efik Kurdi

VELIKANI HADISKIH ZNANOSTI

Zenica, 2003. godine

UMJESTO PREDGOVORA
Hvala Allahu, d., koji je poslao Muhammeda, s.a.v.s, kao upuivaa ljudima, izabravi mu ashabe kao skupinu koja e pomno pratiti i krajnje pouzdano prenijeti njegov hadis na generacije koje dolaze poslije njih. Od Allahove milosti je da je u svakoj generaciji bilo onih koji e se brinuti za sunnet Muhammeda, s.a.v.s, pamtei ga, piui u razne hadiske zbirke i time ga tititi od podvala onih koji su eljeli da naude tom drugom, nezaobilaznom erijatskom izvoru. Knjiga dr. efika Kurdia "Velikani hadiske znanosti", koju imate pred sobom je, bez sumnje, prva ovakve vrste na naem jeziku, u kojoj nas autor upoznaje sa biografijom najeminentnijih strunjaka u toj oblasti, otkrivajui time keramete i ostale vrline intelektualne nadarenosti, pregalatva i samoportvovanja, kojima je Allah obdario ovu skupinu, da bi mogla emanet hadisa prenijeti i sauvati sve do dananjeg dana. U ovom djelu govori se o dvadesetak uenjaka, o njihovom ivotu, najpoznatijim uiteljima i uenicima, njihovim djelima u hadiskoj i drugim oblastima, vrstama i klasifikaciji hadisa koje su uvrstili u svoje zbirke. Sve navedeno dr. Kurdi je neumorno potkrijepio pouzdanom i vrlo opsenom literaturom koju je tokom pisanja rada koristio i konsultovao, pa time ova knjiga s pravom dobiva svoje mjesto u hadiskoj literaturi i postaje nezaobilazan udbenik, kako uenicima medresa, studentima akademija i fakulteta, tako i svima koji ele da se bave ovom tematikom.

Uenjaci koje je dr. Kurdi uvrstio u svoju knjigu seu ak do vremena tri najodabranije generacije koje je Poslanik, s.a.v.s, pohvalio, kao to su generacije Ebu Hanife

(80-150. po H), i tako

prolazei kroz naredna vremenska i teritorijalna podruja stie do Bosne i zavrava knjigu s naim, bez sumnje, najpoznatijim uenjakom u hadisu rahmetli Mhmedom-ef. Handiem. Iitavanje toga biografija tih uenjaka se daje nam povoda da

razmislimo o sebi i svom odnosu prema onome to znamo i ta od primjenjujemo. Kod njih nazire iskrenost nijjeta, skromnost, bjeanje od poloaja i funkcija, te, nadasve, bereket koji im je Allah, d., dao u vremenu i njihovom radu. Jedan od ashaba, r.a, kae: "Povodite se i ugledajte se na one koji su ve umrli, jer za ive nismo sigurni da nee pasti u iskuenje." Izmeu ostalih, spomenut je i primjer Ebu Hanife koji je vie teio ahiretu nego dunjaluku i time jasno potvrdio da je na najbolji nain definirao i jedan i drugi svijet. Nije, onda, udno to je s lahkoom odbijao dunjaluke funkcije i poloaje. Naime, ni po koju cijenu nije ih htio prihvatiti, shvatajui njihovu zavodljivost i iskuenje pred kojim se moe podlei i izgubiti vjenost. Kada je Malik - imam Medine - pisao svoj im je odgovorio: Malikov

Muveta' neki su ga

odvraali od toga, govorei da ima dosta drugih i slinih knjiga. On

Ono !to se radi u ime Allaha - to e ostatt1 I, uistinu, Muveta' je ostao, a od mpogih drugih knjiga nema ni traga.

Tu je skromni i rjeiti afija kojem je bio cilj doi do istine, pa je tako i rekao:

Nikad ni sa kim nisam raspravlJao a da nisam poelio da istina iae na njegova usta.
Primjer portvovanosti imama Nevevija moe posluiti kao

uzor dananjim studentima. Imam Nevevi za sebe kae da u jednoj koli gotovo dvije godine nije legao u postelju, niti se najeo, ve je vrijeme provodio u uenju i saznavanju. Prefinjena bogobojaznost nije mu dozvoljavala da jede ak ni voe koje su mu nudili stanovnici Damaska, plaei se da nije otrgnuto iz vakufskog vonjaka. Koliko ljudi danas vodi rauna o onome to jede, je li to od halala ili harama?!

I pored svega toga, Imam Nevevi je za svoga kratkoga ivota, svega

45 godina, napisao toliko djela da se kae da ono to je ostalo

iz olovaka oje je iljio radi pisanja bilo dovoljno da podgrije se voda za njegovo gasuljenje kada je umro. Tu je i upornost Ibnu Hadera koji je znao po dvadesetak godina imati u glavi nekoga prenosioca, sve dok ga ne bi naao u knjigama i ocijenio dotini hadis. I, na kraju, Mehmed Handi koji je bio pretea hadiskoj nauci u naim krajevima sa svojom nezamjenjivom knjigom "Uvod u tefsirsku i hadisku nauku." Mnogo je i drugih primjera koje moete nai u ovoj knjizi za koju se nadam da e naii na prijem kod italaca i da e njen sadraj biti podstrek svima nama kako se treba meusobno potovati i uvaavati. Molim Allaha, d., da nagradi autora najljepom nagradom, a sve nas da pomogne u slijeenju sunneta, a na drugom svijetu da nas poasti da se u Dennetu druimo s ovom odabranom skupinom. "Oni koji poslije njih dolaze govore: "Gospodaru na, oprosti nama i brai naoj koja su nas u vjeri pretekla i ne dopusti da u srcima naim bude imalo zlobe prema vjernicima; Gospodaru na, Ti si, zaista, dobar i milostiv."

(Hair,

1 O)

Biha,

3.3.2003.
Doc. dr. Fuad Sedi

UVODNA RIJE
Hadis je drugi izvor erijatskog prava. Islam se bez njega u svojoj punini ne bi mogao ispravno razumjeti, a pogotovo se ne bi mogao primjeniti. On je u odnosu na Kur'an, ono to je tijelo u odnosu na duu ili no u odnosu na dan. Meusobno se isprepliu. Odvojiti hadis od Kur'ana znai, naprosto, odvojiti tijelo od due i organizam uiniti beivotnim. Znajui za takav odnos meusobne isprepletenosti i snanog proimanja ova dva temeljna izvora erijatskog prava, neprijatelji islama su od najranijih vremena pokuavali ubaciti klicu sumnje u jedan od ova dva izvora, angairajui se da disharmoniraju ovu idealnu sintezu sainjenu praksom Poslanika islama, Muhammeda, s.a.v.s, a nadziranu i svjetova! Budui da su pokuaji devalviranja Allahove rijei ostali bez rezultata - jer je nemogue univerzalnu rije ugroziti, poto ju je Gospodar odvojiti Univerzuma tijelo od a zagarantirao uvati i sauvati od bilo due to i znai: islamsku mrtvom, misao statinom uc1n1t1 i bez kakvog falsifikata - onda se pribjeglo, za njih lakem metodu: jednodimenzionalnom, pomno uvanu sveznanjem Gospodara

dinamine, progresivne i ivotne stvarnosti. To, ustvari, znai odvojiti je od njene prirode i pretvoriti u teoriju koja bi se samo izuavala i postala jedna od brojnih teorija koje su ve nastale na nesavrenim racionalnim i intelektualnim ljudskim promiljanjima! Logika onih koji nisu skloni islamu je, da ukoliko se ne moe totalno unititi, onda se bar moe falsificirati njegova priroda i narav. Na taj nain, ogledalo ljudske svijesti se moe itekako poremetiti i u njemu dobiti lik koji ne lii na samoga sebe. 9

Obzirom da je uvanje Kur'ana zagarantirano Allahovom objavom, onda se, to je sasvim razumljivo, prilo falsificiranju hadisa i pokuaju ubacivanja brojnih sumnji u nJegovu autentinost. Otuda se apokrifnost hadisa pojavila veoma rano. To je i bio temeljni razlog to je islamski Ummet iznjedrio, do tada, nepoznati metod uvanja istine kroz sened/lanac prenosilaca. I upravo taj sened/lanac prenosilaca hadisa je specifikum koji distancira Ummet Muhammeda, s.a.v.s, od drugih naroda. Samo u islamu se ovom metodologijom moe od naih dana autentinim putem stii do samoga Poslanika, s.a.v.s, njegove rijei i djela. Ovu mogunost nemaju drugi narodi. Tako, npr, ni krani ni idovi ne mogu vam donijeti autentian lanac prenosilaca koji bi ih doveo do Musaa ili Isaa, a.s. Zbog toga i nema, niti moe biti autentine rijei bilo koje religije danas u svijetu. To je privilegija samo Ummeta Muhammeda, s.a.v.s! Naravno, isti sluaj bi se desio i sa ovim Um metom, da Allah Uzvieni nije nadahnuo prvu generaciju muslimana, da od prvih dana povedu vanrednu brigu o ovom nezaobilaznom izvoru njihove vjere. Tako Muhammed b. Sirin, poznati uenjak iz generacije tabi'ina, jasno potcrtava:

Hadis je vjera, pa dobro provjerite od

koga vaJu tjeru utfmatef1

Sline predaje, pored Ibn Sirina, biljee se i od 'Ali b. ehi Taliba, Ehu Hurejre, u'be b. el-Haddada, Zaide b. Kudame, Malika b. Enesa, Ahmeda b. Hanbela i dr. 2 Abdullah b. el-Mubarek je lanac prenosilaca definira o ovako:

Senedje dio vjere. Da nije seneda onda bi rekao ko bi htio, !to bi htio/3

Ovu predaju biljei Muslim u Sahihu: EI-Mukaddima, 5 -Babu bejani enne1-isnade mine-d-dini. 2 Provjeri: Ibn ebi Hatim, EI-Derhu ve-t-ta 'dil, 2/15-16; Er-Ramehurmuzi, EI-Muhaddisu-1-fasilu bejne-r-ravi ve-l-va 'i, str. 145-146, El-Hatib, EI Kifajefi 'ilmi-r-rivaje, str. 121-122; Ibn Abdu-1-Berr, Et-Temhidu /imafi-1Muvetta' mine-l-me 'ani ve-1-esanid, 1145-47; Ibn Hibban, EI-Medruhine mine-1-muhaddisine ve-d-du'afai ve-l-metru/dn, str. 1121-23 i Ibn 'Adijj, EI Kjamilufi du 'afai-r-ridal, l/155-156. 3 Ovu predaju biljei Muslim u Sahihu: EI-Mukaddima, 5-Babu bejani enne1-isnade mine-d-dini. lO

Prim jer onoga koji izuava vjeru bez senedaje kao prim jer onoga koji se penje na krov bez lJestvi/ stepenicaJ4
Zanimljiva je konstatacija o ovome imama afije. On kae:

Ibn el-Mubarek je, takoe, rekao:

Prim jer onoga koji traffj hadis bez seneda je kao prim jer osobe koja nou sakuplJa droa ne znajui da se u tom naramku nalaif zmf ja/5
I upravo na temeljima takve svijesti izgradie se kriteriji koji nee dopustiti infiltriranj e bilo kakve nesigurnosti, sumnje ili falsifikata u hadis i hadisku znanost. Ako analiziramo odnos prvih generacija muslimana ustanoviemo da su svojom eljom za saznavanjem hadisa ili njihovim provjeravanjem jasno dali do znanja da su do kraja bili svjesni vrijednosti ovog izvora. Tako je poznati ashab Dabir b. Abdullah, r.a, saznavi da je Abdullah b. Unejs el-Ensari, r.a, uo jednu predaju, koju on nije uo od Poslanika, s.a.v.s, mjesec dana iz Medine putovao do ama, gdje je tada boravio Abdullah, r. a, kako bi direktno uo taj hadis. 6 Ehu Ejjub el-Ensari, r.a, je saznao da je, pored njega, jedino 'Ukbe b. 'Amir, r.a, uo jedan hadis od Vjerovjesnika, s.a.v.s, pa se pobojao da ne bio umro on ili 'Ukbe, a predaja ostala neprovjerena, pa se zaputio iz Medine do Egipta, gdje je tada boravio 'Ukbe i, putujui mjesec dana uarenom pustinjom, stigao do njega, provjerio hadis i vratio se istoga momenta u Medinu! 7 Doista, divan primjer ljubavi spram Allahovog Poslanika, s.a.v.s, 1 '
l 'lama. 1s drugog tzvora .

Da bi bili sigurni u autentinost hadisa Allahovog Poslanika, s.a.v.s, Ehu Bekr i Omer, r.a, su traili kod prihvatanja predaja da se dovedu svjedoci;8 Osman, r.a, je ono to bi vidio od Poslanika, s.a.v.s, praktino izveo pred ostalim ashabima, a onda traio od

4 El-Hatib, El-Kif ajefi 'ilmi-r-rivaje, str. 393. 5 Ez-Zerkani, Serhu-1-mevahi-/-/edunijje, 5/393. 6 O ovom zanimljivom podatku opirnije: El-Hatib el-Bagdadi, Er-Rih/etufi ta/ebi-1-hadisi, str. l 09- 1 1 7. 7 Isti izvor, str. 1 20. 8 Provjeri: Hakim, Ma 'rif etu 'u/umi-1-hadisi, str. 15; El-Hatib, El-Kif aje fi 'i/mi-r-rivaje, str. 26 i Ez-Zehebi, Tezkiretu-1-hu.ffaz, 1 13.

ll

njih da potvrde jesu li i oni tako vidjeli da on ini, 9 a 'Ali b. ehi Talih, r.a, je traio od svakog prenosica da se zakune da je, doista, dotinu predaju uo izravno od Vjerovjesnika, s.a.v.s! lO Sva je srea pa je islamski Ummet imao u svakoj generaciji sjajne velikane koji su nastavili graditi svjede staze koje su trasirale prve generacije muslimana. Na alost, ni prostor, ni vrijeme a ni moje skromne mogunosti ne dozvoljavaju da ih sve obradim i navedem u ovoj knjizi. Meutim, dovoljan e biti i ovaj broj da se vidi, na temelju njihovog ivota i rada, sa kakvim elanom, samoprijegorom i entuzijazmom su predano radili na ouvanju, zatiti i afirmiranju drugog izvora islama. S pravom ih Jezid b. Zurej' naziva vitezovima i junacima. On kae:

Svaka tjera ima svoje vitezove/ junake, a vitezovi/ junaci ove '!fere su prenosioci hadisa/11
Ehu Hanife, Malik, afija, Ahmed b: Hanbel, Buhari, Muslim,

Tirmizi, Ehu Davud, Nesai i drugi, samo su predstavnici velikog broja islamskih velikana, koji su svojom predanou ovoj znanosti, uspostavili tako precizne kriterije koji e onemoguiti svaki pokuaj ubacivanja falsifikata u ovu znanost, a da isti ne budu otkriveni. Njihovo vanredno poznavanje prenosilaca hadisa, kritiki osvrt spram svakog od njih, poznavanje teksta hadis a i skrivenih mahana u njemu, uinili su da danas tano razlikujemo predaju koja see do samoga Poslanika, s.a.v.s, od one koja je poturena i patvorena. Svaki od njih je od svoje rane mladosti putovao od mjesta do mjesta, sluajui brojne uitelje i apsor birajui znanje, koje e kasnije prenijeti na generacije koje dolaze. Tako se, npr. navodi

9 Ovu Osmanovu, r.a, praksu provjeri u autentinoj predaji kod Ahmeda u Musnedu, 1157. Dr. Muhammed 'Udad el-Hatib pogreno navodi podatak da to Ahmed ini u Musnedu u prvom tomu na 372. strani. (Vidi: Es Sunnetu kable-t-tedvini, str. 1 1 6). Istu greku ini i u svom drugom djelu: Usulu-1-hadis, str. 98, to eksplicite ukazuje da je ovaj podatak preuzeo iz nekog drugog izvora, ne konsultirajui direktno Ahmedov Musned. 10 Vidi o ovom postupku: Ebu Davud, Sunen: Kitabu-s-salat, Babufi-1istigfar, hadis br. 152 1 ; Tirmizi, Sunen: Kitabu-s-salat, 182 -Babu ma daefi-s-salati 'inde-t-tevbeti, hadis br. 406, Ibn Made: Sunen: 5 Kitabu ikameti-s-sa/at, 1 93 -Babu ma dae fi enne-s-salate keffaretun, hadis br. 1 395 i Ahmed, Musned, Yl. 11 Uporedi: dr. 'Asim b. Abdullah el-Karjuti, El-Isnadu mine-d-dini, str. 22.
-

12

fascinantan podatak, da je imam Ebu Hanife, putujui u potrazi za hadisom i dr. islamskim disciplinama sluao oko

4.000 uitelja!!! 12

Znaajno je naglasiti da je i na a domovina iznjedrila znaajan broj uenjaka u ovoj oblasti. Iako se nauno -istraivaki napor Bonjaka na podruju hadisa ini neznatnim dijelom u ukupnom nauno-teorijskom iskustvu muslimanskog svijeta uope, on, ipak, pretstavlja, znaajan doprinos tom Handievo djelo iskustvu. Ako analiziramo

EI-Devheru-1-esna ft teradmi 'ulemai ve fu'arai-1Bosna u kojem on navodi biografije 220 bonjakih uenjaka koji su
iza sebe ostavili djela na arapskom, turskom i perzijskom jeziku, za hadis i iza sebe ostavio djela iz ove discipline. Ako se uzme u obzir postojanje respektabilnog broja hadiskih kola u naim krajevima, poput onih u Livnu, Pruscu, Mostaru, Sarajevu, Nevesinju i Banjaluci, nesumnjivo se dolazi do konstatacije do koje je doao i Evlija elebija, zakljuivi da je i u Bosni postojao, kao i u svim muslimanskim zemljama, veliki broj hadiskih institucija, zvanih doi emo do fascinantnih podataka. Dobar broj njih se zanimao

Daru-1-hadis, tekst pojedinih hadiskih zbirki. 13

drugi izvor za islama, drugim zauzeli

u kojima se itao i tumaio

Iako Tajib Oki smatra da su Bonjaci, kada je u pitanju ovaj najskromnije mjesto, ipak se iz navedenog moe doi do zakljuka, da ni Bonjaci nisu puno zaostajati dijelovima islamskog svijeta. Bonjaki muhaddisi Muhammed el-Bosnevi (umro

Muhteim

(1598.), (1635.), (1640.),

Muhammed b. Musa el-Bosnevi es-Saraji, zvani Allamek Dervi

'Ali b. Mustafa el-Bosnevi el-Hanefi el-Halveti

1572.

god.), Ahmed Vali

Osman b. Ibrahim el-Bosnevi, Abdullah b. Muhammed aban-zade

el-Bosnevi,

Ahmed

el-Mostari

stoljee), Mustafa Pruak

(1755.)

i drugi iz osmanskog perioda i

(17-18.

12 Vidi ovaj zanimljiv podatak: dr. Muhammed e- Sek'a, El-Imam el-A 'zam Ebu Hanif e en-Nu 'man, str. 4 1 ; Shibli Nu'mani, Abu Hanif a- ivot i djelo, str. 44 i Sefik Kurdi, Ebu Hanif e i namaz u hanefljskom mezhebu, 1 3 Vidi: Evlija elebija, Putopis, str. 1 09, 1 33 i 4 1 2. Takoe, pogledaj: dr. Omer Nakievi, Uvod u hadiske znanosti, str. 67 i Sefik Kurdi, El- 'Inaje bi-1-hadisifi-l-Bosna munzu fethiha ila evahiri-1-karni-1- 'irin, doktorska

str. 27.

disertacija odbranjena na univerzitetu Ez-Zejtuna u Tunisu, 1 997. god., str. 233-238.

13

Muhammed Tufo, Tajjib Oki i Mehmed Handi iz novijeg perioda, na najbolji nain demantiraju miljenje Tajiba Okia. Zbog ogranienosti prostora tretirao sam u ovoj knjizi samo dvojicu bonj akih muhaddisa i to Mustafu Pruaka, kao predstavnika naih hadiskih strunjaka iz osmanskog perioda i Mehmeda Handia, kao predstavnika postosmanskog perioda. Nadam se da e se uskoro neko od naih intelektualaca vie pozabaviti ovom graom i da e vie svjetla baciti na doprinos bonjakih uenjaka ovom nezaobilaznom izvoru erijatskog prava.

U Zenici, 3.3. 2003. god. Doc. dr. efik Kurdi

14

EBUHANIFE
80./699.-150./767.
Ehu Hanife bio je islamski genije. Superiorna inteligencija, suptilna pobonost i poslovina strpljivost svrstavaju ga u najvee umove koje je iznjedrila islamska povijest. Ljubav prema znanju, napose rjeavanju erijatskopravnih enigmi, uinie ga nezaobilaznim izvorom u islamskim naunim krugovima i s pravom e biti prozvan El-Imamu-1a'zam/najvei imam. Ehu Hanifin doprinos hadiskoj znanosti bio je veoma znaajan. Meutim, u islamskoj literaturi nalazimo na kontradiktorne stavove kada je u pitanju njegov doprinos ovoj znaajnoj islamskoj disciplini.

Kufi.1 4 Izuzetno je postao poznat po nadimku Ebu Hanife. Tako e je prozvan El-Imamu-1-A'zam/Najvei imam, 15 ili kako ga El Kettani naziva Imamu-1-eimme/Imam. imama,16 hafiz Ez-Zehebi nazvao .ga je Fekihu-1-milleti/Pravnik vjere, 17 a ejh El-Kasimi Fekihu-1-ummeti/Pravnik ummeta.1B

Puno ime mu je Nu'man b. Sabit b. Zuta b. Mah et-Tejmi el

Roenje i porijeklo
Ehu Hanife roen je 80. god. po Hidri.19 To je, naime, godina roenja koju spominju gotovo svi autori koji su pisali o ovom islamskom geniju. Dodue, u nekim djelima se kao mogua navodi 61. god. po Hidri,20 63. god.21 a u nekim, opet, 70. god. po Hidri. 22 Meutim, gotovo svi preferiraju 80. god. kao godinu njegovog roenja. Roen je u Kufi, u dananjem Iraku. Bio je perzijskog porijekla. Historiari navo de da je Ehu Hanifin djed prihvatio islam. Njegov unuk Isma'il tvrdi da je Ehu Hanifin otac Sabit otiao Aliji, r.a, dok je jo bio dijete, pa je, tom prilikom, Alija, r.a,

14

Usporedi: E1-Buhari, Et-Tarihu-1-kebir, 8/81, Et-Tarihu-s-sagir, 2/43; Ibn

Ehi Hatim, El-Derhu ve-t-t'adilu, 8/449; Hatib e1-Bagdadi, Tarihu Bagdad, 13/323; Ibn Hallikan, Vefejatu-1-a 'jan, 5/415; Ez-Zehebi, Tezldretu-1-huffaz, 1/168 i Mizanu-1-I'tida/, 41265, Tagri Bardi, En Nudumu-z-zahire, 2/12 i lbnu-1-Imad, Sezeratu-z-zeheb, 11221. 15 Vidi knj igu: dr. Mustafa e-Sek'a, El-Imam El-A 'zam Ebu Hanife EnNu 'man. (Daru-1-kitabi-1-lubnani, Bej rut, 1983. god.). 16 Er-Risa/e el-mustatrefe, str. 16. 17 Sijeru e'alami-n-nubela ', 6/390. 18 El-Fadlu-1-mubin, str. 248. 19 Vidi: Tarihu Bagdad, 13/330; Ib n Kesir, El-Bidaje ve-n-nihaje, 10/116 i E z-Zehebi, Sijeru e'alami-n-nubela', 6/391. 20 Usporedi: E1-Kasimi, El-Fad/u-1-mubin, str. 248; Ehu Zehre, Ebu Hanife hajatuhu ve asruhu ve arauhu vefikhuhu, str. 14; Ehu Gudde u knj izi: Muhammed en-Nu 'mani, Mekane/u-l-Imam Ebi Hanifetefi-1-hadisi, str.
21

143. Vidi: dr. Mustafa Es-Siba'i, Es-Sunnetu str. 401. Isti izvor, str. 401.

ve mekanetuhafi-t-teri'I-1-is/ami,

22

17

'l

fe

molio Allaha, d., za bereket njemu i njegovom potomstvu. Pa se nada Isma'il da se dova Alije, r.a, usliala! 23 Inae, postoje razliita miljenja o porijeklu Ehu Hanifinog oca Sabita. Neki smatraju da je porijeklom iz Nesaa, odakle je imam En-Nesai, drugi iz Tirmiza, odakle je imam Et -Tirmizi, a trei tvrde da je iz Enbara. 24

Obrazovanje i uitelji
Ehu Hanife ivi u veoma bremenitom vremenu, punom politikih i drugih nesuglasica. ivio je u vremenu halife Abdul Melika, kada je u Iraku namjesnik bio Haddad b. Jusuf, poznat po represijama. Meutim, dolaskom pravednog vladara Omera b. Abdulaziza situacija se uveliko mijenja, pa se takvom promjenom uveliko otvaraju vrata svestranijem obrazovanju ovog nadarenog mladia. Kufa, mjesto u kome je roen ovaj velikan, postala je u vrijeme Ehu Hanife jedan od najveih i najpoznatijih islamskih naunih centara. Ako se zna da je grad utemeljen tek 17. god. po Hidri onda se, doista, zadivljujue doima da je grad za samo stotinjak godina postojanja postao jedan od najjaih islamskih centara toga vremena. Kako i ne bi kada se biljei da je samo u ovom gradu stanovalo i boravilo oko 1.500 ashaba. ak su dvadeset etverica uesnika Bedra posjetila Kufu a neki su je uzeli za mjesto stanovanja. Za vrijeme hilafeta Alije, r.a, ovaj grad postao je prijestonica islamske drave. 25 Biljei se da u Kufi praktino nije bilo ni jednog muhaddisa od koga Ehu Hanife nije biljeio hadis. Od njegovih uitelja, samo iz oblasti hadisa, koje je sluao u rodnoj Kufi, Ebu -1-Mehasin e afi'i, spominje devedeset tri. Spomenimo samo neke: E -a'bi, Amr b. Murre, Mensur b. Ma'mer, El-A'me, Alkame i dr.26 Samo E-a'bi, koji je i prvi probudio Ehu Hanifin interes za izuavanje

24 Isti izvor,

1 3/326. 1 3/325. 25 Vidi: dr. M. Es-Siba'i, cit. izvor, str. 4 1 6 i Shibli Nu'mani, Abu Hanifa ivot i djelo, str. 30-32. 26 Vidi ire: Shibli Nu'mani, cit. djelo, str. 32.
18

23 Tarihu Bagdad,

hadiskih disciplina, sreo je pet stotina ashaba,_a od velikog broja njih prenosi i hadise. Katade, jedan od Ebu Hanifinih uitelja, bio je jedan od dvojice najpoznatijih uenika uvenog ashaba Enesa b. Malika, r.a.27 Uitelj od koga je Ebu Hanife najvie nauio u rodnoj Kufi i ovjek koji je najvie u*cao na ovog velikana islamske misli bio je, nesumnjivo, Hammad b. Ehi Sulejman, o kojem se Ehu Hanife, u mnogim prigodama, na najljepi nain izraavao i za njega dove upuivao! 28 Nakon to je sluao predavanja u Kufi, a potom u Basri, Ebu Hanife, u namjeri da upotpuni svoj znanstveni opus, odlazi u Mekku i Medinu i tamo nalazi brojne uitelje u hadisu i fikhu i slua njihova predavanja. Veliki broj priznatih hadiskih autoriteta osnovali su kruoke iz navedenih oblasti u Mekki i Medini, koji su postali svojevrsne kole hadisa i hadiskih znanosti. Najvea i najuglednija kola takve vrste u Mekki bila je kola Ata' b. Ebi Rebaha, ovjeka koji je sreo oko dvije stotine ashaba. 29 ak su i sami ashabi priznali njegovu uenost. Tako je Abdullah b. Omer, r.a, poznati i ueni ashab, imao obiaj kazati: " Zafto udi dolaze meni kada je tu Ata ' b. Ebi Rebah"?J3 Slino je izrekao i Abdullah b. Abbas, r.a, kako biljee drugi izvori. 31 Od ostalih muhaddisa u Mekki Ehu Hanife slua predavanja Ikrime, koji je bio uenik Abdullaha b. Abbasa, r.a. 32 Hafiz Ez-Zehebi tvrdi da je Ata' bio uitelj od koga se Ehu Hanife najvie okoristio. 33 U Medini Ehu Hanife ui od dvojice istaknutih tabi'ina Sulejmana i Salima. Sulejman je bio sluga Mejmune, r.a, asne supruge Allahovog Poslanika, s.a.v.s, a Salim je bio sin Abdullaha, a unuk Omera b. el-Hattaba, r.a. Od njih Ehu Hanife prenosi brojne hadise.

27 Isti izvor, str. 34.

28

29 Dr. Mustafa e-ek'a, cit. djelo, str. 46. 30 Shibli Nu'mani, cit. djelo, str. 36. 3 1 Dr. M. e-ek'a, navedeni izvor, str. 46. 32 Shibli Nu'mani, cit. djelo, str. 37. 33 Sijeru e 'alami-n-nube/a ', 6/39 1 .
19

Vidi o tome: cit. djelo, str. 28-30.

Nakon poetnih saznanja i vezanosti za ova dva sveta mjesta i brojne uitelje koje je u njima sreo, Ehu Hanife esto e koristiti odlaske na had kao metodu susreta sa svojim uiteljima, kako bi se to vie druio s njima, uio od njih i razmjenjiva o miljenja. Zna se, kako navode brojni autori, da je Ehu Hanife 55 puta obavio had. Nije, onda, ni udo to je sreo toliki broj uitelja i od njih crpio znanje. Neki navode da je broj njegovih uitelja dosegao 4.000!!!34 Spomenimo neke od brojnih uitelj a: Meharib b. Desar, Semmak b. Harb ez-Zuheli, ovjek koji je sreo 80 ashaba i od koga prenose svi autori poznatih est zbirki hadisa/El-Kutubi-s-sitte, Seleme b. Kuhaj!, Ali b. el-Akmer, Se'id b. Mesruk, Atijje b. Sa'd el Kufi, Musa b. ehi Aia iz Kufe; Ehu Sufjan Sa'di, Abdulkerim b. Umejje, Katade, eddad b. Abdurrahman i dr. iz Basre; Amr b. Dinar, Ismai'il b. Abdulmelik, Haris b. Abdurrahman i dr. iz Mekke; Nafi' mevla Abdullah b. Omer, Jahja b. Se'id, Hiam b. Urve, Abdurrahman b. Hurmuz El-A'red, Muhammed el Munkedir, Abdullah b. Omer b. Hafs, ejban b. Abdullah b. Dinar i dr. iz Medine; Mekhul iz ama; Ata' b. ehi Muslim iz Horasana; Rebi'a iz Rejja i brojni drugi. 35 Samo Ebu-1-Mehasin e-afi'i spominje 319 uitelja od kojih je Ehu Hanife uio. 36 Najdue se zadrao, kako tvrde brojni autori, uz Hammada b. ehi Sulejmana, velikog pravnika iz Kufe, pred kojim je redovno sluao predavanja punih 18 godina! 37 Ehu Hanife zadrao se nekoliko godina u Hidazu, na kraju vladavine Umejevia i s autoritetima iz druge generacije muslimana - tabi'inima. 38 poetka vladavine Abbasovia, raspravljajui sa najveim

On je, kao i svaki drugi musliman, izuzetno volio i respektirao asnu porodicu Muhammeda, s.a.v.s, pa je, otuda, sa velikim zadovoljstvom sluao predavanja i razmjenjivao miljenja sa imamima iz ove asne porodice. Tako je Ehu Hanife jedno vrijeme sluao predavanja imama Muhammeda Bakira, unuka Husejna, r.a,

34 Usporedi: dr.

37 Dr. M. es-Siba'i, cit. djelo, str. 40 1 i dr. M. e-ek'a, cit. djelo, str. 38 Dr. M . e-ek'a, Navedeni izvor, str. 44.

35 Vidi o tome: Tarihu Bagdad, . . 36 Nu'mam, ctt. d' Jelo, str. 44.

M.

eek'a, cit. djelo, str.

4 1 i Nu'mani, cit. djelo, str. 44. 1 3/324 i Tehzibu-t-tehzib, 412-29. 41.

20

sluajui predavanja u Hidazu, nakon ega je izjavio:

i njegovog brata imama Zejda, uz koga je proveo pune dvije godine

Nisam vidio veegf aleiha, ni iflanijeg, ni breg u od govoru, niti azy,umentovanijeg u nastupu od imama Zqda b. Alija b. Husqna b. Alija b. ebi Talibaf39
Uz njih je Ehu Hanife sluao Abdullaha b. Hasana b. Hasana

b. Alija b. ehi Taliba40 i imama Da'fera b. Muhammeda es-Sadika, sina Muhammeda Bakira, koji je umro 148. god. po Hidri, dakle, samo dvije godine prije Ehu Hanife. Mnogi autori tvrde da

Hanife s njim razmjenjivao miljenj a i da su se meusobno Ehu Hanife je, druei se sa imamima iz asne porodice Allahovog je u njihovim patnjama uzrokovanih ponaanjem tadanjih vladara. Ako, dakle, dopunjavati u fikhskim i hadiskim pitanjima. 41 U svakom sluaju,

Abdullah nije bio na stepenu njgovog uitelja, ve da je Ehu

Poslanika, s.a.v.s, dosta nauio, saznao i prihvatio. Uz to, saosjeao

puta, zatim njegov boravak u Mekki od est godina, kako navodi Hidri, onda se s pravom moe konstatovati da je ovaj velikan, dr. islamskih disciplina od poznatih autoriteta toga vremena.

potrazi za znanjem, u Basru - deset puta, u Medinu - vie desetina dr. Mustafa es-Siba'i,42 i to u periodu od 130 do 136. god. po doista, imao priliku apsorbirati ogromno znanje iz hadisa, fikha i

analiziramo njegovo angairano putovanje u

Ehu Hanifin kruok i njegovi uenici

Hammad b. Ehi Sulejmanu, sve do njegove smrti nije organizirao prepoznatljive za to vrijeme. To je uinio 120. god., nakon smrti ivota.43 kruoka iz raznih islamskih disciplina. Tako su uveni El -A'me Inae, u velikoj kufskoj damiji bilo je vie organiziranih zasebna predavanja
rutt

Ehu Hanife, iz potovanja prema svome uvaenom profesoru je predvodio naune kruoke

svoga profesora, dakle, kada je Ehu Hanife napunio 40 godina

Dr. M. e- ek'a, cit. djelo, str. 52. 40 Vidi ire: Isto djelo, str. 54-55. 41 Usporedi, Isto djelo, str.57. 42 Vidi, Es-Sun netu ve mekanetuhafi-t-teri 'i-l-islami, str. 4 1 6 43 Usporedi, dr. M . e- ek'a, cit. djelo, str. 6 1 .
39

21

Sulejman b. Mihran (umro 1 48. god. po H.), Mis'ar b. Kidam, zvani El-Mushaf, zbog svoje izuzetne memorije (umro 1 52. god.), Sufjan es-Sevri (umro 1 6 1 . god.), u'be b. Ajja el-Ezdi (umro 1 93. god.), Asim b. Ebi-n-Nudud i dr. imali redovne kruoke i predavanja iz tefsira, hadisa, fikha, kiraeta, arapskog jezika i dr. disciplina.44 Meutim, Ehu Hanifina predavanja u toj damiji su bila daleko najposjeenija. Ona su, naime, odisala posebnom atmosferom, u kojoj su, uz izlaganje ovog imama, posebno dolazile do izraaja sklonosti i kvaliteti samih uenika, kroz pitja, sugestije, prijedloge i rasprave. Svako predavanje i obraivanje neke tematske cjeline bilo je svojevrsna nauna rasprava. Imam Ehu Hanife nikada nije donosio gotovo rjeenje niti su, iako mladi, bili izuzetno inteligentni i nadareni. U njegovom kruoku raspravljalo je, uz ostale, 40 eksperata iz razliitih islamskih disciplina. Nakon konsultacija sa svakim lanom Ehu Hanife bi naloio jednom od svojih uenika, to bi obino bio Ehu Jusuf, da zapie rjeenje do kojeg se dolo timskim radom. Njegov kruok u velikoj kufskoj damiji bio je, bez sumnje, svojevrsna akademija islamskih znanosti, ili, da tako kaemo, institut za islamska istraivanja, u kojem je Ehu Hanife samo inicirao rasprave i upuivao na pitanja koja e se razmatrati. Budui da je u toj svojevrsnoj akademiji islamskih znanosti bilo vrsnih predstavnika iz svih islamskih disciplina, onda ne treba uditi to su ta erijatsko-pravna pitanja bila tako kvalitetno rjeavana. Hatib el-Bagdadi prenosi sa senedom od Ibn Kerame, koji kae da su jednom prilikom sjedili kod Veki'a b. el-Derraha, velikog islamskog uenjaka, kada je jedan od prisutnih konstatirao da je u nekom pitanju Ehu Hanife pogrijeio. Veki' je, tada, konaan zakljuak dok nije konsultirao sve lanove kruoka, koji

Kako je mogao pogrijefiti Ebu Hanife, u fijem su prisustvu bili Ebu Jusuf, Zufer i Muhammed, u svojoj analogiji i idztihadu, Jahja b. Zekerijja b. ebi Zaide, Hajs b. Gijas, Hibban, Mendel b. Al svo;im pamenjem hadisa i ogromnom strunofu ipreciznofu u ovoj disci plini; Kasim b. Ma'n sa izuzetnim poif1avanjem ara pskog i drugih je!(jka, Davud b. Nusajr et-Tai i Fudajl b. Ijad sa svojim zuhdom i duhovnom prefinjenofu?!

primijetio:

44 Vidi ire: Navedeni izvor, str.

6 1 -63.
22

kruoku budu navedeni znalci) on ne moe pravitigreke) a ako ih i napravi - oni e ga ispraviti!ff45
Imam Et-Tahavi biljei predaju od Esed b. Furata, velikog islamskog uenjaka i mudahida (svoj plemeniti ivot poloio je prilikom fetha Sicilije), koji istie: Ebu Hanift imao je 40 ufenika ufenjaka koji su bi!Jeli njegove knjige. Meu prvu desetericu spadcyu: Ebu Jusu}; Zuftr, Davud et-Tai) Esed b. Amr, Jusuf b. Ha/id es-Semti i Jah ja b. Zeken j j a b. Ebi Zaide) kqjije te knjige i rasprave bifjeijo punih 30 godina. 46 Navedeni primjeri na najbolji nain govore o dalekovidosti ovog islamskog genija. On je pokazao da je pretea suvremenih pedagokih metoda, kada je za rjeavanje brojnih erijatsko-pravnih normi koristio timove eksperata iz razliitih oblasti, to se, tek u posljednje vrijeme, prakticira u naunim krugovima. Otuda nije ni udo to je Ehu Hanife bio otro kritikovan od onih koji nisu mogli izii iz logike individualnog razmiljanja i donoenja zakljuaka i preusmjeriti se na timski nain rada, kako ga je demonstrirao ovaj veliki imam. Znaajno bi bilo spomenuti da je Ehu Hanifin kruok, kada bi boravio u svetim mjestima - naglasili smo da je ak SS puta obavio hadd, bio u Haremi-erifu ili Revdai-mutahheri, gdje je na naunom nivou raspravljao sa najveim islamskim autoritetima. Pouzdano se zna da je, boravei u Medini, raspravljao sa imamom Malikom i razmijenio miljenja u vez1 sa razliitom problematikom. 47 Ehu Hanife je ostavio ogroman broj uenika. Nije bilo ru jednog dijela islamskog svijeta, izuzev panije, koji nije preko uenika bio zastupljen njegovim predavanjima. Spomenimo samo neka mjesta iz kojih su dolazili njegovi uenici: Mekka, Medina, Damask, Basra, Vasit, Mosul, Alir, Remla, Misir, J emen, Hemedan, Rejj, Taberistan, Gruzija, Nejsabur, Nisa, Buhara, Semerkand, San'a, Tirmiz, Havarizm, Medain i dr.48
. 45 Tarihu Bagdad, 1 4/247. Usporedi: Et-Tehanevi, Kavaidufi-/-u/umi-1hadisi, str. 330-33 1 . 46 Et-Tehanevi, cit. djelo, str. 3 3 1 , vidi, takoe Ibn Abdulberr, El-Intikau, str. 47 Pogledaj o tome: dr. M. e-ek'a, cit. djelo, str. 63. 48 Shibli Nu'mani, cit. djelo, str. 49.
23

U ijem

329-338.

'o

preplaviti islamske centre irom hilafeta i postati nosioci islamske

Od izuzetno velikog broja njegovih uen ika, koji e ubrzo .

Jusuf Ja'kub b. Ibrahim el-Ensari, Zufer b. Huzejl, Muhammed b.

misli, spomenuemo samo neke: Abdullah b. el-Mubarek, Ehu Hasan e-ejbani, Veki' b. El-Derrah el-Kufi, Abdullah b. Jezid el Mukri, Abdulkerim b. Muhammed el-Durdani, Kasim b. Ma'n,

Jezid b. Harun, Ehu Ishak el-Fezari, Ehu Sa'd es-Sagani, Hafs b. Abdurrezzak, Haride b. Mus'ab, Mus'ab b. el-Mikdam, Hammad sin Ehu Hanifin i brojni drugi. 49 raspolagao velikim bogatstvom, stipendirao svoje uenike. Prioritet Znaajno je spomenuti da je Ehu Hanife, budui da je

Gijas, Hasan b. Zijad, Fudajl b. Ijad, Davud et-Tai, Isa b. )unus,

porodica. 50

nad imovinom imali su njegovi uenici, pa tek onda nJegova Kako je njegov

tako je i on sam, sa svojiln materijalnim dobrima, predstavljao

islamskih znanosti, predstavljao neku vrstu istraivakog centra,

kruok, sastavljen od eksperata iz svih

stipendijama za studente. Takav nesebian odnos spram studenata Sulejmana, a on, opet, od svog uitelja Ibrahima en -Nehaija, jednog od najpoznatijih i najuenijih tabi'ina. To saznajemo na temelju izjave egovog najpoznatijeg uenika Ebu Jusufa, koji kae: je, na neki nain, naslijedio od svog uitelja Hammad b. ehi

ministarstvo za prosvjetu ili univerzitet koji se brine o pomoi i

Ebu Hanift je izdravao i mene i mqju porodicu punih 20 godina, a kada bih mu rekao: Nisam sreo nikoga darezyivijeg od tebe, od govarao bi: To kae! zato !to nisi u poznao moga uite!Ja Hammadaf51
je paradigmatina. Oni su ga, take, izuzetno voljeli i mnogo Njegova izuzetna ljubav i panja spram svojih uenika bila

ljubav i panju i prema uiteljima i prema uenicima. On, na

respektirali. Njegova izjava na najbolji nain e nam ilustrirati jednom mjestu, kae:

Nisam nikada klanjao namaiJ otkako je umro mqj uite!J Hammad, a da nisam zamolio Allaha Plemenitog za oprost njegovih
49 Vidi

o torne: Sijeru e 'alami-n-nubela , 6/393-394; El-Bidaje ve-n-nihaje, 1 0/1 1 5 ; Tehzibu-t-tehzib, 4/229 i dr. Subhi es-Salih, Ulumu-1-hadisi ve mustalehuhu, str.384. 50 Vidi: dr. M. e- ek'a, cit. djelo, str. 66. 51 Dr. M. e-ek'a, isti izvor, str. 67.
'

24

grijeha i to zqjedno sa dovom Allahu Plemenitom za o prost grijeha mojim roditelJima! Takoe, nikada nisam kla'!}ao a da nisam zatra:(jo oprosta od Allaha Milostivog za grijehe onima od kojih sam neto nauio i onima koje sam ja neto nauiof52
Znanje i inteligencija
do danas. To najbolje ilustriraju rijei Alije b. Asima, koji ka e: Ebu Hanifina inteligencija bi prevagnula ako bi se mjerila sa inteligencijom ostalih stanovnika Zem!Je!53 Konstatacija Jezida b. Haruna slina je prethodnoj. On kae: Ehu Hanifino znanje i inteligencija ostali su paradigmatini sve

Sreo sam mnoge ue'!}ake, ali od Ebu Hanife nisam vidio inteligentnijeg, vrednijeg i pobonijeg!54
eddad b. Hakim veli: priznaje:

Nisam vidio znanijeg od Ebu Hanijef55

el-Mubarek

Otuda poznati islamski uenjak Abdullah b.

Da me Allah nije pomogao sa Ebu Hanifom i Su.ffanom es Sevrijem, bio bih kao i ostali !Judif56
Kasim b. Ma'n upitan:

zamolio da ga odvede Ehu Hanifi. Kada se u lo uvjerio, postao je njegov uenik, a kasnije je govorio:

ieli li biti Ebu Hanifin uenik, obifrom da nijedan nauni kruok nije jai niti korisniji od '!}e govog? Kasim ga je Nisam sreo nikoga po put '!}egaf57

Hudr b. Abdu-1-Debbar prenosi da je jednom prilikom

pobonost i poslovina strpljivost svrstavaju ga u najvee umove koje je iznjedrila islamska povijest. Ljubav prema znanju, napose rjeavanju erijatsko-pravnih enigmi, uinie ga nezaobilaznim

Ehu Hanife bio je islamski genije. Superiorna inteligencija, suptilna

izvorom u islamskim naunim krugovima i s pravom e biti

s2 SJ s4

Sijeru a 'lami-n-nubela ', 6/403. Usporedi: dr. M. e-Sek'a, cit. djelo, str.

Cit. djelo, str. 68.

79. Dr. M. e-Sek'a, cit. djelo, str. 79. ss Tarihu Bagdad, 1 3/345. Ibn Kesir slinu predaju biljei od Mekkija b. Ibrahima. (Vidi: El-Bidaje ve-n-nihaje, 1 011 1 6). s6 Tarihu Bagdad, 1 3/337, Sijeru a '/ami-n-nubela , 6/398 i El-Bidaje ve-n nihaje, 1 0/1 1 6. s? Tarihu Bagdad, 1 3/337 i Sijeru a '/ami-n-nubela , 6/398-399.
' '

25

EbuHa ife

prozvan El-Imamu-1-a'zam/Najvei imam. Ehu Hanifin doprinos hadiskoj znanosti bio je veoma znaajan. Me utim, u islamskoj literaturi nailazimo na kontradiktorne stavove kada je u pitanju nj egov doprinos ovoj znaajnoj islamskoj disciplini. Zato emo u ovom radu,
uz

neophodne podatke iz njegove biografije, potcrtati i

nj egov ogroman doprinos hadisu i hadiskoj znanosti. Ehu Hanife ivio je sedamdeset godina u pokornosti Allahu kroz uenje, pouavanje drugih, namaz, post, irokogrudost, dareljivost i brojne druge moralne vrednote koje su ga krasile za njegova plodna ivota. 58 Ovom prilikom spomenuemo samo neke vrline kojima je bio obasut. Nije, onda, udo kada je imam Malik na upit imama afije: Da li si sreo Ebu Hanif u?, odgovorio: Vidio sam otjeka koji je imao tako jake argumente da, kada bi htio nekoga ubijediti da je najobiniji stub od istoga zlata, on bi to, doista, mogao uinitif59 Prethodna izreka ini nam se sasvim bliskom predaji po kojoj Ehu Hanife nikada u diskusiji i dijalogu nije bio nadmaen niti pobijeen! Tajna njegovog poslovinog znanja, moemo slobodno rei, krije se u injenici koju spominje Rebi' b. )unus, koji kae: "Ehu Hanife je j ednoga dana uao kod halife El-Mensura kod koga je ve sjedio Isa b. Musa, koji se obratio halifi:

Ovo je danas najvei uenjak na svijetu! Halifa ga je upitao: Nu'mane, od koga si umao tf1anje? On je odgovorio: Umao sam od Omerovih, r.a, uenika a oni od njega, od Alijinih, r.a, u enika a oni od njega, od uenika Abdullaha b. Abbasa, r.a, a oni od nje ga, a zarje na Zemfji za vrijeme Abdullaha b. Abbasa, r;a, bilo znanijeg od njega?! Tada je halifa priznao da ga je uvjerio u
utemeljenost svoga znanja!"60 Koliko je Ehu Hanife bio respektiran i od strane uleme svoga vremena, najbolje ilustrira sljedei doga aj. Kada je Ehu Hanife
58

O nj egovim brojnim kvalitetima i izuzetnim vrlinama pogledati u zasebnim

dj elima o ovome velikanu, kao to su dj ela El-Muveffeka b. Ahmeda el Mekkija, lbnu-1-Bezzara, {e jha Muhammeda ebu Zehre, Sejj ida Afifija,
'

59

Tarihu Bagdad, 13/337-338, Sijeru a 'lami-n-nubela , 6/399 i El-Bidaje ve n-nihaje, l 0/116. 60 Tarihu Bagdad, 13/334.
26

Abdul-Halima el-Dundija, dr. Mustafe e-ek'a i dr.

doao na jedan nauni skup, Suf] an es -Sevri ustao je, zagrlio ga i smjestio ga ispred sebe, to su osudili Abdullah b. Idris i E bu Bekr b. Ajja. Kada je skup zavren, oni su iznenaeni pitali Sufjana kako je mogao on, kao predstavnik hadiske kole, ukazati takvu poast jednom predstavniku racionalne kole/ Ehlu-r-re'j, koju predstavlja Ehu Hanife?! On im je odgovorio: Zafto me kritikujete zbog toga?! Ebu Hanifeje ot!}ek sa velikim naunim dignitetom! Ako pred '!}im ne bih ustao radi '!fegovog zna'!fa, ustao bih, onda, radi '!fegovih godina! Ako ne bih ustao zato !toje stariji, ustao bih radi '!fegovogfikha! A ako ne bih ustao ni radi '!fegovogfikha, onda bih ustao radi njegove pobo:f!losti!!! Ibn Ajja je, nakon toga, izjavio: Su .ffan mije ovim zatvorio usta, tako da mu na to nifta nisam imao reif>1 Ne udi onda to je Ibn Ajja, nakon to je upoznao Ehu Hanifine kvalitete, izjavio: Ebu Hanifeje najvredniji ot!}ek svoga vremenaf>2 Oito je da je Ehu Hanife svoj izuzetno veliki znanstveni opus ostvario metodom duge utnje i stalnog meditiranja, kao to primjeuje erik en-Neha'i: Ebu Hanife je puno !utio, konstantno razmi!!fao i vrlo malo govorio sa !fudimaf>3 O Ehu Hanifinom znanju najbolje se izrazio Ibn Durejd kada je, pogoen vijeu o njegovoj smrti, izjavio: Koje je znanje s '!}im otiflo?f>4
Fikh - islamsko pravo

Ehu Hanife predstavlja, bez sumnje, jednog od najveih islamskih pravnika koje je povijest iznjedrila. On je najstariji od etverice najpoznatiiih fakiha. Svi oni uili su od njega. Nije, onda, udo to je imam afija izjavio: Ljudima je neophodan Ebu Hanifin fikhf>5

Dr. M. e-ek'a, cit. djelo, str. 77. Tarihu Bagdad, 13/337. 63 El-Gazali, lhjau ulumi-d-din, l /48. 64 Tarihu Bagdad, 13/338. Usporedi: Tehzibu-t-tehzib, 4229. 65 Tarihu Bagdad, 1 3/346, Sijeru a 'lami-n-nubela , 6/403 i Tehzibu-t-tehzib, 4/230.
62
'

61

27

On je zajedno sa svojim ucentctma, koji e kasnije i sami postati islamski autoriteti u raznim islamskim disciplinama, razmatrao i rijeio 1.270.000 erijatsko -pravnih pitanja. 66 Abdullah b. el-Mubarek kae: Sreo sam naj pobonijeg, najbogobojaznijeg, najznanijeg i u jikhu najjaeg ot!Jeka: najpoboniji ot!Jek je Abdulaz b. ebi Davud, najbogobo jaznijije Fudajl b. ! jad, najznaniji je Su j j an es-Sevri, a u feri jatskom pravu najjaije E bu Hanife! U toj oblasti nisam sreo slinog f!iemuf>7 Jednom prilikom Abdullah b. el-Mubarek bio je upitan: Ko je i ili Ebu Hanife) ? Odgovorio je: E bu vei islamski pravnik Jakih (Mal k Hanifef>8 Mulejh Veki'a kae da je uo. svoga oca kako istie: Nisam sreo veegfakiha od E bu Hanife. Takoe, nisam sreo nikoga da !Jep!e klaf!ia od f!iegaf>9 Slinu konstataciju biljei i Harun b. Se'id od Imama afije: Nisam nafao nikogjaeg ufik hu od Ebu Hanijef7 Nadr b. umjel primjeuje: probudio Ebu Hanifef71

Ljudi su spavali u fikhu, dok ih nije

Ibn Kesir navodi izuzetne pohvale na raun ovog genija, koje su izgovorila ta dvojica islamskih velikana: Suf)an es-Sevri i Abdullaha b. el-Mubarek. Oni tvrde: Ebu Hanife bioje na jvei praNik na Zem!Ji u svoje vrijemef72 Hafs b. Gijas interesantno zakljuuje: E bu Hanifin fikh tanahniji je i prefif!ieniji odpoezye! Njemu mahanu samo neznalica moe naif73 Jahja b. Se'id el-Kattan, poznati hadiski ekspert, izjavljuje: Ne moemo Allahu lagati! Nifta !Jepfe nismo uli od Ebu Hanifinog mif!Jef!ia i promif!Jaf!ia. Najvei dio f!iegovogpromif!Jaf!ia mi smo usvojilif74
66

67 Tarihu Bagdad, 1 3/343 i Tehzibu-t-tehzib, 4/229. 68 Sijeru a '/ami-n-nubela ', 6/402. 69 Tarihu Bagdad, 1 3/345. Usporedi: dr. M. e-ek'a, str. 78. 70 Tarihu Bagdad, 1 3/346. 7 1 Tarihu Bagdad, 13/345. 72 EI-Bidaje ve-n-nihaje, 1 0/1 1 6. 73 Sijeru a '/ami-n-nubela 6/403.
',

Dr. Mustafa es-Siba'i, cit. djelo, str. 404.

28

Ma'mer kae: Ne poifajem {otjeka da epfe obraate fikh, da ga boe poiJ1aje i da se boe snalaif u analogiji od Ebu Hanifefl5 Miljenje slino prethodno iskazanim imao je i Ibn ehi Da'fer er-Razi, koji je rekao: Nisam sreo veegfakiha, niti pobonijeg otjeka od Ebu Haniftfl6 Poznati islamski pravnik Mis'ar b. Kidam, priznaje: Samo sam dvojici udi u Kuji zavidio: E bu Haniji zbog njegovog fikha i Hasanu b. Salihu zbog njegovog zuhda/ odricanja od ovoga svijetaf77 Suf)an b. Ujejne, poznati islamski uenjak, kae: Dvije stvari prevaiflaze okvire i granice Kuje, ostjet!Javajui stjetske horizonte. To su: Hamifn kiraet i E bu Hanifin fikhf78 Hasan b. Ali veli: Cuo sam kada je jedan otjek u pitao Jeifd b. Haruna: E bu Halide, koje najveiJakih ko jeg si sreo? Odgovorio je: Ebu Hanifefl9 Ibn Mubarek zakljuuje: Ako iko imapravo da kae svoje mifenje, onda najvee pravo na to ima Ebu HanijefoO Muhammed b. Bir kae: Bio sam kod Su.ffana es-Sevrija koji meje upitao: Odakle dolaif!? Od govorio sam: Dolaifm od Ebu Hanife! On mi refe: Dofao si od nqjveegfakiha na Zemi!
Pobonost

Ehu f:Ianifina pobonost i bogobojaznost ispunila i<: brojne stranice u islamskoj literaturi. Po tome je bio prepoznatljiv u svom vremenu. Abdullah b. el-Mubarek kae: Kada sam stigao u Kuju, pitao

74 Sijeru a '/ami-n-nubela , 6/403. Vidi, takoe: El-Bidaje ve-n-nihaje,

'

1 0/1 1 6. ?S Tarihu Bagdad, 1 3/339. 76 Tarihu Bagdad, 1 3/339. Usporedi dr. M. e-ek'a, cit. djelo, str. 78. 77 Dr. M.e-ek'a, navedeni izvor, str. 78. 78 Cit. izvor, str. 78. 79 Tarihu Bagdad, 1 3/342. 80 Tarihu Bagdad, 1 3/343.

29

'

sam za nqjpobonijeg otjeka, pa su mi od govorili da je to Ebu Hanijef>1 Identina predaja biljei se i od Hasana b. Muhammeda el-Lejsija.82
Islamski uenjaci sa krajnjim respektom govore o toj njegovoj pobonosti, koja se danju manifestirala kroz namaz, post znanje, saznavanje, predavanja i dr, a nou kroz dobrovoljni namaz, dove popraene skruenou. i plaom, uenje Kur'ana i duboko razmiljanje o kur'anskim ajetima i brojnim fikhskim pitanjima i nerijeenim enigmama. Otuda je njegovo lice svijetlilo nurom imana, kao to primjeuje veliki islamski ue njak Jahja b. Se'id el Kattan, koji veli: S jedili smo sa Ebu Hanifom i s/ufa/i ga. Kada bih u putio pogled ka Ebu Hanifi, na njegovom licu vidio sam, tako mi Allaha, da se boji Allahaf>3 Iitavajui islamsku literaturu istraiva e primijetiti da se brojne izreke islamskih uenjaka o vrlinama ovog velikana granie sa gotovo nemoguim. U poetku sam mislio da se radi o mezhebskoj pristrasnosti. Meutim, kada se konsultiraju djela najveih islamskih uenjaka koji ne pripadaju hanefijskom mezhebu, kao to su Hatib el-Bagdadi, Ez-Zehebi, Ibn Kesir, Ibn Hader el-Askalani, sve hafizi u hadisu, dolazi se do zakljuka da je Ehu Hanife, doista, bio osoba izuzetnih vrlina kvaliteta, koje uvaavaju i istiu pnpadnici drugih mezheba! O ovom segmentu njegovog ivota , za ovu priliku, izdvojiemo samo nekoliko reenica koje e biti sasvim dovoljne da onima koji ga uvaavaju potvrde lijepo miljenje o njemu, a skepticima da raspri sumnje koje su vremenom, iz neznanja ili zavisti, nataloene! Sufjan b. Ujejne kae: Allah se smtlovao Ebu Hanifi. Puno je klaf!Jao.B4 Na drugom mjestu, veli: U nale doba u Mekku nije ula osoba sa vie namatrJ od Ebu Hanijef>5

82

Tarihu Bagdad, 1 3/358. Isti izvor, 1 3/352-353. Vidi, takoe: dr. M. e-Sek'a, nav. izvor, str. 79. 83 Tarihu Bagdad, 1 3/352 i dr. M. e-Sek'a, cit. djelo, str. 79. 84 Tarihu Bagdad, 1 3/353. 85 Isti izvor i strana.
81

30

Jahja b. Ejjub ez-Zahid kae:

Ebu Hanife uope nou nije spavaof>6

Zbog njegovog dugog, mirnog i skruenog stajanja u namazu, prozvan je, kako biljei Ehu Asim en-Nebil, stubom/veted. B7 Hafs b. Abdurrahman veli:

Ebu Hanife je ov!Javao no tako to bi prouio kom pletan Kur'an na jednom rekjatu! To je radio punih trideset godinaf>B Ovu konstataciju u slinoj verziji prenosi i Zafir b.
Sulejman. 89

Ebu Hanife klanjao je sabah-namaz sa jacijskim abdestom !etrdeset godina! Gotovo svaku no bi prouio cijeli Kur'an na jednom rekjatu! Toliko bi plakao nou da bi ga susjedi saalJeva/i! BilJe se da je prouio kompletan Kur'an sedam hilJada puta na mjestu gc!Je e umrijeti0 Hafiz Ibn Kesir navodi da to nije uinio sedam hiljada
ve sedamdeset hiljada puta!!!91

Esed b. Omer istie:

Druo sam se sa Hammadom b. Ebi Suldmanom, Muharib b. Desarom, A/kamom b. Mersadom, Avn b. Abdullahom i Ebu Hanifom. Nisam primijetio da iko od njih fje pe provodi no u ibadetu od Ebu Hanife! Druo sam se sa njim mjesecima i nisam primijetio da je ikada tokom noi zaspao2
Uz veliku skruenost za vrijeme namaza, to je bila prepoznadjiva karakteristika ovog velikana, Ehu Hanife je, kako navodi Ehu Jahja el-Hemmani, uljepavao svoju odjeu, eljao bradu i namirisavao se, ukazujui time poast namazu kroz koji se manifestira direktni kontakt sa Gospodarom svjetova!93 Kada je ovaj velikan umro, zatraeno je od Ehu Amareta da ga okupa, to je on i uinio, a nakon gusula, u prisustvu Ehu Hanifinog sina Hammada, koji i prenosi njegove rijei, rekao

Ebu-1-Duvejrija konstatira:

Isti zvor i strana. Isti izvor, 1 3/354. Isti izvor i strana. 89 Isti izvor i strana. 90 Isti izvor i strana. 9 1 Vidi: El-Bidaje ve-n-nihaje, 1 011 16. 92 Tarihu Bagdad, 1 3/355. 93 Isti izvor, tom i strana.
87 88

86

31

'

sljedee:

Allah ti se smilovao i o prostio til Postio si trideset godina i nisi zaspao u toku noi etrdeset godinaP4
Oito je da se se radi o Davudovom, a.s. postU, kada se jedan

dan jede a drugi posti. Kada je u pitanju spavanje koje j e neophodno z a zdravlje i ivot svake osobe, treba naglasiti da s e u . islamu prakticira tzv. ka j/ula/odmor i spavanje izmeu podne i Hanifi da no provede u intenzivnom ibadetu! On je, iako to nama nemogue izgleda, znao, kako tvrdi Jahja b. Nasr, prouiti u toku mubarek-ramazana ezdeset puta kompletan Kur'an!!!95 Ahmed b. Junus prenosi da je uo Zaidu koji kae: Klanjao sam jaciju-namaz zqjedno sa Ebu Hanif om u njegovoj damiji. ielio sam, nakon namaza, ostati sa njim kako bih ga u pitao za neka ferijatsko-pravna rjeen ja. Kada su se !Judi raif!lt onje poeo klanjati naft/u-namaz i kadaje doao do qjeta: (. . .pa nam je Allah milost darovao i od patnje u ognju nas sa uvao),96 ekao sam dok zavr/i nama Meutim, on je ponavlJao ova j qjet sve dok mujeifn nije zauio en za sabah-nama 9? Jezid b. Kumejt tvrdi da se Ehu Hanife izuzetno puno sjeao svoga Gospodara. Boj azan od Allaha bila je njegova prepoznatljiva crta. Tako je, jednom prilikom, tvrdi on, jaciju-namaz predvodio Ali b. Husejn, mujezin, . koji je na jednom rekjatu uio suru ikindije-namaza. Oito je da je taj odmor bio sasvim dovoljan Ehu

Ez Zilzal Za njim je klanjao Ehu Hanife. Nakon namaza, narod se

. raziao a Ehu Hanife je sjedio na mjestu gdje je klanjao namaz razmiljajui, duboko diui i uzdiui! Iziao sam polahko iz damije da me ne primijeti i da ga ne ometam, ostavivi svjetiljku/lampu u kojoj je preostalo jo samo malo gasa. Kada sam doao na sabah-namaz, svjetiljka se

O Ti koji nagrauje i za nqjmanji atom dobra i koji kanjava! i za nqjmanji atom a, spasi
stojei u mraku obraao se Allahu Milostivom:

bila ugasila a Ehu Hanife,

Tarihu Bagdad, 'B/354 i Tehzibu-t-tehzib, 41230. Tarihu Bagdad, 1 3/357. 96 Et-Tur, 27. 9 7 Tarihu Bagdad, 1 3/357.
95

94

32

Nu'mana, Svoga roba, od vatre i onoga to njo j pribliava i uvedi ga u prostranstvo Svoje milostiP8
Kasim b. Me'in veli: Ebu Hanife je itavu no, klanjajui noni namaiJ ponavlJao a jet: (Meutim, Smak svijeta imje rok, a Smak svijetaje uasniji i gori)99 pla ui i skrueno moleiflOO Mali broj osoba, kako navode islamski izvori, imao je ast i sreu prouiti cijeli Kur'an u unutranjosti Kjabe. Meu poaenima bio je i Ebu Hanife. Haride b. Mus'ab kae: etverica imama prouili su kom pletan Kur'an u Kjabi. To su: Osman b. A ff an, Temim ed-Dari, Se'id b. Dubejr i Ebu Hanifefl01 Kada bi se naao u Mekki, najvei dio svog vremena provodio je uz Kjabu, a posebno u tavafu. Tako Ebu Muti' biljei: Kada sam bio u Mekki, kad god sam u toku noi pri!ao Kjabi, zatekao sam Ebu Hanif u i Su .ffana es-Sevrija kako tavaffineflOZ
Zuhd

Ebu Hanife je brojnim primjerima pokazao da je vie teio ahiretu nego dunjaluku i time jasno potvrdio da je na najbolji nain definirao i jedan i drugi svijet. Nije, onda, udno to je s lahkoom odbijao dunjaluke funkcije i poloaje. Naime, ni po koju cijenu nije ih htio prihvatati, shvatajui njihovu zavodljivost i iskuenje pred kojim se moe podlei i izgubiti vjenost. Otuda je Ebu Hanife odbio biti kadija Kufe, a kasnije, na nagovor halife El-Mensura i vrhovni kadija u Bagdadu, zbog ega je bio bievan i zatvoren.103 Veina historiara slae se da je umro u

98 Tarihu Bagdad, 1 3/357. 99 El-Kamer, 46. 100 Tarihu Bagdad, 1 3/357. Usporedi: dr. M. e- ek'a, isti izvor, str. 80. 101 Tarihu Bagdad, 1 3/356. Usporedi: isti izvor i strana. 102 Tarihu Bagdad, 1 3/353. Usporedi: isti izvor i strana. 103 Vidi o tome ire: Tarihu Bagdad, 13/35 1 , Sijeru a 'lami-n-nubela ', 6/40 l ; Tehzibu-t-tehzib, 4/230; Ebu Zehre, Ehu Hanif e - hajatuhu ve asruhu, arauhu vefikhuhu, str. 46-54. Usporedi, takoe: Shibli Nu'mani, cit. djelo,

str. 63 -74.
33

Nu'mana, Svoga roba, od vatre i onoga fto njoj pribliava i uvedi ga u prostranstvo Svoje milostifJ8
Kasim b. Me'in veli: Ebu Hanife je itavu no, klanjajui noni namav ponavlJao ajet: (Meutim, Smak svijeta imje rok, a Smak svijetaje uasniji i goriJ9 plaui i skroJeno moleiJIOO Mali broj osoba, kako navode islamski izvori, imao je ast i sreu prouiti cijeli Kur'ap u unutranjosti Kjabe. Meu poaenima bio je i Ebu Hanife. Haride b. Mus'ab kae: etverica imama prouili su kom pletan Kur'an u Kjabi. To su: Osman b. A .ff an, Temim ed-Dari, Se'id b. Dbejr i Ehu Hanijef11 Kada bi se naao u Mekki, najvei dio svog vremena provodio je uz Kjabu, a posebno u tavafu. Tako Ebu Muti' biljei: Kada sam bio u Mekki, kad god sam u toku noi prifao Kjabi, i[lfekao sam Ebu Hanif u i Su jjana es-Sevri ja kako tavaf ineJIOZ
Zuhd

Ebu Hanife je brojnim primjerima pokazao da je vie teio ahiretu nego dunjaluku i time jasno potvrdio da je na najbolji nain definirao i jedan i drugi svijet. Nije, onda, udno to je s lahkoom odbijao dunjaluke funkcije i poloaje. Naime, ni po koju cijenu nije ih htio prihvatati, shvatajui njihovu zavodljivost i iskuenje pred kojim se moe podlei i izgubiti vjenost. Otuda je Ebu Hanife odbio biti kadija Kufe, a kasnije, na nagovor halife El-Mensura i vrhovni kadija u Bagdadu, zbog ega je bio bievan i zatvoren. t OJ Veina historiara slae se da je umro u

98 Tarihu Bagdad, 1 3/357. 99 E/-Kamer, 46. 100 Tarihu Bagdad, 1 3/357. Usporedi: dr. M. e- ek'a, isti izvor, str. 80. 101 Tarihu Bagdad, 1 3/356. Usporedi: isti izvor i strana. 102 Tarihu Bagdad, 1 3/353. Usporedi: isti izvor i strana. 103 Vidi o tome ire: Tarihu Bagdad, 1 3/35 1 , Sijeru a '/ami-n-nube/a 6/40 l ; Tehzibu-t-tehzib, 4/230; Ebu Zehre, Ebu Hanif e - hajatuhu ve asruhu, arauhu vejikhuhu, str. 46-54. Usporedi, takoe: Shibli Nu'mani, cit. djelo,
',

str. 63-74.
33

Ehu Hanife

zatvoru, upravo zbog toga to je odbio primiti ponueni poloaj bagdadskog kadije.t04 Dajui prednost ahiretu nad dunjalukom odbio je tu ast i funkciju, jer je sudstvo blisko vladarima, a sudije e biti proivljavane u drutvu vladara. No,on je elio ostati u skupini uleme, koja e biti proivljena u drutvu vj erovjesnika. Ehu Hanife bie, kako primjeuje dr. Mustafa e-Sek'a, u proelju takve skupine!!!105
'

Er-Rebi' b. Asim kae: Je:dd b. Omer b. Hubejre trao je od mene . da mu dovedem Ebu Hanif u kako bi ga postavio nadzornikom nad Bejtu-1maiom/ dravnom blagajnom, !to je on odbio i za to dobio dvadeset udaraca biem! Imam El-Gazali, citirajui ovaj primjer, napominje: Pogledaj kakoje b jeao odpoloaja, pa i po cijenu ka javanja! Izabraoje dunjaiu ku kau u odnosu na ahiretskuJI06 J ednom prilikom Eu Hanife spomenut je u prisustvu uvenog Abdullaha b. el-Mubareka, koji je, tada kazao: Vi spominjete otjeka komejeponuen dunjaiuk sa svim svojim lJepotama, pa gaje on ostaviofl07 Ehu Hanife je, uvajui se dunjalukog zavoenja, ak odbijao primati i hedije! Halifa El-Mensur mu je jedanput poslao hediju u iznosu od 10.000 dirhema i jednu slukinju/ dariju, to je Ehu Hanife odbio. S jedne strane, plaei se da to ne bi utjecalo na njegove fetve i erijatsko-pravna rjeenja, a s druge strane, smatrao je da je novac vladara doao na haram nain. Ehu Hanife je, kao malo ko u njegovo vrijeme, bio poznat po tome to se uvao sumnjivog novca i nesigurne zarade. lOB Jednom prilikom Ehu Hanife je, na doista mudar i dosjetljiv nain, rijeio spor izmeu halife El-Mensura i njegove supruge. Ona mu je zato poslala bogatu hediju, koju je on vratio uz komentar: Poseiamite su prugu hai ife EJ-Mensura i recite da samja to n jefio
1 04

Vidi izuzetno lijepu studiju Omera Spahia: Politiki stav Ebu Hanif e, Glasnik /Z, god. LXI, br. I -2, jan.-feb, 1999. god. str. 37-49, br. 3-4, mart april, 1999. god, str. 233-245. 105 Dr. M. e-ek'a, cit. djelo, str. 84. 106 /hjau u/umi-d-din, 1148. 107 Ibn Abdulberr, E/-Intika str. 321. 108 Vidi o tome: Ez-Zehebi, Tarihu-1-is/am, 9/306 i dr. M. e-ek'a, cit. djelo, str. I 3 1 .
34

u ime Allaha Uzyifenog, branei svoju l!feru. Nisam to inio da bih se nekome priblii(jo ili udvorio!ffl09
vlastima usporeuje sa vatrom i savjetuje mu: ... Ophodi U savjetima svome ueniku Ehu Jusufu on pribliavanje

se sa njima kao s vatrom: koristi se, ako ve mora, onoliko koliko ti je neophodno, a onda se udafjif1 1 0

Druge Ehu Hanifine vrline

biljee islamski izvori. Ne zna se koja je, od vrlina koje mu se pripisuju, bila blistavija: da li njegova uenost, otroumnost, Nemogue je navesti sve vrline ovog velikana, onako kako ih

kvalitete dovoljno je navesti jednu njegovu, danas inae veoma ostalog, bio je poznat veliki imam.

