nastupilo po zakonu. Tuba se podnosi protiv organa ili pravne osobe koja osporava priznati sta i protiv Federacije. (4) Na zahtjev organa ili pravne osobe kod koje se pravo iz stava 2. ovog lana ostvaruje, isplatit e se iz sredstava budeta Federacije propisani doprinos za vrijeme za koje je odredbom stava 1. ovog lana sta priznat. (5) Sta osiguranja priznat odredbom stava 1. ovog lana u cjelini se uraunava u mirovinski sta.

GLAVA XXXIII - POSTUPAK ZA IZDAVANJE POTJERNICE I OBJAVE lan 445. Traenje adrese Ako se ne zna prebivalite ili boravite osumnjienog, odnosno optuenog, kad je to po odredbama ovog zakona neophodno, tuitelj, odnosno sud e zatraiti od policijskih organa da osumnjienog, odnosno optuenog potrae i da tuitelja, odnosno sud obavijeste o njegovoj adresi. lan 446. Uvjeti za izdavanje potjernice (1) Izdavanje potjernice moe se narediti kad se osumnjieni, odnosno optueni protiv kojeg je pokrenut krivini postupak zbog krivinog djela za koje se po zakonu moe izrei kazna zatvora tri godine ili tea kazna nalazi u bjekstvu, a postoji naredba za njegovo dovoenje ili rjeenje o odreivanju pritvora. (2) Izdavanje potjernice nareuje sud.

(3) Izdavanje potjernice naredit e se i u sluaju bjekstva osuenog iz ustanove u kojoj izdrava kaznu, bez obzira na visinu kazne ili bjekstva iz ustanove u kojoj izdrava zavodsku mjeru vezanu s lienjem slobode. Naredbu u takvom sluaju izdaje upravnik ustanove. (4) Naredba suda ili upravnika ustanove za izdavanje potjernice dostavlja se policijskim organima radi izvrenja. lan 447. Izdavanje objave (1) Ako su potrebni podaci o pojedinim predmetima koji su u vezi s krivinim djelom, ili ove predmete treba pronai, a naroito ako je to potrebno radi ustanovljenja istovjetnosti pronaenog nepoznatnog lea, naredit e se izdavanje objave kojom e se zatraiti da se podaci ili obavjetenja dostave organu koji vodi postupak. (2) Policijski organi mogu objavljivati i fotografije leeva i nestalih osoba ako postoji osnovana sumnja da je do smrti, odnosno nestanka tih osoba dolo usljed krivinog djela. lan 448. Povlaenje potjernice ili objave Organ koji je naredio izdavanje potjernice ili objave duan je da je odmah povue kad se pronae traena osoba ili predmet ili kad nastupi zastarjelost krivinog gonjenja ili izvrenja kazne ili drugi razlozi zbog kojih potjernica ili objava nije vie potrebna. lan 449. Ko raspisuje potjernicu ili objavu

(1) Potjernicu i objavu raspisuje nadleni policijski organ koga odreuje sud u svakom pojedinom sluaju, odnosno ustanova iz koje je pobjegla osoba na izdravanju kazne ili zavodske mjere. (2) Ako je vjerovatno da se osoba za kojom je izdata potjernica nalazi u inozemstvu, nadleno ministarstvo Bosne i Hercegovine moe raspisati meunarodnu potjernicu. GLAVA XXXIV - NEDOVOLJAN BROJ SUDIJA lan 450. Nedovoljan broj sudija (1) Ako se kod suda koji sudi samo u prvom stepenu zbog nedovoljnog broja sudija ne moe obrazovati vijee predvieno u lanu 25. stav 5. ovog zakona, poslove iz nadlenosti tog vijea obavljat e vijee neposredno vieg suda, ako odredbama st. 2. i 3. ovog lana nije drugaije odreeno. (2) Poslije predaje optunice pritvor odreuje ili ukida, po sasluanju tuioca, predsjednik vijea, odnosno sudija, a na glavnom pretresu - vijee. (3) Sudija prvostepenog suda donosi odluku o zahtjevu za ponavljanje postupka (lan 346. stav 1). GLAVA XXXV - PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE lan 451. Raunanje rokova (1) Ako je na dan stupanja na snagu ovog zakona bio u toku neki rok, taj rok e se raunati po odredbama ovog Zakona osim ako je dotadanji rok dui ili je odredbama ovog lana drugaije propisano. (2) Odredbe lana 151. st. 2. i 3. ovog zakona o rokovima trajanja pritvora primjenjuju se u predmetima zapoetim nakon stupanja na snagu ovog zakona. lan 452. Rjeavanje predmeta primljenih u rad (1) Postupci u krivinim predmetima primljenim u rad kod sudova do dana stupanja na snagu ovog zakona nastavit e se po odredbama ovog zakona, osim ako odredbama ovog lana nije drugaije odreeno. (2) Predmeti istrage iz stava 1. ovog lana dostavit e se tuiocu odmah, a ako je u toku izvrenje pojedinih istranih radnji u roku od osam dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. (3) Postupci u predmetima iz stava 1. ovog lana u kojima je optunica stupila na pravnu snagu nastavit e se po dosadanjim propisima, osim ako odredbama ove glave nije drukije odreeno. (4) Predmete iz nadlenosti suda Bosne i Hercegovine primljene u rad kod sudova u Federaciji do stupanja na snagu ovog zakona u kojima je optunica stupila na pravnu snagu, dovrit e ti sudovi po dosadanjim propisima. Predmete iz nadlenosti suda Bosne i

