Povrće U Zastićenom Prostoru

PROIZVODNJA U ZATIENIM PROSTORIMA
Proizvodnja povra i jagode u zatienim prostorima
FEDERALNI ZAVOD ZA POLJOPRIVREDU SARAJEVO
Omer Kurtovi: Tehnologija proizvodnje u zatienom prostoru Lejla Lokvani: Zatita proizvodnje u zatienom prostoru
PROIZVODNJA POVRA I JAGODE U ZATIENIM PROSTORIMA
Sarajevo, 2011
Federalni zavod za poljoprivredu Sarajevo
|1
PROIZVODNJA POVRA I JAGODE U ZATIENIM PROSTORIMA
Autori:
Omer Kurtovi, dipl.ing.agr Lejla Lokvani, dipl.ing.agr
Izdava:
Tehnika obrada i dizajn:
Mirsad Mujkovi,dipl.ing.agr.
tampa:
BEMUST
Tira:
300
_____________________________________________________
PROJEKAT SEENET: TRANSLOKANA MREA ZA SARADNJU IZMEU ITALIJE I JUGOISTONE EVROPE CODE Aid 8934.01.5 Projekt finansira Ministarstvo inostranih poslova Italije, vlasnitvo regije Toskana
Federalni
zavod
za
poljoprivredu
Sarajevo
|2
Sadraj: UVOD......................................................................................................... 7 1. USLOVI USPIJEVANJA........................................................................ 8 2. ZEMLJITE ........................................................................................... 8 3. VODA..................................................................................................... 9 4. TEMPERATURA ................................................................................... 9 5. SVJETLOST ......................................................................................... 10 6. MOGUA RJEENJA ZA SMANJIVANJE UTJECAJA SPOLJNIH FAKTORA............................................................................................ 10 6.1. 6.2. 6.3. 6.4. 6.5. 6.6. 6.7. 6.8. 7.1. 7.2. 8.1. 8.2. 8.3. Izbor lokacije.............................................................................. 11 Koritenje dopunske folije ......................................................... 11 Crna folija za pokrivanje zemlje ................................................ 11 Sistem za navodnjavanje ............................................................ 12 Sistem za ventiliranje ................................................................. 12 Sistem za zasjenjivanje .............................................................. 12 Sistem za zagrijavanje................................................................ 13 Vjetrozatitni pojas..................................................................... 13 Plodosmjena (plodored) ............................................................. 14 Dezinfekcija zemljita................................................................ 14 Niski plastenici........................................................................... 15 Poluvisoki plastenici .................................................................. 16 Visoki plastenici......................................................................... 16
7. MOGUNOST KORITENJA PLASTENIKA BEZ GRIJANJA .......... 13
8. TIPOVI PLASTENIKA......................................................................... 15
9. PROIZVODNJA RASADA ................................................................... 17 10. PRIPREMA SJEMENA ZA SJETVU ................................................. 17 11. PAPRIKA........................................................................................... 18 11.1. Optimalni uslovi za proizvodnju............................................... 19 11.2. Izbor sorte-hibrida...................................................................... 19
|3
Proizvodnja povra i jagode u zatienim prostorima 11.3. Proizvodnja rasada ..................................................................... 19 11.4. Pikiranje ..................................................................................... 20 11.5. Priprema zemljita za sadnju...................................................... 20 11.6. Sadnja......................................................................................... 20 11.7. Njega nakon sadnje .................................................................... 21 11.8. Berba .......................................................................................... 22 12. PARADAJZ........................................................................................ 22 12.1. Proizvodnja rasada ..................................................................... 23 12.2. Priprema plastenika za sadnju.................................................... 23 12.3. Sadnja......................................................................................... 24 12.4. Odravanje paradajza u vegetaciji ............................................. 24 12.5. Berba .......................................................................................... 25 13. JAGODA ........................................................................................... 25 13.1. Priprema zemljita prije sadnje .................................................. 26 13.2. Nabavka sadnog i ostalog materijala.......................................... 26 13.3. Vrijeme i nain sadnje jagode na PVC foliji.............................. 27 13.4. Odravanje zasada poslije sadnje............................................... 27 13.5. Berba jagode............................................................................... 28 14. SALATA ............................................................................................. 29 14.1. Uslovi uspjevanja ....................................................................... 29 14.2. Proizvodnja rasada ..................................................................... 29 14.3. Priprema zemljita za sadnju...................................................... 30 14.4. Sadnja salate............................................................................... 30 14.5. Odravanje u toku vegetacije ..................................................... 31 14.6. Berba salate ................................................................................ 31 15. KRASTAVAC U PLASTENIKU......................................................... 32 15.1. Proizvodnja rasada ..................................................................... 32 15.2. Priprema zemljita za sadnju...................................................... 33 15.3. Sadnja......................................................................................... 33 15.4. Pinciranje.................................................................................... 34
|4
Proizvodnja povra i jagode u zatienim prostorima 15.5. Berba .......................................................................................... 34 16. ZATITA KULTURNIH BILJAKA OD BOLESTI I TETOINA..... 36 17. NAJEE FORMULACIJE PESTICIDA ....................................... 37 18. PREPORUENE KOLIINE VODE ZA RASTVORE FUNGICIDA I INSEKTICIDA KOD RATARSKIH I POVRTNIH KULTURA ............ 38 19. VANI POJMOVI U ZATITI BILJAKA.......................................... 38 20. ZATITNA OPREMA I MJERE OPREZA......................................... 39 21. NAJVANIJI TETNICI U ZATIENOM PROSTORU ................. 40 21.1. Zemljine tetoine..................................................................... 41 21.2. Lisne ui (Aphidinae)................................................................. 41 21.3. Lisne sovice (Mamestra spp.) .................................................... 42 21.4. Lisni mineri ................................................................................ 43 21.5. Bijela muica (Trialeurodes vaporariorum) ............................... 44 21.7. Duvanski i Kalifornijski trips (Trips tabaci & Frankliniella occidentalis) ......................................................................................... 45 21.9. Mekuci/razred Gastropoda puevi/........................................ 47 21.10. Plamenjaa krastavca (Pseudoperonospora cubensis) .............. 48 21.11. Pepelnica krastavca (Erysiphe spp.)........................................... 49 21.12. Siva plijesan (Botrytis cinerea) .................................................. 49 21.13. Plamenjaa paradajza (Phytophthora infestans)......................... 51 21.14. Pljesnjivost lista paradajza (Fulvia fulva) .................................. 52 21.15. Crna pjegavost paradajza (Alternaria solani)............................. 52 21.16. Plamenjaa salate (Bremia lactucae).......................................... 53 21.17. Siva plijesan (Botrytis cinerea) .................................................. 54 21.18. Bijela trule na salati i krastavcu (Sclerotinia sclerotiorum) ..... 55 21.19. Plamenjaa paprike (Phytophthora capsici) ............................... 56 21.20. Antraknoza plodova paprike (Colletotrichum) .......................... 57 21.21. Obina pjegavost lista jagode (Mycosphaerella fragariae) ........ 58 21.22. Siva plijesan jagode (Botrytis cinerea) ...................................... 59 LITERATURA........................................................................................... 61 |5
Federalni
zavod
za
poljoprivredu
Sarajevo
TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE POVRA I JAGODE U ZATVORENIM PROSTORIMA
Federalni
zavod
za
poljoprivredu
Sarajevo
|6
Proizvodnja povra i jagode u zatienim prostorima UVOD Poslijednjih godina, sve vie se iri proizvodnja u zatienim prostorima na cijelom prostoru BiH, a posebno je znaajna ekspanzija ove proizvodnje je u kontinentalnom podruju. Naime do 90-tih godina ova proizvodnja je bila skoncentrisana na podruje Hercegovine. Zadnjih godina ostvareni rezultati u proizvodnji povra i jagodastog voa u zatienim prostorima u kontinentalnim podrujima su rezultirali naglim irenjem ove proizvodnje. Pretpostavlja se da ova proizvodnja obuhvata oko 1000 ha na podruju FBiH, tane podatke je jednostavno nemogue dobiti zbog konstantne izgradnje novih objekata. Za razliku od proizvodnje na otvorenom polju, koja zahtjeva velike zemljine komplekse proizvodnja u zatienim prostorima ostvaruje veoma dobre rezultate na znatno manjim povrinama, te daje idealne mogunosti za visoko intenzivnu proizvodnju na usitnjenim posjedima kako u urbanim tako i ruralnim podrujima. Proizvoai su se uvjerili da ova proizvodnja ima velike prednosti nad klasinom proizvodnjom na otvorenom polju jer omoguava: prispjee plodova van sezone, snadbjevenost trita svjeim povrem tokom cjele godine, prinosi po jedinici povrine su 2-3 puta vei u odnosu na otvoreno polje, maksimalna iskoritenost radne snage tokom godine, berba 2-3 kulture u jednoj godini, postizanje visokih cijena na tritu, supstitucija uvoza svjeeg povra, sigurno radno mjesto i ivot od vlastitog rada.
Budui razvoj proizvodnje u staklenicima i plastenicima zavisi od njihovog racionalnog koritenja. Pod tim podrazumjevamo ostvarenje visokog prinosa sa jedinice povrine u toku godine uz najmanje mogue trokove proizvodnje. Poveanje povrina i prinosa u staklenicima i plastenicima zahtjeva realno sagledavanje svih bitnih faktora u svakoj konkretnoj sredini. Opredjeljenje za tip objekta-staklenik ili plastenik, je i oprdjeljenje za vrijeme proizvodnje, za vrste i sorte, a to je u skladu sa klimatskim uslovima sredine. Uspjenost razvoja povrtlarstva uslovljena
|7
Proizvodnja povra i jagode u zatienim prostorima je poveanjem broja istraivaa i strunjaka u proizvodnji i boljom organizacijom transfera rezultata nauke u direktnu proizvodnju. 1. USLOVI USPIJEVANJA
Za uspjenu proizvodnju u zatvorenom prostoru nephodno je dobro poznavanje potreba svake gajene kulture, kao i klimatskih uslova okruenja. Klju uspjeha je u svoenju spoljnih faktora u optimalne okvire za rast i razvoj gajenih sorti/hibrida. Za razliku od proizvodnje na otvorenom polju, gdje je utjecaj ovjeka na uslove proizvodnje sveden na minimum, u zatvorenim prostorima raznim tehnolokim rjeenjima ovjek drastino smanjuje utjecaj spoljne sredine na biljke. 2. ZEMLJITE
Zemljite je u zatvorenim prostorima podlono promjenama. Mineralizacijom organske materije utjee se na fizike i hemijske osobine zemljita. Za plasteniku proizvodnju poeljna su laka zemljita, sa niim procentom gline i praha, sa neto krupnijom frakcijom pijeska. Zemljita koja sadre 25 % i vie gline nepovoljna su za plasteniku proizvodnju. Veoma je vana koliina organske materije u zemljitu, jer ona direktno utjee na nivo plodnosti zemljita. Za proizvodnju povra u plastenicima zadovoljavajuim se smatraju zemljita u kojima je koliina organske materije: zemljita sa 20% gline 8% organske materije; zemljita sa 10% gline - 6% organske materije; zemljita sa 5% gline 5% organske materije.
Ukoliko je zemljite sa manjom koliinom organske materije, ono se koriguje viegodinjim unoenjem stajnjaka i treseta. Za proizvodnju u plastenicima unosi se zgorio stajnjak, kako bi se izbjegle neeljene posljedice. Optimalna reakcija zemljita za proizvodnju povra kree se od 6 do 7,5 pH, zavisno od kulture koju uzgajamo. Pored organske materije i reakcije
|8
Proizvodnja povra i jagode u zatienim prostorima zemljita potrebno je izbalansirati sadraj hranjivih elemenata u zemljitu, poto je proizvodnja nezamisliva bez njih.
Tabela 1.Obezbijeenost zemljita hranjivim elementima (B.Lazi) Fosfor Kalijum Amonijani/ Stepen P2O5 (K2O) nitratni azot obezbijeenosti mg/100 g mg /100 g mg/1.000g zemlje tla zemlje Slabo 5 30 30 Srednje 5-8 30-60 30-60 Dobro 9-11 60-90 60-90 Vrlo dobro 12-14 90-120 90-120 Obilno 15-17 120-150 120-150 Prekomjerno 18-20 150-200 150-200 Toksino >20 >200 >200 3. VODA
Vlanost zemljita i zraka su osnovni preduslovi za uspjenost proizvodnje zato to voda slui za transport hranjivih materija, te za obavljanje metabolizma. Potrebe za vlagom zavise od zahtjeva pojedinih kultura, kao i faza rasta. Vea potreba za vodom je u fazi plodonoenja u odnosu na fazu zasnivanja ili zavrne faze u uzgoju. Pored vlanosti zemljita veoma bitno je poznavanje potreba biljaka za koliinom vlage u zraku. Tako krastavac daje najvee prinose pri vlanosti zraka 90-95%, pinat i kupusnjae 80-90%, paradajz i paprika 60-70%. Relativna vlanost smanjuje transpiraciju kod biljaka to rezultira boljim koritenjem vlage iz zemljita, ali i pogoduje razvoju bolesti povra.
4.
TEMPERATURA
Temperatura je preduslov za obavljanje osnovnih ivotnih funkcija u biljci (usvajanje vode, asimilacija, disanje itd.).
|9
Proizvodnja povra i jagode u zatienim prostorima Pored suneve energije koja je osnovni izvor toplote, u plastenicima je mogue i dopunsko zagrijavanje na bazi raspoloivih ureaja i energenata.
Tabela 2. Zahtjevi nekih kultura za toplotom Kultura Optimalna Optimalna temperatura temperatura danju nou Paprika 25C 18-20C Paradajz 22C 14-18C Krastavac 16C 8-14C Crni luk 19C 8-10C Mrkva 16C 6-10C 5.
Minimalna temperatura za rast 12C 10C 5C 4C 5C
Oteenja od mraza -0,5C -0,5C -0,5C -5 do -7C -7C
SVJETLOST
Svjetlost je preduslov za obavljanje fotosinteze, kao i aktivnosti elije poslije nicanja biljke. Najvei znaaj za fotosintezu predstavlja vidni dio spektra, zraci talasne duine 380-780 milimikrona. Prema potrebama za svjetlou biljke se dijele na: heliofilne (biljke koje trae mnogo svjetla paprika, krastavac, paradajz) , mezofilne (umjerene potrebe - mrkva, boranija), skeliofilne (mali zahtjevi za svjetlou luk, pinat).
Intenzitet svjetlosti je u direktnoj zavisnosti od pravca postavljanja objekta. Bolje i ravnomjernije osvjetljenje postie se postavljanjem objekta u pravcu sjever-jug.
6.
MOGUA RJEENJA ZA SMANJIVANJE UTJECAJA SPOLJNIH FAKTORA
Federalni
zavod
za
poljoprivredu
Sarajevo
| 10
6.1.
Izbor lokacije