Da bismo znali vrednovati Ehu Hanifin karakter i visokomoralne rijetku osobinu, izbjegavanje ogovaranja. Po toj osobini, izmeu Jednom prilikom obratio mu se neki ovjek, govorei:

memorija, pobonost, dareljivost, blagost ili duhovna suptilnost.

uo sam da fjudi iza vafih lea govore o vama veoma ru:(pe stvari, meutim, ja nikada nisam uo da ste vi o nekome, iza njegovih lea, bilo !ta ru:f!zo rekli! Odgovorio je samo: To je Allahova milost, koju On podari onome koga volifl1 1
navodi predaju u kojoj spominje da se Abdullah b. el-Mubarek Nije ogovarao ak ni svoje neprijatelje. Hatib el-Bagdadi

Ehu Abdullahu, koliko je Ehu Hanift daleko od ogovaranja! Nikada ga nisam uo da ogovara ak ni neprijatefja!!! Suf)an mu je odgovorio: Tako mi Allaha, on je toliko pametan da tim inom nije htio uniftiti svoja dobra djelaf112
karakteristika ovog vrsnog islamskog znalca! Zadovoljimo se, ovom prilikom, spominjenjem samo nekih

obratio Suf)anu es-Sevriju:

109

Sejh Ebu Zehre, cit. djelo, str. 39. Usporedi, Omer Spahi, Politiki stav Ebu Hanife, Glasnik IZ, LXI, br. 3-4, mart-april l999. god, str. 235. 1 10 Omer Spahi, cit. lanak, str. 237. 111 Vidi: Shibli Nu'mani, cit. djelo, str. 7 1 . 1 12 Tarihu Bagdad, 1 3/363.
35

Eh

Hanife

Ehu

Hanifina smrt
Ehu Hanife umro je kao ehid, poto je otrovan! To tvrde i brojni drugi autori.113 Naime, halifa El-Mensur

Ez-Zehebi

pribojavao se Ehu Hanifinog djelovanja ak i iz zatvora, gdje ga je strpao jo 146. god. po Hidri, pa je odluio otrovati ga, kako bi ga se rijeio, 150. god. po H. 1 1 4 Postoje razilaenja u pogledu godine nj egove smrti. Neki navode 150, neki 151, a neki 153. godin u po Hidri. Najvei broj autora slae se da je, prema dostupnim podacima, umro 150. god. po Hidri i da j e bio napunio 70 godina ivota. 115 Na vijest o smrti ljudi su u grupama pristizali na njegovu denazu. Prvu denazu mu je klanjalo 50.000 ljudi! 1 16 Nakon toga, jo pet puta mu je klanjana denaza, kako tvrdi Ibn Kesir, zbog ogromne guve i velikog broja ljudi koji su stalno pristizali.117 ak postoje predaje da mu je denaza klanjana narednih dvadeset danaJl lS Ehu Hanife j e - Allah mu se smilovao - ukopan u Bagdadu, to navode brojni autori.119

Ehu

Hanifin doprinos hadisu i hadiskoj znanosti

imali briljantnu

Malo je u islamskoj prolosti umova koji su

memoriju, izrazitu inteligenciju i prefinjenu duhovnost kao to je bio sluaj sa imamom Ehu Hanifom. Uz to, vrlo malo je ljudi na koje je upueno toliko strelica mrnje i zavisti, kao u sluaju ovog velikana! 'Odgovor na pitanje ta je do toga dovelo, teko je nai. Ovim tekstotil, a na temelju relevantne islamske literature i oslanjanjem na najvee umove hadiske znanosti, pokuae se odgonetnuti zato je uspostavljen takav odnos spram ovog velikana

4 Vidi o tome: Shibli Nu'mani, str. 56 i El-Kasimi, 115

11

113

Uporedi:

Uporedi:

116 7 118 11

Shibli Nu'mani, str. 57.

Fadlu-1-mubin, str. 250. Tarihu Bagdad, 13/452-453; Sijeru a 'lami-n-nubela , 6/403; ElBidaje ve-n-nihaje, 10/116.
'

Sijeru a 'lami-n-nubela ', 6/403.

El-Bidaje ve-n-nihaje, 10/116.

Shibli Nu'mani, str. 57.

1 19

Sijeru a 'lami-n-nubela ', 6/403; El-Bidaje ve-n-nihaje, 10/116 i Ebu

Zehre, cit. djelo, str. 53.

36

njegovu adresu?!

Ima li, doista, utemeljenja u optubama koje su upuene na

Optube na raun Ehu Hanife

brojnim optubama krije se mnotvo neloginosti koje e i itaoci nedvojbeno primijetiti. Spomenuemo neke: Intencija ovog teksta nije braniti Ehu Hanifu, nego istinu! U

kojoj se kae da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, rekao da prema tome, nije uao u Medinu J 1 20

Bagdadi citira Muhammeda b. Meslemeta koji prenosi predaju u

Ehu Hanifu optuuju da uope nije uao u Medinu! !! Hatib el

kuga nee ui u Medinu!,

a da je Ehu Hanife jedan od Deddala, pa,

Deddal i

Hanife 55 puta obavio had i da je, tom prilikom, nebrojeno puta boravio Poslanikovoj, s.a.v.s, damiji o raznim erijatskopravnim pitanjima! u Medini i sa imamom Malikom raspravljao

Zna se, meutim, na temelju brojnih islamskih djela, da je Ehu

Tako Ibn ehi Seleme kae:

Vidio sam Ebu Hanif u i Malika u Poslanikovoj, s.a.v.s, damiji kako, nakon jacije-namaza, raspravlJaju o . nekim ferijatsko pravnimpitanjima/121
koji govori o ovom velikanu sa takvim neznanjem, mrnjom i glupou!122 Hatib el-Bagdadi citira imama Malika, kome se pripisuje da je rekao: Nije Imam Kevseri zakljuuje da je jedan od deddala upravo onaj

roena u islamu osoba tetnija za muslimane od Ehu HanifeJI23

Ehu Hanife. Meutim, kako bi to mogao rei imam Malik kada se zabranjena. Naprotiv!

Smatra da je Malik mislio na analogiju i logiku koju je koristio

tom metodom i on koristio?! Upotreba racija, analogije i logike nije Zar ijedna ideologija vie podstie na

upotrebu tih Allahovih blagodati od islama! tetnom se smatra samo ako nije utemeljena na Kur'anu i sunnetu. Kako je to mogao rei Malik, koga je Lejs b. Sa'd vidio oznojenog i primijetio:

Vidim

121

Uporedi: Tarihu Bagdad, 1 3/395 i 4 1 5 . El-Kevseri, Te 'nibu-1-hatib, str. 204-205. 122 Isti izvor, str. 206. 123 Tarihu Bagdad, 1 3/395 i 4 1 5 .
37

120

Ehu Hanife

te oznojenog? On je odgovorio: Oznojio meje Ehu Hanife. Onje, doista, f aleihf1 24

Zar bi to rekao imam Malik koji je preuzeo i sloio se sa Ehu Hanifom u 60.000 fikhskih pitanja, kako biljei imam Et-Tahavi sa senedom od Abdulaziza ed-Deraverdija.? To biljei i Mes'ud b. ejbe! Zar bi to rekao imam Malik koji se okoristio spisima i znanjem koji su preko njegovih uenika stigli od Ehu Hanife, kako biljei Ehu-l-Abbas b. ebi-1-Avvam, i onaj koji je od Ehu Hanife puno nauio kada bi on, posjeujui Poslanikovu, s.a.v.s, damiju, raspravljao do dugo u no, kako navodi El-Havarizmi i dr.125 Ako analiziramo sened koji navodi Hatib, citirajui Malikovu predaju, ustvrdiemo sljedee: U senedu se nalazi Abdullah b. Da'fer, koji prenosi predaje koje uope nije uo. Zatim, Hasan b. es-Sabah, kojeg je Nesai ocijenio kao slabog prenosioca, pa Ishak b. Ibrahim el-Hanini, koga Ibnu-1-Devzi ubraja meu slabe a imam Buhari smatra da se njegove predaje moraju provjeriti!126 Hatib navodi i drugu predaju u kojoj, navodno, imam Malik kae: Ehu Haniftno zavoenje ftetnijeje za ovaj ummet od Ihlisovog!!f127 U lancu prenosilaca ove predaje pojavljuju se Ibn Zurejk, Ibn Sulem i El-Ebbar, koji su veoma nepouzdani! Habiba b. Zurejka, Malikovog pisara, Ehu Davud je ocijenio kao najveeg laljivca! Hafiz Ibn Adijj kae da su svi hadisi koje Ibn Zurejk prenosi patvoreni. Ahmed tvrdi da nije pouzdan, a Ibn Hibban kae da pouzdanim prenosiocima potura patvorene predaje!128 Hatib, takoe, navodi predaju koju stavlja u usta Sufjanu b. Ujejni da je rekao: Nifta gore u islam nije uf/o od Ehu Haniftnog poturanjaf129 Zna se, meutim, kako istie Ehu Nu'ajm el-Asbehani, sa lancem prenosilaca od Ishaka b. Behlula, da je Sufjan b. Ujejne

1 24 Te 'nibu-1-hatib, str. 209. 125 Vidi o tome: cit. izvor, str. 209. 1 26 Isti izvor, str. 207. 1 27 Tarihu Bagdad, 1 3/396. 128 Mizanu-1-l 'tida/, 1 1452. 129 Tarihu Bagdad, 1 3/4 1 6.
38

izjavio:

Sufjan b. Ujejne vidio i afiju, i Ahmeda, i Malika, i Evza'ija i Sufjana es-Sevrija. Dajui Ehu Hanifi prednost nad njima, on jasno potcrtava njegove kvalitete! To, potvruju i rijei Ishaka b. ebi Israila, koji navodi kako je Ehu Hanife bio spomenut u negativnom kontekstu u prisustvu Sufjana b. Ujejne, koji je odmah reagovao,

Moje oi slinog Ebu Hanift nisu vidjelef130

On napominje da je

rekavi:

Abdu-1-Berr prenosi vie predaja o tome kako je Sufjan b. Ujejne hvalio ovog velikana.t32 Dokle see mrnja i mezhebski fanatizam spram Ehu Hanife, i

Kako ete tako govoriti o njemu?! Ebu Hanife bio je ot!fek sa na jvife namaza, najveeg pot!ferenja i naj!Jep!eg asto!Jub!Jafl31 Hafiz Ibn

ne samo njega, najilustrativnije kazuje izjava koja se pripisuje

Bo!Je je da u svakom kvartu bude prodavnica alkohola nego da u njemu bude neki od Ebu Haniftnih pristalicaf133

eriku:

Takvih i slinih predaja prepun je tekst o Ehu Hanifi u

Bagdadu,

Meutim, primjetno je da se Hatib el-Bagdadi uope nije trudio, iako je bio hafiz hadisa, da provjeri spomenute navode, nego ih je muhaddis Muhammed Zahid b. Hasan el-Kevseri, kako je hafiz navodio onako kako ih je uo. Otuda se, s pravom, pita veliki

veliki broj pohvala i izuzetno visokih ocjena o ovom geniju.

poznatom djelu Hatiba el-Bagdadija. Dodue, on navodi i

Tarihu

poznato djelo takve predaje koje u sebi sadre slabost i apokrifnost, kao to je sluaj sa predajama koje devalviraju Ehu Hanifinu osobenost i njegove neosporne kvaliteteP34 Analizirajui Hatiba el-Bagdadija,

hadisa, kakav je bio Hatib, sebi dozvolio da uvrtava u svoje

napisanim, dolazi se do logikog zakljuka da su starija djela prepuna kontradiktornih izjava o ovom velikanu, dok se takvo ta ne moe sresti u djelima hadiskih velikana i hafiza hadisa kao to su

du'af ai-r-ridal

Ibn Adijja i dr. djela i komparirajui ih sa kasnije

Tarihu Bagdad

El-Kamilu ji

Ez-Zehebi, Ibn Kesir, Ibn Hader, Es-Sujuti i drugi, koji su

130 Te 'nibu-1-hatib,
131

str. 2 1 2. Isti izvor, str. 2 1 2. 132 Isti izvor, str. 2 1 3 . 133 Cit. djelo, str. 2 1 3 . 134 Radi boljeg uvida u ovu problematiku pogledaj njegovu knjigu Te 'nibu-1hatib koja je prepuna ovih primjera i argumentiranih injenica koje govore u prilog autentinosti i utemeljenosti Ehu Hanifinih stavova.
39

Ehu Hanife

postavili jake filtere za mezhebske fanatike i apokrifne predaje.135 Otuda kod njih nema ovakvih podvala, zlobe i mrnje spram ovog Imama i njegovih istomiljenika. Ta injenica na najbolji nain pokazuje, kako navodi hafiz Ez-Zehebi, citirajui El-Hurejbija, da je veliki broj lanih predaja nastao kao rezultat zavisti ili totalnog neznanjaP36 udno je, meutim, to se i do dananjeg dana razvukla ta magla mrnje, neznanja, fanatizma i zavisti! Oito je da vie panje treba usmjeriti na injenice, a ne na barutinu u kojoj je izmijean mezhebski fanatizam, povrno znanje i zlobna zavist! Primjetno je da i danas, i pored filtera koje su poodavno postavili hadiski strunjaci kakvi su bili Ez-Zehebi, Ibn Kesir, Ibn Hader, Es-Sujuti i drugi, ima onih koje gui dim tog fanatizma!!! Koliko god su mrnja i zavist bili prepoznatljiva crta u ruenju velikih islamskih autoriteta koji ne pripadaju istom mezhebu, tako i velianje njihovih linosti nije imalo granica, niti mu je bilo kraja! Primjer takve vrste slijepe fanatinosti i nesmotrene zaslijepljenosti nalazimo u izmiljanju hadisa kako bi se

svoj

imam istakao i

naglasila njegova vrijednost. Pogledajmo predaju Ehu Hurejrinu, r.a, predaju po kojoj je, navodno, Allahov Poslanik, s.a.v.s, rekao:

U mome ummetu pojavit e se otjek po imenu Nu'man, iji e nadimak Ebu Hanife biti. On e biti stjetlo moga ummeta! Hatib el-Bagdadi je taj hadis ocijenio kao mevdu'/apokrifanP 37
Sreom pa su islamski uenjaci uspostavili veoma precizne kriterije uz pomo kojih se tano moe ustvrditi koja predaja se moe a koja ne moe koristiti. Da nije tako, bilo bi mnotvo patvorenih predaja za i protiv Ehu Hanife, kao to je sluaj i sa fanatinim pripadnicima razliitih mezheba, od ega nije imuno ni nae drutvo!

Vidi o tome: ejh Abdu-1-Fettah ehu Gudde, u En-Nu'manijevoj knjizi: Mekanetu-1-Imam Ebi Hanifefi-1-hadisi, str. 6. 1 36 Sijeru a '/ami-n-nubela 6/402. 13 7 Tarihu Bagdad, 1 3/335.
',

135

40

Da li je Ehu Hanife, doista, malo poznavao hadis?

Hanife veoma malo poznavao hadis. Tako Hatib el-Bagdadi citira U nekim islamskim izvorima iznosi se optuba da je Ehu

Ukupan bro j hadisa koji se prenose od Ebu Hanifeje 150! Upolovini od ovog bro ja, onje pogrijeio! Ili citiranje Ali b. el-Medinija da je Ehu Hanife prenio
velikana da mu Ibn Haldun u svojoj samo SO hadisa i u njima pogrijeio! Dotle ide cinizam spram ovog

predaju Ehu Bekra b. ehi Davuda u kojoj se kae:

broj autentinih hadisa koje prenosi Ehu Hanife ne prelazi 1 7!!! 1 38

Mukaddimi potura

da ukupan

otkria da takve izjave koje devalviraju njegovo poznavanja ove vane mezhebskih ili drugih interesa, patvorene i izmiljene! islamske discipline nisu tane, ve su, zbog raznih

Meutim, zahvaljujui brojnim istraivaima, dolo se do

neto loe o njemu, kako mu se imputira, zato bi onda tako lijepo i afirmativno rekao:

afiji da je imao negativan odnos spram Ehu Hanife. Ako bi izjavio

Tako dr. Mustafa es-Siba'i tvrdi da se lano potura imamu

Ljudimaje, doista, neo phodan E bu Hani.ftnftkhf139

do sljedeih zakljuaka: na

Analizirajui argumente za i protiv ovoga imama, moe se doi 1 . Ehu Hanife je poznavao dosta hadisa. Meutim, obzirom

njegovih veoma zahtjevnih i preciznih kriterija za primanje hadisa, su, dosita, bile provjerene i sigurne!

njegovu izuzetno veliku strogost u prihvatanju predaja i

mali broj hadisa prenosio je drugima i koristio je samo predaje koje 2. On nije mogao izbjei upotrebu hadisa pri rjeavanju 3. Za razliku od brojnih muhaddisa, Ehu Hanife koristi se i

1 .270.000 erijatskopravnih rjeenja.

mursel-predajama u donoenju erijatskopravnih rjeenja!

Hanife je donosio svoje zakljuke. On je, kao malo ko, koristio jeste, uostalom, vrlina pametnih! Allah je ljudima i podario pamet da se
138

4. Koristei se kur'anskim ajetima i brojnim hadisima Ehu

blagodati intelektualnih sposobnosti koje mu je Allah podario. To i

njom koriste. Otuda je imam Malik, govorei o Ehu

1 39 Prethodni izvor,

Usporedi: dr. M. es-Siba'i, cit. djelo, str. 4 1 1 -4 1 2. str. 4 1 0.

41

Ehu Hanife

Hanifinom

Daje htio ubijediti onoga s kim raspravlJa daje obini stu p od ifata, mogaoje to ulinitif140
vremena, koji su u mnogim elementima bili ispod ovog velikana i 5. Normalno je bilo oekivati zavist od onih uenjaka toga

diskutiranja, rekao:

logikom

zakljuivanju

superiornosti

prilikom

koji su, oito je, osjetili njegovu superiornost u odnosu na njih. Ne velikog uenjaka iz njegovog vremena: udi onda Ehu Hanifina konstatacija pri spominjanju jednog

Ibn ebi Lejlaje tinio i dozyolio da mi se ine takve stvari, kojeja ne bih dozyolio da se line jvotin jif14t
dolazilo je zbog neznanja ili zavisti. Najilustrativniji primjer za to je 6. Do kontraverznih stavova, kada je u pitanju ovaj imam,

Hanifi, donosio sasvim negativne zakljuke o njemu, iako se nikada s njim nije sreo. Jednom prilikom upitao je uvenog Abdullaha b.

El-Evza'i. Naime, on je, pod utjecajem neprovjerenih vijesti o Ehu

el-Mubareka, Ehu Hanifinog uenika: Koje ot!fek iz Kuje, zyani E bu Hanife, koji uvodi novotarije/ bid'ate? Abdullah b. el-Mubarek mu nije direktno odgovorio, ve mu je navodio precizna i utemeljena erijatskopravna rjeenja, nato ga je on upitao:

savrfenih fetvi?

Ko je autor tako To je uenjak koga sam sreo u Iraku! El Evza'i mu je tada rekao: Onje izyrstan uenjak! Idi i dru se s njim !to vile! Tada mu je Ibn el-Mubarek priznao: To je Ebu Ranije! Nakon
Odgovorio je: raspravljali o pitanjima koja je spominjao Ibn el-Mubarek, nakon ega je El-Evza'i priznao Ibn el-Mubareku: izvjesnog vremena u Mekki su se sreli El-Evza'i i Ehu Hanife i

Ogovarao sam ot!feka obilnog znanja i izuzetne inteligencije. Molim Allaha da mi o prosti! Bio sam u olitqj zabludi! ObaveifO slijedi tog ot!feka, jerje ovo u !to sam se ut!ferio kod njega, su protno onome !to sam uof1 42
7. Imam Ehu Hanife zadobio je titulu mudtehida od onih

koji se slau sa njegovim promiljanjem, ali i onih koji imaju drugaije stavove. Poznato je da je jedan od uvjeta za ispravnost idtihada da se mudtehid slui

tretiraju propise, a njih ima na hiljade! Kako je, dakle, mogue da se jedan od stupova idtihada ba kod ovog imama ne uvai?!
140

hadisima ahkama/ hadisima

koji

Isti izvor, str. 406. Isti izvor, str. 407. 142 Ibn Hader el-Hejtemi, E/-Hajratu-1-hisan, fi menakibi Ebi Hanifete-n Nu 'man, str. 33. (egipatsko izdanje).
141

42

autentinim hadisima. Ako se osvrnemo na Murteda ez-Zebidijevo djelo

ogroman broj njegovih erijatskopravnih zakljuaka temelji na

8. Ko temeljito analizira Ehu Hanifin mezheb ustvrdie da se

predajama

sakupio hadise iz Ehu Hanifinih musneda koji se slau sa uoiemo da je taj broj, doista, veliki i est najpoznatijih hadiskih zbirki/EI-Kutubu-s-sitte, da je neozbiljno i

EI-Ikdu-1-devahiri-1-menife, ft edi/leti Ebi Hanife,

u kojem je autor

neutemeljeno tvrditi kako se Ehu Hanife sluio samo sa 1 7, 50 ili utemeljeno prenosio! 1 43

1 50 hadisa i da je, ak i u tako malom broju grijeio i nije ih 9. Ehu Hanife je sluao hadis i druge znanosti od 4.000

ejhova! Da je od svakog uitelja zapamtio samo po jedan hadis,

Uao sam u Ebu Haniftnu kuu koja je bila prepuna spisa/pa pira! Upitao sam ga: taje ovo? Odgovorio je: Ovo su hadisi! ja prenosim samo manji dio onih u kojima su sadrani ftkhski pro pisifl44
to on nije pisao hadise i pravio hadiske zbirke, kao to su inili Tako se navodi da su njegovi uenici, sluajui ga, sainili znaajan broj musneda. Najpoznatije hadiske zbirke nastale na taj nain su:
-

Jahja b. Nasra koji kae:

bilo bi to 4.000 hadisa! Otuda se sasvim racionalnom doima izjava

1 O. Razlika izmeu Ehu Hanife i drugih muhaddisa je u tome

Malik i Ahmed, nego je taj posao prepustio svojim uenicima.

Kitabu-1-asar,

Ehu Jusufa,

- Kitabu-1-asari-1-meif u'a, Muhammeda b. Hasana e-ejbanija, - Kitabu-1-asari-1-meif u'ati ve-1-mevku fe,

istog sakupljaa,

- Musned, Hasana b. Zijada el-Lu'lu'ija, - Musned, Hammada, Ehu Hanifinog sina.

Ostali poznati autori koji su biljeili njegove musnede bili su: Da'fer el-Adl, Ehu Nu'ajm el-Asbehani, Ehu Bekr Muhammed b. El-Vehbi, El-Harisi, El-Buhari, Ibnu-1-Muzaffer, Muhammed b.

Abdu-l-Baki el-Ensari, Ibn ebi-1-Avvam Es-Sa'di, Ibn Husrev el143

144

Vidi o tome: dr. M. es-Siba'i, cit. izvor, str. 4 1 2. Spomenuti izvor, str. 4 1 3 .
43

Ehu Hanife

Ukde.

Belhi, Ebu-1-Muejjid Muhammed b. Mahmud el-Havarizmi i Ibn Uz spomenutih 17 navedenih Ehu Hanifinih musneda,

spominju se jo tri,

Ibn ahinov i Hatib el Bagdadijev, to ini ukupno 20 Ehu Hanifinih musneda. t4s

Darekutnijev,

te

svojoj obimnoj knjizi, koja sadri 800 stranica i zove se

Ebu-1-Muejjid el-Havarizmi (umro 665. god. po Hidri) u a koju je klasificirao shodno fikhskim pitanjima, izostavivi

Dami'u-1-

Cuo sam u amu neke neznalice kako umanjuju i devalviraju vrijednost E bu Hanife, pri pisujui mu vrio slabo poznavanje hadisa, smatrajui da nema svoj musned kao !to ima imam aft.ja, ili muvetta', kakavje sainio imam Malik. To me je iniciralo da priku pim k 15 Ebu Hanijinih musneda oje su saku pili istaknuti hadiski strun jaci.146
iz nje senede kojji se ponavljaju, kae:

mesanid,

Fehrestu-1-evsatu i

Poznati amski muhaddis emsuddin b. Tulun u djelu

biljeili hadise koje prenosi Ehu Hanife. Tako Es-Salihani kae:

es-Salihani, u svojoj knjizi

poznati misirski hafiz hadisa, Muhammed b. Jusuf

EI

Ukudu-1-dfjman

istiu d.a su sluali i

Ebu Hanife je bio jedan od velikih hafiza hadisa i da nije bilo njegove izuzetne zainteresiranosti za hadis ne bi bio u mogunosti da rijefi bro jna ferijatsko pravna pitanja.t47
Ibn Ukde, kako navodi Bedr Znaajno je napomenuti da

obuhvata vie od 1 .000 hadisa, u kojima se Ehu Hanife pojavljuje

Ebu Hanijin musned, koji je sakupio el-Ajni u djelu Et-Tarihu-1-kebiru

kao ravija! Imam Sujuti tvrdi da je Ibn Ukde bio pouzdani i veliki

slabim .148 djelu

hafiz hadisa i da ga samo fanatici i suvie pristrasne osobe smatraju Treba spomenuti i to da Ehu Hanifin uenik Zufer, u svom

Ehu Hanife.149

El-Asar,

spominje veliki broj hadisa koje izravno biljei od tome

koliko je ovaj velikan uistinu poznavao hadis i hadiske predaje.

1 45 Vidi ire o ovoj problematici: 1 46 Cit. izvor, str. 414. 147 1 48

Mislim da navedeni podaci sasvim dovoljno kazuju o

dr. M. Es-Siba'i, str. 41 3 -4 1 5 .

Isti izvor i strana. Spomenuto djelo, str. 4 1 5. 1 49 Isto djelo i strana.

44

Dvadeset Ehu Hanifinih musneda najbolja su potvrda za to! Pada, dakle, u vodu Ibn Haldunova optuba da je posredstvom ovog imama dolo samo 17 autentinih predaja. Analizirajui takve optube, dr. Mustafa Es-Siba'i, smatra da je Ibn Haldun doao do ovakvog zakljuka na temelju Malikovog Muvetta'a, koji prenosi Muhammed, Ehu Hanifin uenik, koji je ovom djelu pridodao i 13 hadisa koje prenosi Ehu Hanife i 4 hadisa koje od Ehu Hanife prenosi Ehu Jusuf, najpoznatiji Ehu Hanifin uenik, to skupa iznosi 17 predaja.1so Brojni autori su u ove i sline greke pali zahvaljujui pretpostavci da se u Kufi veoma slabo poznavao hadis, budui da to nije bio centar hadisa i muhaddisa. Meutim, oito je da se zaboravlja da je Kufa, upravo u Ehu Hanifino vrijeme, bila veliki islamski nauni centar, kao i to da je Ehu Hanife puno putovao i u druge naune centre toga vremena i da je, na taj nain, saznao za znatan broj hadiskih predaja. S druge strane, utemeljenjem Kufe, 17. god. po Hidri, ovaj grad postat e stjecite poznatih ashaba. Zna se da je Omer, r.a, poslao u Kufu Abdullaha b. Mes'uda, r.a, koji je bio poznati poznavalac velikog broja predaja koje su navedene u brojnim hadiskim zbirkama. Inae, on od Vjerovjesnika, s.a.v.s, prenosi 848 hadisa.1s1 Uz to, zna se da je Ibn Mes'ud, r.a, ubrajan meu najuenije ashabe Allahovog Poslanika, s.a.v.s.152 Kada se jo spomene da je ovaj veliki ashab umro u Kufi,32. god. po Hidri,153 onda to uveliko dopunjuje sliku o mogunosti njegovog djelovanja u tom mjestu i ostavljanja jaeg utjecaja i velikog traga na uenjake koji su tu kasnije ivjeli. Ali b. Ehi Talih, r.a, bio je fasciniran uspjehom Abdullaha b. Mes'uda, r.a, rekavi za Kufu: Ovo m jestoje na punjeno znanjem/ hadisom ifikhomf154 Tako e u Kufi od njega i njegovih uenika stasa ti 4.000 strunjaka raznih proftla koji e biti svjetiljke tog mjesta! Dolaskom Alije, r.a, u Kufu jo vie se rasplamsao ar za izuavanjem raznih
1 50 Vidi o tome analizu dr. M. es-Siba'ija, na str. 4 1 5. 151 El-hadisu ve-1-muhaddisune, str. 146. 1 52 Vidi: M. Handi, Uvod u tefsirsku i hadisku nauku, str. 1 1 1 . 1 53 E/-Hadisu ve-1-muhaddisune, str. 147. 154 Es-Sunnetu ve mekanetuhafi-t-teri 'l-1-is/am, str. 4 1 6.
45

Ehu Hanife

islamskih disciplina. Kada se u obzir uzme i injenica da se u Kufi da li je taj grad bio centar hadisa i drugih islamskih disciplina. nastanilo 1 .500 ashaba, onda vie nema mjesta skepsi u vezi s tim

Da li je Ehu Hanife preferirao analogiju u odnosu na hadis?

senedom od Ehu Jusufa biljei Ibn ebi-1-Avvam, u kojoj se navodi Najbolji odgovor na to pitanje pronai emo u predaji koju sa

da je pri rjeavanju svakog erijatskopravnog pitanja Ehu Hanife traio od pripadnika svog naunog kruoka da iznesu sve hadise predaja, donosili konane zakljuke.155 jasno potcrtava Ibn Abdu-1-Berr navodi Ehu Hanifinu predaju u kojoj on svoj stav u vezi s tim pitanjem, gdje govori o koji tretiraju to pitanje, pa bi, tek onda, nakon navoenja tih

Hanife kae:

neutemeljenosti optube koja se navodi u nekim izvorima. Ehu

Allah prokleo onoga ko oponira Allahovom Poslaniku, s.a.v.s, s kojim nasje Allah po astio i spasio nas.156
miljenje samo u krajnjoj nudi, kada za to nije imao provjerenih i Zna se da je koristio, kako je i sam izjavljivao, analogiju i svoje

hanefijskog mezheba smatraju da je i slab hadis prei od analogije i njihovog miljenja. t s? svoje miljenje u odnosu na hadis?!

sigurnih predaja! ak Ibn Kajjim el-Devzijje tvrdi da pripadnici

Kako je, onda, dolo do optube da je Ehu Hanife preferirao

Kao odgovor na to moe se rei: slabost prenosilaca hadisa, razliiti. Ehu Hanife bolje je poznavao svoje ejhove od kritiara hadisa koji su ivjeli i djelovali u vremenima nakon njega. 2. Mudtehid, katkada, drugaije gleda na hadis od hadiskih 1 . Da su pogledi i kriteriji, kada je u pitanju autentinost ili

svom
tss

strunjaka. Tako El-Lejs b. Sa'd ubraja 70 hadisa koje je Malik u

Muvettau

spomenuo, a ne oslanja se na njih u rjeavanju

Isto djelo, str. 4 1 7. Isto djelo, str. 4 1 8. ts? Isto djelo, str. 4 1 9.
1s6

46

Hanife kada kae: Prim jer onoga koji tra hadis, a nije dobar J akih, je prim jerf armaceuta, koji spravlJa lijekove a ne zna za koje bolesti se koriste, sve dok ne doe, !Jekar koji to odredi. Takoe, muhaddis ne zna pravu intenciju hadisa dok ne doef akihf159 Ibn Abdu-1-Berr biljei predaju Ubejdullaha b. Amra koji kae:

erijatskopravnih pitanjaP 58 To pitanje najbolje poJaSnJava Ehu

Bio sam u dru!tvu sa El-A 'melom, kada muje do!aojedan otjek, postavivfi mu pitanje iz ferijatskopravne oblasti na koje mu on nije mogao od govoriti. Taj otjek bio je Ebu Hanife! EI-A 'mef ga je u pitao: Nu'mane, reci nam kakvoje tjefenje togpitanja? Onje od govorio, a onda gaje EI-A 'mef u pitao: Otkuda ti to? E bu Hanife mu od govori: Toje na temeiJu hadisa, koji si nam ti pri ao! Tadaje El-A 'me! konstatirao: Mi muhaddisi smo kao f armaceuti, 0 a vif akihi ste kao !Jekarif1 6
Hanife i njegove aktivnosti na polju hadisa, mora se priznati da, doista, neki hadisi nisu doli do njega. To ne treba da 3. Objektivno sagledavajui vrijeme u kome je ivio Ehu udi ako

znamo da ni svi ashabi koji su ivjeli sa Poslanikom, s.a.v.s, nisu znali sve hadise,niti su ih sve od njega prenosili. U nekim

predjelima islamske drave prenoen je i prakticiran odreeni hadis, a u drugima nije, zavisno od ashaba koji prenosi dotini hadis.

Allahovog Poslanika, s.a.v.s.

Nema nijednog ashaba koji je memorirao i prenosio sve hadise od Tako se pouzdano zna da je bio nepoznat hadis o dizji za

vatropoklonike ili hadis o kamati za Omera, r.a, sve dok ga o tome hadis o traenju dozvole za ulazak u kuu, dok ga sa njim nije,

nije kasnije obavijestio Abdurrahman b. Avf, niti mu je bio poznat

Takoe, on i Abdullah b. Mes'ud, r.a, nisu znali za hadis o ashabi. Aia, Abdullah b. Omer i Ehu Hurejre, r.a, iako prenose

nakon smrti Poslanika, s.a.v.s, izvijestio Ehu Musa el-E'ari, r.a.

tejemumu, dok ih o tome nisu obavijestili Ammar, r.a, i drugi

najvie hadisa od Allahovog Poslanika, s.a.v.s, nisu znali hadis o

meshu, dok ih o tome, nakon Vjerovjesnikove, s.a.v.s, smrti nisu upoznali Alija i Huzejfe, r.a. Hadis o zabrani privremenog braka

159

Ibn Abdu-1-Berr, Dami 'u-1-bejani-1-i/mi vefadlihi, 11148. Dr. M. es-Siba'i, cit. djelo, str. 42 1 . 160 Dami 'u bejani-1-i/mi vef adlihi, l /1 3 1 .
47

158

Ehu Hanife

bio je nepoznat Abdullahu b. Abbasu, r.a, dok ga o tome nisu upoznali ostali ashabi.161 Takvih primjera prepuna je islamska literatura. Da li se zbog toga sumnjalo u ashabe?! Naprotiv!!! Da li su zbog toga nazvani nepoznavaocima hadisa Allahovog Poslanika, s.a.v.s?! Naprotiv!!! Kako, onda, i po kojoj logici, optuivati Ehu Hanifu ako nije . . ll poznavao sve hadis e VJeroVJesru' ka, s.a.v.s .;li...
4. Ehu Hanifini kriteriji pri primanju i prenoenju hadisa bili su, doista, rigorozni. Ovom prilikom spomenut emo samo neke:

a) Da ne oponiraju Kur'anu. Ako su predaje oponirale jasnom tekstu Kur'ana, on je takve predaje ostavljao i nije ih uope koristio. b) Da ne oponiraju opepoznatom sunnetu.

e) Da ne oponiraju slinom hadisu.

d) Da ravija ne postupa suprotno hadisu koji prenosi e) Da niko od prethodnih strunjaka u hadisu nije kritikovao taj hadis. f) Da hifz/memorija prenosioca hadisa bude konstantna od momenta kada je hadis uo do momenta predaje hadisa drugome g) Da se predaja u odnosu na druge ne karakterizira po bilo kakvim dodacima, bilo u lancu prenosilaca ili tekstu hadisa!162 Obzirom da se drugi muhaddisi ili fakihi nisu sloili sa svim ovim strogim kriterijima i da su bili blai u prihvatanju i prenoenju predaja, oni su prenijeli i zabiljeili vei broj hadisa, to uope ne znai da Ehu Hanife nije poznavao te predaje! Bitno je to znati kako se ne bi padalo u greke u koje padaju oni koji to ne znaju, ve bez argumenata ili sa vidljivom pristrasnou, napadaju ovog vanrednog imama!

161 1 62

Vidi o tome: Es-Sunnetu ve mekanetuhafi-t-teri 'I-1-is/am, str. 422. Vidi ire o ovim kriterijima: dr. M. es-Siba'i, str. 422-424.
48

Zanimljivo je analizirati neka erijatskopravna rjeenja do kojih je doao Ehu Hanife. Za znatan broj tih rjeenja mnogi, neupueni u iroku lepezu Ehu Hanifinog poznavanja hadiskih znanosti, smatraju da ih je donosio iz svoje glave, a ne na temelju sunneta Allahovog poslanika, s.a.v.s. Uzmimo samo za primjer dizanje ruku u namazu. Po hanefijskom mezhebu, to se ini samo jedanput i to prilikom stupanja u namaz, tzv.

if titahi-tekbir.

Na emu Ehu Hanife temelji

svoj stav: na analogiji ili na hadisu? Pogledajmo: Kada se jednom prilikom Ehu Hanife sastao sa poznatim El Evza'ijem, on ga je upitao: Zato vi ne diete ruke prije odlaska na ruJ?ju i nakon dizanja sa rukjua?! Ehu Hanife mu je odgovorio: Zato fto o tome nema nijedne autentine predaje od Vjerot!fesnika, s.a.v.s. El-Evza'i je odmah reagovao: Kako nema kadaje meni Zuhriprenio od Salima, on od svog oca, a on od Vjerotjesnika, s.a.v.s, daje on dizao ruke kadaje stu pao u nama prije odlaska na rukju i prilikom vraanja sa ruk jua! Ehu Hanife mu je na to odgovorio: Meni je prenio Hammad, od Ibrahima, on od A/kame i EI-Esveda, a njih dvojica od Abdullaha b. Mes'uda, r.a, da je Vjerovjesnik, s.a.v.s, dizao ruke samo pri stu panju u namaz i da to vile nije inio do zavr!etka namaza! El-Evza'i tada ree: Ja tebi prenosim od Zuhrija, on od Salima a on od Ibn Omera, r.a, a ti meni kae!: Prenio mije Hammad od Ibrahima?! Tada mu Ehu Hanife ree: Hammad je bof ji J akih od Zuhrija, Ibrahim od Salima, a A/kame nije ispod Ibn Omera, s tom ra!(jikom !to je Ibn Omer ashab! EI-Esved je vrlo vrijedan i pouzdan! A Abdullahje Abdullah! (Mislei na Abdullaha b. Mes'uda, r.a.) . Nakon te argumentacije El-Evza'i je uutioP63 Spomenuti primjer nije iznesen da bi se oponiralo stavu onih koji smatraju da u namazu treba vie puta dizati ruke! Naprotiv! To je uinjeno samo za to da skepticima uini dostupnim Ehu Hanifino poznavanje hadisa i oslanjanje na sunnet Allahovog
1 63

Ed-Dehlevi, Hudetu//ahi-1-baliga, 111 3 1 . Usporedi: dr. M. es-Siba'i, str. 424. Zanimljivo bi bilo pogledati hadise koje navodi hafiz hadisa Ebu Da'fer et-Tahavi u vezi s tim pitanjem. On citira sve hadise za i protiv dizanja ruku vie puta. Na kraju, preferira dizanje ruku samo na poetku namaza, sloivi se sa Ebu Hanifom, argumentirajui to hadisima. (Vidi: erhu me 'ani-l-asar, 1/222-228). To je, isto, uradio i hafiz hadisa Ez Zejle'i, sloivi se sa Ebu Hanifinim stavom, navodei mnotvo hadisa. (Vidi: Nasbu-r-raje li ehadisi-1-hidaje, 11520-545).
49

Ehu Hanife

Poslanika, s.a.v.s, kako im se ne bi poturale podvale kojekakvim izvorima. Neznanje, zavist i mrnja esto

rasute po

su bili uzrok da se veliki

doprinos islamskih uenjaka prikrije ili da se to pokuava uiniti. Kada je u pitanju Ehu Hanife, te njegovo zanimanje, znanje i doprinos ovoj izuzetno vanoj islamskoj oblasti, to se posebno moe uoiti. Srea pa je u svakom vremenu bilo onih koji su, svojom objektivnou i naunom utemeljenou, skidali veo zaborava ili oblake mrnje sa istinskih islamskih uenjaka. Ovaj tekst pokuaj je da se svijetlim zrakama injenica rastjera magla zaborava sa ovog genija.

Ehu Hanifino zanimanje za hadis i hadiske znanosti J o u mladosti se Ehu Hanife poeo interesovati za hadis i
hadiske znanosti. Veliki muhaddisi i hadiski kritiari spominju njegovo zanimanje za hadis i putovanje u potrazi za novim hadisima. Tako poznati hafiz hadisa Ez-Zehebi tvrdi da je Ehu Hanife pokazao izuzetnu panju spram hadiskih predaja i da je, u potrazi za njima, puno putovao.t64 Na drugom mjestu kae:

Ebu Hanifeje, zaista, uloo dosta truda u potraif za hadisom, a to se posebno prim jeivalo nakon 1 oo. god. po V "!1 6 5 Ht"dif
Dakle, posebnu angairanost u ovoj oblasti iskazao je poslije dvadesete godine ivota! U drugom djelu hafiz Ez-Zehebi kae da je Ehu Hanifin najvei uitelj u hadisu bio Ata' b. ehi Rebah, koga je Ehu Hanife sluao u MekkiP66 Potrebno je istai da je Ata b. ehi Rebah el-Kurei (umro 1 1 4. ili 1 1 5. god. po H.) bio jedan od najveih imama i fakiha meu tabi'inima. Ibn Sa'd za njega kae da je bio pouzdan u hadisu i da je izuzetno dobro poznavao tu oblast. Ibn Abbas, r.a,. nakon to je
164 165

Vidi: Sijeru a '/ami-n-nube/a , 6/392. Isti izvor, 6/396. 166 Duve/u-l-islam, 1 179. (Izdanje: Daru-1-me'arifi-n-nizamij je, Hajderabad, Indija, 1 337. god. po H.)
'

50

bio upitan za neku fetvu, zaueno je zapitao:

Mekkelije, to se

saku plJale oko mene a meu vamaje Ata'?J167

Veliki muhaddis Husejn b. Ali es-Sajmiri, uitelj Hatiba el

Prisustvovali smo ha/kama Ata'a b. ebi Rebaha poredanijedni iza drugih. Kada bi doao Ebu Hanift, Ata' je trao od nas da pro!irimo na krug, a onda bi ga pozvao u svoju bli:dnu ipokazao mu m jesto u proefju halke!'68
Iz ovog primjera jasno se da primijetiti da je Ehu Hanife bio najcjenjeniji uenik poznatog Ata'a! Imam Abdu-l-Vehhab e-a'rani navodi da je Ehu Hanife saznavao hadise preko svog uitelja Ata'a, a da je Ata'a bio uenik , Ibn Abbasa, r.a.169 Koliko se Ehu Hanife angairao na prikupljanju i prouavanju hadisa najbolje svjedoi primjer Mis'ar b. Kidama, pouzdanog hafiza hadisa iz Iraka, koji, prisjeajui se, kae:

Bagdadija, citira Harisa b. Abdurrahmana koji je rekao:

Izuavali smo hadis zajedno sa Ebu Hanifom pa nasje nadmaio! NatJecali smo se u zuhdu, pa nas je preva:dfao! Fie!avali smo ferijatsko pravna pitanja, pa je on dosti gao ono !to ve znateJ170
Kolika je bila njegova elja za saznavanjem hadisa Allahovog s.a.v.s, najbolje svjedoi predaja koju sa lancem

Poslanika,

Kada sam 93. god. po Hid:tfi sa ocem otifao na had imao sam 16 godina. Tom prilikom sam vidiojednog starca oko kojeg su se !Judi oku pili. U pitao sam oca: Ko je onaj starac? Odgovorio je: To je AbduJJah b. EJ-Haris b. Duz', jedan od Poslanikovih, s.a.v.s, ashaba! Upitao sam ga ponovo: ta bi se od njega moglo iskoristiti? Rekao mi je: Hadisi koje je uo od Vjerovjesnika, s.a.v.s.! Zamolio sam ga da mu se pribliimo kako bih
neto uo. Kada sam mu se pribliio, uo sam kako navodi da je

prenosilaca biljei Ibn Abdu-1-Berr, u kojoj Ehu Hanife kae:

1 67 1 68

El-Kasimi, EI-Fadlu-1-mubin, str. 253. . . elo, str. 1 8 . En-Nu mam, ctt. d' 1 69 Vidi o tome: E- a'rani, EI-Mizanu-1-kubra, str. 83 (Izdanje, Hajderabad, Indija, 1 394. god. po H.) 1 70 Ez-Zehebi, Menakibu Ebi Hanife, str. 27. (egipatsko izdanje).
'

51

Ehu Hanife

Allahov Poslanik, s.a.v.s, rekao:

Ko razumije vjeru, Allah e zadovolJiti njegove potrebe i opskrbie ga odakle se ni ne nada/171

Ehu Hanifin odnos prema sunnetu

Ehu Hanife je, nakon Kur'ana, svoje fikhske stavove temeljio na drugom izvoru erijatskog prava - sunnetu! Otkuda, onda, u nekim islamskim izvorima zakljuci da je Ehu Hanife preferirao analogiju u odnosu na sunnet?! To pitanje zahtijeva opsene analize koje su ve sainili brojni islamski uenjaci, meu njima ejh Muhammed Ehu Zehre, dr. Mustafa Es-Siba'i, Muhammed Ehu Zehv i dr. Takva optuba bila je prisutna jo za njegova ivota. Sam Ehu Hanife o tome kae:

Lau, tako mi Allaha! Potvaraju nas svi oni koji kau da pre feriramo analogiju nad sunnetom! Zarje potrebno pribjegava/i analogiji nakonjasnog teksta hadisa?f172
On je pribjegavao analogiji samo kada nije imao teksta hadisa i to kada je bio u krajnjoj nudi, kako i sam tvrdi:

Mi smo se slujli analogijom samo u krajnjoj nudi i to ako nismo mogli nai nikakav dokaz u Kur'anu, sunnetu ipraksi ashabaf173
Poznata je i njegova izjava u kojoj naglaava da sve to je dolo autentinom predajom od Vjerovjesnika, s.a.v.s, drage volje je uvaavao i u tome uope nije bilo razilaenja. Ono to je dolo od ashaba, izabirali su, a ono to je dolo nakon te generacije, uvaavali su ili odbacivali, jer su i oni ljudi, skloni i pogoditi i pogrijeiti!174 Tako je Ehu Hanife, na primjedbu Ehu Da'fera el-Mensura da daje prednost svojim zakljucima nad sunnetom Allahovog poslanika, s.a.v.s, odgovarao da to nije istina, ve je injenica da on preferira Allahovu Knjigu, sunnet Vjerovjesnika, s.a.v.s, a zatim miljenje Ehu Bekra, Omera, Osmana i Alije, a onda i ostalih ashaba!
171

Meutim, u generacijama nakon njih, kada doe do

Ibn Abdu-1-Berr, Dami 'u bejani-1-ilmi vefadlihi, 1145. (Izdanje: Daru-1kitabi-ilmij ji, Bejrut, bez godine izdanja). 172 Ebu Zehre, cit. djelo, str. 273. 173 Isto djelo i stranica. 174 Cit. djelo, str. 274.
52

razilaenja, tek tada je koristio analogiju, jer, kako napormnJe, izmeu Allaha i Njegovih robova nema rodbinskih niti drugih veza, pa, prema tome, to su generacije nakon ashaba pree ili blie Allahu od nas!f75 Oito je da su napadi na Ehu Hanifu nastali zbog toga to je on uvjetovao stroije kriterije u primanju i prenoenju hadisa, posebno u ada/efu/pravednosti i dab/u/preciznosti i to daleko vie nego to su uvjetovali ostali muhaddisi i islamski pravnici. S druge, pak, strane, Ehu Hanife je smatrao da je jai hadis koji prenosi ravija koji je muhaddis ali i fakih u isto vrijeme, nego onaj hadis koji prenosi samo muhaddis, jer je fakih osoba koja dobro poznaje vjeru i erijatskopravne propise, pa je, otuda, smatrao da su muhaddisi kao apotekari a fakihi kao ljekari!l76 Inae, uenjaci iz Iraka postavili su stroge kriterije u prihvatanju predaja, pa su vie voljeli utvrditi da neku predaju sigurno prenosi ashab ili tabi'in, nego da kau da je dola od Vjerovjesnika, s.a.v.s, ako, doista, nisu sigurni u to! Otuda je izgledalo da Ehu Hanife ne uvaava brojne hadise i da preferira svoje miljenje. Meutim, razlog je jedino u opreznosti da se na neutemeljenoj predaji ne donose erijatskopravni zakljuci!177 Muhammed Ehu Zehv tvrdi da je apsolutna la optuba na raun ako bi Ehu Hanife da je preferirao svoje miljenje u odnosu na nedostajali autentini hadisi koji tretiraju odreenu hadis! On tvrdi da je svoje stavove temeljio na miljenjima ashaba, erijatskopravnu oblast. ak je uvaavao i temeljio svoje stavove na mursel-predajama, dok su brojni islamski pravnici to odbacivali!l78 Inae, poznata je praksa velikih imama da svoje fikhske zakljuke nisu temeljiti na nesigurnim predajama. Tako se biljei da imam Malik oponira na 70 mjesta sunnetu koji nije autentian, a

1 76

Isto djelo i strana. Uporedi: E-Sa'rani, E/-mizanu-1-kubra, 1 152. Vidi: Ibn Abdu-1-Berr, cit. djelo, 2/1 3 1 ; dr. M. es-Siba'i, cit. djelo, str. 42 1 i Ebu Zehre, spomenuto djelo, str. 283. 1 77 Vidi o tome detaljnu analizu koju je sainio imam Ebu Zehre u spomenutoj knjizi, str. 272-303. 1 78 Vidi ire: EI-Hadisu ve-1-muhaddisune, str. 285-286.
53

Ebu .t!amfe

svoje stavove temelji na analogiji, pa, i pored toga, nije optuen da preferira svoje miljenje nad sunnetom!179

Ehu Hanifin ugled u hadiskoj znanosti

Veina uenjaka u svojim djelima potvruje imamet ovog

genija u hadisu i hadiskoj znanosti. Tako Ehu Davud es-Sidistani, poznati autor tvrdi:

Sunena, jedne od est najpoznatijih hadiskih. zbirki, Allah se smilovao Maliku, afiji i Ebu Hanift koji su bili imami u hadisuf180
Hafiz Ez-Zehebi brojne u svom

Mizanu-1-i'tidalu,
zbog nekih

kojem

je

kritikovao

muahaddise

nedostataka:

nepreciznosti, slabosti, lai i sl., u uvodu ovog djela napominje da u njemu nije kritikovao, niti je spomenuo imena uvenih imama, koji se stoljeima slijede zbog njihove iskrenosti, utemeljenosti i uenosti, kao to su Ehu Hanife, afija i Buhari, a ako ih i spomene, kako napominje, onda je to u pozitivnom kontekstu! Meutim, i pored toga, neko je u izdanju

Daru-1-.ftkra ubacio

da se

n.a Ehu Hanifu Ez-Zehebi tiki osvre, to oponira upravo onome to je sam Ez-Zehebi naveo u uvodu ove svoje knjige!1B1 Oito je da je neko iz pristranosti i mezhebske zaslijepljenosti

ubacio tekst koji uope nije napisao hafiz Ez-Zehebi! Moe se slobodno konstatirati da ta osoba iz svoje fanatinosti i zaslijepljene mrnje nije uspjela primijetiti da je hafiz Ez-Zehebi ve u uvodu ovog svog znaajnog djela eksplicite napomenuo da se nee kritiki osvrtati na uvene imame kakvi su Ehu Hanife, afija i BuhariP82 Iz tog postupka vidi se da mrnja oiju nema, a i kada ima oi - vida nema!!! Ehu Hanifino izuzetno poznavanje hadiske discipline

El

Derhu ve-t-ta'dilu/ o povredivosti i nepovredivosti prenosilaca hadisa,

jasno

raspoznaje uveni hafiz u hadisu imam El-Bejheki, koji uvaavajui njegovu ocjenu o nepovredivosti i autentinosti Ata b. Ehi Rebaha

Pogledaj zanimljive zakljuke: El-Hadisu ve-1-muhaddisune, str. 286. Ibn Abdu-1-Berr, cit. djelo, 2/1 63. 181 Uporedi: Mizanu-1-/'tidal, 4/265. 182 Uporedi ovu injenicu u istom djelu: 1 1 2-3.
1 80

1 79

54

i povredivosti i slabosti Dabira El-Du'fija, priznaje Ehu Hanifi posebnost u ovoj hadiskoj oblastiPB3 Imam Ez-Zehebi, kada spominje Dabira b. Jezida el-Du'fija el-Kufija, iednog od i'ijskih muhaddisa, uz ostale, takoe uvaava Ehu Hanifinu kritiku ovog muhaddisa, za koga je Ehu Hanife ustvrdio da od njega nije vidio veeg laca.1B4

Tu Ehu Hanifinu ocjenu uvaava i imam Tirmizi, iznosi je i slae se s njimPBS Hakim en-Nejsaburi u poznatom djelu Ma'rifttu ulumi-1-hadisi, u poglavlju koje tretira poznate i pouzdane imame u hadisu iz generacije tabi'ina i etba'i-t-tabi'ina, izmeu ostalih, navodi i Ehu Hanifu, to eksplicite govori o njegovoj izuzetnoj poziciji kao imamu u hadisu, meu najveim autoritetima hadiske znanosti.1B6 Ibn Tejmijje sa velikim respektom govori o Ehu Hanifi187 nazivajui ga jednim od najpoznatijih imama, napominjui da je znaniji i vei fakih od Tahavija i slinihP88 Na drugom mjestu Ibn Tejmijje spominje da su etverica velikih imama bili imami i u hadisu, i u .tefsiru, i u tesavvufu i u fikhuPB9 Ibnu-1-Kajjim el-DevziJ ie, takoe, sa izuzetnim respektom, uporeuje Ehu Hanifu sa afijom, Ahmedom, Malikom, Ehu Jusufom, Buharijom i dr.t9o Dakle, svi navedeni velikani hadiske i, uope, islamske znanosti, kao to su Ehu Davud, Tirmizi, Hakim, Bejheki, Ibn Abdu-1-Berr, Ibn Tejmijje, Ibnu-1-Kajjim i brojni drugi, sloili su se da je Ehu Hanife bio jedan od poznatih imama i u hadisu, ije su miljenje i ocjena bili izvor kasnijim generacijama za oblast povredivosti i nepovredivosti prenosilaca hadisa, u sluaju
1 83 1 84 1 85 186 187 188

Vidi: El-Bejheki, Delailu-n-nubuvve, 1/43-46. (Bejrutsko izdanje, 1405. Provjeri: Mizanu-1-J'tidal, 1/380. Tirmizi, Kitabu-1-ilel, 51696. (tampana zajedno sa njegovim Sunenom). god. po H.).

Vidi: Ma 'rifetu ulumi-1-hadisi, str. 240-249. Minhadu-s-sunneti-n-nebevijje , 4/194-195.

Ebu Da'fer et-Tahavi bio je hafiz hadisa i jedan od najveih pravnika hanefijske pravne kole. Umro je 321. god. po Hidri.

1 89

Minhadu-s-sunneti-n-nbebevijje, 1/172-173. 1 90 Provjeri; /'lamu-1-muvekki 'in, 1135.

55

Ehu Hanife

skrivenih mahana u hadisu, u ocjeni teksta hadisa i drugim segmentima ove znanosti! Veliki broj hadiskih strunjaka, i u prolosti i u novije vrijeme, priznaju mu preciznost, memoriju i utemeljenost prilikom prenoenja hadisa. Tako Abdullah b. Davud el-Hurejbi zakljuuje: Muslimani u svqjim namatfma treba da ufe dove za Ebu Hanifu, zbog njegove brige, !uvanja i do prinosa sunnetu i.ftkhuf19l ejhu-1-islam Ibn Tejmijje zakljuuje: Musqj'eb, Uroe b. Zubj'r, Hasan ei-Basn Muhammed b. Hasan, Malik, a.ft', Ahmed, danonono su tratjli iflanje i nifta drugo ih nije preferirali stavjednog, a nekada drugog ashaba, temelJima erijataf19 2

Ufenjaci kao to su Se'id b. Ebu Hanife, Ebu Jusuf, Ibn Derir et-Taberi i dr. zaoku plJalo. Oni su nekada onako kako su smatrali na

Ibn Tejmijje, spominjui islamske uenjake koji su bili predvodnici u brojnim islamskim disciplinama, svaki put navodi i Ehu Hanifu kao jednog od nezaobilaznih islamskih autoriteta koji je bio i ostao izvor i inspiracija generacijama muslimana poslije njega!193 Njegovo izuzetno poznavanje hadisa jasno potcrtava imam Es-Serhasi, kada kae: Ebu Hanife bioje najveipoifavalac hadisa u svo je vrijeme! Mei/utim, zbog njegovog rigoroznog kriterija u pogledu preciifOSti ravija i prevelike opreiJIOSti da se slabe predaje ne pomijefaju sa autenti/nim, maloje prenosio hadisf194 Otuda, kako tvrdi imam Alauddin el-Kasani, hadisu koji je Ehu Hanife, na temelju svojih kriterija, proglasio autentinim, niko nakon njega nije uspio nai mahanu i nedostatak!195 Imam emsuddin es-Salihi e-afi'i tvrdi da Ehu Hanife spada u najvee hafize hadisa! On zakljuuje da je on prvi izvlaio
1 91
192

En-Nu'mani, Mekanetu-1-Imam Ebi Hanifefi-1-hadisi, str. 32.

194 1 95

193

48. Uporedi: Minhadu-s-sunne, 11167-168; 11172-173 i 1/215-216. po H.). Uporedi, takoe: En-Nu'mani, cit. djelo, str. 57

Ibn Tejmijje, spomenuto djelo, 3/142. Uporedi: Prethodni izvor, str. 47-

Es-Serhasi, Usu/u-1-fikh, 11350. (Izdanje: Daru-1-kitabi-/-arebi, 1372. god. El-Kasani, Beda 'i-sana 'ifi tertibi--era 'i, 2/97. (Egipatsko izdanje, 1327. god. po H.). Uporedi: Mekanetu-1-Imam Ebi Hanife, str. 58.

56

erijatskopravna rjeenja iz hadisa, i sa uenjem se pita: Kako bi mogao itpui toliko zaklJuaka i rijefiti toliko ferijatsko-pravnih pitanja da nije dunu panju posvetio hadisu!?' 96 Imam El-Adluni tvrdi da je Ebu Hanife bio najvei znalac Kur'ana i sunneta, jer se, naprosto, o erijatskopravnim rjeenjima ne moe ni raspravljati bez decidnog poznavanja ova dva fundamentalna izvora islama! On je u svoje djelo Igdu-1-devheri-s semin, koje sadri 40 hadisa iz najpoznatijih hadiskih zbirki, uvrstio, izmeu ostalih, i hadis iz Ebu Hanifinog Musneda, priznavi tako da ga smatra strunjakom i u oblasti hadiskih znanosti!197 Njegovu izuzetnu nadarenost kao kritiara hadisa u poznatoj hadiskoj disciplini povredivosti i nepovredivosti prenosilaca hadisa/Ilmu-1-derhi ve-t-ta'dili, istiu imam Tirmizi, Ibn Hibban, hafiz Bejheki, Ibn Adijj, Hakim en-Nejasuburi, Ibn Abdu-1-Berr, Ibn Hazm, Ez-Zehebi, Ibn Kesir, Es-Sehavi, hafiz Abdul-Kadir el Kurei, Ebu Hajjan el-Endelusi i brojni drugi.t 9B Brojni muhaddisi su vremenom pokuali skinuti etiketu sa Ebu Hanife, kao nedovoljno upuenog u hadisku znanost, to mu je od strane neznalica, zavidnika i mezhebskih fanatika nalijepljena. Tako su hafizi hadisa: El-Mizzi, Ez-Zehebi, Et-Turkmani, Ebu-1Mehasin el-Husejni et-Tarabulsi, Ibn Kesir, En-Nevevi, Es-Sem'ani i dr. potroili puno vremena da dokau da ovaj genije nije nita manji strunjak u hadisu, nego to je npr. bio u fikhu!199 Svi oni slau se da je bio izuzetno strog u prenoenju hadisa, oslanjajui se na konstataciju Jahja b. Me'ina, koji je rekao: Ebu Ranije bio je pouzdan u hadisu! Onje prenosio samo onaj hadis kojije precizno zapamtio a nije prenosio one u koje nije siguranflOO Nakon proiavanja brojnih tekstova koji negativno tretiraju ovog uenjaka, mali broj autora kasnijih generacija navodi optube na njegov raun. Jedan od rijetkih koji ga optuuju za slabost je ejh Muhammed Nasiruddin el-Albani. Kada on citira hadis: Kada
196 197

. . vd 1 1: E n-Nu mam, c1t. d' elo, str. 66 .

'

200

erbe'ine hadisen, min ehadisi sejjidi-1murselin, str. 4-6. (egipatsko izdanje, 1322. god. po Hidri). 198 Pogledaj: Mekanetu-1-Imam Ebi Hanife, str. 66-67. 1 99 Vidi o tome opirniju studiju: Mekanetu-1-Imam Ebi Hanife, str. 87-116.
Vidi: cit. djelo, str. 88.

Vidi: /kdu-1-devheri-s-semin,fi

57

Ehu Hanife

se pqjavi zyijezda /Surejja, podigne se nesrea sa stanovnika svakog podruijaf201 Taj hadis prenosi Ehu Hanifin uenik Muhammed b. Hasan, od Ehu Hanife, on od Ata' b. Ehi Rebaha, a on od Ehu Hurejre, r.a, merfu'-predajom. Inae, posredstvom Ehu Hanife ovaj hadis biljee Es-Sekafi u EI-Fevaidu, Taberani u E/-Mu'demu-1evsatu i EI-Mu'demu-s-sagiru i Ehu Nu'ajm u Ahbaru Asbehan.2 o2
ejh El-Albani tvrdi da su sve ravije citiranog hadisa pouzdane, izuzev Ehu Hanife, koji se, uprkos utemeljenosti u fikhu, smatra slabim u pogledu pamenja. On navodi da to smatraju Buhari, Muslim, Nesai, Ibn Adijj i drugi, pa zbog toga Ibn Hader u Takribu-t-tehifbu, spominjui Ehu Hanifinu biografiju istie samo da je bio poznatif akih!2 03 Meutim, Ibn Hader nigdje ne optuuje Ehu Hanifu za lou memoriju, niti za neku drugu slabost u hadisu, pa se, otuda, ejh Muhammed Abdu-r-Reid en-Nu'mani pita: Kako je muhaddis, kakav je bio ejh El-Albani, mogao zakljuiti iz Ibn Haderovih rijei: poznatiJakih, da je slab prenosilac hadisa???!!!204 ejh En-Nu'mani dalje se pita: Kako gaje Jahja b. Me'in,jedan od najveih hadiskih kritiara svih vremena, mogao naati pouzdanim25 a !dh El-A/bani slabim???!!! Oito je da su neki hadiski kritiari opovrgli svoju prethodnu ocjenu o nekom prenosiocu. Tako Nesai u svom djelu o slabim prenosiocima kae: Ebu Ranije nije jak u hadisuf26 Meutim, oito je, da je vremenom Nesai promijenio svoju ocjenu, to jasno potvruje hadis koji navodi u Es-Sunenu-1-kubra, a iji sened smatra slabim zbog Asima b. Omera, jednog od prenosilaca ovog hadisa. Iako se u ovom rivajetu spominje i Ehu Hanife, kao prenosilac

20 1

202

Hadis biljei Imam Muhammed b. Hasan u Kitabu-1-asaru, str. 1 59. Vidi: cit. izvor i strana. Vidi, En-Nu'mani, cit. izvor, str. 1 1 9- 1 22. El-Albani, Si/si/etu-1-ehadisi-d-da 'ije, 11572.

203 204

205 206

Ibn Hader, Tehzibu-t-tehzib, 41229. Ed-Du 'aja ' ve-1-metrukin, str. 226. (Izdanje: Daru-1-kalem, Bejrut, 1 985. godine).

58

ovog hadisa, Nesai ga ne uvrtava u red slabih prenosilaca, to jasno upuuje na promijenjen stav spram Ehu Hanife!27 Otuda, ejh En-Nu'mani ne moe shvatiti pretjerivanje pojedine uleme u napadima na ovog genija.zos To, takoe, nije mogao shvatiti ni veliki hafiz hadisa Ibn Abdu-1-Berr, koji je konstatirao: PretJerali su muhaddisi u kritici Ebu Hanife i prefli su svaku mjeru u tom pogledufl.09 Slino konstatira i Jahja b. Me'in, savremenik Ahmeda b. Hanbela, kada kae: Doista su neki od nas pretJerali u kritici E bu Hanife i uenjaka iz njegovog mezhebafl10 Otuda ejhu En-Nu'maniju ne preostaje nita drugo, nego da zakljui ustima El-Hurejbija, jednog od poznatih muhaddisa, da je negativan stav spram Ehu Hanife rezultat neznanja ili zavisti!!!211

2 07 Provjeri:

Es-Sunenu-1-kubra, poglavlje: Men veka'a ala behimetin,

4/322-

21 1 Isti izvor, str. 123.

209 Dami'u 210

208 Vidi, En-Nu'mani, isti izvor, str. 128.

323.

bejani-1-ilmi vefadlihi, 2/148.

En-Nu'mani, str. 131-132.

59

MALIK IBN ENES

93./711. -179./795. Imam Malik jedan je od najveih imama u hadisu i fikhu. Bio je meu najpouzdanijim prenosiocima rijei Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Sened u kome se on nalazi naziva se zlatnim lancem prenosilaca! Njegov Muvetta' jedno je od najautentinijih djela iz oblasti hadiske znanosti!

Puno ime mu je Ehu Abdullah Malik b. Enes b. Malik b. ehi Amir b. Amr b. el-Haris b. Gajman b. Husejl b. Amr b. el-Haris el Himjeri el-Asbehi el-Medeni. Poznat kao imam Medine ili imam Darul-Hidre.212 Majka mu se zvala Galija bint erik b. Abdurrahman el-Ezdijja. Njegov djed Malik pripadao je starijoj generaciji tabi'ina. Prenosio je hadis od Omera, Talhe, Aie, Ehu Hurejre i Bassana b. Sabita, r.a. Uz to, bio je jedan od onih koji su nosili Osmana, r.a, nou, nakon ubistva do mjesta gdje je ukopan! Historiari nisu saglasni u vezi sa biografijom njegovog djeda Ehu Amra. Neki kau da je bio od starijih ashaba i da je sa Allahovim Poslanikom, s.a.v.s, uestvovao u svim bitkama, izuzev bitke na Bedru.213 Meutim, po mnogima, ispravnija verzija je ona koju zastupa hafiz Ez-Zehebi, a koju preferira hafiz Ibn Hader, a to je da je njegov pradjed bio muhadrem da je primio islam u vrijeme Poslanika, s.a.v.s., ali ga za ivota nije vidio!214 Imam Malik roen je u Medini. Inae, njegovo porijeklo see do Zu Asbeha, jednog od poznatih jemenskih plemena. Obzirom da se jedan od njegovih predaka preselio u Medinu i tamo se nastanio, Imam Malik je i roen u tom gradu.215 Kada je u pitanju godina roenja ovog imama, postoje razliite verzije. Navode se sljedee godine: 90, 93, 94, 95, 96 i 97.216 Meutim, gotovo svi autori preferiraju 93, kao godinu njegovog roenja.217 Rijetki su autori koji daju prednost nekoj drugoj godini,

2 12

2 13 2 15 2 14

Vidi: Es-Sujuti, Tenviru-1-hava/ik, erh ala Muvetta' Malik, 3/164. Ibn Hader, El-/sabefi temjizi-s-sahabe, 4/144 Vidi: Muhammed Muhammed Ehu Zehv, EI-Hadisu ve-1-muhaddisune, str. 287. Provjeri: Es-Sujuti, Tenviru-1-hava/ik, 3/164 i dr. Ahmed E-irbasi, E/ E'immetu-1-erbe'a, str. 70 -71.

Vidi: Sijeru a'lami-n-nubela', 8/48-49 i Tehzibu-t-tehzib, 416.

216

21 7

Uporedi: Sijeru a'lami-n-nubela', 8/49, EI-Kasimi, E/-Fadlu-1-mubin, str.227, dr. Muhammed Kjamil Husejn, Predgovor u knjizi: Muvetta' Malik, str. 23, dr. Subhi Es-Salih, U/umu-1-hadisi ve mustalehuhu, str. 388; Muhammed es-Sabag, EI-Hadisu-n-nebevi, str. 327 i dr. Muhammed Udad ei-Hatib, Usu/u-1-hadisi, str. 343.

63

nes

ibn Malik

kao to su, recimo, Ibnu-d-Dejbe' e-ejbani i ejh El-Huli, koji smatraju da je imam Malik roen 95. god. po Hidri.21s U potrazi za znanjem Odrastao je u rodnom mjestu i tu je traio znanje od najveih uenjaka iz generacije tabi'ina. Jo kao dijete poeo je izuavati islamske discipline. Prvo je nauio Kur'an, a onda prelazi na uenje hadisa. Imao je izrazito razvijenu memoriju, to se posebno uoavalo kod pamenja hadisa. Imao je obiaj na koncu vezivati onoliko vorova koliko bi uo hadisa, a onda bi sam sebe provjeravao koliko je hadisa, od tog broja, zapamtio. 2t 9 Budui da je imam Malik jedan od rijetkih islamskih uenjaka koji je ivotni vijek proveo u rodnom mjestu, onda je jasno da je znanje apsorbirao samo od medinskih uenjaka i onih koji su dolazili u Medinu prilikom obavljanja hada. Uitelji Imam Malik uio je pred velikim brojem uitelja. Od svakog je crpio to je mogao vie znanja, a posebno se usmjerio na hadisku znanost. Tako En-Nevevi navodi da je sticao znanje od 900 uitelja, od ega je bilo 300 uenjaka iz druge generacije - tabi'ina, a 600 iz tree generacije, dakle, etba'i-i-tabi'ina.220 Najvie uticaja na njegovo intelektualno profiliranje, oito je, ostavio je Ehu Bekr Abdullah b. Jezid, poznatiji kao Ibn Hurmuz (umro 148. god. po H.), uz koga je Malik uio sedam ili osam godina. Poznata je Malikova izjava u vezi s tim u kojoj kae: Dola:do sam Ibn Hurmuzu u ranu zoru, a iz njegove kue sam i:(fa:do noufl21 Koliko je Malik bio edan znanja i druenja sa svojim uiteljem, najbolje ilustrira predaja u kojoj se kae da je Ibn Hurmuzovom djeaku, prilikom ulaska u kuu, davao hurme,
2 18 219 220 221

Vidi: dr. Mustafa es-Siba'i, str. 430 i El-Huli,

Es-Snnetu ve mekjanetuhafi-t-teri'i-1-is/ami, Tarihufununi-1-hadisi-n-nebevi, str. 42.

Uporedi: dr. A. E-irbasi, cit. djelo, str. 73.

ire o tome: dr. A. E-irbasi, cit. djelo, str. 72. Dr. Muhammed Kjamil Husejn, cit. djelo, str. 23.

64

naglasivi mu:

Ako vas neko bude pitao za ejha1 recite mu daje zauzetf222

Dakle, htio je da mu se uitelj sav preda i da sve od njega preuzme i zapamti! Koliko je bio blizak svom uitelju najbolje potvruje injenica da je mnoge uiteljeve tajne jedino znao Malik, dok ih drugima Ibn Hurmuz nikada nije odavao!223 od najznaajnijih Malikovih uitelja bio je, nesporno, Ibn ihab ez-Zuhri (umro 1 24.god. po H.). On je bio jedan od najveih uenjaka tog vremena i osoba za koju se smatra da je prvi poeo biljeiti hadise. Bio je kadija i muftija u amu za vrijeme Emevija, pa kada bi dolazio u Medinu grupe zainteresiranih, meu kojima je bio i Malik, okupljale su se oko njega i pokuavale iskoristiti njegovo znanje. Od njega Malik biljei 1 32 predaje u svom Muvettau. Od tog broja 92 su musned-predaje, a ostale su munkati' i mursel-predaje.224 Znaajan uitelj od koga je, uz hadis, oito je, iskoristio dosta i u erijatskopravnim znanostima, bio je Rebi'a b. Ebi Abdurrahman (umro 1 36. god. po H.). Inae, Malik je puno vremena proveo u njegovim kruocima, pa, zato, i prenosi veliki broj predaja od njega. Kada je njegov uitelj Rebi'a umro, Malik je, sa sjetom, uzdahnuo:

Jedan

Smru Rebi'e nestalo je slasti fikhaf225

Oito je da je Malik

jo vrlo rano sluao predavanja Rebi'a b. Ebi Abdurrahmana, to potvruje predaja u kojoj ga njegova majka savjetuje:

Idi Rebi'i i naui od njega lijepo ponaanje i postu pke1 pri je nego to pone sticati znanjef226 Analize pokazuju da je Malik u Muvetta'u uvrstio 1 2
predaje!227 Nafi' Mavla Abdullah b. Omer r.a, (umro 1 20. god. po H.) takoe, je jedan od najveih i najznaajnijih uitelja imama Malika. On je, zbog svoje uenosti, bio prozvan Fakihom Medine. Malik se obavezao svakodnevno kod njega provoditi pola dana. Izuzetno je

hadisa, koje je uo od ovog uitelja od ega su pet musned

cijenio hadise koje mu je on prenio od Ibn Omera, r.a, a on od

222 22 3 22 4

Navdeni izvor i strana. Uporedi: Ibn Kajjim, A 'lamu-1-muvekki'in, 3/84, u kojima spominje Ibn ihaba i Rebi'u, kao dva znaajna Malikova uitelja. 225 E-irbasi, cit. djelo, str. 73 . 226 Ibn Abdu-1-Berr, Tedridu-t-temhid, str. 34. 227 Uvod u Muvetta', str. 25.

E-irbasi, cit. djelo, str. 73. Dr. M. K. Husejn, spomenuto djelo, str. 23

65

Enes ibn Malik

Poslanika, s.a.v.s, pa je, zato, i izjavio: Ni je me zabrin java/o !to hadis nisam uo od drugoga, kada bih ga uo od Na.ft'a, koji on prenosi od Ibn Omera, r.aP.28 Inae, ovaj lanac prenosilaca: Malik od Nafi'a, on od Ibn Omera, r.a, a on od Vjerovjesnika, s.a.v.s, naziva se - kako smatra imam Buhari i brojni drugi hadiski strunjaci - zlatnim lancem prenosilaca!229 Malik u Muvetta'u od ovog uitelja biljei 80 hadisa.230 Uitelj koji je ostavio nesporan uticaj na imama Malika bio je, a svak ko, i Da'fer es-Sadik, koga i'ije smatraju svojim imamom, od koga u Muvetta'u prenosi 9 hadisa i to: 5 musned i 4 munkati' predaje.231 Inae, Da'fer' Es-Sadik je dvojako tretiran. On je jedna linost za EhlisunnetSk'\1 ulemu i umjerene historiare a druga za pojedine ekstremne i'ij;,,Oito je da su mu pojedini ekstremni pripadnici i'ija pripisali on)'to njemu, doista, ne pripada. Od ostalih uitelja izdvojimo samo neke: Amir b. Abdullah b. ez-Zubejr, Zejd b. Eslem, Se'id el-Makburi, Ishak b. Abdullah b. Ebi Talha, Abdullah b. Dinar, EbU;:_z-Zinad Abdullah b. Zekvan, Hiam b. Urve, Jahja b. Se'id el-Ensari, Muhammed b. el Munkedir, Salim Ebu-n-Nadr, Ejjub es-Sehtijani, Humejd et-Tavil, Humejd b. Kajs el-A'red i dr.232 Uenici Imam Malik ostavio je generaciju izvrsnih uenika. ak su i najpoznatiji imami u njegovo vrijeme bili njegovi uenici. Obzirom da je ivio u gradu Allahovog Poslanika, s.a.v.s, svi koji su odlazili na had i svraali u taj grad, nezaobilazno su posjeivali Malika i saznavali od njega. Jedni su ostajali i van sezone hada, kako bi to
228 229 230 231 232

El-Hakim, Ma'rifetu-1-ulumi-1-hadisi, str. 53 i Es-Suj uti, str. 35. Dr. M.K.Husejn, Vidi:

Tedribu-r-ravi,

Uvod u Muvetta',

str. 25.

