POVIJEST GRKE

prapovijest paleolitik mezolitik neolitik bakreno doba bronano doba eljezno doba povijest stari vijek srednji vijek novi vijek suvremeno doba

 Antika lat antiquus - star, starinski razdoblje starovjekovne povijesti u kome su cvali Grka i Rim u povijestnoj znanosti antika civilizacija je ona koja se razvijala tijekom 1. tisuljea prije Krista i traje do 5. stoljea po Kristu najranije se javlja na tlu Grke i grkim naseobinama u Sredozemlju, zatim kod naroda Italije (Etruani, Rimljani, ostali Italici) te u sjevernoj Africi (fenike naseobine uklj. Kartagu) u doba helenizma iri se na Bliski Istok, a s rimskim osvajanjima od Sredozemlja prema Zapadnoj i Srednjoj Europi antrika civilizacija je gradska civilizacija posebno ureenje drutva: gradska opina, zajednica raspolae sa odreenim teritorijem i jednim sredinjim naseljem gradskog znaaja, a odlikuje se suverenou iji je nosilac odreena skupina pripadnika opine u sredinjem je naselju mjesto vlasti, javnog okupljanja i odluivanja, viih sudova, glavnih kultova, a ujedno je i glavno zaklonite i mjesto obrane u sredinjem je naselju koncentrirana trgovina i zanatstvo, te razne uslune djelatnosti uslijed ega ovo naselje poprima znaaj i izgled grada antika opina je u naelu suverena (gr. authonomia, lat. libertas), ravna se prema vlastitim zakonima, ona je po Rimljanima su iuris. Po tome je ujedno i drava - graddrava, gr. polis, lat. civitas akropola - gornji grad, utvreno podruje agora - trg, prazan prostor gr. hora, lat. ager - teritorij koji pripada gradu/opini

Atenska Akropola:

Atenska Agora:

antika civilizacija je civilizacija Sredozemlja plovilo se ljeti, na odreenim mjestima tijekom cijele godine; trgovalo se uglavnom morem more je izvor hrane Sredozemna polikultura - maslinarstvo, vinogradarstvo, ratarstvo, stoarstvo (ovce i koze), pomorstvo, ribolov osnova sredozemne gradske opine - omoguava postojanje malih i srednjih posjeda, zahvaljujui kojima postoji i demokracija ulje se koristi za osvjetljenje, jelo, u tjelovjebi, daje se kao nagrada na Panatenejskim igrama masline se svake godine potkresuju i tako daju drvo vinova loza takoer nezahtjevna - ako se pije, pije se vino (mjea se sa vodom te zainima) trini viak vina i maslinovog ulja se koristi za trgovinu sa Sredozemljem ratarstvo, povrtlarstvo, uzgoj sitne stoke (ovce i koze) Tarant te Liburni proizvoai vune (Liburni radili vunene kabanice, a Delmati tunike koje je preuzela Crkva; tzv. Delmatika) Grci nisu jeli mnogo mesa

VJERSKI IVOT obredi i mitovi dio svakodnevnog ivota antikih zajednica obrednim rtvovanjem i molitvama se iskazuje privrenost odreenom ureenju svijeta nad kojim bdiju bogovi kao i svim temeljnim vrijednostima koje to ureenje sadri u religijskom sklopu nalazi se i ideologija drutvenog poretka za antikog ovjeka sveto mjesto je rtvenik, ne hram u Rimu tuju i kuna boanstva - penate, lare rtvuju se posveene ivotinje (krava, svinja, pas, pijetao, koza, ovca), na dravnim i gradskim sveanostima u pravilu bikovi rtva moe biti i ljevanica DRUTVENI POREDAK u starijim razdobljima aristokracija po rodu, uklanjaju kraljeve / uspostava izbornih vladajuih tijela oligarhija (6. st. u Grkoj, 5. st. u Rimu) - vladavina nekolicine, vlast stjeu po bogatstvu (timokracija) 5. st. Atena demokracija od 4. st. nadalje oligarhija u razliitim oblicima u polisima dolazak stranaca zakonom zabranjen, kao i kupovanje zemlje podkraj helenistikog razdoblja, u doba Rimskog Carstva, napredak stagnira; javne slube se ne plaaju, cijeli sustav Rimskog Carstva podreen ideologiji u Rimu je rad za plau ideoloki podcijenjen - tko radi za plau, neastan je rob nije bie nego predmet robovi nikad nisu glavni pokreta antike ekonomije, nego mali i srednji posjednici bez robova u Zapadnom nainu razmiljanja u sreditu je pojedinac, to su uveli Grci; na Istoku je u sreditu drutvo

PODJELA GRKE POVIJESTI Minojska civilizacija 2 800 - 2 000 g pr Kr - predpalaki period 2 000 - 1 700 g pr Kr - period prvih palaa 1 700 - 1 400 g pr Kr - period drugih palaa Mikenska civilizacija - 16 - 11 st pr Kr Mrano doba - 11 - 8 st pr Kr - eljezno doba Arhajsko doba - 8 - 6 st pr Kr Klasino doba - 5 - 4 st pr Kr Helenistiko doba - 4 st pr Kr - 1 st po Kr povijesna razdoblja po keramikim stilovima Mikensko (kasno bronano) doba rano srednje kasno Mrano doba (kasno eljezno) protogeometrijski stil geometrijski stil Arhajsko doba orjentalizirajui stil arhajski stil crnofiguralni crvenofiguralni

PODJELA RIMSKE POVIJESTI Kraljevstvo 7 kraljeva (7 - 6 st pr Kr) Republika rana (509 - 325 g pr Kr) srednja (325 - 135 g pr Kr) kasna (135 - 27 g pr Kr) Carstvo Principat (27 g pr Kr - 284 g p Kr) Dominat (284 g p Kr - 476 g p Kr) MINOJSKA CIVILIZACIJA egejske civilizacije kikladska kretska (minojska) heladska (poslj. faza: mikenska) grad Knosos - glavni grad minojske civilizacije kralj Minos - jaka mornarica, keri Arijadna i Fedra

 na igrama se dogovaraju savezi Arthur Evans

PERIODIZACIJA MINOJSKE CIVILIZACIJE Minojska razdoblja EMP (RMR): 2800 - 2000 MMP (SMR): 2000 - 1580 LMP (KMR): 1580 - ? Palaki periodi Predpalaki: 2600 - 2000 Period prvih palaa: 2000 - 1700 Period drugih palaa: 1700 - 1450

svega 30% Krete obradivo najraniji grki mitovi doli sa Krete zapad Krete se izdigao, ostatak potonuo Kreani mrtve pokapaju u spiljama posude od vulkanskog kamena otok Mochlos - ranominojski Tolos grobovi - krune grobnice prve krune grobnice u Europi (poetak bronanog doba) zajednike grobnice vladarske obitelji rana Minojska civilizacija - pojava sloenih graevina dokazuje da je kompleksna kretska arhitektura nastala na Kreti, a nije uvezena sa Bliskog Istoka trgovi ranominojska naselja specijalizirane prostorije ranominojska keramika apstraktne ljudske figure visokotehnoloka keramika specijalizacija poslova srednja Minojska faza kamares vaze figurativna umjetnost tehnologija napreduje (ininjeri) prikazi vegetacije i ivotinja (pogotovo morskih) morski stil jedinstven u svijetu kamene posude i vaze izvoz u Egipat posuda "eteoci" nakit palae

grad u jednoj zgradi palaa u Knososu palaa u Festosu mala palaa u Hagiatriadi Mesarska ravnica (2 palae) u Malii Gournia - jedini poznati pravi grad na Kreti Zakros (Zakro) sve palae na plodnim djelovima otoka palaa u Knososu 22 000 m2 sve palae imaju veliko sredinje dvorite u zapadnom dijelu palae skladini prostori na istonoj strani javne i privatne prostorije (arhiv, administracija) prvi put se grade na katove (1 dio 3, drugi dio 5 katova) graene na kamenim temeljima; ostatak od cigle prvi put u povijesti koriteni nosivi stupovi (od drveta; Kreta ga izvozila u Egipat) otvorene galerije na stupovima, prostorije uvuene u zgradu prijestolna dvorana naeni zapisi; Kreani prvi imali pismo simbol bika po palai u Knososu bik simbol ivota kraljiine odaje Minojska civilizacija poznaje vodovod, kanalizaciju, drenani sustav, skladita (posude "pithos", mnoina "pithoi"); kapacitet skladita oko 1 000 000 l maslinovog ulja maslinovo ulje glavni proizvod Krete maslina moe rasti u kru ekonomija: palacijalni sustav centralizirano gospodarstvo vladarev monopol scene preskakanja bika moda iz religijskog festivala, s narodne veselice, no vj nemogue u kamenom dvoritu, moda i uope nemogue svi prikazi iz dnevnog ivota, i realistini prikazi bikovih rogova iznimno esti, kao i simboli dvostruke sjekire (labris) te bikove glave