Veoma je bitno pravilno izabrati lokaciju za postavljanje plastenika. Ako je mogue, poeljno je objekat postaviti pravcem sjeverozapad-jugoistok. Razlog zbog kojeg se predlae ovaj pravac je veoma praktian: biljke u plasteniku su izloene sunevoj svjetlosti tokom cijelog dana, a eone strane objekta su okrenute u pravcu udara jaih vjetrova (sjever-jug) to amortizuje te udare. Kod izbora lokacije treba izbjegavati podruja sa: jakim udarom vjetra, konstantno visokim snjenim pokrivaem, visokim nivoom podzemnih voda, depresivna podruja sa estim mrazevima, podruja pored uma ili objekata koji bi pravili sjenu, zemljita sa visokim postotkom gline.
6.2.
Koritenje dopunske folije
U plastenicima bez grijanja neophodno je odrati temperaturu na potrebnom nivou nakon proljetne sadnje. Postavljanje duple folije u objektu je veoma efikasna mjera, bilo da se folija postavlja ispod konstrukcije plastenika ili neposredno iznad biljaka. Postavljanjem duple folije dobija se takozvani zrani jastuk izmeu pokrivne i dopunske folije, tako da su kolebanja temperatura znatno manja, poto se povrina zagrijana tokom dana u zoni biljaka znatno sporije hladi nou. Takoer, u sluaju niskih, vanjskih temperatura dopunska folija biljke titi od izmrzavanja. Na ovaj nain rizik se znatno smanjuje, a prestankom opasnosti od mraza dopunska folija se uklanja.
6.3.
Crna folija za pokrivanje zemlje
Uvoenje crne folije za pokrivanje zemlje umnogome je doprinijelo smanjenju ivog rada i poveanju prinosa povra u plastenicima. Pokrivanje zemljita crnom folijom osigurava bolji toplotni i vodeni reim, zadrava bolju strukturu i plodnost zemljita, te utjee na mikrobioloke procese u zemljitu. Iskoritenost gnojiva u pokrivenom zemljitu je znatno bolja, smanjuje se ispiranje hranjiva posebno azota,
| 11
Proizvodnja povra i jagode u zatienim prostorima a poveava topivost fosfornih i kalijevih ubriva. Posebna prednost crne folije je u tome to vrlo efikasno spreava rast korova, a to umnogome smanjuje potrebe ivog rada, a istovremeno i tedi hemijska sredstva koja se koriste za unitavanje korova. U proizvodnji jagoda, pored navedenih prednosti, folija osigurava iste i kvalitetne plodove.
6.4.
Sistem za navodnjavanje
Za proizvodnju povra u plastenicima mogue je koristiti razne sisteme navodnjavanja, meutim, najbolji efekti se postiu postavljanjem kombinovanog sistema, i to sistem "kap po kap" ispod crne folije i sistem sa mikrorasprivaima iznad biljaka. Sistem "kap po kap" utjee na smanjenje gubitaka vode poto se kod ovog sistema voda kree vodoravno noena molekularnim silama, a ne gravitacijom. Zemljite se odrava vlanim a ne mokrim, pa je ispiranje gnojiva iz zone korijenovog sistema znatno smanjeno. Koritenjem kristalnih gnojiva, koja su lako topiva u vodi, efikasno se vri prihrana preko sistema "kap po kap". Sistem mikrorasprivaa koristi se za poveanje vlanosti zraka, a moe se koristiti i za zatitu od niskih temperatura.
6.5.
Sistem za ventiliranje
Zavisno od proizvoaa plastenika postoje razliite izvedbe ventilacija. Obino su to bone ventilacije, koje se otvaraju sistemom sajli odozgo prema dolje, ili bone ventilacije koje se sistemom rolanja otvaraju odozdo prema gore. Savremeniji tipovi plastenika, pored bonih, imaju i krovne ventilacije to im omoguuje bru i kvalitetniju izmjenu zraka u plasteniku. U naim je uslovima potrebno da se 25-30% povrine plastenika moe otvoriti.
6.6.
Sistem za zasjenjivanje
U ljetnim mjesecima kada su temperature izrazito visoke a biljke izloene jakoj sunevoj svjetlosti, pristupa se zasjenjivanju, kako bi se izbjegle oegotine na uzgajanim kulturama. Zasjenjivanje se obavlja tako to se na konstrukciju okae pvc-platna koja stvaraju blagu sjenu. Ukoliko ne postoje mogunosti za postavljanje zatitne mree pristupa se farbanju plastenika sa vanjske strane specijalnom bojom ili kombinacijom krea i brana. Na 30 kg krea doda se 5 kg brana, sve se otopi u vodi i prskalicom oprska folija sa vanjske strane. F e d e r a l n i z a v o d z a p o l j o p r i v r e d u S a r a j e v o | 12
6.7.
Sistem za zagrijavanje
Optimalne uslove za uzgoj povra mogue je obezbijediti samo u objektima koji imaju rijeen sistem za zagrijavanje. Za zagrijavanje plastenika koriste se sistemi na bazi raznih energenata (struja, ulje, ugalj, lo-ulje, geotermalne vode). Cijena energenta u BiH je dosta visoka, tako da se grijanje isplati u Hercegovini zbog kratkog perioda u kojem je grijanje neophodno. U kontinentalnom dijelu BiH ekonomski je opravdano grijanje geotermalnim vodama ili koritenjem vika toplotne energije od nekog industrijskog kompleksa.
6.8.
Vjetrozatitni pojas
Vjetrozatitni pojas se podie na lokalitetima koji su esto izloeni udarima vjetra i moe se napraviti od razliitih materijala (postavljanjem zida, ograde - sadnjom odreenih drvoreda itd.). Prilikom podizanja vjetrozatitnog pojasa treba voditi rauna da on ne pravi sjenu u plasteniku. 7. MOGUNOST KORITENJA PLASTENIKA BEZ GRIJANJA
Intenzivnom proizvodnjom tokom cijele godine uz pravilan odabir kultura, te uz optimalne rokove sadnje, mogue je postii jako dobar finansijski rezultat, to je osnovni cilj svakog proizvoaa. Tabela 3.Mogunost koritenja plastenika u kontinentalnim predjelima Vrsta Sadnja Berba Prinos kg/m2 Salata 15.11. 20.02.-10.03. 2,8 Paradajz 20.04. 10.06.-10.08. 8,5 Boranija 15.08. 01.10.-15.11. 3 Salata 15.11. naredna godina -Salata 15.11. 20.02.-10.03. 2,8 Krastavac 15.04. 15.05.-15.08. 10-12 Boranija 15.08. 01.10.-15.11. 3 Mladi luk
Federalni
zavod
za
poljoprivredu
Sarajevo
| 13
Proizvodnja povra i jagode u zatienim prostorima 3 15.03. 05.01. Salata 10 25.05.-01.11. 15.04. Paprika 2.3. naredne godine 10.11. Salata Rasad do 01.04. Paradajz 15.04. 01.06.-01.08. 10 Boranija 15.08. 01.10.-15.11. 3 pinat 15.11. Izbor vrste povra kao i vrijeme sadnje uslovljeno je klimatskim faktorima kao i mogunostima plasmana. U predjelima sa mediteranskom klimom (Hercegovina) uzgajaju se prvenstveno toploljubive kulture (paradajz, paprika, krastavac). U kontinentalnom podruju se tokom zime sadi lisnato povre, a rok sadnje toploljubivih kultura se znatno pomjera u odnosu na proizvodnju u junim predjelima.
7.1.
Plodosmjena (plodored)
Plodored je smjena kultura u plasteniku u odreenom vremenskom periodu. Vrlo esta pojava kod neupuenih proizvoaa je proizvodnja iste osnovne kulture u vie proizvodnih ciklusa. Kao rezultat viegodinjeg uzgoja iste kulture javljaju se neeljeni efekti: zamor zemljita, poveanje toksina, pogoranje strukture zemljita, smanjenje prinosa, a kao krajnji rezultat pojavljuje se zaraenost zemljita, te nemogunost uzgoja za dui period bez dodatnih, dosta skupih, intervencija, kao to je dezinfekcija zemljita. Preporuuje se smjena osnovne kulture svake proizvodne godine i to tako da se godinje zasnivaju osnovne kulture iz razliitih familija: I godina - paprika, II godina - krastavac, III godina - paradajz. Ukoliko se sade kulture iste familije (patlidan, paprika, paradajz) moe se oekivati umanjen prinos.
7.2.
Dezinfekcija zemljita
Dezinfekcija zemljita obavlja se radi unitenja tetnih organizama (gljivica, bakterija, te korova) kao i prisutnih tetnika. Ovo je skupa operacija koja zahtijeva dosta znanja iz ove oblasti, a moe se obavljati na vie naina uz koritenje razliitih sredstava. Dezinfekcija zemljita najee se obavlja: a) vodenom parom,
| 14
Proizvodnja povra i jagode u zatienim prostorima b) bazamid-granulatom, a) Dezinfekcija vodenom parom Ovo je najbolji ali i najskuplji nain sterilizacije zemljita i mogu ga obavljati samo proizvoai koji posjeduju kotao za proizvodnju vodene pare, kao i metalne poklopce za pokrivanje zemlje. Tehnika se sastoji u tome to se isfrezano zemljite pokriva namjenskim lunim metalnim poklopcima u koje se iz kotla uvodi vodena para koja prodire u povrinski dio zemljita do 20 cm i poveava njegovu temperaturu na oko 90C. Temperatura od 90C i vie dovoljna je za unitenje tetnih organizama i korova. b) Bazamid-granulat Bazamid je sredstvo koje proizvoai najee koriste u svojim objektima zbog toga to ne trai posebnu opremu i lahko se primjenjuje. Sterilizacija zemljita bazamidom najee se obavlja u jesen kada je temperature zemljita izmeu 10 i 15C. Zemljite se dobro usitni i odrava mu se vlanost na 60-70%. Po tako pripremljenom zemljitu rasturi se 50 g/m2 preparata, a potom se frezom preparat unese u zemljite. Ako se temperatura zemljita povea, ono se obavezno pokriva folijom 5 dana. Nakon skidanja folije zemljite se ponovno freza, da se izrai. Sadnja se obavlja tek nakon provedenog testa na ostatke bazamida u zemljitu. Test se obavlja zasijavanjem odreenih kultura u dezinficirano zemljite i ako biljke normalno niu sjetva/sadnja moe da otpone.
8.
TIPOVI PLASTENIKA
Danas na prostoru BiH postoji veliki broj plastenika razliitog oblika i veliine. Pored tipskih plastenika koje proizvode firme iz BiH kao i zemalja blieg okruenja, prisutan je veliki broj plastenika, koje su izradili sami proizvoai. Osnovna podjela plastenika vri se prema gabaritima, pa tako imamo niske, poluvisoke i visoke plastenike.
8.1.
Niski plastenici
| 15
Proizvodnja povra i jagode u zatienim prostorima Niski plastenici su tunelskog oblika, irine do 1 m i visine obino 60-80 cm. Najpovoljnija duina je 10 -12 m. Ovaj tip plastenika proizvoai prave samostalno tako da lukove postavljaju od ice Fi 6-8 mm, plastinih cijevi ili od drveta. Ovo je najnepogodniji tip plastenika zbog toga to mu je zapremina mala pa je kolebanje temperatura veliko. U ovakve plastenike obino se sade po dva reda povra. Folija se sa bone strane zatrpa zemljom tako da samo eone strane ostaju prostor za ventilaciju, to je nedovoljno, posebno kad biljke porastu. Ovaj tip plastenika je iru primjenu naao u proizvodnji povra, u kojoj se koristi do prestanka opasnosti od mraza, potom se folija i lukovi uklanjaju, a biljke nastavljaju rast na otvorenom polju.
8.2.
Poluvisoki plastenici
Ovo je tip plastenika koji je neto zastupljeniji u proizvodnji. Objekti su visine do 2 m, irine 4 - 5 m. Duina varira od 20 do 30 m. Lukovi plastenika su izraeni od metalnih ili plastinih cijevi, postavljaju se na rastojanju 1,2-1,5 m, i duno uvrste cijevima na tri mjesta kako bi se dobila stabilnost objekta. Folija se ukopa sa bonih strana i zagrne zemljom. Na eonim stranama se prave vrata koja slue kao ulaz i kao ventilacija. Nedostatak ovakvih plastenika je u tome to nemaju bonih ventilacija, tako da su obino temperature u sredini objekta previsoke.
8.3.
Visoki plastenici
Visoki plastenici su tipski objekti koji se serijski proizvode u pogonima za proizvodnju plastenika. Dimenzije ovih objekata variraju zavisno od proizvoaa. Obino su visine do 3,5 m, irine do 10 m i duine po potrebi naruioca, ne due od 50 m. Visoki plastenici imaju pored eonih otvora i bone ventilacije sa obje strane itavom duinom visine 80-120 cm. Ovakve ventilacije omoguuju pravovremeno i kvalitetno prozraivanje objekta kako bi dolo do izmjene zraka i smanjenja temperature u objektu. Ovi tipovi plastenika su obino metalne konstrukcije izraene od raznih profila ( I-profil, kvadrat, pravougaonik ili od okruglih cijevi). Ako su ovi objekti opremljeni sistemom za zagrijavanje, proizvodnja u njima se bitno ne razlikuje od proizvodnje u staklenicima.
Federalni
zavod
za
poljoprivredu
Sarajevo
| 16
Proizvodnja povra i jagode u zatienim prostorima 9. PROIZVODNJA RASADA
Proizvodnja rasada u plastenicima zavisi od vremena proizvodnje, klimatskih uslova u kojima se proizvodnja zasniva, te mogunosti zagrijavanja objekata. Za ranu proizvodnju bez grijanja rasad se proizvodi u toplim lijehama ili u namjenskim plastenicima. Proizvodnja sa dopunskim grijanjem je dosta jednostavnija i sigurnija od proizvodnje u toplim lijehama zbog toga to biljci u svakoj fazi obezbjeujemo optimalnu temperaturu, vlanost i svjetlost. Uspjenost u proizvodnji je uslovljena izborom najkvalitetnijeg sjemena odabrane sorte/hibrida Tabela 4.Apsolutna teina u gramima i broj sjemenki u gramu Vrsta Masa 1.000 sjem. u g Broj sjemenki u 1 g Paradajz 2,8-3,7 260-360 Paprika 7-9,5 105-145 Salata 1-1,2 1.000-1.200 pinat 10-13 77-100 Krastavac 30-40 25-35
10.
PRIPREMA SJEMENA ZA SJETVU
Poto u vrijeme sjetve treba koristiti dodatno zagrijavanje, radi utede energenata pristupa se naklijavanju sjemena. Sjeme se stavi u platnenu vreicu i potopi u mlaku vodu temperature 25 30C u trajanju od 5 sati. Potom se vreica sa sjemenom stavi pored izvora toplote, koji obezbjeuje temperaturu oko 25C. Tokom narednog perioda sjeme se kvasi i povremeno mijea kako bi to ravnomjernije isklijalo. Kada 50% sjemenki isklija pristupa se sjetvi. Sjeme se polae u stiroporne blokove dimenzija 60 x 40 x 6 cm ispunjene supstratom za proizvodnju rasada, sije se u redove 2x2 cm, a potom se zasijane sjemenke prekriju 11,5 cm debelim slojem pomenutog supstrata, nakon toga se zaliju mlakom vodom (+25C). Na ovaj nain utedjeli smo trokove grijanja za 5-6 dana, a zasijane biljke e izniknuti takoer 6-10 dana ranije od sjetve nenaklijalog sjemena. Nakon zavrene sjetve pristupa se grijanju rasada. Za papriku, paradajz, patlidan i krastavac temperatura zraka se do nicanja odrava na 22-25C. Paprika i patlidan niu na ovoj temperaturi za desetak dana, dok krastavac i paradajz niu za 4-7 dana. Odmah po nicanju temperatura se smanjuje za 5-7C, kako bi se tek iznikle biljke
| 17
Proizvodnja povra i jagode u zatienim prostorima bolje ukorijenile, a ujedno da bi se izbjeglo njihovo izduivanje. U narednih 3 -14 dana obavlja se pikiranje, zavisno od vrste. Za razliku od paradajza, paprike i patlidana koji se pikiraju kada imaju razvijena 2-3 prva lista, krastavac se pikira sa razvijenim kotiledonima prije pojave prvog lista. U vrijeme pikiranja i par dana nakon toga biljkama treba obezbijediti sjenu kako ne bi bile izloene direktnoj sunevoj svjetlosti. Ukoliko je vrijeme oblano zasjenjivanje je nepotrebno. Pikiranje se obavlja u plastine saksije, tresetne kocke ili jiffi saksije ispunjene supstratom za proizvodnju rasada. Prilikom postavljanja saksija zemlja se prekrije crnom folijom na koju se postavljaju plastine saksije. Ako je pikiranje izvreno u tresetne kocke ili jiffi saksije, na foliju se stavlja 1 cm treseta na koji se redaju saksije ili kocke.Crna folija se postavlja kako bi se izbjeglo prorastanje biljaka u zemlju, jer bi u tom sluaju prilikom sadnje dolo do oteenja korijena.U periodu od pikiranja do sadnje biljkama se odrava vlanost i zatita od bolesti i tetoina. Oprez! - Vrlo esto se deava da prijeti opasnost od prerastanja biljaka zbog neplaniranih problema. Treba odmah smanjiti temperaturu u rasadu, a biljke razmaknuti na rastojanje 5-10 cm jednu od druge. U tom sluaju biljke nee naglo rasti, ve e jaati stablo i zadrat e se normalne internodije. Tabela 5.Potrebne temperature u proizvodnji rasada Kultura Vrijeme Temperatura u oC nicanja 5-7 dana nakon 7 dana nakon pikiranja nicanja dan no Sunan Oblaan no dan dan Paprika 10-15 18-20 15-18 22-25 18-20 18-20 Paradajz 5-8 14-16 10-12 20-22 16-18 10-12 Salata 3-6 12-14 7-10 20-22 18-20 14-16 Krastavac 4-7 16-18 14-16 22-25 18-20 15-18
11.
PAPRIKA
Paprika se u plasteniku moe uzgajati tokom itave godine ukoliko joj obezbjedimo optimalne uslove (temperatura, svjetlost, vlaga). Proizvodnja tokom zime je dosta skupa zbog visokih zahtjeva prema temperaturi, te se zimska proizvodnja obavlja samo u objektima koji
| 18
Proizvodnja povra i jagode u zatienim prostorima imaju povoljnu cijenu energenata (geotermalna voda ili viak toplotne energije od nekog preraivakog kapaciteta). U plastenicima bez grijanja paprika se uspjeno uzgaja od aprila do novembra.
11.1. Optimalni uslovi za proizvodnju