Navedeno d jelo, str. 26.

Sijeru a'lami-n-nubela',

8/49-51;

Tehzibu-t-tehzib, 4/6

i dr. A. e

irbasi, cit. djelo, str. 74. Vidi ire:

Sijeru a'/ami-n-nubela', 8/52-54; Ibn Kesir, El-Bidaje ve-n

nihaje,

10/188; Tehzibu+tehzib, 4/6-7 i e-irbasi, cit. izvor, str. 82-83.

66

vie saznali od njega. Osim toga, njegov dugi ivotni vijek - blizu 90 godina - bio je razlogom da ga je imala priliku uti i od njega preuzeti zavidno znanje, doista, velika skupina zaljubljenika u islamske znanosti! Tako od njega prenose brojne predaje ak i njegovi uitelji i veliki islamski uenjaci, kao to su, recimo: Ez-Zuhri, Hiam b. Urve, Jahja b. Ebi Kesir, Ejjub es-Sehtijani, Rebi'a b. Ebi Abdurrahman, Jahja b. Se'id el-Ensari, Musa b. Ukbe, Ebu Suhejl i dr. Zatim njegovi vrnjaci i kolege imami u raznim islamskih disciplinama, kao to su: Ebu Hanife, Ebu Jusuf, Muhammed b. Hasan e-ejbani, el-Evza'i, u'be, SufJan es-Sevri, SufJan b. Ujejne, Lejs b. Sa'd, Hammad b. Seleme, Hammad b. Zejd, Abdullah b. El Mubarek, Veki' b. El-Derrah, Jahja el-Kattan, Ebu Davud et Tajalisi, Jahja b. Jahja el-Lejsi i dr. Meu njegovim brojnim uenicima bili su: Abdullah b. Vehb, Abdurrahman b. el-Kasim, Eheb b. Abdulaziz, Esed b. el-Furat, Abdulmelik b. el-Madiun, Abdullah b. Abdulhakem i dr.233 Inae, posljednji uenik koji prenosi Muvetta' direktno od Malika bio je Ebu Huzafe Ahmed b. Isma'il es-Sehmi, koji je ivio kako tvrdi hafiz Ez-Zehebi - 80 godina nakon smrti imama Malika!234 Muhammed b. Hasan e-ejbani, jedan od najpoznatijih Ebu Hanifinih uenika i jedan od velikih uenjaka hanefijske pravne kole, bio je uenik Imama Malika u hadisu i hadiskim znanostima i, mora se konstatovati, Malik mu je itekako pomogao da stasa u velikog hadiskog strunjaka! Muhammed priznaje: Pred Ma/ikovim vratima sam stajao tri godine i uo iz njegovih usta vie od 700 hadisaP.3S

233 23 5 234

Sijeru a'/ami-n-nubela', 8/54.

E-irbasi, cit. djelo, str. 83. Navedeni izvor, str. 74.

67

Enes ibn Malik

Odnos prema hadisu

Ljubav prema hadisu Allahovog Poslanika, s.a.v.s, bila je prepoznatljiva crta ovog islamskog velikana. Upravo zbog te ljubavi, izuzetne angairanosti i posebnog doprinosa ovoj islamskoj disciplini, postao je imam u ovoj oblasti, a sened u kojem se on nalazi, proglaen je, kod najveih hadiskih strunjaka, najutentinijim senedom! Uz to, ocijenjen je do maksimuma povjerljivim, pouzdanim i preciznim, kada je u pitanju prenoenje hadisa i hadiskog teksta! Njegova preciznost u hadisu bila je paradigmatina, pa, otuda i izjave hadiskih strunjaka o njegovoj temeljnosti u ovoj oblasti.

Kritika imama Malika u ve sa prenosiocima hadisa bilaje do kraja rigorowaf236 Nije mi powato da je Malik bilo liji hadis izostavio izuzev onaj u kqjemje neki nedostatak pnmijetiof237
Imam afi'i konastatira: Ali b. el-Medini veli:

Tako Sufjan kae:

Ako bi bilo !ta sumnjivo primijetio u

hadisu, Malik bi ga izostav!Jaof23B

ktei. Zato je trebalo uloiti maksimalan napor, trud i odricanje. To

sm Malik doarava kada kae:

Naravno, ovaj stepen u hadiskoj znanosti ne moe se tek tako

Svqjom rukom sam napisao

100.000

ha ' disa! Inae,

brojni autori smatraju da je tih 1 00.000 hadisa imam

Malik znao napamet!239 Na drugom mjestu kae: Ovo znanje (tf. hadis) je tjera, pa pate od koga ga preumate! Ja sam zapamtio 70 onih kqji su govorili: Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s, kod ovih stubova - aludira jui na stubove Vjerotjesnikove, s.a.v.s, damije - meutim, ja nifta od njih nisam preuzeo! Ima nekih kqjima bih potjerio kuu punu ata i oni to ne bi pronetjerili, jaci u hadisuf240 meutim, oni nisu strun Imam Malik se, s krajnjim respektom odnosio spram hadisa Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Tako, kada bi ga ljudi pitali za neki

2 6 3 37 39

2 8 3 2

2 40

Navedeno djelo i str. Navedeno djelo i str. El-Gazali, Ihjau ulumi-d-din, 1146. Uporedi: E- irbasi, cit. djelo, str. 74.

Isti izvor i strana. Isti izvor i strana.

68

erijatskopravni

propis, on

bi im, bez prethodnih

priprema,

odgovorio ili fetvu izdao, meutim, kada su ga pitali za neki hadis, on ne bi iziao iz kue dok ne bi uzeo abdest, namirisao se, poeljao bradu i obukao najljepe odijelo koje je imao, a onda bi tako skrueno iziao, iz respekta prema hadisu i onome ko je hadis izgovoriol241 Biljei se da ga je, dok je citirao jedan hadis, korpion ujeo 1 6 puta, a on je trpio bol i nije prekinuo citiranje rijei Vjerovjesnika, s.a.v.s. Kada su ga, nakon toga, upitali zato na vrijeme nije prekinuo citiranje tog hadisa, odgovorio je:

Trpio sam iz respekta

prema Allahovom Poslaniku, s.a.v.s.f242

Kada bi citirao hadis, nikada to ne bi inio povienim tonom. Takoe, nikada nije oponirao hadisu. Katkada bi pokazivao na kabur Allahovog Poslanika, s.a.v.s, izjavivi:

Od svakog se moe uzeti i odbaciti, izuzev od stanovnika ovog kabura!, mislei na V}erotjesnika, s.a.v.sf243
Upravo zbog te neizmjerne ljubavi spram Poslanika islama, s.a.v.s, nije htio ni njegov grad nikada naputati, izuzev za vrijeme obavljanja hadskih obreda! Tako su mu neke halife nudile da

preseli u Bagdad, tadanju islamsku prijestonicu, da tamo iri svoje ogromno znanje, to je Malik odbio, arko elei ostati u Medini, u susjedstvu Vjerovjesnikovog, s.a.v.s, kabura!244 Zna se da nikada nije ni na jednoj jahaoj ivotinji prohajao Medinom upravo iz potovanja prema tijelu Poslanika, s.a.v.s., koje je
tu pokopano! Malik kae: Stidim se dajafem votinju kqja bi svqjim ko pitama ga:(jla zemlJu kqja u svqjqj utrobi dr.{! tijelo Allahovog Poslanika, s.a.v.s!!f245

241 242 244 245 243

Es-Sujuti, Tenviru-1-hava/ik, 3/1 66. E-Sirbasi, cit. djelo, str. 75. Spomenuti izvor, str. 76. Vidi: dr. Muhammed Udad el-Hatib, Usulu-1-hadisi, str. 345. Spomenuti izvor i strana.

69

Enes ibn Malik

Muvetta'

Najpoznatije njegovo djelo je Muvetta'. Na njemu je Imam Malik aktivno radio, kako navodi ejh Muhammed Ehu Zehre, oko 1 1 godina, i to od 1 48. do 1 59. god. po Hidri. 246 Inae, u sreivanje i dotjerivanje tog djela utroio je punih 40 godinaJ247 Razlog nastajanja tog djela je, kako se navodi, bio je prijedlog halife Ehu Da'fera el-Mensura, koji je prilikom obavljanja hada, sreo imama Malika i predloio mu da napie djelo koje e biti izmeu Ibn Omerove, r.a, strogosti i Ibn Abbasove, r.a, popustljivosti. On je napisao ovo djelo i nazvao ga Muvetta'om.248 Meutim, sam Malik navodi drugi razlog, zbog ega je ovom djelu dao ime: Muvetta'. On kae: Ovo sam t!Jelo dao na uvid sedamdeseterici medinskih pravnika, kqji su ga decidno pregledali, ocijenili i prim jedbe dostavi/ pa sam ga zato i nazyao EI-Muvetta'/Utroeni putf1.49

Kada je za to uo halifa El-Mehdi iz Malikovih usta, naredio je da se njemu i njegovim uenicima dodijeli 5.000 zlatnika. Harun er Reid, poznati islamski vladar, prilikom obavljanja hadskih obreda, sluao je iz usta Malikovih, sa svojim sinovima, njegov Muvetta' i predloio, tom prilikom, Maliku da objesi Muvetta' na Kjabu i obavee muslimane da se striktno pridravaju ove knjige. Meutim, Malik je odbio taj prijedlog, rekavi da su se ashabi Allahovog Poslanika, s.a.v.s, razilazili u nekim pitanjima, pa su zato otili u razliite predjele, pa bi obavezivanje ljudi na slijeenje samo jedne knjige dovelo, nesporno je, do velikih nesporazuma i nesuglasica!2SO To je najbolja lekcija svim fanatinim pripadnicima razliitih mezheba i pravaca, kako se treba tolerantno ponaati i uvaavati druga miljenja i razliite pristupe!!! Muvetta'u se nalazi ukupno 1 . 720 hadisa, zajedno sa citatima ashaba i tabi'ina. Od tog broja 600 su musned-predaje, 228
U
246 47

Dr. Mustafa es-Siba'i, Es-Sunnetu ve mek janetuhafi-t-teri'i-1-is/ami, str.

E-irbasi, cit. djelo, str. 93.

250

24 9

248

43 1 . Isti izvor i strana. Isti izvor i strana. Pogledaj, takoe: dr. M. K. Husejn, cit. djelo, str. 32-33. El-Huli, Tarihu.fununi-1-hadisi-n-nebevi, str. 46. Vidi takoe: dr. S. esknjizi: Kitabu-1-kabes,fi erhi Muvetta' Malik b. Enes, 1/58. Salih, cit. djelo, str. 387 i dr. Muhammed Abdullah Veled Kerim, Uvod u

70

mursel-predaje, 6 1 3 mevkuf-predaje/izreka ashaba i 285 izreke tabi'ina.251 Inae, Malik od 1 00.000 hadisa koje je pamtio, uvrstio je, u poetku, u svoj Muvetta' 1 0.000 hadisa. Meutim, vremenom je dosta izostavljao, pa je, po njegovom preciznom kriteriju moglo, na kraju, proi svega 1 . 720 predaja, od ega je bilo svega 600 Poslanikovih, s.a.v.s, hadisa!252 Znaajno je napomenuti, kako navodi i na Mehmed ef. Handi, da se muttesil-predaje koje se nalaze u ovom djelu ubrajaju meu najvjerodostojnije hadise uope!253 Ovo djelo, uz hadise, tretira i brojna fikhska pitanja, pa se, s pravom moe rei, da je i fikhsko koliko i hadisko.254 El-Kettani tvrdi da Malik u Muvetta'u tretira oko 3.000 erijatskopravnih pitanja!255 Vrijednost djela najbolje e oslikati rijei imama afije, koji

Nakon Allahove kr!fige} Kur'ana} na ZemlJi se nije pqjavila autenti/nija k'!}iga od Muvetta'a! U drugoj verziji stoji: Nije se pqjavila na ZemlJi k'!}iga blia Kur'anu od Muvetta'a! U treoj verziji se biljei: Najkorisnija kn jiga} nakon Kur'ana} je Muvetta'f256
oslanjajui se na poznate islamske autoritete, kae:

kae:

Ovo je afija iifavio prije nastaja'!}a Sahiha Buharije i Muslima. Ova dva tijela su} prema konsenzusu islamske uleme} tjerodostqjniji od Muvetta'af257 To zastupa i
Ibn Abdu-1-Berr istie:

Imam En-Nevevi, komentirajui ove rijei imama afije, a

poznati imam u hadisu, Ibnu-s-Salah. 258

Muvetta'u nema premca! Nema} izuzev Allahove K'!}ige} k'!}ige iznad ovef259

252 253

251

Muhammed Fuad Abdulbaki, Uvod u Muvetta', str. 4. M. Handi, Uvod u tefsirsku i hadisku nauku, str. 8 1 . M. Handi u djelu Uvod u tefsirsku i hadisku nauku, str. 8 1 . Er-Risa/e e/-mustatrife, str. 1 3 . Vidi o ovoj problematici: E-Sirbasi, cit. djelo, str. 93-94. O tome pie i

254 255 25 6

Vidi: Muhammed Fuad Abdulbaki, cit. djelo, str. 3-4. Uporedi: lbnu-s-

Salah, U/umu-1-hadisi, str. 1 8. E-Sirbasi, cit. djelo, str. 95. 257 U/umu-1-hadisi, str. 1 8. 258 Dr. M. A. Veled Kerim, cit. djelo, 1157.
259

Isto djelo i strana. 71 '

Enes

ibn

Malik

Ed-Dehlevi zakljuuje: Malikov Muvetta' je najtjerodostojnije, najpotfJatiJe, najstarije i najobuhvatnfje ferijatskopravno djelofl60 Islamski uenjaci su se, uglavnom, razili u pogledu autentinosti predaja u ovom djelu. Tako ga neki preferiraju u odnosu na Buharijin i Muslimov Sahih, drugi ga izjednaavaju i stavljaju u istu ravan sa ova dva najpoznatija hadiska djela, a trei smatraju da su merfu' i muttesil-predaje u ovom djelu ravne predajama navedena dva Sahiha, dok predaje koje nisu takve, nisu na tom nivou. Meutim, veina islamskih uenjaka, obzirom na postojanje velikog broja citata ashaba, tabi'ina i Malikovih promiljanja, svrstavaju ga odmah nakon Sahiha Buharije i Muslima, to je, po njima, i najispravnije.26t Budui da navode iz ovog djelo prenosi veliki broj uenjaka, ono se vrlo brzo proirilo van granica Medine i stiglo do najudaljenijih podruja islamske drave! Komentari Veliki broj komentara napisan je u vezi sa ovim najznaajnijim Malikovim djelom. Od brojnih komentara istiu se:
1

- Et-Temhidu lima.ft-1-Muvetta' mine-l-me'ani ve-1-esanid, autor Ibn Abdu-1-Berr (umro 463. god. po H.), tretira senede.

2 - EI-Istizkam lima.ft-1-Muvetta' mine-l-me'ani ve-l-asar, spomenuti autor, tretira fikhske teme - metn. 3 - EI-Muntekaft ferhi Muvetta' Imami Dari-1-hidf(re, autor Ehi-l-Velid b. Badi, (umro 474. god. po H.), 4 - El-Mesa/ik, ft ferhi Muvetta' Imam Malik, autor Ehu Bekr b. el Arebi (umro 543.),
S

- EI-Kabes, fi ferhi Muvetta' Malik b. Enes, isti autor,

-

6 Tenvim-1-havalik, ala ferhi Muvetta' Malik, autor imam Es-Sujuti (umro 911.),
260 261

Vidi o tome: dr. M. U. el-Hatib,

Usu/u-1-hadisi, str.

347.

Vidi o tome: Uvod u djelo: lbnu-1-Arebi, Kitabu-1-kabes, 1161; El-Huli, cit. d jelo, str. 50-53; Muhammed Lutfi es-Sabag, EI-Hadisu-n-nebevi, str. 328-329 i dr. M. es-Siba'i, cit. d j elo, str. 434-435.

72

7 8 9

.erh Mul/a Ali, autor Muhammed Kari el-Hanefi (umro 1 01 4.), .erhu-z-Zerkani aia Muvetta' Malik, autor Muhammed Abdulbaki
b. Jusuf ez-Zerkani (umro 1 1 22.),

EI-Musevvaft erhi EI-Muvetta', autor Ahmed Velijjullah ed

Dehlevi (umro 1 1 76),

1O -

Evduzu-1-mesalik, ila erjhi Muvetta' Malik, autor Muhammed

Zekerijja el-Kandehlevi.262

Ostala djela
Pored Muvetta'a Malik je napisao: 1 .2.3.4.5.6.7.8.9.-

Tefsiru garibi-1-K.ur'ani, Risa/eft-r-reddi a/e-1-kaderijje, Risa/eft-1-akdijje, Risa/eft-/fetva ila Ehi Gassan, Kitabu-s-surur, Kitabu-s-sijer, Kitabun ft-n-nudumi ve hisabi medari-z-zemani ve menatf/i-1-kameri, Risa/e i/e-1-Le js b. Sa'd, Risa/e ile-r-Reidi.ft-1-adabi ve-/-meva'itf.263

Osobine
Malik je bio lijep i korpulentan. Uvijek je bio lijepo obuen. Oblaio je bijelu odjeu. Mnogo je koristio mirise. Volio je lijepu hranu a posebno meso. Od voa je najvie volio banane, istiui:

Nita vie ne lii na dennetske plodove od njihP.64

262 263

Uporedi: Sijeru a'lami-n-nubela', 8/88-90 i E-irbasi, cit. djelo, str. 96. E-irbasi, cit. djelo, str. 1 1 1 . Pogledaj o njegovim osobinama: Sijeru Provjeri: E-irbasi, cit. djelo, str. 1 14.

264

a'lami-n-nubela ', 8/69 i El-Bidaje ve-n-nihaje, 1 0/ 1 88.

73

Enes ibn Malik

Bio je izuzetne inteligencije i izuzetno je dobro pamtio. Znao je zapamtiti desetine hadisa prilikom samo jednog sluanja!265 Tako kae na jednom mjestu: Bio sam kod Se'ida b. EI-Musejjeba, Urveta, Kasima, Ehu Usame, Humejda i Salima, i od svakog od '!}ih sam uo od 50 do 1 OO hadisa. Kada sam otiao od '!}ih, znao sam citirati sve te hadise koje sam od '!}ih uo, a da ni jednom ne pogrijeimfl66 Za njega se tvrdi, da je uvajui svoj jezik, puno utio. Vrlo malo je izdavao fetve. Imao je, nadasve, lijep odnos prema svojoj porodici: supruzi, tri sina i kerki Fatimi, koja je znala njegov Muvetta' napamet. Ona bi sjedila iza vrata, pa kada bi neko citirao Maliku njegovo djelo i pogrijeio, Fatima bi pokucala na vrata, pa bi Malik naredio da se ponovi itanje a onda bi ispravio greku.267 Puno vremena je provodio u ibadetu. Za njega se tvrdi, da kada bi uao u kuu, odmah bi uzimao Kur'an u ruke i dugo bi uio!268 Miljenja drugih
o

imamu Maliku

Malik je vrlo mlad postao poznat i popularan uenjak. ak je nadmaio i brojne uitelje jo za njihova ivota. Sam je izjavio: Nisam poleo izdavati fetve dok mi sposobnost za to nfje prialo 70 uenih fjudi. Malo je !Judi kod kojih sam ja ulio, a da mi se za svoga !(ivota nisu obraali, pitajui me o pojedinim naunim stvarimaf269 Rijetki su islamski velikani o kojima je izreeno tako pohvala kao u sluaju imama Malika. Imam afija kae: Imam Malik je moj ulite!J. Od '!}ega sam umao ar!}ef2 70 Na drugom mjestu kae: Ako doi/e neka predaja, onda je Malik kao if!ijezdafl71
26 5

2 66

Es-Sujuti,

Tenviru-1-havalik,

3/165.

2 67 269 271 268

Vidi: E-irbasi, cit. djelo, str.116. Isti izvor i strana. M. Handi, cit. djelo, str. 85.

270

Sijeru a'lami-n-nubela', 8/74. Ehu Nu'ajm, Hi/jetu-1-ev/ija, 6/318. Sijeru a'/ami-n-nube/a', 8/75.
74

Na treem mjestu on iznosi:

Da nije bilo Malika i Sujjana b.

Ujejne, nestalo bi znanja u HidazuP.72

Ibn Vehb priznaje:

Da nisam upoznao Malika i Lejsa, zalutao

bihf273
El-Ka'nebi kae: Doli smo Sujjanu b. Ujejni i zatekli ga veoma skrhanog i tunog. Reeno im je da je raifog takvom stanju vtjest o smrti imama Malika. Sujjan im je tada rekao: Nije na itavoj ZemlJi nikog sebi ravna ostaviof274 Esed b. el-Furat kae:

Ako tratj Allahovo zadovolJstvo i Ahiret, Nisam vidio Nisam vidio

onda se dr.{! Malikaf275

Ehu Jusuf, poznati fakih i uenik Ehu Hanife, veli:

uenije osobe od Ebu Hanife, Malika i Ibn EbiLejlef276

Et-Taberi kae da je uo Ibn Mehdija kako istie:

otjeka pametnijeg od imama Malikaf277

En-Nesai kae: Allahovi potjerenici nad znanjem Allahovog Poslanika, s.a.v.s, su trojica: u'be, Malik i Jahja ei-Kattanf27B Ahmed b. Hanbel konstatira: crte. Tako Ma'n b. Isa kae:

Onje imam i u hadisu i ujikhuf279

Opreznost i preciznost u hadisu bile su njegove prepoznatljive

Malik b. Enes se bojao da ne zamijeni haif

ba i haif ta i tome slinof2BO Nikoga ne stavlJam ispred Malika kada je u pitanju tjerodostojnost hadisast
Abdurrahman istie:

273 274 276 278 279 2 80 2 81 277 275

272

Isti izvor, 8175 i 1 1 1 .

Hil'jetu-1-evlija, 6/32 1 ; Sijeru a'lami-n-nubela', 8/1 1 0 i M.Handi, cit.

djelo, str. 86.

Sijeru a'lami-n-nubela', 8/94. Tehzibu-t-tehzib, 4/8. Sijeru a'lami-n-nubela', 8/1 06.

Isti izvor i strana.

i Sijeru a'lami-n-nubela', 8/107. Sijeru a'lami-n-nubela', 8/74. Isti izvor, 8175.

Isti izvor, 8/94. Hatib el-Bagdadi, El-Kifa jefi ilmi-r-rivaje, str. 1 79; Hiljetu-1-evlija, 6/3 1 8

75

Enes ibn Malik

Ne postqji tjerodosto jnija osoba u hadisu od Malika! On je bio imam u hadisuf282 Na drugom mjestu napominje: Nikoga iz njegovog vremena ne stavlJam ispred Malikaf283
En-Nesai veli: Malik je, nakon tabi'ina, za mene najvei! Nema bolJeg, pouzdanijeg i preciznijeg u hadisu od njega, niti osobe sa manje predaja od slabih prenosilaca! Ne znamo da je uope prenosio, ako izuzmemo Abdulkerima, od onih iji se hadisi ne uvaavaju i odbacujuf284 Ibn Huzejme, autor Sahiha, priznaje: Mi smo analiifrali Malikove predaje. Ako on prenosi od nekog fejha i mi bismo prenosili, a ako on to nije inio, i mi smo odbijali primiti takvu predajuf2B5 Otuda, s pravom, Sufjan b. Ujejne istie da je Malik bio najrigorozniji u kritici prenosilaca hadisa!2B6 Sljedei primjeri na najbolji nain iskazuju njegovu skromnost, savjest i iskrenost. Hejsem b. Demil kae:

Jahja el-Kattan veli:

Maliku su postavili

48

pitanja. Na 32 je odgovorio: Ne znamf2B7

Halid b. Hadda veli:

Postavio sam Maliku 40 pitanja. Odgovorio mi

treba iznenaditi to veina

je samo na petf288
Nakon izloenog, nikoga ne islamskih uenjaka smatra da se upravo na Malika odnosi hadis Allahovog Poslanika, s.a.v.s, koji prenosi Ehu Hurejre, r.a:

Uskoro bi moglo doi vrijeme da svijet putuje radi znanja, pa da ne nae nikog uenijeg od uenjaka Medinef289

282 283 284 285

Hiljetu-1-evlija, 6/3 2 1 . Tehzibu-t-tehzib, 4/8.

Isti izvor i strana.

je, 1 0/1 88. El-Bida je ve-n-niha 286 Sijeru a'lami-n-nubela', 8/77. Uporedi: E1-Gazali, Ihjau ulumi-d-din, 1 146. 287 Sijeru a'lami-n-nubela', 8/77.
288

Biljei ga Tirmizi i ocjenjuje kao hasen-sahih. Biljee ga jo: Ahmed, Ibn Hibban, Hakim i Bejheki. Ibn Hibban i Hakim ga ocjenjuju Ova predaja se nigdje ne biljei kao merfu'-predaja. Ovo je mevkuf predaja koja se vee za Ibn Abbasa, r.a. Biljei Ibn ebi ejbe u E1Musannefu. vjerodostojnom predajom, a s njima se slae i Ez-Zehebi.

28

76

Iskuenja Gotovo svi islamski velikani nailazili su na velika iskuenja zbog ponaanja vladajuih struktura. Od toga nije bio poteen ni imam Malik. On je, kao i brojni drugi veliki islamski uenjaci, bio maltretiran i fiziki muen. Dodue, postoje razliite verzije o razlogu njegova muenja. Po jednoj od verzija koja se uveliko provlai kroz islamsku literaturu, halifa Ehu Da'fer el-Mensur pokuao je osporiti hadis koji je citirao imam Malik: Ne vrijedi razyod braka pod prisilomfl90 to je podrazumijevalo da nema prisege ni halifi pod presijom, pa je halifa traio da on taj hadis ne prenosi drugima, to je Malik odbio i zbog toga je bievan!291 Nakon tog sluaja, od posljedica tih udaraca, kako navodi Ibrahim b. Hammad, Malik je jednom rukom drao drugu!292 Navodi se da je to bilo 1 47. god. po Hidri.293 Nakon tog sluaja reagirali su graani Medine, pa je halifa El Mensur traio oprosta od imama Malika, pravdajui to nesporazumom i obznanivi narodu, za vrijeme hada, da fetve jedino mogu izdavati imam Malik i Ibn Ehi Zi'b!294 Smrt Svi autori slau se da je imam Malik umro 179. god. po Hidri.295 Hafiz Ez-Zehebi tvrdi da se samo na jednom mjestu, grekom, od njegovog pisara Habiba spominje 180. godina, kao godina njegove smrti.296

293 Vidi o tome: E-irbasi, cit. d jelo, str. 87-9 1 . Ibn Ebi Zi'b je Ebu-1-Haris

Ve fejatu-la'jan, 4/ 1 37 i Tehzibu-t-tehzib, 4/8. Sijeru a'lami-n-nubela', 8/80. 292 Muhammed Muhammed Ebu Zehv, El-Hadisu ve-1-muhaddisune, str.
291

290 Ibn Hallikan,

289.

Muhammed b. Abdurrahman el-Medeni, jedan od uenjaka iz generacije etba'i-t-tabi'ina. Prozvan je Fakihom Medine. Roen je 80. a umro 1 59.
294 Vidi, na pr:

god. Po Hidri.

Sijeru a'lami-n-nubela', 8/ 1 30; El-Bidaje ve-n-nihaje, 1 01 1 88, Tehzibu-t-tehzib, 4/8. 2 95 Vidi: Sijeru a'lami-n-nubela', 8/1 3 1 . 296 Vidi o razliitim verzijama njegovog ivotnog vijeka: Sijeru a'lami-n nubela', 8/ 1 3 1 - 1 32; El-Bidaje ve-n-nihaje, l 0/ 188 i Tehzibu-t-tehzib, 4/8.

77

Enes ibn Malik

Postoje razilaenja samo u tome koliko je Malik godina ivio. El-Kadi Ijad navodi vie verzija u tom pogledu. Tako spominje 70, 84, 85, 86, 87, 89, 90 i 92 godine. 297 Ehu Muhammed ed-Darrab energino tvrdi da je njegov ivotni vijek bio 86 godina, dok su svi drugi navodi netani!298 Ukopan je u Beki'i, poznatom medinskom mezaristanu, gdje su pokopani i brojni asni ashabi Allahovog Poslanika, s.a.v.s.

297 298

Pogledaj: Sijeru a'lami-n-nubela', 8/1 32. Prethodni izvor i strana. Vidi takoe: El-Bida je ve-n-niha je, 1 0/ 1 88; El Kasimi, El-Fadlu-1-mubin, str. 227 i E-irbasi, cit. djelo, str. 1 1 7.

78

MUHAM MED B. IDRIS ES-SAFI'I

1 50./767. - 204./819.

Imam afija jedan je od najveih islamskih uenjaka. Teko je odgonetnuti da li je njegov doprinos vei u hadisu ili fikhu. Zna se da je udario temelje i jednoj i drugoj znanosti! Ubraja se u obnovitelje islama u II hidretskom stoljeu! Allahov Poslanik, s.a.v.s, i imam afija imali su zajednikog pretka!

Puno ime mu je Ebu Abdullah Muhammed b. Idris b. el Abbas b. Osman b. afi'i b. Es-Saib b. Ubejd b. Abdu Jezid b. Haim b. el-Muttalib b. Abdu Menaf b. Kusajj el-Kurei el Muttalibi e-afi'i el-Mekki.299 Abdu Menaf je zajedniki predak Allahovog poslanika, Muhammeda, s.a.v.s, i imama afije, pa, otuda, za afiju kau da je bio amidi Vjerovjesnika, s.a.v.s J 300 Nazvan je e-afi'i po svom pradjedu afi'u, koji se ubraja u generaciju mlaih ashaba, obzirom da je Allahovog Poslanika, s.a.v.s, sreo kada je imao desetak godina.301 Otac njegovog pradjeda afi'a es-Saib preao je na islam na dan bitke na Bedru.32 Majka mu je porijeklom iz plemena El-Ezd.303

Roenje i djetinjstvo
Svi autori spominju da je imam afija roen 1 50. god. po Hidri, dakle, one godine kada je umro velikan islamske znanosti Ebu Hanife.304 ak se navodi, u nekim izvorima, da je roen iste noi u kojoj je umro Ebu Hanife J 30S Kada je u pitanju mjesto njegova roenja, postoje izvjesna razilaenja. Tako se sponunJu: Gaza, Askelan, Jemen i dr.306 Meutim, veina autora, oito je, preferira Gazu u Palestini,

299

O njegovom punom imenu vidi sljedee izvore: Tarihu Bagdad, 2/57;

300 301 302

Sijeru a '/ami-n-nubela ', 1 0/5; El-Bidaje ve-n-niha je, 1 0/274; Tehzibu-t tehzib, 3/497; Ibn Hader, Teva/i-t-te 'sis lime 'ali Muhammed b. Idris, str. 34 I El-Kasimi, E/-Fad/u-1-mubin, str. 260-26 1 . Tarihu Bagdad, 2757 i dr. Ahmed e-irbasi, El-e 'immetu-1-erbe 'a, str.
1 22.

je, 1 0/274. El-Bida je ve-n-niha Tevali-t-tesis, str. 40. 304 Provjeri: Ebu Nu'ajm: Hi/jetu-1-ev/ija ', 9/68; Tarihu Bagdad, 2/59; El Bida je ve-n-niha je, 1 0/274; Tehzibu-t-tehzib, 3/498; Ibnu-1-Imad, ezeratu-z-zeheb, 3/20; E/-Fad/u-1-mubin, str. 265 i Ahmed Muhammed akir, Uvod u djelo: Er-Risa/e od af lje, str. 8. 305 Vidi: Sijeru a '/ami-n-nubela , l 0/12; Teva/i-t-te 'sis, str. 49 i dr. e-irbasi,
303
'

Vidi: Tarihu Bagdad, 2/58; El-Bidaje ve-n-niha je, 1 0/274 i Tevali-t-te 'sis, str. 38.

306

Uporedi: El-Bida je ve-n-niha je, 1 0/274.

cit. djelo, str. 1 22.

81

Muhammed b. Idris e-afi'i

citirajui samog imama afija, koji j e izjavio:

Roen sam u Ga!d 307, 150. god. Kada sam imao dvije godine, majka me je prenijela u Mekkuf30B

Inae, njegov otac je umro mlad, pa je imam afija odrastao u krilu majke, bez oca. Od samog roenja dalo se primijetiti da e to dijete bili znaajna linost u islamskom svijetu, to potvruje i san njegove majke koji biljee brojni islamski izvori, u kome se kae da je ona, raajui afiju, vidjela kako se raa zvijezda koja je pala na Misir, nakon ega su se njezini dij elovi rasprili i na ostala podruja! To su tumai snova protumaili tako to su rekli da je roen veliki uenjak, ije e uenje izuzetno djelovati na Egipat, ali e njegovo znanje doprijeti i do svih ostalih podrujaP09 Imam abbasijske afija se intelektualno razvija i odgaja u periodu u vremenu procvata brojnih naunih dominacije,

disciplina, nastanka razliitih idejnih usmjerenja i izuzetnog porasta prevoenja razliitih djela sa drugih jezika. Vrlo rano je nauio Kur'an napamet. Neki izvori biljee da je tada imao samo sedam godina. Nakon toga j e poeo izuavati hadis i hadiske znanosti. Sa deset godina je nauio napamet Malikovo djelo

EI-Muvetta',

a onda se dao na izuavanje erijatskopravnih

znanosti.310 Nakon toga, izvjesno vrijeme ui arapski jezik i pjesnitvo, u emu je postao izuzetno poznat!Jl t Uz izuavanje znanosti, njegov omiljeni hobi bilo je gaanje u emu je postigao maksimum. Od deset pokuaja gaanja strijelom imao je devet ili svih deset pogodaka, to je bilo nedostino za njegove suvremenike!3t2

307

Teritotij sa istoimenim gradom u pograninom podruju dananjeg Egipta

i Izraela. Arapi su ga osvojili 634. godine. (Vidi: Enciklopedija leksikogra fSkog zavoda, 2/502). 308 Hi/jetu-1-evlija ', 9/67; Tarihu Bagdad, 2/59; Sijeru a 'lami-n-nubela , l 0/6 i Tehzibu-t-tehzib, 3/498. 309 Vidi ire o tome: Tarihu Bagdad, 2/59; El-Bidaje ve-n-niha je, 1 0/274; Tehzibu-t-tehzib, 3/498 i Sezeratu-z-zeheb, 3/2 1 . 310 Vidi: Sijeru a 'lami-n-nubela ', l O/l l ; El-Bida je ve-n-niha je, l 0/274 i Sezeratu-z-zeheb, 3120. 311 Sijeru a 'lami-n-nube/a , l 0/6. 3 1 2 Proitaj o tome: Sijeru a 'lami-n-nubela , 1 0/6 i Tehzibu-t-tehzib, 3/498.
' ' '

82

Inae, imam afija je prvo uio u Mekki. Tu je ima brojne uitelje i puno je nauio. Usavravanje je nastavio u Medini, uglavnom, sluajui imama Malika, od koga je dosta nauio i sa njim je ostao sve do njegove smrti 1 79. god. po Hidri, povremeno obilazei svoju majku koja je ostala u Mekki.313

Uitelji
Imam afija je uio u vie tadanjih islamskih naunih centara. U poetku je, svakako, najvie nauio u Mekki. Prvi uitelj koji je ostavio nesumnjiv utjecaj na ovog velikana, posebno u domenu erijatskopravnih znanosti, bio je Muslim b. Halid ez-Zendi. Od ostalih uitelja u Mekki izdvajamo: Sufjan b. Ujejne, Se'id b. Salim el-Kadah, Davud b. Abdurrahman el-Attar, Abdulhamid b. Abduzlaziz b. Ehi Davud i Fudajl b. !jad. U Medinu odlazi kada je navrio dvadeset godina, i uz, imama Malika, najvie je nauio od Ibrahima b. Ehi Jahjaa el-Medenija, Abdulaziza ed-Deraverdija, Attara b. Halida, Isma'ila b. Da'fera, Ibrahima b. Sa'da i Muhammeda b. Se'ida b. Fudejka. U Jemenu susree Mutarrifa b. Mazina, Hiama b. Jusufa el Kadija, Jahjaa b. Hassana i dr. U Iraku ui od Muhammeda b. Hasana, uenika Ehu Hanife, Veki'a b. El-Derraha, Hammada b. Usame el-Kufija, Isma'ila b. Atijje el-Basrlja, Abdulvehhaba b. Abdulmedida el- Basrlja i dr.3t4 Znaajno je napomenuti da su afijini uitelji bili raznih naunih usmjerenja i profila. Meu njima nalazimo predstavnike tradicionalne hadiske kole, one koji su preferirali analogiju, mu'tezilijsko i i'ijsko uenje do onih koji su zastupali stavove suprotne njegovom mezhebu! To e uveliko doprinijeti proirenju njegovih vidika i obuhvatnijem pristupu brojnim problemima! Tako afija ui hadis i analogiju u Bagdadu od Muhammeda b. Hasana, Ehu Hanifinog uenika, izuzetnog hanefijskog pravnika,
313

314

Pogledaj: E-irbasi, cit. djelo, str. 1 25. ire o njegovim uiteljima vidi: Sijeru a 'lami-n-nubela , 1 0/6-7; Tehzibu
'

t-tehzib, 3/497; Teva/i-t-te 'sis, str. 62-73 i dr. A. e-irbasi, cit. izvor, str.
1 27-1 29.

83

mmed b. Idris e- fi

koji slovi kao jedan od najznaajnijih afijinih uitelja i koga je on izuzetno cijenio i respektirao. Muhammed b. Hasan je, takoe, respektirao svoga uenika afiju, tako da je volio sastanke i kruoke sa njim, vie nego sastanke sa halifomJ315

Uenici
Kako god je imam afija imao brojne uitelje, broj njegovih uenika je, takoe, bio veliki. Od njega nisu uili samo uenici, ve su to inili ak i njegovi uitelji od kojih je on, u poetku, uio, a takoe i njegovi savremenici imami, njegovo znanje iz hadisa i fikha. Od njegovih uenika posebno se istiu: - U Mekki: Ehu Bekr el-Humejdi, Ibrahim b. Muhammed b. El-Abbas, Ehu Bekr Muhammed b. Idris, Musa b. ehi el Darud i dr. - U Bagdadu: Hasan es-Sabah ez-Za'ferani, Husejn b. Ali el Kerabisi, Ehu Sevr el-Kelbi, Ahmed b. Muhammed el-E'ari el-Basri i dr. - U Egiptu: Harmele b. Jahja, Jusuf b. Jahja el-Buvejti, Isma'il b. Jahja el-Muzeni, Muhammed b. Abdullah b. Abdulhakem, er-Rebi' b. Sulejman el-Dizi i dr.3t6 Najistaknutiji afijin uenik bio je, nesumnjivo, Ahmed b. Hanbel. Kada su ga, jednom prilikom, pitali o njegovom uitelju, sa kojima se druio i raspravljao o raznim islamskim disciplinama. Posebno su iskoristili

Allah je nama sa imamom ajijom milost ukazao! Inae, mi smo uili i bi!Je:?fli od drugih dok nismo u poznali imama ajiju. Kada smo uli njegovo i;daganje, ustanovili smo da je on znaniji od drugih. Od njega smo saznava/i danima i noima. Allah mu se smilovao svako dobro smo od njega vic!Jelif31 7
on je s ponosom izjavio:

31 6

31 5

1 017-8; Tehzibu-t-tehzib, 3/487-498; Tevali-t-te 'sis, str. 158-176 i dr. A. e-irbasi, cit. djelo, str. 129-1 3 1 . 3 1 7 Dr. A. e-irbasi, spomenuti izvor, str. 129.
84

Pogledaj ire o njegovim brojnim uenicima: Sijeru a 'lami-n-nubela ,

'

Vidi o tome: dr. A. e-irbasi, cit. djelo, str. 1 28.

Ahmed b. Hanbel nije izostajao iz kruoka koga je vodio imam afija. Tako Ez-Za'ferani primjeuje: Nikada nisam otiao u .afijin nauni kruok a da nisam u njemu naao Ahmeda b. Hanbelaf318 U sezoni hada i drugim prilikama afija je drao predavanja u Haremi-erifu u Mekki. Tada je veliki broj zainteresiranih i eljnih znanja sluao od njega i prenosio dalje. Jednom prilikom je Ahmed b. Hanbel doao Ishaku b. Rahevejhu, inae uitelju imama Buharija, i pozvao ga: Ustani, Ebu ]a'kube, da vidi ovjeka kakvog tvoje oi do sada nisu vi4Jele! I doveo ga je do mjesta gdje je afija drao predavanje.319 Imam afija se iz Mekke vraa u Bagdad 195. god., gdje ga doekuju uenjaci raznih profila i tada pie poznato djelo Er-Risala u kojem je udario temelje usuli fikhu. Odatle odlazi 1 99. god. u Egipat i tamo se nastanjuje do kraja ivota. Tu je napisao brojna djela i odgojio brojne generacije buduih uenjaka. Obilazili su ga uenici iz ama, Jemena, Iraka i drugih podruja, koristei njegovo zavidno znanje.32D Imam afija bi poinjao sa predavanjem Kur'ana - kako navodi er-Rebi' b. Sulejman - kada bi zavrio sa sabah-namazom. Hadis je tumaio kada bi Sunce ve izalo. Kada bi Sunce ve poskoilo na horizontu otvorio bi razgovor i diskusije o odranim predavanjima, a nakon toga, pa sve do podne-namaza, dolazile bi grupe uenika eljne arapskog jezika, gramatike, sintakse i pjesnitva. 321 Tako je imam afija svakodnevno est sati drao predavanja iz razliitih oblasti i to je rezultiralo velikom grupom izvanrednih uenika koji e kasnije biti svjetionici islamskog ummeta u razliitim naunim disciplinama!

318 319 320 321

Isti izvor i strana.

Sezeratu-z-zeheb, 3/20.
Vidi o tome ire: dr. A. e-Sirbasi, cit. djelo, str. 1 3o- 1 3 1 . Uporedi: dr. A. e-Sirbasi, cit. djelo, str. 13 1 .

85

.,

hammed b. Idris e-afi'i

Djela
Od brojnih djela koja je napisao imam afija, izdvajamo: 1 -

Kitabu-r-risale:

Ovo

djelo

napisao

je

po

nagovoru

Abdurrahmana b. Mehdija. Djelo tretira pitanja usuli-fikha, a bilo je postaknuto od strane muhaddisa toga vremena. Djelo je pisao 1 95. godine, za vrijeme boravka u Bagdadu.322 Nakon zavretka tog djela Abdurrahman b. Mehdi je izjavio:

Nisam ao daje Allah stvorio

ovakvog otjekaf323
Kada je preselio u Egipat napisao je novu verziju tog djela. Neki tvrde da je stara verzija djela izgubljena i da do danas nije pronaena!324 Za to djelo El-Muzeni kae:

Proitao sam ga 500 puta i svaki put sam u njemu naao neku novu koristf325
2
-

Kitabu-1-umm:
Zna se da i stanja

Obuhvata je imam obiaja,

mezheba.

konanu verziju njegovog afija dolaskom u Egipat i izmijenio neke svoje

promjenom

uveliko

erijatskopravne stavove, pa je djelo rezultat tih promjena. Ono sadri preko 1 40 poglavlja! 345 6
-

Kitabu-1-huddde, Kitabu-s-sijer, Kitabu-1-mebsut, Kitabus-sunen Kitabu Ali ve Abdullah, Kitabu-1-mensurat, Ihtilaf u-1-hadis,
-

7 8 9
-

1O

Dma'u-1-ilmi, Ibtalu-1-istihsan, Bejanu-lf ardi,

11 -

1 2 - Ahkamu-1-Kur'an, 13
-

322 Vidi o tome, cit. djelo, str. 1 3 0 i 1 35. 323 Cit. djelo, str. 1 30. 324 Uporedi: Ehu-l-Fida' Abdullah el-Kadi, u djelu:

325 Dr. A. e- irbasi, navedeni izvor, str. 1 3 6.

Tevali-t-te 'sis, str. 1 54.

86

14 15 16 -

Sifetu-1-emri ve-n-neh;'i, Fadailu l.VIrejf, Ihtilafu Malik ve-!-afi'i, Ihtilaf u-1-iraki jjin, EI-Ema/i-1-kubra, EI-Imlau-s-sagir, i dr.326

1 7 - Ihtila f u me'a Muhammed b. Hasan

18
-

19 20 -

Njegov Musned i Sunen

Imam afija nije napisao zasebno hadisko djelo, kao to to nije uinio ni Ehu Hanife, ve su to, kasnije, sakupili njihovi uenici. Tako je njegov

Musned sakupio

Ehu-l-Abbas Muhammed b. Ja'kub

el-Esamm el-Emevi en-Nejsaburi (umro 346. god.). U njega je uvrstio hadise koje je preuzeo od afijina uenika, Er-Rebi' b. Sulejmana el-Muradija (umro 270. god.), a koji su navedeni u afijinim djelima EI-Umm i EI-Mebsut.3 27 a to je hadisko djelo u kome su sabrani hadisi koje prenosi Ehu Da'fer et-Tahavi od afijinog uenika el-Muzenija.32B Postoji takoe i njegov

Sunen

Oba djela su tampana.

Njegov odnos prema hadisu

Njegov doprinos fikhu i usuli-fikhu je nemjerljiv. To bi se moglo rei i kada su u pitanju hadis i hadiska znanost. Kako god je udario temelje usuli-fikhu, tako je udario temelje i hadisu, posebno ako
326 327

se

uzme

obzir

uspostavljanje

pravila

domenu

Vidi o spomenutim djelima sljedee izvore: Teva/i-t-te 'sis, str. 1 54-1 56; Sezeratu-z-zeheb, 3/2 1 i dr. A. e-irbasi, cit. djelo, str. 1 35 - 1 37.

El-Kettani, Er-Risa/e e/-mustatre f e, str. 1 7 . Uporedi, takoe: M.Handi,

Uvod u tefsirsku i hadisku nauku, str. 8 1 i dr. Subhi es-Salih, U/umu-1hadisi ve mustalehuhu, str. 389. 8 3 2 M.Handi, cit. djelo, str. 8 1 . uporedi, takoe: dr. M. es-Siba'i, Es Sunnetu ve mekanetuha fi- t-teri 'i-l-islami, str. 440.
87

hammed b. Idris e-afi

rivajeta/prenoenju hadisa i briljantne odbrane sunneta! On je bio izvor u pitanjima sunneta, kako primjeuje Ibnu-u-Salah, svima nakon njega!329 Ebu Hanife i Malika. Tako je smatrao obligatnim postupati po hadisu iji je lanac prenosilaca/ sened autentian a, uz to, spojen. do Allahgovog Poslanika, s.a.v.s, makar i izlazio iz okvira prakse stanovnika Medine, to je uslovljavao Malik, ili brojne druge stroge uvjete koje je zagovarao Ehu Hanife! S pravom se moe rei da njegovo djelo Er-Risa/e, kao i studije u djelu EI-Umm, predstavljaju najdragocjenije tivo to su do sada uenjaci napisali u odbranu sunneta i njegovog mjesta u erijatskom pravu! Nije, otuda, imam afija bez razloga nazvan Nasiru-1-hadisi/Pomaga hadisa ili Nasiru-s-Sunneti/Pomaga sunneta!330 Otuda Muhammed b. Hasan, afijin uitelj a Ehu Hanifin uenik, konstatira: Ako danas muhaddisi neto kau, ondaje to itraeno Saft.;inimjekomf331 Ez-Za'ferani ide jo dalje kada istie: Muhaddisi su spavali, pa ih je probudio imam Safijaf332 Imam afija je, uz Kur'an, smatrao fundamentalnim izvorom hadis Allahovog Poslanika, s.a.v.s. On je odbacivao svoje (prethodno) miljenje ako je oponiaralo hadisu. Otuda eksplicite napominje: Akoje hadis tjerodostojan - toje moj mezhebf333
O n s u po g ledu p ri bv atan )a badisa_, razlikovao od

2 3 9

0 33 Vidi o tome: Ebu Nu'ajm,

Muhammed Muhammed Ebu Zehv,

EI-Hadisu ve-1-muhaddisune, str.30 1 . Hi/jetu-1-ev/ija , 9/1 07; Tarihu Bagdad, 2/68;

'

Sijeru a '/ami-n-nubela

'

, 1 0/5 I 47; Dr. M. es-Siba'i, cit. d jelo, str. 440;

33 1 Hi/jetu-1-ev/ija ', 9/9 1 ; dr. M. es-Siba'i, cit. djelo, str. 440 i M.M. Ebu

M.M.Ebu Zehv, cit. djelo, str. 300 i dr. A. e-irbasi, cit. d jelo, str. 1 33.

33 2 Dr. M. es-Siba'i, spomenuti izvor, str. 440; M.M. Ebu Zehv, nav. dj elo,

Zehv, cit. djelo, str. 300.

str. 300 i dr. A. e-irbasi, cit. djelo, str. 1 33.

333 El-Kasimi,

E/-Fad/u-1-mubin, str. 264. Uporedi, takoe:

dr. A. e-irbasi,

cit. djelo, str. 1 32.

88

U drugoj verziji se navode njegove nJeci: Ako naete t!Jerodostojan hadis Allahovog Poslanika, s.a.v.s, - postupajte po '!Jemu, a moj govor ostavitef334 S a koliko zanosa j e imam afija bio privren hadisu, najbolje e nam oslikati rijei velikog Ahmeda b. Hanbela:

da vife slijedi hadis od ajijef335

Nisam vidio nikoga

Koliko, konstataciju da je afija bio hafiz u hadisu, navodi da je kompletno Malikovo djelo je imam afija dostigao u hadisu najbolje e ilustrirati rijei uvenog Ibn Ferhuna, koji uz nauio napamet za samo devet noi!!P36 Imam Fahruddin er-Razi smatra da je imam afija bio veliki znalac u hadisu i hadiskoj znanosti, da je svojim zanimanjem obuhvatio itavu lepezu hadiskih disciplina i da je bio najbolji pomaga sunnetatJ37 Takoe, hafiz Ez-Zehebi potvruje njegovu preciznu utemeljenost u hadisu, nazivajui ga

EI-Muvetta'

hqfizom hadisa,

osobom koja je

duboko prodrla u skrivene mahane hadisa i osoba koja je primala samo autentine predaje! Na kraju, Ez-Zehebi zakljuuje da bi imam afija jo vie na planu hadisa doprinio, da je due ivio, kao to je bio sluaj sa drugim imamima!J38 Imam afija je prvi, kako tvrdi El-Esnevi, koji je neto napisao o i mensuh/derogiranim i derogirajuim hadisima.339 Otuda

nasih

imam Ahmed primjeuje:

Mi nismo znali ko ji je derogirajui a kqji derogirani hadis dok nismo sreli imama ajijuf340

Ako citiramo poznatog hadiskog kritiara Ehu Zur'a er-Razija ustvrdiemo kakav je respekt afija uivao kod hadiskih strunjaka

334 Hil'jetu-1-ev/ija ', 9/1 06- 1 07;

Sijeru a 'lami-n-nube/a ', 1 0/33 ; Tevali-t te 'sis, str. 63 ; E/-Fad/u-1-mubin, str. 264; El-Hadisu ve-1-muhaddisune, str. 3 0 1 i E/-E 'immetu-1-erbe 'a, str. 1 32. 335 Hil'jetu-1-ev/ija , 9/102 i Sijeru a '/ami-n-nube/a ' l 0/87.
' ,

336 E- irbasi, cit. djelo, str. 1 32. 337 Spomenuto djelo, str. 1 33.

338 Vidi: dr. Subhi es-Salih, cit. djelo, str. 390. 339 Sijeru
'

340 Dr. M. es-Siba'i, cit. djelo, str. 440 i M.M. Ebu Zehv, cit. djelo, str. 300.

a 'lami-n-nube/a , l 0/48. Vidi, takoe: Sezeratu-z-zeheb, 3/22.

89

M uha m med

b. Idris e-afi'i

u njihovoj oblasti. On kae:

Kod afije se ne moe nai hadis u komeje on pogrijefio!ff34t Slino tome zakljuuje i Ehu Davud .342
Njegova opsesija hadisom, uz Kur'an i fikh, bila je

prepoznatljiva i kroz stihove, koje je iza sebe ostavio u velikom broju. Tako na jednom mjestu kae:

Svako znanje izuzev Kur'ana, hadisa iftkha u tjeri, Najobinijeje gublJenje snage i vremena, Ako se znanje sa haddesena ne preuma i ne m jeri, Ondaje takvo znanje obino dofa ptavanje fejtanaf343
Osobine i vrline
Imam afija bio je lijepe fizike konstrukcije i lijepoga lica. Imao je lijep glas, pa su, dok je uio Kur'an, prisutni uivali i plakali.344 Bio je izuzetan govornik, pa ga je Ishak b. R.ahevejh nazvao

hatibom uleme.345

Krasile su ga brojne moralne vrline. Spomenimo samo neke:

Cak i da je la kojim sluajem dozyo!Jena, njegove visoke moralne norme mu ne bi dozyo!Javale da laef346
Jahja b. Me'in kae: Jednom prilikom, kako prenosi Harmele b. Jahja, izjavio je:

Nikada u tjvotu nisam slagao, niti sam se zakleo Allahomf347

Njegova dareljivost bila je poslovina. Biljei se da mu je jednom u blizini Mekke bio namjeten ator u koji je primao ljude. Sa sobom je imao 1 0.000 zlatnika koje mu je hali fa dostavio. Do

Sijeru a '/ami-n-nubela 1 0/47 i Tehzibu-t-tehzib, 3/500. Tehzibu-t-tehzib, 3/500 i Sezeratu-z-zeheb, 3/20. 343 El-Bidaje ve-n-niha je, 1 0/276 i M.M. Ehu Zehv, cit. djelo, str. 300. 344 Vidi: Tarihu Bagdad, 2/64. 345 E-Sirbasi, cit. djelo, str. 1 52. 346 Hil'jetu-1-ev/ija , 9/97. 347 Hil'jetu-1-evlija, 911 34 i Tevali-t-te 'sis, str. 1 2 1 .
',

341

342 Vidi:

'

90

kraja boravka u

atoru podijelio je potrebnima svih

1 0.000

zlatnika!348 Po Ibn Haderu ta brojka dosegla je 20.000 zlatnika!349 Biljei se da mu je jednom prilikom sa jahalice pao bi, koji je jedan djeak podigao, obrisao svojim rukavom i dodao mu, na to mu je imam afija podario sedam zlatnikaP50 U drugoj verziji tvrdi se da mu je poklonio 50 zlatnikaPSt Brojni izvori navode da je imam afija no dijelio na tri dijela. Prvu treinu noi koristio je za uenje, saznavanje, pisanje i intelektualno sazrijevanje, drugu treinu za ibadet, a treu za san i spavanjeP52 Za njega se tvrdi, slino kao i za Ehu Hanifu, da je svakog mjeseca uio po 30 puta Kur'an, a za vrijeme ramazana ak 60 puta, i to sve u namazu!353 Posebnu ekstazu doivljavao je u namazu! Tako Ibrahim b. Muhammed primjeuje:

Nikoga nisam vidio da ep!e klanja namaz i da ft'fjaf354 ga boe do:fjvfjava od Muhammeda b. Idrisa ef-a

Omer b . Nebate, primjeujui d a nije vidio pobonije osobe od imama afije, biljei zanimljiv dogaaj: aftja, Haris b. Lebid i ja

otifli smo na Saff u. Haris, uenik Saliha ei-Mirrija, imaoje veoma lijep glas, paje poeo uiti Kur'an. Kadaje dofao do rijei Allaha Uifenog: Ovoje dan u kome oni nee ni prozboriti i pravdanje im nee dooeno bitif355 vidio sam a .ftju kako mu se boja promijeni, koa zadrhta, poe se tresti i, na kraju, pade onesvijefenf356

353 O ovoj nevjerovatnoj, i za nae razumi jevanje, udnoj injenici, pogledati:

Sijeru a 'larni-n-nubela ', l 0/38. Uporedi, takoe: El-Gazali, Ihjau u/urni-ddin, l /43. 349 Teva/i-t-te 'sis, str. 1 23. 350 Sijeru a 'larni-n-nubela ', l 0/37 Teva/i-t-te 'sis, str. 123. 351 Vidi: Ihjau u/urni-d-din, 1/43. 352 Vidi o tome: Hil ]etu-1-ev/ija ', 9/135; Sijeru a 'larni-n-nubela ', 10/35, lh jau u/urni-d-din, 1142 i E/-Fad/u-1-rnubin, str. 261. Hil ]etu-1-ev/ija ', 9/134; Tarihu Bagdad, 2163 i Sijeru a 'larni-n-nubela ',
1 0/36.

348

El-Murse/at, 35-36. 356 Jhjau u/urni-d-din, 1143.

355

354 Hil'jetu-1-ev/ija ', 9/135 i

Sijeru a '/arni-n-nubela ', l 0/9 1 .

91

Muhammed b. Idris e-a

Njegovi intelektualni dometi bili su, doista, visoki. togod bi proitao, to bi i zapamtio! O kakvom intelektualnom kolosu se radilo najbolje ilustrira podatak da je od svog Muslim b. Halid ez Zendija dobio dozvolu da izdaje fetve kada je imao samo 1 5 godina!! !357 Intelektualna istananost rezultat je, izmeu ostalog, kako primjeuje neprejedanja i minimalnog konzumiranja hrane.3ss Taj eliksir imam afija otkriva u jednoj imam El-Gazali,

Samo sam se jedanput ncyeo za 16 godina i tom prilikom sam stavio ruku u usta i povratio ! Uinio sam to zato to je sitost uzrok tromosti tijela, okofjelosti srca, ieznua pronicivosti, poveanja sna i slabi osobu od ibadetaf359
Brojne su ga osobine i vrline krasile. Ko eli vie saznati o tome, neka iita zasebna djela napisana o ovom velikanu. Meu ostalim, djela o njemu napisali su: Ehu Abdullah b. Omer er-Razi, Muhammed b. Husejn el-Aburi, Nasr b. Ibrahim el-Makdisi, Ibn ehi Hatim er-Razi, Ehu Bekr el-Bejheki, Abdurreuf el-Munavi, Isma'il el-Adluni, Ibn Hader el-Askalani i dr.360

izjavi, koju prenosi Ibn ehi Hatim:

Imam afi u oima drugih

Njegova pozicija postala je posebno znacaJna u oima islamskih uenjaka nakon tvrdnje velikog broja uleme da se na njega odnose rijei Allahovog Poslanika, s.a.v.s, o obnoviteljima vjere. Naime, radi se o hadisu koji prenosi Ehu Hurejre, r.a:

Allah UiJlieni e slati ovome ummetu na krcyu svakih stotinu godina onoga ko e im obnoviti njihovu 1!feruf36t

Tarihu Bagdad, 2164; Sijeru a '/ami-n-nubela , l 0/1 5- 1 6 I Tehzibu-t-tehzib, 3/498. 35 8 Vidi: /hjau ulumi-d-din, 1 /42. 35 9 Hi/'jetu-1-ev/ija ', 9/1 27; Sijeru a 'lami-n-nube/a ', 1 0/36; Ih jau ulumi-d din, 1 142 i E/-Fa/u-1-mubin, str. 26 1 .
Provjeri:
'

357

360

Vidi o tome: lbnu-n-Nedim, El-Fehreset, str. 209-2 1 0; es-Subki, Tabekatu--afi'ijje, 1/343-345 I Ehu-l-Fida' Abdullah el-Kadi,

Uvod u:

36 1

Tevali-t-te 'sis, str. 1 3 - 1 4.

Hadis biljee Ehu Davud, Hakim i el-Bejheki u ocjenjuje kao autentian.

El-Ma 'rifetu. Hadis se

92

Ahmed b. Hanbel, komentirajui ovaj hadis, kae: Allah e slati !fudima na kraju svakih stotinu godina ko e ih pouiti sunnetu, a otkloniti la od Allahovog Poslanika, s.a. v.s. Analiifrali smo i nafli da je u proih stotinu godina to bio Omer b. Abdulaifil a u drugih stotinu godina imam a ft.jaf362 To tvrde Ibn Adijj, Hakim, ez-Zehebi, Ibn Hader i drugi.363 U drugom hadisu koji prenose Ibn Mes'ud, Ali b. ehi Talih, Ibn Abbas i Ehu Hurejre, r.a, sa slinim verzijama, Poslanik islama, Muhammed, s.a.v.s, kae:

Dajte prednost Kurqfijama, jer e zna'!}ejednog '!}ihovog ulef!iaka prekriti zem!Juf364 Islamski uenjaci slau se da se ove
rijei odnose na imama afiju!365 Inae, brojni islamski uenjaci puno pohvala su izrekli u prilog ovog velikana. Tako Ehu Sevr el-Kelbi kae:

aftjif366

Nisam sreo nikog s/ilnog

Malik b. Enes priznaje: Od Kurejfija mi nf je dofao mladi inteligentniji i sa vife razumijeva'!}a od aftjef367 Ibn Vehb veli:

aftjaje imam ulef!iacimaf368 Ako je, doista, umro, onda je umro najvredniji Nisam vidio pametnijeg i inteli gentnijeg od Nisam vidio

Neko je u prisustvu Sufjana b. Ujejne rekao da je umro afija, na to je on konstatirao:

ulen jak ovog vremenaf369

Jahja b. Se'id istie:

'!}egaf370
Slino napominje i Ehu Ubejd Kasim b. Selam:

pametnijeg, poboijeg i Tjeitijeg lotjeka od aftjef371

Tarihu Bagdad, 2162; Sijeru a '/ami-n-nubela ', l 0/46; Tehzibu-t-tehzib, 3/498 ; Teva/i-t-te 'sis, str. 48 I ezeratu-z-zeheb, 3/2 1 . 363 Vidi o tome: El-Bidaje ve-n-niha je, 10/275. Uporedi, takoe: efik Kurdi, Putokazi islama, str. l 47- 1 48. 364 Hadis biljee Hakim u E/-Mustedreku, Ebu Davud et-Tajalisi u Musnedu i el-Bezzar u Musnedu. 365 Vidi: Teva/i-t-te 'sis, str. 42-45. 366 Sijeru a '/ami-n-nubela ', l 0/46. 367 Teva/i-t-te 'sis, str. 74.
36 8 369 370 362

Isti izvor, str. 78. Isti izvor, str. 76. Isti izvor, str. 77.

93

Muhammed b. Id ris e-afi:i

Nisam sreo pametnijeg ot!Jeka od ajije! Kada bi se saku pila pamet itavog ummeta) nadvladala bi je pamet imama afijef372
)unus b. Abdu-1-A'la veli: Njegova dominacija u diskusijama

raspravama na najbolji

nain ilustrirana je u rijeima Haruna b. Se'ida, kada istie:

Kada bi afija) rasprav!Jajui sa drugima) elio ubijediti svo je sagovornike da su ovi stubovi od kamena - droem uspio bif373
Otuda Muhammed b. Abdullah b. Abdulhakem primjeuje:

Kada bi vidio onoga s kim rasprav!Ja imam ajija) ja bih ga saa!Jevao! Onje !Jude nauio kako da u potreb!Javaju argumentef374 Ehu Sevr zakljuuje: Ko tvrdi da je vidio slinog afiji u anju) rjeitosti) utemef jenosti i argumentiranosti - tajje slagaof375
El-Adluni istie da niko nije elio vie oponaati afiju od imama Ahmeda.376 Ahmed o njemu kae:

.ft jef317 razumijeva Allahovu Knjigu od a

Na drugom mjestu kae:

Nisam vidio ot!Jeka da bof je

Da nf je bilo a .ftje - ne bismo razum jevali

hadisf378
Nije, onda, udo to su brojni uenjaci, poput Ahmeda b. Hanbela, Ishaka b. Rahevejha, Se'ida el-Kattana i drugih, uili dove za ovog velikana i molili Allaha da mu oprosti!379

fl jaf3BO est osoba. Jedan od tijihje a

Tako Ahmed b. Hanbel priznaje:

U ranu zoru Allaha molim

za

Ve trideset godina nisam zaspao a daprije toga nisam Allaha molio za imama ajijuf3 B l
37 1 37 2

Na drugom mjestu Ahmed veli:

373 375

Sijem a 'lami-n-nubela , 1 0/49-50. Tehzibu-t-tehzib, 31499. 376 Teva/i-t-te 'sis, str. 85.
'

374

Isti izvor, str. 88. Isti izvor, str. 92.

Isti izvor, str. 79.

377

37 8 379

Isti izvor, str. 84. Isti izvor, str. 85.

Vidi o tome ire: Sijem a 'lami-n-nubela , l 0/44-45; El-Bidaje ve-n niha je, 1 0/275; Tezibu-t-tehzib, 3/498 i Teva/i-t-te 'sis, str. 84. 8 3 0 Sijem a 'lami-n-nubela l 0/45. 8 3 1 Tehzibu-t-tehzib, 3/498.
' ',

94

Abdullah, Ahmedov sin, zaudio se sa koliko zanosa i iskrenosti je njegov otac molio Allaha za afiju, pa ga je jednog dana upitao: Kakav je taj otjek a jija, kada toliko Allahu upuuje! dove za n jega? Ahmed mu je odgovorio: Sine mqj, ajija je bio za dunja/uk kao Sunce, a za ude kao zdrave! Pa zar ovo dvoje ima ju alternativu i zamjenu?f382 Spomenuti primjer najbolji je pokazatelj otvorenosti i irokogrudnosti pravih i istinskih uenjaka! Ovo je jo jedan dokaz da meu iskrenim imamima nije bilo zavisti, zlobe i mrnje, kao to e se pojaviti kod neukih ili nedovoljno uenih i nedovoljno iskrenih! Smrt U islamskoj literaturi nalazimo razliite razloge njegove smrti. Ima i vrlo senzacionalistikih predaja o njegovom preseljenju na onaj svijet.383 Imam Bejheki, posredstvom Ehu Nu'ajma el Durdanija, spominje zanimljivu predaju u kojoj se kae: Ha/ijin izaslanik dofao je ajiji u Egipat traei od njega da preuzme f unkciju kadije, na !toje ajija uputio dovu Allahu Plemenitom: Moj Gospodam, ako je to boe za mene, moju tjem, moj dunja/uk i konanu mo ju sreu - neka se onda to izyrfi, a ako je suprotno tome, onda me uzmi Sebi! Biljei se da je imam afija tri dana nakon te dove preselio na ahiret!3B4 Meutim, zna se da su imama afiju satirale razne bolesti. Izmeu ostalih, bolovao je i od hemoroida, pa mnogi autori smatraju da je ta bolest bila uzrokom njegove smrti!JBS Umro je 204. godine u Egiptu, gdje je ivio posljednje godine ivota, u 54. godini. 386

3 82

3 83 Vidi jednu takvu predaju: 384

Sijeru a '/ami-n-nube/a',
Isti izvor, str. 182.

10/45.

Teva/i-t-te 'sis, str.

181.

38 5 Vidi: dr. A. e-irbasi, cit. djelo, str. 155. 386

Vidi o tome:

Tarihu Bagdad, 2170; EI-Bidaje ve-n-nihaje, Tehzibu-t-tehzib, 3/499 i Teva/i-t-te 'sis, str. 179.
95

10/277;

AH MED B. HANBEL
164./780. - 241 ./855.
Ahmed b. Hanbel bio je velikan hadiske i erijatskopravne znanosti. Njegov Musned, sa blizu

40.000 hadisa, jedno je od najznaajnijih i najkorisnijih

hadiskih djela. vrstina njegove vjere, snaga argumenata koje je koristio i intelektualna profinjenost, uinili su ga neprobojnim zidom za novotarije koje su u to vrijeme nadirale, dok su ga iskuenja, koja su kulminirala zatvaranjem u tamnicu, uinile paradigmatinim za generacije koje dolaze!

Puno mu je ime Ebu Abdullah Ahmed b. Muhammed b . Hanbel b. Hilal b. Esed b. Idris b. Abdullah b. Hajjan b. Abdullah b. Enes b. Avf b. Kasit b. Mazin b. ejban b. Zuhel b. Sa'lebe b. Ukabe b. Sa'b b. Ali b. Bekr b. Vaif ez-Zuheli e- ejbani el-Mervezi el-Bagdadi.387 Ahmedov otac je pred njegovo roenje preselio iz Merva u Horasan u Bagdad. U to vrijeme njegova majka je bila trudna i odmah po dolasku u Bagdad rodila je Ahmeda 1 64. god. po Hidri. Inae, njegovo porijeklo se spaja sa porijeklom Allahovog poslanika, Muhammeda, s.a.v.s, kod Nizara b. Ma'da b. Adnana i see do Isma'ila, a.s!3SS On je poznat u narodu kao Ahmed b. Hanbel, iako mu Hanbel nije otac, nego djed! To je zbog toga to mu je otac Muhammed bio obini vojnik, dok mu je djed bio daleko poznatiji, naime, bio je gradonaelnik erhasa u Horasanu za vrijeme emevijske vladavine.389

Djetinjstvo i obrazovanje
Otac mu je umro kada je on bio sasvim mali. Neki tvrde da je Ahmed imao tada samo tri,390 a njegov otac trideset godina.391 Svu brigu o njemu je preuzela majka. Ahmed je jo kao dijete nauio arapski jezik i Kur'an napamet. Ehu Jusuf, poznati hanefijski pravnik i Ehu Hanifin uenik, bio je prvi uitelj od koga Ahmed poinje saznavati. To priznaje sam Ahmed kada kae:

Prvi od koga sam bi!Jeijo hadis bio je Ebu Jusu jP92

Zna se da je jedan od njegovih prvih uitelja bio i Huejm b. Beir

8 3 7

Vidi o tome: Tarihu Bagdad, 4/4 1 4; lbnu-1-Devzi, Menakibu-1-Imam Ahmed b. Hanbel, str. 1 6; Ez-Zehebi, Tarihu-1-is/ami, 1166 (tampano zajedno sa knjigom Musned Ahmed b. Hanbela, od Ahmeda Muhameda akira); Sijeru a '/ami-n-nubela ' 1 1 / 1 77- 1 78 ; El-Bidaje ve-n-nihaje,
'

88

8 3 9 390 2 39

Dr. E-irbasi, El-e 'immetu-1-erbe 'a, str. 1 59. El-Bidaje ve-n-niha je, l 0/353. 39 1 Tarihu Bagdad, 4/4 1 5 i Tarihu-1-islam, 1166. lbnu-1-Devzi, navedeni izvor, str. 23.

l 0/352 i ezeratu-z-zeheb, 3/1 85- 1 86. Pogledaj: Hil 'jetu-1-evlija , 9/1 62; Tarihu Bagdad, 4/4 1 4; lbnu-1-Devzi, cit. djelo, str. 16 i El-Bidaje ve-n-niha je, l 0/352.

99

b. Hanbel

kod koga je Ahmed pune etiri godine sluao hadis i to od 1 79. do 1 83. god. Tada je Ahmed, kako tvrdi Ibn Kesir, imao 1 6 godina J 393 Prvo njegovo putovanje u potrazi za hadisom van rodnog Bagdada bilo je 1 83 . godine kada odlazi u Kufu, a tri godine kasnije odlazi u Basru. Nakon toga odlazi u Mekku, 1 87. godine kada slua Sufjana b. Ujejnu. Te godine Ahmed prvi puta obavlja i had. Iza toga putuje u Jemen (197. godine.) gdje u San'i slua uvenog Abdurrezzaka. Sa njim putuje i Jahja b. Me'in, njegov savremenik, inae, veliki muhaddis i kritiar hadisa.394 Nedostatak materijalnih sredstava ga je sprijeio da otputuje u Rejj i slua poznatog uenjaka Derira b. Abdu-1-Hamida. Za to mu je trebalo SO dirhema, to on, zbog skromnog materijalnog stanja, nije mogao sebi priutiti!J95 Inae, djetinjstvo je proveo ivei skromno, jer mu otac, osim male, skromne kue nita drugo nije ostavio. Zato je od malih nogu bio primoran zaraivati za ivot, bavei se krojakim zanatom, tkanjem i prodajom odjee, pisarskim zanatom, ak i prenoenjem tereta, ali je uvijek strogo vodio rauna da svaki novi zaradi na dozvoljen nain!J96

Uitelji
Ahmed b. Hanbel od petnaeste, a prema nekim izvorima, od esnaeste godine obilazi hadiske strunjake i od njih ui hadis i hadiske znanosti. Tako je obiao brojne islamske naune centre i sluao brojne uitelje. Izdvojiemo samo neke: Ehu Jusuf Ja'kub b. Ibrahim el-Kadi, poznati uenik Ehu Hanife, Huejm b. Beir el Vasiti, Abdurrahman b. Mehdi, Sufjan b. Ujejne, Sulejman b. Harb, Ehu Bekr b. Ajja, Abdurrezzak b. Hemmam es-San'ani, Ehu Davud et-Tajalisi, Ehu Bekr b. ehi ejbe, Muhammed b. Idris e393

394

El-Bidaje ve-n-niha je, 1 0/35 3 . Tarihu-1-islam, 1169. Uporedi: Abdu-1-Fettah ebu Gudde, Sa jhatun min sabri-l-ulema 'i ala edaidi-1-i/mi ve-t-tahsili, str. 53-54. 395 O njegovim putovanjima u potrazi za hadisom vidi: Ibn Hader, Atra f u Musnedi-1-imam A hmed b. Hanbel, uvod dr. Zuhejra b. Nasiru-n-Nasira,
6

39

Pogledaj o ovom segmentu njegovog ivota: E-Sirbasi, cit. djelo, str.