RELIGIJA I KULT uz bika spominje se i boica/boginja sa zmijama; kao Magna Mater u latinskim i Artemida u grkim religijama nazivaju je Arijadna boica lova postoje zapisi o religiji nema pravih hramova, no postoje svetita; uglavnom na vrhovima brda i u spiljama druge palae sruio plimni val eksplozije Santorinija, izbrisao mornaricu i Mikenjani osvojili Kretu MIKENSKA CIVILIZACIJA kasno heladsko (mikensko) doba I A - 1550 - 1500 I B - 1500 - 1450 II --- 1450 - 1400 IIA - 1400 - 1300 IIB - 1300 - 1200 IIC - 1200 - 1100 Argivci Mikenu unitili iz zavisti - Mikenjani su poslali vojsku u Termopile, Argivci ne; Argivci bili protivnici Sparte stela - nadgrobni spomenik krug A 6 grobnica s 19 ukopa unutar krunog zida svaka grobnica 3,5 - 4 m dubine grobnice obiteljske, vladarske koriteni ~100 g, nakon toga krug zatrpan zemljom, na njega su stavljeni spomenici, i id 200 g tovani izvorno "aht" grobnice zlatne maske Nestorov pehar u grobu IV 3 mukarca, 2 ene, krune, dijademi u grobovima IV i V naeno preko 50 komada maeva tehnika Niella (niello) prva plastina masa u povijesti zlato, srebro i crne smjese zlatni listii ezlo dolo od mlata; vladari u poetku vojskovoe krug B stariji od kruga A potvrdio da je Mikenska dinastija mjesna; no nisu kraljevski grobovi cista - grobovi plitki, s 1 ploom i 1 pokojnikom na isti nain kao krug A kasnije naputen

arheolozi uspjeli napraviti antropoloke analize prosjeni ivotni vijek 35 g za mukarce, 30 g za ene, najstariji mukarci cca 55 g svi mukarci imaju robustne kosti (jaki miii) elita - mnogi mukarci na lijevoj lopatici imali pseudoartritis (posljedica vjebanja titom) Mikenska keramika minojski utjecaj motiv ratnika, bojnih kola, u poetku imitiraju kretske motive a kasnije ne nakon shaft grobova se pojavljuju tholos grobnice tzv. Atrejeva riznica naene po cijelom Peloponezu i srednjoj Grkoj prilazni put (dromon) kameni blokovi bez veziva nakon pokopa se sve skupa zakopa, a za kasnije ukope se djelomino otkopa dromos 36 x 6 m, kruna prostorija promjer 14,6 m, visine 13,4 m, bona odaja 8x6 m trokut iznad grede, za olakanje teine

Atrejeva riznica

Agamemnonova posmrtna maska

Mikena na strateki smjetenom brdu, kao i ostali gradovi civilizacije polovicom 13. stoljea krug A grobova ukljuen u bedeme i poinje se tretirati kao svetite te se tuje iduih 200 godina do propasti grada lavlja vrata palaa

 glavna prostorija - Megaron veliko ognjite (simbol zajednice) stupovi na trijemu nema mnogo otvora za svjetlo mikenska civilizacija se iri na Kretu i Kiklade omiljeni motiv vojska koni titovi u obliku osmice, kasnije polucilindrini dugaka koplja, bronani maevi, kaciga od veprovih zuba pri kraju segmentirani bronani oklop od prstenova bojna kola, konj nedavno pripitomljen (prvi put u Maloj Aziji u bronano doba) nepraktina, spora, slue za paradu Tirint nadvratnik nad glavnim vratima 100 tona, svaki blog 1/2 tone Pilos tablice sa zapisima

Lavlja vrata u Mikeni

PEATI - KRETA

 gema - kamen koji se stavlja u prsten peatnjak Knosos, Hagija Triada pismo na glinenim ploicama (linear A i linear B) piktogramsko ili hijeroglifsko pismo (1900 - 1600 g pr Kr) Linear A (1700 - 1400 g pr Kr) Linear B (1400 - 1300 g pr Kr) ploice od gline koja se sui na suncu sauvale se samo na mjestima gdje su bili poari (sve potjeu iz unitenja Krete) pitanje jezika Linear B iz vremena kada Mikenska civilizacija utjee na Kretu DEIFRIRANJE PISMA IDEOGRAMI pie se s lijeva na desno neki znakovi se esto ponavljaju i zapravo su brojevi silabika (slogovna) pisma svaki slog ima svoj znak Linear B Alice Kober dobila uvid u ploice no umrla nakon par godina napravila 185 000 biljeki o pismu zanemarila jezik i matematiki postavila stvari dobila 90 znakova i oznaila ih brojkama otkrila pravilnosti - koji znakovi i gdje se ponavljaju, postojanje korjena rijei i padea kontaktirao ju Michael Ventris, amater, no ona mu nije odgovorila jer je umrla nastavio popunjavati njenu matricu dokuio klju da na poetku rijei postoje znakovi koji nisu slogovi samoglasnici, posebnim znakom na poetku rijei potraio Johna Cinadvicka da mu pomogne sa deifriranjem (JC znao klasini grki) otkrili da su Kreani pisali grkim jezikom na Cipru otkriveno pismo slino Linear pismu (Ciparski linear) jezik grki, pismo vue podrijetlo iz Linear A pisma Linear A nije deifrirano vrlo malo preostalih ploica piktogrami postoje razlomci, za razliku od Linear B pisma pisanje sa lijeva na desno, kao i bastrofedo (s lijeva na desno, idui red s desna na lijevo, itd) izgleda da nije povezano sa grkim jezikom; jezik Minojske civilizacije nepoznat Phaistos disk iz Festosa

od peene gline (ne u poaru) nije kasniji od 1700 g pr Kr pismo razliito od linearnih pisama tiskan poinje sa vanjske strane, pie se u spirali 242 znaka, organizirano u 61 grupu; sve skupa 45 razliitih znakova nema brojeva neki znakovi prikazuju Filistejce i ene koje nisu u kretskoj odjei

SLOM PALAA drutvena revolucija (?) vulkanska erupcija na Terri 1500. g., keramika iz faze LM 1A unitenje palaa oko 1450. g., keramika iz faze LM1B palaa u Knososu unitena 50 g kasnije, vjerojatno Grci sa kopna unitene samo palae, ne druga mjesta vulkan na Terri bio aktivan potkraj 19. stoljea ljudi nali ostatke kua Minojska civilizacija prikazi majmuna (u plavo), pomorskih ekspedicija, bitaka vjerojatno kontakti sa Libijom i Egiptom na Terri nema nigdje tragova samih ljudi - imali vremena da pobjegnu; ak ni ivotinje nisu naene ne objanjava kako je palaa u Knososu preivjela ostale unitene u poarima 1987 na Grenlandu ispitivanja polarne kape, naen sloj pepela iz erupcije Terre erupcija 1645. g., nema veze sa unitenjem palaa no vjerojatno uinila istoni dio otoka neplodnim KRAJ MIKENSKE CIVILIZACIJE ploice (potvruju Homera) WIWAX - kralj LAVAGETAS - zapovjednik vojske HEPTAI - ljudi najblii kralju u ratu i miru PASIREU - provincijalni zapovjednik s mjesnim dunostima WANERKA TERO - zanatlije (lonari, suknari, oruari, tesari) u kasnom bronanom dobu gustoa naseljenosti Grke visoka