Paprika daje najbolje rezultate na plodnom strukturnom zemljitu sa neutralnom reakcijom (pH 6,5-7,2). Optimalna temperatura zraka u plasteniku treba da iznosi 22-28o C tokom sunanog dana. Ako je oblano vrijeme 20-22oC. Optimalne none temperature su za 4-5oC nie od dnevnih, i treba da iznose 16-20oC. Temperature zraka ispod 15o C negativno utiu na razvoj biljaka, to rezultuje smanjenim porastom i oplodnjom, isto tako temperature iznad 30oC uzrokuju opadanje cvjetova paprike. Optimalna relativna vlanost zraka u plasteniku je 60-70%. Poveana vlanost zraka negativno utie na razvoj plodova (mogunost pucanja plodova) te pogoduje razvoju bolesti na paprici. Pored vlanosti zraka paprici je neophodno obezbjediti vlanost zemljita i to 70% PVK do plodonoenja a 80% PVK u fazi plodonoenja.
11.2. Izbor sorte-hibrida

Kod izbora sorata-hibrida treba voditi rauna o vremenu prispjea, kvalitetu plodova, oplodnji te otpornosti na bolesti. Trenutno vodei hibridi paprike na prostoru BiH u plastenikoj proizvodnji su: 1-Istra 2Blondy 3-Bijanca 4-Planica.
11.3. Proizvodnja rasada

Za proizvodnju paprike u plasteniku sadnice se proizvode po sistemu zatienog korjena, u raznim kontejnerima, aama ili saksijama. Poto sjeme paprike dosta sporo nie od 10-12 dana, preporuuje se naklijavanje sjemena tako to se sjemenke sjemena stave u platenu vreicu i potope par sati u toplu vodu +25oC. Nakon to sjemenke prime vodu vreica sa sjemenom se stavi pored nekog toplotnog izvora na temperaturi 25-28oC. U narednih 4-5 dana sjemenke se redovno kvase i lagano mjeaju. Sjetva se obavlja kada je 50% sjemenki isklijano, sije se u stiroporne blokove ispunjene supstratom za proizvodnju rasada i to u redove 2,5 x 2 cm. Zasijane sjemenke se prekriju 1 cm debelim slojem F e d e r a l n i z a v o d z a p o l j o p r i v r e d u S a r a j e v o | 19
Proizvodnja povra i jagode u zatienim prostorima supstrata lagano zbiju i zaliju toplom vodom +25oC. Temperatura u rasadu se odrava 25-28oC do nicanja. Kada biljke ponu nicati temperatura u rasadu se smanjuje na 18oC a biljke se izloe maksimalnom osvjetljenju kako bi se izbjeglo izduivanje a pospjeilo ukorjenjavanje. Nakon 10 dana temperatura u rasadu se die na 22-25oC i tako ostaje do kraja proizvodnje rasada.
11.4. Pikiranje
Pikiranje paprike obavlja se u vrijeme kada biljka ima razvijena dva prva lista. Pikira se u blokove ili saksije 6-8 cm, i to 1 cm dublje nego to je biljka bila u rasadu.
11.5. Priprema zemljita za sadnju

Priprema zemljita poinje uklanjanjem biljnih ostataka predhodne kulture kako bi se izbjegle bolesti i tetoine. U oieni objekat se unosi i rastura dobro zgorio stajnjak i to 6-8kg/m2 , a potom se vri oranje na dubini 25-30 cm. Na izorano zemljite rasturi se NPK-gnojivo. Koliina gnojiva zavisi od rezultata hemijske analize zemljita, nakon toga se zemljite isfreza i usitni. U koliko se planira sadnja na crnu foliju rasturi se 0,5 kg/100m2 zemljinog insekticida (Galation, Volaton), zemljite poravna i potom se pristupa postavljanju sistema za zalijevanje i crne folije.
11.6. Sadnja
Sadnja paprike obavlja se u dvorede trake 50-60 x 40+70. Prilikom sadnje obratiti panju na dubinu sadnje a sadi se 1-2 cm dublje nego to su biljke bile u saksijama.
Federalni
zavod
za
poljoprivredu
Sarajevo
| 20
70-80 cm
40 50-60 cm
Slika 1. Razmak biljaka paprike u plasteniku
11.7. Njega nakon sadnje

Nakon sadnje biljke se zalijevaju dva puta u dva dana sa 10-12 l vode kako bi se sastavila vlaga u zemljitu ispod folije. Naredno zaljevanje obavlja se 10-12 dana uz prvu prihranu kristalonom 12:36:12+MgO+mikroelementi. Poto paprika dosta sporo raste ima dovoljno vremena da se postavi iana armatura iznad svakog reda na visini 2-2,2 m. Vezanje biljaka obavlja se kada se formira uzgojni oblik na dva vrha. U fazi vegetativnog rasta 7 dana nakon prvog obavlja se drugo prihranjivanje i to kristalonom 19.19:19 ili 20:20:20. Naredno prihranjivanje se obavlja nakon 7 dana istim gnojivom. Do faze plodonoenja biljke se zalijevaju svako 3-4 dana, a u fazi plodonoenja svako 2-3 dana sa 10-12 l/m2 vode. Pored zalijevanja i prihrane biljke se redovno pinciraju, obavijaju oko page, ventiliraju i tite od bolesti i tetoina. U fazi plodonoenja prihrana se obavlja svakih 7 dana gnojivom 16:18:32+mikroelementi. Ukoliko je analizom konstatovan nizak nivo pristupanog kalcija isti se dodaje u svako drugo navodnjavanje.
Federalni
zavod
za
poljoprivredu
Sarajevo
| 21
11.8. Berba
Berba paprike obavlja se svakih 7 dana. Beru se zreli plodovi i pakuju u kartonsku ambalau kako bi se izbjegla oteenja i smanjilo kaliranje.
12.
PARADAJZ
Proizvodnja paradajza u plasteniku se moe ostvariti u dva turnusa i to kao rana proljetna proizvodnja i kao rana jesenja proizvodnja. Ovo je veoma bitno zbog iskoritenosti plastenika tokom cijele godine. Tako je ranoj proljetnoj proizvodnji obino pred kultura salata, a u ranoj jesenjoj proizvodnji, paradajz ili krastavac, bolja je kombinacija salata, paradajz, krastavac. Sjetva paradajza za ranu proljetnu proizvodnju obavlja se oko 10-12-tog marta, poetak berbe je krajem maja. U kontinentalnim uslovima ovi rokovi se pomjeraju za mjesec dana, tako da sjetva poinje poetkom februara. Za ranu jesenju proizvodnju sjetva je 25-og maja, pikiranje 2025-og oktobra. Zbog potrebe za detaljno planiranje potrebno je znati orjentacione vremenske intervale u razvoju biljke i to: od nicanja do poetka cvjetanja 50-70 dana puno cvjetanje traje 5-6 dana od cvjetanja do zametanja ploda 5-6 dana od cvjetanja do poetka zriobe oko 45 dana
Na ove faze dosta utiu sortne osobine odreenih sorata/hibrida, izbor pravih hibrida je veoma bitan za uspjenost u ovoj proizvodnji. Uslovi za proizvodnju rano u proljee su dosta sloeniji od jesenje proizvodnje, zbog toga to u vrijeme sadnje za ranu proljetnu proizvodnju proizvoai ne mogu obezbjediti optimalne uslove jer su tada temperature nie, manji intenzitet svjetlosti, slabiji uslovi za oplodnju itd. Zbog svega ovoga treba izabrati sorte/hibride, koji mogu u ovakvim uslovima ostvariti eljene rezultate. Vodei hibridi u plastenikoj proizvodnji su: BELLE F1, ARLETA F1, OPTIMA F1, MONRO F1, LUSTRO F1, MATIJAS.
Federalni
zavod
za
poljoprivredu
Sarajevo
| 22

