Sanduasti gredni mostovi

Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu predmet: MASIVNI MOSTOVI Skripte uz predavanja

4. SANDUASTI GREDNI MOSTOVI

SADRAJ: 4. SANDUASTI GREDNI MOSTOVI .................................................................................................................. 1 4.1. Popreni presjek ............................................................................................................................................ 2 4.2. Proraun sanduastog nosaa u uzdunom smjeru........................................................................................ 7 4.3. Proraun u poprenom smjeru..................................................................................................................... 12 4.3.1. Ploa kolnika....................................................................................................................................... 13 4.3.2. Donja ploa ......................................................................................................................................... 13 4.3.3. Rebro (hrbat) ....................................................................................................................................... 14 4.4. Armiranje i prednapinjanje sanduastih nosaa .......................................................................................... 14 4.4.1. Voenje kabela u glavnim nosaima................................................................................................... 14 4.4.2. Armiranje i prednapinjanje ploe kolnika ........................................................................................... 16 4.4.3. Armiranje i prednapinjanje rebara....................................................................................................... 17 4.4.4. Armiranje i prednapinjanje donje ploe sanduka ................................................................................ 18 4.4.5. Poprena ukruenja sanduastih nosaa.............................................................................................. 18

Zagreb, veljaa 2002.

Sanduasti gredni mostovi

4.1. Popreni presjek Sanduasti nosa ima najmanje dva rebra (jednu komoru), a moe imati i nekoliko rebara. Ova su rebra i s gornje i donje strane meusobno spojena ploama, koje tvore gornji i donji pojas sanduastog nosaa. Debljine ovih pojasa ovise o: veliini tlanih napona i potrebi smjetaja prednapetih kabela i armature. Ovakav popreni presjek posebno je pogodan za kontinuirane rasponske sklopove prednapetih mostova, jer gornja i donja ploa preuzimaju podjednako dobro tlane i vlane sile, za razliku od rebrastih grednih mostova koji su bolje oblikovani za preuzimanje pozitivnih momenata savijanja.

Slika 0.1 Popreni presjek grednog mosta sanduaste konstrukcije. Pojmovi i nazivi dijelova mosta. Prednosti u odnosu na ostale tipove poprenog presjeka su: poveana trajnost (manja povrina izloena djelovanju agenasa, ), mogu se postii velike vitkosti, mogunost svladavanja znatno veih prepreka (Most Stolmasundet, Norveka, najdulji raspon 301 m), prikladni su za promjenjive irine mostova jer se duljina konzola ploe moe po volji mijenjati zahvaljujui upetosti u sanduk, a mogue je poveavati i meusobne razmake hrptova sanduka teite poprenog presjeka ne lei previe na jednoj strani kao kod rebrastog poprenog presjeka, velika torzijska krutost poprenog presjeka. Zatvoren sanduk odlikuje se velikom krutosti na savijanje i torziju. A veliki krak unutarnjih sila znatno ublaava promjene u naponima izazvane pokretnim optereenjem. Velika torzijska krutost nosaa koristi se na razliite naine: za velike konzole kolnike ploe, za podupiranje sanduka vitkim stupovima samo u njegovoj osi (tokasto oslanjanje) i za mostove u zavojima. Ukupna visina sanduka odabire se prema rasponu mosta i postupku graenja. Stoga je bitno u postupku projektiranja predvidjeti tehnologiju izvedbe mosta i znaajke statikog sustava (gredni ili okvirni sustav). Za mostove veih raspona koji se izvode u pravilu tehnologijom konzolne izvedbe popreni presjek rasponskog sklopa nije konstantan. Vitkosti grede trebaju biti: L/h=18-22 (20) - za presjek nad leajem L/h=30-60 (45) - za presjek u polju

Sanduasti gredni mostovi

Slika 0.2 Kontinuirana greda promjenjivog poprenog presjeka.

Slika 0.3 Kontinuirana greda s ravnim vutama.

Slika 0.4 Most Brisbane River. Visina sanduka trebala bi biti takva da se omogui prohodnost unutar sanduka radi lakih pregleda i sanacija. Iz tog uvjeta za mostove na rasponima do 80 m, mogue je usvojiti konstantan popreni presjek du cijelog mosta. Vitkost tada treba biti u granicama: L/h=20-25 (20)

Slika 0.5 Kontinuirana greda konstantnog poprenog presjeka s vodoravnom niveletom.