1/38-39.

1 59- 1 6 1 .

1 00

afi'i, Jahja b. Se'id el-Kattan, Veki' b. el-Derrah, Derir b. Abdu l-Hamid, Ishak b. Rahevejh, Abdullah b. Numejr, Bir b. el Mufeddal, Isma'il b. Ulejje i dr.397 Puno je vremena proveo obilazei uitelje i crpei zavidno znanje kojim su oni raspolagali. Otuda se oenio veoma kasno, kako i sam priznaje:

Oenio sam se nakon etrdesete godinef39S Dva puta je obiao dunja/uk dok nije sakupio

Ibnu-1-Devzi tvrdi:

Musnedf399
Kolika je bila Ahmedova elja da to vie iskoristi svoje uitelje najbolje pokazuje njegova praksa nakon jacija-namaza. Otpratio bi svoga poznatog uitelja Veki' b. el-Derraha do njegove kue, pitajui ga za hadise i citirajui ih, kako bi ih on presluao, a onda bi se zadrao pred njegovom kuom, koristei njegovo znanje, do kasno u no!400

Uenici
Imam Ahmed bio je uenik, takorei, itavog ivota. Hadis je istraivao i nakon to je proglaen imamom i nakon to je postao jedan od najveih autoriteta u hadisu. Primjeen je i u svojim poznim godinama kako sa sobom nosi tintarnicu, biljeei hadise i drugo, a na njihovu zauenost, odgovarao bi:

Me'a-1-mahbere ile-1-

makbere!/ Sa tintarnicom do kaburaf401

Time je htio kazati da e

saznavati i kontinuirano se usavravati sve do smrti! Imam Ahmed, iako je rano postao autoritet u hadisu, nije htio pokretati samostalna predavanja prije 40. godine ivota! Neki autori smatraju da to nije htio initi iz respekta prema uiteljima koji su jo bili ivi, a drugi da to nije htio initi iz respekta prema

397

39 8

ire o njegovim ejhovima pogledati: Menakibu-1-imam Ahmed b. Hanbe/, str. 33-54; Sijeru a '/ami-n-nube/a , 111180-181; Tehzibu-t-tehzib, 1143 i Sezeratu-z-zeheb, 31186.
'

399

400 401

lbnu-1-Devzi, cit. djelo, str. 58 i Tarihu-1-is/am, 1170. Ebu Gudde, cit. djelo, str. 54. Vidi o tome: Tarihu-1-is/am, 1171 i Ebu Gudde, cit. djelo, str. 116-117. Ebu Gudde, cit. djelo, str. 120 i E-erbasi, cit. djelo, str. 164.

101

Ahmed b. Hanbel

Poslaniku islama, s.a.v.s, koji je Objavu primio upravo u 40. godini i tek nakon toga je poeo sa pozivanjem u vjeru!402 Kada je napunio 40 godina poeo je drati javna predavanja u glavnoj bagdadskoj damiji, a posebna predavanja je drao u svojoj kui.

Ahmedovim predava'!}ima u dmiji prisustvovalo je oko 5.000 osoba. Od tog bro ja 50 ihje bi!Jelo hadise, a ostali su uili od '!Jega ponafa'!}e, s/ufa/i satjete i imali druge koristi. 403
Od Ahmeda nisu uile samo mlae generacije. Od njega su uili i hadis saznavali i brojni njegovi uitelji, koje je Ahmed u toj oblasti vremenom prevaziao. Od njegovih uitelja, hadis su od njega prenosili sljedei: Veki' b. el.Derrah, Abdurrahman b. Mehdi, Muhammed b. Idris e-afi'i, Ma'ruf el-Kerhi, Kutejbe b. Se'id, Ali b. el-Medini, Abdurrezzak b. Hemmam es-San'ani i brojni drugi.404 Od njegovih uenika spomenuemo samo neke: Buhari, Muslim, Ehu Davud, Ehu Zur'a er-Razi, Ehu Hatim er-Razi, Osman b. Se'id ed-Darimi, Jahja b. Adem, Jezid b. Harun, Jahja b. Me'in, Zijad b. Ejjub, Bekijj b. Mahled, Hanbel b. Ishak, Muhammed b. Refi', Davud b. Amr, te njegovi sinovi Abdullah i Salih i stotine drugih. Posljednji koji je od njega uio i prenosio hadis bio je Ehu-l-Kasim el-Begavi.40S

Hasan b. Isma'il biljei od svog oca, da je rekao:

Djela
Ahmed je napisao dobar broj djela. Naveemo nazive veine djela koja spominju islamski izvori:
l- Musned,

2402

/(jfabu-s-sunne,

Pogledaj o tome: E- irbasi, cit. djelo, str. 165. Dr. Zuhejr b. Nasiru-n-Nasir, cit. djelo, l/39. 404 O njegovim uiteljima i njihovom preuzimanju hadisa od njega vidi ire: lbnu-1-Devzi, cit. djelo, str. 83-90. 405 Vie o tome: lbnu-1-Devzi, cit. djelo, str. 90-106; Tarihu-1-is/am, l/6768; Sijeru a '/ami-n-nubela , l l/18 1 - 183 i Tehzibu-t-tehzib, 1/43.
403
'

1 02

3 4 5 6 7

Kitabu-t-teftir, Kitabu-z-zuhd, Kitabu-s-salat, Kitabu-1-menasiki-1-kebir, Kitabu-1-menasiki-s-sagir, Kitabu-n-nasihi ve-1-mensuh,

-

8 Kitabu-t-tarih,
-

10 11 12 13 14 15 16

Kitabu-1-mukaddemi ve-1-mu'ehhari.ft Kitabillahi te'ala, Kitabufadaili-s-sahabe, Kitabu-1-ileli ve-r-ridali, Kitabu-1-efribe, Kitabu-1-mesaif, Risala fi-l-Kur'an, Risalaji-r-reddi ale-1-dehmijje.406

Musned
Najvee i najznaajnije Ahmedovo djelo je, svakako,

Musned,

koji je poeo sakupljati jo od 180. godine i utroio na njega veinu ivotnog vijeka. Inae, ovo je jedno od najznaajnijih i najkorisnijih hadiskih djela uope!

Broj hadisa
Ahmedov

Musned,

zavisno od izvora koji se koristi, sadri

izmeu 30.000 i 40.000 hadisa. 407 Prof. Ahmed Muhammed akir smatra da u njemu nema manje od 35.000, ali da ne prelazi cifru od

406

O njegovim djelima vidi: lbnu-1-Devzi, cit. djelo, str. 191 ; Hajruddin ez Zirikli, El-A'lam, l /203; E-irbasi, cit. djelo, str. 1 75-192 i dr. Hasan Makbuli el-Ehdel, Musta/ehu-1-hadisi ve ridaluhu, str. 72. Vidi: Mehmed Handi, Uvod u tefsirsku i hadisku nauku, str. 81.

407

103

Ahmed b. Hanbel

40.000 hadisa!408 Veina islamskih izvora navodi da njegov

Musned

bez ponovljenih hadisa dostie brojku od 30.000, a sa ponovljenim 40.000!409 Ibnu-1-Dezeri citira Ehu Bekra b. Malika koji je ustvrdio da u njegovom 40.000!410 hadisa kako i sam kae: Ovo c!Jelo sam sakupio i sastavio od 750.000 hadisa! Ko se od muslimana bude raiflaifO u veif sa Pos!anikovim, s.a.v.s, hadisima, neka se vrati na ovo d jelo, pa ko ga ne nae u ovom c!Jelu, onda mu tqj hadis ne moe posluti kao argumentf411 Svom sinu Abdullahu je oporuio: Pridrava)' se mog Musneda! On e bitiputokaz !Judimaf412 Ovaj broj hadisa Ahmed je izabrao iz mnotva od 750.000

Musnedu

nedostaje samo 30-40 hadisa od ravnih

Klasifikacija hadisa u Musnedu

Ovo djelo je klasificirano na temelju musneda ashaba. On je poredao musnede ashaba prema prioritetima. Tako je spomenuo musnede prve etverice halifa, a onda musnede preostale esterice ashaba kojima je zagarantiran Dennet, a iza toga je nastavio redari musnede ashaba shodno njihovoj vrijednosti, onih koji su Hidru prvi uinili, podruju u kojem su ivjeli ili se doselili, plemenima odakle potiu i sl.413 Treba spomenuti da je imam Ahmed u musnedu jednog ashaba citirao sve hadise koje on prenosi od Allahovog Poslanika, s.a.v.s, ne osvrui se na tematiku koju hadis tretira, tako da onaj koji trai odreeni hadis mora proitati sve hadise koje taj ashab prenosi ako eli pronai taj hadis. ejh Ahmed b. Abdurrahman el-

A.M.akir, El-Ba 'isu-1-hasis, str. 211. O o vo me vidi: El-Kettani, Er-Risa/e e/-mustatrefe, str. 18; dr. es- Siba'i, Es-Sunnetu ve mekanetuhafi-t-teri'i-1-is/am, str. 443; dr. Subhi es-Salih, U/umu-1-hadisi ve mustalehuhu, str. 395; dr. Ekrem Dija' el-Umeri, Buhusunfi tarihi-s-sunneti-1-muerrefe, str. 242; El-Huli, Tarihufununi-1hadisi-n-nebevi, str. 67/68 i dr. Zuhejr b. Nasiru-n-Nasir, cit. djelo, str. 1163. 41 0 Ibnu-1-Dezeri, El-Mas'adu-l-Ahmed, 1/37 (djelo t ampano na poetku Ahmedo vo g Musneda, sa ko mentaro m A. M. akira). 4 1 1 Ibnu-1-Dezeri, cit. djelo , 1135. 4 1 2 Dr. Muhammed Udad el-Hatib, Usu/u-1-hadis, str. 351. 4 1 3 O klasifikaciji hadisa u njego vom Musnedu vidi ire: Dr. Mahmud et Tahan, Usulu-t-tahridi ve diraseti-1-esanid, str. 43-44.
4 09

4 08

1 04

Benna es-Sa'ati je pokuao olakati istraivaima pronalaenje hadisa iz ove Zbirke, tako to je kompletan Musned klasificirao prema tematici i podijelio ih na poglavlja i nazvao ga

rebbanift tertibi Musned el-Imam Ahmed e-ejbani.

EI-Fethu-r

Broj ashaba
Razliite su verzije u pogledu broja ashaba iji su musnedi spomenuti u tvrdi da ovom Ahmedovom djelu. Tako Ibnu-1-Dezeri spominje 690 ashaba i 96 ena-ashaba.414 Dr. Mahmud et-Tahan

Musned sadri

jednog do nekoliko stotina hadisa.415 ejh Muhammed Nasiruddin el-Albani je sainio spisak ashaba spomenutih u

904 musneda ashaba. Ti musnedi sadre od

Musnedu

i pored

svakog od njih naveo je tom i stranicu gdje se spominju njihovi musnedi. Ukupno je naveo 915 imena. To izuzetno olakava pronalaenje hadisa u ovoj zbirci. Ovaj spisak je tampan . na poetku Ahmedovog Musneda!416

Broj Ahmedovih uitelja

Ukupan broj uitelja od kojih Ahmed prenosi hadise u svom Musnedu iznosi 283! Uz to treba dodati i 173 uitelja njegovog sina Abdullaha koji su spomenuti u ovom Musnedu.41 7

Stepen autentinosti hadisa

Hadiski uenjaci su se razili u pogledu stepena autentinosti hadisa u Musnedu. Jedni, meu kojima je i Ehu Musa el-Medini,

414 415

El-Mas'adu-1-Ahmed, 1/38 i dr. Zuhejr b. Nasiru-n-Nasir, cit. djelo, 1/63. Et-Tahan, cit. djelo, str. 44. 416 Vidi: Izdanje El-Mektebu-1-islami, Bejrut, 1983. godine, tampano zajedno sa djelom: Muntehabu kenzi-1-ummali, od Ali el-Mutteki el Hindija. 417 Vidi: dr. Zuhejr b. Nasiru-n-Nasir, cit. djelo, 1163.
1 05

Ahmed b. Hanbel

tvrde da su svi hadisi u ovoj zbirci autentini i da su, prema tome, dokaz u vjeri!418 Drugi tvrde da Musned sadri i autentine i slabe, ali i apokrifne hadise. Tako Ibnu-1-Devzi smatra da u njemu ima 15, a hafiz El Iraki 9 apokrifnih hadisa! Hafiz Ibn Kesir navodi da su hadisi u ovoj zbirci o vrijednosti Merva i Askelana apokrifni, podravajui stav da u ovom djelu ima i takvih hadisa!419 Trea grupacija islamskih uenjaka, meu kojima su Ez Zehebi, Ibn Hader, Ibn Tejmijje i Es-Sujuti, zauzimaju sredinji stav u ovom pogledu. Oni smatraju da u Musnedu ima i vjerodostojnih i slabih predaja. Meutim, ove slabe predaje su bliske hasen/dobrim predajama. Imam Es-Sujuti tvrdi: Sve to se nala!(j u Ahmedovom Musnedu moe se prihvatiti! Cak i n jegove da'if-preda je su bliske hasen-predajamaf420 Ibn Hader el-Askalani je na optube Ibnu-1-Devzija i el Irakija napisao djelo

E/-Kav/u-1-musedded, ft-z-zebbi an Musned Ahmed

u kojem je argumentirano iznio stav o neutemeljenosti optubi na ovog genija, priznajui da su, doista, neki hadisi izuzetno slabi, ali oni ne tretiraju temelje islama, ve se odnose na poticaje na dobro i odvraanje od loeg, to inae hadiski strunjaci toleriraju!42t Ibn isuvie slabe predaje!422 Hader tvrdi da se u itavom Musnedu nalazi samo tri do etiri Treba napomenuti da je imam Ahmed, nakon sakupljanja ove zbirke, imao namjeru dobro je analizirati i izbaciti iz nje svaku iole loiju predaju. Meutim, smrt ga je u tome pretekla! Vjerovatno je i to razlog to pojedini hadiski strunjaci kritikuju neke predaje u ovoj zbirci. S druge, pak, strane, zna se da su njegov sin

Ebu Musa el-Medini, Hasaisu-1-Musned, l/24-25 (O vo d j elo je tampano na po etku Ahmedovog Musneda, sa komentarom A.M. S akira). Uporedi, takoe: dr. Es-Siba'i, cit. djelo, str. 443. 4 1 9 Vidi o tome: dr. es-Siba'i, cit. djelo, str. 443; El-Huli, cit. djelo, str. 68 i dr. Zuhejr Nasiru-n-Nasir, l/69-71. 42 0 Dr. Zuhejr Nasiru- n-Nasir, l/68. 4 21 Vidi o ovome: dr. Zuhejr Nasiru-n-Nasir, cit. djelo, 1171 i dr. Hasan Makbuli, Mustalehu-1-hadisi ve ridaluhu, str. 71. 422 Pogledaj: E/-Kav/u-1-Museddedfi-z-zebbi ani-1-Musned /i-l-Imam Ahmed, Mektebetu lbni Tejmije, Kairo, 1981. i dr. Es-Siba'i, cit. djelo, str. 443,
1 06

418

Abdullah423 i Ehu Bekr el-Kati'i424 uvrstili i svoje predaje u njegov Musned, koje nisu imale, vjerovatno, jako utemeljenje, pa je i to bilo razlogom ovakve ocjene od strane pojedinih islamskih autora.425 Ibn Tejmijje je energino zastupao miljenje da Ahmed uope nije prenosio hadise od ravija koji su poznati po lai, ve je samo nekada uvaavao neke predaje od onih koji su ocijenjeni slabim zbog loe memorije! On tvrdi da su hadisi Ahmedovog jai od hadisa Ehu Davudovog Sunena!426 Da bismo razumjeli komleksnost ovog kapitalnog djela pomoi e nam Ahmed el-Benna koji u uvodu Ahmedovog Musneda kae: "Iitavajui hadise u Musnedu ustanovio sam da se mogu podijeliti u est kaategorija:
1.- Hadisi koje prenosi Ahmedov sin Abdullah, koje je

Musneda

direktno uo od svog oca i oni predstavljaju veinu ovog djela. Ta kategorija hadisa se prepoznaje po konstrukciji:

haddesena Abdullah;

haddeseni ebi.
2.- Hadisi koje je Abdullah uo od oca i nekog drugog. Taj broj je mali. 3.- Hadisi koje Abdullah prenosi od drugih, a ne od svog oca. To se naziva

zevaidu Abdullah.

Po broju predaja dolaze odmah

nakon prve kategorije. nema puno.

4.- Hadisi koje je Abdullah itao ili izlagao svome ocu. Njih

5.- Hadisi koje Abdullah nije uo od svog oca, niti mu ih je

itao ili izlagao, ve ih je naao u njegovom Musnedu i prepoznao ih po njegovom rukopisu. Takvih hadisa je, takoe, malo.

Eh u Abdurrahman Abdullah b. Hanbel je bio hafiz u hadisu. Po znato mu je djelo Zevaidu-1-Musned tj. do daci Musnedu, u ko me je do dao o ko l 0 .000 hadisa na Musned svo ga oca. Umro je 290. go d. Po Hidri. 424 Eh u Bekr Ahmed b. Da'fer el- Kati'i bio je hafiz hadisa i jedan o d najve ih hadiskih auto riteta u I raku u svo je vrijeme. Preno sio je Ahmedo ve predaje i do dao neke predaje njego vo m Musnedu. Umro je 368. go d. 425 Vidi o to me: dr. Es-Siba'i, c it. djelo , str. 443 i El-Huli, c it. djelo , str. 69. 426 I bn Tejmijje, Minhadu-s-Sunne, 7/96-97. Tako e: dr. Zuhejr Nasiru-n Nasir, 1/69-70.
1 07

42 3

Ahmed b. Hanbel

6.- Hadisi koje je hafiz E1-Kati'i prenio od drugih a ne od Abdullaha i njegovog oca. Ovakvih hadisa je najmanje u ovom Musnedu. To se prepoznaje po specifinoj konstrukciji u kojoj se kae:

haddesena

ju/an, bez spominjanja zevaidu-1-kati'i. "427

Abdullaha i njegovog oca Ahmeda. To je

Djela nastala u vezi s Musnedom

Vremenom su nastala znaajna djela u vezi sa Ahmedovim Musnedom, od komentara, preko skaraenih verzija ovog djela, pa sve do djela koja tretiraju prenosioce hadisa u ovom djelu. Spomenimo neke: a) Komentari: Komentar ejha Ehu-l-Hasana es-Sindija (umro 1 138.god. po H.) i

Bulugu-1-emani min esrari-1-Jethi-r

rabbani od
H.).

Ahmeda el-Bena'a es-Sa'atija (umro 1371. god. po

Hasaisu-1-Musned od Ebu Musa EI-Mas'adu-1-Ahmed od Ibnu-1Dezerija (833.), EI-Kavlu-1-musedded ft-z-zebbi an Musned Ahmed, od Ibn Hadera (852.), Zqlu-1-kavli-1-musedded od
el-Medinija (umro 58 1.god.), Muhammeda Sibgatullaha el-Medarisija.

b) Djela u vezi sa Musnedom:

e) Djela u vezi sa klasifikacijom hadisa u Musnedu: Tertibu-1Musned od Ebu Bekra el-Muhibba (789.), Tertibu-1-Musned od Ibn Zurejka (803.), Tertibu-1-Musned od Ibn Zeknuna (837.).
Tertibu esmai-s sahabellene ahrede hadisehum Ahmed b. Hanbel ft-1-Musned, od Ibn Asakira (571.), EI-Ikmalu ft kri men lehu rivqjeft Musned el Imam Ahmed mine-r-ridali, od E1-Husejnija (765.), EI-Maksadu1-Ahmed ft n'dali Musned Ahmed, od Ibnu-1-Dezerija (833.), Et-Tarihu-1-edzyed, bi evhami men deme'a ridale-1-Musned, od Ibn
d) Djela u vezi sa prenosiocima u Musnedu:

427

Ahmed el-Benna, El-Fethu-r-rabbani, 1/19. Uporedi: Muhammed Es Sabag, El-Hadisu-n-nebevi, str. 331-332.
1 08

Hadera

Orijentalnog instituta iz Berlina, 1906. god. 428

(852.), Fehresu-1-a'lami ft Musned b. Hanbel,

izdanje

Njegov opis i vrline

Imam Ahmed je bio tamnije puti, korpulentan, oblaio je, uglavnom, bijelu odjeu. Knio je kosu i bradu. Vrlo malo je jeo. Imao je izuzetno dobru memoriju. Bio je vrlo ozbiljan. U svom prisustvu nije dozvoljavao neozbiljnost i alu. Ko bi primijetio Ahmeda u svojoj blizini uozbiljio bi svoj govor. Fetve je izdavao samo kada su iskljuivo traene od njega. Samo u krajnjoj nudi je koristio svoje miljenje. esto se moglo uti da na postavljena pitanja odgovara sa: skroman prema

Ne znam!429
siromanim i nemonim. Nijedan

Skromnost je bila njegova prepoznatljiva crta. Posebno je bio slabim, siromaan ovjek se nije prijatnije i dostojanstvenije osjeao ni u jednom drutvu, kako istie Ehu Bekr el-Meruzi, kao to se osjeao kada bi sjedio sa Ahmedom, koji im je ukazivao posebnu poast.43 Njegovu skromnost najbolje nam je doarao Jahja b. Me'in koji priznaje:

Nisam sreo nikoga poput Ahmeda! Druf!li smo se pedeset godina a da nikada nije istakao niti se pohvalio sa dobrim osobinama i brojnim kvalitetima kojeje imaotm
Strogo je vodio rauna o hrani koju je jeo. Prenosi se sluaj, koji prenosi Ibn Kesir, a u kojem se spominje da Ahmed u jednom

periodu nije imao nita od hrane u svojoj kui, tako da nije nita jeo tri dana. Porodica je uspjela od Saliha, njegovog sina, dobaviti malo brana i napraviti neto hrane. Nakon to su mu servirali hranu, Ahmed ih je upitao odakle im hrana? Odgovorili su da su je dobili od Saliha. Ahmed je ustao i odbio jesti tu hranu, samo zato to je uzeta od Saliha koji, kako Ahmed ree, uzima nagrade i novac od halife el-Mutevekkila ale-1-lah! 428 O ovim djelima vidi opirnije: dr. Zuhejr Nasiru-n-Nasir, cit. djelo, 117788; dr. Ekrem Dija' el-Umeri, cit. djelo, 243; el-Huli, cit. djelo, str. 70; dr. M. U. el-Hatib, cit. djelo, str. 351-352 i dr. Hasan Makbuli, cit. djelo, str. 71-72. 429 E-Sirbasi, cit. djelo, str. 201.
'

430 Menakibu-1-Imam Ahmed b. Hanbel, str. 272. 431 Cit. djelo, str. 274 i Sijem a 'lami-n-nubela , 11/214. 109

Ahmed b. Hanbel

Jednom prilikom je halifa priredio veliku gozbu na koju je pozvao i imama Ahmeda. Ahmed tom prilikom nije uzeo nijedan zalogaj, plaei se da to halifa nije na dozovoljen nain stekao! Koliko se Ahmed bojao barama najbolje e nam potvrditi trei sluaj koji navodi Ibn Kesir. Naime, halifa el-Me'mun je jednom prilikom dijelio veliku koliinu zlatnika muhaddisima. Svi su tu hediju primili! Jedini je Ahmed odbio!432 Otuda je Ahmed bio izrazito siromaan. Ebu Muhammed Abdullah b. Abdurrahman tvrdi da je Ahmed bio strpljiv u siromatvu punih 70 godina!433 Njegova preokupacija bio je ahiret.

Druenja i sijela kod Ahmeda su bila ahiretska. Na njima nije bilo spomena dunjaluku. Nikada nisam primijetio daje na njima Ahmed spomenuo dunjalukf434
Pored ostalih osobina karakteristina je bila i njegova dareljivost. Harun el-Mustemli je jednom prilikom sreo Ahmeda i potuio mu se da je ostao bez sredstava za ivot. Ahmed mu je dao pet dirhema rekavi: Njegov odnos

Ebu Davud es-Sidistani tvrdi:

Toje sve fto imam!435

prema ibadetu bio je paradigmatian za

generacije koje dolaze poslije njega. Puno je vremena provodio u

Moj otacje svakodnevno klanjao po 300 reijata naft/e-namazal Nakon torture u zatvoru, obrom da je jilki oslabio, klanjao je po 150 rejkata, a tadaje gotovo imao 80 godina! Svaki sedam dana je zavrfavao ulenje kom pletnog Kur'ana! Nakon jacije namaza je kratko spavao, a onda bi ustajao i u ibadetu provodio sve do sabah-namazaf436 Uz to je, kako navodi Ibrahim b. Hani, izrazito.
puno postio.437 Imama Ahmeda je, uz brojne divne vrline, krasila i hrabrost.To najbolje primjeujemo kod pitanja da li je Kur'an stvoren. Stav ortodoksne ehlisunnetske uleme bio je da je Kur'an oduvijek i da nije stvoren. Imam Ahmed je energino zastupao taj
43 2 434 435 433

ibadetu. Njegov sin Abdullah prenosi:

EI-Bidaje ve-n-nihaje, 10/355. Menakibu-1-/mam Ahmed b. H anbe/, str. 244.

C it. djelo, str. 214.

Sijeru a '/ami-n-nubela ', 11/219. . 436 Ebu Nu'ajm, Hi/'jetu-1-ev/ija ', 9/181; Sijeru a 'lami-n-nubela ' , 111212; Menakibu-1-imam Ahmed b. Hanbel, str. 286. 437 Menakibu-1-imam Ahmed b. Hanbel, str. 288.
1 10

stav. Budui da je tadanji halifa Me'mun zagovarao mu'tezilijsko uenje, traio je da se Ahmed privede. Dok je Ahmed privoen, Me'mun je umro, pa je na vlast doao Mu'tesim, koji je bio istomiljenik prethodnog halife, te je Ahmeda strpao u tamnicu u kojoj je proveo 28 mjeseci i to od 218-220. god. Puten je na slobodu kada je na vlast doao drugi Me'munov sin, Vasik Billah. Tada je dolo i do promjene ideolokog uenja na dvoru, pa je od tada imam Ahmed uivao izuzetan respekt! Kasnije su Ahmedu zabranili pristup ljudima i odravanje kruoka, tako da je to iskuenje trajalo punih 14 godina!43S Kakve li slinosti sa brojnim islamskim uenjacima u dananje vrijeme?! Otuda su brojni autori uporeivali Ahmedovo iskuenje sa iskuenjem Ehu Bekra r.a. koje je imao sa otpadnicima od vjere, smatrajui da je Ehu Bekr, r.a, bio u prednosti jer je imao istomiljenike i pomagae, dok je Ahmed u ovom sluaju bio usamljen, pa je, prema tome, njegovo iskuenje bilo jo vee!439 Ovo Ahmedovo iskuenje na najeklatantniji nain nam govori kako uenjaci treba da zastupaju istinu i kako ih na tom putu ne mogu sprijeiti male dunjaluke mrvice koje im prospu aktualne vlasti!!! Koliko je Ahmed bio omiljen kod muslimana toga vremena zbog svojih plemenitih osobina i izuzetnih vrlina najilustrativnije doarava hafiz Ez-Zehebi, koji citira dvojicu Ahmedovih

Kod nas u Horasanu smatraju da Ahmed gotovo ne pri pada lJudskoj vrsti. Sklonfji su da tjeru ju da je on od meleka!!! Drugi primjeuje: Kod nas smatraju da Ahmedov pogled od govara ibadelu godinu dana!ff440

savremenika. Jedan od njih kae:

Vidi o ovim njegovim iskuenjima: Menakibu-1-imam Ahmed b. Hanbe/, str. 308-362; Sijeru a'/ami-n-nube/a , 111232-265; M. Handi , cit. djelo, str. 88 i E-irbasi, cit. djelo, str. 173 -175. 439 Uporedi: Sijeru a'/ami-n-nubela , 111196 i E- irbasi, cit. djelo, str. 184. 440 Sijeru a 'lami-n-nubela ', 111211. Vidi, takoe: Tarihu-1-is/am, 1179.
' '

438

111

Drugi o njemu
Imam Ahmed je l?io genije o kojem se u islamskoj literaturi mogu pronai samo rijei pohvale i posebnog respekta. Gotovo da nema autora koji mu ne priznaje vanrednu uenost, nadprosjenu memoriju i, nadasve, visoke etike kvalitete, kao rijetko kojem islamskom uenjaku!

Kao da je Allah u Ahmedu b. Hanbelu sintetitfrao a'!}e i prvih i kasnijih generacijaf441

Veki' b. el-Derrah i Hafs b.Gijas priznaju:

Ibrahim el-Harbi,fasciniran njegovom uenou, kae:

U Kuju nije uao Meni On je jedan od

slian ovom mladiu! tj. Ahmedu b. Hanbelu.442

Jahja b. Se'id el-Kattan, poznati hadiski strunjak, kae:

nije doao slian Ahmedu!, a drugom prilikom veli: nqjveih naunika ovog ummetaf443 Biljei se, takoe, od njega da je priznao: Niko mi iz Bagdada nije doao drafj od Ahmeda b. Hanbelaf444
Ibn ehi Hatim prenosi da je njegov otac bio upitan o Ahmedu

i da je odgovorio da je on imam i hudde/ dokaz, argument!, a imam Nesai istie da je bio povjerljiv u hadisu, pouzdan i da je bio jedan od velikih imama!44S

Sunena, priznaje: Sreo sam dvije stotine ue'!}aka, ali nisam vidio slinoga Ahmed b. Hanbeluf446
Ehu Zur'a er-Razi, poznati hadiski ekspert, slino kae: Mo;e oi nisu vidjele osobe sline Ahmedu b. Hanbeluf447 Na drugom mjestu istie: Nisam vidio nikog doraslog Ahmedu u naunim disci plinamaf448 Abdullah b. el-Hurejbi kae:

Ehu Davud, autor poznatog

On je bio nt!Jvrednlji u svom

vremenuf449
441

442

Sijeru a 'lami-n-nubela ', 11/188. Isto djelo , 111189; Tarihu-1-islam, 1172 i Tehzibu-t-tehzib, 1/43 I 195. 443 Hil'ietu-1-evlija ', 9/167; Sijeru a 'lami-n-nubela ', 111196 i Tehzibu-ttehzib, 1143. 444 Sijeru a 'lami-n-nubela ', 111189. 445 Tehzibu-t-tehzib, 1/44, 446 Hil'ietu-1-evlija ', 9/164 i MenakibH-1-imam Ahmed b. Hanbel, str. 139. 447 Hiljetu-levlija ', 9/164. 448 C it. djelo, 9/164 i Tarihu-1-islam, 1176.
1 12

Jahja b. Adem veli:

Onje na! predvodnikf4SO

Abdurrezzak es-San'ani, poznati autor hadiske zbirke, kae:

Nisam sreo veeg !erijatskog pravnika, niti pobonijeg otjeka od njegaf451

Imam afija priznaje: Kada sam napustio Bagdad, iza sebe nisam ostavio veeg pravnika, veeg znalca, bo!Jeg hida i poboijeg ot!Jeka od Ahmeda b. Hanbelaf452 Iako je imam afija bio njegov uitelj, ipak je priznavao Ahmedu vostvo kada je u pitanju hadis. Jednom prilikom mu se

Ebu Abdullah, ti si vei ekspert u tjerodostojnijim pndajama od nas, pa kada nae autentinu predaju obavj i esti me, kako bi se oslonio na njuf453
Otuda Ehu Ubejd tvrdi:

obratio rijeima:

Nisam vidio nijednu osobu da bo!Je poznaje

sunnet od njegaf454
Njegovo pamenje hadisa bilo je poslovino. Ehu Zur'a er Razi, uveni hadiski kritiar, tvrdi da je Ahmed poznavao nevjerovatnih

milion hadisaJ455

Koliko je bilo povjerenje u njegovu strunost u oblasti hadisa

Ako se samo Ahmed suglasi sa mqjim hadisom, onda me uope ne intemira to e mi drugi oponiratif456
Imam Ahmed je svojim otporom mu'tezilizmu sauvao brojne ljude od zablude. Otuda Ali b. el-Medini, poznati hadiski strunjak, tvrdi da niko, nakon Allahovog Poslanika, s.a.v.s, nije uinio za islam koliko Ahmed b. Hanbel!457 Znaajno je navesti miljenje Ibn Hibbana i Hilala b. el-Ala'a, koji smatraju da je Ahmed tada
449

najbolje potvruje izjava Amra b. en-Nakida koji kae:

451

450

Tehzibu-t-tehzib, 1143. Isto djelo i strana. Tarihu-1-is/am, 1172 i Tehzhibu-t-tehzib, 1/43. Tarihu Bagdad, 4/419; Tarihu-1-is/am, 1174; Sijeru a '/ami-n-nube/a ',

452 453

111195 i M. Handi, cit. djelo, str. 87.

Hil'jetu-1-evlija ', 9/170 i Sijeru a '/ami-n-nubela ', 111213. Tarihu-1-is/am, 1174 i Sijeru a '/ami-n-nubela ', 111196. Tarihu Bagdad, 4/419-420; Sijeru a '/ami-n-nube/a tehzib, 1144 i ezeratu-z-zeheb, 3/188.. Tarihu-1-islam, 1/77 i Sijeru a '/ami-n-nubela ' 11/198. Vidi: Tarihu Bagdad, 4/418. Uporedi: Ebu Zehv, El-Hadisu ve-1muhaddisune, str. 353.
, ',

454 455 456

111187; Tehzibu-t

457

1 13

Ahn ed b. Hanbel

popustio - kada je u pitanju pritisak mu'tezilija da je Kur'an stvoren - mnogi ljudi bi otili u kufur!458 Imam Ahmed je bio odluan borac za odbacivanje novotarija koje su se tih godina kalemile na vjeru. Otuda Kutejbe istie: Da nije bilo Ahmeda} mnogo toga bi se pridoda/o tjeri! On je imam itavog dunjalukaf459

Smrt
Ahmed b. Hanbel umro je u Bagdadu 241. god. u 77. godini ivota.460 Njegovoj denazi prisustvovao je veliki broj ljudi. U brojnim izvorima se navodi da mu je denazu-namaz klanjala izmeu 800.000 i 1.300.000 mukaraca i 60.000 ena!!! 461 El-Hallal biljei predaju od Abdu-1-Vehhaba el-Verraka koji je rekao: Nismo uli za vei sku p ni u dahilijjetu niti u islamu od denaze Ahmedu b. Hanbelu! Na tqj denaje bilo oko milion mufkaraca i 60.000 ena! Ljudi su tom prilikom otvarali vrata svqjih domova} nudei one kqji nemaju abdest} da uu u kuu i uzmu abdest za tu denazuf462 Koliko je Ahmed bio omiljen u narodu najbolje e nam ilustrirati izjava Ehu-l-Hasana et-Temimija, koju prenosi od svog oca a on od djeda, koji je prisustvovao toj denazi, a nakon namaza je osjetio potrebu da se priblii njegovom kaburu. Tek osmi dan, nakon denaze, uspio se pribliiti njegovom kaburu zbog ogromne guve i velikog broja ljudi koji su svakodnevno dolazili na njegov kabur!463 Jo jedan nevjerovatan podatak vezan je za njegovu denazu. Naime, nakon denaze i velianstvenog skupa kakav se ne pamti do tada, brojni autori spominju predaju Ibn ehi Harima, da je tom

Tehzibu-t-tehzib, 1144. Tarihu-1-is/am, 1/73 i Sijeru a '/ami-n-nubela , 11/195. 460 Tarihu Bagdad, 41422 i Menakibu-1-Imam Ahmed b. Hanbe/, str. 409. 46 1 Vidi o tome: Tarihu Bagdad, 41422; Menakibu-1-imam Ahmed b. Hanbel, str. 415-416; Tarihu-1-is/am, 1/140; Sijeru a '/ami-n-nubela ', 11/340 i El Bidaje ve-n-nihaje, 10/368. 462 Sijeru a '/ami-n-nubela , 1 1/339. 463 Menakibu-1-imam Ahmed b. Hanbe/, str. 418.
459
' '

458

114

prilikom, prelo na islam 10.000, a u drugoj predaji 20.000 idova, krana i vatropoklonika!!!464

I na kraju, spomenut emo jo jednu zanimljivost u vezi s

ovim velikanom islamske misli. Ebu-1-Hasan b. ez-Zaguni kae:

Kada je} u blini Ahmedovog kabura} pravgen kabur za E bu Da'Jera b. ebi Musa'a} ukazala se f!Jegova unutrafnjost! Ahmedovi e.ftni bili su ispravni a njegovo tijelo nije se promijenilo! To je bilo 230 godina nakon Ahmedove smrti!!f465
Nije ni udo: Bio je to Ahmed b. Hanbel! Allah mu se smilovao i nagradio ga Dennetom!

O ovome provjeri: Tarihu Bagdad, 41423 ; Menakibu-1-imam, str.420; Tarihu-1-islam, 1/141; Sijeru a 'lami-n-nubela ', 111343; EI-Bidaje ve-n nihaje, 10/369 i ezeratu-z-zeheb, 3/189. 465 Tehzibu-t-tehzib, 1144.
1 15

464

ABDULLAH B. ABDURRAHMAN ED-DARIMI

181./797.-255./868.
Ed-Darimi bio je jedan od velikih hafiza hadisa i veoma pouzdan i precizan u ovoj oblasti. Njegovi uenici, sve sami hadiski velikani, na koje je on, itekako, utjecao, bili su: Buhari, Muslim, Nesai, Ehu Davud i Tirmizi. Njegov Sunen, prema brojnim hadiskim autoritetima, zasluuje estu poziciju od Kutubi-s sitte, budui da sadri manje slabih predaja od Ibn Madinog Sunena!

Njegovo

puno

ime

je

Ehu

Muhammed

Abdullah

b.

Abdurrahman b. el-Fadl b. Behram b. Abdussamed466 et-Temimi ed-Darimi es-Semerkandi.467 Ed-Darimi je roen 181. god. po Hidri. On je to sam potvrdio u predaji koju od njega prenosi Isliak b. Ibrahim el

Roen sam 181. godine one godine u kojojje umro Abdullah b. ei-Mubarekf46B
Verrak, u kojoj kae: Ed-Darimi se naziva zbog pripadnosti Darimu b. Maliku b. Hanzali, a Es-Semerkandi, po gradu Semerkandu, u dananjem Uzbekistanu.469

Putovanje u potrazi za hadisom

Ed-Darimi, kao i ostali muhaddisi njegovog vremena, rano se poinje zanimati za hadis i hadisku znanost. Zavidno znanje iz te oblasti postigao je obilazei tadanje islamske naune centre. U izvorima se navodi da je bio u amu, Egiptu, Iraku, Hidazu, Horasanu i dr.470 Sluao je veliki broj uitelja od kojih je mnogo nauio iz ove oblasti. Izdvojiemo samo one najznaajnije: Jezid b. Harun, en Nadr b. umejl, Ebu-n-Nadr Haim b. el-Kasim, Mervan b. Muhammed et-Tatari, Ehel b. Harim, Esved b. Amir, Da'fer b.
466

Hafiz Ez-Zehebi, suprotno ostalim autorima, umjesto Ibn Abdussamed spominje Ibn Abdullah! Meutim, u djelu Tezkiretu-1-huffaz, takoe, spominje Ibn Abdussamed. Dakle, ovdje se radi o tamparskoj greci ili je to, pak, neka posebna verzija imena drugim autorima nepoznata. (Uporedi: Sijeru a 'lami-n-nubela' , 12/224). 467 Tarihu Bagdad, 10129; Ibn Hibban, Es-Sikat, 8/364; lbnu-1-Devzi, El Muntezam, 10/144 I 12/92; Tehzibu-t-tehzib, 2/373; El-Kasimi, El-Fadlu1-mubin, str. 296; El-Kettani, Er-Risa/e el-mustatrefe, str. 32 i Ez-Zirikli, El-A 'lam, 4/95. 468 Tarihu Bagdad, 10/30; Sijeru a'lami-n-nubela ', 12/228 i Tehzibu-t-tehzib, 2/374. 469 Uporedi: Tarihu Bagdad, 10129; lbnu-1-Devzi, El-Muntezam, 12192; Sijeru a'lami-n-nubela', 12/224; El-Fadlu-1-mubin, str. 297-298; Er Risa/e el-mustatrefe, str. 32 i Fevvaz Ahmed Zemerli, Uvod u: SUNEN Ed-Darimije, 115. 470 Vidi o tome: Tarihu Bagdad, 10/29; El-Muntezam, 10/144; El-A 'lam, 4/95 i Muhammed es-Sabag, EI-Hadisu-n-nebevi, str. 332.
119

__

_: _u ____

h b. Abdurrahman ed- '

Avn, Se'id b. Amir ed-Dube'i, Ehu Ali el-Hanefi, Osman b. Omer b. Faris, Vehb b. Derir,Jahja b. Hassan,Ja'la b. Ubejd, Ehu Asim, Ehu Nu'ajm, El-Humejdi, Muhammed b. Jusuf el-Firjabi, Ebu-1Jeman i dr.471

Uenici
Imam Ed-Darimi je iza sebe ostavio brojne uenike koji su bili izuzetno poznata imena u hadiskoj znanosti. Dovoljno je rei da su gotovo svi autori Kutubu-s-sitte bili njegovi uenici!472 Brojni izvori spominju da su njegovi najpoznatiji uenici Buhari, Muslim, Nesai, Ehu Davud i Tirmizi. Uz njih emo takoe spomenuti njegove poznate uenike - muhaddise kao to su: Ehu Zur'a er Razi, Ehu Hatim er-Razi, Abdullah b. Ahmed b. Hanbel, Hasan b. es-Sabah el-Bezzar, Muhammed b. Jahja ez-Zuheli, Bekijj b. Mahled, Bundar b. Bear, Omer b. Muhammed el-Budejri, Abdullah b. Vasil el-Buhari, Muhammed b. Abdullah el- Hadremi Mutajjen, Isa b. Omer b. el-Abbas es-Semerkandi, Abd b. Humejd, Salih b. Muhammed (poznat kao Dezere) Ibrahim b. ehi Talih, Da'fer b. Muhammed el-Firjabi, Muhammed b. en-Nadr el Darudi i dr.473

Djela
On je napisao vie djela. U islamskim izvorima spominju se: 1 2 3 4

- Es-Sunen,
-

EI-Musned, Et- Teftir,

- EI-Dami',
-

471
472

O tome opirnije: Tarihu Bagdad, 10/29; El-Muntezam, 10/144; Sijeru

a 'lami-n-nubela ', 12/224-225; Tehzibu-t-tehzib, 2/373, Fevvaz Ahmed

Zemerli, cit. djelo, 1/5-6. Vidi: Mehmed Handi, Uvod u tefsirsku i hadisku nauku, str. 90. Opirnije o njegovim uenicima: Tarihu Bagdad, l 0/29; El-Muntezam,

473

10/144 i 12/92; Sijeru a 'lami-n-nubela , 12/225; Tehzibu-t-tehzib, 2/373 i

'

Zemerli, cit djelo, 1/6-7.

120

5 - Es-Sulasijjat.474 Neki autori smatraju da su Sunen i Musned isto djelo, danas poznato pod nazivom je je

Sunen imama Darimija.475 Ima i miljenja da EI-Dami', ustvari, njegov Sunen, kao to tvrdi hafiz El-Iraki, a da njegov Musned tokom vremena izgubljen!476

Sunen
Njegov

Sunen

kod muhaddisa je poznat kao

Musned.

Tako

imam Es-Sujuti tvrdi da brojni autori smatraju da je pree nazivati Darimijin musned sunenom, obzirom da je klasificiran prema erijatskopravnim poglavljima, kako su, inae, klasificirane hadiske zbirke nazvane sunenima! Neki tom djelu daju naziv i

Sahih!477 Sahihom
bio

Prvi koji je ovu Darimijinu zbirku hadisa nazvao

je imam Mugletaj,478 a on je ovaj naziv, po svoj prilici, preuzeo iz rukopisa uvenog hafiza El-Munzirija.m To tvrdi i hafiz El-Ala'i.4 80 Hafiz El-Iraki smatra da je Darimi ovo djelo nazvao

Musnedom,

kao to je i imam Buhari svoj sahih nazvao Musnedom, budui da

474

O njegovim djelima vidi: Tarihu Bagdad, 10/32; El-Muntezam, 10/145; Ez-Zehebi, Tezkiretu-1-huffaz, 21535; Sijeru a'/ami-n-nubela , 12/228; Tehzibu-t-tehzib, 2/373; Es-Sujuti, Tedribu-r-ravi, 1188; El-Fadlu-1mubin, str. 296; M. Handi, cit. djelo, str. 90; Ez-Zirikli, cit. djelo, 4/95'

96; El-Huli, Tarihu fununi-1-hadisi-n-nebevi, str. 61 i dr. Ekrem el-Umeri,

475 476 477

Buhusun fi tarihi-s-sunneti-1-muerrefeti, str. 236.

Pogledaj o tome: M. Handi, navedeni izvor, str. 90 i M. Es-Sabag, El

Hadisu-n-nebevi, str. 332. Vidi o takvoj mogunosti: Es-Sujuti, Tedribu-r-ravi, 1/88-89. Vidi: Es-Sujuti, Tedribu-r-ravi, 1/88. Uporedi, takoe: Zemerli, cit. djelo,

l /8-9 i dr. Zuhejr Nasiru-n-Nasir, Uvod u djelo: Ibn Hader, Ithafu-1478

mehere bi-l-fevaidi-1-mubtekere min atrafi-1-aere, 1 /48.

Alauddin Mugletaj b. Abdullah el-Hanefi et-Turki bio je hafiz hadisa. Napisao je vie od stotinu djela. Umro je 762. god. po H. (Vidi: Er-Risa/e
el-mustatrefe, str. l l 7- l l 8.) Tedribu-r-ravi, 1/88.

479

480

Vidi: cit. djelo, 1188. Inae, El-Ala'i, ije je ime: Salahuddin Ebu Se'id Halil el-Ala'i ed-Dimiki e-afi'i bio je poznati hafiz hadisa i poznati ekspert za prenosioce hadisa i skrivene mahane u hadisu. Od brojnih njegovih djela najpoznatija su: Dami'u-t-tahsili fi ahkami-1-merasi/i i skraena verzija Dami'u-1-usula od lbnu-1-Esira el-Dezerija. Umro je 761. god. po H. (Vidi: Er-Risa/e el-mustatrefe, str. 83-84.)

121

Abdullah b. Abdurrahman ed-Darimi

svi hadisi koji su u njemu navedeni imaju cijeli niz prenosilaca sve do Allahovog Poslanika, s.a.v.s, iako u njegovom

Sunenu

ima

poprilian broj mursel, mu'dal, munkati' i maktu'-predaja.4B1 Njegov Sunen sadri ukupno 3.503 hadisa!4B2 O stepenu vjerodostojnosti hadisa u toj zbirci postoje razliite ocjene. Hafiz Mugletaj smatra da su hadisi u ovom djelu autentini. Meutim, Ibn Hader tvrdi sa u ovom djelu ima i autentinih, ali i slabih predaja! Po njemu je Malikov prenosioci jai! Brojni autori smatraju da su hadisi u Darimijinoj zbirci jai i autentiniji od Ibn Madinog

Muvetta'

autentiniji a

Sunena! Tako ejh El-Ala'i zakljuuje: Preeje da se na festu poifciju Kutubi-s-sitte, um jesto Ibn Maditfnog Sunena, uvrsti Darimijin Sunen!483 Isti stav ima i hafiz Mugletaj i ejh Abdu-1Hakk ed-Dehlevi. Oni smatraju da bi njegov Musned trebao zauzeti estu poziciju u Kutubi-s-sitte zato to u njegovom Sunenu ima daleko
manje slabih prenosilaca, pa iako ima mursel i mevkuf-predaja, zato su rijetke azz i munker-predaje!4B4 Ibn Hader dri da Darimijin uope ne zaostaje za ostalim sunenima iz

Sunen, svojom autentinou, Kutubi-s-sittel Da je kojim

sluajem klasificiran na estu poziciju, umjesto Ibn Madine zbirke, bilo bi bolje!4BS Znaajno je istaknuti da u njegovom

Sunenu ima 'ali-predaja

predaja preko kojih se sa najmanjim brojem prenosilaca na najkrai nain stie do Vjerovjesnika, s.a.v.s. Njegovo djelo sadri i dobar broj

sulasijjata,

tj. predaja u ijem se lancu prenosilaca pojavljuju

samo. trojica ljudi izmeu njega i Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Takvih predaja u Darimijinom

Sunenu ima vie nego u Buharijinom

Sahihu!486

481

Vidi izdanje Daru-r-rejjan li-t-turas, Kairo, 1987. god. , u obradi Fevvaza Ahmeda Zemerlija i Halida es-Seb'a el-Elemija, u dva toma. 483 Zemerli, cit. djelo, 111O. 484 Isto djelo, tom i strana. Vidi, takoe: Muhammed es-Sabag, E/-Hadisu-n nebevi, str. 333. 485 Tedribu-r-ravi, 1188. 486 Er-Risa/e e/-mustatrefe, str. 32. Uporedi, takoe: Zemerli, cit. djelo, 1110.
122

482

Tedribu-r-ravi, 1188.

Drugi o Darimiju
Imam Darimi je islamski uenjak o kojem su islamski autori izrekli brojne pohvale. On nije respektiran samo kao hadiski ekspert, ve je izuzetno cijenjen i kao mufessir i kao erijatski pravnik! El-Hatib el-Bagdadi tvrdi da je Darimi bio jedan od onih koji su puno putovali u potrazi za hadisom, prepoznadjiv po izuzetnom pamenju hadisa, vanredno pouzdan, iskren i posebno istanan u ovoj oblasti, a uz to je bio skroman i poboan!4B7 Muhammed b. Ibrahim b. Mensur e-irazi tvrdi da je Darimi posjedovao intelektualno savrenstvo. Po njemu je on bio osoba koja je drugima bila uzor u blagosti, memoriji, ibadetu i zuhdu. Njegovom angairanou hadis se posebno rasprostranio u Semerkandu. On je svaki falsifikat hadisa odbacivao! Bio je, kako primjeuje e-irazi, mufessir u punom smislu te rijei i ueni pravnik!488 Hafiz Ibn Hibban kae: Darimi je bio jedan od preciifZih hafiza hadisa ipoboih !Judi u vjeri, koji su pamtili, sakuplJali, razumijevali, pisali iprenosili hadise! Zbog toga se hadis rairio u njegovom m jestu. Onje sunnetu po::dvao, titio njegove pri jatebe a njegove neprijatelJe poniavaof489 Ehu Se'id el-Eedd, poznati hadiski strunjak, priznaje da je on bio njihov imam/predvodnik,490 dok Ehu Harim er-Razi, poznati hadiski kritiar, tvrdi da je on bio imam svog vremena!491 Muhammed b. Abdullah el-Meharrimi, obraajui se stanovnicima Horasana, odakle je bio i Darimi, veli im:

Dok je

Darimi meu vama, ne traifjte drugoga!ff492

487

488

Tarihu Bagdad 10/29. To isto prenose i ez-Zehebi i Ibn Hader. (Vidi: Sijeru a'/ami-n-nubela', 12/227 i Tehzibu-t-tehzib, 2/373-374.) Sijeru a'/ami-n-nubela ', 12/227; Tehzibu-t-tehzib, 2/373 i dr. Zuhejr

Nasiru-n-Nasir, cit. djelo, 1147. Ibn Hibban, Es-Sikat, 8/364. Vidi, takoe: Sijeru a'/ami-n-nubela ', 12/227 i Tehzibu-t-tehzib, 2/373. 490 Vidi o tome: Tarihu Bagdad, 12/32; Sijeru a'/ami-n-nubela ', 12/226 i Tehzibu-t-tehzib, 2/373. , 491 Tarihu Bagdad, 10/32; Tezkiretu-1-huffaz, 2/535; Sijeru a'lami-n-nubela' , 12/227 i Tehzibu-t-tehzib, 2/373. 492 Tarihu Bagdad, 10/31-32 i Sijeru a'lami-n-nubela', 12/226.
489

1 23

Abdullah b. Abdurrahman ed Darhni

Njegova intelektualna snaga, izuzetna memorija i suptilna pobonost izdvajali su ga od mnogih drugih . Otuda Muhammed b.

Nadmafio nas je Abdullah b. Abdu1Tahman Darimi, i u pamenju i u pobonostiJ493

Ibn ehi Hatim prenosi od svog oca da je Darimi bio pouzdan i iskren u hadisu,494 a Ehu Abdullah Hakim en-Nejsaburi navodi da je bio jedan od istaknutih hafiza u hadisu!495 Reda' b. Muredda, njegov uenik, kasnije veliki hadiski

Abdullah

b.

Numejr

priznaje:

Nisam vidio nikoga da bolJe poznaje hadis od njegaJ496 Drugom prilikom on kae: Sreo sam Sulejmana ef-.azekunija, Ishaka b. Rahevejha ijoJ niz uenjaka, ali nisam sreo nikoga da bolJe pamti hadise od DarimijaJ497
Ahmed b. Hanbel je posebno respektirao ovog velikana hadiske znanosti. Koliko je uvaavao ocjenu Darimije, kada je u pitanju neki prenosilac hadisa, najbolje e nam ilustrirati sljedei primjer. Naime, jednom prilikom je Abdussamed b . Sulejman el A'red el-Belhi upitao Ahmeda o el-Hammaniju i njegovom mjestu

strunjak, tvrdi:

Ostavili smo ga i ne prenosimo od njega hadis zbog (fofe oqene) Abdullaha b. Abdu1Tahmana Darimija o njemu! Darimije, uistinu, imamJ49B
Ishak b. Davud es-Semerkandi prenosi od jednog svog roaka, koji je bio kod Ahmeda b. Hanbela i poeo mu hvaliti izvjesnog Ibn el-Munzira, na to mu je Ahmed odgovorio da ne poznaje tog ovjeka, nego mu je savjetovao da se on u hadisu dri Darimija! To mu je ponovio tri puta!499 Ebu-1-Fadl Muhammed b. Ibrahim es-Semerkandi kae: Jednom

u hadiskoj znanosti, pa mu je Ahmed odgovorio:

prilikom dok sam bio kod Ahmeda, spomenut je Darimi, na Ito je on

Tarihu Bagdad, 10/32; Sijeru a '/ami-n-nubela ', 12/226; Tehzibu-t-tehzib, 2/373 i Sezeratu-z-zeheb, 3/245. 494 Ibn ebi Hatim, El-Derhu ve-t-ta 'di/u, 5199. 495 Tehzibu-t-tehzib, 2/374. 496 Tarihu Bagdad, l 0/31 i Tehzibu-t-tehzib, 2/374. 497 Tarihu Bagdad, l 0/31; Tezkiretu-1-hu .ff az, 2/535 i Sijeru a '/ami-n-nubela ',
498 499

493

12/229.
Tarihu Bagdad, l0/31. Tarihu Bagdad, 10/31 i Tehzibu-t-tehzib, 2/373 .
1 24

konstatovao: Toje tqj gospodin!, a zatim dodao: Menije ponuen ku fr, pa ga nisam primio, a njemuje ponuen dunja/uk, a on gaje odbio!ffSOO
Abdullah, sin Ahmeda b. Hanbela, kae da je jedanput upitao oca:

Sinko moj, to su mladii koji su bili kod nas iz Horasana, koji su se ve rafiil Upitao sam: Ko su oni? Odgovorio je: Muhammed b. Isma'ii ei-Buhari, Ubqdullah b. Abduikerim Ebu Zur'a er-Ra, Abdullah b. Abdurrahman es-Semerkandi ed-Darimi i Hasan b. uda' ei-Beihi! Upitao sam: Koje nqjbofji od njih? Rekao je: Ehu Zur'aje nqjboye citirao hadise, Buharija ih je na jbo/je poznavao, Darimi;e bio naj precizniji, dok ihje Hasan b. uda' najbofje klasificirao u pogiavyafSOt
ko su stvarni hafizi hadisa? On mu je odgovorio: Ebu Harim er-Razi tvrdi: Buharija je najznaniji od onih koji su uli u Irak, a od onih ko ji se danas nalaze u Horasanu, Muhammed b. Jahja je najznaniji, Muhammed b. Esiem naj poboniji a Darimi nqjsigumijif502

etiri su hafiza na dutgaluku: Ebu Zur'a u Re jju, Muslim u Nqsaburu, Darimi u Semerkadu i Buhari u Buharif503
Muhammed b. Bear kae: Imam Ez-Zehebi za ovog velikana tvrdi da je bio jedan od stubova vjere!S04 Koliko je uvaavanje i potovanje ovaj velikan uivao kod ostalih hadiskih autoriteta, najbolje potvruje primjer koji biljei Ishak b. Ahmed b. Halef. On kae:

Biii smo kod Muhammeda b. Ismai'ia ei Buharija, kada muje dola vijest o smrti imama Darimija. Prvoje oborio glavu, a ondaje podigao i rekao: Inna lillahi ve inna iiqhi rad!fj'un!/Mi smo Allahovi i Njemu se vraamo! Suze su oblile njegove obraze, a onda je iovarao stihove u kojima se iaavaie tuga za ovim veiikanomf505

0 50

Tarihu Bagdad, l 0/3 1 i El-Muntezam, l 0/1 44 I 1 2/93 . Ovdje se radi o Ha/ku-l-Kur 'anu, raspravi da li je Kur'an stvoren ili je oduvijek. Da je Ahmed prihvatio to mu' tezilijsko uenje o stvaranju Kur'ana otiao bi u nevjerstvo. On je to odbio i strpan je, zbog toga, u tamnicu. !mamu Darimiju je ponueno vrhovno sudstvo, pa ga je odbio prihvatiti, pa je zbog toga bio poniavan i maltretirao! Tedribu-r-ravi, 2/229. Sijeru a 'lami-n-n ubela , 1 2/227; Tehzibu-t-tehzib, 2/373 i Tedribu-r-ravi,
'

501

5 02 503

2/229.
Sijeru a 'lami-n-nubela
',

1 2/226 i Tehzibu-t-tehzib, 2/373. 1 2/229. sos Sijeru a 'lami-n-nubela , 1 2/228-229 i Tehzibu-t-tehzib, 2/374.
S04 Sijeru a 'lami-n-nubela ',
'

1 25

Abdullah b. Abdurrahman ed-Darimi

Smrt
Veina islamskih izvora spominje da je imam Darirni umro u etvrtak, na Jevrni-t-tervije, a ukopan u petak, na Dan Arefata, 255. god. po Hidri. U asu smrti imao je 75 godina.506 Neki izvori navode da je umro 250. godine, 57 ali veina preferira 255. godinu. U veini izvora navodi se da je Darirni ivio 7 5, dok Ibn Hader kae da je iviq 7 4 godine. sos Ukopan je u Mervu, dananjem Iraku.so9
.,

506 507 508

O tome vidi: Tarihu Bagdad, 1 0/32; Es-Sikat, 8/364; El-Muntezam, 1 0/1 45 i 12/93; ezeratu-z-zeheb, 3/245 i El-A 'lam, 4195. Uporedi: Tarihu Bagdad, l 0/32; Sijeru a 'lami-n-nubela '
Tehzibu-t-tehzib, 2/373. Tehzibu-t-tehzib, 2/373. Vidi: Muhammed es-Sabag, El-Hadisu-n-nebevi, str. 332.
,

1 2/228 i

509

126

B UHAR!
194./819. - 256./869.

Izuzetno memoriranje, precizni kriteriji u prihvatanju i prenoenju hadisa, prefinjen karakter i, nadasve, suptilna pobonost i bogobojaznost, uinili su da Buhari izraste u genija koji se raa jednom u hiljadu godina. Povrh toga, konsenzus je islamske uleme, njegov

Sahih je

najautentinija knjiga, nakon asnog Kur' ana, na planeti Zemlji!

Ehu Abdullah Muhammed b. Isma'il b. Ibrahim b. el-Mugire b. Berdizbeh510 - a neki vele: Bezdizbeh5 t t - el-Du'fi el-Buhari. El Du'fi se nazivao zbog toga to je njegov djed preao na islam posredstvom El-Jemana b. Ahnesa el-Du'fija. Inae, prema tadanjim obiajima onaj koji je primio islam preuzima prezime od onoga od koga je primio islam i automatski postaje njegov tienik.512 El-Buhari ime je dobio po poznatom mjestu Buhari513, gdje je i roen. Potie iz porodice koja je bila poznata po osobama koje je uenost krasila. Njegov otac Isma'il sluao je hadis od Malik b. Enesa51 4 i bio je poznat kao uen i poboan ovjek. Svi autori se slau u datumu roenja imama Buharija. Roen je god. po I sa, a.s, roenJu. . 515 u petak, nakon dume-namaza, 13. evvala 194. god. po H. ili 810.

Putovanje u potrazi za hadisom

Imam Buhari se isticao svojom otroumnou, izuzetnim pamenjem i ljubavlju spram znanja, napose islamskog, jo kao dijete. Hadis je poeo uiti jo dok je bio u mektebu, kada, kako i
5 10

Ez-Zehebi, Sijeru a 'lami-n-nubela ', 12/391; Ibn Hader, Hedju-s-sari, str. 501; El-Kettani, Er-Risaletu-1-mustatrefe, str.10; Muhammed Muhammed Eh u Zehve, El-Hadisu ve-1-muhaddisun, str. 353; dr. Mustafa es-Siba'i, Es-Sunnetu ve mekanetuhafi-t-teri 'i-1-islami, str. 445 i Buran ed-Danavi, Uvod u El-Edebu-1-mufred Imama Buhari, str. 9. 51 1 Vidi: Ibn Hader, Tehzibu-t-tehzib, 31508; Ibn Kesir, El-Bidaje ve-n nihaje, 11127. Nek i nai autori navode skra enu verzij u njegovog imena. (Vidi: T. Ok i, Islamska tradicija, str. 17; M. Handi, Uvod u te fsirsku i h adisku nauku, str. 86; i M. Karali, Imam Buharija i njegov Dami 'u-s sahih, Islamska misao, br. 5, 1982. god. str. 21). Drugi navode ve spomenutu duu verziju imena. (Usporedi: M. Tufo, Temelji hadiske nauke, Glasnik, za 1937. god. , br. 6-7, str. 260, N. Smailagi , Leksikon islama, str. 104 i O. Naki evi, Uvod u hadiske znanosti, str. 149). 5 1 2 El-Kettani, cit. djelo, str. 10. 51 3 G rad u dananjem Uzbekistanu. Muslimani su ga osvojili u 8. stolje u. U njemu se nalaze brojni spomenici islamske kulture. (Enciklopedija leksikogra fskog zavoda, 11531). 5 1 4 Sijeru e 'alami-n-nubela ', 12/392. 5 1 5 IbnKesir, 11127; Ez-Zehebi, 12/392; lbnu-1-Imad, ezeratu-z-zeheb, 3/252 i Ez-Zirikli, El-E 'alam, 6/34.
129

Buhari

sam priznaje, nije imao ni deset godina. Sa 16 godina je ve znao napamet ono to su napisali Ibn Mubarek i Veki'. St 6 Ibn Kesir navodi predaju da je jo kao djeak znao napamet citirati 70.000 hadisa sve jedan za drugim.st 7 Nakon uenja pred brojnim ejhovima u rodnom mjestu i prisustvovanju hadiskim kruocima, upuuje se sa majkom i bratom Ahmedom u Mekku poradi izvravanja pete islamske dunosti i tu ostaje, da uvea svoje znanje. Uz znamenite hadiske uitelje u Mekki, odlazi i slua hadiske znanosti od medinskih hadiskih autoriteta i ve tada poinje pisati svoja znamenita djela. Neodoljiva elja za znanjem i spoznajom vodi ga u naune centre: u am, Egipat, Hidaz, Basru, Kufu, Horasan, Bagdad i dr . s t s Tamo dolazi u kontakt sa najeminentnijim hadiskim strunjacima, s kojima ulazi u naune rasprave, od njih ui, ali im prua i svoje bogato znanje i istanane kriterije koje je vremenom sve vie usavravao . Inae, imam Buhari uputa se veoma mlad u naune rasprave i veoma esto misli suprotno onima sa kojima raspravlja. Njegova uroena sklonost ka hadisu bila je prepoznatljiva crta na svakom mjestu. Tako je jednom prilikom, kako navodi hafiz Ez-Zehebi, doao kod Humejdija koji je raspravljao sa drugim muhaddisom, koji mu je oponirao u stavovima. Humejdi je traio da Buhari presudi u toj raspravi, iako je Buhari tada imao svega 18 godina, a oni su bili zreli i odrasli uenjaci. Imam Buhari je presudio u korist Humejdija. Sjeajui se tog sluaja, Buhari e se kasnije prisjetiti i primjetiti:

Daje oponent Humejdijevom stavu ostao pri svom mif!Jef!iu, pa kao takav umro - umro bi kao netjernik!519 Buharijini uitelji
Prije negoli je otiao iz rodnog mjesta na dalje usavravanje u

hadiskoj znanosti, prvo je u Buhari sluao znamenite ejhove koji su mu dali osnovne smjernice u toj oblasti i prenijeli veliki broj
516

El Bidaje ve-n-nihaje, 11/27. 5 1 8 El-Huli, Tarihufununi-1-hadisi-n-nebevi, str. 71. 5 1 9 Sijeru e 'alami-n-nubela ', 12/401.
1 30

517

Ez-Zehebi, 12/393.

hadisa,

kao

to

su bili:

Abdullah

b. Muhammed

el-Du'fi,

Muhammed b. Selam520 el-Bikendi i drugi. Nakon odlaska iz rodnog mjesta u Belhu, hadis slua od Mekkijja b. Ibrahima, u Mervu od Abdana b. Osmana i Alije b. Hasana, u Nejsaburu od Jahja b. Jahjaa, u Rejju od Ibrahima b. Musaa, u Bagdadu od Muhammeda b. Isaa, Surejda b. Nu'mana, Affana i dr., u Basri od Ehu-l-Asima el-Ensarija, Abdurrahmana b. Hammada, Haddada b. Minhala i dr., u Kufi od Ubejdullaha b. Musaa, Ehu Nu'ajma i dr., u Mekki od Ehu Abdurrahmana el Mukria, Hallah b. Jahjaa, Bassana b. Bassana el-Basrija i dr., u Medini od Abdulaziza el-Uvejsija, Ejjuba b. Sulejmana i dr., u Jemana, Adema b. ehi Ijasa i drugih.s21 Misiru od Se'ida b. ehi Merjem, Asbega i dr. i u amu od Ehu Imam Buhari je, kako i sam priznaje, boravio u amu, u Misiru, dva puta u Deziri, etiri puta u Basri, est godina je proveo u Hidazu, ni sam ne zna broj svojih posjeta Kufi i Bagdadu gdje je imao veoma korisne susrete sa hadiskim autoritetima.522 Zna se, obzirom da je puno putovao, da je imao prilike sluati oko hiljadu uitelja. O tome sam Buhari kae:

Bi!Jeo sam

hadis od 1.080

strun jaka u toj oblasfif523 Generacija uenika koju je odgojio

Imam Buhari imao je izuzetno veliku nadarenost u pogledu prezentiranja hadiske znanosti ljudima, posebno mladima. Njegovim predavanjima prisusvovalo je na hiljade osoba. Sinteza njegovog znanja, memorije, moralnih kvaliteta i kriterija i duhovne suptilnosti osvajala je one koji su ga sluali i to je bio faktor koji je prevagnuo u odgajanju generacije koju je ostavio iza sebe.

Hafi z Ez-Zehebi ime oc a Buharijino g ejha navo di sa tedidom/ udvostr u enjem, dakle: Sellam. (V idi: EI-Mutebih, 1 /378), dok I mam En-Nevevi navo di kako je u t ekstu spo menuto , dak le, bez udvostru enja. (Vidi: Tehzibu-1-esma ' ve-1-lugat, 1 /70). ij 521 S eru e 'alami-nubela', 1 2/394-395 i Tehzibu-t-tehzib, 3/508. 522 El-Kasimi, Ha jatu-1-Buhari, str. 1 5 . 523 C it. djelo , str. 1 6.
131

52 0

l,

Ne zna se precizan broj onih koji su sluali imama Buharija. Zna se, meutim, da je samo njegov

Sahih,

kako tvrdi jedan od

najvrednijih njegovih uenika i prenosilac ove njegove zbirke, Muhammed b. Jusuf el-Firberi, slualo 90.000 ljudip! 524 Nakon tog podatka, nee se preerati ako se kae da je sam iam Buhari bio univerzitet! ! ! se

Njegovi uenici bili su iz raznih dijelova islamsko svijeta, tako

Sahih

vrlo brzo rairio na sva podruja i vrlo brzo doao do

. velikog broja muslimana. Hafiz Ez-Zehebi kae:

Da {otjek putuje itavu godinu kako bi SaifaO ovaj Sahih ne bipre!Jerao, zbog njegove vatposti i vrijednostz1525
Od brojnih njegovih uenika izdvojiemo samo neke: Imam

Muslim, autor poznatog poznatih

Sahiha,

imam Tirmizi i imam Nesai autori

Sunena,

Ibn Huzejme, autor

Sahiha,

Ehu Zur'a e!\'Razi,

Ehu Hatim er-Razi, Ibn ebi-d-Dun'ja, Ehu Bir ed-Dulabi i drugi autori poznatih hadiskih djela.526

Pamenje, znanje i otroumnost

Ibn Adijj navodi vie islamskih uenjaka koji su mu govorili o vanrednoj otroumnosti i memoriji ovog muhaddisa.527 Navodi se, tako, da se jednom prilikom kada je imam Buhari dolazio u Bagdad okupila grupa velikih muhaddisa elei ga podvrgnuti ispitivanju. Nali su desetericu izmeu sebe koji su dobili zadatak da navedu po deset hadisa ali sa senedima/lancem prenosilaca koji ne odgovaraju dotinim hadisima. To su i uradili. Na sve citirane hadise Buhari je odgovarao da ne zna. Meutim kada je i posljednji uenjak zavrio sa citiranjem svojih hadisa, on se tada svakom ponaosob obratio, citiravi hadis i dodavi mu lanac prenosilaca koji mu odgovara, a koji su oni namjerno izvrnuli. Nakon takvog

524

Hatib el -Bagdadi , Tarihu Bagdad, 2/9 i Ib n Hal likan, Vefejatu-1-a 'jan,

525

4/1 90. Sijeru e 'alami-n-nubela ' , 1 2/400. 526 Vi di; Ib n Hader, Tahzibu-t-tehzib, 3/508. 527 Tarihu Bagdad, 211 0.
1 32

genijalnog poteza svi su uenjaci Bagdada odali priznanje ovog mladom muhaddisu. s2s

Drugi primjer koji biljee mnogi autori eksplicite govori o njegovoj otroumnosti i genijalnom znanju. Naime, kako navodi Ebu-1-Ezher, u Semerkandu je u vrijeme imama Buharija bilo 400 muhaddisa. itavu sedmicu su se dogovarali kako da nau neku greku kod imama Buharija. Dogovorili su se da izmijeaju amske sa irakim, a jemenske sa haremejnskim senedima i tako utvrde njegovu poslovinu memoriju. Imam Buhari je sve senede postavio tamo gdje im je mjesto i time dokazao da mu nema premca u svijetu!529 Trud i samoprijegor koji je imam Buhari pokazao prelazi

Bi!Jeo sam hadise od hilJadu i viJe Jejhova. Od svakog od njih sam zabi!Jeo 10.000 i viJe hadisa.JJO Nijedan hadis nisam naveo bez seneda!531
Muhammed b. ebi Harim navodi predaju u kojoj imam Buhari kae: Sino nisam zaspao dok nisam izbro jao koliko sam hadisa zabi!Jeo u svo jim knjigama. Izbrojao sam 200.000 hadisa i to sve sa senedom! Hika ju ni jednu nisam zabi!Jeo, jer sam ih sve pamtio! D jelo EI-I'tisam na pisao sam zajednu no!!! Doista ne znam niJta !toje potrebnojednom muslimanu a da nije spomenuto u Kur'anu i sunnetu! U pitao sam ga: Moe li se sve to znati? Od govorioje: DaJJ32

granice uobiajenog postupanja. On na jednom mjestu kae:

Znam na pamet 100.000 t!ferodosto jnih hadisa i 200.000 hadisa ko ji ne ispunjavaju kriterije ovih proihf533
Imam Buhari kae: Ebu Bekr el-Kelvazani kae: Nisam vidio nikog slinog imamu Buhariji! On bi pozajmio knjigu nekog uenjaka, proitao bijejedan put i ve bi znao citirati sve poetne dijelove .hadisaf534

M.Handi, Uvod u te fsirsku i hadisku nauku, str. 86-87. Sijeru e 'a/ami-n-nubela' 12/411. 530 Es-Subki, Tabekatu--a fi'ijje, 2/222. 531 I bn Redeb, Tabekatu-1-hanabile, 11275. 532 Sijeru e'a/ani-n-nubela', 12/412. 533 Vid i: Tarihu Bagdad, 2/25; Tabekatu-1-hanabile, 11275; Tabekatu- a fi'ijje, 2/218 i Hedju-s-sari, str. 488. 534 Sijeru e'a/ami-n-nubela' 12/416 i Hedju-s-sari, s tr. 487.
529
, ,

52 8

133

B uh ari

Buhari i uenjaci
Koliko je imam Buhari bio respektovan meu suvremenicima, posebno uenjacima, najbolje e ilustrirati predaja koju biljei Ibn el-Ahrem, u kojoj se kae da ga je, prilikom dolaska u Nejsabur, doekalo 4.000 ljudi, uglavnom uleme! S3S El-Bikendi, uz podatak da je imam Buhari jo kao djeak znao napamet 70.000 hadisa, istie da je uz to znao godine roenja, smrti i mjesto stanovanja svakog ashaba i tahi' ina od kojih hadise v 536 JeZI. bil Jahja b. Da'fer kae:

Da mogu poklonio bih dio vota Buhariji! s Moja smrtje mrtjednog otjeka, a n jegova smrtje nestanak znat!fa!!!537
Abdan, jedan od uitelja imama Buharija, je izjavio:

Svojim

oima nisam vidio otroumijeg i dalekovidijeg mladia od Buharije!538

Ahmed b. Hanbel veli:

U Horasanu se nije pojavio uet!fak kao to Buharijef akih ovog ummeta!540

je Buharif539
Nu'ajm b. Hammad kae: Mahmud b. en-Nadr na jednom mjestu istie: Boravio sam u Basri, amu, Hidazu i Ku ji i susreo se sa t!fihovom najveom u/emom. Kad god bih spomenuo imama Buharija pred '!fima, svi su ga stavffali ispred sebe!541 Sa kakvim respektom se gledalo na tog vrsnog strunjaka najbolje e potvrditi primjer u kojem se kae da se s blagonaklonou gledalo na svakog ko je ak u bilo kakvim Naime, Hatib el-Bagdadi, Ez-Zehebi i Ibn Hader u svojim izvorima navode jedan detalj iz biografije njegovog uenika, Muhammeda b. Jusufa, koji napominje: rodbinskim odnosima ili je iz istog mjesta odakle je imam Buhari.