Rasad se proizvodi sjetvom u stiroporne blokove ispunjene supstratom za proizvodnju rasada. Pikiranje se obavlja u saksije 8-10 cm ili tresetne blokove. Proces proizvodnje rasada traje 60-65 dana. U 1gr. sjemena nalazi se 260-350 sjemenki zavisno od sorte/hibrida. Tokom uzgoja sadnica treba voditi rauna o temperaturi, vlazi, zdravstvenom stanju biljke i provjetravanju. Bitno je znati da ukoliko nepredvieno kasni sadnja, pikirane biljke se moraju razmaknuti par cm u rasadu kako iste ne bi prerasle. Potrebne temperature u proizvodnji rasada danju nou 0 - sjetva-nicanje 25 C 22-250 C - nicanje-pikiranje 18-220 C 16-190 C 0 - pikiranje-sadnja 17-20 C 160 C 16-180 C - temperatura u uzgoju 18-250 C None temperature su u pravilu nie za oko 50C u odnosu na dnevne. Biljke sa razvijenih 5-6 listova su spremne za sadnju.
12.2. Priprema plastenika za sadnju

Priprema plastenika za sadnju poinje ienjem ostataka od predhodne kulture. Svi sakupljeni biljni ostaci se iznose van iz plastenika i unite. Ako je dezinfekcija obavljena prije pred kulture ista se ne ponavlja, ako nije vri se dezinfekcija staklenika. Prije obrade tla postavi se iana armatura iznad redova za koju se kasnije vee PVC vezivo uz koje se vodi biljka. Po postavljenju iane armature po povrini se razbaci stajnjak i mineralno gnojivo za osnovnu obradu i to 10 t stajnjaka/ 1000m2 i 80 kg mineralnog gnojiva NPK 10:20:30/1000m2. Razbaeno mineralno i stajsko gnojivo se zaore na dubinu 25-30 cm, potom se vri frezanje kako bi se uneseno gnojivo to bolje izmjealo sa zemljom. Na isfrezano zemljite se razbace zemljini insekticidi (Galation, Volaton) i plitko inkorporiraju. Na ovako pripremljenom zemljitu vri se markiranje redova i sadnih mjesta.
Federalni
zavod
za
poljoprivredu
Sarajevo
| 23
12.3. Sadnja
Sadnja se obavlja u dvorede trake 80+60+50 tako to se razmak izmeu traka koristi kao put, a razmak izmeu redova za zalijevanje biljaka. Sadnja kod normalno uzgojenih sadnica sa 5-6 razvijenih listova se obavlja tako da se biljka zasadi 2-3 cm dublje, tj. da se na supstrat iz saksija ili kocku nanese sloj od 2-3cm zemlje. Ukoliko je rasad prerastao i izduio se sadnja se obavlja dublje, tako da se unese i dio stabla. Nakon
70-80 cm
50 cm 60 cm
Slika 2. Razmak biljaka paradajza u plasteniku sadnje biljke se dobro zaliju sa neto manjom koliinom vode u odnosu na prvo zalijevanje. Da bi se izbjeglo izduivanje i pospjeila oplodnja prve rodne grane biljke se ne zalijevaju u narednih 15 dana. U tom vremenu se vri vezivanje PVC veziva (lika) za icu i biljku. U ovoj fazi treba obratiti panju na relativnu vlanost zraka, kako bi se izbjegle neeljene posljedice. Relativna vlanost zraka treba da iznosi 60-65% a temperatura 18-200C.
12.4. Odravanje paradajza u vegetaciji

U periodu sadnje do poetka berbe stalno treba kontrolisati temperaturu, vlanost zraka, objekat se svakodnevno ventilira zbog izmjene zraka. Prvo prihranjivanje se obavlja 15 dana nakon sadnje i to kombinacijom 11.44:11 + mikroelementi. Zalijevanje se obavlja u razmaku 3-4 dana sa 10-12 l vode po m2. Poslije zalijevanja objekat obavezno dobro izventilirati. Naredna prihrana se obavlja 7 dana nakon prve i to gnojivom 20:20:20. Pinciranje je veoma bitna operacija a sastoji se u zakidanju svih bonih izdanaka, tako da rast
| 24
Proizvodnja povra i jagode u zatienim prostorima nastavlja samo jedan glavni vrh koji se vodi uz pagu do eljene visine. Kada postignemo odreeni broj grana pristupa se zalamanju vrha. Time prestaje dalji rast biljke. U fazi plodonoenja biljke se prihranjuju svako 7 dana kristalonom sa naznaenim sadrajem kalija (14:10:34). Pojavom prvih zrelih plodova vri se odstranjivanje donjih ogrubjelih listova i to tako da se list u jutarnjim satima povlai prema gore, lahko puca i stvara veoma mali oiljak. Obrano lie se obavezno iznosi van objekta. Ovom operacijom se poveava prozranost u donjim etaama biljke a ujedno se odstranjuje potencijalna zaraza biljaka.
12.5. Berba
Berba paradajza obavlja se kad plodovi postignu bioloku zrelost, a to je prijelaz blijedoute u crvenu boju. Na ovaj nain ubrani plodovi ostaju vrsti i lake podnose transport, a u narednih dva dana (nakon berbe) dobijaju ravnomjernu crvenu boju, tj. ulaze u fazu upotrebne zrelosti. Pakovanje se obavlja u drvene gajbe tako da se plodovi, zavisno od krupnoe, slau u dva reda, a izuzetno krupni plodovi, slau se u jedn red, i to tako da peteljka bude okrenuta prema gore.
13.
JAGODA
U odnosu na gajenje jagode na otvorenom polju, sistem uzgoja u plasteniku na PVC foliji i sa navodnjavanjem ima niz prednosti: Izostaje dosta ljudskog rada potrebnog za okopavanje i borbu protiv korova; Bolje se uva vlanost zemljita i efikasnije je iskoritavanje hraniva; tete od mraza su minimalne; Plodovi sazrijevaju ranije i postiu vee cijene na tritu i isti su, ne padaju na zemlju, a i manje su podloni trulenju.
| 25
13.1. Priprema zemljita prije sadnje

Parcela se oisti od biljnih ostataka, predhodne kulture i korova; Obavi se ubrenje po cijeloj povrini sa dobro zgorjelim stajnjakom u koliini 10kg/m2 ; Rasturi se po cijeloj povrini mineralno ubrivo, u koliini koja zavisi od hemijske analize zemljita, obino (80-120 kg/na 1000m2) sa NPK 10:20:30; Povrina se ore na dubinu 25-30 cm; Rasturi se poslije oranja insekticid Galation-G-5 radi unitvanja zemljinih tetnika u koliini 0,5 kg na 100m2; Iza toga se obavi frezanje na dubinu 10-12 cm do sitno mrviaste strukture.
13.2. Nabavka sadnog i ostalog materijala

Sadnice (ivice) jagode nabaviti od priznatih matinjaka koji izdaju certifikat o sortnoj istoi i zdravstvenom stanju; Vrijeme nabavke prilagoditi odgovarajuem podneblju (ljetna sadnja) obino za naa podruja od 25.07. 15.08. tekue vegetacije; Sadnice za staklenik iskljuivo su frigo uvane na reimu -20 C u hladnjai; PVC folija crne ili tamnozelene boje irine 1,2 1,3 m perforirana ili bez rupa debljine 0,2 0,4 mm, trajnosti do dvije godine; Sistem za navodnjavanje kap po kapsa tankim crijevima ispod PVC folije, sa razmakom kapaljki 10 cm, filterom za vodu, spojkama, slavinama i dovodnim sistemom cijevi prikljuenih za izvore vode (bure, cisterna, potok, jezero itd.); Sadilice za probijanje folije i vaenje dijela zemlje na mjestu sadnje sa promjerom otvora 5 7 cm i Akrilna folija za zatitu od niskih temperatura.
Federalni
zavod
za
poljoprivredu
Sarajevo
| 26
13.3. Vrijeme i nain sadnje jagode na PVC foliji

Postavljanje folije obavlja se runo na pripremljene gredice (lijehe) koje su irine 80 90 cm, blago uzdignute s padom prema stazama izmeu folija; Folija se blago zatee u pravcu reda i bono, gdje se plitko polae u kanale dubine 15 20 cm, zatrpa zemljom i blago nagazi. Izmeu dvije trake ostavlja se staza irine 40 cm kojom se hoda u vrijeme rada i kod berbe plodova. Ispod folije, a neposredno pored reda Slika 3. Izgled PVC folije u zasadu jagode (5 8 cm) postavlja se jagode crijevo za navodnjavanje sa plavim crtama okrenutim na gore. Po postavljanju folije vri se probijanje rupa za sadnju promjera 5 7 cm sa specijalnom sadiljkom, na razmku u redu od 25 30 cm (biljka do biljke) sa vaenjem dijela zemlje gdje e se zasaditi ivi. Razmak izmeu dva reda na foliji je 40 cm. Prije sadnje treba skratiti korjen i umoiti isti u smjesu svjeeg stajnaka, ilovae, vode i fungicida. Sadnju u plasteniku obavljamo runo, vraanjem dijela zemlje koju smo izvadili sadiljkom. Sadnice poslije sadnje obilnije zalijevamo i prihranjujemo sredstvom za jaanje korjenovog sistema (NPK 12:32:12 + MgO + mikroelementi). Sorte jagode koje se preporuuju za gajenje u plastenicima i na otvorenom polju i trenutno najzastupljenije na prostoru BiH su : Marmolada, Clery, Maja, Roxana, Arosa, Raurica, Alba, Gemma, Madeleine, Elsanta i dr
13.4. Odravanje zasada poslije sadnje

U prva 3 dna obilno zalijevanje, svaki dan sa 10 12 l vode na 1 m2, uz istovremeno oroavanje nadzemnog dijela (lista) u vie navrata zbog potrebe odravanja vee relativne vlanosti zraka u plasteniku;
| 27
Proizvodnja povra i jagode u zatienim prostorima Zakidanje svih cvijetova i bonih stolona (vrijea) u vie navrata sa ciljem razvoja bokora za rod u narednoj godini; Poetkom mjeseca decembra obaviti uklanjanje starog i bolesnog lia i iznoenje van plastenika; Akrilnom folijom prekriti trake sa jagodom u cilju zatite od izmrzavanja; Tokom vegetacije vriti redovnu zatitu zasada od bolesti i tetoina; Krajem februara kad su temperature iznad 100 C izvriti prvo proljetno prihranjivanje sa kristalonom 19:19:19 u koliini 7 10g/m2; Naredno prihranjivanje se obavlja 10 15 dana iza prvog istim sredstvima i istom koliinom; Poetkom aprila izvriti prihranu biljaka kristalonom na bazi Ca (kalcija) i Skidanje akrilne folije obavlja se kada prestane opasnost od kasnih proljetnih mrazeva.
13.5. Berba jagode

Berba jagode proizvedene u plasteniku na PVC foliji i uz primjenu navodnjavanja obavlja se u namjensku (plastinu ) ambalau od 0,5 1,0 kg. Beru se zreli i zdravi plodovi sa karakteristinom bojom za pojedinu sortu. Ubrani plodovi do transporta na trite lageruju se u namjenskim hladnijim prostorima ili komorama, kako bi se izbjeglo oteenje istih.
Slika 4. Ubrani plodovi jagode

| 28
Proizvodnja povra i jagode u zatienim prostorima 14. SALATA
Salata je povrtlarska kultura koja dobro podnosi niske zimske temperature te je uz pinat i mladi luk redovna kultura u plastenicima od jeseni do proljea. Proizvodi se u dva turnusa. Prvi turnus salate u objektima bez grijanja zasniva se sredinom septembra, tako da dospije za berbu tokom decembra kada je na tritu izraen nedostatak svjeeg povra. Drugi turnus zasniva se u januaru, tako dospjeva za berbu tokom marta.
14.1. Uslovi uspjevanja

Optimalna temperatura za uzgoj salate kree se od 18-200C. Meutim, i pri temperaturi 10-150C salata daje zadovoljavajue rezultate. Visoke temperature negativno utiu na razvoj salate. Tako pri temperaturi iznad 280C salata zaustavlja rast, te formira generativne organe (cvjetno stablo). Pored temperature, salata je osjetljiva na manjak vlage to ima za posljedicu zastoj u porastu, a biljke dobiju tamno zelenu boju. Optimalna vlanost zemljita je oko 70-75% PVK. Pretjerana vlanost zemljita pospjeuje razvoj bolesti (trule) na to je salata jako osjetljiva. Salata daje najbolje rezultate na plodnom, dobro ocjeditom zemljitu, blago kisele do neutralne reakcije pH 6,5-7,2.