Slika 0.6Kontinuirana greda konstantnog poprenog presjeka s niveletom u nagibu.

Slika 0.7 Kontinuirana greda konstantnog poprenog presjeka s konkavnom niveletom.

Kod mostova raspona veih od 50 m, potrebno je podebljati donju plou sanduka nad stupom. Ova linearna promjena debljine donje ploe izvodi se od 1/4L do 1/2L, ovisno o tehnologiji izvedbe.

Sanduasti gredni mostovi

Slika 0.8 Parametri za oblikovanje poprenog presjeka s vertikalnim hrptovima. Ostale izmjere poprenog presjeka sanduka: debljina donje ploe d3 L3/30, ali ne manje od 20 cm. Vuta Lv/Lpl <0.2 debljina konzole d1/d2=0.330.5 debljina hrptova d4=d/15, odnosno 25 cm, a kod prednapetih hrptova 20 cm+ ili 4*. -promjer vanjske zatitne cijevi kabela. Duljina konzole uzima se 40 do 50% unutarnjeg raspona - radi simetrinog smjetaja kabela i izjednaavanja momentnog dijagrama od vlastite teine u poprenom smjeru. Kod mostova veih irina potrebno je smanjiti raspone gornje ploe u poprenom smjeru i koristiti poprene presjeke s vie hrptova.

Slika 0.9 Popreni presjeci sanduastih konstrukcija s tri, dvije i jednom komorom.

Sanduasti gredni mostovi

Slika 0.10 Popreni presjek dvaju sanduastih konstrukcija mosta na autocesti odvojenih uzdunom rekom.

Slika 0.11 Popreni presjek sanduaste konstrukcije nekog gradskog mosta.

Slika 0.12 Tipian popreni presjek konstrukcije raspona 40-70 m za izvedbu potiskivanjem. Mostovi s kosim hrptovima estetski su prihvatljiviji od onih s ravnim hrptovima , pogotovo za vee raspone ali je njihova izvedba kompliciranija (vibriranje betona u kosom hrptu) , a nagnutost hrptova izaziva u gornjoj kolnikoj ploi dodatne vlane sile u poprenom smjeru.

Slika 0.13 Popreni presjeci sanduastih konstrukcija s tri ili etiri hrpta, ovjeenih u jednoj ravnini.

Sanduasti gredni mostovi

Slika 0.14 Popreni presjeci sanduastih konstrukcija ovjeenih u dvjema ravninama.

Slika 0.15 Popreni presjek Domovinskog mosta u Zagrebu. Tijekom uporabe mosta mogue su velike temperaturne razlike izvan i unutar sanduka (prostor unutar sanduka moe se zagrijati i do +40C), pa je potrebno predvidjeti otvore za prozraivanje. Ovi otvori slue i za izjednaavanje vlage. Uz ove otvore koji se nalaze u hrptovima potrebno je predvidjeti i otvore u najnioj donjoj ploi sanduka za odvodnju procijednih voda. S obzirom na spoj grede sa stupovima razlikujemo dva osnovna statika sustava: 1. grede - optereenje rasponskog sklopa prenosi se preko leaja na elemente donjeg ustroja, 2. okviri - rasponski sklop je kruto spojen s elementima donjeg ustroja.

Slika 0.16 Most preko Spree u Berlinu, okvir sa stupovima u obliku trokuta tapova.

Neovisno o obliku poprenog presjeka razlikujemo dva globalna statika prorauna: proraun u poprenom smjeru i proraun u uzdunom smjeru.

Sanduasti gredni mostovi

4.2.

Proraun sanduastog nosaa u uzdunom smjeru

Sanduasti nosai se proraunavaju i dimenzioniraju metodom statike tapova. Sanduk s jednom komorom modelira se s jednim tapnim elementom sa svojom aksijalnom, savojnom i torzijskom krutou. Pri dimenzioniranju potrebno je odrediti sudjelujue irine gornje i donje ploe.