 u Milu u Maloj Aziji Mikenska civilizacija oko 1200. palae u Mikeni, Tirintu, Volosu unitene u poaru; dio palaa preivio (3b faza), slom politike vlasti, neka podruja naputena u 13. st. pr. Kr. utvrde se ojaavaju i pripremaju za opsadu u Pilosu se spominje koncentriranje straara na obalama mora poslije toga potpuna promjena keramikog stila, nema uniformnosti - regionalizacija, nova groblja koja postoje samo u toj kratkoj fazi (izbjeglika naselja?) kretanje stanovnika prema Kreti i Cipru civilizacija preivjela i oporavlja se iduih 100 godina submikenska keramika - protogeometrijski stil nema vie palaa, kamenoklesara, umjetnika - vlast unitena opstaje u manjim sredinama nestaju obiteljske grobnice, vraaju se pojedinani ukopi nastaju nova naselja koja nemaju kontinuitet na starim mikenskim naseljima jugozapadni Peloponez skoro potpuno naputen; palae unitene, stanovnitvo bjei oko 1050. g. se vie ne da arheoloki pratiti na Cipru se nastavlja razvoj Linear A pisma i nakon sloma palaa zadrana jaka proizvodnja unitenja na Peloponezu ga ne diraju trguje sa Bliskim Istokom i Malom Azijom posude iz urnen feuden kulture (kultura polja sa arama) na Cipru u 12. st. pr. Kr. poinje proizvodnja eljeza, sredinom 11. stoljea eljezo uglavnom zamjenjuje broncu jedan on najveih izvoznika bronce (ingoti - ploe), kasnije i eljeza eljezo se u bronanom dobu koristi kao plemeniti metal (plateno i sredstvo ukraavanja) izvozi eljezne noeve pojava eljeza u 1000. godini na Kreti, 1050. - 950. u Ateni maevi, bodei, bojne sjekire, nakit protogeometrijski stil (1050. - 950.) tehnoloki napredak grobovi razmjerno siromani, ljudi manje-vie materijalno izjednaeni, no postoji podjela poslova keramika tehnoloki naprednija od Mikenske rotirajue kolo proizvodnja eljeza Kreta takoer prima protogeometrijski stil kao i Atena; veze prije svega idu vodenim putem Atena-Kreta-Cipar osim veza sa Atenom, nema veza Krete sa ostatkom Grke, no ima veza sa Egiptom i Malom Azijom

INJENICE veliki palaki centri uniteni ivot se nastavio

unitena palaa na Parosu u sredini Kiklada nema veze sa Doranima u Mikeni skladita opljakana a palaa spaljena u Torintu posljednji sloj pokazuje vrhove strjelica - palaa oruano osvojena seoba Dorana se spominje jedino u Tukidida; spominje i bune Trojanski rat Beoani Dorani 80 g iza trojanskog rata zauzeli Peloponez sa Heraklidima Atenjani / Jonjani Italiju i Siciliju naselili Peloponeani Arhajska knjievnost ima zadatak izmisliti same Grke Beoani bili gdje i jesu najbolja teorija smatra da su Dorani bili stoari u sjevernoj Grkoj, no nema materijalnih dokaza protogeometrijski stil 1050 - 900 g pr Kr sve ima korjene u Mikenskoj civilizaciji ogromna rascjepkanost ranogeometrijska urna incineracija prevladava kao obiaj pokapanja u Ateni Atena, Lefcandi, Vranezi, Medeon (Fokida) inhumacija, individualni ukopi, cista grobovi u ostalim gradovima (ili najobinije jame) te pitosi (ogromne keramike posude) pojava obrade eljeza u kopnenoj Grkoj; bronca se koristi za nakit a plemeniti metali nestaju skoro nema istraenih naselja; sav arheoloki materijal potjee iz grobova nastaje od submikenskog stila 4 razliita stila Atenski (u Atici, na otoku Egini, otok Keos, sredinji Kikladi, otok Samos, Milet) vee se uz jonske migracije Kreta obala Tesalije, Eubeja, sjeverni Kikladi, juni i zapadni Peloponez otoci i obala Etolije Grki dijalekti zapadni u SZ i srednjoj Grkoj, najveem dijelu Peloponeza, junim egejskim otocima (Melos, Terra, Kreta), Dodekanezu eolski u Tesaliji, Beociji, na otoku Lezbu i u SZ Maloj Aziji atiko - jonski Atika, Eubeja, veina Kiklada, sredinja obala Male Azije Arkado - ciparski Arkadija i Cipar Pomfirijsko-Grki Ciparski natpis na dva pisma, Ellowoikosova posveta Demetri i Kori u Arkadiji ostaje ouvan jezik Mikenskog doba tablice iz Enhomija sline pojave (spaljivanje itd.) se vide i na irem Sredozemlju na Bliskom Istoku kretanje Aramejaca i pojava Morskih naroda

 zapisi u Asiriji pokazuju nastanak brojnih manjih zajednica i nema dominantne politike sile kao u Grkoj za razliku od Grke, administrativni sustav se uspjeva odrati nastanak Fenikije isto gradovi-drave nedostatak dominantne politike sile potie razvoj svi Feniki gradovi imaju istu kulturu sklapaju trgovake ugovore sa ostalim silama zbog sve veih asirskih poreza, Feniani osnivaju kolonije (prvo Cipar, pa Kretu) prvi spominju Grku u mranom dobu Kommos, Kreta Feniani i jonski Grci Lefkanoi, Eubija ~950. g. pr. Kr naputa se poetkom arhajskog doba graevine sa apsidom rezonantna kutija jedina naena graevina iz mranog doba 45 x 10 m iduih 200 godina nita slino u sreditu graevine 2 ukopa (mukarac - spaljen, ena - pokopana), poloeno i oruje te zlato (prvi znak ponovne pojave); sa mukarcem 4 konja; 2 imala eljezne vale u ustima postoji drutveno raslojavanje prvi prikazi kentaura na grkom tlu dipilonska amfora geometrijski stil kraj dipilona (dvostrukih vrata) stavljaju se na grobove prvi put se ponovno javlja figurativni ukras pokopi TROJANSKI CIKLUS Ciprije (Stazin i Hegezin) sa Cipra Ilijada (Homer) Etiopida (Arktin iz Mileta) Mala Ilijada (-II-) Propast Ilija (-II-) Povratak (Hagija Trezenjanin) Odiseja (Homer) Telegonija (Eugamnon iz Kirene)

Ilijada i Odiseja bili kvalitetni epovi pa se esto prepisivali i zato preivjeli Homer izvrio ujedinjavanje grke kulture i religije - prije toga Demetra u Argosu imala konjsku glavu Helena iz Arga Odisej Tindaru predloi da Helena sama odlui za koga e se udati, i svi prosci su morali potpisati meusobni vojni savez

 100 000 vojnika na 1186 brodova Ciprije zavravale opisom prvih bitaka Ilijada poinje Ahilejevom srdbom a zavrava Hektorovom lomaom