Rasad salate za plasteniku proizvodnju sije se 30-35 dana prije planiranog roka sadnje. Sjetva se obavlja u kontejnere ispunjene supstratom za proizvodnju rasada ili u kocke 4 x 4cm od istog supstrata. Potrebno je obratiti panju prilikom sjetve piliranog sjemena, poto se isto ne smije zatrpavati ve se sjemenka ostavi na povrini i vie puta tokom dana oroava kako bi se pospjeilo nicanje. Ukoliko se sije klasino sjeme, sjemenke se prekriju sa 0,5 cm debelim slojem supstrata i redovno oroavaju. Temperatura u rasadu se odrava od 16-180C. Sadnice su spremne za sadnju sa 4-6 normalno razvijenih listova. Trenutno vodee sorte salate u plastenikoj proizvodnji na podruju BiH su: Puterice, Brigade, Dobra, Seter, Ravel, Jessy, Emerald, i Centore. Kristalne salate Endi, Flavi,Fanvei i angore
Federalni
zavod
za
poljoprivredu
Sarajevo
| 29

Priprema zemljita poinje ienjem objekta od ostataka prethodne kulture i korova. Slijedea mjera je rasturanje zgorjelog stajnjaka 3-4 kg/m2 i NPK 10:20:30 S 60-80kg/1000m2. Rasturena gnojiva se zaoru na dubinu 20 -25 cm nakon ega se zemljite freza (usitni) i poravna. U koliko se sadnja obavlja na crnu foliju, prije postavljanja iste razbaci se jedan od insekticida (Galation, Volaton) i plitko inkoporira, potom se postavlja sistem za natapanje i crna folija sa izbuenim rupama za sadnju.Ukoliko rupe nisu tvornike izbuene pristupa se buenju istih neposredno pred sadnju.
14.4. Sadnja salate

Sadnja salate obavlja se kada sadnica ima 4-6 razvijenih listova. Razmak sadnje je razliit i zavisi od sorte i roka perioda sadnje. Zimski turnus salate sadi se u razmaku 20x20 ili 20x25 cm. U proljetnom roku sadnja se obavlja u razmaku 20-25x30cm. Ako su sadnice uzgajane po sistemu zatienog korijena u kockama ili kontejnerima, sadnja se obavlja tako to se u zemljite unosi kocke dok viri iz zemlje. Ovakvom sadnjom izbjegava se prevelika vlanost u zoni korijenovog vrata to bitno smanjuje mogunost obolijevanja biljaka od trulei. Nakon sadnje biljke se zaliju sa 10-12 l/m2 vode.
Slika 5.Sadnice salate
Federalni
zavod
za
poljoprivredu
Sarajevo
| 30
14.5. Odravanje u toku vegetacije

U toku vegetacije salati je potrebno obezbijediti sljedee uslove: vlanost zemljita 70-75% PKV u fazi rasta, a u fazi zavijanja glavica vlanost se smanjuje na 60%. Relativna vlanost zraka treba da iznosi 70-80%, temperatura tokom dana 12-18C, a tokom noi 8-12C. Prihrana se obavlja dva puta tokom vegetacije, prvi put 20-25 dana nakon sadnje, a drugi put u fazi formiranja glavica.Prihranjuje se sa jednim od azotnih gnojiva (amonnitrat).
14.6. Berba salate

Berba se obavlja kada glavice dobiju eljeni oblik i veliinu. Prilikom odsijecanja glavice se iste od utog lista i prevrnu na foliju da bi istekao viak tenosti (vode). Nakon 10-15 minuta ubrane glavice se pakuju u kartonsku ambalau i to u dva reda 2 x 12 komada uz ienje reza istom vodom. Poto biljke treba dopremiti do trita u zimskom periodu obavezno je zimsko pakovanje (zatita) na kamionu kako ne bi izmrzle u transportu.
Slika 6. Salata ???
Federalni
zavod
za
poljoprivredu
Sarajevo
| 31
Proizvodnja povra i jagode u zatienim prostorima 15. KRASTAVAC U PLASTENIKU
Krastavac se u plasteniku uzgaja kao rana proljetna kultura ili kao jesenja kultura. Obino se proizvode salatni krastavac, mada se i kornioni mogu uspjeno uzgajati u plastenicima. Sjetva krastavaca za proljetnu proizvodnju obavlja se oko 20. februara, sadnja 20. marta, poetak berbe oko 01.maja. Za jesenju proizvodnju sjetva se obavlja 15. juna, sadnja do 10. jula, poetak berbe oko 10.augusta. Od sorata hibrida se najee koriste: Darina F1, Edona F1, Tornac F1, Encore F1,Motiva F1.

Proizvodnja rasada je mogua na vie naina i to: direktnom sjetvom u saksije, klasinom sjetvom i pikiranjem ili kombinovano. Direktna sjetva u saksije obavlja se tako to se u saksije ispunjene supstratom za proizvodnju rasada stavlja jedna sjemenka, a potom prekrije istim supstratom debljine 1 cm. Zasijane sjemenke se dobro zaliju mlakom vodom i podvrgnu temperaturi 25-28C. Kod klasine sjetve sjeme se sije u stiroporne blokove ispunjene supstratom i to u redove 2x3 cm, a potom prekrije centimetar debelim slojem supstrata i zalije mlakom vodom. U oba sluaja pri temperaturi 25-28C biljke niu za 5-7 dana. Nakon nicanja biljke se paljivo upaju iz stiropornih blokova i pikiraju u saksije (prije pojave prvog pravog lista), dok se biljke iz direktne sjetve u saksije ne diraju. Zbog sigurnosti najee se primjenjuje kombinovani sistem, tako to se sjeme sije u saksije, a istovremeno se zasije i jedan stiroporni blok kako bi se iz njega popunila mjesta u saksijama gdje sjeme nije niklo.Odmah nakon nicanja temperatura u rasadu se smanjuje na 18 do 20C do pojave prvog pravog lista. Na ovaj nain dobijamo biljke jakog stabla sa kratkim internodijama. Nakon formiranog prvog pravog lista temperatura se odrava 22-25C tokom dana, a 18-20C tokom noi. U toku proizvodnje rasada neophodno je odravati relativnu vlanost zraka 85-90%. Visoke temperature i visoka vlanost zraka pogoduju razvoju bolesti, pa je potrebno redovno vriti zatitu protiv plamenjae, antraknoze i pepelnice. Kvalitetan rasad krastavca ima 5-6 razvijenih listova i visok je 20-25 cm.
Federalni
zavod
za
poljoprivredu
Sarajevo
| 32

Krastavac je kultura koja zahtijeva neto dublje oranje do 40 cm, te dosta velike koliine zgorjelog ili polu zgorjelog stajnjaka 15 tona/1.000m2 u osnovnoj gnojidbi uz dodatak 80-100 kg/1.000m2 NPK 10:20:30. Nakon oranja pristupa se usitnjavanju zemljita frezanjem, a potom markiranja redova za sadnju.
15.3. Sadnja
Sadnja se obavlja u dvorede trake sa rastojanjem red do reda 60-70cm, a razmak od trake do trake je 80-90 cm i razmak u redu je 50 60cm. Poslije sadnje biljke se dobro zaliju vodom koja treba da ima temperaturu oko 25oC. U narednih 7 dana vri se vezanje page za icu i biljku, ime se biljci obezbjeuju vertikalna potpora za normalan rast. Temperatura u plasteniku se odrava oko 25oC tokom dana, a 180C tokom noi uz relativnu vlanost zraka 80-90% i vlanosti zemljita 80% PVK.
90 cm
6 0-7 0 cm
60 cm
Slika 7. Razmak biljaka krastavca u plasteniku Zalijevanje se obavlja svakih 3-4 dana do formiranja plodova, a po formiranju plodova svakih 2-3 dana. Prvo prihranjivanje se obavlja 15 dana nakon sadnje sa kristalonom 12:36:12 + mikroelementi. Naredna dva prihranjivanja se obavljaju svakih 7 dana sa kristalonom 20:20:20. Prihrana u toku plodonoenja obavlja se svakih 7 dana kristalonom sa naznaenim sadrajem kalija. Krastavci dobro podnose folijarno prihranjivanje koje se moe obavljati svakih 10-15 dana jednim od folijarnih gnojiva. Posebno treba obratiti
| 33
Proizvodnja povra i jagode u zatienim prostorima panju na nedostatak magnezija to se manifestuje pojavom bijelih polja du nervature lista.
15.4. Pinciranje
Regulisanje rasta stabla obezbjeuje se ranozrelost i vei ukupni prinos. Na stablu do visine 50 cm odstranju se sve bone vrijee, od 50 cm do ice vri se prikraivanje bonih vrijea na 4 lista. Vrijee drugog i treeg reda skrauje se na 2 lista. Vrh glavnog stabla kada dospije do ice ne kida se ve prebaci preko ice i okrene prema zemlji, tako gubi dominaciju rasta i pospjeuje razvoj bonih vrijea.
15.5. Berba
Berba poinje 6 sedmica nakon sadnje i obavlja se u poetku svako 5 dana, a potom svakih 2 dana. Ubrani plodovi se pakuju u kartonsku ambalau radi lakeg transporta, te manjeg oteenja plodova. Tokom berbe mora se voditi rauna da se plodovi na vrijeme uberu i ne smije se dozvoliti da plod pouti (sazrije) na biljci, jer ista prestaje dalje cvjetati i davati nove plodove.
Federalni
zavod
za
poljoprivredu
Sarajevo
| 34
ZATITA BILJA U ZATVORENOM PROSTORU
Federalni
zavod
za
poljoprivredu
Sarajevo
| 35
Proizvodnja povra i jagode u zatienim prostorima 16. ZATITA KULTURNIH BILJAKA OD BOLESTI I TETOINA
Zatita bilja jedna je od najvanijih tehnolokih mjera u biljnoj proizvodnji, a primjenjuje se da bi se smanjile tete u prinosu i kvalitetu proizvoda. Savremena proizvodnja u zatienom prostoru se ne moe zamisliti bez uspjeno sprovedenih mjera unitavanja tetoina. U tetne organizme poljoprivrednih kultura u zatvorenom prostoru spadaju: korovi, uzronici bolesti i tetnici (insekti, pauci, nematode, puevi, krtice itd.). Radi toga se sprovoenje mjera zatite biljaka sa ciljem ouvanja postignutih prinosa namea se kao obaveza u naprednoj proizvodnji povra i jagoda. Pesticidi su supstance ili smjese supstanci namjenjene za prevenciju, unitavanje, suzbijanje ili smanjenje koliine tetoina. Prema namjeni pesticidi se dijele na: Herbicide Fungicide Insekticide Akaricide Arboricide Limacide Nematocide Rodenticide Desikante Defolijante pesticidi namjenjeni za suzbijanje korovskih biljaka pesticidi namjenjeni za suzbijanje gljiva prouzrokovaa biljnih bolesti pesticidi namjenjeni za suzbijanje tetnih insekata pesticidi namjenjeni suzbijanju tetnih grinja (pauka) pesticidi namjenjeni za unitavanje drvenastih biljaka pesticidi namjenjeni suzbijanju tetnih pueva pesticidi namjenjeni suzbijanju tetnih nematoda pesticidi namjenjeni suzbijanju glodara pesticidi namjenjeni izazivanju uvenua, odnosno suenja gajenih biljaka pesticidi namjenjeni za izazivanje prijevremenog opadanja lia prije berbe, odnosno etve
Federalni
zavod
za
poljoprivredu
Sarajevo
| 36
Proizvodnja povra i jagode u zatienim prostorima S obzirom na djelovanje pesticide razlikujemo prema: Preventivnom djelovanju (sprjeavaju razvoj npr. bolesti). Kurativnom djelovanju (zaustavljaju dalje irenje bolesti ili ublae simptome). Eredikativnom djelovanju (unite gljivu, a simptomi mogu nestati).
Po nainu prenosa aktivne materije unutar biljke pesticide dijelimo na: Kontaktne (djeluje iskljuivo na mjestu gdje padnu, zbog toga su najvie podloni ispiranju kiom). Lokosistemine (ulaze u biljno tkivo i jednim dijelom se raire oko mjesta ulaska). Sistemine (prenose se po provodnom sistemu tretirane biljke). Unutar ove grupe sredstva moemo podijeliti jo na: polusistemine (po biljci se prenose samo na gore ili samo na dole i prave sistemine (ulaze u biljno tkivo i po biljci se raznose kako na gore tako i na dole i kao takvi omoguavaju najbolju moguu zatitu).
17.
NAJEE FORMULACIJE PESTICIDA
EC - koncentrat za emulziju,CE - koncentrovana emulzija, SC koncentrovana suspenzija, SL - koncentrovani rastvor, AS - vodeni rastvor, OL - uljni rastvor, GR granule, FG - fine granule, EW emulzija ulje u vodi, EO - emulzija voda u ulju, ES - emulzija za tretiranje sjemena,SP - vodorastvorljivo praivo, SG - vodorastvorljive granule, FS - koncentrovana suspenzija za tretiranje sjemena, LS - rastvor za tretiranje sjemena, SE suspoemulzija, WP - kvaljivi praak, MG mikrogranule, GG makrogranule, PW praivo, DP - praivo za zapraivanje, DS praivo za zapraivanje sjemena, WG - vododisperzibilne granule, WSvododisperzni graak za vlano tretiranje sjemena.
Federalni
zavod
za
poljoprivredu
Sarajevo
| 37
Proizvodnja povra i jagode u zatienim prostorima 18. PREPORUENE KOLIINE VODE ZA RASTVORE FUNGICIDA I INSEKTICIDA KOD RATARSKIH I POVRTNIH KULTURA RATARSKE KULTURE, POVRE Za kulture visine do 50 cm Za kulture visine 50 75 cm Za kulture vie od 75 cm 19. POTRONJA VODE PO 1000 m2 30 litara 60 litara 90 litara POTRONJA VODE PO 100 m2 3 litra 6 litara 9 litara
VANI POJMOVI U ZATITI BILJAKA koliina preparata ili aktivne materije u kilogramima ili litrima po jedinici povrine, koja je potrebna za jednokratno prskanje jednog hektara odreene kulture je ona koliina vode, koju potroimo za pripremu sredstva za jedan hektar. Zavisi od vie parametara, npr. od visine kulture koju prskamo, o tome kako fino i ravnomjerno ureaj za aplikaciju sredstva nanosi sredstvo na list i dr su maine i aparati za nanoenje fitofarmaceutskih sredstava, ukljuujui i njihove sastavne dijelove, koji utiu na preciznost nanoenja koliina preparata u %
DOZA
POTRONJA VODE
UREAJI ZA APLIKACIJU
KONCENTRACIJA
Federalni
zavod
za
poljoprivredu
Sarajevo
| 38
Proizvodnja povra i jagode u zatienim prostorima KARENCA vremenski period koji mora da protekne od posljednje primjene pesticida do berbe . Npr. ako je karenca nekog sredstva za paradajz 7 dana, to znai da paradajz moemo konzumirati tek 7 dana poslije prskanja tim sredstvom
RADNA KARENCA
vrijeme u kome nije dozvoljen rad i pristup ljudi u polju i zatienom prostoru nakon primjene pesticida. hemikalija u formulaciji sredstava za zatitu bilja koja je djelotvorna protiv tetoina, korova i bolesti.
AKTIVNA MATERIJA
FITOTOKSINOST oteenja kulturne biljke nakon upotrebe sredstava za zatitu bilja svojstvo sredstva za zatitu bilja da uzrokuje OTROVNOST oteenje u organizmu
20.
ZATITNA OPREMA I MJERE OPREZA
Prilikom primjene pesticida obavezno nositi odgovarajue rukavice, gumene izme, zatitno odijelo, zatitu za glavu, zatitne naoale, te masku za nos i usta. Ne raditi sa izloenom koom, niti putati djecu da rade ili da budu prisutna pri upotrebi pesticida. Prilikom pripreme rastvora, voditi rauna o tome da se nikada pesticidi ne sipaju u ureaje za aplikaciju. Prethodno ih treba razblaiti u manjoj posudi. Pesticide sipati u vodu, ne sipati vodu u pesticide. | 39
Federalni
zavod
za
poljoprivredu
Sarajevo
Proizvodnja povra i jagode u zatienim prostorima Pri mijeanju pesticida upotrebljavati tapove, i ne umakati ruke u rastvor pesticida. Obaveznoproitati uputstvo o upotrebi pesticida i strogo ga se pridravati, a etikete nikada ne skidati sa originalne ambalae. Strogo voditi rauna o karenci. Obavezno koristiti istu i ne previe hladnu vodu. Prilikom primjene pesticida ne uzimati hranu i ne puiti. Ne ostavljati rastvore pesticida u prskalicama Poslije rada obavezno se istuirati vodom i sapunom. Pesticide drati zakljuane u posebnim ormarima, van domaaja djece i ne stavljati ih blizu hrane. Nikada ne tretirati kada se pele nalaze na biljkama. Uvijek tretirati navee ili u toku noi kada nema pela. Takoe, za vrijeme vjetra ne prskati, jer vjetar moe odnijeti rastvor sredstva na susjedne kulture i uzrokovati tete. Primjenjivati pesticide rano ujutru po lijepom vremenu, navee ili u pono, pri tome voditi rauna o jaini i smjeru vjetra. Izbjegavati primjenu pesticida na temperaturi vioj od 30 C. Drati pesticide na suhom, hladnom i mranom mjestu. Ne drati ih na mjestu koje je direktno izloeno svjetlosti, niti na toplom i vlanom mjestu.
21.
NAJVANIJI TETNICI U ZATIENOM PROSTORU

