UDK 624.153.001.

Primljeno 16. 8. 2000.

Temeljenje graevina na poboljanom tlu

Robert Goti, Ivan Goti
Kljune rijei graevina, temeljenje, nenosivo tlo, poboljano tlo, vezana tla, nevezana tla R. Goti, I. Goti Struni rad

Temeljenje graevina na poboljanom tlu

Opisani su postupaci dubinskog vibracijskog zbijanja primijenjeni pri temeljenju graevina na nenosivom tlu. Dane su teorijske osnove, definirane granice primjene te prikazani okviri za interpretaciju geotehnikih parametara nakon izvrenog poboljanja temeljnog tla. Metode kontrole izvrenog poboljanja temeljnog tla prikazane su na konkretnom primjeru. Uvodi se, pojam plitkog temeljenja na poboljanom tlu i provodi analiza poboljanja temeljnog tla za vezana i nevezana tla.

Key words structure, foundations, weak soil, improved soil, cohesive soil, cohesionless soil

R. Goti, I. Goti

Professional paper

Foundations for structures on improved soil

Deep vibration-based compaction procedures, as used in building foundations in cohesionless soil, are described. Theoretical background data are presented, application limits are defined and framework is set for interpretation of geotechnical parameters after improvement of foundation soil. Methods used for checking foundation soil after improvement are presented on a concrete example. The notion of "shallow foundations on improved soil" is introduced and the analysis of foundation soil is performed for cohesive and cohesionless soils. R. Goti, I. Goti Ouvrage professionel

Mots cls construction, fondation, sol non portant, sol amlior, sols lis, sols non lis

Fondations des constructions sur un sol amlior

Larticle dcrit les procds de compactage vibrant en profondeur utiliss pour les fondations des constructions sur un sol non portant. On fournit les bases thoriques, on dfinit les limites dapplication et on prsente les cadres de linterprtation des paramtres gotechniques aprs les travaux damlioration du sol de fondation. Les mthodes de contrle de lamlioration du sol de fondation sont prsentes sur un exemple concret. On introduit la notion de fondation peu profonde sur un sol amlior et on procde une analyse de lamlioration du sol de fondation pour des sols lis et non lis.

Schlsselworte: Bauwerk, Grndung, untragfhiger Boden, verbesserter Boden, bindige Bden, nichtbindige Bden

R. Goti, I. Goti

Fachbericht

Grndung von Bauwerken auf verbessertem Boden

Es werden Verfahren beschrieben fr die tiefe Rttelverdichtung, angewendet bei Grndungen auf untragfhigem Boden. Dargelegt sind theoretische Grundlagen, definiert die Anwendungsgrenzen und die Interpretationsrahmen fr die bodentechnischen Parameter nach der ausgefhrten Bodenverbesserung dargestellt. Der Begriff flache Grndung auf verbessertem Boden wird eingefhrt und eine Analyse der Verbesserung von bindigen und nichtbindigen Bden durchgefhrt.

Autori: Robert Goti, dipl. ing. gra., Keller Grundbau Wien; prof. dr. sc. Ivan Goti, dipl. ing. gra., Sveuilite u Zagrebu Geotehniki fakultet Varadin, Hallerova aleja 7 GRAEVINAR 53 (2001) 2, 75-81 75

Temeljenje na poboljanom tlu 1 Uvod Neposredni prijenos optereenja od graevine na temeljno tlo zahtijeva ispunjenje odreenih pretpostavki o tlu. Tlo mora zadovoljiti zahtijevanu sigurnost od sloma, a slijeganja graevine moraju biti u doputenim granicama za nesmetano funkcioniranje objekta. Ako ti zahtjevi nisu ispunjeni, moraju se svojstva temeljnog tla poboljati ili optereenja od graevine odvoditi u dublje, nosive slojeve. Razlikujemo ove naine temeljenja: plitko temeljenje plitko temeljenje na poboljanom tlu duboko temeljenje esto je poboljanje tla uz plitko temeljenje jeftinije rjeenje i sve se vie primjenjuje u svjetskoj graditeljskoj praksi, a posebno s razvitkom tehnologija koje prate ove metode. Metodama poboljanja tla treba postii: poveanje nosivosti temeljnog tla smanjenje i/ili ubrzanje slijeganja.
Pijesak