Hercegovine primljene u rad kod sudova u Federaciji, odnosno tuilatava i u kojima optunica nije stupila na pravnu snagu dovrit e ti sudovi po odredbama ovog zakona, osim ako sud Bosne i Hercegovine po slubenoj dunosti ili na obrazloen prijedlog stranaka ili branitelja ne odlui da preuzme takav predmet. (5) Postupke u predmetima u kojima je podnesen optuni prijedlog dovrit e sudovi po dosadanjim propisima, osim ako odredbama ove glave nije drugaije odreeno. (6) Predmete primljene u rad kod viih sudova do stupanja na snagu ovog zakona u kojima e doi do izmjene u pravnoj ocjeni krivinog djela ili do izmjene stvarne nadlenosti suda dovrit e ti sudovi. lan 453. Prihvatanje prikupljenih dokaza Ako je sud Bosne i Hercegovine voenje postupka iz svoje nadlenosti prenio sudu u Federaciji na ijem je podruju krivino djelo izvreno ili pokuano, taj sud e prihvatiti dokaze koji su u skladu s zakonom prikupljeni u toku istrage i sudskog osiguranja. lan 454. Pravo privatnog tuioca i oteenog kao tuioca (1) Krivini postupak za krivina djela za koja se do dana stupanja na snagu ovog zakona, krivino gonjenje preduzelo po privatnoj tubi iz lana 291. KZ FBiH ("Slubene novine Federacije BiH", br. 43/98, 15/99 i 29/00), ili po optunici, odnosno optunom prijedlogu oteenog kao tuioca, nastavit e se po dosadanjim propisima, osim ako odredbama l. od 451. do 458. ovog zakona nije drugaije regulirano. (2) Istragu u predmetima iz stava 1. ovog lana sud e rjeenjem prekinuti i o tome u roku od 8 dana obavijestiti oteenog kao tuioca. Oteeni ima pravo u roku od 8 dana od kada je primio izvjetaj podnijeti prijedlog uredu tuitelja radi preuzimanja gonjenja. Ako tuitelj ne preuzme gonjenje u roku od 15 dana od dana podnoenja prijedloga, o tome e obavijestiti sud koji e postupak rjeenjem obustaviti. lan 455. Mogunost suenja u odsutnosti (1) Ako je prije stupanja na snagu ovog zakona doneseno rjeenje o suenju u odsutnosti postupak e se rjeenjem prekinuti. Kad prestanu smetnje koje su prouzrokovale prekid postupka, postupak e se nastaviti po dosadanjim propisima. (2) Ako je prije stupanja na snagu ovog zakona optuenom sueno u odsustvu i donesena presuda, postupak e se dovriti po dosadanjim propisima, osim ako odredbama ove glave nije drugaije propisano. lan 456. Rjeavanje po albi na drugostepenu presudu i po zahtjevu za zatitu zakonitosti (1) U postupcima u kojima je do stupanja na snagu ovog zakona izjavljena alba na presudu drugostepenog suda ili je bio u toku rok za albu na presudu drugostepenog suda i u njemu izjavljena alba, postupak e se nastaviti i dovriti u skladu sa dosadanjim propisima.

(2) U postupcima u kojima je do stupanja na snagu ovog zakona podnesen zahtjev za zatitu zakonitosti ili je bio u toku rok za podnoenje zahtjeva za zatitu zakonitosti i u tom roku izjavljen zahtjev za zatitu zakonitosti, postupak e se nastaviti i dovriti u skladu sa dosadanjim propisima. (3) Federalni tuilac moe podnijeti zahtjev za zatitu zakonitosti u istom roku koji prema dosadanjim propisima vai za osuenog i njegovog branioca. (4) Ako se nakon stupanja na snagu ovog zakona povodom albe ili izvanrednog pravnog lijeka ukine presuda, postupak e se nastaviti i dovriti u skladu sa odredbama lana 452. st. 3. i 5. ovog zakona. lan 457. Donoenje podzakonskih propisa Podzakonski propisi predvieni ovim zakonom donijet e se najkasnije u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. lan 458. Prestanak primjene propisa Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje vaiti Zakon o krivinom postupku Federacije Bosne i Hercegovine ("Slubene novine Federacije BiH", br. 43/98 i 23/99), osim ako odredbama l. od 451. do 457. ovog zakona nije drugaije odreeno.. lan 459. Stupanje na snagu ovog zakona Ovaj zakon stupa na snagu 1. augusta 2003. godine.

You might also like