zavod za poljoprivredu Sarajevo
Federalni
| 40
21.1. Zemljine tetoine

Najveu tetu ine larve koje se hrane prizemnim i podzemnim dijelovima biljaka. Pored korjenastog i krtolastog povra, ine velike i nasjemenu i korijenu mladih biljaka. Osim smanjenja prnosa i kvaliteta ovi tetnici stvaraju rane kroz koje prodiru sekundarni paraziti uzonici trulei. Zemljine tetoine: -larve injaka (Slika 1.), -podgrizajue sovice (Slika 2.), -larve gudelja - grice (Slika 3.) je nabolje suzbijati preventivno, prije sadnje biljaka. Mjere suzbijanja su: plodored (smjena kultura u prostoru i vremenu), unitavanje korova i primjena granuliranih insekticida u redove ili po celoj povrini prije, ili u toku sadnje. Ako se u zemljitu primijeti vei broj larvi obavezno se koristi neki od granuliranih zemljinih insekticida Force 1,5 G, Galation G 5, i dr.
Slika 1.
Slika 2.
Slika 3.
21.2. Lisne ui (Aphidinae)

Lisne ui su sitni insekti, razliitih boja i njenog tijela.U zatienom prostoru najee napadaju papriku, krastavac (Slika 4.) i salatu. Brzo formiraju kolonije na mladim biljnim dijelovima, a hrane se sisanjem biljnih sokova.Tokom godine razvijaju veliki broj generacija. tete su vidljive na liu koje je deformisano. Lue mednu
Slika 4.
http://syburi.wordpress.com/2011/03/09/ F e d e r a l n i z a v o d z a p o l j o p r itreating-garden-pests-aphids/ | 41 vredu Sarajevo
Proizvodnja povra i jagode u zatienim prostorima rosu na koju se nastanjuju gljive aavice i mravi. Lisne ui su i opasni prenosioci prenosioci velikog broja biljnih virusa. Zatita: Suzbijanje lisnih uiju kad se pojave uspjeno je samo uz primjenu insekticida. Insekticidi za suzbijanje lisnih uiju: Actara 25 WG, Calypso 480 SC, Confidor 200 SL, Decis 2,5 EC, Mospilan 20 SP, Karate zeon, Lannate 90, Talstar 10 EC, Actellic 50 i dr.
21.3. Lisne sovice (Mamestra spp.)

Pamukova sovica (Helicoverpa armigera) Kukuruzna sovica (Ostrinia nubilalis) Lisne sovice se povremeno pojavljuju u velikom broju napadajui biljke u staklenicima i plastenicima, posebno u uslovima visoke vlanosti. Gusjenice se na biljkama hrane izgrizajui list, po emu su i dobile ime. Imaju tijelo zelene ili smee boje, zavisno od hrane, sueno prema glavi, a mogu da narastu i do 4 cm. Gusjenice osim to se hrane liem se ubuuju i u plod (Slika 5.) i hrane njegovim sadrajem prljajui ga izmetom. Osim ovih direktnih teta, plodovi oteeni ubuivanjem gusjenice su podloni brzoj trulei. Zatita: Gusjenice lisnih sovica suzbijati prije nego postignu duinu 22,5 cm. Insekticidi koji se mogu koristiti su: Talstar 10 EC, Decis 2,5 EC, Karate Zeon i dr.U periodu polaganja jaja leptira lisnih sovica, kao i u vreme piljenja gusenica primjeniti preparat Match ili Insegar 25 WG.
Federalni
zavod
za
poljoprivredu
Sarajevo
| 42
Slika 5. Kukuruzna sovica u plodu paprike

www.omafra.gov.on.ca/IPM/english/peppers/insects/eurpean-corn-borer.html
21.4. Lisni mineri

Lisni mineri su sitne muhe veliine 1,4 do 2,3 mm. tete na listu paradajza, paprike i krastavca izazivaju samo larve. Ove larve ive izmeu dva sloja lista, tu se hrane lisnim tkivom - parenhimom, buei u njemu karakteristine hodnike mine (Slika 6.), koje su vidljive i sa lica i sa nalija lista. tetu nastaju radi smanjenja asimilacione povrine biljaka. Zatita: Za suzbijanje minera upotrijebiti insekticide koji se koriste i za suzbijanje lisnih uiju, posebno se mogu se izdvojiti Vertimec, Karate Zeon i Perfekthion
Federalni
zavod
za
poljoprivredu
Sarajevo
| 43
Slika 6. Hodnici-mine na listu paradajza
21.5. Bijela muica (Trialeurodes vaporariorum)

Bijela muica je mali bijeli "leptiri", dug oko 2 mm (Slika 7.). tete priinjavaju larve i odrasli oblici sisanjem biljnih sokova, ime slabe biljku. Odrasli oblici "leptirii" i jaja uvijek se masovno nalaze na vrnim listovima, dok su larve i kukuljice na donjim etaama. Bijela muica najvie napada paradajz. Tipian simptom napada ovog tetnika je medna rosa (slatki sok) po plodovima i listovima, na koji se kasnije nastanjuju gljive aavice. Zatita: Preventivno unitavati korovske biljke oko i u zatienom prostoru. Prisustvo bijele muice otkriva se jednostavnim protresanjem biljaka, pri emu, ako su prisutni na biljci, leptirii izlijeu. Sa hemijskim mjerama suzbijanja treba poeti im se na 100 biljaka primijeti jedna bijela muica. Za praenje pojave i leta ovog tetnika koriste se ute ljepljive ploe, a od insekticida: Mospilan, Actara 25 WG, Calypso 480 SC, Karate zeon, Talstar 10 EC, Actellic 50 i dr | 44
Federalni
zavod
za
poljoprivredu
Sarajevo
Slika 7. Bijela muica leptiri

http://plante-doktor.dk/melluseng.htm
21.6. Duhanov titasti moljac (Bemisia tabaci)

Insekt je jako slian bijeloj muici, i samo pod povealom se mogu uoiti razlike. Odnedavno je prisutan u jednom dijelu BiH. Svi stadiji razvoja nalaze se na naliju listova. Sisanjem biljnih sokova larve i odrasli oblici slabe biljku. Zatita: pratiti pojavu duhanovog titastog moljca putem ljepljivih traka, a od insekticida koristiti: Confidor SL 200, Actara 25 WG, Magnum 200 SL, Actellic 50,Talstar 10 EC, Karate itd.
21.7. Duvanski i Kalifornijski trips (Trips tabaci & Frankliniella occidentalis)

Maleni izdueni insekti veliine od 0,9 do 2 mm (Slika 8.). Najvee tete izaziva paprici gdje napada tek zametnuti plod, koji se formira na dnu cvjetnog vjenia. Tako plodovi paprike ostaju sitni, deformisani, i nekrozama na povrini. tetnik se hrani sisanjem biljnih sokova, i to sa najnjenijih dijelova biljke. Oteenja lista ishranom tripsa manifestuje se pojavom bjeliastih pjega sa mnotvom crnih takica. U zatienom prostoru tripsi se mogu razmnoavati tokom cele godine,a najlake ih je mogue uoiti u cvijetu parike. Zatita: Obavlja se u okviru mjera zatite od drugih tetoina. Ako nije potrebno suzbijati druge tetne insekte, tripse treba suzbijati insekticidima sisteminog delovanja poput Actara 25 WG, Vertimec, Actellic 50, i Karate Zeon i dr.
Federalni
zavod
za
poljoprivredu
Sarajevo
| 45
Slika 8. Tripsi na paradajzu
21.8. Koprivina grinja /obini crveni pauk/ (Tetranychus urticae)

Grinje su sitni zglavkari, veliine 1 mm, koji se hrane sisanjem sokova, najee na naliju lista. Njihovoj pojavi pogoduje toplo i suho vrijeme. Simptomi napada su bijele takice na licu lista, izmeu nervature. Poveanjem intenziteta napada listovi ute dok nervatura ostaje zelena, i na kraju se osue. tetnik proizvodi i pauinu, pa u sluaju jakog napada listovi mogu biti meusobno povezani pauinom, unutar koje se mogu ogroman broj jedinki (Slika 9.). Crveni pauk je opasan tetnik svih kultura uzgajanih u plastenicim i staklenicima. Od plodovitog povra najvee tete izaziva na krastavcu i tikvicama, a manje na paprici i paradajzu. U zatienom prostoru razvija velik broj generacija godinje. Vano je mjere zatite preduzeti odmah po uoavanju parazita.
Slika 9. Jak napad crvenog pauka

www.omafra.gov.on.ca/english/crops/hort/news/grower/2008
| 46
Proizvodnja povra i jagode u zatienim prostorima Zatita: Za suzbijanje ove tetoine koriste se akaricidi. Kod zatite upotrijebiti veu koliinu vode, odnosno okupati biljke. Pored biljaka potrebno je isprskati i konstrukciju zatienog prostora. Uspjeno se koriste sljedei akaricidi: Vertimec 018 EC, Apollo 50 SC, Demitan 200 Sc itd.
21.9. Mekuci/razred Gastropoda puevi/