R. Goti, I. Goti sprjeavanjem klizanja meu esticama tla (metodama injektiranja) poveanjem zbijenosti tla (metodama povrinskog i dubinskog zbijanja) dreniranjem tla. Tablica 1. Orijentacijske vrijednosti koeficijenta unutranjeg trenja ' u ovisnosti o gustoi i obliku zrna za nevezana tla [1]
Vrsta tla Gustoa rahli rahli srednje gusti srednje gusti gusti gusti srednje gusti Oblik zrna okrugli iljasti okrugli iljasti okrugli iljasti Kut unutranjeg trenja ' [] 30,0 32,5 32,5 35,0 35,0 37,5 37,5

ljunak

1.1 Poveanje nosivosti temeljnog tla

Nosivost tla ovisi o posminoj vrstoi koja se sastoji od unutranjeg trenja i kohezije (kod koherentnih tla). Prema Coulombovu zakonu vrijedi jednadba:

Tablica 2. Orijentacijske vrijednosti koeficijenta unutranjeg trenja ', kohezije c' i kohezije u nedreniranom stanju cu u ovisnosti o konzistentnom stanju za vezana tla [1]
Vrsta tla Nedrenirana Kut Stanje Kohezija kohezija cu unutranjeg konzistencije c' [kN/m] [kN/m] trenja ' [] poluvrsto Glina tvrdo mekan Ilovaa Prah poluvrsto mekano 25 20 17 27,5 27,5 27,5 25 20 10 10 50-100 20-50 10-25 50-100 10-25 10-50

= ' tan ' + c'

gdje su:

(1)

- posmina vrstoa [kN/m] ' - efektivni normalni napon u kliznoj plohi [kN/m] ' - efektivni kut unutranjeg trenja []
c' - efektivna kohezija [kN/m] grafiki je to prikazano na slici 1.

1.2 Smanjenje i/ili ubrzanje slijeganja

Zbog optereenja graevine dolazi do elastine i plastine deformacije temeljnog tla. Elastine deformacije nastaju uglavnom promjenom volumena estica tla, a plastine deformacije nastaju kao posljedica promjene volumena pora u tlu. U nevezanim tlima dolazi do slijeganja odmah po optereenju, a u vezanim tlima kroz odreeno vremensko razdoblje to ovisi u prvom redu o koeficijentu propusnosti k. Vezana zasiena tla mogu se slijegati samo otjecanjem porne vode jer su estice tla i voda praktino nestlaivi. Stlaivost odnosno stiljivost temeljnog tla opisuje se modulom stiljivosti Es koji ovisi uglavnom o naponu u tlu tj. za svaku vrijednost modula stiljivosti mora se definirati pripadno podruje naprezanja. Vrijednosti navedene u tablicama 3. i 4. mogu se uzeti samo kao okvirne veliine za pojedine vrste tla. GRAEVINAR 53 (2001) 2, 75-81

Slika 1. Dijagram posmika za nevezana (a) i vezana tla (b)

Orijentacijske vrijednosti za kut unutarnjeg trenja prikazane su u tablici 1., a za , koheziju c i koheziju u nedreniranom stanju cu u tablici 2. Poboljanjem tla radi poveanja nosivosti postie se poveanje posmine vrstoe, i to: 76

R. Goti, I. Goti Tablica 3. Okvirne vrijednosti modula stiljivosti Es za nevezana tla [1] Vrsta tla Gustoa rahli rahli srednje gusti srednje gusti gusti srednje gusti Oblik zrna okrugli iljasti okrugli iljasti iljasti Modul stiljivosti [MN/m] 20-50 40-80 50-100 80-150 150-250 100-200

Temeljenje na poboljanom tlu zavretka poboljanja tla. Ovim postupcima iskoriteni su postojei resursi tla te su i zbog ugradnje iskljuivo prirodnih materijala ekoloki vrlo povoljni. Granice primjene PDVZ prikazane su na slici 2.