Slika 0.17 Rezne sile u rasponskom sklopu sanduastog poprenog presjeka. tapni model za proraun konstrukcije u uzdunom smjeru. Ukoliko je odnos B/h>6 statiki model s jednim tapom ne daje ispravne rezultate, jer se konstrukcija ponaa po teoriji ploa a ne po teoriji tapova. Stoga se takve konstrukcije modeliraju kao rotilji ili ako je to mogue s ploastim elementima.

Slika 0.18 Poprena razdioba sila.

Slika 0.19 Reetkasti model sanduka nad osloncima.

Sanduasti gredni mostovi

Torzijska krutost poprenog presjeka odreuje se po Bredtovoj formuli. Utjecaj konzola sanduka izvan rebara moe se zbog malog doprinosa zanemariti. Bredtova formula za odreivanje napona od torzije glasi: M T = t r du dA = r du 2 M T = t 2 dA

(4.1) (4.2) (4.3)

Slika 0.20 Torzijska krutost sanduastog poprenog presjeka. Moment torzije izaziva u presjeku posmine napone koji se prema St. Venartu raunaju kao za homogen i elastian materijal. MT = (4.4) 2 At MT = P e (4.5) A = b h M Pe = T TB = 1 t1 = 2 t2 = 3 t3 = 2b h 2 A Pe Pe Pe , 2 = , 3 = 1 = 2 b h t1 2 b h t2 2 b h t3 Torzijska krutost sanduastog poprenog presjeka: 4 A2 4 b h IT = = ds s ti t i i (4.6) (4.7) (4.8)

4 b h

b h b + 2 + t1 t2 t3

(4.9)

Osnova za ovakav pojednostavljen postupak prorauna je u pretpostavci da popreni presjek sanduka ostaje nepromjenjiv, tj., uslijed djelovanja torzije ne mijenja bitno svoj oblik. Kod mostova od prednapetog betona ova pretpostavka je ostvarena kad je sanduk na leajima ukruen poprenim dijafragmama, ili dovoljno krutim okvirom. Kod kontinuiranih nosaa obino je dovoljna krutost ostvarena podebljanjem rebara i donje ploe. Kod tankostjenih poprenih presjeka osobito velikih sanduastih nosaa, deformacije poprenog presjeka uslijed djelovanja momenata torzije izazivaju dodatne poprene momente savijanja okvira sanduka. Ove momente zbog malih vrijednosti moemo radi jednostavnijeg prorauna zanemariti.

Slika 0.21 Deformacije poprenog presjeka od djelovanja momenta torzije.

Sanduasti gredni mostovi

Kod upljih sanduka s vie komora, posmina se naprezanja od torzije u unutranjim rebrima ponitavaju, tako da se unutarnja rebra pri proraunu torzijske krutosti mogu zanemariti.

Slika 0.22 Posmik od torzije u unutranjim rebrima sanduastog nosaa. Anvelopu unutarnjih i vanjskih sila od prometnog optereenja potrebno je napraviti postavljajui optereenje u tri razliita poloaja u poprenom presjeku. Kod simetrinog poprenog presjeka, torzijski momenti mogu biti pozitivni i negativni. Posmik od torzije T i od pripadne poprene sile V potrebno je zbrojiti u oba rebra. Posebnu panju treba posvetiti proraunu konstrukcije u svim fazama gradnje, jer su ova stanja tijekom gradnje najee mjerodavna za dimenzioniranje nekih elemenata konstrukcije. U izvedbenom dijelu projekta potrebno je izraditi detaljan protokol s opisom i redoslijedom aktivnosti u postupku graenja, kako bi se ispunile sve pretpostavke statikog prorauna. Rijetko koja AB konstrukcija nastaje betoniranjem odjednom. Vlastita teina pojedinih dijelova konstrukcije djeluje na razliitim statikim sustavima. Superpozicijom svih tih sustava dobivamo poetne dijagrame reznih i vanjskih sila (reakcija). Te su vrijednosti uslijed reolokih svojstava betona vremenski promjenjive i u beskonanosti tee onim vrijednostima koje bi nastale kad bi konstrukciju izveli odjednom.

Slika 0.23 Izvedba nosaa betoniranjem u dvije faze.

Slika 0.24 Promjena momentnog dijagrama u vremenu.