Od povra najveu tetu nanose vrstama sa sonim liem: salati, kupusnjaama, graku, a mogu oteivati i plodove. Velike tete nanose jagodama. Puevi za 24 sata pojedu 5-50 % svoje teine. Puevi golai vrlo su pokretljivi pa lake nalaze zatrovane mamce te se stoga uspjenije suzbijaju od pueva s kuicom. Pueve treba suzbijati popravljanjem vodnog reima zemljita. Zatita:Unitavanje korova oko i u zatienom prostoru, sakupljanje i mehaniko unitavanje pueva. Hemijsko suzbijanje pueva provodi se sredstvima limacidima, primjenom preparata Mesurol granulat 3050g/100m2, Puomor 30-50g/100m2, rasipanjem granula oko biljaka, ali ne i na biljke. Mamce treba rasipati pred veer za suha vremena. Na malim povrinama puevi se mogu suzbijati i tvarima koje skidaju sluz i oduzimaju vlagu, zbog ega puevi ugibaju. To je kre, pepeo, sol,pilota, neka mineralna gnojiva i dr.
Slika 10. Puevi golai u zatienom prostoru
Federalni
zavod
za
poljoprivredu
Sarajevo
| 47
21.10. Plamenjaa krastavca (Pseudoperonospora cubensis)

Plamenja krastavca je jedna od ekonomski najznaajnijih bolesti krastavca. Najee se javlja na krastavcu, ali su napadnu podlone i dinja, tikvice i lubenica. Do umanjenja prinosa dolazi radi djelominog ili potpunog unitenja lisne mase biljaka. Simptomi na listu su u vidu svjetlo-zelenog mozaika. Razvojem bolesti pjege postaju ute i jasno oiviene veim lisnim nervima (Slika 11.). Zaraeni dio lista se sui, postaje krt i lomi se. Zaraeno lie ne opada, ali je njegova uloga u ishrani biljke smanjena to se direktno odraava na prinos koji u sluajevima jake zaraze potpuno izostaje. Plodovi krastavca obino nisu zaraeni, ali su krljavi i slabog kvaliteta.
Slika 11. Simptomi plamenjae krastavca na listu Zatita: U zatiti krastavca od plamenjace kombinovati agrotehnicke i hemijske mere, gajiti tolerantne i otporne sorte i hibride. Najvanija je pravovremena upotreba. Fungicidi za suzbijanje plamenja krastavca: Consento, Acrobat MZ WG, Antracol WP 70, Folio Gold 537,5 SC, Ridomil Gold MZ 68 WG, Blauvit, Kocide, Alliete 80 WP, Foliet, Quadris.
| 48
21.11. Pepelnica krastavca (Erysiphe spp.)

Pepelnica se razvija i bez vode ili vlanosti na povrini lista, pa se najvee tete ispoljavaju u proizvodnji krastavca u zatienom prostoru. Prvi simptomi bolesti se u vidu bjeliaste, rastresite i pepeljaste navlake javljaju se na donjem i srednjem licu i to na licu (Slika 12.), rijetko na naliju lista. U poetku ova navlaka je u vidu pojedinanih pjega, koje se kasnije meusobno spajaju i prekrivaju cijeli list. Tkivo lista ispod navlake uti i nekrotira. Zatita: Gajenje otpornijih sorti i hemijske mjere zatite. Tretiranje poeti po pojavi prvih branastih pjega na listu. Najece su dovoljna 2 tretiranja u razmaku 10-14 dana. Fungicidi za suzbijanje uzronika pepelnice krastavca: Quadris, Rubigan, Anvil, Systane 12E, Sabithane.
Slika 12. Simptomi pepelnice na listu krastavaca
21.12. Siva plijesan (Botrytis cinerea)

Siva plijesan predstavlja veliki problem pri gajenju krastavca u zatienom prostoru. Oboljenje se intenzivnije pojavljuje u uslovima velike vlanosti i visoke temperature. Na listovima se formiraju nekrotine pjege na ivici ili vrhu lista, sa karakteristinom sporulacijom u
| 49
Proizvodnja povra i jagode u zatienim prostorima vidu sive ili braon somotaste prevlake. Na sonim plodovima dolazi do vodenaste trulei, najece pri vrhu ploda ili u zoni peteljke. Zatita: Regulisanje temperature i vlanosti zraka i zemljita u objektima zatienog prostora predstavlja osnovnu mjeru sprjeavanja pojave sive plijesni. Tokom prohladnih i oblanih dana smanjiti zalijevanje biljaka i tako smanjiti vlanost vazduha i zemljita, uz istovremeno intenzivno provjetravanje. Oboljele plodove redovno odstranjivati. U povoljnim uslovima za pojavu ovog oboljenja preventivno primjeniti fungicide. Efiksana zatita postie se preparatom Switch. Sekundarno djelovanje na uzronika sive plijesni imaju i Bravo i Folio Gold.
Slika 13. Simptomi sive plijesni na plodu krastavca

www.apsnet.org/publications/imageresources/
Federalni
zavod
za
poljoprivredu
Sarajevo
| 50
21.13. Plamenjaa paradajza (Phytophthora infestans)

Najznaajnija bolest paradajza (krompira, patlidana) kod nas. Osim to unitava list, gljiva napada i zelene plodove (Slika 14.) i one u stadijumu zrenja, koji zbog toga trule. Zarazni materijal se sa oboljelih krtola krompira prenosi vjetrom, na usjev paradajza. Poetni znaci bolesti prvo se ispoljavaju na listu, u vidu krupnih pega maslinaste boje. Pri visokoj vlanosti vazduha, sa donje strane lista stvara se beliasta prevlaka koja predstavlja organe za reprodukciju gljive. Oboljelo tkivo nekrotira, postaje mrko i vrlo brzo se sui. Na zelenim plodovima bolest se pojavljuje u vidu sivo-zelenkastih, vodenastih pega, koje se brzo ire, dobijaju sivo mrku boju i za nekoliko dana prekrivaju cijeli plod koji lahko otpada.
Slika 14. Plamenjaa na zelenim plodovima paradajza Zatita: Prije pojave prvih simptoma (kraj juna i poetak jula), treba obaviti preventivnu zatitu kontaktnim fungicidima. Prskanje se obavlja svakih sedam do deset dana. Ukoliko se pojave simptomi bolesti upotrebiti sistemine fungicide, sa kojima se zaustavlja irenje infekcije i obezbjeuje trajnija zatita. Ne preporuuje se primena sisteminih fungicida vie od dva puta. Fungicidi za zatitu paradajza od plamenjae: Bordovska orba, Antracol WP 70, Dithane,Polyram DF, Ridomil Gold MZ 68 WG, Quadris, Blauvit i dr.
Federalni
zavod
za
poljoprivredu
Sarajevo
| 51
21.14. Pljesnjivost lista paradajza (Fulvia fulva)

Ovo oboljenje se javlja samo u zatienom prostoru u uslovima slabe osvjetljenosti plastenika pod zaprljanom folijom ili pri duem periodu oblanog vremena. Simptomi bolesti se ispoljavaju na liu, i to prvo starijem.
Slika 15. Pljesnjivost lista paradajza (Fulvia fulva) Na stablu i plodu pojava simptoma je rijetka i bez tetnih posljedica. Na licu lista najpre nastaju svetlozelene ili ute zone sa nejasnim ivicama, dok na naliju lista u okviru pjega dolazi do sporulacije gljive pri emu se obrazuje gusta, somotasta, sivomrka prevlaka (Slika 15.). Zaraeno tkivo potom nekrotira, list se uvija, vehne i otpada. Zatita: Plodored, uklanjanje biljnih ostataka, redovno provjetravanje i optimalan sklop biljaka u objektima zatienog prostora su neophodni da bi se otklonili uslovi za pojavu ove bolesti. Biljke ne saditi gusto da ne bi dolazilo do zasenjivanja. Koristiti istu foliju i odravati isto staklo. Fungicidi za zatitu paradajza od pljesnjivosti su: Antrakol WP 70, Dithane M 45, Polyram DF, Score 250 EC i dr.
21.15. Crna pjegavost paradajza (Alternaria solani)

Bolest izaziva gljiva koja napada jo i plavi patlidan i papriku, ali sa blaim posljedicama. tete na paradajzu su vee ako su napadnute mlae F e d e r a l n i z a v o d z a p o l j o p r i v r e d u S a r a j e v o | 52
Proizvodnja povra i jagode u zatienim prostorima biljke i kada je malo padavina. Uzronik bolesti prezimljava u zaraenim biljnim ostacima i zaraenom sjemenu. Simptomi bolesti su krupne pjege, sivomrke, sa crnim koncentrinim krugovima, koji su oivieni hlorotinim oreolom (Slika 16.). Pjege se mogu pojaviti i du stabla. ire se njegovim obimom, zahvatajui i dublje slojeve tkiva, to naruava strukturu stabla, te nastaje prstenovanje stabla, pa delovi biljke iznad prstenaste pjege potpuno izumiru. Sline pjege pojavljuju se i na plodovima. Zatita:Rane zaraze sprijeavati proizvodnjom ili kupovinom zdravog rasada. Rasad tretirati odgovarajuim pesticidima, u razmacima 10 - 14 dana. Isti preparati koriste se i za zatitu biljaka u polju. U proizvodnji paradajza, sa zatitom poeti odmah po rasaivanju, a potom svakih sedam do deset dana. Koristiti sljedee fungicide: Antraco WP 70, Acrobat MZ, Ridomil Gold 68WG, Curzate M WG, Quadris
Slika 16. Crna pjegavost na paradajzu
21.16. Plamenjaa salate (Bremia lactucae)

Od plamenjae je ugroena proizvodnja salate u svim fazama razvoja biljaka. Na listu se javljaju simptomi u vidu krupnih, uglastih pjega,
| 53
Proizvodnja povra i jagode u zatienim prostorima oivienih glavnim lisnim nervima (Slika 17.). One su u poetku hlorotine, zatim ute i najzad dobijaju tamniju crvenu boju. Tek iznikle mlade biljke brzo uginu. Zatita: Zatita salate od uzronika plamenjae je specifina, jer se ona rano koristi za ishranu u svjeem stanju. Zato preventivnim mjerama i mjerama zatite rasada treba dati prioritetan znaaj (regulisati zalivanje da se na biljkama ne zadrava voda, koristiti azot u minimalnim koliinama, izmeu 2 sjetve unitavati biljne ostatke). Kod osjetljivih sorti u uslovima povoljnim za razvoj parazita primenjuju se fungicid, i to od momenta obrazovanja prvog stalnog lista. Preporuuje se primjena preparata Quadris, Ridomil Gold MZ, Bravo i Folio Gold.
Slika 17. Plamenjaa salate

http://www.hcphs.hr/
21.17. Siva plijesan (Botrytis cinerea)

Siva plijesan parazitira salatu u svim stadijumima razvoja od sjetve do berbe, a nakon toga i pri transportu i u skladitu. Prvi nagovetaj zaraze starijih biljaka je tamna, vodenasta zona u osnovi struka ili lista. Zaraeni listovi su prekriveni sivom micelijom gljive. Kod jako napadnutih biljaka razvijaju se saprofitne bakterije, tako da se unutranji listovi pretvore u sluzastu masu.
| 54
Proizvodnja povra i jagode u zatienim prostorima Zatita: Regulisanje temperature i vlanosti zraka i zemljita u objektima zatienog prostora predstavlja osnovnu mjeru sprijeavanja pojave sive plijesni. Oboljele biljke redovno odstranjivati. Kombinovati razliite fungicide i potovati preporuke o maksimalnom broju tretiranja jednim fungicidom. Efiksana zatita postie se preparatom Switch, Quadris, Ridomil Gold plus, Antracol WP 70, Aliette 80 WP i dr.
21.18. Bijela trule na salati i krastavcu (Sclerotinia sclerotiorum)

Salata: bijela trule kod salate se javlja u zoni korenovog vrata, u dijelu gdje korijen izlazi iz zemlje. Na ovom mjestu dolazi do mehke trulei, pa se pri pokuaju upanja zaraene biljke ona lako odvaja od korijena koji ostaje u zemljitu i nije zaraen. Na dijelu glavice koji je okrenut prema zemlji esto se uoava micelija gljive u vidu bijelih komada vate. Krastavac: Bolest se manifestje pojavom snjeno bijele micelije sa sklerocijama na presjeku stabljike. Na plodovima zaraza je vidljiva kao bijeli micelij to pogoduje razvoju vlane trulei. Bolest uzrokuje propadanje plodova ili vrijea.
Slika 18. Bijela trule na salati

www.usask.ca/agriculture/plantsci/vegetable/images/vegetable/misc/sclerotinalettuce.jpg
Zatita salate: Regulisanje temperature i vlanosti vazduha i zemljita u objektima zaticenog prostora predstavlja vanumeru sprecavanja pojave bele trulei. Efikasna zatita postie se fungicidom Switch, preventivnom primenom ili pri pojavi prvih simptoma. Zatita krastavca: redovno provjetravanje zatienog prostora uz smanjenje vlanosti zraka. Od preparata koristiti Kidan, Ronilan, Sumilex 50-FL.
| 55
21.19. Plamenjaa paprike (Phytophthora capsici)