Pijesak

ljunak

Poboljanje nevezanih i mjeovitih tala tj. poveanje modula stiljivosti, a time i smanjenje stiljivosti tla moe se postii: zbijanjem, ime se smanjuje volumen pora ispunjavanjem pora injektiranjem smrzavanjem porne vode. Tablica 4. Okvirne vrijednosti modula stiljivosti Es za vezana tla [1] Vrsta tla Glina Ilovaa Prah Stanje konzistencije poluvrsto tvrdo mekano poluvrsto mekano Modul stiljivosti [MN/m] 5,0-10,0 2,5-5,0 1,0-2,5 5,0-20,0 4,0-8,0 3,0-10,0
Slika 2. Granice primjene PDVZ [4]

Pri izvedbi vibrator se sputa do projektom odreene dubine i u ovisnosti o vrsti postupka tlo se zbija odozdo prema gore ili se izvodi ljunani stup. Na taj nain pobolja se nenosivo tlo i time se optereenje prenosi unutar granica doputenih slijeganja, u dublje nosive slojeve. Nasuprot tome kod konvencionalnog pilotiranja nenosivo tlo se premouje nosivim elementima, a svojstva tla ostaju nepromijenjena. Dubinski vibrator je u obliku cilindra, duljine 3 do 5 m ovisno o tipu te priblino 2 tone teak. U donjem dijelu cilindrinog oscilatora, odmah iznad iljka, nalazi se ekscentrina masa s okretnim pogonom od jakog elektromotora. Na taj nain dobije se jaki rotacijski udar velike energije. Dubinski oscilator se produuje s pomou cijevi do proizvoljne duljine, a voenje osigurava posebni ureaj. Tvrtka Keller patentirala je dubinski vibrator 1934. g. Dosad su je postupci dubinskoga vibracijskog zbijanja primjenjivani s uspjehom na gradilitima diljem svijeta za temeljenje najrazliitijih graevina: nasutih brana, cesta, eljeznica, stambenih i industrijskih zgrada, mostova, hidrotehnikih i drugih objekata. U Hrvatskoj je PDVZ prvi put primijenjen 1997. godine za temeljenje upne crkve Presvetog srca Isusovog u Karlovcu. Od tada do danas (2000) izvedeno je jo nekoliko projekata primjenom PDVZ i to: TE Plomin 2 (1998.) temeljenje zgrade proiivaa otpadnih voda; Luka Ploe terminal 5, (1998.) Slavonski Brod (1999.), temeljenje zgrade za preradu pitke vode, Nova Gradika (1999.); temeljenje silosa i prateih objekata. Projekt Karlovac biti e kasnije detaljnije opisan. Principijelno se razlikuju dva tipa PDVZ-a i to: PDVZ u nevezanom tlu PDVZ s punjenjem odnosno izvoenjem ljunanih stupova u vezanom i mjeovitom tlu 77

Poboljanje vezanih tala tj. poveanje modula stiljivosti, a time i smanjenje stiljivosti tla moe se postii: dreniranjem koje se najee prati predoptereenjem dovoenjem u vie konzistentno stanje npr. iz mekanog u tvrdo uz istovremeno smanjenje pora izvoenjem kostura od nosivog nekoherentnog materijala koji se sa strane oslanja na okolno nenosivo tlo. 2 Postupci dubinskog vibracijskog zbijanja (PDVZ) Osnovna karakteristika ovih postupaka je prilagoavanje specifinim uvjetima temeljnog tla i optimalno iskoritavanje postojeih fizikalno-mehanikih svojstava tla. Zahvaljujui tome te razvitku prateih tehnologija ove metode zauzimaju znaajno mjesto u niskogradnje [2]. Mitchell naziva uvoenje PDVZ najznaajnijim razvojem struke u posljednjih 50 godina [3]. Bitno je napomenuti da su postupci dubinskog vibracijskog zbijanja znatno jeftiniji od konvencionalnih naina temeljenja. Vrijeme izvoenja je kratko, a postupak izuzetno prilagodljiv terenskim uvjetima. Radovi betoniranja temeljne ploe ili trake mogu uslijediti odmah nakon GRAEVINAR 53 (2001) 2, 75-81