Kada sam doputovao u Basru,

Sijeru e'alami-n-nubela ', 1 2/437 Vidi: Tarihu Bagdad, 2/24-25 i Tabekatu--a fi 'ij je, 2/2 1 8-222. 537 Sijeru e 'alami-n-nubela ', 1 2/4 1 8 i Hedju-s-sari, st r. 485. 538 Tarihu Bagdad, 2/24 539 Sijeru e'alami-n-nubela ', 1 2/42 1 . 540 Hedju-s-sari, str. 483. 541 Tarihu Bagdad, 2/1 9.
536

535

1 34

u putio sam se Bundaru542 koji meje upitao: Odakle si?. Rekao sam mu: Iz Horasana! Na toje ponovo za pitao: Iz kojeg si dijela Horasana? Iz Buhare!, od govorio sam mu. Poznaje! li Muhammeda b. Isma'ila (Buhariju)?!, ponovo me upitao. Dal Ja sam u rodbinskim odnosima sa '!Jim! - od govorio sam. Nakon toga mije uka:dvao vee po!tovaf!ie nego prema drugim !Judimaf543 Prednost Buharije u odnosu na druge uef!iakeje kao prednost !Judi nad enama! Onjejedan od Allahovih ajeta/ akova to hoda ju Zem!Jomft44
Kutejbe kae: Daje imam Buhari tjvio u vrijeme ashaba, bio bijedan od Allahovih akova!545 Reda el-Hafiz kae:

Prim jer Buharije u svojoj generaciji u pogledu iskrenosti, ednosti i bogobojaostije kao prim jer Omera b. ei-Hattaba meu 6 ashabima Allahovog Poslanika, s.a.v.s!54
Ehu Bekr b. Huzejme istie: Pod nebeskim svodom nisam sreo otjeka bolJe g pamef!ia i uenijeg u hadisu Allahovog Poslanika, s. a. v. s, od imama Buharija/547 Najbolji pokazatelj vrijednosti ovog genija potvruju rijei imama Muslima, takoe velikana hadiskih znanosti, koji je zadivljen

On je, takoe, rekao:

Dopusti da ti polJubim noge, uitelJu svih uitelJa, predvodnie muhaddisa i lijenie hadisa od skrivenih mahanaf548 Nisam sreo ni u Iraku niti u Horasanu anijeg u disci plinama skrivenih mahana u hadisu, biogra fijama prenosilaca ipoavaf!iu lanca prenosilaca od imama Buhan ja!549
Imam Tirmizi, njegov uenik, kae:

njegovim znanjem jednom prilikom rekao imamu Buhariju:

542

Bundar je bio veliki hadiski strunjak. Njegovo ime je Muhammed b. Bear. 543 Tarihu Bagdad, 2/1 8; Sijeru e 'alami-n-nubela ' 1 2/422 i Hedju-s-sari, str.
,

483. 544 Tarihu Bagdad, 2125. 545 Sijeru e 'a/ami-n-nubela , 1 2/43 1 i Hedju-s-sari, str, 483.
'

546 547

C itirani iz vori.

Tehzibu-1-esmai ve-1-/ugat, 1 170 i Tabekatu--a fi 'ijj e, 2/2 1 8 . S ijeru e 'alami-n-nubela ' , 1 2/432. 549 Tehzibu-1-esma ' ve-1-lugat, 1170 i Tabekatu--a fi 'ij je, 21220.
54 8

135

,Bu

ri

Husejn b. Muhammed, poznat kao Ubejdu-1-idl, veli: Nikoga nisam sreo ravnog Buhariji! On sam je bio ummet/ narod, zajednica! Sve mu je ilo od roke!sso Abdullah b. Hammad el-Amuli kae:

ielio sam da budem makar

dlaka na grodima imama Buhari.Jafl51

Uivajui u izj avama najveih islamskih kapaciteta i njihovom islamskog pravnika Ehu Zejda el-Mervezija: iskrenom divljenju hadiskom geniju, zavriemo sa snom poznatog

Jednom prilikom zaspao sam u bli!?jni Kjabe i sanjao A//ahovog Poslanika, s. a. v. s, koji me je upitao: Dokle e izuavati aft.jinu kf!Ji'gu a moju izostav!Jati?! Upitao sam: Allahov Poslanie, koja je to tvoja knjiga?! Odgovorio je: Buhari.Jin Dami'u-s Sahih/.552

Pobonost i moralni kriteriji

Brojni izvori navode da je imam Buhari za vrijeme ramazana svaki dan zavravao hatmu uei Kur'an, a to je, takoe, inio i svaku treu no na nafili-namazu koju bi klanjao nakon teravih namaza!553 Inae, tokom itave godine je klanjao 13 rekjata nonog namaza!554 Tako ga je jedne noi dok je klanjao noni namaz, 17 puta ujela osa. Nakon zavretka namaza obratio se prisutnima:

Pogledajte ta me je to uznemiravalo! Njegovo tij elo je bilo areno od ujeda. Upitali su ga: Zato nisi prekinuo namaz kada te je prvi put ujela?! Odgovorio je: Poeo sam uiti jednu sum, pa sam elio da je zavrfim do krajafJ55
Imamu Buhariji nije bilo premca u preciznom i savjesnom biljeenju hadisa, to jasno ilustrira primjer koji biljei Verraka:

Kada smo jednom bili na putovanju i spavali u sobi, nakon !to smo legli, primfj'etio sam da je Buhari 16 puta u toku te noi ustajao, palio svjetilJku i
550 55 1

Tarihu Bagdad, 2/30. Sijeru e 'alami-n-nubela ' 12/437. 552 Tehzibu-1-esma ve-1-lugat, 1175; Sij eru e 'alami-n-nubela , 12/438 i Hed ju s-sari, str. 290. 553 Vidi: Tarihu Bagdad, 2/12; Tabekatu--afi'ij je, 2/223-224 i Sijeru e 'alami-n-nubela ' 12/439. 554 Vidi: Tarihu Bagdad, 2/13-14 i Ibn Kesir, El-Bidaje ve-n-niha je, 11/29. 555 Tabekatu-1-hanabile, 11276 i dr. Husejni Abdul-Medid Haim, El-Imam el-Buhari muhaddisen ve fekihen, str. 61.
, ' ,

136

za pisivao hadise ko/ih se tog momenta getio. &dioje to tako tiho, kako mene ne bi uznemiravao!556
Husejn b. Muhammed es-Semerkandi kae: Buhariju su krasile, uz ostale lijepe osobine, tri ko/e posebno potcrtavam: malo je govorio, nije bio pohlepan za onim !to !Judi imaju i nije ga zanimalo !to drugi rade: qelokuopno njegovo zanimanje biloje vezano za nauku!557

Za svt?Jih 60 godina nisam vidio niti sreo veeg f akiha, pobonfjeg, bogobt?Jaznijeg i uda!Jenijeg od dunjalulkih interesa od imama BuharijafJSB
Sulejm b.Mudahid kae: Istanana svijest o odnosu spram drugih ljudi, kao i moralna istoa najbolje e se odslikati u njegovoj izjavi koju biljei Ibn ehi Hatim:

Nisam nikada nikoga ogovorio nakon to sam saznao da je ogovaranje haram!559

Na temelju naprijed spomenutog, primjeuje se ednost, savjesnost i bogobojaznost ovog islamskog velikana! Da je to oekivano od ovog muhaddisa, posebno emo moi shvatiti nakon analiziranja izjave oca imama Buharija koja nam dolazi

posredstvom Ahmeda b. Hafsa. Otac imama Buharija na samrtnoj postelji kae:

U svom imetku ne znam ni zajedan novli da sam ga stekao na nedozyo!Jen nalin!!!560

Djela
Moe se slobodno rei da nema ni jedne hadiske discipline u kojoj nije briljirao imam Buhari i u kojoj nije doao do izraaja njegov raskoni talenat i prepoznatljiva memorija. Gotovo da nema ni jedne grane u ovoj oblasti a da nije ostavio neko djelo iza sebe. Tako je pored svog najpoznatijeg djela

Dami-s-Sahiha napisao:

- Kadaja-s-sahabe ve-t-tabi'in, - Et-Tarihu-1-kebir,

Tarihu Bagdad, 2/1 3 i dr. Haim, cit. djelo, str. 65. Sijeru e 'amali-n-nubela ', 12/448-449. 558 Tabekatu--a fi 'ijje, 2/227 i Hedju-s-sari, str. 486. 559 Sijeru e 'alami-n-nube/a ', 1 2/441 i dr. Haim, cit. djelo, str. 63. 0 56 Sijeru e 'a/ami-n-nube/a ', 9/23/97, 1 2/447.
557

556

137

Buhari

- Et-Tarihu-1-evsat, - Et-Tarihu-s-sagir, - EI-Edebu-1-mufred, - EI-K.iraetu ha!fo-1-imam, - Birru-1-validqni, - Haiku efali-1-ibad, - K.itabu-d-du'af a - EI-Dami'u-1-kebir, - EI-Musnedu-1-kebir, - Et-Tefsiru-1-kebir, - K.itabu-1-efribe, - K.itabu-1-hibe, - Esmi-s-sahabe, - K.itabu-1-vuhdan' - K.itabu-1-mebsut, - K.itabu-l-ile4 - K.itabu-1-kuna, - K.itabu-lferaid,56t - K.itabu-t- tevarihi ve-1-ensabi, - Refu-ljedqnift-s-salati.J62
Dami 'u-s-Sahih
Dami'u-s-Sahih Buharijino je najznaajnije djelo i ujedno najznaajnije hadisko djelo u historiji islama uope. To je prva zbirka nastala, iskljuivo, od vjerodostojnih hadisa. Nijedno hadisko djelo prije

Sahiha

nije bilo do kraja pouzdano, jer je u

svakom od njih bilo i autentinih i nepouzdanih predaja. To je

561 562

Vidi: El-Kasimi, Hajatu-1-Buhari, str. 66-67. Vidi: Fuad Sizkin, Tarihu-t-turasi-1-arebi, 11205.
138

prvo djelo koje je svaki musliman mogao itati bez imalo bojazni da e naii na slabu ili apokrifnu predaju. Brojni muhaddisi tvrde da su dva sluaja motivirala imama Buharija da napie to svoje kapitalno djelo:

1 - Prijedlog njegovog uitelja i velikog hadiskog strunjaka

Ishak ibn Rahevejha, koji je na skupu hadiskih uenjaka, kojem je

Kako bi bilo da neko od vas na pile jednu saetu zbirku hadisa u ko jqj bi sabrao iskuivo autentine preda je!563
prisustvovao i imam Buhari, rekao: To se dojmilo imami Buhariji koji se odluio na tako zahtjevan poduhvat, te tako nastaje

Sahih, koji donosi ugled i respekt kod svih

pripadnika ummeta Muhammeda, s.a.v.s.

2- San imama Buharija, kada je sanjao da stoji pred Allahovim

Poslanikom, s.a.v. s., sa lepezom u ruci, titei i branei ga. Tumai snova protumaili su da on, ustvari, treba da brani Poslanikov, s.a.v.s, hadis od podvala i lai. Kau da je to bio podsticaj da pone pisati navedenu zbirku.564 Inae, to djelo imam Buhari poeo je pisati u Medini, gradu Allahovog Poslanika, s.a.v.s, nastavio u Mekki, onda u Basri i, konano, zavrio u rodnoj Buhari. S65 Nijedan hadis nije zapisao a da prethodno nije precizno izuio, detaljno provjerio njegove prenosioce, okupao se i klanjao dva rekjata namaza, kao to biljei njegov uenik El-Firebri u predaji u kojoj imam Buhari istie:

Nyedan hadis nisam uvrstio u svqj Sahih a da se prethodno nisam oku pao i klan jao dva reijataf566
Zbirka je izabrana iz

600.000 hadisa a pisana je punih 1 6 godina, kako i sam Buhari istie u jednoj predaji: Izabrao sam Sahih iz 600.000 hadisa. Pisao sam ga 16 godina i uinio sam ga dokazom izmeu mene i Uzvi!enog A//ahaf567
Nakon zavretka tog djela imam Buhari ga daje na recenziju najveim hadiskim kritiarima tog vremena Ahmed b. Hanbelu,
563 Ez-Zehebi, Sijeru e 'alami-n-nubela ' 12/40 l. 564 lbnu-1-Imad, Sezeratu-z-zeheb, 3/253. 565 Vidi: dr. El-Husejni Haim, Imam Buhari muhaddisen vefekihen, str. 88,

566 El-Kasimi, cit. djelo, str. 29. 567 Isti izvor, str. 29.

89.

139

ri

Jahja b. Me'inu i Ali b. el-Mediniju, koji su djelo ocijenili izuzetno vrijednim i imali primjedbe za samo etiri hadisa.s6s Treba napomenuti da Buhari, kako tvrdi Hatib el-Bagdadi, nije uvrstio sve vjerodostojne predaje u to djelo, plaei se glomaznosti i elei olakati ljudima pristup hadisima Allahovog P,oslanika, s.a.v.s. S6 9 On je u svoj Sahih uvrtavao samo najpouzdanije od pouzdanih predaja i time ga uspio izdii iznad svih hadiskih djela napisanih i prije i poslije njega.

Uvjeti za izbor hadisa

Obzirom da imam Buhari nigdje nije ostavio pisani trag o uvjetima kojih se pridravao pri sastavljanju svog

Sahiha,

uenjaci

su, analizirajui hadise koje sadri zbirka, eljeli ustvrditi te uvjete. Tako su mnogi iz samog naziva zbirke uspjeli dati traeni odgovor. Naime, oni su iz potpunog imena:

EI-Dami'u-s-sahihu-1-musnedu-1muhtesaru min ehadisi Resu/il/ahi ve sunenihi ve d}amihi odgonetnuli da je

imam Buhari pri pisanju tog djela postavio sebi etiri temeljna uvjeta:570

1.

Po prvoj rijei u nazivu djela

sv

el-dami'u,

koja ima znaenje

univerzalnog,

eo buhvatnog, zakljuili

su da je imam Buhari elio

uvrsitit hadise koji se odnose na cjelokupan ivot muslimana, pa je, zbog toga, navodio hadise o imanu, ibadetu, nauci, branom, nasljednom i kaznenom pravu, Poslanikovim, s.a.v.s, fizikim i moralnim karakteristikama, dihadu i ostalim ivotnim pitanjima ne elivi se ograniiti samo na fikhska pitanja kao to su uradili pojedini sakupljai hadiskih zbirki.

2.

Po drugoj rijei

es-sahih ustanovili

su da je u to svoje djelo

elio sabrati iskljuivo autentine hadise, elio se razlikovati od svojih prethodnika, koji su u svoje zbirke uvrtavali i autentine i slabe predaje. On je, tako, od

600.000

hadisa uvrstio samo one koji

najvie zadovoljavaju precizne kriterije autentinosti!

8 56

Isti izvor, str. 3 O. Tarihu Bagdad, 2/8-9. 570 Vidi opirnije: dr. El-Husejni Haim, Imam Buhari muhaddisen ve fekihen, str. 89-91 . i dr. M. U. El-Hatib, Usulu-1-hadisi, str. 328-329.
569

140

3. Iz tree rijei el-musnedu shvatili su da je elio sabrati samo one hadise sa potpunim senedima, iako smatraju da u tome nije ba bio previe dosljedan, obzirom da je uvrstio jedan broj mu'allek i munkati'- predaja.

Iz etvrte rijei el-muhtesaru razumjeli su da je htio sainiti saetu zbirku hadisa. To su potkrijepili njegovom izjavom u kojoj kae: U svoj sam Dami'u-s-sahih uvrstio isklJuivo tjerodostojne hadise, ali je takvih hadisa daleko viJe ostalo neuvrftenih, jer sam se pobojao da djelo ne bude preopfirno/571
4.

Inae, to se tie uvjeta pri sastavljanju tog djela, zanimljivo je miljenje koje je iznio hafiz Ehu Bekr el-Hazimi. On kae: Uvjeti za sahih su: 1 - da sened bude spojen, 2 - da ravija bude musliman, 3 - da bude iskren, 4 - da nije poznat po obmanama, 5 - da nije poznat po grefkama, 6 da je opisan svojstvima ada/eta, 7 - da je precizan, 8 - da dobro za pamti ono !to luje, 9 da je zdaroog rasuiva'!}a , 1O da malo sum'!}a (u ono fto pamti), i 11 - daje ispravne akide/ tjerova'!}a. 572
-

Znaajno je napomenuti da je pri izboru hadisa bio veoma strog i precizan, to se najbolje primjeuje u sluaju mu'an'an predaja. Imam Buhari nije prihvatio ni jednu takvu predaju, bez obzira na pouzdanost i preciznost prenosilaca, sve dok nije ustanovio da je svaki prenosilac, pored toga to je vremenski doekao svoga prethodnika, susreo se sa njim i direktno od njega uo hadis. Po tome se imam Buhari eksplicite razlikuje od imama Muslima i drugih muhaddisa, koji uvjetuju samo da su dvojica prenosilaca bili suvremenici, ne uvjetujui da su hadis uli jedan od drugog jer to ukazuje na to da je postojala prilika da se sretnu. Broj hadisa

Dami'u-s-sahih sadri ukupno 9.082 hadisa. Od tog broja 7.397 je muttesil-predaja, raunajui i hadise koji su ponovljeni vie puta. Meutim, bez ponovljenih, Sahih sadri 2.761, a po nekima, 2.602

571

Tarihu Bagdad, 2/9; El-Kasimi, Hajatu-1-Buhari, str. 31 i El-Kasimi, Kavaidu-t-tahdis, str. 85. 572 El-Kasimi, Hajatu-1-Buhari, str. 30.
141

B ubari

muttesil-predaje. Pored hadisa koji imaju spojen lanac prenosilaca, u tom djelu biljei 1.341 mu'allek-hadis i 344 mutabe'a-predaje.573 Te brojke ne odnose se na mevkuf-predaje, vezane za govor ashaba, niti na maktu'- predaje, koje tretiraju govor i izjave tabi'ina. Klasifikacija hadisa Imam Buhari svoj Sahih podijelio je na 97 poglavlja/kitaba, poglavlja je podijelio na manje dijelove/babove, kojih ima 3.730, a po nekima 3.450. 574 Poglavlja je klasificirao prema fikhskim temama, tako da je svoju zbirku zapoeo poglavljem o poetku Objave, zatim o imanu, nastavio poglavljem o znanju, ienju, abdestu, gusulu, menstruaciji, tejemmumu, namazu, dumi, denazi, zekjatu, haddu, postu itd., da bi djelo zavrio poglavljem o tevhidu/ monoteizmu. Ne samo da je izuzetno dobro poznavao hadis, ve i u samom citiranju teksta i lanca prenosilaca hadisa i njegovoj klasifikaciji po poglavljima jasno se primjeuje i njegova genijalna otroumnost u fikhskom promiljanju. Uz to, pored hadisa, on navodi i brojne izjave ashaba i tabi'ina i, tako, na nov i sasvim argumentiran nain pokazuje svoju genijalnu sklonost i ka islamskom pravu. m Nakon analiziranja njegovih erijatsko-pravnih rjeenja, stie se dojam da je imam Buhari, uz to to je bio hadiski genije,. bio i izuzetan mudtehid, koji je na temelju hadisa i izreka ashaba i tabi'ina donosio sopstvena rjeenja u fikhskoj oblasti.576 Imam Nevevi, u prilog tome, zakljuuje da Buhariji nije bilo premca u istananosti u izvlaenju fikhskih zakljuaka iz odreenih
5 74

Vidi: dr. El-Umeri, Buhusun fi tarihi-s-sunneti-1-muerre f eti, str. 320. M. Karali, Imam Buharija i njegov Dami 'u-s-sahih, Islamska misao, br. 8, 1982. god. str, 22. 575 Zanimljivo bi bilo pogledati studiju dr. Haima o imamu Buhariju kao muhaddisu i islamskom pravniku i na taj nain ispravno sagledati njegovu sretnu sintezu izmeu te dvije oblasti. 6 51 Neophodno je pogledati poglavlje o tome da li je imam Buhari pripadao posebnom mezhebu i koliko je on sam bio mudtehid po navedenoj studiji dr. Haima, str. 1 67- 1 74.
1 42

5 3 7

hadisa.577 Tako se s pravom moe rei da njegov Sahih ne predstavlja samo vrhunsko hadisko, nego i vrhunsko erijatsko pravno djelo, a uz to je i svojevrstan komentar hadisa koje ta zbirka sadri. Kritika hadisa i prenosilaca u Sahihu Hadiski kritiari su uvijek savjesno i sasma preciznim mjerilima provjeravali svako hadisko djelo. Posebna panja bila je pridavana ba navedenom djelu. Bez obzira na briljivu panju samog Buharije i precizne kriterije koje je koristio u pisanju tog djela, hadiski kritiari su, imali primjedbi. Primjedbe su se odnosile na neto manje od 80 hadisa, a kritiki se osvrnuli i na 80 ravija u Sahihu. Kada je u pitanju, na primjer, Sahih imama Muslima, kritiki su se osvrnuli na 130 hadisa i kritikovali 160 ravi ja. 57 8 Neki, poput Ibn Devzija, idu dotle da ak jedan hadis iz njegovog Sahiha smatraju apokrifnim, to su kasnija istraivanja i precizna provjeravanja Sujutija, a posebno Ibn Hadera el Askalanija opovrgla i argumentirano ustanovila da nema u tom djelu nijedne slabe predaje, a o apokrifnoj da se i ne govori.S79 Djela u vezi sa Sahihom Nijedno djelo, izuzev Kur'ana, nije bilo u ii interesiranja uenjaka svih profila, kao to je to ta zbirka autentinih hadisa. To e nam najbolje ilustrirati zasebno djelo Muhammeda Isama el Hasenija u kome je spomenuo djela nastala kao rezultat svestranog izuavanja Dami'u-s-sahiha. On navodi 375 knjiga koje tretiraju to djelo, bilo da se radi o komentarima ili skraenim verzijama tog

577 578 579

Vidi: dr. Nuruddin ltr, El-Imam et-Tirmizi ve-1-muvazenetu bejne dami 'ihi ve bejne-s-sahihajni, str. 34. Vidi: dr. El-Umeri, cit. djelo, str. 319. Usporedi: M. Karali, cit. lanak, str. 22.
1 43

djela. Uz to, uz naziv djela, donosi biografiju autora i najosnovnije podatke o svakom od tih djela.sso

Komentari
Veliki broj hadiskih strunjaka komentirao je Buharijin Sahih. Samo u IV hidretskom stoljeu, na primjer, to je uinilo 12 velikih hafiza hadisa, meu kojima su bili Ibn el-Ahrem (umro 344.)j Ibn Adijj (umro 365.), Ed-Darekutni (umro 385.), El-Hattabi (umro 388.) i drugi. Znatan broj znamanitih hadiskih strunjaka komentirao je tu hadisku zbirku od njenog nastanka do dananjih dana, pa se moe slobodno rei da brojni komentari na njegovo djelo predstavljaju svojevrsnu hadisku enciklopediju! Ipak, svojom ozbiljnou, preciznou i korisnou istiu se tri komentara koji se danas najvie i koriste u naunim krugovima. To su: 1- Fethu-1-Bari . } Ibn Hadera el-Askalanija (umro 852.), 23

Umdetu-1-kari,

Bedruddina el-Ajnija (umro 855.) i god.)5B1

- Iradu-s-sari} Ahmeda el-Kastalanija (umro 922.

Mustahredi
To su djela u kojima su autori naveli iste hadise koji se nalaze u

Sahihu,

ali sa savim drugim senedima, to je zbirku uinilo jo

argumentiranijom. Veliki broj takvih djela napisan je u prolosti. Izdvojiemo najpoznatije:

- Mustahredt - Mustahredt - Mustahredt - Mustahredt

580

Ehu Bekra el-Isma'ilija (umro 371.), Ehu Nu'ajma el-Asbehanija (umro 430.), Ehu Bekra el-Berkanija (umro 425.), Ehu Zerra el-Herevija, (umro 434.).582

581

Vidi: Muhammed el-Haseni, lthafu-1-kari bi ma 'rifeti duhudi ve e 'amali1-ulemai ala Sahihi-1-Buhari. Djelo sadri 511 stranica. Dr. Abdurrahman l tr, Me 'alimu-sunneti-n-nebevijje, str. 204-205 i dr. Subhi es-Salih, Ulumu-1-hadis, str. 397.

1 44

Mustedrek - zbirke To su djela u kojima su autori naveli hadise koji ispunjavaju uvjete imama Buharija u odabiranju hadisa, ali ih on nije uvrstio u svoj Sahih. Najpoznatije zbirke te vrste su:

- Mustedrek, Hakima en-Nejsaburija (umro 405.), - Mustedrek, Ed-Darekutnija (umro 385.) i - Mustedrek, Ehu Zerra el-Herevija (umro 434.).583
Atrafi To su djela u kojima su hadiski strunjaci spomenuli samo odreene dijelove hadisa na temelju kojih se moe pronai kompletan hadis. Poznata su, izmeu brojnih, sljedea djela:

- Atraf u-s-sahihqjn, Ehu Mes'uda ed-Dimikija (umro 401 .), - Atraf u-s-sahihajn, Ehu Nu'ajma el-Asbehanija (umro 430.) i - Atraf u-s-sahihajn, Ibn Hadera el-Askalanija (umro 852.). 5 84
Sulasijati Ovdje se radi o hadisima u ijim se senedima izmeu Buharije i Poslanika, s.a.v.s, nalaze samo trojica prenosilaca. Njegova zbirka sadri 22 takva hadisa. Hadiski strunjaci posebno su se osvrnuli na spomenute hadise, tako da je nastalo oko desetak znaajnih djela u kojima se navedeni hadisi komentiraju. Najznaajnija su:

- .erhu sulasijati-1-Buhari, El-Bermavi (umro 831 .), - .erhu sulasijati-1-Buhari, Er-Rumi (umro 939.) i - Ta'liku ala sulasijati-1-Buhari;Ali. el-Kari (101 4.).585

f u-1-kari, str. 14- 1 6. Usporedi: Vidi: Itha Vidi: /thafu-1-kari, str. 13-14. 584 Vidi: Isto djelo, str. 1 6. 585 Vidi: Isto djelo, str. 1 6-23.
583

58 2

M.

Karali, cit. lanak, str. 25.

145

Buha n

Medmu'ati
To su djela u kojima su objedinjeni hadisi iz vie zbirki. Uglavnom, to je sinteza dva Sahiha - Buharijinog i Muslimovog. Takvih dijela ima mnogo a najpoznatija su:

- EI-Dem 'u bejne-s-sahihajn,

388.),

Ehu Bekra el-Devzeki (umro

- EI-Dem 'u bejne-s-sahihajn, - EI-Dem 'u bejne-s-sahihqjn,

Skraene verzije

El-Humejdi (umro 488.) i El-Munziri. 586

Brojni su autori skratili njegov

Sahih i ostavili

samo one hadise

koji se ne ponavaljaju. Najpoznatije skraene verzije ove zbirke su:

- Muhtesar, Demaluddin el-Kurtubi (umro 656.), -

Muhtesar,

Bedruddin el-Halebi (umro 789.) i Husejn ez-Zebidi (umro 893.) . 587

- Muhtesar,
komentari.

Na te i druge skraene verzije napisani su, takoe, brojni

Bonjaci i Buharijin Sahih

Bonjaci su, takoe, pridavati vanost tom najautentinijem hadiskom nae uleme. U prvim godinama austrougarske okupacije djelu. Ovo se ogledalo kroz usmeno i pismeno prevoenje tog djela na na jezik i njegovo komentiranje od strane

Sahih

imama

Buharija na na jezik usmeno javno prevodi prvi reis-ul-ulema u BiH, Mustafa Hilmi-ef. Omerovi, petkom u Gazi Husrevbegovoj medresi u Sarajevu, a poslije njegove smrti to nastavlja novoizabrani reis-ul-ulema Mehmed Teufik-ef. Azapagi. Nakon njih zabiljeeno je kvalitetno prevoenje muderrisa Ahmed-ef. Bureka u prostorijama G.H. Medrese u Sarajevu,

5 86 Vidi: Isto djelo, str.23-25. 5 87 Vidi: El-Huli, Tarihufununi-1-hadisi-n-nebevi, str. 8 1 .

1 46

svakog petka u jutarnjim satima i to god. U periodu od Mustafa-ef.

periodu od

1 926. do 1 946.

1 942. do 1 945. god. to djelo prevodio je h. hfz.

mutija banjaluki, i to dio vezan za

Nuriki,

obredoslovlje, za potrebe imama tog podruja. Dugi niz godina h. hfz. Fuad-ef. Subai pismeno prevodi ovo djelo i u cjelosti ga zavrava 1 972. god. 588 Hasan-ef. kapur prevodi
tu

zbirku od poetka

1 965. god.

lanovima Udruenja ilmijje u Prijedoru. To je, u isto vrijeme, inio i pismeno. 589 Preveo je tri prva toma i tokom prevoenja IV toma, preselio je u vjeni i bolji svijet. Njegov prekinuti posao nastavio je Hasan-ef. Maki, tadanji glavni imam u Prijedoru a sadanji muftija bihaki. On je zavrio i kompletan V tom, koji su etnici unitili zajedno sa imamskom kuom u Prijedoru, tako da njegov trud, naalost, nije ugledao svjetlost dana. Dakle, prva etiri toma prevedena su i objavljena. Prije godinu dana nai mladi strunjaci zavrili su prijevod i komentar preostala etiri toma ove zbirke. U toj ekipi bili su: dr. ukri Rami, dr. Zuhdija Adilovi, mr. Ahmed Adilovi, Hasan Maki, Halil Mehanovi, mr. Muharrem tulanovi, Sabrija Puka, Vehbija Hadi i pisac ovih redaka. Oekujemo da se uskoro pred

Maki, dr. Enes Ljevakovi, hfz. Haso Popara, Mehmedalija itaocima pojavi prijevod cijele zbirke.

Iskuenja imama Buharija

Kada je imam Buhari stigao u Nejsabur, poznati uenjak Muhammed b. Jahja ez-Zuheli podsticao je ljude da ga idu sluati i preuzimati znanje od njega. Meutim, kada je Ez-Zuheli vidio kakvu popularnost uiva imam Buhari u narodu, poeo mu je sve
5 88 Naalost, djelo da dana dananjeg nije tampano. Nasreu, jedan od

njegovih sinova je ovih dana zavravao unos kompletnog prijevoda u kompjuter, pa se nadamo, da e, Allahovom pomoi, uskoro ovaj vri j edan prijevod ugledati svjetlo dana i tako ovaj gigantski poduhvat hfz Fuad-ef. Subaia biti na dohvat ruke naem itateljstvu. 5 89 Vidi: Husein ozo, Ri j e recezenta, u: Sahihu-1-Buhari, pri jevod: H. kapur, 1/9- 1 1 .

147

vie zavidjeti, pa je to kulminiralo ubacivanjem smutnje izmeu Buharije i naroda.s9o Toliko je Ez-Zuheli radio protiv Buharije podvalama, laima i smutnjama, da je, naalost, uspio odvojiti sve uenjake toga vremena u Nejsaburu od ovog imama. Jedini je imam Muslim ostao uz Buhariju kada su ga svi napustili!591 Buhari je bio prinuen napustiti Nejsabur i uputiti se u svoje rodno mjesto. Meutim, naputanje Nej sabura nije mu donijelo smiraj.

Zavist je toliko bila jaka da je navela Ez-Zuhelija da je napisao pismo namjesniku Buhare Halid b. Ahmedu ez-Zuheliju u kome je optuio Buhariju da je oponent sunnetu, na to je namjesnik to proitao pred graanima Buhare, traei od njih da ga napuste i ne sluaju. Graani Buhare odbijaju takav prijedlog gradonaelnika, a nakon ega on nareuje !mamu da napusti to mjesto, to Buhari i c1ru.592
v '

Druga verzija, kako biljee El-Bagdadi, Es-Subki, Ez-Zehebi i Ibn Hader, govori o obraanju namjesnika Buhare Halid b. Ahmeda ez-Zuhelija imamu Buhariji, kada od njega zahtijeva da doe na njegov dvor i da mu tamo tumai

Sahih

Tan'h.

Buhari

dostojanstveno odgovara da bi to bilo ponienje za znanje i nauku. Znanje se ne nosi na vrata vladara, nego kome treba znanje, taj dolazi u damiju ili u drugo mjesto gdje se znanje iri i tamo ga preuzima. To je, po njima, bio razlog njegovog protjerivanja.593 Iz ova dva velika iskuenja imama Buharija izvlaimo velike pouke: - Zavist e permanentno biti prisutna meu ulemom . Kada

1
danas?!

je to osjetio najvei muhaddis svih vremena, ta onda oekivati

- Ukoliko se uenjak podaniki ne odnosi spram vlasti,

doivljava velike neprijatnosti. Imam Buhari kristalno jasno je

Sijeru e 'alami-n-nubela 12/449. Vidi: Tarihu Bagdad, 2/30 i Tabekatu--afi'ijje, 2/330. 59 2 Ova verzija je zabiljeena kod Hafiza ez-Zehebija. Vidi: Sijeru e 'alami-n nubela ', 12/463. 593 Vidi: Tarihu Bagdad, 2/33; Tabekatu--afi 'ijje, 2/232-233; Sijeru e 'alami-n-nubela 12/464 i Hedju-s-sari, str. 494.
',

590 591

',

148

pokazao kako se treba odnositi spram vladajuih struktura koje bi htjele da im uenjaci slue u dnevnopolitike svrhe. Taj postupak imama Buharija dijametralno je suprotan praksi mnogih dananjih "uenjaka" koji se sve vie penju u naunim krugovima, to su blii vladajuoj hijerarhiji i to se vie podaniki odnose spram njih! Smrt imama Buharija Vie autora naglaavaju da je Allah Uzvieni primao dove ovog islamskog velikana. Kada je bio protjeran iz Nejsabura, zatim iz Buhare, a onda stigao u Hartenk, u blizini Semerkanda, gdje je imao rodbinu, on je nakon nonog-namaza, zamolio Allaha Plemenitog da mu uzme duu, naglasivi da je smrt bolja od fesada koji vlada u vladajuim i naunim strukturama toga vremena, tako da nije proao ni mjesec dana, kako tvrdi Abdul-Kuddus es Semerkandi, a on je preselio u bolji, vjeni svijet!594 Hatib el-Bagdadi, Es-Subki, Ez-Zehebi i Ibn Hader biljee izjavu Et-Tavavisija koji kae: Sanjao sam Allahovog Poslanika, s.a. v.s, kako stqji u druftvu svqjih ashaba. Nazyao sam mu selam, pa nakon to mi je on odvratio, upitao sam ga: Koga ekaJ, Allahov Poslanie? Od govorio je: ekam Muhammeda b. Isma'ila ei-Buharija! Nakon nekoliko dana saznao sam daje imam B ubari umro i to upravo onog momenta kada samja san jao taj san!595 Ebu Mensur, ovjek kod koga je imam Buhari bio smjeten tih posljednjih dana svoga ivota, kae, da kada je ukopan, svi su osjetili da njegov kabur mirie mirisom miska! Svi su se udili tome, ak i oni koji su mu zavidjeli za vrijeme njegovog ivota i inili mu neprijateljstva, tako da se na njihovim licima primjeivalo kajanje i gria savjesti!596

594

Tarihu Bagdad, 2134; Tabekatu--afi'ijje, 2/232 i Sijeru e 'a/ami-n nube/'a', 1 2/466. 595 Tarihu Bagdad, 2/34; Tabekatu--afi'ijje, 2/232; Sijeru e'a/ami-n nube/a', 12/468 i Hedju-s-sari, str.494. 596 Vidi: Tabekatu--afi'ijje, 2/233-234; Sij eru e 'a/ami-n-nube/'a', 12/467 i Hedju-s-sari, str. 494.
1 49

B h< ri

Inae,

imam

Buhari

umro

je

subotu,

noi

uoi

ramazanskog

Bajrama

nedostajalo mu je

256. god. po Hidri. U asu smrti 1 3 dana da napuni 62 godine ivota!S97

597 Tarihu Bagdad, 216 i 34; Tehzibu-1-esma , 1/68; Ve fejatu-1-e 'ajan, 4/190,
'

Sijeru e 'alami-n-nubela ', 12/468 i Hedju-s-sari, str. 495.

1 50

MUSLIM
204./819. - 261 ./874.
Imam Muslim jedna je od najznaajnijih linosti u islamskoj historiji, posebno u hadiskoj oblasti. On je uz imama Buharija predstavljao neprobojni bedem slabim i apokrifnim hadisima i njihovom infiltriranju u hadisku znanost i tradiciju muslimana. Njegova zbirka autentinih hadisa predstavlja remek-djelo u islamskoj pisanoj rijei, te uz Buharijin

Sahih, predstavlja, kako se slau svi uenjaci,

najautentiniju knjigu nakon asnoga Kur'ana.

Muslim b. el-Haddad b. Muslim el-Kuejri en-Nej saburi. Sa ovim imenom operira veina uenjaka koji u svojim djelima spominju njegovu biografiju. 598 Manji broj autora spominju duu verziju njegovog imena koja glasi: Muslim b. el-Haddad b. Muslim b. Verd b. Kuaz el-Kuejri en-Nejsaburi. 599 En-Nejsaburi je prozvan po mjestu Nejsaburu, u Horasanu, Perzija, gdje je roen, a El-Kuejri oznaava staro arapsko pleme odakle vodi porijeklo. 600 Nekoliko autora navodi skraenu verziju imena ovog hadiskog strunjaka, meu kojima El-Kettani,60t dr. Mustafa es-Siba'i,602 Zehve,603 kao i nai S Muhammed Tufo,604 Tajjib Oki60 i Mehmed Handi. 606 Muhammed Muhammed Ebu autori:

Po kun'ji/nadimku Ebu-1-Husejn spominju ga svi autori.

Roenje
Brojni autori se razilaze kada je u pitanju preciziranje godine roenja ovog velikana. Jedni tvrde da je roen 204. god. , tj . u godini kada je imami afija umro,607 drugi smatraju da je to bilo

598 Vidi: El-Hatib el-Bagdadi, Tarihu Bagdad, 13/100; Ibn Hader, Tehzibu-t

Tehzib, 4/67; Ez-Zirikli, El-a' lam, 7/22: dr.. S. es-Salih, Ulumu-1-hadisi ve mustalehuhu, str. 398; dr. Abdurrahman Itr, Me 'alimu-s-sunneti-n nebevijje, str. 206; dr. M. U. el-Hatib, Usu/u-1-hadisi, str. 329; dr. O. Nakievi, Uvod u hadiske znanosti, str. 1 5 1 i M. Karali, Imam Muslim b. el-Haddad, Islamska misao, br. 1 1 3-1 14, maj-juni 1988., str. 24. 599 Usporedi: Ez-Zehebi, Sijeru e 'alami-n-nubel'a ', 1 2/558 i dr. Nuruddin Itr, El-imam Et-Tirmizi ve-1-muvazenetu bejne Dami' ihi ve bejne-s sahihajni, str. 35. 600 Abdurrahman Itr, cit. djelo, str. 206. 601 Er-risaletu-1-mustatre fe, str. l l . 602 Es-sunnetu ve mekanetuha fi-t-teri'i-l-islami, str. 448. 603 El-hadisu ve-1-muhaddisune, str. 356. 604 Temelji hadiske nauke, Glasnik IVZ, br. 6-7, 1 937, str. 264. 605 Islamska tradicija, str. 1 9. 606 Uvod u tefsirsku i hadisku nauku, str. 88. 607 Vidi: Ez-Zehebi, cit. djelo, 1 2/558; El-Makdisi, Surutu-1-eimmeti-s-sitte, str. 7; Ibn Hader, cit. djelo, 4/67; El-Kasimi, El-fadlu-1-mubin, str. 144; Ez-Zirikli, cit. djelo, 7/22 1 ; El-Huli, Tarihu fununi-1-hadisi-n-nebevi, str. 83 i dr. O. Nakievi, cit. djelo, str. 1 5 1 .
153

Muslim

godinu, ve navode i jednu i drugu kao vjerovatnu mogunost. 609

206. god., 608 a trei se ne opredjeljuju ni za jednu ni za drugu

Putovanje u potrazi za hadisom

Imam Muslim pokazao je ljubav spram nauke veoma rano, to se posebno primjeivalo u oblasti hadisa. U rodnom kraju redovno je prisustvovao kruocima hadisa koje su organizirali poznati uenjaci. Do etrnaeste godine sluao je predavanja uenjaka iz svog kraja a onda ga elja za ovom oblau odvodi na puinu ogromnog okeana ove znanosti. Pun nagona za spoznajom putuje irom islamkog svijeta. U potrazi za hadiskom naukom obiao je Hidaz, Egipat, druga podruja. 6 1 0

am, Irak i

Na tom putovanju ve u rodnom Horasanu susree i slua uvene hadiske strunjake Ishaka b. Rahevejha i Jahja b. Jahja et Tejmija, u Rejju Muhammeda b. Mehrana i Ehu Gassana, u Hidazu Se'id b. Mensura i Ehu Mus' aha, u Iraku Ahmed b. Hanbela i Abdullaha b. Meslemea, u Egiptu Amr b. Sevvada i Harmelu b. Jahjaa, u Mekki el-Ka'nebija, u Kufi Ahmeda b. Junusa i mnoge druge. 6 1 1 Nekoliko puta je, kako navodi Handi,61 2 boravio u Bagdadu u potrazi za hadisom, a posljednji put to je bilo, kako tvrdi Hatib el- Bagdadi,

259. god. po Hidri. 6 1 3

Potrebno je konstatovati da je imam Muslim najvie vremena, ipak, proveo sa imami Buharijem od koga je najvie i nauio iz

608

Usporedi: dr. N. Itr, cit. djelo, str. 35, takoe i njegovo drugo djelo: Menhedu-n-nakdifi ulumi-1-hadisi, str. 253, dr. A. ltr, cit. djelo, str. 206. i M. Tufo, cit. lanak, str. 264. 609 M. U. el-Hatib, cit. djelo, str. 329 i M. Handi, isti izvor, str. 88. 610 Vidi o tome: Ez-Zehebi, cit. djelo, 1 2/558; Ez-Zirikli, cit. djelo, 7/22 1 , dr. M. es-Siba'i, cit. djelo, str. 448, dr. Hasan Muhammed Makbuli, Musta/ehu-1-hadisi ve ridaluhu, str. 77, M.Handi, str. 88 i dr. O. Nakievi, str. 1 5 1 . 611 Ez-Zehebi, isto djelo, 1 2/558 i dr. S. es-Salih, cit. djelo, str. 398. 612 Uvod u hadisku i tefsirsku nauku, str. 88. 613 Tarihu Bagdad, 1 3/1 O l .
154

raznih hadiskih disciplina. Izuzetno je cijenio i uvaavao imama Buharija, koji mu je, to je neosporno, otvorio nove horizonte u domenu hadiskih znanosti. 6 1 4 Koliko je imam Muslim respektirao imama Buharija najbolje e ilustrirati njegov postupak kada je, jednom prilikom, zadivljen njegovom uenou, ustao poljubio imama Buharija u elo, rekavi mu:

Do pusti mi da ti po!Jubim noge, profesoru svih profesora, predvodnie muhaddisa i lijenie hadisa od svih mahana i nedostatakaf>15
Inae, imam Muslim sluao je hadis od velikog broja ejhova. Samo u svom najpoznatijem djelu biljei, kako spominje Ez Zehebi, preko

200 uitelja. Spomenuemo neke od njih: Ibrahim b.

Halid el-Jekuri, Ibrahim b. Se'id el-Devheri, Ahmed b. Se'id er Ribati, Ahmed b. Abdullah el-Kurdi, Ahmed b. Abde, Ahmed b. Meni', Ishak b. Rahevejh, Se'id b. Mensur, Abdullah ed-Darimi, Abd b. Humejd, Osman b. ehi ejbe, Muhammed b. es-Sabbah ed Dulabi, Jahja b. Me'in, Ehu Zur'a, Ehu Se'id el-Eedd i drugi.6 1 6

Generacija muhaddisa koju je odgojio

Nakon obilaska velikih islamskih centara, susreta sa brojnim hadiskim autoritetima i apsorbiranja zavidnog znanja iz hadiske oblasti on se vratio u rodni kraj i poeo drati predavanja iz hadisa. Veliki bror zaljubljenika u tu znanost prisustvuje njegovim predavanjima. Naroito blizak bio je omladini. Tako e u krilu njegovih kruoka izrasti itava plejada velikih muhaddisa, ija e imena trajno biti zapisana u hadiskoj znanosti. Meu njima se posebno istiu: Ehu Isa Et-Tirmizi, autor poznatog Bekr b. Huzejme, autor poznatog Zur'a er-Razi, Muhammed b.

Sunena,
b.

Ehu

Sahiha,

Ebu Harim er-Razi, Ehu Ahmed Seleme,

Harun,

Muhammed el-Ferra', Ehu Avane el-Isfraini, Ehu Hamid el A'mei, Jahja b. Sa'id, Ali b. Husejn, Husejn b.Muhammed el-

614

Vidi o tome: dr. M. es-Siba'i, str. 448, dr. M.U. el-Hatib, str. 330; dr. H. M. Makbuli, str. 77, M. Handi, str. 88. i M. Karali, str. 24. 615 Ibn Kesir, El-Bidaje ve-n-nihaje, 1 1/36 i dr. A. ltr, spomenuto djelo, str. 207. 616 Vidi iri spisak uitelja kod hafiza Ez-Zehebija: Sijeru e 'alami-n-nube/'a , 1 2/558-56 1 .
'

155

Muslim

Kabbani, Ibrahim b. Muhammed b. Sufjan, prenosilac njegovog Sahiha i brojni drugi. 6 1 7 Mjesto imama Muslima u hadiskoj znanosti Islamska literatura, kako klasina tako i novija, prepuna je brojnih pohvala na raun ovog velikana. Davani su mu razni epiteti, svojstveni samo naiveim uenjacima, kao to su: imam, hafiz, hudde, hakim i ejhu-1-islam u hadisu. Nema ni jedne hadiske discipline koju imam Muslim nije precizno poznavao. U nekim elementima nadmaio je ak i svoga uitelja imama Buharija.61 8 Poznati hafizi i strunjaci u hadisu Ehu Hatim i Ehu Zur'a er Razi stavljali su ga ispred svih uenjaka tog vremena. 6t9 Husejn b. Mensur biljei da je imam Muslim jednom prilikom spomenut pred svojim i Buharijinim uiteljem Ishak b. Rahevejhom, koji je tada na perzijskom jeziku izgovorio pohvalu u njegovo ime, koja u prijevodu glasi: Kakavje to samo kapacitetf>20 Poznati kritiar u hadiskoj znanosti Abdurrahman b. ehi Hatim kae: Muslim je pouzdan hafiz u hadisu. Od njega sam bi!Jeo hadise u Rej;u. Kada je moj otac bio u pitan o autentinosti njegove pdaje, 1 od govorioje: Pouzdanje i iskn f>2 Ehu Amr b. Hamdan kae:. U pitao sam Ibn Ukdeta, hafiza u govorio je: hadisu, o Buharfji i Muslimu: Ko je od n;ih dvojice ueniji? Od Buharije imam a i Muslimje imam u hadisuf>22 Hafiz Ibn Kurej biljei da je uo Muhammeda b. Beara da je jednom prilikom izjavio: etiri su samo istinska hafiza hadisa na

Vidi o tome detaljnije: Ibn Kesir, 1 1/36, Ibn Hader, 4/67 i dr. S.es-Salih, str. 398. 61 8 M.Karali, str. 24. 619 Ibn Kesir, 11136 i Ez-Zehebi, 12/563. 620 Ibn Kesir, 11136 i Ez-Zehebi, 1 2/564. 62 1 Ez-Zehebi, Tezkiretu-1-Huffaz, 2/5 89. 622 Tarihu Bagdad, 1 3/1 02; El-Bidaje ve-n-nihaje, 1 1137
156

617

dunjaluku. To su: Ebu Zur'a er-Ra u Rej;u, Muslim u No/saburu, Abdullah ed-Darimi u Semerkandu i EI-Buhari u Buhari.62 3
Hafiz Ishak b. Mensur je jednom prilikom, obraajui se imamu Muslimu, rekao: Dobra nee nestati sve dok te Allah povi meu muslimanimaf:>24 Ibn Mende biljei da je uo Muhammeda b. Ja'kuba el Ahrema da je rekao: Malije bro j autentinih hadisa promakao Buhariji i Muslimu. 62 5 Hafiz El-Ahrem je, takoe, rekao: Trojica su se istinskih muhaddisa pojavila u No/saburu. To su: Muhammed b. Jahja, Muslim b. ei Haddad i Ibrahim b. ebi Talib.626 Ibn ehi Hatim kae: Imam Muslim bio je od pouzdanih hafiza u hadisu, lijejepoavanje ove oblasti bilo, doista, istinsko i velikofl2 7 Mesleme b. Kasim rekao je: On je pouzdan hafiz u hadisu, izvanrednih sposobnosti i umijeaf:>2 8 Imam En-Nevevi kae: Sva se ulema slola u pogledu njegove uenosti, pouzdanosti visokog poloaja i izvanredne sposobnosti u hadisakim disci plinama... 629 Na ovakve pohvale spomenutih islamskih velikana, komentar u vezi sa ovim genijem iz treeg stoljea po hidri nije potreban. On je, neosporno je, bio jedan od stubova hadiske renesanse tog perioda, ovjek koji je, zajedno sa imamom Buharijem, udario temelje hadiskoj znanosti i postavio kriterije na temelju kojih e se trasirati jasni putevi u svim hadiskim disciplinama.
623 624 62 5

Sijeru e'alami-n-nubel'a', 12/564. El-Bidaje ve-n-nihaje, 11137. Ez-Zehebi, 12/566 i Ibn Kesir, 11137. Pretpostavljam da je ovdje El Ahrem mislio na to koliko su Buhari i Muslim poznavali hadis, a ne na ogranienost uvrtavanj a hadisa u njihovim sahihima. Treba, ovom prilikom, spomenuti da su veliki broj hadisa zabiljeili, recimo, Ibn Hibban i Ibn Huzej me u svojim sahihima, Hakim u El-Mustedreku, ali i brojni drugi sakupljai poznatih hadiskih zbirki. 626 Ez-Zehebi, 12/565. 627 Ibn ebi Hatim, El-derhu ve-t-ta 'di/u, 4/182. 628 Dr. Nuruddin ltr, El-imam Et-Tirmizi, str. 37. 629 En-Nevevi, Tehzibu-1-esma' , 2/90.
157

Muslim

Djela Imam Muslim napisao je veliki broj hadiskih djela. Brojni autori spominju cifru koja prelazi dvadeset djela iz ove oblasti. Daleko najvrednije i najznaajnije njegovo djelo je Sahih, o kome e vie rijei biti neto kasnije. Ovom prilikom je znaajno spomenuti i njegova ostala djela u ovoj oblasti:

- Kitabu-1-musnedi-1-kebiri ala esmai-r-ridalt - Kitabu-1-dami'i-1-kebiri ale-1-ebvabi, - Kitabu-1-'ile/i, - Kitabu evhami-1-muhaddisine, - Kitabu men lejse lehu illa ravin vahidin, - Kitabu tabekati-t-tabi'ine, - Kitabu-1-muhadremine, - Kitabu-1-kuna ve-l-esma: - Kitabu-t-tem jiiJ - Kitabu-1-vuhdan, - Kitabu-1-efrad, - Kitabu-1-akran, - K.t'tabu evladi-s-sahabe, - Kitabu efradi-f-famijjine, - Kitabu-1-intifa'i bi duludi-s-iba'i, - Kitabu musned hadisi Malik, - Kitabu tesmijeti fujuhi Malik ve Su.ffan ve u'be, i dr.630
Sabih

Najznaajnije djelo po kojem je imam Muslim postao poznat i koje mu je donijelo ugled i respekt u znanstvenom svijetu je
63 0

Uporedi: Ibn Hader, 4/67; M. M. ebu Zehve, str. 357; dr. S. es-Salih, str. 399, M. Tufo, str. 264 i dr. O. Nakievi, str. 1 52.
158

nJegovo djelo Muslim je

EI-Musnedu-s-Sahih,

vie poznato kao

Sahih.

Imam

klasificirao hadise u ovom djelu prema fikhskim

poglavljima. Na tom djelu radio je, kako biljee mnogi autori, punih petnaest godina. 631 On je iz tri stotine hiljada hadisa koje je poznavao, izabrao deset, a neki vele, dvanaest hiljada. Ako se odbiju hadisi koji se vie puta ponavljaju u

Sahihu

onda taj broj ne prelazi etiri hiljade. 632

Meutim, ejh Muhammed Fuad Abdul-Baki, stavljajui brojeve uz svaki hadis iz njegovog

Sahiha,

ustanovio je da se radi o

3.033

hadisa koji se ne ponavljaju. 633 Treba napomenuti da veina islamskih uenjaka preferira Buharijin islamskog

Sahih nad Muslimovim.

Magreba, koji

Meutim, ima alima, posebno sa zbirku stavljaju ispred

Muslimovu

Buharijine, zbog ljepote klasifikacije teksta. Meu njima se posebno istie Ehu Ali en-Nej saburi, uitelj poznatog muhaddisa Hakima

Pod ovim nebeskim svodom nema pouzdanije zbirke od Muslimovog Sahiha!634

Imam Muslim, govorei o hadisima u svom Sahihu, kae: Nisam sve tjerodostojne hadise koje sam poavao uvrstio u svoj Sahih. Zabi!Jeo sam u njemu samo one koji ispunjavaju kriterije autentinosti kod svih hadiskih uenjaka.635 Nakon zavretka svog

en-Nejsaburija, koji je izjavio:

Sahiha imam

Muslim dao ga je na uvid

svom suvremeniku, ekspertu hadisa i uvenom hadiskom kritiaru, Ehu Zur'a er-Raziju, da ga pregleda i da svoju ocjenu. Sve hadise na koje je Ehu Zur'a imao primjedbu, Imam Muslim je izbacio, a ostavio samo hadise na koje nije bilo nikakve primjedbe. Zato

63 1 Ez-Zehebi, Tezkiretu-1-hu .ff az, 11589 i M. U. el-Hatib, cit. djelo, str. 32 1 . 632 Es-Sujuti, Tedribu-r-ravi, str. l 04 i Ahmed Muhammed akir, El-Ba'isu633 Vidi: dr. Ekrem Dija' el-Umeri, Buhusufi tarihi-s-sunneti-1-muerre feti, 634 Tarihu Bagdad, 3/1 0 1 ; lbnu-s-Salah, Ulumu-1-hadisi, str. 19; Ibn

1-hasis, str. 25.

str. 247.

Hallikan, Ve fejatu-1-a 'jan, 5/194; Tezkiretu-1-hu.ff az, 2/289; Sijeru e 'alami-n-nubel 'a ', 12/566, 635 Ibnu-s-Salah, cit. djelo, str. 20; Demaluddin el-Kasimi, El-f adlu-1-mubin, str. 1 46; M. Karali, str. 25.
159

Muslim

imam Muslim i istie: Sve to sam uvrstio u svoj Sahih bilo je

argumerntirano, a i sve to sam izbacio iz njega, uinjeno je argumentiranof>36

To na najbolji nain ilustrira poslovinu opreznost istinskih strunjaka i velikana u hadiskoj oblasti. S druge strane, otkriva nam skromnost ovog genija i njegova spremnost da konsultira ksperte svoga vremena.

Specifinosti Muslimovog Sahiha

1 . Njegov Sahih, uz Buharijin, najvjerodostojnija je hadiska zbirka. 2. Hadisi su klasificirani slino klasificiranju u Buharijinom

Sahihu.
3. Obzirom na brojnost puteva predaje broj hadisa njegovog Sahiha nadmauje broj Buharijine zbirke. 4. Nema nijedne slabe niti hasen-predaje, sve su sahih. Dodue, veliki broj hadisa je istog sadraja kao i kod Buharije, s razlikom to ih Muslim prenosi sa drugim lancem prenosilaca. 5. Sve razliite puteve odreenih predaja donosi na jednom mjestu, kako bi uvezao razliitost tekstova/metna i ukazao na brojnost lanaca prenosilaca/ seneda, klasificira jui senede prema jaini, preferirajui autentine nad manje autentinim. 6. Ovaj Sahih prepoznatljiv je po preciznoj klasifikaciji hadisa. 7. Ova zbirka ima vaan uvod u kojem imam Muslim govori o temeljima hadiske znanosti, posebno o izuavanju seneda u hadisu.
8. Mevkuf-predaje, koje tretiraju govor ashaba, sveo je na najmanju moguu mjeru. Cjelokupan Sahih obuhvata merfu' predaje, koje seu direktno do Allahovog Poslanika, s.a.v.s.

9. Imam Muslim pravio je distinkciju izmeu termina haddesena i ahberena. Termin haddesena upotrebljavao je ako je predaja dola metodom sluanja a ahberena ako je predaja dola metodom itanja. Istu razliku su pravili imam afija i jo neki imami.
636

Dr. M. U. el-Hatib, cit. djelo, str. 33 1 .

160

1 O. Bio je do kraja precizan u konstrukcijama kao to su haddesena j u/an i el-laf zu li f ulan. Ako je postojala neznatna razlika u jednom harfu teksta hadisa, opisu nekog prenosioca ili slino, to uope ne bi mijenjalo znaenje, on bi to pojasnio i naveo. 1 1 . Biljei potpune hadise sa njihovim lancem prenosilaca u jednom poglavlju. On ne presijeca tekstove hadisa i ne biljei ih u vie poglavlja, kao to ini Buhari. 1 2. On nije navodio mu'allek-predaje, izuzev na jednom mjestu, i to u poglavlju o tejemmumu, kako navode neki autori. Imam Es-Sujuti, meutim, navodi takvih esnaest mjesta, ali istie da ih je Muslim naveo nakon muttesil-predaje, to praktino i ne predstavlja mu'allek-predaju. 637

Davanje prednosti Buharijinoj nad Muslimovom zbirkom

Veina uenjaka preferira Buharijinu nad Muslimovom zbirkom zbog odreenih elemenata koje ovom prilikom navodimo: 1 . Buhari biljei hadise od 430 ravija od kojih Muslim nije zabiljeio niti jedan hadis. Od tog broja kritikovano je 80 prenosilaca. Muslim biljei hadise od 61 O prenosilaca od kojih Buhari nije biljeio hadise, ali je od tog broja kritikovano 160 ravija. 2. Buhari od prenosilaca koji su kritikovani biljei vrlo malo hadisa, dok Muslim od takvih prenosilaca biljei daleko vie. 3. Buhari sve muttesil - predaje biljei od prve kategorije prenosilaca, a evahid - predaje od druge. Muslim, meutim, neke i muttesil - predaje biljei i od druge kategorije prenosilaca. 4. Buhari kod mu'an'an - predaja uslovljava susret prenosilaca, dok se Muslim zadovoljava time to su ivjeli u isto vrijeme. S. Broj hadisa kojima je osporavana vjerodostojnost kod Buharija je manji nego kod Muslima. Kod njega je manji od, 80 dok kod Muslima dostie broj od 120. 638

637 Vidi: dr. Abdurrahman ltr, Me 'a/imu-s-sunneti-n-nebevij je, str. 208-2 10. 638 Uporedi; M. Karali cit. lanak, str.27.

161

If

l .

Komentari Sahiha
Koliki je znaaj ove zbirke najbolje potvruje broj komentara na nju. Autor Ke!f uz-z-ununa navodi petnaest komentara na njegov Sahih,639a Muvettik b. Abdullah b. Abdulkadir navodi 48 veih i skraenih komentara i rezimea ove zbirke. 640 Najznaajnije je, svakako, komentar imama En-Nevevija (umro 676. god. po hidri), koji se zove El-Minhad fi erhi Sahihi Muslim b. el-Haddadt tampan u 1 8 dijelova i 9 tomova. Pored navedenog komentara, najpoznatiji i u svijetu najvie itani komentari su:

Ikmalu-1-Ikmal, autor Ehu-l-Fereda Isa b. Mes'uda ez-Zevavi

(umro 743. god.), ima 1 2 tomova.

Ikmalu-1-mu'lim, bi fevaidi kitabi Muslim, autor Ehu Abdullah Muhammed b. Halefe el-Ubbi el-Maliki (umro 828. god.), tampan u 7 tomova. El-Ibtihadt autor ejh Ahmed b. Muhammed el-Kastalani (umro 923. god.). polovina ga je tampana u 8 velikih tomova.
Komentar, autora ejha Ali el-Kari el-Herevi, tampan u 4 velika toma. 641

Skraene verzije Sahiha

Brojni autori su, zbog, znaaja Sahiha pravili njegove skraene verzije, tako to su izostavljali sened hadisa i hadise koji se tekstualno ponavljaju. Meu najpoznatijim skraenim verzijama su:

Telhi.m kitabi Muslimin ve erhuhu, priredio Ahmed b. Omer elKurtubi (umro 656.god.), Munziri (umro 656. god.),

Muhteraru Muslimin, priredio Hafiz Zekijjuddiri Abdulazim el

64 0

639 El-Huli; Tarihuf ununi-1-hadisi-n-nebevi, str. 85. 641 Pogledaj: El-Huli, str. 8 5 ; dr. El-Urneri, str. 248; dr. Es-Siba'i, str. 449; dr.

Vidi: M. Karali, str.27.

Makbuli, str. 77; M. Tufo, str. 265 i M. Karali, str. 27.

162

Muhtesaru zevaidi Muslimin ale-1-Buhari, priredio Siraduddin Omer b. Alija b. el-Mulekin e-afi'i (umro 804. god.) . 642
Smrt imama Muslima
Svi autori slau se da je imam Muslim umro 261 . god. u rodnom Nejsaburu. Razilaze se jedino u tome koliko je imam Muslim u trenutku smrti imao godina, to opet zavisi od toga koja je godina roenja prihvaena od strane tih autora: 204. ili 206. Tako Ibn Hallikan tvrdi da je imam Muslim napunio, u trenutku smrti 55 godina,643 Ibn Kesir smatra da je imao 57 godina 644, a hafiz Ez Zehebi navodi da je tada imao 50 i nekoliko godina. 645 Na kraju bi bilo zanimljivo navesti uzrok njegove smrti, onako kako navode islamski uenjaci u svojim djelima. Naime, imam Muslim je jednom prilikom bio upitan za jedan hadis kojeg se nije mogao u tom trenutku sjetiti, pa je otiao kui potraiti ga u u svojim brojnim spisima. Ukuanima je rekao da mu to vee niko u sobu ne ulazi. Sa sobom je u sobu ponio jednu veliku korpu hurrni koju je bio dobio kao hediju, pa je jeo te hurme dok je traio hadis. Kada je hadis pronaao, pred samu zoru, ustanovio je da je sve hurme iz korpe pojeo. Kau da mu je nakon toga pozlilo, da se razbolio i da je to bilo uzrokom njegove smrti Allah mu se smilovao i nagradio ga!

642 El-Huli, str. 85-86 i M es-Siba'i, str. 449. 643 Ve f ejatu-1-a 'jan, 2/9 1 . Vidi, takoe: dr. S. es-Salih, str. 399. 644 EI-Bidaje ve-n-Nihaje, 1 1138, Vidi, takoe: EI-Fadlu-1-Mubin, str. 144. 645 Sijeru a 'lami-n-Nubela , 12/580.
'

163

IBN MADtE EL-KAZVINI

209./824. - 273./886.
Ibn Made el-Kazvini poznati je hafiz u hadisu koji je djelujui u 3. hidretskom stoljeu uveliko doprinio da to stoljee dobije naziv

zlatno doba hadiske znanosti.

Sunen, uz brojne karakteristike, sadri 1.339 hadisa koje uope ne spominju ostali autori El Kutubu-s-sitte.
Njegov Na najvei muhaddis rahm. Mehmed-ef. Handi zapoeo je vrlo lijep komentar na arapskom jeziku na njegov

Sunen koji je nazvao Izharu-1-behade bi erhi Sunen Ibn Made, ali ga, zbog bolesti i prerane smrti
nije dovrio.

Ehu Abdullah Muhammed b. Jezid b. Made er-Reb'i El Kazvini. 646 Poznat je u islamskoj litaraturi kao Ibn Made, a to je prezimenjak njegovog oca, a ne djeda ili majke, kako neki misle. 647 Ibn Hader, takoe, tvrdi da je to nadimak njegovog oca, koji je bio perzijskog porijekla. 64S Er-Reb'i oznaava njegovu pripadnost Rebi'i jednom od brojnih plemena. Meutim, ni Ibn Hallikan, niti drugi autori ne znaju odreeno kojem plemenu pripada Ibn Made. 649 Roen je u mjestu Kazvin,6so gradu u istoimenoj pokrajini sjeverozapadnog Irana, pa je, odade, i dobio ime El-Kazvini. 65 1 Svi autori, i stariji i mlai, spominju da je Ibn Made roen 209. god. Jedino dr. Mustafa Es-Siba'i navodi 207.god., kao godinu roenja, to smatram tamparskom grekom, s obzirom da svi izvori iskljuivo navode 209. god. 652

Putovanje u potrazi za hadisom

Pouzdano se ne zna kada se Ibn Made poeo zanimati za hadis i hadiske znanosti. Zna se, meutim, da je jedan od njegovih najstarijih ejhova bio Ali b. Muhammed Et-Tanafisi koji je umro 233.god. po Hidri, pa se na temelju toga podatka moe zakljuiti da je poeo izuavati hadis izmeu 1 5. i 20. godine ivota, kao to je, uglavnom, bio sluaj i sa ostalim uenjacima toga vremena. 653

Muntezam, 5190; Ibn Hallikan, Ve fejatu-1-e'ajan, 4/279; Ez-Zehebi, Tezldretu-1-hu ff az, 21636; Ibn Kesir, El-Bidaje ve-n-nihaje, 1 1156; Ibn Hader, Tehzibu-t-tehzib, 91530 i Es-Sujuti, En-Nudumu-z-zahire, 3170. 647 Er-Rafi'i, Tarihu Kazvin, list 108 i El-Kettani, Er-Risa/e el-mustatre fe, str. l2 . 648 Tehzibu-t-tehzib, 91530. 649 Ve fejatu-1-e'ajan, 3/407. 0 65 Grad u istoimenoj pokrajini sjeverozapadnog Irana. Vano prometno vorite. Osnovan u 4. stoljeu (Enciklopedija leksikografskog zavoda, 3/442). 65 1 Enciklopedija leksikografskog zavoda, 3/442. 652 Es-Sunnetu ve mekanetuha fi-t-teri'i-1-is/ami, str. 454. 653 Usporedi: Muhammed Mustafa el-A'zami, Uvod u Sunen Ibn Made, 1/13.

646 Ovo je ime po kojem ga spominju brojni autori. Vidi: lbnu-1-Devzi, El

167

 Jb .

-Kazvini

Nakon 230. god. poinje njegovo angairanije putovanje u potrazi za hadisom. Odlazi i izuava hadis i hadiske znanosti u poznatim islamskim naunim centrima toga vremena: Mekki, Basri, Kufi, Bagdadu, amu, Misiru i Rejju. 654

Uitelji
Ibn Made je u svom dugogodinjem izuavanju hadisa uio od brojnih ejhova. Uio je od: Ahmeda b. Ehi El-Hivarija, Osmana b. Isma'ila ez-Zuhelija, Hiama b. Ammara i dr. u Damasku; Ehu Tahira b. Serha, Muhammeda b. Remha, Junusa b. Abdu-1-A'la i dr. u Misiru; Amra b. Osmana, Hiama b. Abdulmelika, Jahja b. Osmana i dr. u Homsu; Ehu Bekra b. Ehi ejbeta, Ehu Hajseme Zuhejra b. Harba, Suvejda b. Se'ida i dr. u Iraku.655

Uenici
Ibn Made je ostavio itavu plejadu vrijednih uenika. Najpoznatiji od njih su: Ibrahim b. Dinar el-Deri el-Hemedani, Ahmed b. Ibrahim el-Kazvini, Ehu Amr Ahmed b. Muhammed el Medeni, Ehu-t-Tajjib Ahmed b .. Ruh e-a'rani el-Bagdadi, Ishak b. Muhammed el-Kazvini, Sulejman b. Jezid el-Kazvini, Ali b. Ibrahim el-Kazvini, Ali b. Se'id el-Gaddani, Muhammed b. Isa es Saffar i mnogi drugi. 656

Djela
Uz najpoznatije djelo Sunen, Ibn Made napisao je jo Et-Tejsir i Et-Tarih. Meutim, ta dva djela nisu dostupna javnosti, jer su, oito je, vremenom zagubljena.

Vidi: Ibnu-1-Devzi, cit. djelo, 5/90; Ibn Hader, cit. djelo, 9/53 1 ; Ibn Hallikan, cit. djelo, 3/407 i Ed-Dihlevi, Mukaddimafi usu/i-1-hadis, str. 97. 655 Vidi o tome: Jakut el-Hamevi, Mu 'demu-1-bu/dan, 4/344. 656 Vidi: Ez-Zehebi, Sijeru e 'alami-n-nubela', 1 3/278; Ibn Hader, spom. izvor, 9/53 1 i El-A'zami, cit. djelo, 1/13 .

654

168

to se tice njegovog tefsira Kur'ani-kerima, o tome imamo potvrdu u rijeima hafiza El-Mizzija, koji na jednom mjestu kae:

Pronaao sam samo dva dijela Tejsira Ibn Made.. . 657

O njegovom djelu Et-Tarih doznajemo u rijeima hafiza Ebu-1Fadla Muhammeda b. Tahira El-Makdisija, koji kae: Vidio sam u

Kazyinu 1!Jegovo d jelo Et-Tarih koje je tretiralo !Jude i mjesta od vremena ashaba do 1!Jegovog doba. 658
Ta dva djela spominju brojni autori u svojim izvorima. 659

Sunen

To je njegovo najznaajnije djelo, u kojem navodi sahih, hasen i da'if predaje. Uz to, navodi i neke sasvim slabe hadise, pa je zbog toga poprilino kasno njegov Sunen uvrten meu est najpoznatijih hadiskih zbirki. Prvi koji je Ibn Madin Sunen pridodao Sahihima Buharije i Muslima i Sunenima Ebu Davuda, Tirmizije i Nesaije, bio je Ebu-1Fadl Muhammed b. Tahir el-Makdisi (umro 507. god. po Hidri), u knjizi Atraf u-l-kutubi-s-sitte.660 Nakon toga uinio je to i hafiz Abdul Ganijj el-Makdisi (umro 600.god.) u djelu EI-Kemalu ft esmai-r ridali. 66 1

Muvetta' imami-Malikov, obzirom da Madinog Sunena.

Prije njih, islamski uenjaci su na 6. pozlCl)U uvrtavali EI je vjerodostojniji od Ibn

Meutim, i nakon to je El-Makdisi uvrstio Ibn Madin Sunen u odabranu zbirku hadisa pojedini islamski uenjaci su i dalje na 6. poziciju stavljali Malikov Muvetta'. Meu pojedincima koji su to inili bili su Ehu-l-Hasan Rezin b. Muavija Es-Serkasti (umro 535.god.) u djelu Et-Tedridu li-s-sihahi-s-sitte, u emu ga je slijedio i
65 7 Tehzibu-1-kemal, 11150. 658 Vidi: El-A'zami, cit. djelo, 1/14. 65 9

O njegovom tefsiru i Tarihu vidi, npr: Sijeru e'alami-n-nubela ', 1 3/277; El-Bidaje ve-n-nihaje, 1 1156 i Ibnu-1-Imad, ezeratu-z-zeheb, 31309. 660 Vidi: El-Makdisi, urutu-1-eimmeti-s-sitte, str. 2 1 . Vidi, takoe: El Kettani, Er-Risa/e el-mustatre fe, str. 1 2- 1 3 . 66 1 El-Kasimi, El-Fadlu-1-mubin, str. 2 1 5 .

