GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU

STATIKI PRORAUN RASPONSKOG SKLOPA

MOSTOVI
SEPARAT UZ VJEBE (01)

k. god. 2009/10

5. 5.1

Statiki proraun rasponskog sklopa Pristup statikom proraunu

Statiki proraun zapoinje kada je koncepcija sklopa odabrana i kada je graevina iscrtana u osnovnim crteima. Kod uobiajenih sklopova crtei e se doraivati, ali ne i bitno mijenjati nakon prorauna. Prije prorauna potrebno je nainiti statiki model (inenjerski model) kojim e se priblino opisati sklop i optereenja na njega. Inenjersko modeliranje podrazumijeva znatna pojednostavljenja i kod modeliranja sklopa i kod modeliranja razliitih djelovanja. Razliite pretpostavke uvode se u svakoj fazi prorauna i uvijek se postavlja pitanje da li pruaju dobru aproksimaciju stvarnog stanja. Uz to, bitno je ocijeniti razinu pojednostavljenja koja e rezultirati dostatnom tonou prorauna za odabranu razinu projektiranja. Za idejni projekt preporuljivo je odabrati jasan i jednostavan model, po mogunosti takav da su mogue i rune provjere kako bi se otklonila mogunost grube greke. Pri tome je vrlo bitno uoiti i obrazloiti uvedena pojednostavljenja i napomenuti zanemarena (sekundarna) djelovanja, nastojei biti na strani sigurnosti. Ono to nije uzeto u obzir u idejnom, razraditi e se u glavnom projektu, a uspjenost preliminarnog modela dokazujemo usporedbom trokovnika: glavne stavke u idejnom i glavnom projektu ne bi se smjele razlikovati za vie od 5 do 10%. U prikazanim primjerima proveden je proraun po linearnoj teoriji i po graninom stanju nosivosti. 5.1.1 Modeliranje optereenja Europske norme o odreivanju veliine optereenja mostova daju itav niz osnovnih, dopunskih i iznimnih djelovanja koja pri proraunu treba uzeti u obzir u prikladnim kombinacijama. Budui da su ona podrobno objanjena na predavanjima, ovdje e biti nainjen pregled samo onih djelovanja koja e biti razmatrana u primjerima danim u ovoj skripti: to su optereenja od vlastite teine, stalnog tereta i prometnog optereenja. Kod sklopova od armiranog betona dokazi utjecaja od temperature, skupljanja i puzanja betona te od nejednolikog slijeganja mogu se izostaviti iz preliminarnog prorauna po graninom stanju nosivosti. Proraun na horizontalne sile (za masivne graevine obino je mjerodavan potres) zahtijevao bi dodatne modele i nainio postupak sloenijim, pa bi ga bilo teko uklopiti u okvire programskog zadatka. injenice da smo zanemarili vei broj proraunskih optereenja, kao i proraun po graninom stanju uporabljivosti (progibi, pukotine) sjetiti emo se kod odabira konstruktivne armature. Uz pretpostavku da su za preliminarni proraun odabrani mjerodavni utjecaji i dostatne izmjere presjeka, zbroj statiki potrebne i konstruktivne armature trebao bi pokriti i ona djelovanja koja su zanemarena. Statiki proraun zapoinje Analizom optereenja, gdje su prikazane i obrazloene veliine proraunskih optereenja za pojedine dijelove mosta. Pored pravilne ocjene mjerodavnih djelovanja kod nekih sklopova potrebno je u proraunu predvidjeti i vrijeme njihovog nastupanja, odnosno pretpostaviti nain izvedbe sklopa. Stalno optereenje Sastoji se od vlastite teine nosaa i teine ostalih konstruktivnih i nekonstruktivnih dijelova mosta (opreme). Prometno (korisno) optereenje Na mostu se predviaju maksimalno tri prometna traka irine od 2,7 do 3,0 m specifino optereena i preostala ploha do pune irine mosta. Broj i irina prometnih trakova se odreuju prema tablici 5.1.1. Tablica 5.1.1. Broj i irina prometnih trakova ovisno o irini kolnika Broj prometnih irina prometnih irina kolnika w trakova trakova (m) < 5,4 m 1 3 2 w/2 5,4 m w 6 m n = Int (w/3) 3 w6m Preostala irina kolnika (m) w-3 0 w - 3 n

Karakteristina optereenja koja predstavljaju suvremena cestovna prometala na europskim cestama statiki su odreena i saeta u 4 modela. Glavni sustav optereenja od kontinuiranog i koncentriranog optereenja koje pokriva utjecaj od tekih vozila i osobnih vozila je dan Modelom 1.(Slika 5.1.1.). Svaki prometni trak optereuje se s dva osovinska tereta Qik na razmaku od 1,2 m s razmakom kotaa od 2,0 m i kontinuiranim optereenjem qik. Povrina nalijeganja kotaa je