Temeljenje na poboljanom tlu

R. Goti, I. Goti

2.1 PDVZ u nevezanom tlu (Vibro-Compation)

Prirodna ili nasipna nevezana tla gustoe manje od maksimalne mogu se oscilacijama i vibracijama zbiti u gue pakiranje kao to je prikazano na slici 3.

2.2 PDVZ s punjenjem odn. izvoenjem ljunanih stupova u vezanom i mjeovitom tlu (VibroReplacement)
Kohezivna tla, osobito kad su zasiena vodom, ne mogu se samim vibriranjem efektivno zbijati. To je razlog to se u takva tla ugrauju stupovi od ljunka ili kamena koji odvodi optereenje do nosivog tla.

Slika 3. Zbijenost tla prije i nakon PDVZ [4]

Odvoenje optereenja u tlo ide preko dodirnih mjesta izmeu zrna tla. to je broj dodirnih mjesta vei, utoliko je vea i gustoa slaganja zrna, a time i nosivost. Oscilacije vibratora potpomognute tlakom vode svladavaju trenje na dodirnim tokama i zrna padaju u ovisnosti o tlu, tipu vibratora i postupku zbijanja u nove poloaje vee gustoe.

Slika 5. Princip izvoenja PDVZ s punjenjem [4]

Zajedno s okolnim tlom, ovakav zrnasti materijal ugraen pomou vibratora, ima veu krutost i prua vei otpor smicanju. Princip izvoenja ovog postupka prikazan je na slici 5., a na slici 6. prikazani su presjeci izvedenih stupova na razini terena.

Slika 4. Princip izvoenja PDVZ [4]

Variranjem rastera napadnih toaka moe se tlo heterogenih karakteristika pretvoriti u temeljno tlo jednolike nosivosti po cijeloj povrini. Kao to je ve u uvodnom dijelu spomenuto poveanjem gustoe (zbijenosti), a time i kuta unutranjeg trenja ' i modula stiljivosti Es poveava se nosivost i sigurnost od potresa. Na slici 4. prikazan je princip izvoenja PDVZ. Ovim postupkom mogu se postii pritisci na temeljno tlo i do 1000 kN/m kao to je bio sluaj pri temeljenju pilona viseeg mosta preko rijeke Rajne u Dsseldorfu. Mjeovita tla s udjelom sitne frakcije (d < 0,06 mm) veim od 20% [5] ne mogu se uglavnom vie vibracijama efektivno zbijati te se u takva tla ugrauje kostur od nosivog nekoherentnog materijala koji se sa strane oslanja na okolno nenosivo tlo. Tada se govori o PDVZ s punjenjem odnosno izvoenjem ljunanih stupova u vezanom i mjeovitom tlu 78

Slika 6. ljunani stupovi nakon izvoenja [4]

Ovako izvedeni nosivi elementi poveavaju nosivost temeljnog tla, smanjuju slijeganja i diferencijalna slijeganja koja su esto ograniavajui parametar pri projektiGRAEVINAR 53 (2001) 2, 75-81