1 69

imam Ibnu-1-Esir el-Dezeri (umro 606. god.) u kapitalnom djelu Dami'u-l-usu/.662 Drugi, pak, prefeririraju Sunen Darimija i stavljaju ga na 6. poziciju. To je, recimo, stav Ibnu-s-Salaha, En-Nevevija, Ibn Hadera i dr. 663 Meutim, analizirajui ovu zbirku hadisa, moe se doi do zakljuka da je ona uvrtena na 6. poziciju i zbog redoslijeda poglavlja i hadisa koje je na vrlo lijep i prijemljiv nain sainio Ibn Made. 664

Inae, Ibn Made, kao i njegovi prethodnici, klasificira hadise prema fikhskim pitanjima. On je u Sunen uvrstio ukupno 4.341 hadis. Od spomenutog broja 3.002 hadisa, u cjelosti ili jednim dijelom, spominju i autori preostalih zbirki nazvanih EI-Kutubu-s sitte. Zanimljivo je da Ibn Made navodi, kako primjeuje Muhammed Fuad Abdulbaki, 1 .339 hadisa koje uope ne navode peterica spomenutih autora. Od tog broja: - 428 hadisa autentinog su seneda, - 1 99 hadisa dobrog su seneda, - 613 hadisa slabog su seneda, i - 99 hadisa su vrlo loeg seneda. 665 Obzirom da Ibn Madin Sunen sadi najvie slabih, a posebno, veoma slabih predaja, on se, zbog toga, i smijeta na posljednje mjesto u rangiranju hadiskih zbirki iz EI-Kutubu-s-sitte. U odnosu na druge spomenute zbirke njegov Sunen izdvaja se sa predajama od nekih prenosilaca koji su optueni za la i krau hadisa. 666

662

fe, str. l 3 i dr. Muhammed Udad elPogledaj : Er-Risa/e el-mustatre Hatib, Usulu-1-hadisi, str. 342. 663 El-Kettani, cit. djelo, str. 1 3 . 664 To primjeuje Ibn Hader. Vidi: Tehzibu-t-tehzib, 9/53 1 . 665 Usporedi, Sunen Ibn Made, 2/1 5 1 9- 1 520. 666 Vidi: dr. Nuruddin Itr, Menhedu-n-nakdifi ulumi-1-hadisi, str. 278.
170

Po nekim autorima u ovoj zbirci ima ak oko hiljadu slabih predaja. 667 Treba naglasiti da je znaaj Stmena, pored ostalog, i u tome, to hafiz Ibn Made, iako navodi 3.002 hadisa koji su spomenuli i autori preostalih pet zbirki, on ih, to je vrlo vano, ne navodi sa istim lancem prenosilaca, nego dolazi sa novim, ime jo vie pojaava hadise iz prethodnih zbirki, ime potvruje vrijednost i znaaj sopstvenog djela. Sunen je Ibn Made podijelio na 32 knjige/kitaba i 1 .500 poglavlja/poglavlja. Uz to, ovo djelo poznato je po preciznom klasificiranju hadisa i hadiskih poglavlja. 668 Inae, poglavlja u ovoj zbirci vrlo su kratka. Obino nisu dua od nekoliko redaka. Rijetka su poglavlja koja prelaze vie od jedne stranice. Uz to, Sunen karakterizira i jednostavnost i lahkoa u pronalaenju hadisa koje traimo, upravo zbog Ibn Madinog znalakog klasificiranja hadisa. 669 U ocjeni hadisa tog, nesporno, vrijednog djela, postoje razliiti pristupi, od onog koje zastupa hafiz El-Mizzi (umro 742. god. po Hidri) da su sve predaje kojeje naveo Ibn Mad a ne navode ih peterica autora El-Kutubi-s-sitte slabe! do onog koje navodi Ibn Hader (umro 852.god. po Hidri) da su bro jne predaje koje on navodi - a ne navode ih preostala peterica autora - autentine! 670

Komentari Sunena
Kao i svako vrijedno hadisko djelo, tako je i Sunen, vremenom dobio znaajne komentare. Spomenimo neke: 1 - Komentar Kemaluddina Muhammeda b. Musaa ed Dimjerija e-afi'ija (umro 808. god. po Hidri), djelo u pet tomova.
667 Tehzibu-t-tehzib, 91532. Vidi, takoe: dr. Hemmam Abdurrahim Se'id, Et668 Usporedi: dr. Abdurrahman ltr, Me'alimu-s-sunneti-n-nebevijjeti, str. 220. 669 Pogledaj : Muhammed Lutfi Es-Sabag, El-Hadisu-n-nebevi, str. 325. 670 El-Kasimi, EI-Fadlu-1-mubin, str. 1 1 3. Zanimljivo je pogledati ta o tome

Temhidufi ulumi-1-hadisi, str. 1 1 O.

kau velikani hadiske znanosti. Vidi, na primjer: lbnu-1-Devzi, El Mevdu'at, 2/55-56 i Ez-Zehebi, Mizanu-1-i'tidal, 2/20. 171

Ibn Made el-Kazvini

2 - Komentar Ibrahima b. Muhammeda El-Halebija (umro 841 .).

hafiza Delaluddina es-Sujutija (umro

Komenta

Misbahu-z-zudade, ferh ala Sunen Ibn Made, 91 1 .).

4 - Komentar K.i f cgetu-1-bade fi ferhi Sunen Ibn Made, Muhammeda b. Abdulhadija Es-Sindija (umro 1 1 38.).
Siraduddina Omera b. El-Mulekkina, u osam tomova.

5 - Komentar Ma temessu ilqhi-1-hade ala Sunen Ibn Made,

6 - Komentar Indahu-1-hade, ferh Sunen Ibn Made, ejha Ed Dehlevija.67 1

Bonjaci i Ibn Madin Sunen

Sunenu nije se pridavala panja koliko K.utubu-s-sitte. Na najvei muhaddis rahm.

nije, ipak, dozvolio da taj velikan

ostalim djelima iz znanosti

izvanredni komentar na arapskom jeziku na spomenuto djelo, nazvavi ga: djelima.

zapostavljen na naim prostorima, pa je zapoeo svoj, doista,

hadiske

Mehmed-ef. Handi bude

EI

primijetio da je taj komentar spomenuo neki istraiva u svojim Pronaao sam ga u rukopisima Gazi-Husrevbegove

Izharu-1-behade bi ferhi Sunen Ibn Made. 672

Nisam

biblioteke pripremajui doktorsku disertaciju iz oblasti izuavanja hadisa u BiH od dolaska islama do kraja XX stoljea. Handiu. znaajan prostor pripada naem najveem muhaddisu Mehmed-ef.

U tom radu

navodi Ibn Madinu biografiju, a u drugom govori o njegovom

1 1 8 rukom pisanih, velikih listova. Prije komentara Handi donosi dva poglavlja. U prvom poglavlju

Handiev komentar sadri

67 1 O komentarima na Sunen vidi: dr. Mustafa Es-Siba'i, Es-Sunnetu ve

mekanetuhafi-t-teri'i-1-islami, str. 455; dr. Ekrem Dija' el-Umeri, Buhusunfi tarihi-s-sunneti-1-muerre feti, str. 252; dr. Abdurrahman ltr, cit. djelo, str. 22 1 ; M. Es-Sabag, cit. djelo, str. 326; dr. Hasan Makbuli, Mustalehu-1-hadisi ve ridaluhu, str. 86 i Mehmed Handi, /zharu-1behade, list 9-l O, rukopis u Gazi Husrevbegovoj biblioteci u Sarajevu, broj 6963. 672 Vidi rukopis u GHB u Sarajevu, pod brojem: 6963.

172

Sunenu, gdje analizira hadise i pie o najosnovnijim detaljima tog djela.

Nakon dva uvodna poglavlja, Handi manirom velikog muhaddisa, svojim lijepim, prepoznatljivim rukopisom i tenim, sonim arapskim jezikom, poinje komentar djela. Zavrio je 38 poglavlja/babova. Navodei 39. poglavlje koje tretira abdest, iz K.itabu-t-tahareta, stao je... To je na 1 1 8. listu rukopisa. Da li je razlog to je stao iznenadna bolest i vrlo brza smrt ili neto drugo, nije nam poznato, budui da rahm. Handi ne navodi datum pisanja komentara?! Inae, uoljivo je, da je taj na vrijedni muhaddis datum navodio na kraju zavrenih rukopisa. Obzirom da ovo djelo nije priveo kraju, nije mogao ni staviti datum, pa smo, tako, ostali bez vrijednog podatka! Ibn Made i uenjaci Ibn Made se ubraja u grupu poznatih hafiza i strunjaka u hadisu. On je linost koja je, uz ostale velikane hadiske misli, obiljeila 3. hidretsko stoljee, koje je nazvano :datnim vremenom hadiske znanosti. Ehu Ja'la Halil b. Abdullah el-Halili el-Kazvini kae: Ibn Made je izuzetno pouzdan, a o r!fegovoj pouzdanosti su se drugi slo:(fli. Drugi su potrebni r!fegovog znar!fa. Poznatje u hadisu i u hijzuf>73 Hafiz Ez-Zehebi istie: Ibn Made bioje pouzdan hafiz i hadiski kritiar, !irokog obrazovar!fa. Njegov Sun en donekle umar!fuje r!fegovo uvrftavar!fe munker i nefto malo mevdu'-preda ja. Ukupno oko hi/jadu predcya u r!fegovoj zbirci imcyu neku vrstu slabostif>74 Hafiz Ibn Kesir veli: Sunen Ibn Made ncybo!Je ukazuje na njegovo djelo, znar!fe, utemelJenost i slijeer!fe sunnetaf'75 On je, takoe, istakao da je Sunen: . . . izuzetno koristan i nadasve l ijepo klasificiran po ftkhskim pitar!fima. 676
673

Ez-Zehebi, Tezkiretu-1-hu.!J az, 2/636; Sijeru e'alami-n-nubela', 13/279 i Tehzibu-t-tehzib, 9/532. 674 Sijeru e'alami-n 'nubela', 13/278-279. 675 EI-Bidaje ve-n-nihaje, 11/56. 676 Vidi: El-Kasimi, EI-Fadlu-1-mubin, str. 215.
1 73

Ibn Made el-Kazvini

Ibn Hallikan kae: Onje imam u hadisu, alac hadiskih disci plina i svega toje u veif sa hadiskim anostima. 677 Ibnu-1-Devzi o njemu je rekao: Hader el-Askalani. 679

Bioje, doista, poavalac hadisa i

hadiskih znanostif>78

Gotovo identinu ocjenu daje i hafiz Ibn

Ibn Nasiruddin kae: Ibn Madeje jedan od znamenitih imama u hadisu. Bio je pouzdan haji Autorje Sunena, Tefsira i Tariha. Njegov Sunen ne sadr.ij vie od 30 hadisa u ijem senedu se nalaif slabostf'80 dovoljno ilustrira Ibn Madinu uenost i njegov znaaj u oblasti Oito je da ovih nekoliko reenica hadiskih uenjaka sasvim

hadiskih znanosti!

Smrt
Kazvinu, u ramazanu Uz Hafiz Ibn Made umro je, kako istiu svi autori, u rodnom

273. god. po Hidri. 68 1

273. godinu, samo pojedini autori, spominju i '275. kao moguu godinu njegove smrti. 682
godine ivota. 683 Ibn Made je, kako navodi Ibn Kesir, u asu smrti napunio

64

6 77 Ve fejatu-1-aJan, 3/407. 678 EI-Muntezam, 5/90. 679 Vidi: Tehzibu-t-tehzib, 9153 1 . 680 Ibnu-1-Imad, ezeratu-z-zeheb, 3/308. 68 1 Ibn Hallikan, cit. djelo, 4/279; lbnu-1-Devzi, cit. djelo, 5/90 i Sijeru 682 Usporedi: Sijeru e'alami-n-nubela ', 1 3/279 i Tehzibu-t-tehzib, 9/532. 683 El-Bidaje ve-n-nihaje, 1 1/56.

e 'alami-n-nubela', 1 3/279.

174

EBU DA VUD ES-SIDtiSTANI

202./817 . - 275./888.
Ehu Davud es-Sidistani je jedan od najznaajnijih muhaddisa u historiji. Uz temeljito poznavanje hadisa i hadiskih znanosti, bio je, takoe, jedan od velikih erijatskih pravnika. Njegov

Sunen

pretstavlja, po veini uenjaka,

nakon Buharijine i Muslimove, najvaniju zbirku hadisa, u kojoj je, iz pola miliona hadisa koje je poznavao, izabrao i uvrstio 4. 800 klasificirajui ih prema erijatsko-pravnim pitanjima.

Puno mu je ime Sulejman b. el-E'as b. Ishak b. Beir b. eddad b. Jahja b. Imran ehu Davud el-Ezdi es-Sidistani.684 On je porijeklom Neki iz Sidistana, da on poznatog porijeklo podruj a vodi iz u

Afganistanu.6BS

smatraju

sela

Sidistana ili Sidistane, koja se nalazi u blizine Basre, u Iraku, to kategoriki demantira hafiz Ez-Zehebi.686 Kroz literaturu on je poznat kao: Ehu Davud es-Sidistani. Roen je 202. god. po Hidri, odnosno 817. god. po Isaovom, a.s, roenju.687

Putovanje u p otrazi za hadisom

Ehu Davud je prvo iskoristio hadiski potencijal u svom mjestu, a nakon toga se uputio prema drugim islamskim naunim centrima toga vremena: Horasanu, amu, Iraku, Egiptu, Hidazu, Deziri i dr.688 Vie puta je boravio u Bagdadu u potrazi za hadisom a prvi puta je to uinio, kako navodi hafiz Ez-Zehebi, kada je imao 1 8 godina.689 Nakon izvjesnog vremena provedenog po raznim islamskim naunim centrima, on se smjestio u Basri, ispunivi elju abbasijskom halifi el-Vasiku, koji ga je molio da to uini.690 U ovom gradu je ostao do kraja ivota.
684

Ovako ga, uglavnom, sa malim izmjenama spominju brojni autori. Pogledaj : Ibn ebi Hatim, El-Derhu ve-t-ta 'dilu, 4/1 0 1 ; Hatib el-Bagdadi,

Tarihu Bagdad, 9155; Ibn Hallikan, Ve f e jatu-1-a'jan, 2/404; Ibn ebi Ja'la, Tabekatu-1-Hanabile, 1 / 1 59; lbnu-1-Devzi, EI-Muntezam, 5/97; lbnu-1Esir, El-Lubab, 1 /533 ; Ez-Zehebi, El-Iber, 2154, El-Jafi'i, Mir 'atu-1dinan, 2/ 1 89 i El-Kehhale, Mu 'demu-l-mu 'el/ijin, 41255. 685 f e jatu-1-e 'ajan, 2/405, Ez-Zehebi, Sijeru e'alami-n-nubela ', Vidi: Ve 1 3/22 1 i Abdulaziz Izzuddin es-Sejrevan, Uvod u: El-Merasil Ebu Davuda, str. 1 5. 686 Tezkiretu-1-hu .ff az, 215 9 1 .
687

Nema razilaenja meu autorima u godini nj egovog roenj a. Vidi: Ez Zehebi, Et- Tarih, 1 / 1 22; Ibn Kesir, EI-Bida je ve-n-niha je, 1 1 /60; Ibn Hader, Tehzibu-t-tehzib, 4/ 1 69; Es-Subki, Tabekatu--a fi 'ijje, 2/48 i El

688 689 690

Vidi; ejh Es-Sejrevan, Uvod u : El-Merasil Ebu Davuda, str. 1 7.

Sijeru e 'alami-n 'nubela ', 1 3/22 1 .

Kasimi, El-f ad/u-1-mubin, str. 1 76. lbnu-1-Imad, Sezeratu-z-zeheb, 3/3 14.

1 77

Ebl Davud es-Sidistani

Uitelji Ehu Davud je obilazei velike islamske centre sluao veliki broj uitelja, od njih puno nauio i zabiljeio veliki broj hadisa. Tako je, izmeu ostalih, sluao: - u Mekki: el-Ka'nebija i Sulejmana b. Harba, - u Basri: Muslima b. Ibrahima i Ehu-l-Velida Et-Tajalisija, - u Kufi: Hasana b. er-Rebi'a el-Buranija i Ahmeda b. Junusa el-Jerbu'ija. - u Halepu: Ehu Tevbe b. er-Rebi'a b. Nafi'a, - u Harranu: Ehu Da'fera en-Nufejlija i Ahmeda b. ehi u'ajba, - u Homsu: Hajveta b. urejha i Jezida b. Abdurabbih, - u Damasku: Safvana b. Saliha i Hiama b. Ammara, - u Horasanu: lshak b. Rahevejha, - u Bagdadu: Ahmed b. Hanbela, - u Belhu: Kutejbu b. Se'ida i - u Egiptu: Ahmed b. Saliha i mnoge druge. 69 1 Uz naprijed nabrojane sluao je i poznate hadiske kapacitete, kao to su: Jahja b. Me'in, Ali b. el-Medini, Ibrahim b. Bear er Remadi, Se'id b. Mensur, Muhammed b. es-Sabah ed-Dulabi i dr.692 Uenici Ehu Davud je odgojio brojnu generaciju muhaddisa. Od njega su hadis sluali veliki hadiski strunjaci, poput, Ehu Isaa et Tirmizija i Ehu Abdurrahmana en-Nesaija, takoe, autora poznatih Srmena.693

691

Sijeru e'alami-n'nube/a', 13/204-205 i Muhammed Muhjuddin Abdulhamid, Uvod u: Sunen Ehu Davuda, 1/4-8. 6 2 9 Es-Sejrevan, cit. djelo, str. 17. 69 3 Sijeru e'a/ami-n 'nube/a ', 13/205.
178

Od ostalih uenika najpoznattp su: njegov sin Abdullah b. Sulejman b. el-E'as,694 Ahmed b. Muhammed b. Harun el-Hallal, Ali b. Husejn b. el-Abd, Muhammed b. Muhalled ed-Devri, Isma'il b. Muhammed es-Saffar i Ahmed b. Selman en-Neddar, koji je, ujedno, posljednji koji je od njega prenosio hadise, kako istie hafiz Ibn Kesir.695 Djela Ehu Davud je ostavio iza sebe brojna djela iz oblasti islamskih a napose hadiskih disciplina. Jedan broj autora navodi dvanaest,696 a drugi sedamnaest djela. 697 Uz Sunen kao najpoznatije djelo, o kojem e uskoro biti vie govora, spomenuemo njegova najpoznatija djela: 1 - Kitabu-1-merasi 2 - Kitabu-n-nasih, 3 - Kitabu-1-kader, 4 - Kitabu-z-hd, 5 - Kitabun .ft-r-ridali. 698
Sunen

Sunen je njegovo najznaajnije djelo. On je, kako i sam kae, iz pola miliona hadisa koje je zabiljeio od Allahovog Poslanika, s.a.v.s, izabrao 4.800 hadisa i uvrstio ih u ovu svoju zbirku. 699
sin Abdullah je bio jedan od najveih hafiza hadisa u Bagdadu. Poznato mu je djelo EI-Mesabih. Sluao je neke ejhove zajedno sa svojim ocem u Misiru i amu. Umro je 3 1 6. god. po Hidri . (Vidi: Sezeratu-z-zeheb, 313 1 6.) 695 EI-Bidaje ve-n-nihaje, 1 1/59. Vidi spisak njegovih uenika u Uvodu u Sunen Ebu Davuda, 118-9. 69 6 Vidi: Ibn Hajr, Fehreset, str. 1 09-1 1 0; Brocke1mann, Tarihu-1-edebi-/ Arebi, prijevod: dr. Abdulhalim en-Neddar, 3/1 88 i dr. Muhammed Udad el-Hatib, Usu/u-1-hadis, str. 336. 697 Vidi: dr. Abdurrahman ltr, Me'alimu-s-sunneti-n-nebevijje, str. 2 1 1 -2 1 2. 69 8 Sijeru e 'alami-n 'nubela ', 1 3/209, Uvod u: El-Merasi/ Ebu Davuda, str. 202 1 i Mehmed Handi, Uvod u te fsirsku i hadisku nauku, str. 89.
1 79
694 Njegova

. ,

izvrio ejh Muhammed Muhjuddin Abdulhamid - broj hadisa dostie cifru od

Meutim, u stavljanju brojeva pored svakog hadisa koje je

predaja i neke predaje koje se vie puta ponavljaju u njegovoj zbirci.70 zbirki, Njegov

5.274. Razlika u broju hadisa je, vjerovatno, u tome to Ehu Davud nije u prethodnu cifru uraunao 600 mursel

ostalim

hadise koji tretiraju erijatsko-pravna pitanja, to nije sluaj sa hadiskim zbirkama nazvanih

Sunen se ubraja meu est najpoznatijih hadiskih nazvanih EI-Kutubu-s-sitte. U njemu autor, uglavnom, navodi
preferiraju u odnosu na druge Sunene i

strunjaka ovaj

Sunen.

Veina

hadiskih

Muslima. 70 1 Inae,

svrstavaju ga odmah nakon njegov

Sunen

Sahiha

imama Buharija i imama kitaba/ knjiga i

bab/poglavlje.

Sunen

sadri

35

1 . 871

Ahmedu b. Hanbelu na jednu vrstu recenzije, koji je, nakon vrijednom.72

Nakon zavretka ove zbirke Ehu Davud je daje uvenom

detaljnog analiziranja, izuzetno pohvaljuje i smatra izvanredno Ehu Davud radei na ovoj zbirci dugo vremena, izdvajajui

hadise u njoj iz mnotva hadisa koje je zabiljeio ili zapamtio, primjeuje:

etiri su hadisa otjeku dovolJna za njegovu tjeru:

1 -D jela se vredn"!fu prema nam jerama. 703 2 - Od lJepote islamajednog 01!J'eka spada da se kloni onoga

to ga se ne tie.704

2/593; Sijeru e'alami-n 'nubela ', 1 3/209-2 1 0; EI-Bidaje ve-n-nihaje, 1 1 /59 i El-Kasimi, E/-fad/u-1-mubin, str. 1 78. 700 Dr. Ekrem Dija' el-Umeri, Buhusunfi tarihi-s-sunneti-1-muerre f eti, str. 248. 70 1 Vidi: dr. Makbuli, Mustaiehu-1-hadisi ve ridaluhu, str. 8 1 . 702 Tarihu Bagdad, 1156 i EI-Bidaje ve-n-nihaje, 1 1/59. 703 Ovaj hadis biljee svi autori poznatih est zbirki/EI-Kutubu-s-sitte.

699 Hatib el-Bagdadi, Tarihu Bagdad, 9/57; Ez-Zehebi, Tezkiretu-1-hu ff az,

180

3 - Vjernik nee dostii stepen pravog tjernika sve dok ne bude elio svome bratu ono to eli i sebi. 705 4 - Halal je jasan i haram je jasan a izmeu njih stqje sumnjive stvari. . . 16

Karakteristike Sunena
djelo.707 Naveemo, u najkraim crtama, one najvanije: vjerodostojne predaje ili predaje koje su sline njima.
-

Brojne l

su

specifinosti

koje karakteriziraju ovo vrijedno

Imam Ehu Davud uvrtava u ovu svoju zbirku

prenosilaca, on to obavezno naglasi i pojasni.

-

2 Ukoliko navede hadis koji ima poprilino slab lanac 3 On navodi slabu predaju samo onda kada za odreeno

pitanje ili tematiku ne nae jau predaju, obzirom da on, kako miljenja ljudi. navodi Ibn Mende,708 i slabu predaju preferira u odnosu na

panju nego senedu/lancu prenosilaca. Primjeujui to, el-Hattabi, kae:

4 - Tekstu hadisa koji tretira fikhska pitanja daleko vie obraa

Onje u ovqj zbirci sakupio one hadise kqji su teme!Ji znanja i erijatskopravnih propisa. Nije poznato da gaje u tome iko pretekao, nitije, nakon njega, neko tako neto uradiof109
pitanja kroz hadise, rekao je:

OZ!JCku kqji se zanima zafikhska pitaf! ja neophodanje Sun en E bu Davuda. Veinu hadisa kqji tretirqjufikhska
704 Ovaj hadis biljee Tinnizi, Ibn Made, Ahmed, Ehu Ahmed el-Hakim u

Imam Nevevi, sagledavajui njegovo preteiranje fikskih

djelu El-Kuna, E-irazi u djelu El-Elkab, El-Hakim u djelu Tarihu Nejsabur, Et-Taberani u djelu El-Mu 'demu-1-evsat i Ibn Asakir u Tarihu. 705 Biljee Buhari, Muslim, Tinnizi, Nesai i Ibn Made. 706 Biljee Buhari, Muslim, Ehu Davud, Tinnizi i Nesai. 707 Karakteristike ovog djela najbolje je ilustrirao sam Ebu Davud u poznatom djelu Risaletu Ebi Davud ila eh/i Mekka (Vidi: El-Mektebu-1/slami, Bejrut-Damask, 1 985. godine). 708 Dr. Mustafa es-Siba 'i, Es-sunnetu ve mekanetuha fi-t-teri 'i-l-islami, str. 452. 709 El-Mubarekfuri, Tuh fetu-1-ahvezi, uvod, 1162.
181

, ud

id

sta

pitanja koja su potrebna islamskom pravniku ovdje e ih s lahkoom pronai/710

5 - Ni u jednom poglavlju ove svoje zbirke ne spominje
mnogo hadisa. Izabire samo one neophodne na temelju kojih se moe pronai argument za dotini erijatskopravni propis.

6 - Ne ponavlja hadise u istom poglavlju, izuzev ako donosi

hadis sa daleko duim tekstom ili ukoliko taj hadis sadri bitne promjene u odnosu na ve spomenuti.

7 - Isuvie duge hadise pokuava skratiti, tako to navodi

najbitniji dio vezan za argumentiranje nekog erijatskopravnog pitanja.

8 - Ako nije spomenuo prilikom citiranja hadisa neki

nedostatak ili slabost koju u sebi sadri, onda ga, ocj enjujui ga, upotrebljava termin

salih. Ibnu-s-Salah, Nevevi i dr. smatraju da je taj termin slian Tirmizijinom terminu hasen/ dobar, a drugi istraivai smatraju da taj njegov termin salih ima openitije znaenje i da oznaava i vjerodostojnu/ sahih i dobru/hasen
predaju.7 1 1
9 - O n u svom

Sunenu ne navodi miljenja ashaba i tabi'ina

kojima jaa neko erij atskopravno pitanje, ve to ini sa hadisima, navodei i uporeujui i tako jaa neki fikhski propis.

10 - U ovoj zbirci naveo je dosta mursel-predaja. To je,

ustvari, predaja u ijem senedu nije spomenuto ime ashaba, ve tabi'in izravno prenosi od Poslanika, s.a.v.s. Ebu Hanife i Malik su mursel koristili kao argumente u dokazivanju erijatsko-pravnih pitanja. Oito je, da je i imam Ebu Davud bio identinog stava.
1 1 - Jedan od uvjeta koje je on uvaavao u uvrtavanju hadisa

jeste da nije htio prihvatati predaje onih prenosilaca za koje se utvrdilo da njihove predaje odbacuju hadiski kritiari. 7 12

710 71 1 712

Cit. djelo,

1/62. 276212-214 i dr.

Uporedi: dr. Nuruddin ltr, Menhedu-n-nakdi fi u/umi-1-hadisi, str.

277.
Analiziraj : dr. Abdurrahman Itr, cit. d jelo, str. navedeni izvor, str. Makbuli,

8 1.
182

Komentari Sunena Brojni su komentari na ovaj Sunen, kao to su, uostalom, brojni komentari i na sve ostale poznate hadiske zbirke. Naveemo neke: '. .. H.),

1 - Me'alimu-s-sunen od imama El-Hattabija (umro 388. god. po (656. god.),

i - EI-Addu-1-mevdud od hafiza El-Munzirija 4 - Komentar od El-Belkinija (805. god.),

3.- Komentar Kutbuddia El-Jemenija E-afi;ija (752. god.), 5 - Komentar od El-Ajnija (855. god.),
6

- Mirkatu-s-su:ud od imama Sujutija (91 1 . god.),

7-

Fethu-1-vedud od Es-Sindija (1 138. god.),

8 - Avnu-1-ma'bud od Azimabadija Ed-Dijanevija,

9 - Gajetu-1-maksud od Azimabadija,

10 - Beu-1-medhud od Halila Ahmeda es-Seharenfu.rija (1 346.

god.), i

1 1 - EI-Menhelu-1-azbi-1-mevrud od Mahmuda Es-Subkija.m 12 - Komentar na Sunen Ibn Reslana er-Remlija.7 14

Skraene verzije Sunena Poznate skraene verzije ove poznate zbirke su:

1 - EI-Mudteba od hafiza El-Munzirija (umro 656. god.),

2

- EI-Muhtesaru od Muhammeda b. Hasana el-Belhija (VII st.),

3 - Teh:(jbu Sunen Ebi Davud od Ibn Kajjima el-Devzijje (751 .

god.)71 S
Vidi o tome: dr. M. Es-Siba'i, cit. djelo, str. 452; dr. Jusuf el-Karadavi, Sekaf eu-d-da 'ije, str. 55; dr. A. ltr, cit. djelo, str. 2 1 4 i Es-Sejrevan, cit. djelo, str. 1 9-20. 71 4 Na ovom djelu je doktorirao dr. Fuad Sedi, dekan Islamske pedagoke akademije u Bihau 1997. godine na poznatom islamskom univerzitetu Damiatu-1-/mam u Rijadu.
1 83
713

Davud es-Sidistani .

Mjesto Ehu Davuda i njegovog Sunena meu uenjacima Ehu Davud i njegov Sunen zauzimaju veoma visok poloaj meu islamskim uenjacima. Brojni autori su se veoma pohvalno izrazili o ovom velikanu hadiske misli. Njegova zaokupljenost dvjema islamskim znanostima - hadisom i fikhom - koje je on kroz ovu svoju zbirku jasno artikulirao, donijela mu je glas, kako istie Ibn Hibban, velikog imama u vjeri, hadisu i erijatskom pravu i ovjeka koji e postati prepoznatljiv po velikom pamenju, preciznosti i utemeljenosti u erijatskim disciplinama.71 6 Njegovu utemeljenost u fikhskim disciplinama najbolje je ilustrirao imam El-Gazali kada je rekao: Za mudehidaje dovolJno iz oblasti hadisa poavanje Sunena Ebu Davudaf7 1 7 Imam El-Hattabi kae: U hadiskoj anosti nita nije nepisano kao njegov Sunen. On je lJepe klasificiran i sa vie fikhske koristi od Sahiha Buhari je i Muslimaf7 1 B Slino tome razmilja i Ehu Isma'il el-Herevi kada kae: Sunen Ebu Davuda je, po mom mi lJenju, korisniji od Sahiha Buharije i Muslima, zato fto se njima mogu koristiti samo struln jaci, a koristi Sunena su dostupni 9 f1 u 1 svakom ol!fek Muhammed b. Mahled kae: Od momenta kada je Ebu Davud na pisao svoju zbirku hadisa i proitaoje lJudima, onaje muhaddisima postala kao Mushaf koji su sliJedili i nisu mu oponirali, a uz to su mu priali izuzetnu memoriju i vostvo u njegovom vremenuf120 Hafiz Ibn Mende ga uvrtava meu etvericu najzaslunijih za razvrstavanje hadisa i ienje istih od podvala i lai, rekavi: etverica !Judi sujasno razdvojili autenti/ne od loih i ispravne od pogrefnih predaja. To su: Buhari, Muslim, Ebu Davud i Nesaif12 1
715

Pogledaj : dr. M. Es-Siba'i, cit. djelo, str. 452 i Es-Sejrevan, cit. djelo, str. 20. 7 1 6 Usporedi: Tehzibu-t-tehzib, 41172. 7 1 7 EI-Bidaje ve-n-nihaje, 11159. Uporedi, takoe: M.Handi, cit. djelo, str. 83. 7 1 8 El-Hattabi, Me 'alimu-s-sunen, 1/6. 719 El-Kasimi, E/-f ad/u-1-mubin, str. 177. 2 7 0 Sijeru e'alami-n-nube/a ', 13/2 1 2 i Tehzibu-t-tehzib, 4/172. 2 7 1 Sijeru e'alami-n-nubela ', 1 3/212.
1 84

hadisu, kae: Hafiz

Ehu Abdullah el-Hakim, poznati hadiski strunjak i hafiz u

E bu Davudje, bez sumnje, predvodnik hadiskih strunjaka u svom vremenuf122

bogobojaznou, istie: Musa b. Harun, zadivljen njegovom uenou i

Ehu Davudje na dunjaluku stvoren za hadis a Nisam sreo vrednijeg

dominaciju

na ahiretu za Dennetf12J
Na drugom mjestu ovaj isti uenjak kae:

ot!}eka od Ebu Davudaf124

hadiskim znanostima, najbolje su izrazili Ehu Bekr Es-Sagani i Ibrahim El-Harbi, kada su primjetili: Njegovu preciznost, utemeljenost i znalaku

Ebu Davuduje hadis bio savitlJiv (dostu pan), kao fto se Davudu, a.s, savijalo e!Jezof125
Koliko je Ehu Davud bio respektiran u svoje vrijeme najbolje

e nam potvrditi primjer Sehl b. Abdullaha et-Tusterija, koji je, fasciniran njegovim poznavanjem hadisa, rekao: Vrijednost njegovog u oima

Poka:?f mi svqjje7jk kqjim iovaraf hadise A//ahovog Poslanika, s. a. v. s, da ga po!Jubimf126

najbolje e nam izraziti Ibnu-1-A'rabi rijeima: Kada ot!}ek ne bi posjedovao nifta - izuzev Mushaf a i Ebu Davudovog Sunena - ne bi mu trebalo nifta vife u pravcu sticanja if1anjaf727 Hafiz Ez-Zehebi kae: Imam Ebu Davud je, uz svqje vostvo u hadisu i hadiskim ifanostima, bio i jedan od na jveih ferijatskih pravnika/f akiha fto jasno potvruje ova n jegova zbirka. Bio je jedan od darovitih drugova imama Ahmeda, sa kqjim se dugo druo i pitao ga o najtananijim pitanjima ferija/skog prava. Inae je pri padao pravcu seleftja u B 2 slijeenju Sunnetaf7

Sunena

islamskih

uenjaka

722 Isti izvor i ista str. 723 Isti izvor i ista str. 724 Isti izvor, 1 3/2 1 3. 725 Tehzibu-t-tehzib, 4/1 72 i Ibnu-1-Imad, Sezeratu-z-zeheb, 3/3 1 4. 726 Ve f ejatu-1-e 'ajan, 2/404-405, Sijem e 'alami-n-nubela', 1 312 1 3 ; Sezeratu-z
zeheb, 3/3 1 6 i El-Fad/u-1-mubin, str. 1 77. 727 Muhammed Muhjuddin Abdulhamid, cit. djelo, 111 i dr. Abdurrahman Itr, cit. djelo, str. 2 1 2. 728 Sijem e 'alami-n-nubela', 13/2 1 5.
185

Ebu Davud es-Sidistani

lbadet i pobonost Ehu Davuda Analizirajui njegovu biografiju nalazimo i primjere njegovog duhovnog angamana i posebne pobonosti. Tako Ibn Kesir navodi da je bio na najveem stupnju pobpnosti i ibadeta i da je umnogome liio na Ahmeda .b. Hanbela.729 Muhammed b. Sa'd Ez-Zuhri kae: B bu Davudje bio vrlo vrijedan i izuzetno poboan!'30 Ehu Harim Er-Razi, istaknuti hafiz i kritiar hadisa, ka: Bioje pouzdan ipravi autoritet u hadisu. Nisam vidio otjeka sa veom skrufenofu od njegaf1Jt Zbog njegove duhovne suptilnosti i e'nje za duhovnim vrednotama, mnogi su uenjaci skloni da kau, 'kao to je rekao Amr b. Ali el-Bahili, da je: Ebu Davud bio takav otjek komeje Allah uslifavao dove!ff'32

Smrt Svi se autori slau da je ovaj velikan hadiske misli umro u mjesecu evvalu 275. god. po Hidri, odnosno 889. god. po Isa, a.s, roenju. Umro je u 73. god. ivota u Basri u kojoj je i proveo najvei dio svoga vijeka.733 Ukopan je uz kabur uvenog Sufjana es Sevrija. 734

2 7 9

El-Bidaje ve-n-nihaje, 1 1159. Es-Sejrevan, cit. djelo, str. 1 8 731 Isto. 2 73 Isto. 733 Vidi o tome: Sijeru e 'alami-nnubela', 1 3/22 1 ; El-Bidaje ve-n-niha je, 1 /60; ezeratu-z-zeheb, 3/3 1 6; E/-f ad/u-1-mubin, str. 176 i M. Handi, cit. izvor, str. 89. 734 El-Bidaje ve-n-nihaje, 1 1/60.
73 0

1 86

ET- TIRMIZI
209./824. - 279./892.
Bistrina uma imama Tirmizija, njegovo genijalno pamenje i izvanredna nadarenost uinili su da tree hidretsko stoljee, u kojem je radio i djelovao, a koje je prozvano zlatnim

stol jeem u hadiskoj znanosti,

postane jo blistavije. Njegova najpoznatija zbirka hadisa predstavlj a jedno od najkorisnijih i najznaajnijih hadiskih djela uope. To najbolje ilustrira izreka koja se esto upotrebljava u brojnim

kui nade zbirka imama Tirmizija kao da sam V jerovjesnik, s.a.v.s, govori u njoj!

islamskim izvorima: U kojoj se

Dahhak ehu Isa es-Sulemi ed-Darir el-Bugi et-Tirmizi.

Puno ime mu je Muhammed b. Isa b. Sevre b. Musa b. ed Dodatak es-Sulemi dobio je zbog pripadnosti plemenu Benu

Meutim, najpoznatiji je po imenu Et-Tirmizi, po imenu grada u sjevernom toku rijeke Arnu Darje, na sjeveru Irana, gdje je rastao ovaj velikan islamske misli.

Sulejm, a El-Bugi zato to je roen u selu Bug, u oblasti Tirmiz.

toga kraja izgovarali, dok ga drugi, kako istie Ez-Zehebi, nazivaju upotrebi i jedan i drugi izgovor, ali da danas preovladava izgovor: Et-Tirmizi,736 U Islamskoj enciklopediji spominje se a je u

Es-Sem'ani ga nazva Et-Termezi,735 onako kako su stanovnici

Tirmizi.737

Roenje
ovog velikana. Jedni navode da je roen na poetku treeg godine_73B Meutim, savremeni autori, analogijom da je ivio hidretskog stoljea, drugi da je roen oko sedamdeset godina kako navodi Historiari, na alost, ne navode preciznu godinu roenja

21 0., a trei, 200. i neke

dolaze

209. god.740 Samo su dvojica islamskih uenjaka Es-Sindi i Dessus precizirali kao godinu roenja 209. po
zakljuka da je roen Hidri.741 Uz razilaenje autora u preciziranju godine njegovog roenja,

Ez-Zehebi,739

do

uoljivo je, takoe, razilaenje u tvrdnji da je slijep roen ili je

dogodilo pred kraj ivota, argumentirajui to njegovim putovanjem

Ibn Kesir, Ibn Hader i dr., da nije roen slijep, ve da se to

oslijepio kasnije. Preovladava miljenje, koje zastupaju Ez-Zehebi,

735 Vidi: dr. Nuruddin Itr, El-Imam et-Tirmizi ve-1-mukarenetu bejne 736 Vidi: Tezkiretu-1-hu fl az, 21634. 737 Dairetu l-me 'arifi-1-islamijje, 51223 . 738 Vidi: Ez-Zehebi, Sijeru e 'alami-n-nubela ', 9/6 1 . 739 Mizanu-1-i 'tidal, 3/1 17. 740 Vidi: Komentar na njegov E-email Muhammeda b. Kasima Desusa,
74 1

dami 'ihi ve bejne-s-sahihajni, str. l O.

114. Vidi: Ahmed Muhammed akir, Uvod u Tirmizijin Sunen, 1177.

1 89

izi

u potrazi za hadisom, biljeenjem hadisa i susretima sa brojnim uiteljima.742

Putovanje u potrazi za hadisom

Tirmizi, nakon osnovnih saznanja o hadisu u rodnom mjestu, Prema podacima koje iznose brojni islamski izvori, imam

god. naputa rodni kraj i upuuje se ka poznatim hadiskom

235.

centrima. 743 Slua veliki broj hadiskih strunjaka u Horasanu, Iraku, Hidazu i drugim dijelovima islamskog svijeta, ali nije putovao, kao

mnogi drugi muhaddisi, kako tvrdi Ez-Zehebi, u Misir i

sigurnou se moe tvrditi da uope nije boravio u Bagdadu, jer da je tamo boravio sigurno bi sluao uvenog Aheda b. Hanbela,

am. 744 Sa

kojeg on nigdje u svojim djelima ne spominje kao svog ejha. ak ni Hatib el-Bagdadi ne spominje Tirmiziju u svome Bagdadu.745 Imam kome je spomenuo sve uenjake koji su doli i boravili u Tirmizi odlikovao se izuzetnom memorijom

Tarihu Bagdad u

Putl!}ui jednom prilikom za Mekku, ponio sam dvije omanje zbirke hadisa od jednog ejha koje sam sreo na tom putovanju. Zamolio sam ga da me preslua, a kadaje on na to pristao, otvorio sam te zbirke i naao u njima samo bjelinu, bez teksta hadisa. Tada sam mu citirao hadise na pamet. ejh nije mogao u to po1!ferovati. Tada sam mu rekao da mi citira 40 novih hadisa, toje on i uinio, a kada sam mu ih ponovio bez grefke onje, zadivlJen, i1iavio: ]of nisam sreo slinog tebiF46
Uitelji
hadisom. Na tom putu susreo je brojne uitelje od kojih je
742 Vidi: Tezkiretu-1-hu ff az, 21634; Tehzibu-t-tehzib, 9/389 i N. Itr , cit. djelo, 743 Vidi: dr. Nuruddin ltr, navedeno djelo, str. l l . 744 Sijeru e'alami-n-nubela ', 1 3/27 1 . 745 Usporedi: dr. N. ltr, cit. djelo, str. l l . 746 Sijeru e 'alami-n-nubela ', 1 3/273 ; Tezkiretu-1-hu ff az, 2/635 i Tehzibu-t

kojoj imam Tirmizi kae:

otroumnou. To najbolje ilustrira predaja Ehu Sa'da el-Idrisija u

Imam Tirmizi mnogo vremena proveo je putujui u potrazi za

str. 1 0.

tehzib, 9/388-389.

190

zabiljeio mnogo hadisa i nauio mnogo iz oblasti hadiske znanosti. Izmeu ostalih, hadise je biljeio od Kutejbe b. Se'ida, Ishak b. Rahevejha, Mahmuda b. Gajlana, Ahmeda b. Meni'a, Alija b. Hudra, Isma'ila b. Musaa el-Fezarija i Ehu Mus'aba ez Zuhrija.747 Ipak, imam Tirmizi najvie je nauio, u raznim disciplinama, od imama Buharija sa kojim je proveo dosta vremena. Imam Buhari ga je izuzetno cijenio, pa je, iz respekta spram njega, prenio od njega dva hadisa i jednom izjavio: Ja sam vie nau!io od Tirmizye, nego on od menef14B Uz imama Buharija, Tirmizi je puno nauio i od imama Muslima, imama Ehu Davuda, imama ed-Darimija i imama Ehu Zur' a er-Razija.749 Imam Tirmizi biljei hadise od uitelja od kojih su biljeili i ostali autori najpoznatijih hadiskih zbirki El-kutubu-s-sitte. Inae, spomenutim autorima devet je zajednikih uitelja. To su: Muhammed b. Bear Bundar (umro 252. god.), Muhammed b. el Musenna (252.), Zijad b. Jahja (254.), Abbas b. Abdulazim el Anberi (246.), Ehu Se'id el-Eedd (257.), Amr b. Alijj el-Fellas (249.), Ja'kub b. Ibrahim ed-Devreki (252.), Muhammed b. Mu'ammer el-Bahrani (256.) i Nasr b. Alijj el-Dehdani (250.)_750 Uenici Imam Tirmizi odgojio je brojne uenike koji su, nakon njegove smrti, postali poznati u hadiskoj znanosti. Od brojnih uenika stasalih u njegovoj hadiskoj koli, izdvojiemo, ovom prilikom, sljedee: Ehu Bekr Ahmed es-Semerkandi, Ehu Hamid Muhammed el Mervezi, Ahmed b. Alijj el-Mukri, Ahmed b. Jusuf en-Nesefi, Er Rebi' b. Hajjan el-Bahili, Ehu-l-Abbas Muhammed b. Ahmed b.
Vidi opirnije: Sijem e 'a/ami-n-nube/a ', 13/271 i dr. N. ltr, cit. djelo, str. 13. 748 Sijem e 'alami-n-nubela ', 1 3/272; A. M. akir, cit. djelo, l/87 i dr. Muhammed Udad el-Hatib, Usu/u-1-hadisi, str. 337. 749 Vidi opirnije: dr. N. Itr, spomenuto djelo, str. 16- 1 7 . 7 50 Vidi: A. M . akir, cit. djelo, 1/81 i dr. N . ltr, cit. djelo, str. 12.
191
747

Et-Tirmizi

Mahbub, jedan od prenosilaca njegovog EI-Dami'a, Rl-Hejsem b. Kulejb E-ai, jedan od prenosilaca njegovog djela Ef-email i dr.7St Djela Vjerovatno je atmosfera koja je vladala u treem hidretskom stoljeu - tzv. :datnom dobu hadiske znanosti - doprinijela da imam Tirmizi napie tako znaajna i vrijedna djela. Spomenimo naslove koje biljee islamski izvori: 1 - EI-Dami'u-s-sahih ili EI-Dami'u-s-sunen, poznatije kao Sunen.

2 - Ef-emailu-n-nebevi jje, djelo koje tretira duhovne i fizike

vrline Allahovog Poslanika, s.a.v.s.

3 Kitabu-1-ileli,
-

- Kitabu-z-zuhd,
-

5 Kitabu-t-tarih, 6 - Kitabun.ft-1-asari-1-mevku ft,

7 - Esmau-s-sahahe, 8 - El-Esma ve-l-kunaJ52

El-Dami'u-s-sunen

Njegovo najznaajnije i najvrednije djelo je, bez dvojbe, EI Dami'u-s-sahih ili EI-Dami'u-s-sunen u narodu poznato kao Sunen, ubraja se meu est najpoznatijih hadiskih zbirki, nazvanih EI Kutubu-s-sitte. Neki ovu hadisku zbirku svrstavaju na tree mjesto, odmah nakon Buharijevog i Muslimovog Sahiha. U Tirmizijevom Sunenu sadrano je oko 4.000 ili, tanije, 3.956 hadisa,753 to je manje nego u Buharijevoj i Muslimovoj zbirci, ali je u ovoj zbirci daleko manje ponovljenih hadisa.
75 1

7 52

Vidi iri spisak: Sijeru e 'a/ami-n-nubela 1 3/27 1 -272. Vidi : A. M. akir, 1190-91 i dr. N. Itr, str. 29.
',

1 92

najkorisnijih hadiskih zbirki uope. Imam Tirmizi potrudio se da najrazliitije propise i uputstva potrebna za svakodnevni ivot.

Zbirka se smatra jednom od najljepih, najpristupanijih i

iznese hadise koji svojim sadrajem nisu predugi a koji tretiraju Inae, znaajno je napomenuti da hadiske zbirke sa imenom

propisa. Meutim, ovu njegovu zbirku karakterizira univerzalnost i sveobuhvatnost, pa je i nazvana imenom El-Dami'.

sunen, uglavnom, tretiraju hadise iz domena erijatsko-pravnih

bili strogi poput kriterija njegovih prethodnika Buharije i Muslima, pa su kod njega evidentni, pored autentinih, kojih ima puno, i

Uvrtavajuu hadise u svoju zbirku, Tirmizijevi kriteriji nisu

temeljnih analiza njegove zbirke, hadiski struanjaci konstatovati su da u ovom djelu imaju etiri kategorije hadisa: Muslima, Nesaije,

jedan broj dobrih-hasen i jedan broj slabih-da'if predaja. Nakon

1 - Autentini hadisi koji ispunjavaju uvjete Buharije i 2 Autenticni hadisi koji ispunjavaju uvjete Ehu Davuda i
-

3 - Dobri-hasen hadisi koji ne sadre mahane, i 4 Slabi-da'if hadisi koji imaju vidljive nedostatke. 754
-

hadis u kome se govori da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, sastavljao ikakve bojazni, bez velikog pljuska i bez putovanja. Drugi hadis podne sa ikindijom i akam sa jacijom dok je bio u Medini, bez

koriste i preporuuju islamski uenjaci. Prvi je Ibn Abbasov, r.a,

Svi hadisi, izuzev dva koja spominje i sam imam Tirmizi,

govori o onome ko konzumira alkohol, pa ako to ponovi i etvrti put, da e se nad njim izvriti smrtna kazna!755

obradom i komentarom velikog hadiskog strunjaka Ahmeda Muhammeda akira. 754 Vidi: dr. N. Itr, str. 1 54. Usporedi: M. Karali, Uvod u Sunen Tirmizije, 1/6. 755 Tirmizi, Kitabu-1-i/e/, 5/692. Ovo izdanje je dotampano na kraju njegovog Sunena, Bejrut, 1 987. god.
1 93

753 Vidi: Izdanje Sunena, Daru-1-kutubi-1-ilmij je, Bejrut, 1987. god., sa

Et-Tirmizi

Specifinosti Sunena
najkraim crtama, nekoliko bitnih elemenata koji karakteriziraju ovo djelo: Obzirom na ogranienost prostora spomenuemo, u

pravnici/ fakihi i na temelju kojih su mudtehidi temeljiti svoje stavove.

1 - Tirmizi je uvrstio samo hadise po kojima su radili islamski

ocjenu hadisa, to nije sluaj kod drugih autora. Kada navodi i obrazlae njen nedostatak.

2 - Uz svaki hadis on donosi stepen vjerodostojnosti, odnosno

slabu predaju, on obavezno ukazuje na njenu slabost i konkretno

islama, ve ih navodi samo kada podstie na dobre i pozitivne stvari.

3 - Veoma slabe predaje ne navodi kada iznosi vane postulate

govore isto ili slino o toj tematici. Nekada izabere najj au predaju tematici koju obrauje.

nakon citiranja tog hadisa, navodi da postoji vei broj predaja koje

4 - Tirmizi izabere hadis vezan za odreenu tematiku, a onda,

a nekada predaju koja najvie odgovara naslovu poglavlja ili

i poznatih imama i uenjaka koja su u vezi s tim hadisom ili tematikom koju obrauje. zanimljiva. Niko prije

5 - Nakon citiranja hadisa, on navodi stavove ashaba, tahi' ina

6 - Terminologija koju je koristio pri ocjeni hadisa posebno je

njega takvu terminologiju i sl.

konstrukcije nije koristio. Samo on daje ocjenu uz hadis, npr:

takve

hasenun-sahihun, sahihun-hasenun, hasenun-sahihun-garibun i

imam Tirmizi nigdje posebno nije pojasnio - izuzev termina hasen i garib756 ocjenjivao hadise koje navodi u ovoj zbirci. pokuavaju odgonetnuti zbog ega je na taj nain

Hadiski strunjaci, obzirom da terminologiju koju upotrebljava

u vie predaja, pa je neka od njih, na pr., sahih, druga hasen a trea

Ibn es-Salah smatra da se radi o tome da je citirani hadis doao

756 Vidi o tome: dr. N. Itr, str. 1 85.

194

garib.757 Drugi smatraju da mu je sened/lanac prenosilaca ocijenjen, npr. sahihom, a metn/ tekst hadisa hasenom ili obrnuto. Trei, opet, smatraju da je autor Sunena sam u dilemi kako da ocijeni hadis: da li je sahih, hasen ili garib, obzirom da su ga prethodnici ocjenjivali na razliite naine, pa navodi, kako primjeuje Ibn Hader, sve ocjene u vezi sa dotinim hadisom. 758 Tirmizijevo mjesto meu uenjacima Veliki broj hadiskih strunjaka veoma pohvalno se izrazio o ovom hadiskom autoritetu izuzetne memorije, prefinjene otroumnosti i tanahne preciznosti.759 Imam Hakim biljei predaju u kojoj Omer b. Allek kae: Niko u Horasanu, nakon smrti imama Buharija, nije ga mogao zamf jeniti u znanju, pamenju, poboosti i odricanju od ovoga svijeta, iifzev Ebu Isa et Tirmizya. Onje, iz strahopoftovanja prema svome Gospodaru, toliko plakao daje oslijepio i takoje vio godinama. 76 O njegovom pamenju hafiz Ez-Zehebi biljei predaju Ehu Sa'da el-Idrisija: Ebu Isa et-Tirmitf imaoje poslovino pamenjefl6 1 Hafiz Ez-Zehebi pohvalno se i kritiki osvre na ovog velikana, kada kae: Njegov El-Dami' obezbijedio muje ngesto imama u hadisu, ovjeka prepoznatgivog po izuzetnoj memoriji i velikog ferijatskog pravnika. Meutim, on nije bio prevife strog u bilJeenju hadisafl62 Ibn Tahir navodi izjavu Ehu Isma'ila el-Ensarija koji kae: Ova zbirka E bu Isa et-Tirmizyaje kon'snija od Buharijeve i Muslimove zbirke. Naime, Buharijin i Muslimov Sahih u potpunosti moe raifm jeti samo hadiski strun jak, dok Tirmiifjinu zbirku razumije i obini narodfl63
Cit. djelo, str. 1 87. Cit. djelo, str. 1 88. 9 75 Vidi o tome: El-Makdisi, Surutu-1-eimmeti-s-sitte, str. 17; Tezkiretu-1huffaz, 2/634 i Tehzibu-t-tehzib, 9/388. 760 Tezkiretu-1-huffaz, 2/634, Sij eru e 'a/ami-n-nube/a , 1 3/273 i Tehzibu-ttehzib, 9/389. 76 1 Sijeru e 'a/ami-n-ubela', 13/273. 762 Cit. izvor, 1 3/276. 763 Vidi: Sijeru e'alami-nunubela , 1 3/277 i Ibn Kesir, EI-Bidaje ve-n-nihaje, 1 1172. Usporedi: M. Karali, cit. djelo, 1112.
758
' '

7 75

1 95

t-Tirmizi

istie:

Ulumu-1-hadisi Muhammed b. Isa et-Tirmif(j je hafiz u hadisu o iJOJ strunosti i utemelJenosti su se slojli hadiski uenjaci. 764

Ehu Ja'la Halil b. Abdullah el-Kazvini u knjizi

Imam Ibn Hibban, hvalei imama Tirmizija, kae da je on marljivo sakupljao hadise, biljeio ih, pamtio i stalno obnavljao. 765 znanje, zakljuujui da zbirka predstavlja jedan od temelja islama i islamske znanosti.766 Hafiz Ez-Zehebi tvrdi da Tirmizijev

Sunen

sadri korisno

zavrio ovu svoju zbirku, dao je na recenziju hadiskim strunjacima zadivljeni njegovim djelom, izjavili:

Na kraju, treba spomenuti da je imam Tirmizi, nakon to je

Hidaza, Iraka i Horasana, koji su, nakon detaljnih analiza,

U ijqj se kui nae ova zbirka hadisa, toje kao da u njqj Vjerovjesnik, s.a.v.s, govori/767

Komentari Sunena
prilazili izuavanju ove zbirke, od onih koji su se zanimali za pokuavali prodrijeti u tajne Vremenom je Bt:ojni su istraivai, na razliite naine i sa razliitih aspekata

prenosioce od kojih Tirmizi prenosi hadise do onih koji su upotrebljavao ocjenjujui hadise u ovoj zbirci. 768

termina i konstrukcija koje je broj komentara ovog djela.

Spomenimo neke:

nastao veliki

1 - Aridatu-1-ahvef(j, hafiza Ehu Bekra b. el-Arebija (umro 543.

god. po H.),

2 - Komentar Ibn Redeba el-Hanbelija, (umro 795. god.), koji

nije kompletiran.

764 Ibn Kesir, cit. djelo, 1 1/7 1 -72. 765 Vidi: Sijeru e 'alami-n-nubela 1 3/273. 766 Vidi: Isti izvor, 1 3/274. 767 Tezkiretu-1-hu ff az, 2/634; Sijeru e 'alami-n-nubela ', 1 3/274 i El-Bidaje ve
',

768 Poznati savremeni siri j ski muhaddis dr. Nuruddin Itr odbranio je 1964.

n-nihaje, 1 1/72. Usporedi: M. Karali, cit. izvor, 1114.

god. na poznatom islamskom sveuilitu Al-Azhar doktorsku disertaciju o ovom islamskom geniju i komparaciji izmeu njegovog Sunena i Sahiha Buharija i Muslima. Ova disertacija tampana je 1 970. god.
196

3 - Komentar od Ebu-1-Fetha b. 732. god.),

Sejjidinnas el-Ja'murija (umro

4 - Komentar hafiza Zejnuddina el-Irakija

(umro 806. god.), (umro

koji, ustvari, predstavlja dopunu prethodnog komentara, i

5 - Tuh fttu-1-ahve} Abdurrahmana el-Mubarekfurija 1 353. god.).769 Bonjaci i imam Tirmizi

Imam Tirmizi i njegova najpoznatija zbirka hadisa posebno su postali poznati naem itateljstvu nakon to je prof. Mahmut Karali preveo i komentirao etiri toma, do sada, tog obimnog i znaajnog dj ela. Na Islamskoj pedagokoj akademiji u Zenici i Bihau, u okviru izuavanja hadisa na drugoj godini studija, prevodi se i komentira nekoliko poglavlja iz Tirmizijeve zbirke i to hadisi koji tretiraju pedagoke metode, to e posebno dobro doi studentima u njihovom buduem radu sa uenicima. Ti rmizijin

Ef-emai4

djelo koje sadri hadise koji tretiraju

fizike i duhovne osobine i vrline Allahovog Poslanika, s.a.v.s, prevodio je i komentirao petkom ujutro direktor erij atsko-sudake kole a kasnije i reisu-l-ulema Sulejman-ef. arac. To je potrajalo nekoliko godina. Pored uenika, predavanj ima su prisustvovali i brojni graaniJ70 Nj egov

Ef-email,

osim u kolskim institucijama, prevoen je i

komentiran i po privatnim kuama za ui krug sluatelja i ljubitelja hadisa. Takva su predavanja drali Muhammed-ef. Hadimuli i neto kasnije Muhammed Tufo, profesor erijatsko-sudake kole.771

769

Vidi: dr. Hasan Muhammed Makbuli, Musta/ehu-1-hadisi ve ridaluhu, str. 83-84. 770 Vidi: Tajjib Oki, Islamska tradicija, str. 27. Usporedi: Tridesetogodinji izvjetaj Serijatsko-sudake kole u Sara jevu od osnutka zavoda do kraja kolske 1916/1 91 7.god., Sarajevo, 1917. god., str. 40. 771 Vidi: T. Oki, isti izvor, str. 27.
1 97

Et-Tirmizi

Husejn Omerspahi preveo je 1 995. godine saetak djela pod nazivom Vrline Allahovog Poslanika. Izdava je bio El-Ka/em. Treba napomenuti da nai autori M. Tufo, M. Handi, T. Oki, O. Nakievi i M. Karali u svojim djelima spominju biografiju ovog znamenitog hadiskog strunjaka i navode najosnovnije podatke iz njegovog ivota i rada. Najvei broj autora navodi da je imam Tirmizi umro u svom rodnom mjestu. 772 Svi se slau da je to bilo u redebu 279. god. po Hidri.773

Usporedi: Ibn Hallikan, Vefvjatu-1-e 'ajan, 3/407; Tezkiretu-1-hu .ff az, 2/635 i Ibnu-1-Esir, Dami 'u-l-usui, 1/1 14. 773 Vidi: Mizanu-1-i 'tidal, 3/678; Sijeru e'alami-n-nubela ', 1 3/277 i EI-Bidaje ve-n-nihaje, 1 1/72.
1 98

772

EN-NESAI
21 5./830. - 303./915.
Imam En-Nesai jedan je o d najveih muhaddisa. Posebno se iskazao u disciplini o valj anosti i povredivosti prenosilaca hadisa. Mnogi ga stavlj aju u istu ravan sa Buharijem, a ispred Muslima, Ehu Davuda i Tirmizij e, u pogledu poznavanj a prenosilaca hadisa, njihovih vrlina i mahana. Nj egov Sunen, po mnogima, dolazi odmah iza dva Sahiha, j er j e u njemu, u odnosu na druge sunene, manj e slabih predaj a!

Puno ime mu je Ahmed b. u'ajb b. Ali b. Sinan b. Bahr b. Dinar Ebu Abdurrahman en-Nesai el-Horasani.774 Roen je u mjestu Nesa ili Nisa. To je naziv za etiri mjesta, odnosno grada u Horasanu, Perziji, Kormanu i Hemedanu.775 U kojem od tih mjesta je roen imam En-Nesai? Veina historiara i hadiskih strunjaka smatra da j e roen u mjestu Nesa u Horasanu. Takvo miljenje zatupa i hafiz Ez Zehebi, knjizi koji se rauna u najbolje poznavaoce prenosilaca hadisa/ravija i takav stav i iznosi u

Velikoj historiji islama,776 kao i u Tezkiretu-1-huffaiJ nazvavi imama En-Nesai El-Horasani.777

Imam Es-Sehavi smatra slabim miljenje da j e imam En-Nesai roen u Perziji,778 pa, otuda, Jakut el-Hamevi, kao i veina muhaddisa i historiara, smatra da je En-Nesai roen u Horasanu.

Kako je En-Nesaijevo rodno mjesto dobilo ime

To mjesto dobilo je ime Nesa ili Nisa za vrijeme islamskog osvajanja. Naime, kada su mukarci iz mjesta saznali da dolazi islamska vojska i da se treba s njima sukobiti - pobjegli su! Muslimani su zatekli samo ene, i tom prilikom, su rekli:

kojem su bile samo ene koje se na arapskom j eziku nazivaju pa se od tada mjesto i naziva Nisa'.779

samo ene/ nisa ' a mi se ne borimo protiv ena! Napustili su to mjesto u nisa',

Ovdje su

Prema Ibn El-Esiru, mjesto je osvojeno za vrijeme hilafeta Osman b. Affana, r.a, 32. god. po Hidri pod vodstvom Abdullaha b. Amira. Neki tvrde da je to podruje osvojeno jo 22. god. po
774

Vefe jatu-1-e 'a jan, 1/77; Es-Subki, Tabekatu-a fi 'ijje, 3/14; Ez-Zehebi, Tezkiretu-1-hu jf az, 2/698 i Sijeru e 'alami-n nubela , 14/125; Ibn Kesir, El-Bidaje ve-n-niha je, 111131; Ibn Hader, Tehzibu-t-tehzib, 1136; Es-Sujuti, Husnu-1-muhadara, 11349 i Ibn el-Imad, ezeratu-z-zeheb, 2/239. 775 Vidi: Jakut el-Hamevi, Mu 'demu-l-bu/dan, 1/468 i 8/238. 776 Vidi: 9/170. 777 Vidi: 2/698. Pogledaj, takoe: El-Dezeri, El-lubab f i tehzibi-1-ensab, 3/306. 778 Fethu-1-mugis, 3/309. 9 77 Mu 'demu-l-bu/dan, 8/282.
Uporedi: Ibn Hallikan,
'

20 1

En-Nesai

Hidri, a neki opet da je to bilo 1 8. god. po Hidri, za vrijeme hilafeta Omera b. el-Hattaba, r.a.7Bo

Godina roenja
215. po Hidri, odnosno 830. po roenju Isaa, a.s. Meutim, to nije sasvim sigurno ukoliko se prisjetimo izjave samog Imama: To bi trebalo da bude 215. godine/8 1
predaja njegovog uenika Ehu Se'ida b. Junusa, autora knjige Neki autori, otuda, tvrde da je roen Najvei broj autora kao godinu En-Nesaijevog roenja navodi

214. god. Razlog tome je

Tarihu Misre, koji kae: Svojom rukom sam za pisao daje imam En-Nesai roen u Nesau 215., ili, kako neki tvrde, 214.god,782
Ima ak autora, kao to navodi imam Es-Sujuti, koji tvrde da

nije sasvim siguran, pa se, uglavnom, za godinu En-Nesaijevog roenja uzima jedna od dvije naprijed spomenute godine.

je ovaj velikan roen

225. god.783 Meutim, izvor takvog podatka

Poetak izuavanja hadisa

uenjaka svoga vremena. Zna se da je otiao kod Kutejbe b. Se'ida Hadis je poeo izuavati u

1 5. godini ivota, od najveih

iz Horasana, poznatoga hadiskog autoriteta i jednog od najveih Imam En-Nesai je od njega prenio puno hadisa i tokom ivota se ponosio to mu je Kutejbe bio uitelj u hadisu. 7BS

hafiza hadisa tog vremena i uio uz njega godinu i dva mjeseca. 784

780 Ibn el-Esir, El-Kjamil, 3/62. 78 1 Fethu-1-mugis, 3/3 1 O. 782 Ibn Hallikan, Ve fevjatu-1-e 'ajan, 1125. 783 Es-Sujuti, Husnu-1-muhadara, 1/197. 784 Vidi: Tezkiretu-1-hu ff az, 2/446 i dr. Muhammed Udad el-Hatib, Usulu785 Kutejbe je roen 1 49. god. po Hidri. Sluao je hadis od Malik b. Enesa,

1-hadis, str.339.

El-Lejsa b. Sa' da, Ibn Lehi'a, erika i dr. Umro je 240. god. (Vidi: dr. Faruk Hammade, Uvod u En-Nesaijev: Amelu-1-jevmi ve-l-lejle, str. 1 5 .)

202

Putovanje u potrazi za hadisom

vrijeme putovanja u potrazi za hadisom, njegovim skupljanjem i provjeravanjem. Vrijeme u kojem je ivio, radio i djelovao imam En-Nesai je

Egipat gdje se nastanio i proveo najvie vremena.786

am, pa Hidaz, a onda u Deziru, da bi nakon toga stigao u Na En-Nesaijev dolazak u Egipat u potrazi za hadisom

Nakon Horasana, imam En-Nesai odlazi u Irak, a zatim u

podsjea jedna anegdota. Naime, doavi u Egipat on je stigao do Harisa b. Miskina, velikog egipatskog uenjaka, hafiza hadisa i kadiju Misira. Meutim, kada ga je

prekrivaem na glavi i ogrtaem, pomislio je da se radi o pijunu i tako da je En-Nesai, krijui se iza vrata, sjedio i sluao ejha i saradniku sa vlastima, pa ga je odbio primiti sa ostalim uenicima,

Haris vidio sa kapom,

njegova predavanja, to potruje i u svojim sjeanjima na taj period!787

itavog ivota.

Inae, putovanja u potrazi za hadisom nisu prestajala tokom

Uitelji
Spomenuemo neke od njih: Ebu Zekerijja Jahja b. Musa (umro Ahmed b. Meni' el-Ba _gdadi (244.), autor Musneda Isa b. Hammad (248.), Osman b. ebu Sejbe, autor Musneda (239.), Ibrahim b. Jusuf Ibrahim Duhajm, muhaddis ama (245.), Muhammed b. Abdullah (239.),788 Mahmud b. Gajlan el-Mervezi (239.), Abdurrahman b. 230. god. po Hidri), Ishak b. Rahevejh (238.), Ali b. Hudr (244.), Brojni su uitelji od kojih je uio ovaj hadiski velikan.

786 Vidi: ejh Abdulaziz Izzuddin es-Sejrevan, Uvod u En-Nesaijev: Ed-

du 'a j a ' ve-1-metrukin, str. 22; dr. Hasan Muhammed Makbuli, Mustalehu1-hadisi ve ridaluhu, str.85 i dr. Abdurrahman ltr, Me 'alimu-s-sunneti-nnebevijje, str.2 17. 787 Pogledaj o tome: Ibn El-Esir, Dami 'u-1-usul, 1/198-199, Ez-Zehebi, Tarihu-1-islam, 9/1 72 i Sijeru e 'alami-n-nubela ', 14/130. 788 Bio je poznati uenjak Betha. Zanimljivo je da samo En-Nesai, od esterice autora Kutubi-s-sitte, biljei hadise ovog hafiza hadisa!
.

203

En-Nesai

b. Ammar el-Mevsili

(242.), Ehu Se'id el-Eedd, muhaddis Kufe (257.), Omer b. Osman el-Homsi, muhaddis Homsa (250.) i dr.
Veina spomenutih ejhova bili su uitelji imama Buharije i

Muslima, s tim to je En-Nesai taj spisak jo proirio, jer je ivio vrnjaka Ehu Davuda es-Sidistanija i Abdullaha, sina Ahmeda b. Hanbela.789

nakon dvojice velikih muhaddisa. On prenosi hadise i od svojih

Najpoznatiji uenici
postati hafizi hadisa i strunjaci u razliitim hadiskim disciplinama. Imam En-Nesai imao je brojne uenike, od kojih e neki

3 1 0. god. po Hidri) ,790 Ehu Harim ibn Hibban (354.), hafiz Ehu (321 .), Ehu Da'fer el-Ukajli (322.), hafiz Ehu Ali en-Nejsaburi (349.), Ehu Se'id b. J unus (347.), Ehu-l-Kasim et Taberani (360.), hafiz Ibn Adijj (365.) i dr,791
Da'fer et-Tahavi uenici: Njegov sin Abdul-Kerim Hajevije, Muhammed b. Njegovo najpoznatije djelo

Meu najpoznatije se ubrajaju: hafiz Ehu Bir ed-Dulabi (umro

(364.), Ehu Ali el-Esjuti, Hasan b. Reik el-Askeri, Ehu-l-Hasan b.

Mu'avija b. el-Ahmer

Sunen prenose od njega sljedei (344.), Ehu Bekr b. es-Sunni

el-Endelusi,

Muhammed b. Kasim el-Kurtubi, Ali b. Ehu Da'fer et-Tahavi i Ehu Bekr Ahmed b. Muhammed b. el-Muhendis.792

Ponaanje i usmjerenje
Odlikovao se lijepim izgledom i korpulencijom. Njegovo lice bilo Imam En-Nesai bio je izuzetno skroman i poboan.

najstari j em islamskom univerzitetu Ez-Zejtuna u Tunisu, obraujui ivot i djelo tog velikog muhaddisa, koji je bio uenik Buhari jev, Muslimov i En-Nesaijev. 79 1 Vidi iri spisak uenika: Ez-Zehebi, El-/beru, 3/122-123, Sijeru e'a/ami n-nubela ', 1 4/127, Ibn el-Imad, ezeratu-z-zeheb, 3/88 i El-Kasimi, E/ fadlu-1-mubin, str. 1 92. 792 Ibn Hader, Tehzibu-t-tehzib, 1/36.

789 Vidi: Sijeru e'alami-n-nubela', 1 4/125-127. 790 Pisac ovih redaka odbranio je 1 990. god. magistarsku disertaciju na

204

je posebno nurli, ili kako Ibn Ke sir istie: ... kao da muje na stjeti!Jkafl91

licu

bila

U nekim izvorima biljei se da je volio jesti kokoije meso, pa je stalno jeo velike pijetlove koji su gajeni za njega.794 Vjerovatno je i to pomoglo da bude izrazito snaan i korpulentan. Imao je etiri ene. Jedan od njegovih sinova Abdul-Kerim prenosi oev SunenJ9 5 Za njega brojni izvori kau da je danonono bio u ibadetu. Postio je Davudov, a.s, post tj. jedan dan bi postio a drugi jeo i tako je radio tokom itave godine.796 esto je odlazio na had, a, obzirom da ga je krasila hrabrost i korpulencija, svaku priliku koristio je kako bi uestvovao u dihadu. 797 Imam En-Nesai bio je afi'ijskog mezheba.798 Jedno vrijeme je bio kadija u Homsu a kasnije u Egiptu.799 Njegovo akaidsko uvjerenje bilo je utemeljno na akidi ehli-s sunneta ve-1-dema'ata, to se primjeuje i u njegovim djelima, posebno u poglavljima koja tretiraju iman/vjerovanje i temeljne islamske propise. Tako je, kako biljei Ehu-l-Kasim Abdullah es Sa'di kadija Misira, doavi u Damask primijetio dosta izvitoperivanja u vezi sa imamom Alijom, r.a, pa je ponukan time, napisao djelo koje govori o vrlinama i kvalitetima Alije, r.a, onakvim kakvi jesu, bez velianja ili umanjivanja. Meutim, i'ije su zloupotrijebile i rairile vijest da imam En-Nesai velia i uzdie i'izam, to, niukom sluaju, nije bio njegov cilj. soo

El-Bidaje ve-n-nihaje, 11/13 1 . Ibn e1-Esir, Dami'u-1-usu/, 1/196. 799 Spominje imam Et-Taberani u Mu 'dmu-1-evsatu. Vidi: Ez-Zehebi, El Iber, 2/1 23 i Sijeru e 'a/ami-n-nubela ', 14/132. 8 00 Dr. Faruk Hammade, cit. izvor, str. 24.
798

797

795 Dr. Faruk Hammade, cit. djelo, str. 16. 796 Es-Subki, Et-tabekatu--a fi 'ijje, 2/84.

793 El-Bidaje ve-n-nihaje, 111131. 794 Ez-Zehebi, Tarihu-1-is/ami, 91171.

i E1-Kasimi, El-f ad/u-1-mubin, str. 1 93.