MOSTOVI
SEPARAT UZ VJEBE (01)

k. god. 2009/10

4040 cm. Preostala povrina optereuje se kontinuiranim optereenjem qrk. Mjerodavna cestovna uprava pojedine drave moe propisati djelotvorno proraunsko optereenje tako da se normalna optereenja mnoe s faktorom prilagoavanja za osnovni teret Qi, odnosno kontinuirano optereenje qi. Ovdje napominjemo da se prema njemakom strunom izvjetaju DIN Fachbericht 101, koji se temelji na europskim normama, preporuuje koristiti korekcijski faktor u iznosu 0,8 za koncentrirano optereenje u prvom i drugom traku. Prema ovom izvjetaju na prometnu povrinu postavljaju se samo dva prometna traka. U prvom traku osovinsko optereenje iznosi 240 kN, a u drugom 160 kN. Kontinuirano optereenje mnoi se sa korekcijskim faktorom u iznosu 1,0, odnosno ostaje nepromijenjeno. U rjeavanju programskog zadatka koriste se vrijednosti optereenja dane njemakim propisima.
Q ik Q ik

qik q rk qrk=2.5kN/m Q1k=300kN q1k=9kN/m 2 Q2k=200kN q2k=2.5kN/m Q3k=100kN q3k=2.5kN/m qrk=2.5kN/m

2 2

120 50 200 50

DIN Fachbericht 101 Q1=0,8 Q2=0,8 Q3=0 (Q1=240 kN) (Q2=160 kN) (Q3=0 kN)

1
40 40

Slika 5.1.1: Optereenje po modelu 1 Kolnik mosta kod prorauna ne mora se poklapati sa kolnikom u prometnom smislu. (Podjela prometne plohe ne odgovara cestarskoj!). Glavni trak se optereuje kontinuiranim optereenjem 9 kN/m2. Povrina kolnika izvan glavnog traka optereuje se kontinuiranim optereenjem od 2.5 kN/m2. Za optereenja cestovnih mostova dinamiki faktor je ukljuen u zadane veliine za sve sheme optereenja. Pri proraunu pojedinih dijelova koristi se optereenje dano Modelom 2. Optereenje jednom osovinom pokriva prometne uinke na vrlo kratkim rasponima , a slui lokalnim provjerama. Osovinsko optereenje iznosi Q1Qak(Qak=400 kN). Ako je potrebno moe se u proraun uzeti i samo jedan kota s 200 kN. Prema spomenutom njemakom strunom izvjetaju DIN Fachbericht 101 preporuuje se koristiti osovinsko optereenje Q1Qak gdje je Qak=240 kN. Povrina nalijeganja kotaa uzima se 4040 cm. Korisno optereenje pjeakog mosta uzima se kao jednoliko rasprostrto u iznosu od qfk=5 kN/m2,a smanjuje se za mostove pojedinanog raspona veeg od 10,0 m prema zakonitosti: 2,5 kN/m2qfk=2,0+120/(Lsj+30)5,0 kN/m2 gdje je Lsj pojedinani raspon u metrima. Osim toga treba izvriti provjeru na pojedinana optereenja koncentriranom silom Qfwk veliine 10 kN, koja ima kvadratinu plohu nalijeganja veliine 1010 cm. Poprena raspodjela prometnog optereenja Nosivi sklop u uzdunom smislu vrlo je esto sainjen od vie uzdunih nosaa, koji su povezani elementima koji nose u poprenom smjeru (popreni nosai, ili npr. kolnika ploa). Budui da prometno optereenje moe mijenjati svoj poloaj na prometnoj plohi, nosai mogu biti vie ili manje optereeni. Pored toga, kada se glavnina optereenja nae nad jednim nosaem, popreni elementi ga preraspodjeljuju na ostale nosae, tako da i oni u nekoj mjeri sudjeluju u prijenosu optereenja. Javlja se problem poprene razdiobe optereenja, odnosno odreivanja optereenja mjerodavnih za proraun uzdunih elemenata (koja se ne moraju podudarati s propisanim optereenjima).

MOSTOVI
SEPARAT UZ VJEBE (01)