R. Goti, I. Goti ranju temeljenja. Zbog velike vodopropusnosti ljunanih stupova dolazi do ubrzanja vremena konsolidacije i poveanja posmine vrstoe temeljnog tla. 3 Dimenzioniranje i kontrola postupaka dubinskog vibracijskog zbijanja (PDVZ) Postupak zbijanja odnosno raster napadnih toaka odreuje se na osnovi podataka o temeljnom tlu, graevinskih ciljeva, oblika temelja i eljenog stupnja poboljanja tla. Postignuti rezultati zbijanja mogu se jednostavno provjeriti razliitim metodama sondiranja kao to su CPT, SPT te teke udarne sonde (TUS). Prva su dva tipa sondiranja ustaljena u geotehnikoj praksi u Hrvatskoj dok su se sondiranja tekom udarnom sondom poela pojavljivati tek posljednjih godina [6]. TUS-om se mjeri broj udaraca utega od 50 kg koji pada s visine od 0,5 m, po 10 cm prodiranja iljka sonde u tlo. Biedermann [7] daje opsene korelacije izmeu geotehnikih parametara i rezultata sondiranja te njihove interpretacije. Za procjenu nedrenirane posmine vrstoe vezanih tla vrlo su korisni pokusi krilnom sondom i dilatometrom. Prvi dijagram za dimenzioniranje PDVZ kod vezanih tla predstavio je Greenwood 1970. godine [9]. Faktor pobolj-

Temeljenje na poboljanom tlu anja prikazan je u ovisnosti o razmaku ljunanih stupova i nedrenirane posmine vrstoe tla. ljunani stupovi se najee dimenzioniraju prema Priebeu [10]. Na slici 7. prikazan je dijagram za dimenzioniranje ljunanih stupova, a na slici 8. dijagram odreivanja slijeganja za pojedinane temelje. Dijagrami za dimenzioniranje prema Priebeu daju rezultate koji se poklapaju prilino dobro s rezultatima prorauna prema metodi konanih elemenata [11, 12]. 4 Primjena postupaka dubinskog vibracijskog zbijanja u Hrvatskoj Na primjeru e se prikazati primjena PDVZ te kontrola izvrenih radova u nevezanom tj. mjeovitom tlu.

4.1 Temeljenje upne crkve Presvetog srca Isusova u Karlovcu

Prema postojeoj dokumentaciji tlo nije pogodno za preuzimanje zadanih optereenja. Temeljno tlo sastoji se u gornjoj zoni do dubine od 3,0 m od pjeskovitog, glinovitog praha itke do tvrde konzistencije. Ispod ovoga geotehnikog horizonta nalazi se pijesak, prainast te ljunak, pjeskovit, prainast rahle do srednje guste zbijenosti. Pokusi tekom udarnom sondom (TUS) pokazali su broj udaraca od 0 do 8, a ispitivanja SPT-om izmeu 3 do 7 udaraca. Predloeno je temeljenje na armiranobetonskim pilotima.

Slika 7. Dijagram za dimenzioniranje

Slika 9.

Tlocrtna skica temelja s rasterom napadnih toaka poboljanja tla

Slika 8. Dijagram odreivanja slijeganja ljunanih stupova za pojedinane temelje

Tvrtka Geotechnik d.o.o. izradila je u suradnji s tvrtkom Keller iz Bea projekt izvoenja poboljanja temeljnog tla PDVZ. Na slici 9. prikazana je tlocrtna skica temelja te 79

GRAEVINAR 53 (2001) 2, 75-81

Temeljenje na poboljanom tlu raster napadnih toaka poboljanja tla s dimenzijama 1,4m x 1,1 m i prosjenom dubinom od 8,5 m. Ovaj nain temeljenja bio je 30% jeftiniji od prvobitno predloenog rjeenja. Radovi su na veliko zadovoljstvo investitora zavreni za 17 dana, a odmah nakon zavretka moglo se zapoeti s izvoenjem temelja.