Smatra se jednom od najopasnijih bolesti paprike. Simptomi su razliiti, zavisno od fenofaze u kojoj je ostvarena zaraza, mjesta infekcije, odnosno biljnog organa i spoljanjih uslova. Pri zarazi korjenovog vrata rasaenih biljaka uoava se mrka zona tkiva u prizemnom dijelu stabla. Zaraene biljke naglo vehnu i sue se. Mrka nekroza se javlja i na gornjim dijelovima stabla ili bonim granama, najee u pazuhu lista. Na liu se u poetku javljaju sitne tamnozelene pjege, koje se vremenom poveavaju. Plodovi paprike bivaju zaraeni kroz peteljku iz zaraenog stabla. U uslovima poveane vlanosti zaraeni dijelovi ploda dobijaju tamnozelenu boju i omekavaju, a na njihovoj povrini se javlja bjeliasta prevlaka. Ako poslie infekcije nastupi period suhog i toplog vremena plodovi se smeuravaju i sue, a meso ploda se raspada, tako da od ploda ostane samo providna pokoica. Ovako sasueni plodovi ostaju privreni na biljci. Zatita: Obuhvata niz mjera: plodored, koritenje dezinfikovanog supstrata za proizvodnju rasada. Pri rasaivanju biljke zaliti fungicidima na bazi metalaksila ili propamokarb-hidrohlorida. Ako se bolest ipak pojavi biljke poupati i zapaliti.
Slika 19. Plamenjaa paprike

http://phytophthora.pppmb.cals.cornell.edu/images/HIGHRES/peppers/
Federalni
zavod
za
poljoprivredu
Sarajevo
| 56
21.20. Antraknoza plodova paprike (Colletotrichum)

Antraknoza je u uslovima velike vlanosti esto oboljenje dozrelih plodova paprike. Pored umanjenog prinosa pogorava se i kvalitet plodova, koji se tee uvaju. Karakteristini simptomi oboljenja ispoljavaju se na zrelim plodovima u vidu krunih, neznatno udubljenih pjega, prenika i do 2 cm (Slika 20.) Povrinski sloj napadnutog tkiva ispod pokoice moe biti bjeliast i suh, a centralni dio tamniji. U uslovima visoke vlanosti na povrini napadnutog tkiva nastaju brojne spore patogena u vidu sluzave mase koja se u suhim uslovima osui. Napadnuto tkivo esto naseljavaju sekundarni mikroorganizmi, posebno gljive roda Alternaria, ubrzavajuci proces propadanja ploda. Zatita: Preventivne mjere koje doprinose smanjenju pocetnog inokuluma su veoma znacajne. Primenjivati najmanje trogodinji plodored, uklanjati biljne ostatke i korovske biljke, redovno provjetravati objekta da bi se otklonili uslovi za razvoj gljive. Biljke ne saditi gusto da bi se obezbedilo provjetravanje. Vriti hemijsku zatitu rasada i odraslih biljaka preparatima Bravo, Quadris, Folio Gold i Score.
Slika 20. Antraknoza na plodu

http://ohioline.osu.edu/hyg-fact/3000/images/3307_1.jpg
Federalni
zavod
za
poljoprivredu
Sarajevo
| 57
21.21. Obina pjegavost lista jagode (Mycosphaerella fragariae)

Bolest prepoznajemo po pjegama koje su, bez obzira na starost lista uvijek oiviene karakteristinim ljubiastim slojem (Slika 21.).Veliina pjega varira izmeu 2-5 mm., i esto dolaze u skupinama. Izgled i boja pjega, osim starosti lia, takoer mogu varirati i u ovisnosti o temperaturi i vlazi. Osim na liu simptomi uzrokovani M. fragariae mogu se javiti na lisnim peteljkama i na dijelovima cvijeta (cvjetnim stapkama, cvjetnoj aki, lapovima), a ponekad i na plodovima. Gljivica prezimljuje na inficiranom ivom liu ili na otpalom i mrtvome liu. Simptomi bolesti se uoavaju ve sredinom proljea, samo se nijhova izraajnost pojaava tokom vegetacije, u ovisnosti o klimatskim prilikama, prije svega vlazi, koja je glavni faktor za irenje i razvoj bolesti. Starost lia je vrlo vana za infekciju. Prema veini autora lie srednje starosti je najosjetljivije na napad M. fragariae.
Slika 21. Karakteristine pjege na listu jagode Zatita: Preporuuju se preventivne mjere zatite, od kojih su najbitnije ljetna obnova nasada i uzgoj rezistentnih kultivara. Ljetno obnavljanje nasada je uobiajena agrotehnika mjera u uzgoju jagoda, gdje konjom staroga i ve inficiranoga lia i njegovim iznoenjem van nasada i spaljivanje, smanjujemo mogunost nakupljnja potrebnog inokuluma za
| 58
Proizvodnja povra i jagode u zatienim prostorima razvoj bolesti u slijedeoj vegetaciji. Od hemijskih mjera zatite navodi se nekoliko preventivnih fungicida na bazi bakra, diklofluanida, dodina i kaptana, te nekoliko sisteminih fungicida na bazi azoksistrobina, benomila, bitertanola, tebukonazola i tiofanat-metila. Suzbijanje treba poeti rano u proljee, istodobno sa zatitom od sive plijesni, ali po potrebi nastaviti i poslije berbe. Fungicidi koji se mogunkoristiti: Champion, Cuproblauz, Dithane i dr
21.22. Siva plijesan jagode (Botrytis cinerea)

Siva plijesan je jedna od najopasnijih bolesti jagoda. Moe smanjiti prinos u velikim razmjerama, posebno ako nastupe povoljni uslovi za razvoj gljivice (este kie i visoka relativna vlanost zraka). Gljiva napada plodove dok su jo sitni i zeleni, a naroito kasnije u zrenju. Simptomi zaraze: na zelenim plodovima uoavaju se smee, ulegnute pjege ispod kojih je plod meki u odnosu na nenapadnuti dio ploda. Zbog kie ili visoke vlage, takve plodove prekrije siva plijesan poput pauine. Ako su napadnuti zreli plodovi, oni posmee, dobiju gorak ukus i trule uz pojavu sive prevlake (Slika 22.). Inficirani plodovi pokazuju simptome i nakon berbe, prilikom malo dueg transporta mogu svi plodovi propasti. Zatita: Mora se izvesti hemijsko tretiranje dozvoljenim preparatima i to u tri navrata: u fazi pred puno cvjetanje, u fazi punog cvetanja i u fazi precvjetavanja. Od preparata se koriste fungicidi: SWITCH 62,5 WG ( 0,6-0,8 kg /ha, karenca 7 dana) ili RONILAN DF(preventivna upotreba u koliini od 1,5 kg/ha, karenca 14 dana). Suzbijanjem uzronika sive plijesni suzbijamo jo dve bolesti jagode: Gnomonia fructicola i Phytophthora fragariae. Kod tretiranja radi zatite od sive plijesni utroiti velike koliine vode (do 2.000 l/ha) i poveati pritisak ureaja.
Slika 22. Siva plijesan na jagodi

| 59
Proizvodnja povra i jagode u zatienim prostorima LJEPLJIVE PLOE: Veliki broj insekata privlae odreene boje. U zatienom prostoru pojava nekih insekata se moe vrlo uspjeno smanjiti pomou vizualnih mamaca. Kao vizualni mamci najvie se koriste raznobojne ljepljive ploe (trake), koje se vjeaju unutar staklenika ili plastenika. Na tritu se mogu nai ljepljive ploe u bojama po prihvatljivim cijenama sa kojima je lahko i rukovati. Obojene ploe (ute, plave ili bijele boje) postavljaju se u usjeve ili zatieni prostor i redovno mijenjaju. Ustanovljeno je da: uta boja privlai privlae brojne vrste lisnih ui, kalifornijskog tripsa, titastog moljca i dr. Plava boja ploe jo vie privlae kalifornijskog tripsa. Vjeanjem velikog broja ploa mogue je -brojnost tetnika smanjiti, odnosno -na vrijeme primijeniti zatitu/prskanje. Na kraju treba naglasiti da je neophodno redovno kontrolisati biljke kako bi se sve bolesti i tetoine uoile pravovremeno to je osnovni uslova za dobar uspjeh zatite.
Federalni
zavod
za
poljoprivredu
Sarajevo
| 60
Proizvodnja povra i jagode u zatienim prostorima LITERATURA
1.
Kosovi, N., Kurtovi, O.: Produktivnost sorti salate gajenih u zatienom prostoru. PLA-STA, Mostar 1983. Gapar, I.: Proizvodnja paprike. Poljodjelski vijesnik. Osijek 1999. Hani, E.: Znaaj supstrata, kontejnera i hormona u rasadnikoj proizvodnji. Mostar: IC. 2000. Kurtovi, O., Elezovi, Z., Hadiomerovi, M.: Proizvodnja povra u plastenicima DTP SLOVO Mostar 2001. Kosovi, N., Hani, E., Nadadin, V.: Proizvodnja povra u plastenicima. Sarajevo: NIRO Zadrugar1984. Lazi, B.: i saradnici Dobit iz zatiene bate. Novi Sad: Krstin 1991. Lei, R.: i saradnici Povre iz vlastitog vrta. Zagreb: Nakladni zavod 1987. Matotan, Z.: Proizvodnja paprike. Zagreb: Multigraf 2002. Paradikovi, N., Matotan, Z., poljari. J.: Plastenici i staklenici. Osijek : Nova zemlja 1984. Popovi, M., Lazi, B.: Gajenje povra u zatienom prostoru. Beograd: Nolit 1987.
2.
3.
4.
5.
6.
7. 8.
9.
10.
Federalni
zavod
za
poljoprivredu
Sarajevo
| 61
11.
Kurtovi , O.: Proizvodnja u plastenicima Etix Tuzla 2004 Kurtovi,O.: Proizvodnja u plastenicima(dopunjeno izdanje)Pen Tuzla 2008
12.
13.
Ivanovi, M., Ivanovi, D. (2001) Mikoze pseudomikoze biljaka. Beograd: De-Em-Ve
14.
Mijatovi Mirjana, Obradovi, A., Ivanovi, M.; Zatita povra, Beograd 2007.
Federalni
zavod
za
poljoprivredu
Sarajevo
| 62

Povrće U Zastićenom Prostoru

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Povrće U Zastićenom Prostoru

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PROIZVODNJA U ZATIENIM PROSTORIMA

Proizvodnja povra i jagode u zatienim prostorima

FEDERALNI ZAVOD ZA POLJOPRIVREDU SARAJEVO

PROIZVODNJA POVRA I JAGODE U ZATIENIM PROSTORIMA

Proizvodnja povra i jagode u zatienim prostorima

PROIZVODNJA POVRA I JAGODE U ZATIENIM PROSTORIMA

Omer Kurtovi, dipl.ing.agr Lejla Lokvani, dipl.ing.agr

Federalni zavod za poljoprivredu Sarajevo

Tehnika obrada i dizajn:

Proizvodnja povra i jagode u zatienim prostorima

7. MOGUNOST KORITENJA PLASTENIKA BEZ GRIJANJA .......... 13

Proizvodnja povra i jagode u zatienim prostorima

TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE POVRA I JAGODE U ZATVORENIM PROSTORIMA

Minimalna temperatura za rast 12C 10C 5C 4C 5C

Oteenja od mraza -0,5C -0,5C -0,5C -5 do -7C -7C

MOGUA RJEENJA ZA SMANJIVANJE UTJECAJA SPOLJNIH FAKTORA

Proizvodnja povra i jagode u zatienim prostorima

Koritenje dopunske folije

Crna folija za pokrivanje zemlje

Proizvodnja povra i jagode u zatienim prostorima

Proizvodnja povra i jagode u zatienim prostorima 9. PROIZVODNJA RASADA

PRIPREMA SJEMENA ZA SJETVU

11.1. Optimalni uslovi za proizvodnju

11.2. Izbor sorte-hibrida

11.3. Proizvodnja rasada

11.5. Priprema zemljita za sadnju

Proizvodnja povra i jagode u zatienim prostorima

Slika 1. Razmak biljaka paprike u plasteniku

11.7. Njega nakon sadnje

Proizvodnja povra i jagode u zatienim prostorima

Proizvodnja povra i jagode u zatienim prostorima

12.1. Proizvodnja rasada

12.2. Priprema plastenika za sadnju

Proizvodnja povra i jagode u zatienim prostorima

12.4. Odravanje paradajza u vegetaciji

Proizvodnja povra i jagode u zatienim prostorima

13.1. Priprema zemljita prije sadnje

13.2. Nabavka sadnog i ostalog materijala

Proizvodnja povra i jagode u zatienim prostorima

13.3. Vrijeme i nain sadnje jagode na PVC foliji

13.4. Odravanje zasada poslije sadnje

13.5. Berba jagode

Slika 4. Ubrani plodovi jagode

Proizvodnja povra i jagode u zatienim prostorima 14. SALATA

14.1. Uslovi uspjevanja

14.2. Proizvodnja rasada

Proizvodnja povra i jagode u zatienim prostorima

14.3. Priprema zemljita za sadnju

14.4. Sadnja salate

Slika 5.Sadnice salate

Proizvodnja povra i jagode u zatienim prostorima

14.5. Odravanje u toku vegetacije

14.6. Berba salate

Slika 6. Salata ???

Proizvodnja povra i jagode u zatienim prostorima 15. KRASTAVAC U PLASTENIKU

15.1. Proizvodnja rasada

Proizvodnja povra i jagode u zatienim prostorima

15.2. Priprema zemljita za sadnju

Proizvodnja povra i jagode u zatienim prostorima

ZATITA BILJA U ZATVORENOM PROSTORU

NAJEE FORMULACIJE PESTICIDA

ZATITNA OPREMA I MJERE OPREZA

NAJVANIJI TETNICI U ZATIENOM PROSTORU