Sanduasti gredni mostovi

Slika 0.25 Nakon uspostavljanja kontinuiteta, vremenom se moment na leaju poveava i asimptotski se pribliava onom na kontinuiranom sustavu M 0 -moment - suma faza graenja; (montanih stanja) M k -moment - na konanom sustavu M t -moment u nekom trenutku vremena
M ( t ) = M 0 + ( M k M 0 ) M

(4.10)

Koeficijent M prema Trostu iznosi:

(4.11) 1 + Koeficijent starenja kree se u granicama od 0.647 do 0.928. Po prijedlogu H. Ruscha moe se uzeti =0.8. Koeficijent M prema rjeenju Dischingerove diferencijalne jednadbe: M = M = 1 e Preostale vrijednosti koeficijenata puzanja za prvu i drugu gredu G1 ( t , t1 ) = 1
( t , t0 ) = 2 Srednja vrijednost koeficijenta puzanja + = 1 2 2
G2

(4.12) (4.13) (4.14)

Slika 0.26 a) sluaj optereenja u fazi izvedbe grede . b) osiguranje stabilnosti u vrijeme gradnje pomou privremene podupore.

10

Sanduasti gredni mostovi

Slika 0.27 Balansni postupak. Osiguranje stabilnosti u vrijeme gradnje pomou privremenih podupora.

Slika 0.28 Izvedba konzolne grede balansnim postupkom i dijagram koliina prednapetih kabela. Kod rebara treba pripaziti da se optereenje od donje ploe mora objesiti o gornji pojas sanduka. Torzija moe utjecati na smjer glavnih napona, Pri jakoj torziji ovi naponi mogu imati suprotni smjer od onih izazvanih poprenim silama. Stoga je potrebno kod velikih torzijskih momenata postaviti jau horizontalnu armaturu u rebrima. Pri odabiru debljine rebra, nije potrebno ograniiti glavne vlane napone, jer bi se tako dobilo nepotrebno debelo rebro, kod kojeg su opasni sekundarni naponi znatno vei nego kod tanjih rebara. Najopasnije pukotine u rebrima mnogih mostova nastale su upravo od sekundarnih napona u debelim rebrima. Debljina rebra bit e najispravnije odabrana tako da se naponi u tlanim dijagonalama (analogija s reetkom) ogranie na veliinu c f ck . Ako su u rebru postavljeni kabeli za prednapinjanje, debljina rebra tada ovisi o debljini zatitne cijevi kabela, o njihovom meusobnom razmaku i o zatitnom sloju betona. Pri dokazu napona u tlanim dijagonalama tada se mora raunati s reduciranom debljinom rebra: 2 bw, red = bw (4.15) 3 Kod visokog stupnja posmine armature, preporuuje se kombinacija vertikalnih i kosih vilica. Najmanji razmak vilica iznosi 8 cm. Prednapinjanje rebra poduzima se samo u sluaju kad optereenje djeluje na donjem pojasu npr. debele donje ploe ravnih sanduka. Prevladava li popreni moment savijanja samo u jednom smjeru, rebro se moe armirati nesimetrino, dodatnom armaturom izmeu vilica.

11

Sanduasti gredni mostovi

4.3.

Proraun u poprenom smjeru

Kod prorauna u poprenom smjeru postoji nekoliko statikih modela. Prvi i najjednostavniji model je zatvoren okvirni sustav na elastinim oprugama (slika ).

Slika 0.29 Poloaji pokretnog optereenja za proraun sanduka u poprenom smjeru.

Slika 0.30 a) Popreni momenti savijanja u sanduastom nosau s tankom donjom ploom. b) Popreni momenti savijanja u sanduastom nosau pri debeloj donjoj ploi. Kod sanduka s jednom komorom esto se primjenjuju nagnuta rebra ime se ostvaruje manji raspon i manja debljina donje ploe, a nosa i vitkije izgleda. Meutim kod nagnutih rebara potrebno je raunati s time da se ve kod optereenja vlastitom teinom u gornjoj ploi pojavljuju vlane sile u obliku poprenog vlaka, a u donjoj ploi tlane sile u obliku poprenog tlaka.

Slika 0.31 Popreni vlak i popreni tlak u gornjem i donjem pojasu sanduastog nosaa s nagnutim rebrima. Kabeli se prednapinju i sidre u radnim rekama. Pri tom ih je poeljno voditi prema rebru i sidriti u podruju vuta. Pri izvedbi mosta konzolnim postupkom ovo voenje kabela je oteano zbog velikog broja rupa u ploama potrebnih za pridranje pokretne skele. Uslijed skretanja kabela u ploama se pritom pojavljuje popreni vlak.