k. god. 2009/10

5.1.2 Modeliranje konstrukcije Prvi zadatak pred modeliranja sklopa je prepoznati mjerodavne unutarnje sile za proraun sklopa ili dijela sklopa. U primjerima se proraunavaju glavni nosai grednih mostova, za koje je mjerodavan moment savijanja i poprena sila, te lukovi, za koje je mjerodavna uzduna tlana sila i moment savijanja. U uvodu je reeno da za poetak treba odabrati jednostavniji model: u prikazanim primjerima prvo je nainjen proraun glavnih nosaa pomou tapnih ravninskih modela sa svega nekoliko elemenata. Prostorno djelovanje sklopa isprva zanemarujemo, a svo optereenje rasporeeno po irini konstrukcije prebacujemo u linijsko. Oslonce tretiramo kao zglobne, horizontalno pomine ili nepomine, ovisno o odabranoj vrsti leaja, ali kao vertikalno nepopustljive, to u sluaju elastomernih leaja nije tono. Nakon prorauna glavnih uzdunih nosaa slijedi proraun sekundarnih, poprenih elemenata: konzola i kolnike ploe. I ovdje koristimo jednostavne modele (konzola, elastino upeta greda). Rasponski sklop grednog mosta rebrastog presjeka ima jasno izraene uzdune nosae (rebra), pa modeliranjem poprene razdiobe na pregledan nain brzo dolazimo do optereenja mjerodavnih za kasniji proraun. Nasuprot tome, unutarnje sile u ploama trebalo bi odrediti na osnovi teorije ploa, koja poiva na slijedeim pretpostavkama: - debljina ploe obzirom na raspon je malena - materijal je izotropan i elastian - omjer progiba i debljine ploe je malen. Momenti savijanja u uzdunom i poprenom smjeru, kao i poprene sile izraunavaju se pomou utjecajnih ploha ili tablica za tipska optereenja (Rusch) ili na raunalu, koritenjem posebnih konanih elemenata. No, momenti u uzdunom smjeru mogu se dovoljno tono izraunati i po teoriji greda ako je odnos raspona i irine ploe l/b2, te ako se potuje propisani nain poprene razdiobe optereenja. Ovaj nain koriten je u odgovarajuem primjeru (5.3). Bitno je uoiti da e se za proraun jednog sklopa koristiti vie statikih modela, za razliite konstruktivne elemente, a isto tako bi trebalo razraditi razliite modele za razliita djelovanja. Cjelovito modeliranje graevine i proraunskih optereenja na raunalu je mogue, ali predstavlja znatan iskorak u odnosu na osnovna znanja koja savladavamo kroz nastavni program.

MOSTOVI
SEPARAT UZ VJEBE (01)

k. god. 2009/10

5.2 PRORAUN RASPONSKOG SKLOPA GREDNOG REBRASTOG MOSTA PREKO ETIRI RASPONA (armiranobetonski most s dva rebra u poprenom presjeku)

R=3200 m T=22,40 m S=0,078 m

60

10

260 100

10 656

UZDUNI PRESJEK

mjesto A

280

STATICKA SHEMA

8 10 100

224

128

km 0+072,60 km 0+004,60 km 0+038,60 km 0+019,60 km 0+057,60

mjesto B

Slika 5.2.1. Uzduni i popreni presjek mosta

MOSTOVI
SEPARAT UZ VJEBE (01)

k. god. 2009/10

Proraunava se rasponski sklop statikog sustava kontinuiranog nosaa preko etiri polja (sl.5.2.1.). U poprenom presjeku su dva rebra, od kojih proraunavamo jedno, kao zasebni gredni nosa. Stalni teret se zbog simetrije dijeli na oba rebra jednako, dok kod nesimetrinog prometnog optereenja i neoptereeno rebro sudjeluje u noenju, to e se u proraunu modelirati pomou utjecajne linije za poprenu razdiobu. Proraunski model je tapni kontinuirani nosa preko etiri polja, sa statikim karakteristikama T - presjeka koji se sastoji od grede i kolnike ploe kojoj se sudjelujua irina mijenja. Popreni nagib kolnike ploe u statikom modelu ne uzimamo u obzir. Kod prorauna pjeakog mosta s dva rebra u presjeku postupak je isti, samo to otpada optereenje tipskim vozilom. Za proraun pjeakog mosta s jednim rebrom u poprenom presjeku otpada i proraun poprene preraspodjele, ali je obavezna provjera na torziju uslijed nesimetrinog prometnog optereenja. 5.2.1. ODREIVANJE SUDJELUJUE IRINE KOLNIKE PLOE Sudjelujua irina kolnike ploe beff se odeuje prema sljedeem izrazu:
b eff =

eff ,i

+ bw b

gdje je beff ,i = 0, 2bi + 0,1l0 0, 2l0

i beff ,i bi

beff,1

beff bw

beff,2

b1

bw b

b2
Dimenzije poprenog presjeka iz primjera

b = ukupna irina pojasa nosaa (kolnike ploe) bw = srednja irina hrpta (rebra) nosaa beff,i = sudjelujua irina pojasa nosaa (kolnike ploe) lijevo ili desno od hrpta (rebra) nosaa bi = irina pojasa nosaa (kolnike ploe) lijevo ili desno od hrpta (rebra) nosaa Vrijednosti l0 se odreuju prema sljedeoj skici:

l0 =0,85l1 l1

l=0,15(l+l 2) 1 0

l0 =0.7l2 l2

l0=0.15l2+l 3 l3

MOSTOVI
SEPARAT UZ VJEBE (01)

k. god. 2009/10

Kontinuirani nosa preko etiri polja iz primjera: vanjsko (prvo i etvrto) polje: l0=0,85xl1 = 0.85x15=12.75 m leaj nad drugim i etvrtim osloncem: l0=0.15(l1+l2)=0.15(15.0+19.0)=5.1 m srednje (drugo i tree) polje: l0=0,7xl2 =0.7x19=13.3 m leaj nad treim osloncem: l0=0.15(l2+l2)=0.15(19.0+19.0)=5.7 m Ukupna irina kolnike ploe: b = 5.215 m Srednja irina rebra: bw = 1.45 m irina ploe lijevo od rebra: b1=1.805 m irina ploe desno od rebra: b2=1.96 m Sudjelujua irina ploe u vanjskom (prvom i etvrtom) polju:
beff ,1 = 0, 2 1.805 + 0,1 12.75 = 1.636 m beff ,2 = 0, 2 1.96 + 0.1 12.75 = 1.667 m