GRKA KOLONIZACIJA apoikija (grki naziv za naseobinu) "dom daleko od doma" (oikos - kua, dom; a - negacija) Ischia - Pithekousai najranija grka kolonija na Zapadu u Tirenskom zaljevu ti naseljenici kasnije osnivaju Neapolis razlozi prenapuenost trgovina potraga za sirovinama politiki razlozi nasljeivanje zemlju nasljeuje najstariji sin polisi ne postoje do kolonizacije, no svaka kolonija je polis proces 1. donoenje odluke o osnivanju kolonije 2. biranje voe kolonista (oikist; u arhajsko doba najee sinovi tirana) mora biti sposobna i pismena osoba uglavnom se ne formira dinastika vlast (izuzetak Kirena) nakon smrti se tuje kao heroj 3. voa kolonije odlazi u Apolonovo proroite u Delfima za savjet o osnivanju kolonije (pita se pitija - visoka sveenica) i da se sazna Zeusova volja pitija sjedi na tronocu iznad izvora sumpornih para naziv pitija po pitonu koji je gonio Letu, Apolonovu majku. Zeus je Letu prenio na Delos, a kad je Apolon porastao, ubio je pitona u spilji u Delfima oikist tada postaje Apolonov zamjenik i veza izmeu grada-matice (metropolisa) i naseobine; on i daje ime naseobini 4. kako je kolonizacija kriminalan in (otimanje zemlje) stvaraju se mitovi koji kolonizaciju opravdavaju 5. prije putovanja oikist prinosi rtvu i odlazi u Pritanej (gradska vijenica) tamo je koine hestia - zajedniko ognjite - odakle se uzima ar i prenosi u novu koloniju, i njime se pali nova sveta vatra 6. odlazak u luku, rtva ljevanica u more i odlazak trgovakim brodom (tek u 8. stoljeu u Korintu nastaje trirema - troveslarka; ratni brodovi takoer mogu samo uz obalu i ne mogu nositi mnogo tereta) 7. po dolasku na mjesto nove naseobine, prvo se vri podjela zemljita (hore, lat. ager); raspodjela - parcelizacija, lat. centurijacija vri se ortogonalnom podjelom (mrea sa sjecitima pod pravim kutom) grka pravokutna, rimska kvadratna glavne osi su u pravilu ceste

 parcele su imale oznaku vlasnitva lumbardska psefizma sve odluke koje se tiu javnosti su bile objavljivane javnosti, bilo u demokraciji, oligarhiji ili u tiraniji Ksenija - ritualizirani obiaj odnosa domaina i gosta (gostoprimstvo) Zeus zatitnik putnika prekriti ju je bilo svetogre pomagalo pri uspostavljanju dobrih odnosa Grka i domorodaca u kolonizaciju uglavnom idu mukarci, koji se ene domorodkinjama, no kolonija zadrava grki identitet (jezik, kultura), i neovisne su od svojih matica sve kolonije bile polisi, no metropole uglavnom nisu bile polisi polisi u Grkoj nastaju ujedinjavanjem malih naselja u vea polisi u kolonijama nastaju kolonizacijom ethne - zajednice u Grkoj koje nisu postale polisi nijedan pisani izvor arhajskog doba suvremen kolonizaciji Pindar arheologija (potvrdila neke prie, pogotovo Tukidida) daje podatke o odnosu Grka i domorodaca najranije kolonizacije vezane uz Eubejce i Egince (Eubeja i Egina) te Korint, Ahejci, Spartanci (imaju jednu jedinu - Tarant); Jonjani - Milet; Atena tek u klasinom razdoblju u Crnom Moru kolonije odravaju veze sa Grkom pomou svetita i Olimpijskih Igara ostavljali darove Crnomorske i Anatolijske kolonije na plodnim zemljitima zapadnosredozemne kolonije vezane uz vaenje metala u Alpama i panjolskoj izvori ruda Grci ratuju s Kartagom na Siciliji najvanije na Siciliji i u Junoj Italiji Pharos moli Paros za pomo kada im Rimljani rade probleme; Paros odgovara pozitivno unato 200 g bez velikog kontakta

SPARTA nalazi se na junom dijelu Peloponeza Lakonija Mesenija Kitera i Antikitera - pod spartanskom upravom Sparta nema utvrda do helenistikog doba; nikad nije bila veliko naselje Mesenska ravnica najplodnije podruje Grke ostatci palae iz Mikenske civilizacije nisu naeni Leda Helena, Klitemnestra Kastor, Poluks (Dioskuri, doslovno "boji djeaci"; zatitnici pomoraca) Helena u osnovi ensko boanstvo iz Mikenskog doba svetite Artemide Ortije nastala spajanjem 4 sela (sinoekizam): Limhan

Pitana Kinosura Mezoa kasnije nastalo 5. naselje - Amikla tamo se tuje kult Hijakinta (boga Apolona), vjerojatno iz bronanog doba ureenje graanska drava nema urbanistikog ureenja nema bedema (smatrani kukavilukom) vlast se dijeli izmeu kraljeva, savjeta, narodne skuptine i efora dva kralja vjerojatno se radilo o dva plemena (Agijadi, sa podruja Sparte, te Europontidi, s juga) odakle svi Spartanski kraljevi dolaze kraljevska vlast prelazi sa oca na najstarijeg sina koji se rodio dok je otac bio kralj jedna od dunosti kraljeva je sveenika dunost kraljevi rtvovali Apolonu prije i poslije pohoda prvenstveno zapovjednici spartanske vojske mogli su kazniti svakog Spartanca i imali 100 tjelohranitelja negdje 500. g. pr. Kr. Spartanci odluili da samo jedan kralj, kojeg odabere narod, moe voditi vojsku u rat, i mora opravdati svoje akcije imaju funkciju suca u sluajevima usvajanja djece, nasljednika prijestolja, svemu to se tie javnih cesta kraljevi imali svoje posjede, dodjeljene od drave, dobivali dvostruku porciju svega 10 dana nakon pokopa ne rade se nikakvi poslovi ako nema nikoga tko bi ga naslijedio, najblii muki roak postaje kralj, a ako je taj maloljetan, postavlja se regent gerantes - suci (30 lanova, 28 gerontesa (starijih od 60 godina) i 2 kralja; na funkciji doivotno) potvruje ih narodna skuptina pripremaju materijale koji idu pred narodnu skuptinu; sude u kriminalnim sluajevima narodna skuptina (apella) svi Spartijati sa navrenih 30 godina u poetku ih saziva kralj; kasnije efori ona prihvaa ili ne prihvaa prijedloge geronata odluuje o ratu, pitanjima vanjske politike, novom kralju 5 efora (moda po 1 iz svakog sela) u 7. stoljeu, sa sukobom kraljeva i geronata, vlast efora raste i efori i kraljevi se duni jednom mjeseno zaklinjati jedni drugima (ako kralj prekri zakon ili odluku narodne skuptine, efori ga mogu maknuti; tako i kraljevi efore) efori se biraju nema "neodluno", ili za ili protiv efori stupaju na dunost lakonskom novom godinom 2 efora prate kralja na vojne ekspedicije i paze na njegovo ponaanje mogu optuiti i izvesti kralja pred sud, a takoer i suditi na graanskim parnicama odgovorni za red i disciplinu u Sparti nose bradu, ali ne brkove Spartu vjerojatno definiralo osvajanje Mesenije u Prvom mesenskom ratu, kad su Spartanci osvojili Ithomu

 sredinom VII st. pr. Kr. Drugi mesenski rat; Aristoden se pobunio no nije uspio; Mesenjani postali Heloti Spartanci sebe nazivaju Hoioi (jednaki) zbog osvajanja Mesenije Spartanci postali vojno drutvo; Mesenjani se neprestano bunili 300 godina dok u 4. st. pr. Kr. nisu istjerali Spartance perijeci nadziru poljoprivredu, bave se zanatstvom i trgovinom Spartanske obitelji dobivaju zemlju, no sva zemlja je dravna; oni mogu dobivati prihode od nje, no ne mogu je dijeliti niti prodavati Spartanski odgoj - agoga ivot svakog Spartanskog graanina posveen sluenju dravi svo slobodno vrijeme posveeno vojnoj obuci u 5. ili 7. godini djeca se uzimaju od obitelji i odvode u vojne kole u 7. godini djeca se povjeravaju brizi dravnih asnika 3 festivala Hijakintija Gimnopedia Karneia obredi inicijacije Hijakinta slavi se 3 dana, 1. dan rtvovanje, tugovanje za Hijakintom, 2. i 3. veselje Gimnopedia gimnos - vjebanje; pedos - djeak test izdrljivosti; odravao se usred ljeta Korneida 9 dana imitacija vojnog treninga nakon obreda mladi postaje ratnik sa 18 godina dolaze u vojnu kolu; tada dobivaju pravo enidbe sa 30 g postaje punopravni graanin i tada se zapravo moe eniti kao mladii moraju proi kroz kripteiju svaki Spartanac je mogao ubiti Helota bez opravdanja Heloti su mogli biti mobilizirani, koji bi, ako bi se iskazali u bitci, bivali osloboeni i dobivali odreena graanska prava u 7. stoljeu vojska organizirana sa osnovna 3 plemena: Dimani, Hilejci, Paptilici. u suvremenim dravama osnova mobilizacije opina; u Sparti rodovi (plemena) nakon ujedinjenja Sparte osnova postaju sela oprema: rana faza prsni oklop 2 koplja dugi tit korintska kaciga kasnija faza kaciga okrugli tit 1 koplje kratki ma smanjivanje oruja oznauje blisku borbu i veu mobilnost Spartanci uvode uniformu

 grimiznu haljinu, tuniku, sandale (mogu i bosi) moraju ovrsnuti u svakom pogledu; u posljednjem ispitu mladia alju vani samo sa haljinom glavno napadako oruje Spartanaca koplje (baca se) tit titi falangu, kaciga, oklop i ma samo osobno; falange se naguravaju titovima; ako Spartanac izgubi tit kamenuju ga - bez ostale opreme se moe vratiti no bez tita ne falanga se iskosi; Spartanci jedini imaju disciplinu da zadre formaciju