205

En-Nesai

Djela
navode Imam En-Nesai je napisao veliki broj djela. Neki izvori

30 naslova. sot

Mi emo, ovom prilikom, spomenuti najvanija:

1 - Sunen Kubra - Veliki Sunen 2

-

Sunen Sugra - Mali Sunen, zvani EI-Mudeba,

3 - Kitabu-1-kuna,
4 - Kitabu-du'aj a' ve-1-metrukin, 5 - Kitabu-t-em ji
6-

Kitabu-t-tabekat,

7 - Kitabu-1-derhi ve-t-ta'dili, 8 Tefsiru-1-Kur'ani-1-kerim,

-

9 - Fadailu-1-Kur'ani-1-kerim, 1 O Hasaisu Ali,

-

1 1 - Amelujevmin ve lejletin, 1 2 - Fadailu-s-sahabe, i dr.B02

Sunen

5.761 hadis.S03 Neki autori smatraju da u islamu nije napisano nita ljepe od njegovog Sunena.
Njegov

Sunen

sadri

Ibn Adijj, Ed-Darekutni, Hatib el-Bagdadi, smatraju da je sve to se nalazi u toj njegovoj zbirci hadisa vjerodostojno. 804

Poznati hadiski strunjaci, kao to su Ibn Mendeh, Es-Subki,

80 1 Dr. Faruk Hamade u svojoj doktorskoj disertaciji navodi svih trideset 802 Vidi: Sijeru e 'a/ami-n-nubela , 1 4/ 1 33 i dr. F. Hamade, cit. djelo, str. 28'

njegovih djela.

38. 803 Usporedi: dr. Makbuli, Musta/ehu-1-hadisi ve rida/uhu, str. 84. 804 Vidi: dr. Faruk Hamade, spomenuti izvor, str. 44. 206

Svoj Es-Sunenu-1-kubra, na zahtjev nekih emira, skratio je izbacivi slabije predaje, pa je to djelo, tako preieno, dobilo naziv EI-Mudeba'. To djelo poznato je i kao Es-Sunenu-s-sugra i ono spada meu est poznatih hadiskih zbirki, zvanih EI-K.utubu-s-sitte.805 Ta zbirka ocijenjena je veoma visokom ocjenom u pogledu njene autentinosti. Imam Es-Sehavi kae: Ukupno gledajui, Sunen imama En-Nesaija, nakon Buharijinog i Muslimovog Sahiha, ima najman je slabih predajaf86 Obzirom da su se islamski pravnici interesirali za brojna erijatsko pravna pitanja, imam En-Nesai htio je svojim Sunenom da sakupi i uvrsti upravo one hadise koji e obilato koristiti fakihima, ali, u isto vrijeme, nije zaboravio ni svoju privrenost sunnetu, pa je tako napravio sretnu sintezu izmeu te dvije erijatske oblasti. Karakteristike En-Nesaijevog Sunena Od brojnih karakteristika naveemo samo najbitnije: 1 On na jednom mjestu sakuplja sve senede koji su u vezi sa odreenim tekstom hadisa, upravo onako kako je radio i imam Muslim. On ih parcijalno ne navodi kao imam Buhari, pa, otuda, neki autori preferiraju njegov Sunen nad Sahihom imama Buharija, obzirom da je on cijepao hadis na vie dijelova i navodio ih u vie razliitih poglavlja, to je istraivaima otealo pronalaenje i sluenje tim hadisima.
-

Kada imam En-Nesai navodi predaje koje oponiraju jedna drugoj, onda on preferira onu ije su ravije/prenosioci jai.
2-

3 On je, uz ime prenosioca, esto navodio i kunJu/priimenak, ili uz kunJu navodi i njegovo ime, kako ne bi kod istraivaa bilo nedoumica o kojem raviji se radi.
-

senedima/lancem prenosilaca i ne izostavlja ih - izuzev samo u dva sluaja u Sunenu - dok imam Buhari ima znatan broj mu'allek predaja, dakle, sa nepotpunim senedom.
805 Mehmed Handi, Uvod u te fsirsku i hadisku nauku, str. 83. 806 Fethu-1-mugis, 1 /86. Takoe, pogledaj : El-f ad/u-1-mubin, str.

4 Ljubomorno uva hadise sa njihovim kompletnim

-

197.

207

En-Nesai

Upotrebljava terminologiju koju su muhaddisi toga

vremena koristili, kao npr:

hadis-munker, gajru mah f u:v lejse bi sabit i sl.

6 - Ukazivanje na povredivost ili nepovredivost nekog od

prenosilaca odmah nakon citiranja hadisa njegova je prepoznatljiva karakteristika, to nisu prakticirali ni Buhari ni Muslim.
7 - Najmanje slabih predaja sadrano je u njegovom

Sunenu,

Davudov Sunen nai emo da su njegovi hadisi jai i utemeljeniji, iako su imali sline kriterije u prihvatanju hadisa. to se tie imama Tirmizija, on je bio blai u prihvatanju hadisa od En-Nesaija, ak je Davud odbili prihvatiti hadise.B07 uvrtavao i hadise onih prenosilaca od kojih su En-Nesai i Ehu

nakon Sahiha Buharije i Muslima. Ako analiziramo njegov i Ehu

Njegovo mjesto u hadisu

Izotren sluh za povredivost i neopovredivost prenosilaca hadisa izgradio mu je visoko mjesto meu islamskim uenjacima toga vremena a i kasnij e. Veliki broj imama i hadiskih strunjaka oslanjao se na njegovu ocj enu podobnosti nekog od prenosilaca hadisa. Tako Ibn Hader, u biografiji Ahmeda b. Jahjaa El Harranija, kae da mu je dovoljno to od tog prenosioca biljei imam En-Nesai i da ga on, zbog toga, ubraja u povjerljive ravijefBOB Hafiz Ez-Zehebi, u biografiji Ahmeda b. Abdurrahmana el Busrij a, citira Hatiba el-Bagdadija, koji kae da je dovoljna argumentacija za autentinost tog ravije to od njega En-Nesai prenosi hadise!809 Et-Tehanev napominje, da se ravija od koga imam En-Nesai prenosi predaju moe automatski smatrati autentinim, a od koga

Tarihu-t-turasi-1-arebi, 3/196; 53-58; dr. Nuruddin Itr, Menhedu-n nakdifi u/umi-1-hadis, str. 277 i dr. Abdurrahman ltr, cit. djelo, str. 218 . 808 Tehzibu-t-tehzib, 1/189. Vidi, takoe: Et-Tehanevi, Kavaidufi u/umi-1hadis, str. 73 i 188. 809 Mizanu-1-i 'tidal, 11115.
Vidi vie o karakteristikama: Fuad Sizkin, dr. Faruk Hamade, cit. djelo, str.

807

208

prenosi u taj ravija

Sunenu a ne naglasi nj egovu slabost, onda je to znak da je hudde dokaz, argument, pouzdan!Sl o

Ebu Bekr b. el-Haddad e!-.afi'i puno je prenosio hadis. Meutim, prenosio je samo od imama En-Nesaija. Rekao je: Zadovo!Jan sam da on bude dokaz izmeu mene i Uzyifenog Allahaf81 1
Imam Ed-Darekutni kae: Hafiz El-Hakim rekao je: uo sam imama Ed-Darekutnija kako viJe puta i:dav!Juje da je imam En-Nesai iznad svih uef!iaka svoga vremena u hadisu, a posebno u hadiskoj disciplini Ilmu-1-derhi ve-t-ta'dili/ iJ1anosti o valJanosti i povredivosti prenosilaca hadisa. B 12 Ehu Se'id b. Junus, autor knjige

Tarihu Misr, kae: On je bio

imam, hafiz i izuzetno pouzdan u hadisuf813

Hafiz Ez-Zehebi preferira ga u odnosu na Muslima, Ehu Davuda i Tirmizija u oblasti poznavanja prenosilaca hadisa. 81 4 Uz to, stavlja ga na istu ravan sa Buharijem i Ehu Zur'a er-Razij em u poznavanju skrivenih mahana u hadisu. 81 5 On kae: Pitao sam Hafiza Ez-Zehebija: Koji je bolJeg pamenja: Muslim b. EI-Haddad ili En-Nesai? Odgovorio je: En-Nesaif8 16 Hafiz Ehu Ali En-Nejsaburi istie da je En-Nesai bio rigorozniji i stroiji u provjeri prenosilaca hadisa i od samog Muslima. 8 1 7 Neki idu dalje, kao ulema Magreba, pa ga stavlj aju ak i ispred Buharije.8 1 8 Nosio je titulu povijesti islama. Ubraja se u obnovitelje islama u 3. hidretskom stoljeu! Taduddin es-Subki stavlja ga ispred Muslima u hifzu/pamenju.

yhu-1-islam, a nju su nosili samo rijetki uenjaci u

810 81 1 812 813 814

815

Et-Tehanev, cit. d jelo, str.222.

E/-Bida je ve-n-nihaje,

1 1 / 1 3 1 - 1 32. i

Sijeru e 'a/ami-n-nube/a ',

1 4/1 32.

dr. Faruk Hamade, cit. d jelo, str. 19. jelo, 24. Es-Sej revan, cit. d Isti izvor, str. 24. Es-Subki,

816 817

Tabekatu--a fi 'ijje, 2/83. Et-Tarih, 9/1 72.

Prethodni izvor, 2/83. Vidi takoe: Ez-Zehebi,

El-Bidaje ve-n-niha je, 1 1/ 1 3 1 . 818 Sijeru e 'a/ami-n-nube/a ', 1 4/1 3 1 .

209

En-Nesai

Bio je veliki mudtehid, iako je formalno pripadao afi'ijskom mezhebu.

Dogaaji pred smrt i smrt

Imam En-Nesai 302. god. dolazi u Damask, gdje pristalice Muavije, r.a, zahtijevaju od njega da napie neto o vrlinama Muavije, r.a, kao to je uinio u sluaju Alije, r.a. Neki izvori tvrde da je to bilo u Remlu, u Palestini. Nakon odbijanja da to uini, Muavijine pristalice fiziki nasru na njega i izbacuju ga iz damije. Neki izvori tvrde da je od posljedica primljenih udaraca i umro u Damasku. Meutim, pouzdaniji izvori tvrde da je, nakon to je pretuen, prebaen, po vlastitoj elji, u Mekku, gdje je i umro od poslj edica tih udaraca. Ukopan je izmeu Safe i Merve. B19 Svi se slau da je to bilo 303. god. po Hidri ili 9 1 5. goa. po roenju Isa, a.s.s2o Hafiz Ibn Kesir tvrdi da je umro u 88. godini ivota. 82 1

820

Sijeru e 'alami-n-nubela ', 1 4/1 32- 1 33. El-kamiluji-t-tarih, 8/96; Ibn Hallikan, V e f e jatu-l e 'ajan, 1/26; Ibn Hader, Tehzibu-t-tehzib, 1/39; Ez-Zehebi, Tezkiretu-l huff az, 2/243; Es-Safedi, El-va fi bi-l-ve f e jat, 6/4 1 7 ; Ta Kubri-zade, Miftahu-s-se 'ade, 2/ 12, El-Jafi'i, Mir 'atu-l-dinan, 2/24 1 i Brockelmann, Tarihu-1-edebi-l-arebi, 1 / 1 6 3 . 821 Vidi: El-Bida je ve-n-niha je, 1 1/1 32.
Ibn El-Esir el-Dezeri,

819

2 10

EB U BEKR IBN HUZE ] ME

223./837. - 31 1 ./923.
Ibn Huzejm bio je jedan od velikih hafiza hadisa. On nastavlj a kolu svojih uitelja: Buharije i Muslima. Njegov Sahih ubraja se meu najkorisnij a hadiska djela i z auzima treu poziciju meu zbirkama nazvanim sahih, odmah nakon Buharijinog i Muslimovog Sahiha!

el-Mugire b. Salih b. Bekr es-Sulemi en-Nejsaburi e-afi'i.B22 Pojedini izvori umjesto Ebu Bekr navode kun'ju Ebu Abdullah. Oito je da se radi o zamjeni kun'je od poznatog hadiskog strunjaka sa istim imenom i imenom oca Muhammeda b. Ishaka el-Mahzumija, koji je umro

Puno ime mu je Ebu Bekr Muhammed b. lshak b. Huzejme b.

nego smatra da je nazivan i Ebu Bekr i Ebu Abdullah!B24

Ebu Abdullah. 823 El-Kettani ne preferira ni prvu ni drugu kun'ju,

236. god. po Hidri, a nosio je kun'ju

Roenje i obrazovanje
znanje stekao je u rodnom mjestu. Od najranijeg djetinj stva saznaje strunjaka Ishaka b. Rahevejha (umro Ibn Huzejme roen je

223. god. u Nejsaburu.B25 Poetno 238. god. po H.), 230. god. po H.) i

temelje hadisa i hadiske znanosti od poznatih nejsaburskih hadiskih Muhammeda b. Humejda er-Razija (umro

drugih. B26

islamske naune centre toga vremena. Otac mu je uvjetovao

oblasti, Ibn Huzejme kree u potrazi za znanjem, i u druge

Nakon Nejsabura i apsorbiranja solidnog znanja iz hadiske

odlazak u druge centre traei da naui Kur'an napamet i da ga u

rano nauio Kur'an napamet i tek onda dobio dozvolu da otputuje u Merv827 Iz Merva odlazi u Rejj , zatim u Bagdad, onda u am, Basru, Kufu, Deziru, Hidaz, Egipat, Vasit i druge centre.828

cijelosti moe prouiti na namazu! Tako je Ibn Huzejme veoma

Muntezam, 1 3/233; Ez-Zehebi, Tezkiretu-1-hu ff az, 2/720; Sijeru a '/ami-n nubela ', 14/365; Ibn Kesir, El-Bidaje ve-n-nihaje, 1 111 59; Ez-Zirikli, El A 'lam, 6/29; dr. Zuhejr Nasiru-n-Nasir, uvod u knjigu: Ibn Hader, /tha fu-1-mehere bi-1-fevaidi-1-mubtekere min a tra fi-1-aere, 1149 i dr. Abdulaziz b. Ibrahim e-ehvan, uvod u knjigu: Ibn Huzejme, Kitabu-t tevhid, 1/25. 823 Uporedi: El-Kasimi, EI-Fadlu-i-mubin, str. 333. 824 Provjeri: El-Kettani, Er-Risa/e e/-mustatre f e, str. 20. 825 Sijeru e 'alami-n-nubela 14/365; EI-E'a/am, 6129; M. Handi, Uvod u tefsirsku i hadisku nauku, str. 90 i dr. E-ehuan, cit. djelo, 1125. 826 Dr. E-ehuan, nav. izvor, 1/25. 827 Isti izvor, 113 1 . 828 Vidi o tome: EI-Muntezam, 1 3/233-234 i EI-E 'alam, 6129.
',

822 Vidi: Ibn ebi Hatim, El-Derhu ve-t-ta 'di/u, 7/1 96; Ibnu-1-Devzi, El

2 13

Ehu Bekr ibn Huzejme

U tim naunim centrima Ibn Huzejme sluao je hadis ali i fikh .

i druge znanosti i tako postao kako primjeuje hafiz Ez-Zehebi, primjer izuzetnog znanja i izvanredne naune utemeljenosti.829

Uitelji
Hafiz Ibn Huzejme imao je stotine uitelj a od kojih j e sluao i saznavao godinama, traei znanje u brojnim islamskim centrima.
U svom djelu

Kitabu-t-tevhid, dakle, ne raunajui Sahih i druga dj ela,

Ishak b. Rahevejh,

spominj e svojih 135 uitelj a!B 30 Najpoznatiji su bili Buhari, Muslim, Muhammed b. Humejd er-Razi, Muhammed b. Jahja ez-Zuheli, Bundar Muhammed b. Bear el-Abdi, Ehu Musa Muhammed b. el-Musenna, Mahmud b. Gajlan, Ali b. Hudr, Nasr b. 'Ali, Junus b. Abdu-1-E'ala, Ahmed b. Meni', Ehu Kurejb, Ahmed b. Ibrahim ed-Devreki, Ehu Se'id el-Eedd, Hasan b. Muhammed ez Za'ferani, Harun b. Ishak el-Hemedani, Bir b. Mu'az i drugi. B3 t

Uenici
Izuzetno Ibn Huzejmino znanje, posebno iz hadisa, vrijedno su biljeili, pamtili i dalje prenosili njegovi brojni uenici. U islamskim izvorima istiu se njegovi sljedei uenici: Ahmed b. el Nej saburi, Ehu Hamid b. e-erki, Ehu Harim el-Busti, Ishak b. Mubarek el-Mustemilli, Ibrahim b. ehi Talih, Ehu
'Ali

en

Sa' d en-Nesevi, Jahja b. Muhammed b. Sa'id, Ehu Ahmed b. 'Adijj , Ehu Bekr Ahmed b . Mehran el-Mukri', Abdullah b . Ahmed b. Da'fer e- ejbani, Halil b. Ahmed es-Sidzi, Ahmed b. Muhammed es-Sunduki, Ahmed b. Husejn el-Mervani i brojni drugi.B32

829 830 831

Sijeru e 'alami-n-nubela

'

, 1 4/365.

Vidi: dr. E- ehvan, cit. djelo, 1132.

832

O njegovim uiteljima vidi: El-Muntezam, 1 3/233-234; Sijeru e 'alami-n nubela ', 1 4/365-366, Abdu-1-Hakk ed-Dihlevi, Mukaddima fi usuli-1hadisi, str. 9 1 i dr. E-ehvan, cit. djelo, 1/3 1 -32. Sijeru e 'alami-n-nubela ', 1 4/366-367. 214

Posljednji je od nj ega hadis prenosio njegov unuk Ebu Tahir Muhammed b. el-Fadl b. Muhammed b. Ishak b. Huzejme, u Nej saburu.833 Zanimljivo je napomenuti da su, iz respekta prema ovom velikanu, i neki njegovi uitelji od njega prenosili hadise i na taj nain, u neku ruku, postali nj egovi uenici. U
tu

grupu ubraj aju se:

Buhari, Muslim i Muhammed b. Abdullah b. Abdulhakem.834

Djela
Ibn Huzejme bio je_ veoma plodan pisac. Napisao je veliki broj djela i spisa. Hakim en-Nej saburi spominje da je napisao preko 1 40 razliitih djela, izuzimajui odreena pitanja/ mesail koja obuhvataju dodatnih 1 00 manjih djela.s3s Njegovo najpoznatije djelo, svakako, je kasnije biti vie rij ei. Pored 1
-

Sahih

o kome e

Sahiha napisao

je:

K.itabu-t-tevhidi ve isbati sij ati-r-Rabbi, azze Ve del/e.S36

Zanimljivo je da je to djelo iz oblasti akaidske znanosti, ali se Ibn Huzejme u njemu posluio metodologijom muhaddisa svaki tekst popratio senedom i tako uspio sauvati praksu svojih prethodnika. 2
-

e'nu-d-du'ai ve tefsiri-l-ed'ijjeti-l-me'sure.s3?

833 834

Dr. E-ehvan, cit. dj elo, l/3 2 . Vidi o tome: El-Muntezam, 1 3/234; Sijeru e 'a/ami-n-nubela ' , 1 4/366; E/
Fad/u-1-mubin, str. 334; Muhammed Muhammed ehu Zehv, El-Hadisu ve-1-muhaddisune, str. 348 i dr. E-ehvan, cit. djelo, l/32.

835

Vidi o tome: Es-Subki, Tabekatu--afi 'ijje, 311 88; Sijeru e 'almai-n

nube/a ', 1 4/376, Ez-Zirikli, cit. djelo, 6/29 i El-Hadisu ve-1-muhaddisune,

36

str. 348. . Ovo djelo tampano je u dva toma u obradi dr. Abdulaziza b. Ibrahima e ehvana, to je, ustvari, njegova doktorska disertacija. tampano je
1 997/ 1 4 1 7. god. u Rij adu. Ovo d j elo su koristili i citirali u svojim d jelima

najvei islamski uenjaci. (Vidi, na primjer: Ibn Tejmijje, El-Fetava el

kubra, 3 / 1 92, 5/24, 6/467 i 497; Ibn Hader, Fethu-1-bari, 1 3/345 i 1 4/4 1 3 ; Ez-Zehebi, Mizanu-1-i 'tidal, 21267, Ibn Irak, Tenzihu--eri 'ati-l
837

meif u 'a, 1 / 1 39 i brojni drugi.).

Dj elo se, kao rukopis nastao u VI hidretskom stoljeu, uva u poznatoj biblioteci Ez-Zahirijja u Damasku, pod rednim broj em 6 1 . (Vidi: dr. Fuad Sizkin, Tarihu-t-turasi-1- 'arebi, 4/3 3 .)

215

Ehu Bekr ibn Huzejme

ih je potpuno unitio. Za pojedina djela saznajemo izravno od samog autora iz njegove knjige Kitabu-t-tevhid, gdje spominje:

to se tie drugih djela, naalost nisu sauvana. Zub vremena

- Kitabu me'ani-I-Kur'an,838 - EI-Musneduft-ljikhi. 839

Oito je da se ovo drugo djelo naziva nekada i Inae, ovaj impozantan broj od

Kitabu-l-kebir.840

Huzejme znatan broj manjih djela ili dijelova ukomponirao u svoje kapitalno djelo Kitabu-1-kebir. 84 t

da ih je napisao, vjerovatno je manji, ako se uzme u obzir da je Ibn

1 40 djela, za koje Hakim tvrdi

Sahih
ustvari, skraeni naziv njegovog djela:

Sahih

je njegovo najznaajnije i najpoznatije djelo. To je,

Muhtesaru-1-muhtesari mine-1musnedi-s-sahihi 'an Resu/il/ahi, salle/lahu 'alejhi ve sellem. 842

Sam naziv nas upuuje da je ovaj

preciznijim i autentinijim. 843 Neki smatraju da je ovo djelo, ustvari, paljivo biljeili. 844

njegovog veeg djela

Kitabu-1-kebir koji

je on, oito, skratio i uinio

Sahih

svojevrsni rezime

rezultat onoga to je diktirao uenicima, to su oni marljivo i Uvjetovao je da se

u

pouzdanih prenosilaca, te da nema prekida seneda, niti bilo kakvog nedostatka u prenoenju!845 Treba napomenuti da njegov nije autentian kao

prenosilaca je spojen i koje prenose pouzdani prenosioci od

Sahih unesu vjerodostojni hadisi, iji lanac

Buharijn ili Muslimov, naprosto jer ni njegovi kriteriji nisu toliko

838 Vidi: Kitabu-t-tevhid, 2/728 u izdanju Mektebetu-r-rud, Rijad, 1 997. god. 839 Isti izvor, tom, strana i izdanje. 840 Uporedi: Isti izvor, 2/38 1 . 84 1 Dr. E-ehvan, cit. djelo, 1137. 842 Vidi: El-E'a/am, 6/29. Takoe: dr. E-ehvan, nav. izvor, 1137. 843 Uporedi: El-Bejheki, Es-Sunenu-1-kubra, 1 /434; El-E'Azami u predgovoru 844 Vidi takvo miljenje: Muhammed es-Sabag, EI-Hadisu-n-nebevi, str. 334. 845 Dr. Zuhejr Nasiru-n-Nasir, cit. djelo, 1/50.

Sahih

u djelo: Sahih Ibn Huzejme, 1/17.

2 16

precizni kao Buharijni ili Muslimovi. Jedan od razloga je i to Ibn Huzejme nije pravio razliku izmeu sahih i hasen-predaja, ve je i hasen-predaje uvrtavao kao autentine!S46 Dakle, ako se ocjenjuje autentinost hadisa u ovoj zbirci, treba konstatovati da se u njoj nalaze i sahih, i hasen, i da'if-predaje. ak i sam autor neke predaje u svom Sahihu ocjenjuje kao slabe, to eksplicite upuuje na zakljuak da kriteriji pri uvrtavanju hadisa u ovo djelo nisu ni izbliza jednaki kriterijima Buharije i Muslima. J edna od prepoznatljivih crta ovog Sahiha je u tome to se Ibn Huzejme potrudio da priblii i pojasni hadise koji naizgled oponiraju jedan drugom. 847 U toj oblasti bio je inae, veliki strunjak! Od ostalih karakteristika, moe se napomenuti da Sahih obiluje dugim naslovima odreenih poglavlja, to posebno pogoduje islamskim pravnicima da iz tih naziva poglavlja iznjedre brojne erijatskopravne zakljuke!

Sahih je tampan u obradi i valorizaciji velikog islamskog uenjaka dr. Muhammeda Mustafe el-E'azamija, uz asistenciju poznatog muhaddisa ejha Muhammeda Nasira el-Albanija.
Ako kompariramo ovo djelo sa Ibn Hibbanovim Sahihom, doi emo do saznanja da se njegov Sahih preferira nad Ibn Hibbanovim, kako napominje imam Sujuti, zbog preciznijeg i studioznijeg ispitivanja predaja i jaih kriterija koje je Ibn Huzejme upotrebljavao pri sabiranju ove zbirke! 84S io se tie hadiskih zbirki koje su nazvane imenom Sahih, imam Es-Sehavi, tvrdi da je, nakon Buharijinog i Muslimovog najautentiniji Ibn Huzejmin, pa onda Sahih Ibn Hibbana!849 uveni Hatib el-Bagdadi smatra da odmah nakon Buharijnog i Muslimovog Sahiha dolaze Suneni Ebu Davuda, Nesaije i Tirmizije i
Isti izvor, tom i strana. Vidi o tome: Salah b. Muhammed b. Uvejda u djelu: Tedribu-r-ravi Imama Sujutije, 1/52. 848 Es-Sujuti, Tedribu-r-ravi, 1152. Vidi, takoe: dr. Mahmud et-Tahan, Tejsiru musta/ehi-1-hadisi, str. 39 i dr. Nuruddin ltr, Menhedu-n-nakdifi 'u/umi-1-hadisi, str. 258. 849 Vidi ovu tvrdnju: Er-Risa/e el-mustatre f e, str. 21.
217
6 84 847

Ebu Bekr ibn Huzejme

Sahih

spojen, uz to da su . . VJerovjesru 'ka, s.a.v.s. 850

uvjetovao, u svom djelu, navoenje samo onih predaja iji je sened ih prenijeli pouzdani prenosioci

Ibn Huzejme, koji je, kako precizira Hatib el-Bagdadi, od

uvjetovao autentinost pri uvrtavanju hadisa u ovu zbirku!851

imama Hakima en-Nejsaburija, zbog toga to je Ibn Huzejme

Za Ibn Kesira Ibn Huzejmin

Sahih je puno bolji od Mustedreka

Ibnu-1-Mulekkin preferira Ibn Huzejmin nad Ibn Hibbanovim

Sahihom,

hadise od njegovog uitelja Ibn Huzejme i njegovog Sahiha! B52

tvrdei, da je Ibn Hibban, uglavnom, preuzeo brojne

Muslimovog Sahiha! B53 Huzejminog

najvrednijih hadiskih djela, tvrdei da ona dolazi odmah nakon Navedeno je sasvim dovoljno da se ilustrira vrijednost Ibn

Imam Sujuti i jo neki autori smatraju ovu zbirku jednom od

Sahiha.

Ibn Huzejmine vrline

i bogobojaznost bile su crte koje su uljepavale njegove ionako visoke moralne kvalitete. Ibn Huzejme ne bi poeo pisati ni jedno svoje djelo, dok ne bi klanjao istiharu!BS4 Kada je jednom upitan odakle mu to zavidno Brojne su vrline krasile ovog islamskog velikana. Njegov zuhd

voda Zemzem koristi za ono za to se pije, pa on nikada nije pio vodu a da Allaha nije zamolio da mu podari korisno znanjefBSS

odgovorio je da je Allahov poslanik Muhammed, s.a.v.s, rekao da

tu

znanje,

pridavao vanost, najbolje e nam ilustrirati injenica da je imao

Koliko je bio skroman i koliko dunjalukim uivanjima nije

850 Vidi: Itha fu-1-mehere Ibn Hadera, predgovor, 1/50. 85 1 Cit. djelo, 1/5 1 . 85 2 Cit. djelo, l /5 1 . 853 Provjeri: cit. djelo, 115 1 . 854 Dr. E-ehvan, cit. djelo, 1125. 855 Isti izvor, 1126.

218

samo dvije koulje, pa je jednu oblaio dok mu je druga bila na ienju i obratno!BS6 Njegova dareljivost bila je poslovina. Za njega se tvrdi da je toliko dijelio i sadaku nesebino udjeljivao da koulju koju bi dobio ili je kupio ne bi obukao vie od jedanput, ve bi je odmah poklanjao siromanima!BS7 Njegov unuk Muhammed b. el-Fadl tvrdi da je njegov djed toliko udjeljivao, pogotovo ljudima eljnim znanja i onima koji znanje dijele, da bi dijelio ne znajui koliko im daje!BSB Imam Hakim prenosi da je Ibn Huzejme jednom napravio takvu gozbu da je pozvao veliki broj i siromanih i bogatih, a toliki broj je samo vladar pozivao!BS9 Uz ostale osobine, treba istaknuti njegovu hrabrost i odvanost. Nije se plaio vladara i vlasti! Tako Ehu Bekr b. Balevejh, prenosi od njega sljedee kazivanje: Kada sam bio u pos jeti kod emira Isma'ila b. Ahmeda, emirje citirao hadis koji prenosi njegov otac a u kome se nala:djedna slabost u senedu, na !to samja reagirao i ukazao na taj nedostatak. Kada sam iza!ao od njega, obratio mi se Ehu ZeTT el-Kadi i priznao mi: Znali smo za tu grefku evo ve 20 godina, ali niko nije imao petlJe da mu to kae i upozori ga na to! Ibn Huzejme je odgovorio: Ja sebi ne dozyo!Javam da lffem neki hadis Allahovog Poslanika, s.a. v. s, u kojem se nala:d neka grefka, nedostatak ili f alsifikat a da ne u pozorim na tofJ60 Oito je da su sve spomenute osobine utjecale da se njegove dove kod Onoga koji dove prima usliavaju. To e najbolje ilustrirati sluaj koji navode neki islamski izvori. Naime, kada su jednom sa ibn Huzejmom u Egiptu boravila jo trojica velikih islamskih uenjaka: Muhammed b. Harun et-Taberi, Muhammed b. Nasr el-Mervezi i Muhammed b. Alevijeh el-Vezzan, ponestalo im je hrane i sredstava koja su ponijeli sa sobom, tako da tri dana i tri noi nisu nita jeli, niti su imali sredstava da nabave neto hrane.
856 857

Isti izvor, l /26. Tabekatu--a fi'ijje, 311 1 1 . 858 Sijeru e'a/ami-n-nube/a', 1 4/376. 859 Tabekatu--a fi'ijje, 3/1 1 9. 860 Tabekatu--a fi'ijje, 3/1 1 1 .
219

Ehu Belu ibn Huzejme

Doli su do zakljuka da moraju nekoga moliti da im neto dadne traiti neto za jelo.

od hrane. Svaki od njih se stidio pokucati na vrata i od nekoga Tada je Ibn Huzejme ustao i klanjao dva rekjata, na seddi

molei da im Allah kakav izlaz omogui iz takve neugodne

drei u ruci svijeu i traei dozvolu da ue u sobu u kojoj su njih etverica namjesnika Egipta. a onda upitao: su: boravili. Bio je to slubenik Ahmeda b. Tuluna,

situacije. Dok je on bio na seddi jedan ovjek je pokucao na vrata,

trojicu uenjaka, dok je Ibn Huzejme j o bio na seddi, i dao im svima po

Ko je od vas Muhammed b. Nasr el-Meru? Odgovorili Toje ovaj! Tada je slubenik izvadio kesu sa SO zlatnika, dao mu je, rekavi: Nam jesnik Ahmed b. Tu/un te selami i poruu je ti da ovo trofif a kada ti nestane} dostavie ti jo! ovoliko! Onda je upitao i za ostalu
SO zlatnika, sa selamima i istim porukama od namjesnika!

Zavukao je ruku u dep i izvadio neki listi, pogledao u njega,

ega im namjesnik upuuje ta sredstva! podnevnom odmoru tzv. Slubenik im je pojasnio da

Meutim, oni su odbili to primiti, dok ne dobiju objanjenje zbog je namjesnik zaspao na

podnevnog

etverice uenjaka i dao slubeniku zlatnike da ih preda njima. Od odsjedanja ovih uenjaka, kako bi im predao ta sredstva!8M odmora do noi slubenik je ispitivao mjesto

Namjesnik se uplaen probudio iz sna, odmah je napisao imena

kaj/uli, pa mu je u snu reeno: Ahmede} kako ef se sutra opravdati pred Allahom kada pred Njega stane i kada te bude upitao o etiri uenjaka kqji su tri dana bili gladni bez hrane?!

Ibn Huzejmino mjesto meu uenjacima

krugovima, posebno u hadiskoj i erijatskopravnoj oblasti. Dodue, njegovo erijatskopravnoj ! ime u Zbog memorije, po emu je bio poznat i hadiskoj znanosti je poznatije nego Ibn Huzejme zauzima veoma visoko mjesto u naucrum

861 Ovo zanimljivo kazivanje biljei: lbnu-1-Devzi u El-Muntezamu, 1 3/234-

235. On biljei i drugu verziju ovo kazivanja. (Vidi: Isto djelo, 1 3/235236.).

220

hadisa i imamom imama!

precizne utemeljenosti u hadiskoj znanosti prozvan je hafizom To se najbolje moe uoiti iz izjava brojnih uenjaka, meu hadisu i hadiskoj znanosti, ali i njegovu

ogroman doprinos

kojima su bili i njegovi uitelji i uenici. Svi su isticali njegov

umjenost u rjeavanju erijatskopravnih pitanja!

EI Derhu ve-t-ta'dilu upitan o Ibn Huzejmi, odgovorio je: Teko vama! On moe da pita o nama a ne mi o njemu! Onje imam koji se slijedifJ62
Huzejme uio fikhske znanosti, priznaje svojim uenicima: Rebi' b. Sulejman, poznati erijatski pravnik, pred kojim je Ibn

Kada je Abdurrahman b. ehi Harim, autor poznatog djela

Znate li vi ko je Ibn Hui!fme?! To je osoba od koje smo mi vie nauili nego to je on od nasfB63
Ibn ehi Harim ocjenjuje Ibn Huzejmu kao pouzdanog i Slino ocjenjuje i imam Darekutni kada kae:

iskrenog strunjaka u hadiskim znanostima.B64

Ibn Hui!fme bioje

bezpremca, pouzdani imamfB65

strunjak i izvanredan poznavalac prenosilaca hadisa. Bio je imam, hafiz hadisa i argument u toj oblasti, a uz to i erijatski pravnik! B66 Hafiz Ez-Zehebi istie da je Ibn Huzejme bio izuzetan hadiski

Ehu Harim Muhammed b. Hibban priznaje: Na ZemlJi nisam sreo osobu koja lJepe vlada sunnetom i bobe pamti autentine predaje od Ibn Hui!Jme. ini se daje kom pletan sunnetpred njegovim oimafJ67

nazvavi ga predvodnikom uenjaka, morem znanja, uenjakom koji je mnogo pisao i sakupljao a za njagov

uveni hafiz Ibn Kesir istie brojne vrline ovog velikana,

Sahih tvrdi

da je jedno

862 Tezkiretu-1-hu f! az, 2/3 7 1 i Sijeru e 'alami-n-nubela ', 14/3 76-3 77. 863 Sijeru e'alami-n-nubela', 1 4/37 1 . 864 Vidi: El-Derhu ve-t-ta 'di/u, 7/1 96. 865 Tezkiteru-1-hu f! az, 2/370; Sijeru e'a1ami-n-nube1a ', 1 4/372 i lbnu-1-Imad, 866 Sijeru e 'a1ami-n-nube1a', 1 4/372. Vidi, takoe: dr. E-ehvan, cit. djelo, . 867 Sijeru e 'a1ami-n-nube1a ', 1 4/3 72; E1-Hadisu ve-1-muhaddisune, str. 348 i

Sezeratu-z-zeheb, 2/263.

1 /33-34.

dr. Zuhejr Nasiru-n-Nasir, cit. djelo, 1/49.

22 1

Ebu Belu ibn Huzejme

od najkorisnijih i najvrednijih djela uope. Uz to, navodi da je Ibn Huzejme jedan od mudtehida u islamu!B6B Ibn Huzejme imao je izuzetnu memoriju. Sve hadise koje je

zabiljeio usput je i zapamtio! Tako je uveni hadiski uenjak Ibn

znam 70. 000 hadisa, a koliko ih ti af na pamet? Odgovorio je: Sinko moj, nikada nisam ni jedan hadis zapisao a da ga nisam odmah i za pamtio!!fo69
Hafiz Ehu 'Ali Hasan b. Muhammed navodi: Nisam sreo s/ilnog Ibn Hui!fmi! Onje pamtio jikhska pravila proistekla iz hadisa, ba! kao fto dobar ualpamtipoglavlJe iz Kur'ana!370 velik. Njegov doprinos u tom pogledu najbolje je doarao El Mu'abbir koji je izjavio: Ibn Huzejmin anganman na planu hadisa bilo je izuzetno

Rahevejh, obraajui se Ibn Huzejmi, rekao: ja

To je bio otjek kojije ovio sunnet Allahovog

Poslanika, s.a.v.s.fo71
da je bio imam imama, da se posebno istakao branei ehli-s udalj avalo od jezikog znaenja islamskih izvora. 872 Na najvei muhaddis h. Mehmed-ef. Handi za njega kae

sunnetski pravac i da je traio da se ne te'vili kako se ne bi Dovoljno je navesti izjavu Ehu Osmana, koju citira hafiz Ez

Zehebi, i utvrditi mjesto ovog velikana u oima islamskih uenjaka. U njoj se kae:

Allah, doista, otklanja nesree od stanovnika ovoga grada, zahvalJujui Ibn Hui!Jmi i nje govom m jestu kod Allahafo73
Iz naprijed izloenog da se uoiti da je Ibn Huzejme bio jedan

od velikana islamske misli i izvor, u hadisu i fikhu, generacijama koj e . su ga slijedile.

868 Vidi: E/-Bidaje ve-n-nihaje, 1 111 59. 869 Sijem e 'a/ami-n-nube/a ', 1 4/372-373 i dr. E-ehvan, cit. djelo; 1134. 870 Tabekatu--a je, 3/1 1 8. fi'ij 87 1 Sijeru e'a/ami-n-nube/a ', 1 4/373. 872 Pogledaj o tome: Uvod u tefsirsku i hadisku nauku, str. 90. 873 Sijeru e 'a/ami-n-nube/a', 1 4/369 . .

222

Smrt
po Hidri. 874 ivio je Imam Ibn Huzejme je, kako navode svi izvori, umro

89 godina.s?s

31 1 . god.

kue, koja e kasnije postati njegov kaburistan.B76

Ukopan je, kako navodi Ibnu-1-Devzi, u jednoj sobi svoje

874 Pogledaj : lbnu-1-Devzi, cit. djelo, 1 3/236; Sijeru e 'alami-n-nubela ',

1 4/382; El-Bida je ve-n-niha je, 1 1/1 59; El-Fadlu-1-mubin, str. 334; Er Risa/e el-mustatre fe, str. 20; El-E 'alam, 6/29; M. Handi, cit. djelo, str. 90; dr. Nuruddin ltr, cit. djelo, str. 358 i dr. Hasan Makbuli, Mustalehu-1hadisi ve ridaluhu, str. 80. 875 Sijeru e 'alami-n-nubela ', 14/382 i dr. E-ehvan, cit. djelo, 1127. El Kasimi navodi da je ivio preko 80 godina. (Vidi: El-Fadlu-1-mubin, str. 334.) 876 Vidi: El-Muntezam, 1 3/236.

223

EBU HA TIM IBN HIBBAN EL-BUSTI

--/ -- . - 354. /965. Ibn Hibban bio je pouzdan hafiz hadisa, veliki hadiski kritiar i izuzetan strunjak u svim hadiskim disciplinama. U z hadis, bio je ekspert i u medicini, astronomiji, arapskom jeziku i jo nekim oblastima. Njegov

Sahih sa 7.495

hadisa u vrhu je ljestvice hadiskih zbirki!

b. Hibban b. Mu'az b. Ma'bed b. Se'id b. Sehid b. Hedijje b. Murre Hanzala b. Zejd b. Menat b. Temim b. Murr b. Udd b. Tabiha b. Darimi es-Sidistani. 877 b. Sa'd b. Jezid b. Murre b. Zejd b. Abdullah b. Darim b. Malik b.

Puno ime mu je Ehu Harim Muhammed b. Hibban b. Ahmed

Iljas b. Mudar b. Nizar b. Me'add b. Adnan et-Temimi el-Busti ed

Et-Temimi nazvan Busti po gradu Bustu,

Sidistanu koji se nalazi u dananjem Afganistanu. 878

gdje je roen a

je zbog pripadnosti plemenu Temim,

Es-Sidi(jstani

po pokrajini

El

Roenje
koji je poznat po mnotvu rijeka i prelijepih zelenih bai. Roen je Temim, tako da neki autori smatraju da se neko od njegovih predaka borio kao mudahid sa velikim islamskim vojskovoom Muhammedom b. fascinirao svojom ljepotom, te je odluio ostati u tom podruju. 879 Kasimom es-Sekafijem, pa ga je Sidistan u dananjem Afganistanu, ali se porijeklom vee za arapsko pleme Ibn Hibban je roen u gradu Bustu, u istonom Sidistanu,

iste godine kada je Afganistana.880

43. god. po Hidri, kada ga je oslobodio Abdurrahman b. Semure,

Njegov rodni grad Bust pao je u ruke muslimana jo daleke

oslobodio i Kabul, dananji glavni grad

roenja ovog islamskog znalca. ak i oni koji to spominju, nisu

Zanimljivo je da je u malom broju izvora spomenuta godina

takribi Ibn Hibban, uvod u djelu: Sahih Ibn Hibban bitertibi Ibn Be/ban, 1 /97-98; Ez-Zehebi, Sijeru e'alami-n-nubela ', 1 6/92-93 ; Ibn Kesir, El Bidaje ve-n-nihaje, l l/276; El-Kasimi, El-Fadlu-1-mubin, str. 327; El Kettani, Er-Risa/e el-mustatre fe, str. 20; Ez-Zirikli, El-E'alam, 6/78; M. M. Ehu Zehv, El-Hadisu ve-1-muhaddisune, str. 425; u'ajb el-Arnaut, uvod u djelu: Sahih Ibn Hibban bitertibi Ibn Be/ban, 1/7 i Mahmud Ibrahim Zajd, uvod u djelu: Kitabu-1-medruhin, Ibn Hibbana, l /elif. 878 Uporedi: u'ajb el-Arnaut, cit. djelo, 1 /7. 879 O tome pogledaj : Mahmud Ibrahim Zajd, cit. djelo, l /elif. 880 u'ajb el-Arnaut, cit. izvor, 119.
227

877 O njegovom imenu vidi sljedee izvore: Ibn Belban el-Farisi, El-Ihsanji

Hatim ibn Hibban el-Busti

sigurni i precizni. Tako hafiz Ez-Zehebi, jedan od rijetkih koji to spominje, navdi da je roen dvjestosedamdeset i neke godine! 88 1 Putovanje u potrazi za hadisom Ibn Hibban puno je putovao u potrazi za hadisom. Oito je da je njegova porodica bila bogata, pa je sebi mogao priutiti da putuje, u potrazi za znanjem, od jednog do drugog naunog centra. Navodi se da je hadis uio pred vie od 2.000 uitelja,882 to je, doista, impozantna brojka, koja na najbolji nain upuuje na njegov entuzijazam i veliku elju u saznavanju i biljeenju hadisa. uveni Jakut spominje 43 pokrajine koje je Ibn Hibban obiao u potrazi za znanjem, ne raunajui gradove i naselja. 883 To jasno govori da je Ibn Hibban obiao itav poznati islamski svijet, koji je tada obuhvatao milione kvadratnih kilometara! Kada se uzme u obzir nain njegovog putovanja: pjeice, na konju, devi i slino onda se moe pretpostaviti koliko mu je trebalo vremena, strpljenja i samoprijegora, da to sve realizira. Ovakvi svijetli primjeri iz islamske prolosti treba da budu najbolji podsticaj zaljubljenicima u znanje, da ne dozvole da bude bilo kakav kutak na zemljinoj povrini koji im moe ponuditi mudrost a da ga oni ne posjete! Ibn Hibban i brojni drugi hadiski velikani najbolji su nam primjer u tome! U njegovim biografskim podacima ne navodi se decidno da li je njegov odlazak na izuavanje hadisa bio potaknut voljom roditelja ili rodbine, ili, pak, njegovom linom. Hafiz Ez-Zehebi istie da je Ibn .Hibbanovo izuavanje bilo posebno izraeno oko 300. god. po Hidri, to znai da je tada imao preko 20 godina i, vjerovatno, je to, onda, bio njegov lini poticaj a ne nagovor bilo kojeg lana njegove porolice .B84 Ibn Hibban, nakon Sidistana, obilazi brojne dru _ge islamske naune centre, kao to su: Herat, Merv, Send, Sugd, Sa, Buhara, Nesa, Nejsabur, Durdan, Kerd, Asker, Mukrem, Ehvaz, Basra,
88 1 882

Sijeru e 'alami-n-nubela , 1 6/93. Isti izvor, 1 6/94. 883 Provjeri: Mahmud Ibrahim Zajd, cit. izvor, l /be. 884 Ez-Zehebi, Mizanu-1-i 'tidal, 3/506.
'

228

Bagdad, Kufa, Mosul, Rikka, Tarsus, Homs, Damask, Bejrut, Sajda;.. Remla, Jerusalem, Egipat i dr. sss

Uitelji
Ve je spomenuto da je na tom svom istraivakom pohodu od aa (Takenta), najistonijeg, do Aleksandrije, najzapadnijeg naunog centra gdje se mogao utemeljeno hadis izuavati, sluao preko 2.000 uitelja! 886 U ovom radu spomenuemo samo one uitelje od kojih Ibn Hibban prenosi najvie hadisa u svojim djelima a koji su bili hafizi i imami u hadiskim disciplinama a, uz to su, od strane hadiskih kritiara, ocijenjeni kao iskreni i pozdani! Uz ime njegovog uitelja spomenuemo i broj hadisa koje Ibn Hibban od njega prenosi: 1 - Ebu Ja'la el-Mevsili, autor poznatog Musneda, 1 .1 74 hadisa, 2 - Hasan b. SufJan en-Nesevi, autor Musneda, 81 5 hadisa, 3 - Ebu Halifa Fadl b. Hubab el-Dumehi el-Basri, 732 hadisa, 4 - Ebu-1-Abbas el-Lahmi el-Askalani, 464 hadisa, 5 - Ebu Muhammed Abdullah b. Muhammed el-Ezdi, autor brojnih djela, 463 hadisa, 6 - Ebu Hafs Omer b. Muhammed el-Hemedani, autor Musneda i Sahiha, 357 hadisa, 7 - Abdullah b. Muhammed el-Makdisi el-Firjabi, 313 hadisa, 8 - Ebu Bekr Muhammed b. Ishak b. Huzejme, autor uvenog Sahiha, 301 hadis, 9 - Ebu Bekr Omer b. Se'id et-Tai, 281 hadis, 1 0 - Ebu Ishak Imran b. Musa el-Durdani es-Sihtijani, autor Musneda, 232 hadisa, 1 1 - Muhammed b. Ishak el-Horasani en-Nejsaburi, autor Musneda, 1 73 hadisa,
885 Vidi o tome: u'ajb el-Arnaut, cit. izvor, l / l O. 886 Sijeru e 'a/ami-n-nubela 16/94 i . el-Arnaut, cit. djelo, 1110.
',

229

E b Hatim ibn Hibban el-Busti

.;r.

1 2 - Ehu Arube Husejn b. Muhammed el-Harrani el-Dezeri, autor Et-Tabekata, 1 67 hadisa, 1 3 - Husejn b. Idris el-Herevi, 136 hadisa, 14 - Muhammed b. Abdurrahman es-Sami el-Herevi, 1 1 2
hadisa,

1 5 - Ehu Da'fer Muhammed b. Ahmed en-Nesevi er-Rejjani, 99 hadisa, 1 6 - Ebu-1-Husejn Muhammed b. Abdullah er-Razi, 91 hadis, 1 7 - Ehu 'Ali Husejn b. Abdullah er-Reldd, 90 hadisa, 1 8 - Ehu Da'fer Ahmed b. Jahja et-Tusteri, 75 hadisa, 1 9 - Abdan Abdullah b. Ahmed el-Ehvazi, 73 hadisa, 20 - Ehu Abdullah Ahmed b. Hasan el-Bagdadi, 70 hadisa, 21 - Ishak b. Ibrahim b. Isma'il el-Busti, 69 hadisa. 887
to se tie ostalih uitelja, od njih Ibn Hibban prenosi od jednog do ezdeset hadisa. Osim hadiskih znanosti, Ibn Hibban je temeljito izuavao i fikh i fikhske znanosti. Toliko se upustio u
tu

znanost da je vrlo

brzo postao jedan od najveih afi'ij skih pravnika u toj oblasti. 888 Budui da je postigao zavidno znanje u toj oblasti, dui period bio je kadija u Semerkandu, Nesau i drugim gradovima.B89 Najvei uticaj u oblasti erijatskopravne znanosti izvrio je na nj ega Ibn Huzejme, od koga je i nauio izvoditi erij atskopravne propise i zakljuke. 890 Uz ove znanosti, Ibn Hibban je dostigao vrhunac arapskom jeziku, ilmu-1-kelamu, medicini i astronomiji. 89 1
1

887 888 889

O njegovim uiteljima vidi opirnije: Su'ajb el-Arnaut, cit. d jelo, 1 1 1 0- 1 7. materi jom: Bust. Sijeru e 'alami-n-nubela ', Vidi o tome: 1/19.

Sijeru e 'alami-n-nube/a

'

, 16/93 i

Vidi: Su'ajb el-Aranut, cit. d jelo, 1 1 1 8. Takoe: Mu'demu-1-buldan, pod

0 89 1 89

1 6/94. Su'ajb el-Arnaut, nav. izvor, 111 8.

Sijeru e 'alami-n-nubela

'

, 1 6/94 i Su'ajb el-Arnaut, cit. djelo,

230

Uenici
On je Veliki broj uenika dolazio je ovom velikanu i od njega uio.

kome su njegovi uenici uili hadis i gdje su itana njegova brojna djela. Izmeu ogromnog broja uenika koji su ga sluali i uili razne znanosti, istaknuemo samo one koji su kasnije postali izuzetni

337. god. u Nejsaburu izgradio hanikah za te potrebe, u

uenjaci i veliki hafizi hadisa:

1 - Ehu Abdullah el-Hakim en-Nejsaburi, poznati autor EI Mustedreka, 2 - Ehu Abdullah b. Mendeh el-Abdi el-Asbehani, autor Ma'ri fttu-s-sahabe, Et-Tevhid, El-Kuna i drugih djela, 3 - Ehu-l-Hasan Ali b. Sunena,
Omer ed-Darekutni, autor poznatog

hadisa, poznat po izuzetno brojnim putovanjima u potrazi za hadisom,

4 - Ehu Ali Mensur b. Abdullah ez-Zuheli el-Herevi, hafiz

brojnih djela,

S - Ehu Omer Muhammed b. Ahmed en-Nukati, autor

6 - Ehu-l-Hasan Muhammed b. Ahmed ez-Zevzeni, poznati muhaddis, koji je od Ibn Hibbana prenosio njegov Et-Tekasim. 892
uvakufio za svoje studente. Osim toga, on je izgradio, za njihove siromani studenti. Ova kola bila je, dakle, pretea prvoj strunoj Zanimljivo je napomenuti da je Ibn Hibban svoju biblioteku

potrebe, i kolu i dom za stanovanje. U tom domu su stanovali

za itava dva i po stoljea! B93

hadiskoj koli, koju je izgradio Nuruddin ez-Zenki i pretekla ju je

Djela
Ono to karakterizira njegov spisateljski opus, nije samo pretakanje Ibn Hibbanov spisateljski angaman bio je izuzetno veliki.

i prenoenje predaja, ve se u njegovim djelima osjea jaka misao,

892 Sire o njegovim uenicima: Sijeru e'a/ami-n-nubela
',

1 6/94 i Su'ajb el

Arnaut, cit. djelo, l /25-27. 893 Vidi o tome: Su'ajb el-Arnaut, cit. djelo, 1/27.

23 1

Ehu Hatim ibn Hibban el-Busti

racionalna suptilnost i istanano zakljuivanje pri rjeavanju odreenih erijatskopravnih pitanja. Koliki je Ibn Hibbanov doprinos hadiskoj znanosti najbolje e potvrditi njegov uenik Hakim en-Najsaburi, poznati hadiski uenjak, koji istie, da toliki spisateljski opus poput Ibn Hibbanovog u domenu hadisa niko prije nije postigao!894 Iz iroke lepeze njegovih djela, izdvajamo:
1

- Es-Sahih, o kome e kasnije biti vie govora.

- Kitabu-s-sikat, u kojem je Ibn Hibban spomenuo one osobe na ije se predaje u hadiskoj znanosti moe osloniti. B95
2

3 - Kitabu ma'ri feti-1-medt"uhine minel-muhaddisine ve-d-du'af ai ve-1metrukine. Pod ovim imenom je djelo tampano, iako ga sam Ibn Hibban u uvodu svog djela Es-Sikat spominje pod nazivom Ed Du'af au li-1-'ile/. Inae, u ovom djelu Ibn Hibban spominje prenosioce hadisa koji su imali neki nedostatak, pa su od hadiskih kritiara bili ocijenjeni kao nedovoljno pouzdani J896
4 - Kitabu me!ahiri ulemai-1-emsari, u kojem Ibn Hibban spominje 1 .602 biografije najpoznatijih ueniaka iz Mekke, Medine, Basre,

Kufe, Bagdada, Vasita, Horasana, ama, Egipta i J emena. Ovo djelo je klasificirao prema generacijama ashaba, zatim tabi'ina a onda etba'i-t-tabi'ina. B97 vrline, osobine i vrijednosti. B9 8

5 - Kitabu revdati-1-'ukalai ve nuzheti-lf udalai, koje tretira moralne

Od ostalih djela koja su ostala u rukopisu, spomenuemo:

6 - Kitabu-s-sahabe,
7

- Kitabu-1-tabi'in,

Usporedi: Isti izvor, 1 129. Djelo je tampano u izdanju Dairetu-1-me 'arifi-1-usmanijje, Hajderabad, Indija i to u periodu od 1973. god. kada je iziao l . tom, pa do 1 983. god. kada je tampan 9. tom. 8 6 9 Djelo je tampano u tri dijela, u obradi Mahmuda Ibrahima Zajda, izdavaka kua Daru-l-va 'ji iz Halepa. Daru-l-ma 'riJ e iz Bejruta je kasnije obnovio to izdanje, 1 992. goc,i. 8 7 9 Djelo je tampano u Kairu 1 959. god. 8 8 9 Djelo je tampano vie puta. Jedno od izdanja bilo je davne 1 949. god.
8 5 9

94

232

8 - J.(jtabu etba'i-t-tabi'in. 9 - u'abu-1-iman, 1 O - Ilelu-1-evhami ashabi-t-tevarjhi, 1 1 - Ile/u hadisi-z-Zuhri ,

12
-

Ile/u hadisi Malik,

1 3 - Ile/u ma esnede Ebu Hanife,

1 4 - Garaibu-1-ahbar,
1 5 - Ma agrebe-1-ku .fi jjune ani-1-basrijjine,
16
-

EI-Dem'u bejne-1-ahbari-1-mutedadde,

1 7 - Vasf u-1-ulumi ve enva'uha, 1 8 EI-Faslu bejne-n-nekkale,

-

1 9 - Ma inforedejihi Eh/u Mekka mine-s-sunen,

20

- Ma in feredejihi Ehlu-1-Medine mine-s-sunen. B99

Zanimljivo je napomenuti da Mahmud Ibrahim Zajd u svom uvodu na Ibn Hibbanov J.(jtabu-1-medfruhin spominje preko 40 njegovih djela,900 a na najvei muhaddis h. Mehmed-ef. Handi navodi da je napisao stotine djela, koja su, uglavnom, vremenom propala i unitena!90t Njegov Sahih U brojnim izvorima ovo, inae njegovo najpoznatije djelo naziva se Et-Tekasimu ve-l-enva'u.902 Meutim, potpuni naziv ovog djela je: EI-Musnedu-s-sahihu 'ale-t-tekasimi ve-1-enva'i min gajri vududi
O njegovim djelima vidi: Sijeru e 'alami-n-nubela ', 1 6/95; E/-E'a/am, 6/78; u'ajb el-Arnaut, cit. djelo, 1128-34 i Mahmud Ibrahim Zajd, Uvod u Kitabu-1-medruhin, str. vav-ha. 900 Vidi: Kitabu-1-medruhin, uvod, 1 /vav-za. 901 Uvod u tefsirsku i hadisku nauku, str. 9 1 . 902 Vidi: Ibn Kesir, EI-Bidaje ve-n-nihaje, 1 1/276; El-Kasimi, El-Fadlu-1mubin, str. 327; El-Kettani, Er-Risa/e el-mustatref e, str. 20; Muhammed es-Sabag, El-Hadisu-n-nebevi, str. 335 i dr. Nuruddin ltr, Menhedu-n nakdi fi ulumi-1-hadisi, str. 258.
233
899

Ehu Hatim ibn Hibban

el-Busti

kat'in ft senediha ve la subuti derhin ft nakiliha.90 3 Inae, u irim krugovima djelo je poznatije pod nazivom Sahih Ibn Hibbana.
To je djelo koje u kategoriji hadiskih zbirki koje se nazivaju sahih dolazi zajedno sa Ibn Huzejminim Sahihom, kako tvrdi imam Es-Sehavi, odmah nakon Buharijinog i Muslimovog Sahiha!904 Neki tvrde da je ovaj Sahih, iako se ne ubraja u EI-Kutubi s-sitte/est napoznatijih hadiskih zbirki, autentiniji od Ibn Madinog Sunena!905
-

Hadiski strunjaci smatraju da su hadisi u ovome, kao i u Ibn Huzejminom Sahihu autentini.906 Meutim, Ibn Hader el Askalani sa dozom skeptinosti gleda na Ibn Hibbanov i Ibn Huzejmin Sahih, kada je u pitanju autentinost, iz prostog razloga to njih dvojica, kako on smatra, nisu pravili distinkciju izmeu hasen i sahih-predaja, pa im hasen ulaze u sahih-predaje!90 7 Meutim, kada ovo djelo kompariramo sa Hakimovim Mustedrekom, naprimjer, onda primjeujemo da islamski uenjaci preferiraju Ibn Hibbanov Sahih! To ine, izmeu ostalih, El Hazimi, Ibn Kesir i Sujuti.908 Ibn Kesir napominje da su Ibn Hibbanov i Ibn Huzejmin Sahih daleko bolji od Hakimovog Mustedreka i po tome to im je tekst/ metn hadisa i lanac prenosilaca/ sened autentiniji i istiji!909 Inae, Ibn Hibban je, da bi uvrstio hadis u svoj Sahih, uvjetovao svakom raviji/prenosiocu da mora ispuniti pet elemenata! Ti uvjeti, kako ih on navodi u uvodu Sahiha, su sljedei:
1
-

Da je .ravija bogobojazan i pokoran Allahu,

2 Da je iskren u hadisu i poznat po toj vrlini,

-

Pogledaj : u ' ajb el-Arnaut, cit. djelo, 1/34 i M. es-Sabag, cit. djelo, str. 335. 904 Er-Risa/e e/-mustratrif e, str. 2 1 . 905 Vidi: Ez-Zirikli, EI-E 'alam, 6/78 i u'ajb el-Arnaut, cit. djelo, 1143. 906 Uporedi: lbnu-s-Salah, U/umu-1-hadisi, str. 22 907 Vidi o tome: u ' ajb el-Arnaut, cit. izvor, 1/4 1 . 8 90 Vidi: E1-Hazimi, urutu-1-eimmeti-hamseti, str. 44; Ibn Kesir, Ihtisaru ulumi-1-hadisi, str. 37 (tampan zajedno sa komentarom Ahmeda Muhammeda akira) i Es-Sujuti, Tedribu-r-ravi, 1/5 1 . 0 9 9 Pogledaj : Ibn Kesir, isti izvor i strana.
234

903

3 - Da je u potpunosti shvatio ono to prenosi, 4 Da poznaje sva znaenja (fikhska) onoga to prenosi, i
-

S - Da je prenoenje osloboeno svake vrste obmane/tedlis. 9 t o

Jedna od karakteristika ovog znaajnog djela koje u sebi sadri

7.49S hadisa91 1 lei u njegovoj kompliciranosti. Naime, Ibn Hibban,

na sebi svojstven nain, nepoznat kod ranijih hadiskih strunjaka, klasificira hadise u ovom djelu. On to ne ini, kako su inili nj egovi prethodnici, autori sahiha, sunena i drugih zbirki, na temelju musneda, erijatskopravnih poglavlja i sl. On ovu svoju zbirku dijeli na pet cjelina i to sljedeim redoslijedom:
1 - Naredbe, koje sadre 1 1 0 poglavlja,

2 - Zabrane, koje sadre, takoe, 1 1 O poglavlj a, 3

-

Predaje, koje sadre 80 poglavlja,

4 - Doputene stvari, koje sadre SO poglavlja, i

poglavlja.9 1 2

S - Postupci Vjerovjesnika, s.a.v.s, koji sadre, takoe, SO

Sam autor u uvodu

Sahiha navodi razloge zbog ega je

redoslijed navoenja hadisa u ovom djelu postavio tako tekim i zamrenim. On naglaava da je to uinio namjerno, kako bi primorao ljude da vode to vie rauna o pamenju i hifzu hadisa! Ako bi pronalazak hadisa bio jednostavan i do njih se moglo lahko doi, dolo bi, neosporno je, do zapostavlj anja ove bitne komponente u hadisu tj. hifza!913 Budui da je pronalaenje hadisa u ovoj zbirci veoma oteano, neki hadiski strunjaci su se potruditi da nam olakaju taj posao.

910 91 1

9 12 9

j elo, l/43. Vidi: S u'ajb el-Arnaut, cit. d Vidi o tome:

Sijeru e 'a/ami-n-nube/a , Ibn Hibban, 1 11 5 1 .

'

1 6/97 i Ibn Belban,

EI-Ihsanufi takribi Sahih

E/-Ihsanfi takribi Sahih Ibn Hibban,

1 /1 03- 149 i M. es

13

Sabag, E/-Hadisu-n-nebevi, str. 335.

O ovom razlogu pogledaj: EI-Ihsanufi takribi Sahih Ibn Hibban, 1/1 50Ibn Haderovo djelo: Itha f u-1-mehere, l /56.

1 5 1 ; Su'ajb el-Arnaut, cit. izvor, 1/48 i dr. Zuhejr Nasiru-n-Nasir, uvod u

235

Ehu Hatim ibn Hibban el-Busti

739. god. po Hidri) klasificirao kompletan Ibn Hibbanov Sahih shodno

fikhskim poglavljima i cjelinama i, na taj nain, olakao istraivaima pristup tom djelu.9t 4 Uz Ibn Belbana el-Farisija, slina djela priredili su i hafiz Mugletaj god.) .91 5 Hafiz Nuruddin Ali b. ehi Bekr el-Hejsemi (umro
u

Tako je Emir Alauddin Ali b. Belban el-Farisi (umro

b.

Kulejd

(umro

762.

god.)

Muhammed

b.

Abdurrahman b. Muhammed, poznatiji kao Ibn Zurejk (umro

803.

djelu

807. god.) je Mevaridu-z-zem'an ila zevaidi Ibn Hibban izostavio sve predaje

koje se nalaze u Sahihu Buharije i Muslima, a ostavio samo one predaje koje ova dva velikana ne spominju! El-Hejsemi je hadise u ovo djelu klasificirao prema fikhskim pitanjima, sa navedenim senedima, kako bi olakao pronalaenje hadisa!9 1 6 Hafiz Zejnuddin el-Iraki (umro

806. god.) je u djelu Atraf u

Sahih Ibn Hibban

klasificirao hadise iz ovog djela shodno poetnim

dijelovima hadisa, u emu ga je slijedio i Ibn Hadzer el-Askalani u svom poznatom djelu

Ithaf u-1-mehere, bi-lfevaidi-1-mubtekere, min atraji-

1-afere. 9 1 7
Postoje i skraene verzije ovog djela. Najpoznatiji rezime ovog

Sahiha sainio 804. god.).91 8

je hafiz Siraduddin Ehu Ali b. el-Mulekkin (umro

9 1 4 Ovo djelo pod naslovom Sahih Ibn Hibban bi tertibi Ibn Be/ban u obradi

poznatog hadiskog strunjaka u'ajba el-Arnauta, tampala je poznata bejrutska izdavaka kua Muessesetu-r-risale, 1 993. god. 9 1 5 Vidi o tome: u'ajb el-Arnaut, nav. izvor, 1/50. 9 1 6 Ovo djelo je tampala Matbe 'atu-s-sele f zjje u Egiptu, u obradi poznatog strunjaka Muhammeda Abdurrezzaka Hamze. 9 1 7 Ovo djelo su tampali Medme 'u-1-melik Fahd i Merkezu hidmeti-s sunneti ve-s-sireti-n-nebevijje u Medini, 1 994. god., u obradi dr. Zuhejra Nasiru-n-Nasira. fu-1-mehere Ibn 9 1 8 Vidi: dr. Zuhejr Nasiru-n-Nasir, uvod u djelu Itha Hadera, 1 158.
236

Drugi o Ibn Hibbanu Ibn Hibban bio je briljantan islamski uenjak. Uei pred vie od 2.000 uitelja stekao je iroko i zavidno znanje. Brojni autori spominju njegove neosporne kvalitete. Meutim neki iznose i velike optube na raun ovog velikana, koje idu dotle. da ga ak proglaavaju otpadnikom od vjere! Zbog te optube umalo da nije i glavu izgubio, pa je, zbog toga, bio primoran da napusti semerkand i tako sauva ivu. glavu! Oito je da, u svakom vremenu, ueni ljudi imaju iskuenja iste vrste: zavist i zlobu onih koji manje znaju od njih! To jasno zakljuujemo iz rijei poznatog hadiskog strunjaka Hakima en Nejsaburija, koji je rekao: Ibn Hibban bioje brifiantan uenjak u bro jnim anostima, pa su mu zbog togapuno zavidjeliP 19 Ibnu-s-Sem'ani i Ibn Hader za njega kau da je bio imam svog vremena,no a Hatib el-Bagdadi da je bio pouzdan, izuzetno pronicljiv i da je autor brojnih djela!92t Hakim en-Nejsaburi imao je veoma visoko miljenje o ovom uenjaku. Brojni izvori citiraju njegove rijei o Ibn Hibbanu, u kojima kae: Ibn Hibban bio je rezerooar anja iz oblasti ferijatskog prava,jeka, hadiJa i retorike. Onje biojedan od naj pametnijih fiudiP22 Imam El-Hazimi tvrdi da je Ibn Hibban utemeljeniji i veih . intelektualnih mogunosti od uvenog Hakima en-Nejsaburija!923 Jakut el-Hamevi o njemu veli: Ibn Hibban je izuzetno dobro poavao hadis, puno je putovao u potra za hadisom i s/ufao je ogroman bro j uite/ja. Uz to je bio izuzetno veliki alac i teksta hadisa i njegovog

Ibn Hader, Lisanu-1-mizan, 6/1 86 i Jakut e1-Hamevi, Mu 'demu-l-bu/dan, l /4 1 9. 920 Vidi: Lisanu-1-mizan, 6/1 84 i Muhammed Muhammed ebu Zehv, El Hadisu ve-1-muhaddisune, str.425 . 921 Vidi: Sijeru e 'a/ami-n-nube/a ', 1 6/94. 922 Mu 'demu-1-buldan, 1/4 1 7; Sijeru e 'alami-n-nubela , 1 6/94; Lisanu-1mizan, 6/1 86; E1-Kasimi, E/-Fad/u-1-mubin, str. 327; M. es-Sabag, El Hadisu-n-nebevi, str. 334 i M.M. ebu Zehv, cit. djelo, str. 425 . 923 Vidi: M.M. ebu Zehv, nav. izvor, str. 426,
'

919

237

Ehu Hatim ibn Hibban el-Busti

seneda. Uradio je u hadiskqj anosti ono !to drugima nije pollo za rukom! Bioje, doista, uplovio duboko u bro jne znanostifJ24
Ehu Sa'd el-Idrisi istie da je Ibn Hibban bio jedan od velikih pravnika ove vjere, hafiz hadisa i veliki znalac u domenu medicine, astronomije i drugih znanosti!925 Na Mehmed:.ef. Handi, takoe, istie ove Ibn Hibbanove vrline, naglasivi, da on nije bio samo uenjak i hafiz hadisa, nego da je bio pravi uenjak u punom smislu te rijei. Uz hadis, primjeuje Handi, isticao se u fikhu, znanostima arapskog jezika, medicini, astronomiji i ostalim tada poznatim znanostima!926

Smrt
Ibn Hibban umro je, kako istiu svi izvori, Hidri, u rodnom Bustu, u Sidistanu.927 Ukopan je u blizini svoje kue,ns a po nekim autorima, ukopan je u svojoj kui,929 koja e postati kola za njegove uenike, mjesto stanovanja siromanim uenicima i biblioteka koju je uvakufio onima koji su edni znanja!

354. god. po

mizan, 5/1 1 4. 926 M. Handi, Uvod u tefsirsku i hadisku nauku, str. 9 1 . 927 Vidi: Sijeru e'alami-n-nubela ', 1 61102; Lisanu-1-mizan, 6/1 86; E/-Fadlu-1mubin, str. 328; Ez-Zirikli, El-E 'alam, 6/78; Er-Risa/e el-mustatre fe, str. 20, dr. Hasan Makbuli, Mustalehu-1-hadisi ve ridaluhu, str. 80 i dr. Nuruddin Itr, Menhedu-n-nakdifi u/umi-1-hadisi, str. 258. 928 Vidi: Lisanu-1-mizan, 6/1 86 i u'ajb el-Arnaut, cit. djelo, 1128. 929 Vidi: El-Ihsanufi takribi Sahih ibn Hibban, 1/99 i Muhammed es-Sabag, cit. djelo, str. 335.

924 Mu 'demu-1-buldan, 1/4 1 5. 925 Mu 'demu-l-bu/dan, 1 /4 1 8; Sijeru e 'alami-n-nubela , 1 6/94 i Lisanu-1'

238

ET- TABERANI
260./873. - 360./970.
Imam Ehu-l-Kasim et-Taberani jedan je od velikih hafiza i strunjaka u oblasti hadisa i hadiske znanosti. Autor je brojnih djela, posebno iz domena hadisa i ha di skih disciplina. Samo njegova tri mu' dema: veliki, srednji i mali sadre blizu 100.000 hadisa!

Puno ime mu je Ehu-l-Kasim Sulejman b. Ahmed b. Ejjub b. Mutajr930 el-Lahmi e- ami et-Taberani. Imam Taberani roen je 260. god u gradu Akki, u Palestini, odnosno amu. 93 l Porijeklom je iz amske Taberijje, pa je, otuda, i prozvan Et-Taberani. 93Z Neki izvori navode predaju da su Taberanijevi doselili iz mjesta Lahm, iz Jemena u grad Lahm u Palestini, u kome je roen i Isa, a.s, koji je kasnije nazvan Bejtu-1-lahm, kod nas poznatiji kao Betlehem, pa se, otuda i u imenu spominje i El-Lahmi.933

Izuavanje hadisa
Imam Taberani poeo se vrlo rano zanimati za hadis. Brojni izvori navode 273. god. po Hidri, kao godinu u kojoj je poeo sluati hadis, dakle, kada je imao svega trinaest godina. 934 udei za hadisom i hadiskim znanostima, Et-Taberani je veoma -rano obiao brojne naune centre tog vremena. Tako se

biljei da je iz rodnog mjesta, gdje je hadis poeo sluati 273. godine, otputovao prvo ti Kudus/Jerusalem, 274. zatim godinu kasnije u Kaj sarijju, te, nakon toga, u Homs i brojne druge naune centre ama. Nakon toga, obavlja had, odlazi u Jemen, pa u Misir,. a onda u Bagdad, Kufu, Basru, Haremejn, Asbehan i druga mjesta. Za stalno mjesto boravita uzima Asbehan, u kojem se zadrava punih 60 godina, gdje iri ogromno znanje i pie brojna kapitalna djela. 935

Sijeru e 'a/ami-n-nubela ', Ez-Zirik/i, El-E 'a/am, 3/1 2 1 i Uvod u Taberanijev El-Mu 'demu s-sagir, str. 3, izdanje Daru-1-kutubi-l-i/mijje, Bejrut). Ime Metar spominje samo E1-Kettani. (Vidi: Er-Risa/e e/-mustatrefe, str. 3 8). 93 1 Sijeru e 'almani-n-nubela ', 1 6/1 1 9; E1-Kasimi, E/-Fad/u-1-mubin, str. 397 i EI-E 'a/am, 3/1 2 1 . 93 2 Vidi o tome: Er-Risa/e el-mustatre f e, str. 3 8 i Abdu-1-Kuddus b. Muhammed Nezir, uvod u djelu: Medme'u-1-bahre jnifi zevaidi-1mu 'deme jni, od hafiza El-Hejsemija, 1 17-8. 933 Vidi o tome: lbnu-1-Devzi, EI-Muntezam, 1 41206 i Uvod u djelo: El Mu 'demu-s-sagir, str. 3 . 934 T o napominju: Ez-Zehebi u djelima: El-Iber, 2/3 1 5 ; Sijeru e 'a/ami-n nubela ', 1 6/1 1 9 i Mizanu-1-i 'tidal, 2/195. 935 O tome vidi: El-Iber, .213 15 i Sijeru e 'a/ami-n-nubela ', 1 6/1 2 1 .
Ime Mutajr spominje se u veini izvora. (Vidi: 1 6/ 1 1 9;

93 0

24 1

Et -Taberani

Hafiz Zehebi936. spominje da je Taberani na tom naunom putovanju proveo

1 6 godina, susreui tom prilikom brojne

uitelje i koristei njihovo znanje, nakon ega postaje nezaobilazan izvor iz domena hadisa i hadiskih znanosti, na kojeg su se oslanjali drugi istraivai! Ibn Hallikan navodi podatak da je imam Taberani u svom "pohodu" na hadis i hadiske discipline proveo ukupno istraujui podsticajan istraivaima! Rezultat upamenih tih hadisa putovanja to nije je ogroman broj prikupljenih od i uspjelo nijednom njegovih ovu znaajnu oblast,937 to, svakako, primjer dananjim uenicima,

33 godine,
moe biti i

studentima

suvremenika! Upitan, kako je mogao zapamtiti i zabiljeiti toliki broj hadisa, imam Taberani je odgovorio: Ja sam

na hasuri spavao 30

godinatm
1 OO godina, logino je, da je u njegovim predajama veliki broj 'ali predaja, to je vrlo znaajno i dragocjeno.
Brojni izvori navode da je Taberani sluao impozantan broj hadisa!939 Od njegovih brojnih uitelja izdvojiemo samo neke: Ehu Zur'a er-Razi, Idris b. Da'fer el-Attar, Ali b. Abdulaziz el-Begavi, Mikdam b. Davud er-Ru'ajni, Ahmed b. Abdu-1-Vehhab el-Havti, Ahmed b. Ibrahim el-Busri, Ahmed b. Hulejd el-Halebi, Bekr b. Sehl ed-Dimjati, Abdu-r-Rahim b. Abdullah el-Berki, Osman b. Omer ed-Dabbi, Muhammed b. Esed el-Asbehani, Ehu Budui da je rano poeo izuavati hadis i da je ivio preko

1 .000 i vie uitelja

iz domena hadiskih znanosti, pa nije ni udo, to je prenio tako

936 Sij eru e 'alami-n-nubela , 1 6/1 1 9- 1 20. 937 Ve fejatu-1-e'ajan, 2/1 4 1 . To, takoe, spominje i El-Kasimi. (Vidi: EI
'

938 Sijeru e 'almi-n-nubela ', 1 6/122. Vidi, takoe: Medme'u-1-bahrejni, 1/9. 939 O tome vidi: Ve fejatu-1-e'ajan, 2/1 4 1 ; Sijeru e 'alami-n-nubela', 1 6/120 i

Fadlu-1-mubin, str. 397.)