12

Sanduasti gredni mostovi

Slika 0.32 Kabeli u polju u donjoj ploi postupno se povijaju spram rebra i sidre u njegovoj blizini. Skretanje kabela izaziva popreni vlak u donjoj ploi. 4.3.1. Ploa kolnika

Zbog sprijeenosti zakretanja rebara stupanj upetosti ploe kolnika je kod sanduastih nosaa vei nego kod rebrastih poprenih presjeka. Za odreivanje stupnja upetosti, odnosno za prijenos momenata upetosti preko rebra u donju plou sanduasti nosa se promatra kao zatvoreni okvir. Temperaturne razlike dt izmeu gornje i donje ploe izazvat e u ploi kolnika dodatne normalne sile, a u rebrima velike poprene momente savijanja. Kod sanduastih nosaa koji su jako optereeni na torziju, plou kolnika izmeu rebara potrebno je dodatno armirati ili prednapeti u poprenom smjeru. 4.3.2. Donja ploa

Donja ploa je optereena na slijedei nain: 1. Savijanje u poprenom smjeru uslijed vlastite teine i korisnog optereenja. Koristan teret uzeti najmanje s 1,0 kN/m2. 2. Uslijed momenata savijanja glavnog nosaa i djelovanja poprenih sila u donjoj ploe se pojavljuju tlani ili vlani naponi. 3. Uslijed momenta torzije glavnih nosaa u donjoj ploi pojavljuju se glavni vlani i tlani naponi koji se kriaju pod kutom od 45/135. 4. Uslijed voenja kabela u donjoj ploi pojavljuju se skretne sile 5. Kod tankih donjih ploa uz debelo rebro, pojavljuju se u ploi znatni dodatni naponi od promjene temperature i puzanja i skupljanja betona Uzduni vlani naponi koji se pojavljuju u donjoj ploi sanduka prihvaaju se prednapinjanjem a popreni vlak armaturom. Niti u jednom drugom elementu mostova od prednapetog betona, stvarna se naprezanja ne razlikuju u tolikoj mjeri od proraunatih, kao kod donje ploe sanduka. Na mnogim su se mostovima u donjim ploama pojavile poprene pukotine, na mjestima gdje su prorauni ukazivali na tlane napone i do 3-4 Mpa. Zbog toga je posebno vano da se donje ploe sanduka armiraju minimalnom armaturom za ograniavanje irina pukotina. U podruju pozitivnih momenata savijanja donja ploa se izvodi to tanja da se smanji vlastita teina. Minimalna debljina mora biti 20 cm ili Lpl/30. Ukoliko su u donju plou poloeni kabeli debljina treba biti najmanje 3 zatitne cijevi kabela. Tanje ploe treba ukrutiti poprenim rebrima. Kabele glavnih nosaa u donjoj ploi potrebno je postaviti to blie rebru. U podruju negativnih momenata savijanja debljina donje ploe ovisi o tlanoj sili u ploi. Kod mostova veih raspona i uskih sanduka debljina donje ploe esto je vea od 1.0 m. U tim sluajevima potrebno je obratiti pozornost na djelovanje hidratacijske topline u vrijeme stvrdnjavanja cementa, te na puzanje i skupljanje betona. Kod kontinuiranih nosaa sa zaobljenim donjim pojasom, pojavljuju se u donjoj ploi skretne sile usmjerene prema gore. U donjoj ploi ove sile izazivaju poprene momente savijanja suprotnog smjera od momenata savijanja izazvanih vlastitom teinom.