PANHELENSKE IGRE Olimpijske, Pitijske, Nemejske, Istmiske (u Olimpiji, Delfima, Nemeji i Istmu) ujutro gozbe, popodne natjecanja u poetku "derneci", kasnije se proirile na cijelu Grku sve ih odravala svetita igre u Olimpiji odravane u ast pobjede Zeusa nad Titanima sveenici ujedno i suci slubeni poetak Olimpijskih igara 776. g. pr. Kr.; svegrki nain raunanja godina po Olimpijadama Hipija napisao popis pobjednika svih Olimpijskih Igara, i po njemu izraunate godine tek 688. g. pobjednik koji nije sa Peloponeza skoro potpuno sauvan spisak svih pobjednika u svim disciplinama Kroton najvie pobjednika, Atena i Milet na 2. mjestu 724. uz utrku na jedan stadij dodana utrka na dva stadija, 728. petoboj, 748. jahanje, 726. utrka na 40 stadije pobjednik dobiva krunu maslinovih granica sa svete masline pobjednika je drava do kraja ivota hranila i odjevala i openito se brinula za njega natjecanja u sportskim i glazbenim disciplinama; u Pitijskim igrama glazbena natjecanja znatno vanija od sportskih u ast pobjednika se prave statue u Pitiji sveenica dihala sumpor i vakala lovor u 7. stoljeu pr. Kr. ve vrlo razvijene; izvorno svakih 8 godina a od 582. g. svake 4 godine; u 2. godini nakon Olimpijade Nemejske igre - osniva Heraklo Nemejski stadion svake 2 godine - u 2. i 4. godini Olimpijade, kasno ljeto kao priprema za Olimpijske igre postojale i discipline van natjecanja - tranje za djeake i tranje u hoplitskoj opremi Istmijske igre u Korintu - posveene bogu Posejdonu viednevne svake 2 godine u 4. mjesecu 7 dana, kao i Pitijske igre, no 1. dan posveen oboavanju Posejdona vijenac od celera i omorike bacai koplja urezivali grafite u kamen uz panhelenske igre se vezivao pojam "svetog mira", tako da su svi mogli prisustvovati natjecanjima; no nije uvijek potovan 364. pr. Kr. Piza tijekom Olimpijskih Igara napala Eliane; Piza osvojila podruje i organizirala igre, a Elidska vojska upala tono usred igara i izbrisala popis pobjednika

 ucrtani putovi kojima glasnici idu po frkim naseljima i kolonijama te objavljuju datum igara i prijave na igre matjecatelji mogu biti iskljuivo slobodni Grci koji nisu nikada optueni za ubojstvo; "barbari" mogu gledati igre no udane ene ne mogu gledati no mogu se natjecati samo jedanput ena to prekrila; otac i mu joj bili Olimpijski pobjednci, i sin joj se natjecao; otkrili su je no potedjeli su je jer je bila iz obitelji olimpijskih pobjednika nema kategorija; ene se esto natjeu, pogotovo u kolskim utrkama Spartanka Kiniska prva enska pobjednica (u utrkama) od 6. st. Hereja, posebna enska natjecanja, nakon Olimpijskih igara nije se smjelo kasniti, osim zbog bolesti, oluje i napada pirata; krenje pravila se kanjavalo smru sportai mahom bogati ljudi koji su imali vremena za treniranje suci odmah iskljuivali one koji nisu imali ansu za pobjedu prije poetka igara daje se zakletva; sportai da su vjerno trenirali i da nee kriti pravila, suci da e biti poteni nisu bile amaterske; pobjednici dobivali nagrade bitno jedino pobjediti; sportovi izuzetno okrutni i opasni svi sportovi individualni; nema maratona ni sportova sa loptom ni paljenja vatre nekada se zbog slikarstva na vazama smatralo da su se takmiili bez odjee postojala majica bez rukava, do koljena traju do 394. g. p. Kr., kada su zabranjene; preko 1100 godina BORILAKI SPORTOVI nema podjele na kategorije smije se ubiti protivnika najmanje opasan "pankration" - najslinije UFC-u, cilj nanijeti protivniku to vie boli dok se ne preda; zabranjeno ujedanje, kopanje oiju, upanje uiju ili nosa; lomljenje kostiju, guenje i svi mogui udarci dozvoljeni sauvan "udbenik" sporta; Filostratos - opisivao koja je graa tijela najbolja za koje sportove; dao i opise borbi drugo po opasnosti hrvanje borilite ogranieno; borilo se unutar ucrtanog kruga no bez vremenskog ogranienja pobjeda sakupljanjem bodova - treba dovesti protivnika na bok, na lea da mu oba ramena dotaknu pod, zagnjuriti mu lice u pjesak ili u bilo koji poloaj gdje se ne moe pomaknuti - svaki put jedan bod, trebaju tri za pobjedu pobjeda izbacivanjem van kruga pravila nema udaranja ili amaranja dozvoljeno lomljenje kostiju, upanje oiju itd. dok god nema udaranja ako se netko ogrijei o pravilo, natuku ga tapom hrvai brijali glavu ili koristili konu kapu za potrebe hrvaa se razvio puder/praina koji se nanosio na nauljeno tijelo da se ne izgubi kontakt poput dananjih nogometaa, smatrani budalama najopasniji boks rukavice u poetku "meke", od krpe ili vune, preko toga koa kasnije "tvrde", s vrlo tvrdo tavljenom koom

 u Rimu "cesti", sa uivenim iljcima, no te po ulicama pravila svi udarci iskljuivo u glavu zabranjeno vjeanje na protivnika prekraj se kanjava mlaenjem tapom nema ringa ni rundi pobjeuje se ako se protivnik preda ili onsevjesti ako bi trajalo do zalaska sunca, stajali bi i mlatili jedan drugog u glavu TRANJE sprint - 192 m (1 stadij) dualos - 2 stadija tri se oko tapa 3 suca

KONJANIKI SPORTOVI sponzorski ugovori krune se konj i vlasnik, a ne jaha kod utrke koija, 40 koija na stazi oko 15 minuta kasnije hipodrom da se smanji smrtnost

PETOBOJ najmanje vaan hrvanje i tranje na jedan stadij i u OI skok u dalj, bacanje diska i bacanje sulice posebno u petoboju ne znamo brojanje bodova hrvanje zadnje bacao se mnogo tei disk nego danas (6-8 kg), od bronce ili od kamena svi bacali isti disk disk se izbacivao bez okretaja, samo trzajem tijela oko jedne noge nikada nije bilo zabiljeeno da je disk zavrio u publici bacanje koplja u panatenejskim igrama dijete pobjeglo majci i sulica ga probola skok u dalj odvijao se slino kao danas, no koristili su se utezi za vee ubrzanje i inerciju, a kad bi dobili visinu, utezi su se bacali prema natrag natjecanje u glazbi hereja - enska natjecanja