beff = 1.636 + 1.667 + 1, 45 = 4.753m < b = 5.215m

Sudjelujua irina ploe nad drugim i etvrtim osloncem

beff ,1 = 0, 2 1.805 + 0,1 5.1 = 0.871m beff ,2 = 0, 2 1.96 + 0.1 5.1 = 0.902 m

beff = 0.871 + 0.902 + 1, 45 = 3.223m < b = 5.215m

Sudjelujua irina ploe u srednjem (drugom i treem) polju:

beff ,1 = 0, 2 1.805 + 0,1 13.3 = 1.691m beff ,2 = 0, 2 1.96 + 0.1 13.3 = 1.722 m beff = 1.691 + 1.722 + 1, 45 = 4.863m < b = 5.215m

Sudjelujua irina ploe nad treim osloncem beff,1=0,21.805 + 0,1 5.7 = 0.931 m beff,2=0,21.96 + 0,1 5.7 = 0.962 m beff = 0.931 + 0.962 + 1.45 = 3.343 m < b = 5.215m

MOSTOVI
SEPARAT UZ VJEBE (01)

k. god. 2009/10

5.2.2. ANALIZA OPTEREENJA (sl.5.2.2.)

Slika 5.2.2. Pojednostavljeni presjek za proraun

5.2.2.1 Stalno optereenje vlastita teina: povrina poprenog presjeka rasponskog sklopa masa jednog metra rasponskog sklopa dodatni stalni teret: slojevi asfalt - betona: izolacija: armirani beton: ograda: vjenac, rubnjak, pjeaka staza U konkretnom sluaju: (promatramo polovicu irine - dodatni stalni teret na jedno rebro) zastor 22 kN/m3 x 0.07 m x 3.55 m = izolacija: 21 kN/m3 x 0.01 m x 5.215 m = ograda: vijenac, rubnjak, pjeaka staza A=0.471 m2, 0.471 m2 x 25 kN/m3= Ukupno dodatno stalno (vlastita teina + dodatno stalno) UKUPNO STALNO OPTEREENJE

A= A/2 = g = 25 kN/m3 x A = g/2 = 25 kN/m3 x A/2 =

5.754 m2 2.877 m2 143.9 kN/m' 71.93 kN/m' 22 kN/m3 21 kN/m3 25 kN/m3 0.4 kN/m' 25 kN/m3

5.47 kN/m' 1.10 kN/m' 0.40 kN/m' 11.80 kN/m' 18.77 kN/m' 90.70 kN/m'

MOSTOVI
SEPARAT UZ VJEBE (01)

k. god. 2009/10

5.2.2.2 Pokretno optereenje (sl.5.2.3.) POPRENI PRESJEK

25 150
2

j
1060 325 325 30 150 25

30

Q1k = 240 kN

qrk = 2.5 kN / m

Q 2k = 160 kN

q1k = 9.0 kN / m
300 200

qrk = 2.5 kN / m 2
558

148 148

50

50 50

200

308

najnia tocka na kolniku

25

40

40

40

120

120 397 537 140

183 253

140

40

183 253

TLOCRTNI PRIKAZ
q1k = 9.0 kN / m 2

qrk = 2.5 kN / m 2

148

50

120 200

50 50

200

160

148

Slika 5.2.3. Shema pokretnog optereenja na nadvonjaku iz primjera; Prikaz na poprenom presjeku i tlocrtni prikaz 5.2.3. RAZDIOBA OPTEREENJA NA GLAVNE NOSAE 5.2.3.1 Stalno optereenje Na jedan glavni nosa (rebro) prenosi se polovica stalnog optereenja, odnosno za stalni teret nema preraspodjele optereenja izmeu nosaa. 5.2.3.2 Pokretno optereenje Pokretno optereenje na mostu koje je neravnomjerno raspodijeljeno u poprenom smislu preraspodjeljuje se zbog utjecaja torzijske krutosti nosaa. Izravno optereen nosa preuzima vei dio optereenja, a neizravno optereen manji. Udio preraspodjele odreujemo priblinim postupkom, crtajui utjecajnu liniju poprene preraspodjele. Postupak je zasnovan na usporedbi kutova zaokreta nosaa uslijed optereenja 9

MOSTOVI
SEPARAT UZ VJEBE (01)

k. god. 2009/10

jedininom silom za dva ekstremna sluaja: u prvom pretpostavljamo da je torzijska krutost presjeka jednaka 0, a u drugom da je krutost na savijanje jednaka 0. a) Pretpostavka: Torzijska krutost nosaa = 0 Progib uslijed jedinine sile u sredini raspona: 1L3 G I t = 0f1 = 48 E I y kut zaokreta nosaa: f b = 1 2e e - razmak od osi poprenog presjeka do osi rebra U konkretnom sluaju (sl.5.2.4.): Iy = 0,3526 m4 Ebetona 3,2x107 kN/m2 L=19 m = raspon mosta
STVARNI NOSAC teziste A = 5,754 m 2 I y= 0,717 m 4 2e