R. Goti, I. Goti Osim interne Kellerove kontrole (kompjutersko praenje i ispis svih relevantnih parametara pri izvoenju PDVZ) Geotehnikog fakulteta iz Varadina obavila je kontrolu kvalitete izvrenih radova i to: dinamikim sondiranjem TUS-om prije i poslije poboljanja temeljnog tla seizmikim metodama. Rezultati dinamikog sondiranja TUS-om prikazani su dijagramima na slici 10. Efekt zbijanja vidljiv je odmah nakon zavretka PDVZ-a na temelju relativno velikog udjela nekoherentnih estica u sastavu temeljnog tla. Iz dijagrama a) i b) vidi se da je prazni hod vibratora iznosio je 1,5 m (sputanje vibratora bez vibracija) dok se od dubine 2 m moe pratiti sukcesivan porast broja udaraca TUS-e nakon izvrenog poboljanja, a time i porast modula stiljivosti Es te koeficijenta unutranjeg trenja ' prema tablici 5. Dubina temeljenja objekta iznosila je 1,5m. Kontrola poboljanja temeljnog tla provedena je i s pomou plitke refrakcijske seizmike mjerenjem brzina primarnih i sekundarnih valova prije i nakon poboljanja. Izmjerena brzina P vala prije PDVZ-a na dubini 2,5 m iznosila je priblino 1500 m/s to pokazuje malu relativnu zbijenost koja se potvrdila rezultatima dinamikog sondiranja, i to TUS i SPT. Vrijednost SPT do dubine 6 m nije prelazila 5 N (broj udaraca za prodor iljka/noa za 30 cm). Brzina S vala prije PDVZ-a iznosila je oko 200 m/s. Nakon PDVZ-a brzina P vala poveala se na 2300 m/s, a brzina S vala na 800 m/s. Uzrok poveanja brzina P i S vala jest u poveanju relativne zbijenosti temeljnog tla, to se vidi u rezultatima dinamikog sondiranja, i to TUS-om i SPT-om kojem su se vrijednosti N nakon PDVZ kretale od 25 do 35 na dubini od 2,5 do 6,0 m. Seizmika mjerenja izvrena su aparaturom vedske tvrtke ABEM. Osim brzine P i S valova mjerene su brzine oscilacija estica tla koje nastaju zbog dinamikog utjecaja PDVZ-a. Ova su potresanja vrlo slaba u odnosu prema potresanjima izazvanim silama potresa, ali zbog trajnosti djelovanja izazivaju deformacije i utjeu na ponaanje tla. Mjerenje je izvedeno s etiri trokomponentna geofona koji su bili na 5, 10, 15 i 20 m od izvora pobude. Iz dobivenih snimaka rauna se rezultantna brzina oscilacija u trenutku najveeg poremeaja prema jednadbi:
2 2 v R = vu + v 2 + vv p

(2)

gdje su:
Slika 10. Rezultati dinamikog sondiranja TUS-om na dvjema lokacijama prije i nakon poboljanja tla, a) u sredini temelje samce, b) ispod temeljne trake

vu, vp, vv - komponente brzina oscilacije.

Rezultati mjerenja prikazani su u tablici 5. GRAEVINAR 53 (2001) 2, 75-81

80

R. Goti, I. Goti Tablica 5. Rezultati mjerenja trokomponentnim geofonima Udaljenost od Broj izvora pobude mjerenja [m] 1 2 3 4 5 10 15 20 Komponente brzine [cm/s] vertikalna 0,197 0,131 0,126 0,052 uzduna 0,481 0,208 0,104 0,049 poprena 0,350 0,252 0,134 0,071 Rezultanta brzina [cm/s] vR 0,63 0,35 0,21 0,10

Temeljenje na poboljanom tlu

Rezuzltantno ubrzanje [cm/s] aR 19,7 11,5 6,62 3,16

Posmina deformacija [x 10-5]