ATENA zatitnica grada boica Atena tovana kao Atena Enoples (oruana Atena), Atena Polias, Atena Promahos (promahos bitka), Atena Nike (Nike - pobjeda)

najvanija sveanost posveena Ateni Panatenejske igre govornitvo, jahanje, veslanje podruje polisa cijeli Atenski poluotok pripadao joj otok Salamina u ravnici, okruena planinskim lancima jako bogata vodom - rijeke Ilisos te Elidar van bedema Kerameikos, lonarska etvrt i najvanija groblja Atene Dipilon - "dvostruka vrata" Agora - trg tu se nalaze sve institucije koje slue graanima i gradu Akropola do 17. st. ostaje vjersko sredite uz Sirakuzu, najvee pomorsko sredite do Temistokla Feleronski zaljev se koristio kao pomorsko sredite poslije toga poluotok Pirej i grad na njemu - postaje dio Atene ima 3 luke: Zea, Kantoros i Numibija jedna vojna, 2 trgovake u Atici postoje i druga urbana sredita Eleusina (postaje dio Atene) Maraton Sami Phaleron tu i rudnici srebra najvei dio proizvodnje Atene vinogradi i maslinici do 6. st. o urbanoj strukturi ne znamo nita kasnije Pritanej (gradska vijenica) u Solonovo doba ima urbane karakteristike od umjetnosti se nalaze kipovi (kurosi) rtvenik 12 bogova Pizistratidi postali tirani (rije tiranin lidijskog porijekla; osoba koja je na vlast dola neustavnim putem, a ima potporu naroda) tiranija omoguila gradnju tirani su za ostanak na vlasti morali initi neto za narod Pizistrat Ateni dao sadanji oblik pokrenuo javnu gradnju hramovi vodovodi na Akropoli gradi prvi hram u dorskom stilu, no nije sauvan prvi sagradio rampu kao ulaz na Akropolu 566. organizitao Panatenejski festival stvorio Agoru, na kojoj nastaje atenska demokracija rtvenik 12 bogova miljokaz (oznaava toku odakle se sve mjeri) napravio fontanu (prvi put napravljene javne esme) zapoeo gradnju hrama Zeusu u Olimpiji 240 x 100 m, najvei u Grkoj nikad zavren fontana Enea Kronos rtvenik Apolonu Istmijskom idua faza kradnje Klisten, koji je udario temelje atenskoj demokraciji

rtvenik dvanaestorici eponima eponim - arhont koji daje ime godini u ovom sluaju daju ime filama (administrativnim jedinicama) Klisten uveo teritorijalne file, umjesto prethodnih utemeljenih na zajednikom pretku reljefi i kipovi na javnim graevinama imaju propagandnu svrhu kore skuplture boice izvorno obojane konjanike statue najvanija graevina koju je Klisten napravio Buleteriona godinu dana obnaaju dunost kraljevska stoa (stoa basileus) u njoj bazilejevi uredi ispred nje kamen zakletve, gdje se arhont zaklinje da e potovati zakone na brdu Pnyx se sastaje Eklezija (narodna skuptina) svakih 10 dana zakoni moraju proi oba vijea 479. Perzijanci zauzimaju Atenu, a Temistoklo poslije poraza kod Termopila evakuirao grad Maraton, grob poginulima (500 poginulih) ispred njega tropeum (spomen pobjedi) tropej se die na mjestu gdje je bila odluujua faza bitke nakon grko-perzijskih ratova Grci prihvatili nova boanstva, ili su ta postala popularnija Pan (od njega pojam "panika") poinju se dizati hramovi u Ateni u ast Atene Promahos hramovi posveeni Posejdonu kipovi posveeni tiranoubojicama Hipija vodio Perzijance u Atenu stvorena institucija ostrakizma ljudi glasaju za koga misle da je opasan za demokraciju prvi otac prognan ostrakizmom Periklov otac Xantip, koji se protivio Temistoklu kad Perzijanci zauzimaju Atenu, rue je; Atena je obnovljena, no Atenjani odluili ne obnavljati Akropolu (kao podsjetnik na rat) nakon rata Atenjani odluili izgraditi bedeme; koristio se materijal iz razruenih graevina bedem sluio do 3. st. n. e. Spartanci se tome odupirali sklapanje Atenskog pomorskog saveza; riznica na Delosu Atena postala brutalno imperijalistika nakon Periklove smrti Miltijadov sin Kimon postaje politiki moan sagradio akvedukt i bedeme koji povezuju Atenu i Pirej Stoa Poikile - na njoj izloeni bronani titovi zarobljeni u grko-perzijskom ratu Tholos - oko 470. g. pr. Kr., u njoj se sastaje Bara, osobito ljudi koji su izvrna vlast (50 ljudi od njih 500 svaki mjesec slui kao vlast). deuraju 24 h u 3 smjene tako da ljudi mogu donijeti primjedbe ured za mjere i utege klepsidra posebna fontana Periklo preseljava savezniku riznicu sa Delosa u Atenu ponitava zakletvu o neobnavljanju Akropole ostracizmom izbacuje politike protivnike to mu omoguuje da izgradi Partenon

 Iktin, Kalijet i Korpion raen u omjeru 4:9 Partenon - parthenos - djevica Atena u 6. stoljeu postao kranska bazilika u 16. st. postao Venecijansko skladite municije i otiao u zrak

Partenon Propileje arhitekt Mneziklo iroke koliko je Partenon dug prvi put planska gradnja hram Atene Nike Erehtion karijatide skulpture koje slue kao stupovi

Erehtejon Odeon "koncertna dvorana" za natjecanje u sviranju i pjevanju tijekom panateneskog festivala stoa Zeusa Eleuterijskog nakon bitke kod Plateje; tu titovi svih koji su poginuli borei se za Atenu tijekom Peloponeskog rata vrlo malo graeno hram posveen Asklepionu Asklepije iz Tesalije simbol zmija/e oko stupa tijekom Peloponeskog rata zbog bedema svo stanovnitvo Atike se zbilo u Atenu; Pirej, luka, iri zarazu; 2/3 ljudi pomrlo preselili mrtve sa Delosa; od tada se nitko tamo nije smio roditi ni umrijeti Spartanci nakon osvajanja Atene ne grade nita, no dozvoljavaju narodnoj skuptini da se sastaje bema, govornica, bila okrenuta prema moru, a Spartanci je okrenuli prema kopnu u 4. stoljeu u Ateni (makedonska vladavina) Likurg gradi arsenal (skladite za flotu) - suhi dok jo gradi Dionizijevo kazalite Lisikratov spomenik iz helenistike faze - Atalova stoa prvi trgovaki centar kula vjetrova (osmerokuta sa oznakama vjetrova) ATENA - POETCI u bronanom dobu niz kraljevstava u Ateni kraljevstvo kao ureenje vrlo brzo propada, iako institucija ostaje kraljevstva-drave Maraton Brauron

 Unihija - otok, kasnije nasut i postao poluotok - Pirej rano se poeli ujedinjavati - Maraton i jo tri naselja - Tetrapolis Atena najkasnije u kasnom bronanom dobu postala vano sredite; tragovi postoje od neolitika utvreni grad, ima kralja i palau kao u Mikeni nije doivjela slom potkraj ranog bronanog doba Atika se u kasnom bronanom dobu ujedinila u dravu proces razvoja drava gotov u mranom dobu; vjerojatno poeo slomom Mikenske civilizacije sinoekizam - proces ujedinjenja vie naselja u jednu politiku zajednicu; slavi se godinjim festivalom synoikia (syn - ujedinjenje, oikos - dom) kraljevska vlast vrlo brzo ograniena polimarhos - vrhovni vojni zapovjednik postala izborna arhont prvi arhont - Akast isprva doivotno no nije nasljedna kasnije ograniena na 10 godina, i poslije dostupna svim plemiima jo kasnije postaje jednogodinja bazilej - kralj religijska i sudska vlast isprva nasljedna, kasnije izborna na jednogodinje razdoblje organizacija atenske drave zasnovana na 4 jonska plemena; sva etiri uzimaju Apolona kao zatitnika i pretka pleme (fila), rod - klanske zajednice (grupe ljudi ujedinjene bilo stvarnim bilo umjetnim srodstvom) preci se oznaavaju ivotinjama pripadnici istog klana se zovu homo galaktes (homo - isto, galaktes - mlijeko), "istu majku sisali" fratrija obitelji udruene u tovanju kulta Zeusa Fratrijskoga koristi se za cenzus; svako dijete iji su roditelji graani mora biti upisano u fratriju; ako ga otac odbije upisati u fratriju, dijete je nezakonito, no ne gubi politika prava osim prava nasljedstva do 7. stoljea arhont, bazilej i polemarh dre svu vlast arhont vrhovni sudac u civilnim parnicama (kasnije mu je sudska vlast ograniena) kad mu je ime na vrhu slubenog popisa - eponim boravi u pritaneju vodi festivale tragedija i velike Dionizije "premijer" - festivali praktiki predizborne kampanje polemarh zapovjednik vojske, sudake ovlasti u parnicama za meteke (negraane) sudnica mu je bila na Epilykeinumu, na obali rijeke Ilion (?) bazilej brine se o dravnoj religiji i vodi parnice povezane sa religijom boravi u kraljevskoj stoi na Agori Areopag suenje za krvne delikte (ubojstva) za aristokratskog ureenja izvrna vlast