P=1 f 253 522

268

RACUNSKI NOSAC 241.6 244.7 202 209 A = 2,574 m 2 I y= 0,3526 m4

Slika 5.2.4. Geometrijske znaajke (ACAD-mass properties) f1 = 1193 = 1,266 10 5 7 48 3,2 10 0,3526

b =

1,266 10 5 = 2,382 10 6 2 2,685

b) Pretpostavka: Krutost nosaa na savijanje EIy = 0

Kut zaokreta uslijed jedininog momenta torzije u sredini raspona: M L t M L = 2 2 = t ; (G=0,4xEb) t GI 1,6E I t t Jedinini moment torzije: Mt = Pe = 12,685 = 2,685 kNm It = torzijska krutost koja se odeuje izrazom ah3b pri emu je a dana u Tablici 5.2.1. Za pojednostavljeni presjek na slici 5.2.5 torzijska krutost, uz pretpostavku neraspucalosti presjeka iznosi: It = (0,159x1,23x1,4)x2+ 0,333x0,253x3,97 =0,79 m4
Tablica 5.2.1. Koeficijent a za odreivanje torzijske krutosti pravokutnog presjeka

b/h

1,0 0,141

1,5 0,196

2,0 0,229

3,2 0,263

4,0 0,281

6,0 0,299

8,0 0,307

10,0 0,313

0,333

e P=1 120 677

140
1 2,685 19 = 1,26110 6 1,6 3,2 107 0,79

397

140

Slika 5.2.5. Pojednostavljeni presjek za proraun torzijske krutosti presjeka Kut zaokreta:

t =

10

MOSTOVI
SEPARAT UZ VJEBE (01)

k. god. 2009/10

c) Utjecajna linija Utjecajnu liniju crtamo spajanjem izraunatih ordinata za izravno i neizravno optereen nosa.
P=1

neizravno

Y/2

izravno

Neka je X vrijednost utjecaja koji se prenosi savijanjem izravno optereenog nosaa, a Y dio utjecaja koji se preraspodjeljuje na oba nosaa zbog torzijske krutosti presjeka. Tada vrijedi: 1. X+Y=1 2. X b - Y t = 0 Rjeenje sustava jednadbi daje:

X=
U konkretnom sluaju:

b + t

Y = 1 X

1.261 = 0.346 , y=1-0.346=0.654 2.382 + 1.261 Ordinata utjecajne linije dobiva se zbrajanjem utjecaja X i Y, tako da je njezina vrijednost ispod izravno optereenog nosaa: izravno = X + Y/2 te ispod neizravno optereenog nosaa: neizravno = Y/2 Konkretno, (Sl.5.2.6) izravno =0.346+0.654/2=0.673 neizravno =0.654/2 =0.327 x=

11

Y/2

MOSTOVI
SEPARAT UZ VJEBE (01)

k. god. 2009/10

q1k = 9.0 kN / m 2 qrk = 2.5 kN / m2

148 148

Q1k = 240 kN

Q1k = 160 kN
qrk = 2.5 kN / m2

50

300 200

558 50 50 200 308

IZRAVNO OPTERECEN NOSAC

UTJECAJNA LINIJA ZA POPRECNU PRERASPODJELU NA IZRAVNO OPTERECEN NOSAC

148 148 50 36 164 300 50 50 200 74 558 234

0.824

0.697 0.673

0.729

Slika 5.2.6. Utjecajne linije i razdioba optereenja u poprenom presjeku

d) Razdioba optereenja (Sl.5.2.7.) Sva kontinuirana optereenja mnoimo s povrinom ispod utjecajne linije. q=1.48x2.5x(0.825+0.729)/2+3,0x9x(0.729+0.535)/2+5,58x2,5x(0.535+0.176)/2 q=24,898 kN/m' = KONTINIRANO PROMETNO OPTEREENJE
Koncentrirane sile mnoimo s pripadajuom ordinatom i zbrajamo. Qik = 120(0.697+0,568)+80(0,503+0.374)= Qik =221.96 kN = KONCENTRIRANO PROMETNO OPTEREENJE

Qik
120

Qik

0.568

0.535

0.503

qik

Slika 5.2.7. Linijski proraunski model (nosa reduciran sudjelujuom irinom, optereenja modificirana poprenom preraspodjelom

12

0.374

0.327

0.176

MOSTOVI
SEPARAT UZ VJEBE (01)

k. god. 2009/10

5.3
5.3.1

PLOA
UVOD

U primjeru je prikazan proraun ploastog rasponskog sklopa mosta po teoriji greda. Naelno, ploaste (ravninske) nosae treba raunati koristei teoriju ploa kada su ispunjene pretpostavke: - debljina je mala u odnosu na raspon - gradivo je izotropno i elastino - omjer progiba i debljine je malen. Treba raunati slijedee unutarnje sile: - mx momente savijanja u smjeru vonje - my - momente savijanja okomito na smjer vonje - mxy momente torzije - qx poprene sile u uzdunom smjeru

Slika 5.3.1 Koordinatni sustav i osnovni smjerovi.