13

Sanduasti gredni mostovi

Slika 0.33 Skretne sile u zaobljenom donjem tlanom pojasu sanduastog nosaa izazivaju poprene momente savijanja u sanduku. 4.3.3. Rebro (hrbat) Glavna je zadaa rebra da preuzme posmine sile izmeu dvaju pojasa. U rebru se pojavljuju glavni naponi koji proizlaze od djelovanja momenata savijanja i poprenih sila u uzdunom smjeru te popreni momenti savijanja od upetosti ploa u rebro. Kako se na donjoj strani rebra nalazi donja ploa, rebro je jo dodatno napregnuto na vlak u vertikalnom smjeru. Stoga svi dijelovi konstrukcije koji lee ispod teine linije rebra skupa s optereenjem koje na nju djeluju moraju biti objeeni za tlani pojas. Sva etiri navedena sluaja naprezanja rebra zbrajaju se i zahtijevaju odvojen proraun i dimenzioniranje. 4.4. Armiranje i prednapinjanje sanduastih nosaa Ovisno o rasponima mosta sanduasti nosai se mogu izvoditi i bez prednapinjanja. Voenje i sidrenje kabela ovisi prvenstveno o nainu izvedbe mosta. 4.4.1. Voenje kabela u glavnim nosaima Kod mostova manjih i srednjih raspona (do 60 m) kabeli se polau u dovoljno iroka rebra. Kako u rebra ne moe stati vei broj kabela, jedan dio se polae u pojasne ploe uz rebra. Duljina ovih kabela odreuje se prema pomaknutom dijagramu vlanih sila. Kod kontinuiranih nosaa potrebno je kabele u gornjoj i donjoj ploi preklopiti za najmanje 3 do 4h.

Slika 0.34 Poloaj kabela u jednom kontinuiranom nosau u uzdunom presjeku. Kod mostova veih raspona, koje je potrebno prednapeti i s veom silom, najpovoljnije je kabele postaviti to dalje od teita poprenog presjeka, odnosno u gornju i donju plou sanduka. Isto tako poeljno je rebra osloboditi velikih kabela. Takvo voenje kabela primijenio je Esquillan 1955. Godine na eljeznikom mostu u La Voulteu preko Rhone. Kabele koje prednapinjemo naknadno, kad je most ve zavren, uvlae se u prethodno ugraene zatitne cijevi i sidre u istakama ploe ili rebra (bradavicama) s unutranje strane nosaa.

Slika 0.35. Prednaprezanje kontinuiranih nosaa iznad srednjih oslonaca. Paziti na pomak dijagrama vlanih sila.

14

Sanduasti gredni mostovi

Pri izvedbi potiskivanjem nosa se u fazi potiskivanja najprije prednapinje centrino, kabelima poloenim u gornjoj i donjoj ploi sanduka.

Slika 0.36 Razdioba kabela preko itave visine rebra jednog sanduastog nosaa.

Slika 0.37 Kod izvedbe potiskivanjem kabeli lee u pojasnim ploama i rebrima, tako da je samo u manjim podrujima potrebna dodatna armatura spojne reke, ponajprije u konzolnim ploama. Centrinim prednapinjanjem preuzimaju se istodobno negativni i pozitivni momenti savijanja koji se pojavljuju u konstrukciji tijekom potiskivanja. Prednapinjanje i nastavljanje ovih kabela obavlja se na radnim rekama. Tanje donje ploe potrebno je podebljati na mjestima nastavljanja. U ugraene zatitne cijevi u hrptovima sanduka, nakon to je konstrukcija potisnuta u konani poloaj uvlae se i prednapinju kabeli druge faze. Ovakvi kabeli mogu se protezati kroz vie polja (3-4). Na mjestima preklapanja nastavljaju se na mjestima hrptova.

Slika 0.38 Nastavak naknadno uvuenih kabela u hrptu pri potiskivanju. Pri konstruiranju proirenja hrpta valja voditi rauna o mogunosti nesmetanog premjetanja unutranje oplate. Kod mostova koji se betoniraju na pokretnoj skeli polje po polje, kabeli se ugrauju zajedno s cijevima, a prednapinju se i nastavljaju na radnim rekama. Kod konzolnog naina izvedbe najprije se ugrauju samo zatitne cijevi, u koje se postepeno uvlae jedino oni kabeli koji e se prednapeti na krajevima dvaju konzolnih segmenata betoniranih u tom taktu.