 eklezija narodna skuptina svi graani (punoljetni mukarci koji imaju politika prava) zakonodavci - teznateti 6 sudaca zakonodavaca koji zajedno s arhontom eponimom, bazilejem i polemarhom ine 9 Arhonata) Kilon - dravni udar, pokuaj uspostavljanja tiranije obitelj Alkemenoida imenovanje Drakona izvanrednim zakonodavcem imenovanje Solona izvanrednim zakonodavcem smatra se da odluka mora biti pravedna bez obzira na to to pie u zakonu/obiajnom pravu prvi od 9 arhonata se zove "arhont eponim" i po njemu se naziva atenska godina Kilon bio pripadnik plemstva, no elio i pomoi drutvu bio oenjen za ker Megarskog tiranina, koji mu je dao vojsku zauzeo Akropolu narod se pobunio protiv njega kad su vidjeli Megarsku vojsku; Kilon ostao zarobljen na Akropoli on pobjegao, a Atenjani vojsci obeali siguran prolazak no Megaklo, arhont, Megarsku vojsku pobio; on i njegova obitelj protjerani iz Atene zbog svega toga Atenjani imenovali Drakona zakonodavcem dobio zadatak da napravi zakone i da se zapiu sva prava i dunosti bio izvanredni zakonodavac; sve se obvezali potivati njegove zakone kazne za prekraje i delikte bile uasno stroge i kraa i ubojstvo smrtnom kaznom uveo razliku izmeu ubojstva iz nehata i predumiljaja imenovao tijelo od 51 sudca, tzv. phetae sudili u Apolonu Delfijskom, Fretu ili u luci (za ubojstva u inozemstvu) zakon o dunicima - kreditori za plaanje mogu tuiti osobu i njegovu obitelj nastupili novi problemi i ratovi borili se sa Megarom za Salaminu Solon bio junak tog rata Egina kovala novce koji ulaze u uporabu u Ateni hektomoroi - estodjelci seljaci su duni 1/6 svega davati zemljoposjednicima Solon shvaa da su plemii zahvaljujui zakonu o dunikom ropstvu mnoge ljude prodali vani trgovci se bogate i ele prava drutvene revolucije poinju od srednjeg sloja grad Atena postaje ovisna o uvozu ita Solon uveo zabranu izvoza ita iz Atike, a poticao izvoz vina i maslinova ulja Bitka za Salaminu Solon ponitio sve dugove zakonom zatraio da drava otkupi sve koji su zavrili u robstvu (u inozemstvu i dr.) ukinuo hektomoroe - dao zemlju seljacima zvao u Atenu i ljude koji nisu graani a ele pomoi Ateni te im dao graansko pravo promjenio standard novca prvo je ukinuo roenje i uveo bogatstvo kao kriterij za dravnu slubu podijelio ljude u stalee po prihodima

pentakasirenimi - 500 mjera hipeji - 300 mjera zeusiti - 200 mjera teti (mali seljaci i robovi) - ispod 200 mjera ustanovio prizivni sud (heliajla) - pravo albe na sve odluke bilo koje institucije bula vijee 400 lanova priprema sluajeva slanih na prizivni sud Solonovi zakoni prvi put zapisani (axores) citirali su se prema broju kojim su bili oznaeni zatraio da 10 godina nee mijenjati njegove zakone, kad su mu prisegnuli na to, dao ostavku zakoni dovedeni u skladu sa Ustavom da sprijee tiraniju; uveo timokraciju u sukobu Megare i Atene (drugom) oko Salamine, Sparta bila arhont i dosudila da Salamina pripadne Ateni Atena uvela da se zemlja na Salamini ne moe prodavati Pizistrat vodio osvajanje Megarske luke zalagao se za demokraciju bio populist privukao demokratske grupe stranka se nazvala Brani postojala jo stranka obale i stranka ravnica stranka obale aristrokrati, a ravnice konzervativci obalnoj stranci prihodi uglavnom dolaze od pomorske trgovine ravniari su zemljoposjednici on sam nastojao postati tiranin zatraio tjelohranitelje i pomou njih preuzeo vlast, no obalna i branska stranka ga potjerale, a zatim se same sukobile Pizistrat imao 2 odrasla sina i htio im osigurati tron Hiparh i Hipija Pizistrata su drugi put protjerali kada se htio oeniti Megarankom? zakljuio da mu treba vojska, pa uspostavio veze sa Makedonijom; Makedonci mu dali rudnike srebra u Pangeji a on skupio plaenike, te dobio podrku vladara u Tesaliji i s Eubeje (Eritreja), odakle je preko Maratonskog polja krenuo na Atenu i porazio Atensku vojsku te osvojio vlast uveo ustavnu tiraniju - zadrao stari Ustav i funkcije, no nametnuo svoje ljude, s tim da je radio i kompromise sa politikim protivnicima bio popularan u narodu istjerao politike protivnike, uzeo im imanja i podijelio ih bezemljaima smanjio porez, uveo plaanje desetine, a kad je poelo iskoritavanje rudnika, smanjio na dvadesetinu poticao irenje maslinarstva nije bilo velikih vanjskih sukoba poslao ekspedicije u Propontis (Mramorno more) na obalu Troade i zauzela utvrdu Sigej Mitilena se pobunila, a Milet pozvao Atenu, i Atena zauzela koloniju (poslao svog sina) nakon Pizistratovog sina koloniju preuzeo Miltijad i napravio kraljevstvo dao da se zapiu Ilijada i Odiseja poeo raditi velike hramove u Akropoli u njegovo vrijeme nastaje koncept tragedije

uveo kult Dionizija satirine pjesme pokrenuo veliku javnu gradnju aristokracija ne poznaje pojam javnog dobra sagradio akvedukt smatra se da su u njegovoj plaenikoj vojsci bili Skitski strijelci nakon njegove smrti nasljeuju ga sinovi bez ikakvih problema vlada Hipija a Hiparh mu pomae; sin iz prvog braka, Tesal, se ne bavi politikom i dalje vode oevu politiku i dugo nema problema Hiparh se zaljubio u Harmodija, a Harmodij je imao deka Aristogejtona, pa su Harmodij i Aristogejton odluili ubiti Hipiju i Hiparha noenje oruja oznaka slobodnog ovjeka, no Pizistrat to zabranio osim za igre na kraju ubili Hiparha kad su vidjeli da Hipija razgovara sa urotnikom jednog urotnika ubio narod, drugi osuen na smrt nakon toga Hipija postaje tiranin u negativnom smislu rijei zbog straha od atentata uvodi strahovladu i policijsku dravu aristokrati u Ateni ipak nisu imali podrku, pa su zatraili potporu od Sparte; Sparta odbila jer je sa Pizistratom imala dobre odnose kako je tada izgorjelo panhelensko svetite u Delfima, pomogli su u obnovi - skupili 1/4 novca, a ostatak sume of 300 talenata skupilo svetite Alkmenoidi (aristokrati) vodili obnovu svetita i poklonili mu proelje; od svetita traili da nagovori Spartu da ih vrati u Atenu, to je i uspjelo Hipija se zablokirao na akropoli, no kad su mu zaprijetili obitelji, kapitulirao i sa obitelji poao u Perziju Pizistratidima zabranjeno sudjelovanje u politikom ivotu Atene (Atimija) Hipija otiao u Perziju i vodi Perzijance u napadu na Atenu Atena morala ui u Peloponeski savez ostali stari problemi Klisten i Sagora vode stranke obale i ravnica Klisten radikal, Sagora konzervativac Klisten dobio potporu naroda, i naposlijetku uspio doi na vlast napravio podjelu na jedinice lokalne samouprave (dele) Klisten se odluio rijeiti fila (klanske organizacije) te interesnih skupina - stranaka (obala ravnica - brani) koje oformljuju file napravio umjetnu teritorijalnu podjelu cijelu Atenu podijelio na 3 zone i 2 posebna podruja zone: Grad Primorje Unutranjost podruja: Orop Salamina htio razbiti interesne skupine kako bi maknuo aristokraciju sa vlasti uveo koncept dema (opina) na koje je podijeljeno cijelo podruje Atike zadrao file, no poveao broj na 10; svaka dobila ime po heroju svaka se sastoji od jednog podruja iz grada, unutranjosti i obale 1 teritorij 10 tritija, po 1 tritija iz teritorija svake file fratrija