Za proraun unutarnjih sila u ploastim mostovima razraeni su prirunici koji pokrivaju sluajeve do omjera ly/lx = 0,5, dakle za raspone manje ili jednake dvostrukoj vrijednosti irine ploe. Za ue ploaste mostove s dovoljnom tonou moe se primijeniti teorija grednih nosaa. Ovakvim postupkom ploastu (ravninsku) konstrukciju prevodimo u grednu (tapnu), vrei proraun za traku nosaa jedinine irine, slino kao to inimo u proraunu ploa u visokogradnji. (Proraun na metar irine.) Pri tome je glavni problem kod cestovnih mostova nai mjerodavno optereenje jedinine trake.
5.3.2 PRORAUNSKI PRIMJER NADVONJAK PREKO DVA POLJA

Projekt nadvonjaka razraen je za prijelaz lokalne ceste preko autoceste na dionicama u brdovito- planinskom terenu. Trasa nadvonjaka je u pravcu, okomita na os autoceste. Most ima dva polja jednakih raspona od 14.5 m, a ukupna duljina izmeu krajeva upornjaka iznosi 37.7 m; razmak osi leajeva na upornjacima iznosi 29 m. Ukupna irina rasponskog sklopa iznosi 10.10 m. Prometna ploha: 2 x 330 + 2 x 150 (pje. staze). Kolnik je popreno u jednostrenom padu od 2.5 % Projektirani su masivni upornjaci sa ovjeenim krilima. Rasponski sklop se oslanja na zid upornjaka kojim je upet u trakasti temelj. Krila su upeta u zid i nemaju vlastite temelje. Upornjaci i stupovi se izvode od betona C 30/37, temelji naelno od betona C 20/25. Ispod svih temelja izvodi se podloni sloj debljine 10 cm (C 12/15). Stupite se sastoji od dva stupa promjera 80 cm koji su povezani zajednikim temeljem. Stupovi su na vrhu upeti u plou. Armiranobetonski rasponski sklop je puna ploa debljine 70 cm statikog sustava kontinuiranog nosaa preko dva polja, nainjena od C 30/37 (armatura S 450). irina ploe pri vrhu (proirenje od konzola) je: 744+2x120. irina pri dnu je 744 cm (irina nosaa koju koristimo kod prorauna). Nad svakim upornjakom se nalaze po tri leaja. Leaji su elastomerni, i to 250 x 400 x 41 mm (rubni); 200 x 300 x 41 (srednji). Visina leajeva odreena je u skladu sa horizontalnim silama i pomacima (temperatura, koenje, pokretanje...) Hidroizolacija se sastoji od zavarene bitumenske trake koja se postavlja na itavoj irini ploe, dakle i ispod pjeakih staza te na horizontalnim dijelovima krila upornjaka i na prelaznim ploama. Kolniki zastor se izvodi od dva sloja asfalt-betona, svaki debljine od po 3.5 cm. Osnovne skice nadvonjaka prikazane su na narednim stranicama.

13

1010 150 25 150 150 30 300 300 660 30 25 30 150 25 25 150 150 25 25

25

150

30

660

25

150

300

300

ASFALTNI BETON 3,5 cm

110

ASFALTNI BETON 3,5 cm

PRESJEK A-A
20 8

HIDROIZOLACIJA, ZAVARENA BITUMENSKA TRAKA 1 cm

PRESJEK B-B

20

AB PLOA 70 cm MB-30

70

70

58

33

120 5 13 120

5 107

80

370 80 107 5 120

13 120

744

20 70

SEPARAT UZ VJEBE (01)

573

C 30/37

C 20/25 C 20/25
80 50

100

370 630

10

110

50

80

C 12/15

575

14
20 120

MOSTOVI

450 295 870 295 120

C 30/37
20

C 12/15

k. god. 2009/10

1
PRESJEK F-F

2 3
3770 1450 50 35 5 30 1450 435

435

20

20

465 575 485 575

35 350 350 165 165 350 350 465

35

35

35

90

80

110

80

130 80 170 380 60

110

110

110

170

80 130 380

1
TLOCRT GORNJEG USTROJA 75 250 20 350 350 150 150 350 50 50 350

TLOCRT DONJEG USTROJA 20 250 75 155

25

25

55

150

55 150

50

120 20

60

60

80

330

330

295

375

SEPARAT UZ VJEBE (01)

1010

1010

450

370

630

870

330

330

295

80

150

150

50

60

375

20 120

80 25 170 80 130 380 3760 1450 1450

400

25

k. god. 2009/10

435

435

60

750 870 1010

15
110 280 60 110

90 20 70

30 30

360 360

270 350

80

MOSTOVI

MOSTOVI
SEPARAT UZ VJEBE (01)

k. god. 2009/10

5.3.3. ANALIZA OPTEREENJA

VLASTITA TEINA MOSTA - ploa 25 kN/m3 0,70 m..................................17,5 kN/m2 DODATNO STALNO OPTEREENJE kolnik - asfalt 22 kN/m3 0,07 m 6,60 m.....................10,2 kN/m1 - izolacija 21 kN/m3 0,01 m 10,1 m.......................2,1 kN/m1 - dodatak* 0,5 kN/m2 9.6 m......................................4,8 kN/m1 UKUPNO: g1 =17,1 kN/m1 hodnik - konzole 2 25 kN/m3 0,25 m 1,20m................15,0 kN/m1 - bet. staza 2 25 kN/m3 0,27 m 1,67 m.................22,5 kN/m1 - ograda 2 0,4 kN/m1..............................................0,8 kN/m1 - vijenac 2 25 kN/m3 0,8 m 0,1 m......................4,0 kN/m1 UKUPNO: g2 = 42,3 kN/m1 g = g1 + g2 = 59,4 kN/m1 * - prema propisu DIN 1072 dodajemo 50 kg/m neplaniranog optereenja na prometnoj plohi. Nije obavezno.
2