313 176 105 5

Na temelju provedenih kontrolnih istranih radova moe se zakljuiti: Mjerodavni imbenici tla, tj. modul stiljivosti, kohezija i kut unutranjeg trenja u funkciji su relativne gustoe odnosno zbijenosti tla. Kod veeg broja mjerenja primijeeno je da su pri veim dubinama zbijanja amplitude oscilacija estice tla vee, a samim tim i rezultantno ubrzanje oscilacija i posmina deformacija. Oscilacije izazvane vibratorom imaju priblino istu frekvenciju. to je frekvencija oscilacija tla via, vee je slabljenje s udaljenou. Razlog tome je karakteristika priguivanja tla koja je ovisna o frekvenciji ciklikog optereenja. Rezultantna brzina oscilacije estica tla brzo pada s udaljenou. 5 Zakljuak Opisan je postupak dubinskog vibracijskog zbijanja (PDVZ), dane su teorijske osnove za njegovu primjenu, definirane granice primjene te prikazani okviri za interpretaciju geotehnikih parametara nakon izvrenog poboljanja temeljnog tla. Osim klasine podjele na plitko i duboko temeljenje uvodi se pojam plitkog temeljenja na poboljanom tlu i provodi analizu poboljanja vezanih i nevezanih temeljnih tala. LITERATURA
[1] Schnell, W., Vahland, R.: Verfahrenstechnik der Baugrundverbesserungen, B.G. Teubner Stuttgart, pp 370., 1997. [2] Goti, I.: Uvod u Geotehniku, Sveuilite u Zagrebu, Geotehniki fakultet Varadin, pp 96., 1995. [3] Mitchell, J. K.: Soil Improvement - State of the Art Report, Stockholm XI ICSMFE, pp 509.-565., 1981. [4] Tvrtka Keller Grundbau: Tehnike temeljenja Poboljanje tla postupkom dubinskog vibriranja, Geotechnik d.o.o. Varadin, pp 12., 1999. [5] Goti, R., Schwab, E., Zinsenhofer, M.: Wirtschaftliche Fundierung durch Bodenverbesserung, Porec - Xl Donau - Europische Konferenz, pp 892.-897., 1998. [6] Goti, R.: Izvjee o izvoenju poboljanja tla u svrhu temeljenja upne crkve u Karlovcu, Geotechnik d.o.o Varadin, pp 28., 1997.

Istaknuta je vanost kontrole kvalitete izvrenih radova. Uvodi se i pojam teka udarna sonda (TUS) to je postupak za jednostavnu, preglednu i brzu kontrolu kvalitete poboljanja nevezanih i mjeovitih tala prema austrijskom i njemakom standardu. U vezanim tlima ovaj postupak kontrole kvalitete nije preporuljiv. Opisani praktian primjer primjene PDVZ-a, te drugi izvedeni objekti pokazali su tehniku uspjenost, ekonomsku opravdanost i ekoloku prihvatljivost primjene ove metode i u homogenim i u vrlo heterogenim tlima. Ciljnim dimenzioniranjem rastera napadnih toaka odnosno ljunanih stupova prema veliini prijenosnog optereenja i optimalnom mogunou prilagodbe uvjetima na terenu ovaj postupak pokazuje odreene prednosti u odnosu prema klasinim metodama dubokog temeljenja, a to su: ekonominost i brzina izvoenja metoda je uz modifikacije primjenjiva za gotovo svaku vrstu tla radovi betoniranja temelja mogu se izvoditi odmah nakon zavretka PDVZ-a nejednake karakteristike tla mogu se neutralizirati, a time i diferencijalna slijeganja ugrauju se samo prirodni (ekoloki) materijali koji nisu skloni troenju ovom se metodom moe sprijeiti likvefakcija tla razina podzemne vode ne utjee na izvoenje PDVZ-a.

[7] Biedermann, B.: Dynamische und statische Sonden und ihre praktische Bedeutung in der Bodenmechanik, Symposium Sondierungen und in situ Messungen, OFPZ Arsenal, pp 5.-85., 1979. [8] Greenwood, D.A.: Mechanical Improvement of Soils Below Ground Surface, . London - Proc. Ground Engng. Conf Inst. of Civ. Engeneers, pp 11.-22., 1970. [9] Priebe, H.: Die Bemessung von Rttelstopfverdichtung Mechanical, Bautechnik 3, pp 183.-191., 1995. [10]Balaam, N.P., Poulos, H.G.: Settlement Analysis of Soft Clays Reinforced with Granular Piles, The University of Sidney, School of Engineers, 1977. [11]Kirsch, K.: Erfahrungen mit der Baugrund verbesserung durch Tiefenrttler, Geotechnik 1/79, pp 21.-32., 1979.

GRAEVINAR 53 (2001) 2, 75-81

81