15

Sanduasti gredni mostovi

Kod mostova veih raspona danas se primjenjuju i vrste objeenih kabela koji se polau s unutarnje strane hrpta, provlae kroz otvore u vertikalnim poprenim rebrima uz hrbat. Izmeu rebara kabeli se postavljaju jedan do drugog bez zatitnih cijevi. Na mjestima skretanja snopovi kabela meusobno se odvajaju kliznim sedlima, kako bi se svaki snop mogao pojedinano prednapinjati. Ovakav nain prednapinjanja omoguuje izvedbe tanjih hrptova i smanjuje trenje kabela. Nakon prednapinjanja kabeli se pomou posebno konstruiranih vilica povezuju s hrptom i zatiuju sitnozrnim betonom. Na ovaj nain se ostvaruje bolje sprezanje kabela nego injektiranjem.

Slika 0.39 Vlastiti naponi u jednoj spojnoj reki na kojoj su spojena sidra koncentrirana u rebru pri M=0. U podruju sidra pritisak je jako povean, dok su naponi u podruju pojasa smanjeni, pa postoji opasnost pojave pukotina.

Slika 0.40. Voenje kabela iznad srednjih oslonaca. 4.4.2. Armiranje i prednapinjanje ploe kolnika

U podruju najveih vlanih napona glavna armatura ne smije biti na veim razmacima od 15 cm. Doputena irina pukotina iznosi 0.2 mm. U tlanim podrujima razmaci armature mogu iznositi do najvie 30 cm. Najmanji profil ipki armature iznosi 12. Poprena armatura u gornjoj zoni ploe mora biti na razmacima manjim od 15 cm zbog spreavanja i uzdunih pukotina od skretanja tlane sile u blizini oslonaca (armatura za spoj ploe i rebra).

Slika 0.41 Armatura u jednom sanduastom nosau za gradnju potiskivanjem.

16

Sanduasti gredni mostovi

Kolnike ploe trebalo bi popreno prednapinjati ako je irina mosta vea od 10m i kod veih razmaka glavnih nosaa. Uz osnovna optereenja (stalno i prometno) u ploi djeluju i optereenja od temperature te puzanja i skupljanja betona, a koja mogu dovesti do pojave pukotina. Iz tog razloga poeljno je lagano popreno prednaprezanje. Da bi smanjili progibe ploe, pojavu pukotina veih od doputenih i smanjili promjenu napona u eliku, stupanj prednaprezanja treba odabrati tako da pri optereenju g+0.3q u ploi nema vlanih napona u poprenom smjeru.

Slika 0.42. Popreno prednapinjanje ploe kolnika. Sidrenje kabela kod konzola veih duljina.

Slika 0.43. Popreni kabeli u ploi kolnika vode se iznad uzdunih kabela glavnog nosaa.

4.4.3. Armiranje i prednapinjanje rebara Pri odabiru armature rebara vano je odabrati tanje profile armature (12-18mm). U podruju veih posminih napona, da bi izbjegli prednapinjanje rebara povoljnije je koristiti kombinaciju vertikalnih i kosih vilica.

Slika 0.44 Armatura rebra za visoka posmina naprezanja blizu oslonaca. Kose vilice u kombinaciji s uspravnim vilicama i uzdunom armaturom. Donja uzduna armatura Profili uzdune armature ne bi smjeli biti vei od 28mm. Sva uzduna armatura postavljena u donjem pojasu nosaa na visini 0.2h moe se uzeti u obzir pri dokazu graninog stanja nosivosti. Armatura se u nosau smanjuje postupno prema dijagramu vlanih sila pomaknutog za iznos 0.7d. Gornja uzduna armatura Uzduna armatura rasporeuje se u gornjoj zoni nosaa na itavoj sudjelujuoj irini. Debljinu ipaka prema van od rebra treba postupno smanjivati. Vee profile treba smjestiti u rebro (npr. 28), a manje profile (16 do 20) izvan rebra. Prilikom pokrivanja dijagrama vlanih sila profili smjeteni izvan rebara moraju se na svakom kraju izvesti

17

Sanduasti gredni mostovi

dulji za l=ay, jer se ovi profili prikljuuju na tlane lanke koji su nagnuti prema rebru pod kutom od 45. (Slika 3.39.)