Izraunali smo optereenje vlastitom teinom i stalnim teretom trake irine jednog metra u poprenom smjeru mosta. Sada ovo optereenje rasporeujemo na 1 m irine nosaa (ploe). Zanemarili smo injenicu da su rubni dijelovi ploe vie optereeni, zbog konzole koja je na njih ovjeena. Ovoga emo se sjetiti kasnije! Konano, proraunsko stalno optereenje na mostu iznosi:

g=

17,5kN / m 2 7,44m + 59,4kN / m' = 25,50 kN/m1 7,44m

16

MOSTOVI
SEPARAT UZ VJEBE (01)

k. god. 2009/10

PROMETNO OPTEREENJE

U konkretnom proraunskom primjeru:

q1k = 9,0 kN / m 2 q rk = 2,5 kN / m 2
Q1k = 240 kN Q 2k = 160 kN

q rk = 2,5 kN / m 2

158 110 5

50

200

50

50 955

200

50

197

33 70

Slika 5.3.2 Shema korisnog optereenja na mostu. Tipsko vozilo treba postaviti u poloaj koji daje najvei utjecaj.

q1k = 9,0 kN / m 2

50

120

200

50 50

70

q rk = 2,5kN / m 2

200

Slika 5.3.3 Tlocrtna shema tipskog vozila. .

Prema iskustvenim preporukama, koncentrirana optereenja na ploi mogu se razdijeliti na smjer okomito na smjer A glavne armature na irinu bs (sudjelujua irina) koju odredimo kao: b s = b1 + ar l x ly/2 Aa b1 irina rasprostiranja koncentriranog optereenja do sredine ploe A ar - odnos povrine presjeka razdjelne i glavne armature, koji se obino pretpostavi u iznosu od 0,2. Aa Ovaj omjer proizlazi iz injenice da momenti u ploi u poprenom smjeru dosiu najvie petinu vrijednosti uzdunih momenata. Uvevi ovu iskustvenu pretpostavku, eliminirali smo proraun poprenih momenata (raunamo samo mx, a pretpostavili smo vrijednost my).

17

MOSTOVI
SEPARAT UZ VJEBE (01)

k. god. 2009/10

b11 =

bs* bs* + 2 2

200

Q optereenje kotaem vozila (koncentrirana sila iz propisa)

2. sluaj: irine rasprostiranja se poklapaju

bs/2

bs/2

Slika 5.3.4a irina rasprostiranja optereenja kotaima vozila 1. sluaj

b12 odrediti prema skici

40

40

35 35

70

b12
Slika 5.3.4b irina rasprostiranja optereenja kotaima vozila 2. sluaj

Koncentrirano prometno optereenje za linijski (tapni) nosa iznosi: Q =

Qik
s

bs = 0, 40 + 2 0, 43 = 1, 26 m 2 b* b1 = 2 s = 2,52 m 2 bs = 2,52 + 0, 2 l x bs = 2,52 + 0, 2 14,5 = 5.42 m 5, 42 Q= ly 2 = 3,72 m bs = 3,72 m

Q1k Q 2k 240 160 + = + = 107.53kN bs bs 3,72 3.72 Dobili smo zamjensku koncentriranu silu, kojom zamjenjujemo djelovanje dva kotaa (jedne osovine) na proraunsku traku irine 1 m. Kontinuirano prometno optereenje za linijski (tapni) nosa iznosi: q =

q l
i

ly

18

35 35

70

78 8

45

78 8

Proraun b1 Promatramo dva sluaja i raunamo irinu rasprostiranja (b1=b11 ili b12). Mjerodavna je manja irina, a ako je i ona vea od polovice irine ploe, tada je mjerodavna irina ly/2. Optereenje od kotaa tipskog vozila (propisanih izmjera 4040 cm) rasprostire se do neutralne osi nosaa (ploe). 40 40 160 1. sluaj: irine rasprostiranja se ne preklapaju Kod rauna treba uzeti u obzir i debljinu zastora na mostu!
45

MOSTOVI
SEPARAT UZ VJEBE (01)

k. god. 2009/10

Svoenje kontinuiranog optereenja na linijsko: q1k = kN / m 2

q rk = kN / m 2

ly

Slika 5.3.5 Kontinuirano optereenje mosta u poprenom presjeku.