 na elu deme demarh, pripadnost demi ostaje cijeli ivot demama sprijeio neravnopravnost glasova - svaka od 3 ima jednak broj stanovnika zadrao arhonte, skuptine itd., no arhontima oduzeo vlast; zadrao i bule (vijee 400) no uveo 500; svaka fila daje 50 ljudi (pritone) vijee 10 stratega, iz svake file po 1 doivotna funkcija narodna skuptina (eklezija) dobiva zakonodavnu vlast 36 dana (od 360 u godini) vlada vijee pritona uveo instituciju ostracizma koja je ostala 100 godina jednom godinje bi prognali odraslu osobu na 10 godina, no imovina im nije bila oduzimana

TEBANSKA HEGEMONIJA mit o Kadmu Zeus oteo Kadmovu ki, a trojica brae je ila traiti; Kadmo naposlijetku krenuo u proroite u Delfima koje mu je reklo da osnuje grad gdje legne konj; tamo je ubio zmiju koja mu je pobila prijatelje, i od zmijinih/zmajevih zubi zasadio ratnike od kojih je 5 preivjelo meusobno klanje i pomoglo mu osnovati grad Laj nije smio imati djecu jer su ga djeca imala ubiti pa je Edipa izloio, no pastir ga odnio kralju Korinta; on tamo odrastao i vratio se u Tebu, nadmudrio sfingu i oenio se majkom Tebanski ciklus Sedmorica protiv Tebe Epigonija 7 grupa napadaa i 7 branitelja, svi se meusobno pobili Teba u Beotiji Beotija poljoprivredna, ravniarska zemlja Teba i Orhomej najvee ravnice i najvei gradovi; no nikad nije dolo do centralizacije drave zbog mnogo malih sredita ima linear-B pismo, keramiku i ploice - vue povijest iz kasnog bronanog doba u arhajsko i klasino doba Teba konzervativna

FEDERALNO POLITIKO UREENJE BEOTIJE savezna uprava Federalno vijee od 660 lanova - podijeljeno na 4 podvijea od 165 1 vijee predsjeda i vri pripremu poslova za ostala 3 federalni vijenici se zovu beotarsi federaciju ini 11 oblasti ili regija - svaka oblast daje 11 beotarha - 6 vijenika za savezno vijee, 1000 vojnika i 100 konjanika na elu sa beotarhom upravno sredite je Teba Mjesna uprava svaki polis ima 4 vijea; lanstvo u njima je odreeno imovinskim cenzusom (oligarhija); zadrava autonomiju

u bitci kod Termopila Tebanci i Tespijci ostaju sa Spartancima (Tespijci jer su im Perzijanci pobili obitelji; Tebanci unato tome to je oligarhija u Tebi pristala uz Perzijance) Tebi je bilo oduzeto predsjedanje Beotskim savezom; Spartanci razmiljali da joj oduzmu lanstvo u Delfijskoj amfektomiji, no Atena se usprotivila druga faza Peloponeskog rata se uglavnom odvija u Beotiji Bitka kod Delija Atena izgubila veinu kopnene vojske prva prava hoplitska bitka na otvorenom polju u Peloponeskom ratu Atena pokuala zauzeti luku Siphu 1 vojska na sjeverozapadu, 2. na sjeveru (obe trebale biti iskrcane u Siphi), a 3. sasvim na istoku koordinacija nemogua, luka se nije predala 3. vojska se utvrdila u svetitu (napravila svetogre); Hipokrat, voa, poslao laku vjeadiju nazad, i zapovijedao redovima, daleko od glavnine svoje vojske Hoplitske standardne formacije 12 redova irine i 8-12 dubine prva 3 reda dre koplje, ostali ih guraju oklop titi prsa i trbuh, suknja bedra tit osnova falange; dri se u lijevoj ruci falanga se ukosi jer pjeaci skroz desno imaju slabiju zatitu na desno krilo se stave najhrabriji i najiskusniji Atenjana bilo 7 000, Tebanaca 18 000 Tebanci bili na desnom krilu, posebno Sveti odred na lijevom krilu saveznici na desnom krilu Tebanci imali 25 redova; Atenjani 8 po cijeloj falangi Atensko desno krilo pobilo Tespijce, no Tebanci odgurali Atensko lijevo krilo stvari bile izjednaene dok Tebanci nisu poslali konjicu u okruenje; Atenjani pobjegli sa 1000 mrtvih; Tebanci krenuli u gonjenje - prvi put u povijesti; nisu ni dali Atenjanima tijela mrtvih (takoer presedan) 379./8. g pr Kr obnovljen federalno-demokratski sustav Korintski rat protiv Sparte (Atena, Teba itd. protiv Sparte) Beoani nisu htjeli da svaki grad zasebno ugovara mir sa svakim drugim to je Perzija odredila Pelopida otjerao Spartance

na elu Tebe arhont, 7 beotarha i narodna skuptina vojsku vode i obuavaju Pelopida i Epaminonda u Beotiji uveden demokratski sustav Sparta odluila napasti Tebu, koju su predvodili demokrati Spartance vodi Kleombrocije, Beoane Epaminonda Epaminonda lijevo krilo s 12 poveao na 50 redova, na elu Sveti bataljun; Spartanci standardnu poziciju - Epaminonda prvi put napao neprijatelja gdje je najjai poginulo 1000 Spartanaca; od toga 400 Spartijata, to je Spartu unitilo prvi krenuli na lijevom krilu, uatim postupno i ostali bitka potaknula demkoratske revolucije u Grkoj ak i Arkaani pokuali uspostaviti demokraciju, i pozvali prvo Atenu, koja je odbila pomoi, a zatim Tebu - Epaminonda im pomogao organizirati savez Spartanci napali Tebance i Arkaane; Tebanci osvojili Meseju te oslobodili sve helote te uspostavili grad Mesenu Teba postala zatitnik demokracije na Sjeveru politiku vodi Pelopida Atena se u meuvremenu uspjela rjeiti Spartanske hegemonije i zanima ju Makedonija rudnici zlata i srebra te drvena graa potpisali sporazum s Makedonskim kraljem i Tesalcima; u Tesaliji se javljaju tirani Tesalci ele odrati status quo izmeu Atene, Sparte, Tebe i Makedonije; Teba s Makedonijom potpisuje ugovore Euridika iz Makedonije doputa Atenjanima koritenje rudnika ako im Atena pomogne oko prijestolja Filip II zavrio u Tebi kao taoc uskoro se Arkaani sukobili s Elianima, koji su bili Spartanski saveznici, oko Olimpije; Eliani, Spartanci i Mantinejci proglasili rat Arkaanima, koji pozivaju Tebance. Atena se prikljuila Sparti (bitka kod Mantineje, Epaminonda smrtno ranjen, no Tebanci pobijedili; on imenovao zamjenike, koji su poginuli, i Epaminonda zatraio primirje) Epaminondinom smru Teba se raspala Tebanska sveta eta 150 homoseksualnih parova Epaminondu ubio Ksenofontov sin