Slika 0.45. Armatura smjetena u pojasu sidri se s dodatnom duinom ay. Uzdunu armaturu za torziju u rebru potrebno je razdijeliti ravnomjerno po itavoj visini rebra, voditi do kraja grede i tamo usidriti. Poprena armatura u rebru Poprena armatura za preuzimanje poprene sile i momenta torzije ima oblik vilica koje s donje strane obuhvaaju uzdunu armaturu, a s gornje strane su usidrene u plou kolnika. Razmak vilica ovisi o ogranienju irina pukotina od glavnih vlanih napona. U podruju velikih posminih napona vilice treba uzeti na razmacima 10 do 15 cm, a u podruju manjih napona od 20 do 30 cm. Profil vilica ne treba birati vei od 16mm kod greda visine h<3m, i manji od 20mm kod greda visine h<5m, jer s gornje strane vrlo esto nisu na raspolaganju dovoljne duine sidrenja. Dodatna armatura za preuzimanje upetosti ploe kolnika u rebro moe se postaviti u obliku ipki. Ovakva armatura zavrava se otprilike oko polovice visine nosaa (h/2). 4.4.4. Armiranje i prednapinjanje donje ploe sanduka Armatura donje ploe mora se preklapati s vilicama rebara u obliku petlje. U podrujima s visokim uzdunim tlanim naponima gornji i donji red armature treba povezati s oko 9 vilica/m2, pri emu sva donja uzduna armatura treba biti obuhvaena vilicama.

Slika 0.46 Kosokutna armatura donje ploe pri velikim torzijskim naponima.

4.4.5.

Poprena ukruenja sanduastih nosaa

Popreni nosai, dijafragme ili popreni okviri izvode se u pravilu samo na leajima. Meutim oni i na leaju mogu otpasti ako gornja i donja ploa skupa s hrptovima ima dovoljno veliku krutost kao zatvoren okvir. Uloga poprenog nosaa je da: sprijei izoblienje poprenog presjeka i preda momente torzije i poprene sile na leaje.

18

Sanduasti gredni mostovi

Da bi popreni nosa obavio svoju zadau, dovoljno je da ima razmjerno malu debljinu (30 do 50 cm). Napone u poprenim nosaima potrebno je raunati prema teoriji visokostjenih nosaa. Kod indirektnog oslanjanja popreni nosai zahtijevaju veu debljinu (50 do 80 cm), jer na leaje trebaju predati poprene sile iz rebara glavnih nosaa. Armiranje i prednapinjanje poprenih nosaa ovisno je stoga prvenstveno o nainu oslanjanja. Kod direktnog oslanjanja (leaji su ispod hrptova) dovoljna je horizontalna armatura, koja u obliku ukosnica mora obavijati vertikalnu armaturu hrpta: U poprenom nosau potrebno je predvidjeti otvor za prolaz kroz sanduk. Donja ploa i hrptovi monolitno su spojeni s poprenim nosaem, dok u sluaju sprezanja s gornjom ploom postoje dva pristupa: sprezanje po cijeloj duljini i sprezanje samo u podruju vuta. Izmeu vuta ploa moe ostati slobodna da bi se izbjegli negativni momenti savijanja u ploi. U sluaju debele donje ploe (irina/debljina<10), dovoljno je uz hrptove sanduka izvesti dva rebra koja preuzimaju ulogu poprenog nosaa.

Slika 0.47 Armiranje ili prednaprezanje poprenog nosaa na leaju pri indirektnom oslanjanju u uzdunoj osi sanduka. Kod debljih hrptova (irina/debljina<7) i debele donje ploe, popreni nosa moe se potpuno izostaviti, jer je krutost takvog sanduka sasvim dovoljna. Kod indirektnog oslanjanja, uobiajeno je jedan dio prijenosa sila preuzeti kabelima u poprenom nosau. Ovi kabeli sidre se s vanjske strane hrptova nosaa u blizini donjeg pojasa. Kako je prostor za sidrenje i smjetaj kabela ogranien i uglavnom nedovoljan za potpuno prednapinjanje moe se 40% do 60% leajne reakcije preuzeti armaturom objeenom o gornji pojas poprenog nosaa. U ovom sluaju, indirektnog oslanjanja potrebno je popreni nosa spojiti s kolnikom ploom po cijeloj irini.

Slika 0.48 Statiki model za tokasto oslanjanje sanduka na leaju.

19

Sanduasti gredni mostovi

Slika 0.49Unos sile u stupove.

Slika 0.50 Faze betoniranja sanduka.

Slika 0.51 Opasnost od cijepanja betona uslijed skretnih sila kabela u hrptu sanduka.

20