Veliinu kontinuiranog optereenja odreujemo kako je prikazano na Sl. 5.3.3:

q=

2,5kN / m 2 1,58m + 9kN / m 2 3m + 2,5kN / m 2 4,97 m = 5,83kN / m' 7,44m

tako ukupno optereenje svodimo na tapni sustav: Q 120 Q

Slika 5.3.6 Uzduno postavljanje optereenja proraunske trake irine 1 m. OPTEREENJA ZA PRORAUN

stalno (djeluje uvijek) g = 25,50 kN/m1 pokretno (postaviti na nosa tako da izazove najnepovoljniji efekt) kontinuirano prometno q= 5,83 kN/m1 koncentrirano prometno Q = 107,53 kN Ostala proraunska optereenja (npr. horizontalne sile od potresa, vjetra, jednolike i nejednolike promjene temperature, sila koenja i polaska vozila, te vertikalne sile, npr. od nejednolikog slijeganja oslonaca) nisu uzeta u obzir.
5.3.4 STATIKI SUSTAVI

Proraun se provodi na nekoliko statikih sustava. Glavni uzduni smjer mosta moe se zamijeniti okvirnim sustavom, kojeg emo pojednostavniti na tapni, prema skici 5.3.7:

Slika 5.3.7 Statiki model: kontinuirani nosa preko dva polja.

19

MOSTOVI
SEPARAT UZ VJEBE (01)

k. god. 2009/10

Proraun unutarnjih sila na linijskom kontinuiranom nosau preko dva polja nainiti emo prema poznatim naelima tehnike mehanike. Bitno je uzeti u obzir sve mjerodavne kombinacije optereenja. Na taj nain dobivamo sile za proraun glavne uzdune armature i vilica.

Slika 5.3.8 Model za proraun skrivene grede nad stupovima. Dio optereenja s ploe prenosi se izravno na stupove (trake irine dstupa+2 hploe).

Ranije smo u proraunu zanemarili injenicu da su rubni dijelovi ploe vie optereeni. U principu, ako vozilo moe stajati blizu ruba ploe tada vrijednosti glavnih uzdunih momenata u rubnim trakama ploe treba poveati za 10 do 20%. Time pokrivamo i utjecaj konzole uz rub nosaa (ploe) mosta. Tijekom prorauna takoer smo usvojili pretpostavku linijskog oslanjanja ploe u leajnim osima. Ova pretpostavka nije na strani sigurnosti, osobito na srednjim stupovima, koji predstavljaju diskretne oslonce. Zbog toga emo unutar ploe nad stupovima izvesti tzv. skrivenu gredu, odnosno popreni nosa. Statiki sustav je greda s prepustima, prema Slici 5.3.8, optereen reakcijama proraunskog nosaa (reakcije predstavljaju optereenje dunog metra grede s prepustima). Na isti bismo nain proraunali i oslonaku gredu nad upornjakom. (Kada bi bio ispunjen uvjet da je razmak leaja manji od 2 m ovaj bismo proraun mogli pojednostavniti.)

20

MOSTOVI
SEPARAT UZ VJEBE (01)

k. god. 2009/10

Na kraju valja proraunati i konzolu kao konzolnu gredu u poprenom smjeru mosta odgovarajue duljine (1m) u uzdunom smjeru mosta. stalno optereenje: g1 = vlastita teina konzole g2 = teina hodnika i izolacije q2 = 2,5 kN/m2 od prometne sheme vlastita teina konzole g1 = 25 kN/m3 0,25 m 1,0 m = 6,25 kN/m teina hodnika i izolacije g2 = (25 kN/m3 0,27 m+21 kN/m3 0,01 m)1,0 m=6,96 kN/m Qograda = 0,4 kN Qvijenac = 2,0 kN Mg = (g1+g2) 1,22/2+ Qograda1,02+ Qvijenac1,2 Mg = 13,211,22/2+0,41,02+21,2 = 12,32 kNm/m1 Mq = 1200.91 = 109,2 kNm/m1 MSd = 1,3512,32+1,5109,2 = 180,43 kNm/m1
Qvijenac

25 200

40
Qak =240 kN

70

20

13 120 91
Qak =240 kN Qograda

102
g2 g1

Slika 5.3.9 Proraun konzole.

Nakon prorauna mjerodavnih unutarnjih sila slijedi dimenzioniranje. Uzduni smjer: Pokrivanje M i T dijagrama vrimo za sredinju traku irine 1 m. Rubne dijelove ploe (uzmimo irinu 0,2 ly) ojaavamo s 10 do 20% vie glavne armature, u skladu s naprijed navedenim pretpostavkama. Popreni smjer: Pokrivamo dijagrame unutarnjih sila za skrivenu gredu (jednu ili vie njih), a potom preostale dijelove ploe armiramo s 20% vrijednosti glavne uzdune armature. Utjecaj torzije: Sekundarna torzija, iju veliinu nismo raunali javlja se u uglovima ploe, koje bi trebalo dodatno ojaati armaturom. Kod ploastih mostova s diskretnim oslanjanjem (npr. pjeaki most koji se oslanja na pojedinani stup) torzija je primarna unutarnja sila, pa proraun treba paljivo provesti.

21

30

1 28

27

40