El-Fadlu-1-mubin, str. 397.

242

Abdurrahman en-Nesai, Ahmed b. Abdullah el-Lihjani, Haim b. Mersed et-Taberani i dr.940

Uenici
Nakon vie desetina godina istraivanja hadiskih znanosti imam Taberani postaje muhaddis, iji su se kvaliteti prouli diljem islamskog svijeta, tako da su brojni zaljubljenici pohrlili iz raznih dijelova islamskog svijeta sluati ovog velikana i biljeiti od njega hadis. Posebno je utjecao na ulemu i uenike iz Asbehana, grada u kojem je najvie vremena proveo. Tako jedan od uenjaka Asbehana, Ehu Ahmed el-Assal el-Kadi, tvrdi da je, druei se sa Taberanijem, uo i zabiljeio od njega 20.000, Ehu Ishak b. Hamza 30.000, a Ebu--ejh 40.000 hadisa! Sva trojica su bili poznati asbehanski uenjaci i Taberanijevi suvremenici!941 Koliko je Taberani nastojao prenijeti hadis svojim uenicima i koliko je u tome bio nesebian, najbolje doarava Ibn Hader izjavom koju navodi citirajui Ahmeda b. Mensura e-irazija, poznatog hadiskog strunjaka, koji je rekao:

Od Taberanija sam

za pisao 300.000 hadisaP42

Obzirom da je Taberani postao izvorom hadisa u to vrijeme, od njega su uili ak i njegovi raniji uitelji, meu kojima: Ehu Halifa el-Fadl b. el-Habbab el-Dumehi, hadiski strunjak iz Basre, poznat po autentinosti i utemeljenosti (umro hadisa (umro Meu

305. god. po Hidri)

i Ibn Ukde Ahmed b. Muhammed b. Se'id el-Kufi, poznati hafiz

332. god.).943
uenicima je itava plejada nadarenih

njegovim

islamskih uenjaka od kojih izdvajamo: Ibn Mende ehu Abdullah Muhammed b. Ishak, poznati misirski muhaddis, Ehu Bekr Ahmed b. Musa b. Merdevejh el-Asbehani, autor

Tefsira

Tariha,

Ehu

Nu'ajm Ahmed b. Abdullah el-Asbehani, veliki hafiz hadisa,

940 O uiteljima opirnije: Sijeru e'alami-n-nubela ', 1 6/120- 1 2 1 , Medme'u-194 1 Sijeru e'alami-n-nubela', 1 6/122. 942 Lisanu-1-mizan, 4177. 943 Medme'u-1-bahre jni, 111 O.

bahre jn, 1/9.

243

Et-Taberani
muhaddis svog vremena i autor djela Hil'jetu-1-evlija', Ehu Bekr ' Ahed b. Abdurrahman e-irazi, veliki uenjak i autor poznatog djela

K.itabu-1-elkab, Ehu Se'id b. Muhammed el-Asbehani, Ehu . Omer Muhammed b. Husejn el-Bistami, Ebu-1-Fadl Muhammed b.

Ahmed el-Darudi, Ahmed b. Abdurrahman. el-Ezdi, Ehu Bekr . Muhammed b. Abdullah er-Ribati i dr. Ehu-l-Kasim Abdurrahman b. ehi Bekr ez-Zekvani (umro

443. god.) bio je Taberanijev uenik koji je posljednji umro od

onih koji su prenosili od njega, iz ega se vidi da su . pune 83 godine, nakon njegove smrti, hadisi od njega prenoeni i ireni, to je, doista, impozantno!944 Koliko je Taberani bio respektiran i okruen zaljubljenicima u hadisku znanost, najbolje ilustrira dogaaj koji prenosi Ahmed b. Bundar, koji kae da je doao u . Asker 288: godine, kada je Taberani imao smo 28 godina, a njega je ve tada pratilo dvadeetak nepoznatih osoba iz raznih dijelova islamskog svijeta, biljeei i sluajui hadis od njega!945

Djela
Budui da je imam Taberani ivio itavo stoljee i da je gotovo 90 godina uio i prouavao hadis, onda nije udo to je ostavio veLiki broj pisanih djela, koja e biti od velike koristi muslimanima. Nama dostupni izvori spominju njegoa sljedea djela:

najznaajnije djelo, koje je klasificirao prema musnedima ashaba i poredao shodno arapskoj abecedi, izuzezv musneda Ehu Hurej re, r.a, koji je uinio zasebnim. Broj hadisa u ovoj zbirci je impozantan! Neki, kao na primjer, Muhammed Lutfi es-Sabag, tvrde da zbirka sadri 20.000,947 drugi,

EI-Mu'demu-l-kbir.946

To

je

njegovo

najvee

944 Vie o njegovim uenicima: Sijeru e 'alami-n-nubela ', 1 6/ 1 2 1 -122 i uvod 945 Zehebi ovaj sluaj spominje u Sijeru e 'alami-n-nubela 1 6/1 22-123. 946 O ovom djelu vidi: Sijeru e 'alami-n-nubela ', 1 6/122; El-Bidaje ve-n
',

u djelu: El-Mu 'demu-s-Sagir, str. 4.

947 Vidi: El-Hadisu-n-nebevi, str. 286.

. nihaje, 1 11288 i E/-Fad/u-1-mubin, str. 397.

244

:bu Zehv, 20.500, \14M dok ted ef. Handi smatraju Ibn Dihje, najvei Je

!i imam Taberani, a ne ;e podrazumijeva upravo

prema nekim izvorima, sificirao prema imenima hadise od z;ooo svojih emajui ga utroio puno iko slii Darekutnijevom jednost uitelja i njihov

ino djelo, klasificirano je iljadu od kojih prenosi dan ili, eventualno, dva 5a!954

.jela u kojima Taberani

!vod u te fsirsku i hadisku

, 1 6/122; El-Bidaje ve-n-

L Handi, cit. djelo, str. 85 i

-s-sunneti-1-muerre f eti, str. zmi-n-nube/a', 1 6/122; El 'n, str. 397; Er-Risa/e el' str. 1 57.

Et- tberani

5 - Mekarimu-1-ahlak, 6 - Delailu-n-nuhuvve, 7 - K.itahu-1-evail,

8-

Fadlu-r-rem ji ve ta'limuhu,

9 - En-Nevadir, 1 O - K.itahu-s-sunne, 1 1 - K.itahu-t-tefsir, 1 2 - K.itahu-1-menasik, 1 3 - Ma'ri fttu-s-sahahe, 1 4 - Musned Aifa, 1 5 - Musned Ehi Hurjre, 1 6 - Musned u'he, 1 7 - Musned Su jjan, 1 8 - Musnedu-f-famijjin, 1 9 - El-I/m, 20 - Er-RuJe, 21
-

Fadlu-1-areh,

22 - El-Dud, 23 - El-Feraid, 24 - Menakihu Ahmed, 25 - K.itahu-1-efrihe, 26 K.itahu-1-evlevijjefi hila ftti Ehi Bekr ve Omer,
-

27 - Aferetu-n-nisa', i dr.955

955 O njegovim djelima vidi: Sijeru e 'a/ami-n-nubela ', 1 6/128; Medme 'u-1-

bahrejn, uvod, 1116- 1 8; El-E 'a/am, 3/12 1 i Fuad Sizkin, Tarihu-turasi-1arebi, 11395.
246

Uenjaci o Taberaniju
Islamski uenjaci su o ovom velikanu hadiske znanosti rekli samo rijei hvale i potovanja. Posebno su isticali njegovu vrijednost, utemeljenost, jaku memoriju i genijalnost kada je u pitanju hadiska znanost. Evo samo nekih izjava u vezi s tim: Ahmed b. Mensur, poznati hafiz hadisa, kae:

Od imama Taberani

Taberanija sam zabi!Jei(jo 300.000 hadisa! Biojepouzdanim

Ehu Bekr b. ehi Ali istie njegovu vrijednost, rekavi:

je bio uenjak ogromnog znanja i autor bro jnih djela/m

Ehu Da'fer b. ehi es-Sirri pripovijeda da je jednom prilikom u Kufi zamolio poznatog hafiza u hadisu Ibn Ukdeta, da mu prenese neto iz svoje bogate riznice hadisa. Na pitanje Ibn Ukdeta, odakle je, Ehu Da'fer je odgovorio da je iz Asbehana, na to je on ponovo upitao: Je li sluao Taberanija? Kada je Ehu Da'fer odgovorio da ga uope ne zna, Ibn Ukde je zaueno konstatirao:

Subhanellah! E bu-l-Kasim et-Taberani i(jvi u tvom m jestu, a ti nisi ni uo za n jega, pa si dofao mene maltretirati ak u Ku j u! Ja ne poznqjem slinog ss Taberaniju
Imam Zehebi ima, takoe, izrazito visoko miljenje o ovom velikanu. On Taberanija naziva imamom, hafizom hadisa, pouzdanim, osobom koja je neumorno putovala u potrazi za hadisom, muhaddisom islama, uenjaka izrazite inteligencije i memorije, velikog znalca skrivenih mahana u hadisu, izvanrednog poznavaoca prenosilaca hadisa, uenjaka koji je, doista, puno napisao o islamu, a posebno u oblasti hadisa i hadiskih znanosti!959 Ed-Davudi zakljuuje: Imam Taberani je imam/predvodni'k i argument! On je oslonac na dunjaluku! On je vitez hadiske znanosti, budui da ga krase iskrenost ipotjerenjeGo

956 Ibn Hader, Lisanu-1-mizan, 3174. 95 7 Sijeru e 'a/ami-n-nubela ', 1 6/"127 i Lisanu-1-mizan, 3174. 95 8 Sijeru e'alami-n-nube/a', 1 6/125. Pogledaj, takoe: El-Hejsemi, cit. djelo, 959 Sve ove epitete vezane za ovog velikana vidjeti u: El-Iber, 2/3 1 5 i Sijeru 960 Abdulkuddus b. Muhammed Nezir, cit. djelo, 1112.

uvod, 1/12.

e 'alami-n-nubela', 1 6/1 1 9.

247

Et-Taberani

Imam Taberani bio je lijepog izgleda, prefinjenog nastupa i izvanrednih metoda u nastupu sa ljudima. Osvajao je ljudska srca i plijenio njihovu naklonost svojim nastupima. Tako Ibnu-1-Amid, u predaji koju prenosi Ebu-1-Husejn Ahmed b. Faris, naglaava da nije mogao vjerovati da postoji slast na dunjaluku slaa od ljubavi prema vlasti i poloaju, sve dok nije prisustvovao raspravi izmeu Taberanija i Ehu Bekra el-De'abija. Sluajui tu raspravu, uivajui u njoj, Ibnu-1-Amid je zaboravio na slast vlasti i poloaja, od ljepote citiranja hadisa, vanrednog pamenja i zadivljujuih pojedinosti iz ove oblasti!96 1 Smrt Imam Taberani ivio je 1 OO godina i deset mjeseci. Pred kraj ivota je oslijepio. Smatrao je da je sljepoa rezultat sihira koji su mu podmetnuli odmetnici. Umro je 360. god. po Hidri, odnosno 97 1 . godine po Isa, a.s, u Asbehanu, mjestu u kojem je proveo vie od 60 godina. Ukopan je uz Hameme ed-Devsija, r.a, poznatog ashaba koji je za vrijeme hilafeta Omera b. el-Hattaba, r.a, uestvovao u borbama za Asbehan i tu umro.962

96 1 962

Pogledaj ovaj zanimljiv sluaj : Sijeru e'a/ami-n-nubela ', l 6/l24. O Taberanij evoj smrti vidi: Vef ejatu-1-e 'ajan, 2/1 4 1 ; Sijeru e'a/ami-n nubela 1 6/ 1 28-130 i El-E'a/am, 3/l 2 1 .
',

248

ED-DAREK UTNI
306./919. - 385./995.
Imam Darekutni uenjak je enciklopedijskog obrazovanja. Bio je strunjak u hadisu i jedan od najveih eksperata u poznavanju skrivenih mahana. Takoe, bio je strunjak u kiraetu, fikhu, knjievnosti i poeziji. Intelektualna snaga i izvanredna memorija izdvaj ali su ga od drugih uenj aka vremena u kojem je ivio. Pisao je mnogo, posebno u oblasti hadisa i hadiskih znanosti. Njegovo najpoznatije djelo

Sunen

sadri blizu pet hilj ada hadisa!

Ime mu je Ali b. Omer b. Ahmed b. Mehdi b. Mes'ud b. en Nu'man b. Dinar b. Abdullah Ehu-l-Hasan ed-Darekutni el Bagdadi. 963 Roen je 306. god. po Hidri, odnosno 9 1 9. god. po Isa, a.s,964 u poznatom bagdadskom naselju Daru-l-kutnu, pa je zbog toga i postao poznat kao Ed-Darekutni.965 Sticanje znanja i uitelji Imam Darekutni poeo se zanimati za hadis veoma rano. Kao i drugi istaknuti hadiski velikani i on je, putujui u brojne islamske naune centre tog vremena, kao to su: Basra, Kufa, Vasit, Misir, am i drugi, sreo brojne hadiske strunjake i puno od njih nauio.966 Meu njegovim brojnim uiteljima . najznaajnije mjesto zauzimaju: Ehu-l-Kasim elBegavi, Jahja b. Muhammed b. Sa'id, Ehu Hamid el-Hadremi, Ali b. Abdullah b. Mubeir el-Vasiti, Muhammed b. Kasim b. Zekerijja el-Muharibi, Ehu Bekr b. Zijad en-Nejsaburi, Hasan b. Ali el-Basri, Jusuf b. Ja'kub en-Nejsaburi, Isma'il b. Abbas el-Verrak, Ehu-l-Abbas b. Ukde, Abdurrahman b. Se'id el-Asbehani, Da'fer b. Muhammed b. Ja'kub es-Sajdeli, Ahmed b. Muhammed b. ehi Bekr el-Vasiti, Husejn b. Jahja b. Ajja, Ebu Bekr b. ehi Davud es-Sidistani i dr.967

Vidi o njegovom imenu: Tarihu Bagdad, 1 2/34; El-Muntezam, 14/378; Sijeru e 'a/mai-n-nubela ', 1 6/449; El-Bidaje ve-n-niha je, 1 1/339, Er Risa/etu-1-mustatre f e, str. 23 i El-E'alam, 4/3 1 4. 6 9 4 El-Muntezam, 14/379; Sijeru e 'a/ami-n-nubela ', 1 6/449; El-E 'a/am, 4/3 14 i M. Handi, Uvod u te fsirsku i hadisku nauku, str. 91. lbnu-1-Devzi, dodue, navodi i 305. god. kao moguu godinu njegovog roenja! (Vidi: El-Muntezam, 14/379). 6 9 5 To navode Zehebi, Kettani, Zirikli i dr. autori. (Usporedi: Sij eru e 'alami n-nubela ', 1 6/449; Er-Risaletu-1-mustatre f e, str. 23 i El-E 'a/am, 4/3 1 4). 966 O tome vidi: Ebu-t-Tajjib el-Abadi, Et-Ta'liku-1-mugni ala Sunen Darekutni, 1 17. 6 9 7 Vie o njegovim uiteljima pogledaj: Tarihu Bagdad, 1 2/34; El Muntezam, 14/379; Sijeru e 'a/ami-n-nubela ', 1 6/449-450 i Et- Ta'/iku-1mugni ala Sunen Darekutni, 1 17.
25 1

6 9 3

Ed-Darekutni

Uenici
Istananost u poznavanju hadiskih znanosti i superiornost nad drugim uenjacima toga vremena bili su razlog da brojni ljubitelji hadisa nau puta do ovog istinskog strunjaka. Brojni su se uenici, a kasnije poznati hafizi hadisa i veliki strunjaci u brojnim hadiskim . disciplinama okoristili njegovim znanjem.

Ovom

prilikom

spomenut emo samo neke:

Ebu Abdullah Hakim en-Nejsaburi, autor poznatog EI

Mustedreka, evlija', Ebu

Ebu Nu'ajm el-Asbehani, autor poznatog Hamid el-Isfiraini, Ebu Nasr b.

Hi!jetu-1-

el-Dundi, Ebu

Abdurrahman . e-Sulemi, Ebu Mes'ud ed-Diki, Ebu Bekr el Berkani, Ebu-1-Hasan el-Atiki, Ebu-t-Tajjib et-Taberi, Ebu-1-Hasan b. es-Simsar ed-Dimiki, Ebu-n-Nu'man Turab b. Omer el-Misri, Nahvi, Ebu Zerr el-Herevi i dr.968 Hamza b. Jusuf es-Sehmi, Ahmed b. Muhammed el-Asbehani en

Iz spomenutih imena jasno se vidi da su njegovih uenika bili iz razliitih dijelova islamskog svijeta, to logiki upuuje na injenicu da je njegovo zavidno znanje otilo u mnoga mjesta i da su se njegova djela, i nakon njegove smrti, irila zahvaljujui njegovim uenicima.

Djela
Njegov spisateljski opus bio je izuzetno velik. Uz ogroman broj uenika koji su ga sluali i njegovo zavidno znanje prenosili sljedeim generacijama, imam Darekutni je ostavio u pisanoj formi veliki broj djela. Tako ejh Abdulaziz Izzuddin es-Sejrevan spominje

37

njegovih djela.969 Ovom prilikom emo spomenuti

samo njegova znaajnija i poznatija djela:

1 . Sunen: Ovo je najznaajnije djelo u bogatom opusu ovog velikana. Djelo sadri 4.745 hadisa. Ova zbirka zapoinje
poglavljem o istoi a zavrava poglavljem o takmienju konja. U tom djelu najdue je poglavlje o prijestupima za koje je odreena
968 O njegovim uenicima uporedi sljedee izvore: Tarihu Bagdad, 1 2/34; 969 Vidi: Uvod u Darekutnijev Kitabu-d-du'a fai ve-1-metrukin, str. 259-262.

Sijeru e 'alami-n-nubela , 1 6/45 1 i Et-Ta'/iku-1-mugni, 117-8.

'

252

kazna i

o materijalnoj nadoknadi

za poinjeno ubistvo. To

poglavlje broji

403 hadisa.

Inae, imam Darekutni je u Sunenu sabrao, veinom, garib predaje koje tretiraju erijatskopravna pitanja, a razliite su od predaja iz

Kutubi-s-sitte!

Ovo njegovo najznaajnije djelo je tampano vie puta. Prvi put prije vie od jednog stoljea, ili, tanije, 1 306. god. po Hidri u Delhiju!970 Rukopisi ovog djela razasuti su po brojnim svjetskim bibliotekama.971 O tome kolika je vrijednost ovog djela najvie govori veliki respekt koji su poznati muhaddisi imali spram njega. Meu najpoznatijim komentarima ovog djela je, svakako, Et-Ta'liku-1mugni ala Sunen Darekutni, poznatog muhaddisa Ebu-t-Tajjiba Muhammeda emsu-1-Hakk el-Abadija.972 Kasim b; Katlubega el Hanefi, poznati hadiski strunjak, jedan je od muhaddisa koji . su pisali dodatke na

Sunen

dajui

_mu

ime .

Zevaidu-s-Suneni-d

Parekutni. 973
2.

Kitabu-s-sif at.

U tom djelu imam Darekutni citira hadise koji

se odnose na sifate/ osobine i ulaze u okvir akaida.974

3. Ehadisu-n-nuzu1,975 4. Musned Ebi Hanif e: To je jedan od autora koji je sabrao

musned jednog od najveih imama
u

islamu i predvodnika

hanefij skog mezheba. On je, ustvari, samo jedan od dvadesetak velikih hafiza hadisa koji je sainio musned Ehu Hanife, i, na taj nain, devalvirao sve tvrdnje neupuenih ili zlonamjernih uenjaka

god. u izdanju poznate bejrutske izdavake kue Alemu-1-kutubi, u etiri dijela, u dvije velike knjige. 973 To djelo spominje Kettani. (Vidi: Er-Risa/etu-1-mustatre f e, str. 1 72.). 974 Djelo je tampano u Bejrutu, 1 983. god. u obradi dr. Ali b. Muhammeda el-Fekihija. 975 Djelo je, takoe, tampano u Bejrutu, iste godine i u obradi istog autora.
253

970 Uporedi: Isti izvor, str. 260. . 97 1 O tome pogledaj : Fuad Sizkin, Tarihu-t-turasi-1-arebi, 11338. 972 Ovo djelo j e tampano na marginalijama Darekutnijevog Sunena 1 983.

l l

koji su tvrdili da Ebu Hanife nije poznavao dovoljno hadis Allahovog Poslanika, s.a.v.s. 976

5. Kitabu-du'af ai ve-1-metrukin:
slinim

To djelo ide u istu ravan sa kritiara imama Buharija i

djelima poznatih hadiskih

Nesaija. Darekutni spominje prenosioce hadisa koji su bili slabi i na koje se ne moe pouzdati u prenoenju hadisa. Djelo je klasificirao shodno arapskoj abecedi, tako to je naveo prvo imena prenosioca hadisa ija imena poinju

e/ijom,

a zavrio je sa prenosiocima ija

imena poinju harfomja. U tom djelu spomenuo je

632

ravije. 977

6. Ilelu-1-hadisi,
hadisa.

to je najpoznatija knjiga u oblasti slabosti

7. Garibu-1-hadisi, 8. EI-IIzamatu ala Sahihi-1-Buhari ve Muslim, 9. Risaletunfi tfkri rivajati-s-sahihajni, 1 O. EI-Fevaidu-1-ef rad, 1 1 . Ridalu-1-Buhari ve Muslim, 1 2. Esmau-s-sahabetiileti itteftka fiha ei-Buhari ve Muslim ve ma inftrede bihi kuilu minhuma, 1 3. EI-Mu'telif u ve-1-muhtelif ufi esmai-ridal 1 4. EI-Ehadisuileti ha/eftfiha el-Imam Malik, 1 5. Kitabu-t-tetebu'i, 1 6. Kitabu-1-ihve ve-1-uhuvve, 1 7. Fadailu-s-sahabe, 1 8. EI-Erbe'une, 19. EI-Ehadisu-r-ruba'ijjat,

976 To djelo, izmeu ostalih, navodi ejh Muhammed Muhammed ebu Zehv. 977 Djelo je tampala bejrutska izdavaka kua Daru-l-ka/em, 1 985. god.,

(Provjeri: El-Hadisu ve-1-muhaddisune, str. 385.)

zajedno sa istim djelima imama Buharija i Imama Nesaija, u obradi i valorizaciji ejha Abdulaziza Izzuddina es-Sejrevana.

254

20.

K.itabu-1-eshijai i druga.978

Darekutnijev doprinos hadiskoj znanosti

Meutim, iz njegovog spisatelj skog opusa da se naslutiti da je Imam Darekutni zanimao se za razne naune discipline.

n)egova opsesi)a bila i ostala hadis i hadiske znanosti.

posebno

pozitivnim i negativnim osobinama, bilo je vrhunsko. To se Njegov kritiki osvrt na brojne ravije smatra moe primijetiti u djelu

to, njegovo poznavanje prenosilaca hadisa, sa svim njihovim

Zna se da je njegovo pamenje hadisa bilo paradigmatina. Uz

Kitabu-d-du'af ai ve-1-metrukin.

poznavanje itekako doprinosi da se jedna predaja uvai ili ostavi, u emu je ovaj velikan dao nemjerljiv doprinos!979 Sa kolikom preciznou je imam Darekutni poznavao

najznaajnijih

povredivosti i nepovredivosti prenosilaca hadisa jedna je od disciplina u hadiskoj znanosti uope a njeno

najmjerodavnijih miljenja kada je u pitanju ta oblast. Disciplina o

se jednim od

Hatib el-Bagdadi i Zehebi u svojim djelima. se:

prenosioce hadisa najbolje e ilustrirati dva primjera koje spominju U prvom, koje prenosi Reda' b . Muhammed el-Mu'addil, kae

Kada smo jednom prilikom bili kod Darekutnija, neko od prisutnih je itao hadise, dok je Darekutni klanjao nafilu-nama i kada je sti gao do hadisa u kome se spomin jejedan od ram ja po imenu Nusqr b. Zu'luk, on je ime Nusqr proitao kao: Bue;"r, na to je Darekutni u namazu iovorio: Subhanallah! Nakon toga se on ispravio i rekao: Jusqr, a ondaje Darekutm
978 O njegovim djelima vidi: EI-Bidaje ve-n-nihaje, 1 1/339-340; Et-Ta 'liku-1-

mugni, 1/7; Er-Risaletu-1-mustatre fe, str. 23, 35, 98, l 02, 1 1 3, 1 1 5 i 1 48; EI-E 'alam, 4/3 1 4; Uvod u te fsirsku i hadisku nauku, str. 85; dr. Ekrem el Umeri, Buhusunfi tarihi-s-sunneti-1-muerre fe, str. 93, 99, 1 08, 124, 1 25, 135 i 253; El-Huli, Tarihufununi-1-hadisi-n-nebevi, str.223; Abdulaziz es-Sejrevan, cit. djelo, str. 259-262; dr. Abdurrahman Itr, Me 'alimu-s sunneti-n-nebevijje, str. 1 9 1 ; dr. Bedran ebu-1-Ajnejni Bedran, EI-Hadisu n-nebevi--erif, str. 42 i dr. Hasan Muhammed Makbuli, Mustalehu-1hadisi ve ridaluhu, str. 226. 979 O tim elementima uporedi: Sujuti, Tedribu-r-ravi, 1/148, 1 49 i 1 5 1 . (Izdanje: Mektebetu-1-kevser, Rijad) i Demaluddin el-Kasimi, Kavaidu-t tahdis, str. 1 82, 203, 269 i 352.
255

Ed-Darekutni

da b! ga u pozorio da se radi o Nusejru i da njegovo ime polinje sa hmfo.m NUN, poeo uiti: NUN. VE -L-KALEMI VE MA ]ESTURUNfJBO
U drugom, koji prenosi Hamza b. Muhammed b. Tahir, spominje se: Bio sam kod DarekuJnija kojije klanjao nafilu-namaiJ dokje Ebu Abdullah b. ei-Katib itao hadise i u tom momentu spomenuo raviju Amra b. u'ajba. Mei/utim, on gaje spomenuo kao Amra b. Se'ida, na toje Darekutni u namazu reagirao rijeima: Subhanallah! Ponovo je pbu Abdullah iif,OVorio ime tog ravije kao i prethodni put i stao, na to je Darekutni poeo uiti kur'anski ajet: JA U'AJBU ESAIATUKE TE 'MURUKE, da bi nakon te intervencije Ebu Abdullah proitao ime ovog ravije: u'ajbP8 1 Istakao se i u definiranju brojnih hadiskih termina. U tome je njegov znaaj izuzetan.982 Ono to ga izdvaja iz kruga hadiskih strunjaka svoga vremena . je, neosporno, zavidno poznavanje skrivenih mahana u hadisu. Izuzev Buharija, Muslima i Nesaija, malo ko mu je mogao parirati u toj oblasti! Najbolja potvrda za to je primjer koji navodi Sujuti, u koine kae da je hafiz Ebu-1-Fadl b. Tahir, pitao Sa'da b. Alija ez Zendanija, poznatog mekkanskog hafiza i hadiskog strunjaka: Ko je vei hafiz i sa jalom memorijom od etverice hafiza hadisa koji su bili suvremenici: Darekutni u Bagdadu, Abdulganijj b. Se'id u Egiptu, Ebu Abdullah b. Mende u Asbehanu ili Ebu .!lbdullah Hakim u Nejsaburu?! Ez-Zendani je nakratko zautio, te nakon insistiranja odgovorio:

Darekutnije najvei alac u oblasti skrivenih mahana u hadisu, Abdulgi:mijj u porijeklu ravija, Ibn. Mende u poavanju hadisa a Hakim u najlJepem pisanju i bi!JeenjufJB3
Budui da je imam Darekutni dostigao vrhunac u gotovo svim hadiskim disciplinama, s pravom je dobio najveu titulu koja se
. .

980 Tarihu Bagdad, 1 2/39 i Sijeru e 'a/ami-n-nubela ', 1 6/455. 9 8 1 Tarihu Bagdad, 1 2/39 i Sijeru e 'alami-n-nubela ', 1 6/455. 982 Pogledaj, na primjer: Tedribu-r-ravi, 1/408 9 83 Tedribu-r-ravi, 2/94 1 -942.

256

moe dobiti u hadisu

hadiskim znansotima, a to je: Emiru-1-

mu'minine u hadisufJB4
Doprinos u drugim znanostima
Imam Darekutni bio je svestrano obrazovan. Njegovo zanimanje je zahvatalo irok spektar raznovrsnih naunih disciplina. Tako El-Azheri istie: Imam Darekutni se odlikovao

izuzetnim znaf! }em i otroumnou! o bilo kqjqj iJ1anosti da se rasprav/ja/o} '!}egovo iJZo/e doistaje bilo obimnofJBS
On je dobro poznavao ak i najobinije stvari. Hatib el Bagdadi prenosi od Muhammeda b. Talhe en-Nu'alija predaju u kojoj se kae da je jedne noi bio pozvan na veeru, zajedno sa Darekutnijem i grupom zvanica. Tokom veere neko je spomenuo odreeno jelo, nakon ega je imam Darekutni itavu no ostao citirajui predaje o jelu, vrstama jela, brojne hikaje na tu temu i brojnim specifinostima razliitih jela!9B6 Dakle, koja god oblast se aktuelizira, Darekutni ima ta o njoj rei! Meutim, pored perfektnog poznavanja hadisa i hadiskih znanosti, imam Darekutni posebno se specijalizirao u poznavanju kiraeta, fikha, knjievnosti i poezije. Haib el-Bagdadi i Zehebi tvrde da je Darekutni prvi pisao_ o kiraetima na tako kvalitetan nain da je postao primjer drugima koji su ga u tome slijedili i koristei se njegovom metodologijom pisali svoja djela.9B7 Zna se da je kiraete uio pred poznatim uenjacima iz te oblasti, kao to su Ebu-1-Husejn Ahmed b. Bujan, Ebu Bekr en-Nekka, Ahmed b. Muhammed ed-Dibadi, Ali b. Zuabe el Kazzaz i dr.9BS Izuzetno je dobro poznavao erijatsko pravo i mezhebska razilaenja. Njegov Sunen, klasifikacija hadisa i nazivi poglavlja koja je spomenuo u tom djelu, na najbolji nain govore o njegovom
984 Tu ocjenu izrekao je Ehu-t-Tajjib Tahir b. Abdullah et-Taberi. (Vidi: 985 Tarihu Bagdad, 1 2/36 i Sijeru e 'alami-n-nubela', 1 6/454. 986 Pogledaj : Tarihu Bagdad, 1 2/36. 987 Vidi o tome: Tarihu Bagdad, 1 2/34-35 i Sijeru e 'lami-n-nubela ', 1 6/450. 988 Sij eru e 'alami-n-nubela ', 1 6/45 1 .

Tarihu Bagdad, 1 2/36 i Sijeru e 'lami-n-nubela ', 1 6/454.).

257

Ed- Darekutni

vanrednom poznavanju te oblasti. Njegov uitelj u fikhu, posebno afi'ijskom, bio je, kako navodi Hatib el-Bagdadi, uveni Ehu Se'id el-Istahari.9 89 Neobino dobro je poznavao knjievnost i poeziju. Znao je puno stihova, pa ak, kako tvrdi Mehmed ef. Handi, i itave divane poznatih pjesnika.990 Brojni izvori navode da je citirao napamet kompletan Himjerijev divan!99t Ne treba se uditi to je Darekutni bio enciklopedijski obrazovan, ako se ima u vidu da je od malih nogu sakupljao znanje. O tome govori iskaz Ebu-1-Fetha b. ehi el-Farisa, u kojem se kae, da dok su oni odlazili kod El-Begavija da neto saznaju i naue, za njim bi iao mali djeak Darekutni, sa komadom hljeba u ruci, elei da neto sazna!992 Uenjaci o Darekutniju Imam Darekutni bio je respektiran od strane uenjaka svoga vremena, kao i od uenjaka u generacijama do dananjeg dana. Tako Hatib el-Bagdadi, jedan od najveih hadiskih autoriteta u islamu, smatra da je Darekutni bio posebna linost i imam svog vremena. On dri da je Darekutni dostigao vrhunac u poznavanju hadisa, skrivenih mahana u hadisu i da je izuzetno dobro poznavao prenosioce hadisa!993 Hakim en-Nejsaburi, hadiski strunjak i autor poznatog EI Mustedreka, navodi da je Ehu Abdullah b. ehi Zuhel sreo Darekutnija kada je 353. god. iao na had i da je, nakon povratka, sa ushienjem hvalio tog vrsnog strunjaka, to je Hakimu izgledalo preuveliano. Meutim, kada je Hakim 367. god., takoe, iao na had, prolazei pored Bagdada skrenuo je da se uvjeri u navode Ehu Abdullaha. Kada se susreo sa Darekutnijem, uo njegovo izlaganje, outio njegovu intelektualnu snagu i vanrednu
Provjeri: Tarihu Bagdad, 1 2/35. Uvod u te fsirsku i hadisku nauku, str. 9 1 . 1 99 O tome proitaj : Tarihu Bagdad, 12/35 i Sijeru e'/ami-n-nubela , 1 6/452. 2 99 Sijeru e 'alami-n-nubela , 1 6/452. 993 Tarihu Bagdad, 1 2/34.
99 0
'

989

258

memoriju, ostao je u Bagdadu puna etiri mjeseca, sluajui tog genija.994 Hafiz Ez-Zehebi istie da je Darekutni bio more znanja i jedan od najveih imama na dunjaluku.99S Ehu Tajjib et-Taberi, strunjak koji mu je dao najveu titulu u hadisu, kae: Bio sam prisutan kada su pred Darekutnijem citirani neki hadisi kojeje on sakupio. Daje tada bio prisutan Ahmed b. Hanbe4 imao bi !ta nauifif96 Hafiz Abdulganijj tvrdi da su trojica hadiskih strunjaka, u svom vremenu, najbolje artikulirala hadis Allahovog Poslanika, s.a.v.s: Ali b. el-Medini, Musa b. Harun i Darekutni.997 Ibnu-l-Devzi tvrdi da je Darekutni, kao malo ko, napravio sretnu sintezu izmeu hadisa, hadiskih znanosti, kiraeta, gramatike, fikha i poezije, s jedne strane, i povjerenja, pravednosti i ispravnog vjerovanja, s druge strane.998 S pravom se moe konstatovati da je znanje tog velikana bilo enciklopedijsko. Moda je neko i mogao biti u jednoj uoj specijalnosti bolji od njega, ali, u svim disciplinama zajedno, on je bio ispred svih u svome vremenu. On to, kako navodi Ibnu-1Devzi, i sam tvrdi: U jednoj oblasti moe se nai bolJi od mene, ali uku pno u svim disci plinama, ne vidim da ima iko ispred mene. 999 Njegovo poznavanje skrivenih mahana u hadisu je bilo, doista, vanredno. Ehu Bekr el-Berkani navodi da mu je Darekutni sve skrivene mahane u hadisu navodio, ne itajui, ve iz glave. 1 ooo Ehu Abdurrahman es-Sulemi, inae, Darekutnijev uenik, istie da niko, nakon njega, pod nebeskim svodom, nije bolje

994

995 Provjeri ovu konstataciju: isti izvor, 16/450. 99 6 Sijeru e 'alami-n-nubela ', 1 6/454-455. 997 Vidi:

Vidi ovo zanimljivo kazivanje: Sijeru e 'alami-n-nubela ', 1 6/45 1 -452.

Tarihu Bagdad, 1 2/36; Sijeru e 'alami-n-nubela ', 1 6/454 i Et Ta '/iku-1-mugni, l/9. 998 E/-Muntezam, 14/380. Ovo, takoe, navodi Ibn Kesir. (Vidi: El-Bidaje ve n-nihaje, 1 l /340). 999 E/-Muntezam, 1 4/380. 1000 Sijeru e 'a/ami-n-nube/a ', 1 6/455.
259

Darekutni

poznavao hadis Allahovog Poslanika, s.a.v.s, kao ni ashabe, tabi'ine i etba'i-t-tabi'ine. t oot Koliko je imam Darekutni bio respektiran u svoje vrijeme od strane uenjaka najbolje potvruje primjer koji navodi El-Hallal: Prisustvovao sam skupu najveih hadiskih strun jaka, meu kq jima su bili Ebu-1-Huse jn b. ei-Muzaffer, Ebu-1-Hasan ei-Derrah Ebu-1-Hasan ed Darekutni i bro jni drugi. Kada je nastu pio namaski vakat, prednost da ih predvodi u dema'atu dali su Darekutniju, iako je meu njima bilo i daleko starijih od njega. 1 002 Hatib el-Bagdadi, u biografiji o ovom velikanu, navodi san Ehu Nasra Ali b. Hebetullaha b. Makula: Pitao sam u snu o stanju imama Darekutnija na ahiretu, pa mi je reeno: I u Dennetu je nazvan imamomfl 003 Smrt Svi izvori navode da je imam Darekutni umro 385. god. po Hidri, odnosno 995. god. po Isa, a.s .t004 U asu smrti imao je, prema Ibn Kesiru, 77 godina i dva dana,toos prema Ibnu-1-Devziju, 79 godina i dva dana1 06 a, prema Hatibu el-Bagdadiju, 80 godina i pet dana. t 007 Imam Darektni ukopan je u Bagdadu, u neposrednoj blizini poznatog Ma'ruf el-Kerhija. t oos

1 001

Cit. izvor, i 6/457. Tarihu Bagdad, 1 2/38. 1003 Ovaj san biljee: Tarihu Bagdad, 1 2/40; Sijeru e'a/ami-n-nube/a', 1 6/457 i Et-Ta'/iku-1-mugni, 119. 1 004 O tome vidi: Tarihu Bagdad, 12/40; El-Muntezam, 1 4/380; Sijeru e 'a/ami-n-nubela , 1 6/457; Er-Risa/etu-1-mustatre f e, str. 23, El-E 'a/am, 4/3 14 i M. Handi, cit. djelo, str. 85 i 9 1 . 1 005 El-Bidaje ve-n-nihaje, 1 1/340. 1006 El-Muntezam, 14/380. 1 007 Tarihu Bagdad, 1 2/40. 1 008 O tome vidi: Tarihu Bagdad, 12/40 i E/-Bidaje ve-n-nihaje, 1 1/340.
1 002
'

260

EBU ABDULLAH HAKIM EN-NE]SABURI

321 . /933. - 405./1014.

Bio je jedan od pouzdanih hafiza hadisa, izvanredan poznavalac prenosilaca hadisa i izuzetan hadiski kritiar. elio je da u svom najpoznatijem djelu El Mustedrek sabere sve autentine hadise koji nisu spomenuti u vjerodostojnim zbirkama najveih hadiskih autoriteta, Buharije i Muslima.

Ime

mu

je Muhammed b.

Abdullah

b.

Muhammed b.

Hamduvejh b. Nu'ajm b. el-Hakem ehu Abdullah el-Hakim, poznat kao Ibn ei-Bejji', ed-Dabbi et-Tahmani en-Nejsaburi e-afi'i. 1 009 Roen je u Nejsaburu, god. po roenju Isa, a.s.toto

321 . god. po Hidri, odnosno, 933.

Sticanje znanja
Imam Hakim en-Nej saburi zanimao se za brojne islamske znanosti, posebice za hadis. Na izuavanje hadisa i hadiskih znanosti posebno su ga podsticali otac i tetak, koji su mu omoguili

330. godine, kada je imao tek devet godinaP011 Ve sa trinaest godina, dakle, 334. god. slua poznatog
hadiskog autoriteta hafiza Ibn Hibbana i biljei od njega brojne predaje!11 2 Horasan i brojne druge znanstvene centre tog vremena. t O B ui i slua erijatsko pravo i kiraete. Iz oblasti erijatskog prava najvie ui od poznatog afi'ijskog pravnika Ehu Sehla Muhammeda b. Sulejmana es-Su'lukija, Ebu-1Velida Hasana b. Muhammeda i poznatog irakog pravnika Ebu Alija b. ehi Hurejre el-Fekiha.t O t4 On

da hadis pone sluati ve

341 . god. putuje u potrazi za hadisom u Irak, a zatim u

Kada je navrio dvadeset godina Hakim, uz hadis, intenzivno

Vidi: Tarihu Bagdad, 51473; Sijeru e 'alami-n-nubela ', 17/162- 1 63; El Bidaje ve-n-nihaje, 1 1/38 1 ; Tedribu-r-ravi, 21207; El-Fadlu-1-mubin, str. 4 1 1 ; Er-Risaletu-1-mustatre fe, str. 2 1 ; El-E 'alam, 6/227 i Enciklopedija, . ./83. 1010 Tarihu Bagdad, 5/473; Sijeru e 'alami-n-nubela ', 17/163; El-Bidaje ve-n nihaje, 1 1/3 8 1 i El-Fadlu-1-mubin, str. 4 1 2. 1011 O tome vidi: Tarihu Bagdad, 51473; Sijeru e 'almi-n-nubela 1 71163 i Uvod u djelu: Ma 'rif etu ulumi-1-hadisi, od Hakima en-Nejsaburi j a, str. dim. 1012 Sijeru e 'almi-n-nubela ', 1 7/163 i Uvod u: Ma 'rif etu ulumi-1-hadis, str. dim. 1013 El-E 'alam, 6/227. 1014 Sijeru e 'alami-n-nubela , 1 7/165 ; El-Huli, Tarihufununi-1-hadisi-n nebevi, str. 1 2 1 i uvod u Ma 'rif etu elumi-1-hadis, str. dim.
. ', '

1009

263

Kiraete ui pred Muhammedom b. ebi Mensurom es Sarramom, Ebu Alijem b. ebi Nekkarom, poznatim strunjakom za kiraete iz Bagdada i Ebu Isa el-Bekkarom, poznatim strunjakom u toj oblasti iz Kufe. 101s Znatan broj autora potcrtava da je Hakim ukupno sluao preko 2.000 uitelja. U rodnom Nejsaburu sluao je oko 1 .000, a ostale je sluao u drugim znanstvenim centrima, obilazei ih tokom svog plodonosnog ivotaP 01 6 Nad ovim podatkom treba da zastane svaki razuman ovjek! Kako je mali gradi Nejsabur mogao da u to vrijeme ima 1 .000 uenjaka koje je imam Hakim imao priliku sluati i od njih apsorbirati veliko znanje. Svi su, da usput kaemo, strunjaci u hadiskoj znanosti, uglavnom, hafizi hadisa, ali i strunjaci iz tefsira, kiraeta, erijatskog prava i brojnih drugih oblasti! Ovaj podatak na najeklatantniji nain pokazuje impozantnu naunu svijest tadanjih generacija muslimana!!! Od tog, doista, impozantnog broja njegovih uitelja, ovom prilikom emo izdvojiti samo neke: Njegov otac Abdullah en Nejsaburi, hafiz Ebu-1-Hasan ed-Darekutni, Muhammed b. Ali el Muzekkir, Muhammed b. Ja'kub el-Esamm, Muhammed b. Ja'kub b. el-Ahrem e-ejbani, Muhammed b. Abdullah b. Ahmed el Asbehani es-Saffar, Ali b. Abdullah el-Hakimi, Isma'il b. Muhammed er-Razi, Ebu Da'fer Muhammed b. Muhammed el Bagdadi el-Demmal, Ebu Hamid Ahmed b. Ali b. Hasnuvejh, Hasan b. Ja'kub el-Buhari, Kasim b. Kasim es-Sejjari, Ebu Bekr Ahmed b. Ishak es-Sibgi, 1017 Ahmed b. Muhammed b. el-Anezi, Isma'il b. Muhammed e-a'rani, Ebu-1-Ali Husejn b. Ali en Nejsaburi, Hadib b. Ahmed et-Tusi, Ebu Bekr en-Neddad, Husejn b. Hasan et-Tusi, Ali b. Muhammed b. Muhammed e-

Sijeru e 'alami-n-nubela ', 1 711 65. Ovaj zanimljiv podatak pogledaj u Sijeru e 'alami-n-nubela ', 1 7/163; E/ Fadlu-1-mubin, str. 4 1 1 , Tarihu fununi-1-hadisi-n-nebevi, str. 1 2 1 i uvod u: Ma 'rif etu u/umi-1-hadis, str. dim. 1017 etu ulumi-1-hadis, umjesto Es-Sibgi, U uvodu Hakimovog djela: Ma 'rif stoji Ed-Dabbi. (Provjeri: str. dal).
1016

1015

264

ejbani, Muhammed b. Harim b. Huzejme el-Kei, Abdurrahman b. Hamdan el-Dellab, i dr. tot s Uenici Budui da je Hakim en-Nejsaburi uio, kako je ve navedeno, od 2.000 uitelja, razumljivo je da je stekao zavidno znanje, koje je prenosio na mlae generacije. Zanimljivo je spomenuti da od njega nisu uile samo mlae, nego i starije generacije uenjaka. Zna se da je bio omiljen i kod starijih uenjaka u Nejsaburu i drugim centrima. Tako se prenosi, recimo, da su od njega prenosili hadis i dosta toga saznali i njegovi uitelji: Imam ed-Darekutni, Ehu Ishak el-Muzekki, Ahmed b. ehi Osman el-Hiri i dr.tOt9 Od brojnih uenika koji su najvie nauili i koji su se najvie isticali nakon njega, izdvojiemo sljedee: Imam ed-Darekutni, koga smo ve spomenuli, hafiz Ehu Bekr el-Bejheki, Ebu-1-Feth b. ebi-1-Fevaris, Ebu-1-'Ala' el-Vasiti, Muhammed b. Ahmed b. Ja'kub, Ehu Zerr el-Herevi, Ehu Ja'la el-Halili, Ehu-l-Kasim el-Kuejri, Ehu Salih el-Mu'ezzin, Ez-Zekijj Abdlulhamid el-Behiri, Osainan b. Muhammed el-Demhi, 1020 Mu'emmil b. Muhammed b. Abdulvahid, Ebu-1-Fadl Muhammed b. Ubejdullah es-Sarram, Ehu Bekr Ahmed b. Ali b. Halef e-irazi i drugi.I 02t Djela Njegov spisateljski opus bio je, doista, velik! Pisao je djela iz raznih oblasti, ali veina njegovih radova tretira hadis i hadiske

1018

O njegovim ejhovima, vidi: Tarihu Bagdad, 5/473; Sijru e 'alami-n nubela , 1 7/163- 1 64 i uvod u Hakimovo djelo: Ma 'rif etu ulumi-1-hadis, str. dal. 1019 O tome pogledaj: Sijeru e 'alami-n-nubela ', 1 7/165 i uvod u spomenuto Hakimovo djelo, str. dal. 1 02 Kod Zehebija umjesto: El-Demhi, stoji: El-Mahmi. (Vidi: Sijeru e 'alami-n-nubela' , 1 7/165. Izdanje Mu 'essesetu-u-risale, Bejrut, 1 996. god.). 1021 O njegovim uenicima vidi: Tarihu Bagdad, 5/473; Sijeru e 'alami-n nubela ', 1 7/ 1 64- 1 65 i uvod u spomenuto Hakimovo djelo.
'

265

Ebu Abdullah Hakim cn-Nejsaburi

znanosti. Ibn Asakir navodi impozantan podatak da Je 1mam Hakim napisao 1 .500 duz'ova/dijelovaP 022 Spomenuemo neka njegova djela:

1 2

EI-Mustedreku ale-s-sahihajni, 1 023 Ma'ri fetu ulumi-l-hadis:1024

Znaajno je spomenuti da je to

jedno od prvih djela napisanih u oblasti hadiskih znanosti i hadiske terminologije. Nastalo je odmah nakon Er-Ramehurmuzijevog djela

EI-Muhaddisu-lf asil i

jedno je od pionirskih djela u ovoj oblasti.

To djelo ostalo je izvor za osnove hadiske znanosti sve do dananjeg dana. tampano je vie puta do sada. Rukopisi tog djela uvaju se danas u poznatim bibliotekama u Londonu, Istanbulu (tri rukopisa) , Damasku, Halepu i u Kairu (dva rukopisa) . 1 02s

3 EI-Erbe'un: 1 026 U tom djelu Hakim je sakupio 40 hadisa, kao

-

to je bio obiaj brojnih muhaddisa.

Kitabu-1-ilel: 1 027

Imam Hakimovo djelo u kome je iznio

skrivene mahane u hadisu i, na taj nain, omoguio buduim generacijama da lake otkriju slabu predaju i odvoje da'if od sahih hadisa.

5 Kitabu-1-ikli/:1028 Djelo koje je tampano dva puta: u Halepu (1 352. god. po Hidri) i u Londonu (1 953. god.), ali pod nazivom EI-Medhalu ila ma'ri feti-1-ikli/.1029
-

1 023

El-E 'alam, 6/227. O ovom djelu e biti kasnije govora. 1 024 O ovom djelu vidi: Sijeru e 'alami-n-nubela , 1 7/170; EI-Bida je ve-n niha je, 1 1/38 1 ; EI-Kasimi, Kavaidu-t-tahdis, str. 23 i 39; Er-Risa/etu-1mustatre f e, str. 143 i 2 1 4; El-E 'alam, 6/227; EI-Hadisu ve-1-muhaddisun, str. 424, El-Huli, cit. djelo, str. 1 2 1 i dr. Bedran ebu-1-Ajnejni Bedran, E1-Hadisu-n-nebevi--eri f, str. 126. 1 025 Vidi o tome: S. M. Husejn, Uvod u djelu Hakima en-Nejsaburi j a: Ma'rif etu ulumi-1-hadisi, str. kjaf-dim. 1026 Er-Risa/etu-1-mustatre f e, str. 1 02. 1 027 Er-Risa/etu-1-mustatre f e, str. 148; El-Huli, nav. izvor, str. 1 2 1 , dr. Subhi es-Salih, Ulumu-1-hadisi ve mustalehuhu, str. 1 1 2 i EI-Hadisu ve-1muhaddisune, str. 424. 1 028 Sijeru e 'alami-n-nubela , 1 7/167 i 1 70, EI-Bidaje ve-n-niha je, 1 1138 1 ; Tedribu-r-ravi, 2/207 i EI-E 'a/am, 6/227. 1 029 Vidi: dr. Ekrem Dija'
' '

1 022

266

6 - Terad:(jmu-f-fujuh, 1 03o
7

- Fevaidu-f-fujuh, 103 1

8 - Ridalu-1-Buhan ve Muslim,1032
9

- Tesmijjetu men ahredehum el-Bubari ve Muslim, 1033

10 - EI-Medhaf. 1034 Tom skraenom verzijom, uglavnom, operiraju svi autori. Jedino se izdvajaju El-Huli, naziv knjige: EI Medhalu ila ilmi-s-sahih1 03 5 i dr. Ekrem el-Umeri, naziv: EI-Medhalu ila ma'n feti-s-sahihajni. 1036 Najvjerovatnije se radi o istom djelu koje navode i ostali autori.
11

- El-Kuna ve-l-elkab, t 037

12 - Kitabu-l-emal, 103B 1 3 - Emalu-l-af ijjat,1039 14 - Muzekki-1-ahbar,to40

15

- Kitabu-d-du'af a',1 041 - Avali Malik,1 043

16 - Kitabu-t-teftir, 1 042
17

1 8 - Menakibu-J-afi'i, a u nekim izvorima: Fadailu-J-afi'i, 1 044

El-E 'alam, 6/227; El-Huli, cit. djelo, str. 1 2 1 i dr. El-Umeri, cit. djelo, str. 1 58. 1 03 1 El-Huli, cit. djelo, str. 1 2 1 i El-Hadisu ve-1-muhaddisune, str. 424. 1 03 2 Dr. El-Umeri, nav. izvor, str. 1 25. 1033 El-E 'a/am, 6/227 i dr. El-Umeri, cit. djelo, str. 1 29. 1034 ji fi Sijeru e 'alami-n-nubela ', 1 7/1 70; Ibn Dema' a, El-Menhe/u-r-revij muhtesari u/umi-1-hadisi-n-nebevij ji, str. 35. 1035 Vidi: Tarihu fununi-1-hadisi-n-nebevi, str. 1 2 1 . 1 036 f eti, str. 93. Provjeri, takoe: Vidi: Buhusun fi tarihi-s-sunneti-1-muerre dr. Fuad Sizkin, Tarihu-t-turasi-1-arebi, 1/368. 0 1 37 Er-Risa/etu-1-mustatre f e, str. 1 20 i dr. El-Umeri, cit. djelo, str. 135. 0 1 3 8 Er-Risa/etu-1-mustatre f e, str. 1 59; El-Hadisu ve-1-muhaddisune, str. 424 i El-Huli, nav. izvor, str. 1 2 1 . 103 9 EI-Hadisu ve-1-muhaddisune, str. 424 i El-Huli, cit. djelo, str. 1 2 1 . 1040 Sijeru e 'alami-n-nubela , 1 7/1 70. 104 1 Vidi: dr. El-Umeri, cit. djelo, str. 93. 1042 Vidi: Tedribu-r-ravi, 2/207. 1043 Er-Risa/etu-1-mustatre f e, str. 1 64.
'

1030

267

1 9 - Tarihu Nejsabur.1 045

El-Mustedrek
To je njegovo najznaajnije djelo. Nastalo je kao plod njegove elje da prikupi u jednoj zbirci hadise koji svojim dostiu pitanju stepen lanac autentinosti hadisa koji su nali kriterijima mjesto u

Buharijinoj i Muslimovoj zbirci vjerodostojnih hadisa, kada je u prenosilaca. Djelo se u gotovo svim izvorima spominje kao

EI-Mustedrek ale-s-sahihajni.

Neki autori, kao to ini

Abdu-1-Hakk ed-Dihlevi, spominju ga pod imenom

Sahih Hakima

en-Nejsaburija. 1 046
Treba napomenuti da Buhari i Muslim nisu sve autentine predaje uvrstili u svoje sahihe. Zna se da je, recimo, Buhari znao napamet preko

1 00.000

vjerodostojnih hadisa, ali je u svoj

Sahih

uvrstio svega nekoliko hiljada vjerodostojnih predajaP 047 Postoje i brojne druge autentine predaje koje nisu uvrtene u te dvij e najvjerodostojnije zbirke. Tako su Ibn Huzejme, Ibn Hibban i Hakim uloili mnogo truda da saine zbirke u kojima e spomenuti vjerodostojne predaje koje nisu spomenula dvojica spomenutih hadiskih strunjaka. Hakim je slijedio praksu Buharije i Muslima, pa je pitanja. Analizirajui to djelo dolazi se do zakljuka da je Hakim uvrstio tri vrste hadisa:

EI-Mustedrek

klasificirao, kao i oni, po poglavljima, na temelju erijatskopravnih

Sijeru e 'alami-n-nubela , 1 7/170; Tedribu-r-ravi, 2/207; El-E 'a/am, 6/227; M. Handi, Uvod u te fsirsku i hadisku nauku, str. 9 1 i El-Huli, cit. izvor, str. 1 2 1 . 1045 Sijeru e 'a lami-n-nubela , 1 7/167; El-Bidaje ve-n-nihaje, 1 1138 1 ; Tedribu-r-ravi, 21207; Er-Risaletu-1-mustatre fe, str. 1 33 ; El-E'alam, 6/227; M. Handi, cit. djelo, str. 9 1 ; El-Huli, cit. izvor, str. 1 2 1 ; dr. E1Umeri, nav. izvor, str. 1 52 i dr. Bedran, nav. djelo, str. 1 25. 1046 Vidi: Ed-Dihlevi, Mukaddimetuji usuli-1-hadis, str. 93. 1047 Uporedi: E1-Kasimi, El-Fadlu-1-mubin, str. 85.
' '

1 044

268

1 . Vjerodostojne hadise na temeljima uvjeta koje su traili

Buhari i Muslim, ili samo jedan od njih, ali ih ni j edan nije uvrstio u svoje autentine zbirke.

2. Vjerodostojne hadise na temeljima Hakimove ocjene:

sahihatu-1-isnadi/ autentinog lanca prenosilaca.

da ukae na njihovu slabost. 1 048
3. Hadisi koji nisu vjerodostojne predaje, ali ih Hakim navodi

U Hakimovo vrijeme prialo se da nema sahih hadisa izuzev

onih koje su spomenuli Buhari i Muslim u svojim zbirkama, pa je on odluio da napie zasebnu zbirku hadisa i da time pobije te neosnovane glasine. Djelo j e nastalo, kako navodi sam Hakim u uvodu u

Mustedrek, na prijedlog nekolicine uenjaka koji su od njega traili

kriterijima biti ravni ili slini ovo znaajno djelo.1049

EI

da sastavi zbirku hadisa autentinog sadraja koji e svojim kriterijima najveih muhaddisa Buharije i Muslima. Hakim se odvaio na taj korak i tako je nastalo

EI-Mustedrek je ocijenjen kao znaajan doprinos hadisu i

hadiskoj znanosti. Meutim, prema hadiskim kritiarima, to djelo ima i vjerodostojnih, i dobrih i slabih predaja. ak se spominje da u njemu ima i apokrifnih predaja. Tako hafiz Ez-Zehebi spominje brojku ad 1 00,1050 a Ibnu-1-Devzi brojku od 60 apokrifnih predaja. 1 051 Neki u svojim kritikama tog dj ela toliko pretjeruju, poput Ehu Se'ida el-Malinija, koji istie da u hadisa koji odgovara kriterijima Buharije i Muslima.1052 Meutim, analiza hafiza Zehebija pokazuje drugaije. On se ne slae sa Ehu

EI-Mustedreku nema ni jednog

1048

2/ 1 672; Er-Risaletu-1-mustatre f e, str. 2 1 i dr. Mahmud et-Tahan, Usulu-t tahridi ve dirasetu-1-esanidi, str. 1 1 6- 1 1 7. 1 049 Uporedi: EI-Mustedrek, 1/3. Izdanje: Dairetu-1-me 'arifi-n-nizamijje,
Jo so JOSI

f u-zzunun, O tome pogledaj: Tedribu-r-ravi, 1 /49-50; Hadi Halifa, Ke

Hajderabad, 1 334. god. po H. str. 122.

Tedribu-r-ravi, 1 150 i El-Huli, Tarihu.fununi-1-hadisi-n-nebevi, Er-Risaletu-1-mustatre f e, str. 2 1 . 1 0s2 Sijeru e 'alami-n-nube/a ', 1 7/ 1 75 i Tedribu-r-ravi, 1 150.
269

<\bdu

jsa

Se'idovom konstatacijom, ve napominje da je to neutemeljeno preerivanje. Polovina Ei-Mustedreka sainjavaju predaj e koje odgovaraju kriterijima Buharij e i Muslima, njih. ili predaje koje odgovaraju kriterijima jednog od etvrtina zbirke su vjerodostojne

predaje na temelju Hakimovih kriterija, dok se za jednu etvrtinu ovog djela moe naglasiti da sadri slabe predaje, u kojima postoji neka slabost, ili, ak, u nekima i odreena vrsta apokrifnostiPOS3 Hafiz Ez-Zehebi toliko je analizirao ovo djelo, da je, nakon toga, sainio nj egovu skraenu verziju, u kojoj
\

koja je se sloio

poznata pod sa veinom

imenom

Teihisu-1-Mustedrek, 1054

Hakimovih ocjena odabranih hadisa, a u nekim sluajevima mu je oponirao.1055 Vano je nepomenuti da je prilikom koritenja Ei-Mustedreka obavezno spomenuti i to da li se Zehebi slae sa Hakimovom ocjenom ili ne. Postoji vie skraenih verzija tog dj ela. Izmeu ostalih,

priredili su ih Sujuti, Burhanuddin el-Halebi i dr.tOS6 Ibnu-s-Salah pravi odreeni kompromis kada je u pitanju ocj ena hadisa u Hakimovom Ei-Mustedreku. On smatra da Hakim nema toliko precizne i izotrene kriterij e poput Buharije i Muslima, ve se veina njegovih predaja moe definirati kao hasen-predaje, iako se moe primijetiti da u zbirci ima i sahih, ali i da'if-predaja. tOS? Poj edini autori preferiraju to djelo u odnosu na sahihe Ibn Huzejme i Ibn Hibbana. Meutim, veina muhaddisa, ipak, smatra da j e Ibn Huzejmin i Ibn Hibbanov Sahih utemeljeniji od Hakimovog Ei-Mustedreka, smatrajui da su njegovi kriteriji bili za nijansu blai od kriterija te dvojice hadiskih velikana.toss
3

1 05

1 054 1055

Djelo je tampano na marginalijama Hakimovog El-Mustedreka. Vidi: Vidi o tome: dr. M. et-Tahan, nav. izvor, str. 1 1 7. Izdanje Dairetu-1-me 'arifi-n-nizamij je, Hajderabad, 1 3 34. god. po H.

O tome: Tedribu-r-ravi, 1 15 1 i Ed-Dihlevi, cit. djelo, str. 93.

1 056 1057 1 05 8

Er-Risaletu-1-mustatre f e. Pogledaj : Ibn Kesir, Jhtisaru-1-ulumi-l-hadis, str. 29. tampano zajedno

sa komentarom Ahmeda M. akira. Vidi o tome: Tedribu-r-ravi, 1 15 1 i Ed-Dehlevi, cit. izvor, str. 93.

270

Na pitanje otkuda slabe, pa ak i apokrifne predaje u tom djelu, najbolje je odgovorio hafiz Ibn Hader, opravdavajui Hakima, tvrdei da je on, nakon zavretka tog djela, vrlo brzo umro i nije bio u prilici da ga dobro proisti i preradi to je, inae, bio obiaj svih uenjaka. t OS9

Hakimov doprinos hadiskoj znanosti

Hakim je jedan od nezaobilaznih islamskih uenjaka kada su u pitanju hadis i hadiska terminologija. Nj egove definicije brojnih hadiskih termina i pojmova uinile su da bude i ostane izvor brojnim uenjacima koji su na tome gradili i definirali svoje stavove u toj oblasti . 1 060 Izuzetno dobro je poznavao prenosioce hadisa, a njegov kritiki osvrt na njih veoma je primijetan u njegovim djelima. injenica da njegove ocjene o pojedinim ravijama citiraju brojni islamski, posebice hadiski strunjaci, dovoljno potvruje njegovu utemeljenost u toj oblasti.l 061 Definicij a ashaba i tabi'ina i njihova klasifikacija bile su paradigmatine sve do dananjeg dana, to se eksplicite nazire u citiranju Hakimovih definicija i klasifikacija od strane uenjaka u svim vremenima.1 062 Dovoljno je naglasiti da je on u svom djelu

Ma'ri fetu u/umi-1-

hadisi

meu prvim autorima definirao brojne hadiske termine,

obuhvatajui sve ono to e potonji autori samo prepisivati, donekle preinaavati i donekle proirivati. Oito je da mu je ljubav spram sunneta Allahovog Poslanika, s.a.v.s, bila podsticaj da napie jedno od najznaajnijih i najvrednijih djela uope u oblasti teorije hadisa i hadiske terminologije. Ta namjera jasno se primjeuje u samome uvodu dj ela, kada autor priznaje da ga je poeo pisati
1059

1 060 Zanimljivo bi bilo, recimo, pogledati njegovu definiciju sahih, mehur,

Ibn Hader, Lisanu-1-mizan, 61297 i Tedribu-r-ravi, 1150.

musned, muse/si/ i az-predaje. (Vidi: dr. Subhi es-Salih, Ulumu-1-hadisi ve mustalehuhu, str. 1 52, 1 97, 2 1 8, 23 1 i 25 1 .) 1 06 1 O njemu kao vrsnom kritiaru hadisa i izuzetno dobrom poznavaocu prenosilaca hadisa, vidi: dr. Subhi es-Salih, cit. djelo, str. 266 i 270. 1 062 Provjeri, na primjer, nav. izvor, str. 355-357.
27 1

Ehu Abdullah Hakim en-Nejsaburi

nakon to je primijetio tendenciju sve veeg irenja bid'ata, te sve slabije poznavanje sunneta od strane veine ljudiP063

Drugi

Hakimu

Imama Hakima izuzetno su respektirali islamski uenJaCI. Tako Abdu-1-Gafir b. Isma'il kae:

Hakimje bio predvodnik muhaddisa u svom vremenu. Onje, doista, bio itJ!anredan poavalac hadisf1064
Es-Sulemi istie da je upitao Darekutnija, Hakimovog uenika

a kasnije velikog hafiza hadisa, ta misli ko je bolje memorije i pamenja: Ibn Mende ili Hakim en-Nejsaburi, na to je on odgovorio:

Hakimje bolJe memorijef1065

Koliko je Hakim bio cijenjen od strane islamskih uenjaka najbolje pokazuje primjer koji spominje Ehu Hazim, koji kae:

Boravio sam kod Ebu Abduf!aha el-U smija skoro tri godine. Ne znam nikog od naih uitelJa ko je preciiji i temelJitiji od njega! Meutim, kada bi naiao na komplikovano pitanje ko je je bilo teko rijeiti i na krje se moglo dvqjako od govoriti, tra:(jo je od mene da pi!em Hakimu en-Ndsaburiju, pa ono to bi Hakim od govorio, on bi uva:(jofl066
Hafiz Ez-Zehebi spominje da su Hakima najvei imami njegovog vremena, poput Ehu Sehla es-Su'lukija, Ibn Furika i ostali, toliko uvaavali, istiui njegove kvalitete i smatrajui ga vrednijim od sebe!1067

Upitao sam hafiza Mekke Sa'da b. Alija ez-Zendanija, a nisam sreo uenjaka slinog njemu: Ko je bolJe memori je i veegpamenja od etverice hafiza hadisa kqji su bili savremenici: Darekutni u Bagdadu, Abdufganijj b. Se'id u Egiptu, Ebu Abduffah b. Mende u Asbehanu ili Ehu Abduffah Hakim u Ndsaburu? On je utio, ali nakon mog insistiaranja, odgovorio je: Darekutnije nqjbo!Je poavao skrivene mahane u hadisu, Abdufganijj je nqjbo!Je poavao porijeklo prenosilaca
Ebu-1-Fadl b. Tahir kae:

Pogledaj, Ma 'rifetu u/umi-1-hadisi, str. 1-2. Sijeru e 'alami-n-nubela ', 17/169. 1065 Isti izvor, l 7l171. 1066 Cit. izvor, 171171. 1 067 Nav. djelo, 17/170.
1064

1 063

272

hadisa, Ibn Mende je nqjvife poznavao hadis a Hakim je nqjfjep!e pisao iz ove oblastz"JI06B
Nije se uditi to je Hakim najljepe pisao u tom domenu, ako imamo na umu njegove rijei do kojih dolazimo posredstvom Ebu Hazima Omera b. Ahmeda el-Abdubija, koji kae da je predvodnik

Pio sam zemzem-vodu, molei Allaha Uzvifenog da mi podari mogunost pisat!/a korisnih knjiga iz oblasti hadisafl069
muhaddisa u svom vremenu, priznao: Iitavajui islamsku literaturu rijetko se moe nai neka optuba na raun tog velikana. Jedna od zamjerki dolazi od Ebu Isma'ila Abdullaha b. Muhammeda el-Herevija koji ga optuuje da je bio pristrasan kada je u pitanju ehli-bejt i da je podobro inklinirao i'izmu! ak ga optuuje da je bio rafidija! On upozorava:

Hakimje pouzdan u hadisu, iakoje bio podmukli rafid!Ja!JJI070

Meutim, hafiz Ez-Zehebi smatra da je to ekstreman stav i da Hakim nije bio rafidija, nego je samo, donekle, naginjao i'izmu i podravao neke njihove stavove.l071 On, takoe, smatra da neki Hakimovi spisi o vrijednosti Fatime, r.a, ne upuuju na njegov i'izam, jer o njoj, kao kerci Poslanika islama, s.a.v.s, ima niz predaja koje je duan da uvaava svaki musliman, muhaddis pogotovoP072 Treba naglasiti da na isti nain Hakim navodi i vrijednosti i vrline i ostalih ashaba, koji ne spadaju u ehli-bejt, kao to su, recimo, Talha, Zubejr, Abdullah b. Amr b. el-As, r.a, i dr. Raspravljajui o toj optubi na raun imama Hakima, lbnu-s Subki istie, uz pouzdanost i preciznost u hadisu, da je najbolji argument da Hakim nije bio i'ija, u tome to su njegovi najvei uitelji sa kojima se puno druio i od njih najvie nauio, poput Ebu Bekra b. Ishaka ed-Dabbija, Ebu Bekra b. Fureka i Ebu Sehla es-Su'lukija, bili najvei zagovornici ehlisunnetskog pravca. Uz to, kao argument koji pobija tvrdnje nekih autora o njegovoj vezanosti
1068 1069 1070 1071 1072

ij S eru e 'a/ami-n-nube/a ', 17/1 71.

Isti izvor, 17/ 1 74. Vidi: Isti izvor, 1 71 1 74.

Tedribur-ravi, 21230.

O tome proitaj: dr. Mu'azzam Husejn, Uvod u djelu: Ma 'rifetu u/umi-1-

hadisi,

str. zal.

273

za i'izam, on navodi poznatog hafiza hadisa Ibn Asakira koji ga ubraja u uenjake e'arijskog pravcaP073 Na kraju, na temelju svega to je o njemu navedeno u islamskoj literaturi, moe se zakljuiti, kako to ini i dr. S. M. Husejn,1074 da je Hakim bio jedan od vanrednih imama, pouzdan hafiz u hadisu, uenjak koji je poznavao iroki spektar naunih disciplina, sa ijim nespornim naunim kvalitetima se sloila islamska ulema, Uz to, bio je jedan od najveih islamskih uenjaka preko kojih je Allah, d., sauvao Svoju vjeru!

Smrt
Svi autori se slau da je Hakim umro u Nejsaburu, 405. god. po Hidri, odnosno 1 014. god. po roenju Isaa, a.s.107S Neki autori napominju da je umro nakon kupanja u hamamu. Kada je iziao iz hamama, samo je, kako navode, rekao: ah! i ispustio duuP 076 Ibn Kesir tvrdi da je u asu smrti Hakim imao 84 godine. t 077 Hasan b. E'as el-Kurei, kae u predaji koju biljei hafiz Ez Zehebi, da je Hakima sanjao poslije njegove smrti. Bio je lijep, jahao je na konju i govorio: S pas! Hasan ga je u snu pitao: Hakime, zbog ega si spasen? On je odgovorio: Zbogpisanja i bilJeenja hadisaf1078

Vidi: dr. S. M. Husejn, cit. djelo, str. za!. Pogledaj prethodni izvor, str. dal. 1075 O njegovoj smrti vidi: Tarihu Bagdad, 5/474; Sijem e 'alami-n-nube/a ' 1 7/ 1 77; Lisanu-1-mizan, 6/298; El-Bidaje ve-n-niha je, 111381 ; Ke f u-z zunun, 2/1 672; Er-Risa/etu-1-mustatre f e, str. 21; El-E 'alam, 6/227; M. Handi, Uvod u te fsirsku i hadisku nauku, str. 91 i Tajjib Oki, Islamska tradicija, str. 20. 1 076 Sijem e 'alami-n-nubela , 1 7/1 73 i El-Fadlu-1-mubin, str. 41 2. 1077 EI-Bidaje ve-n-niha je, 111381 . 1 078 Sijem e 'a/ami-n-nubela , 1 7/1 73.
1074
, ' '

1 073

274.

EBU BEKR EL-BE]HEKI

384./994.-458./1066.
Imam Bejheki bio je jedan od velikih hafiza hadisa. Jedan je od rijetkih uenjaka kojeg su krasili preciznost i utemeljenost i u hadisu i u erijatskopravnoj znanosti. Napisao je stotine djela i ostavio neizbrisiv trag u islamskoj povijesti!

emsuddin Ahmed b. Husejn b. Bekr el-Bejheki en-Nejsaburi afi'i1079 roen je

Ali

b. Abdullah b. Musa ehu el-Horasani e

el-Husrevdirdi

384. god. po Hidri, odnosno 994. god. po Isa,

a.s, roenju u mjestu Husrevdirdu, jednom od bejhekskih sela, u blizini Nejsabura, u Horasanu.to so

Izuavanje hadisa
Zaljubljenost u nauku od malih nogu temelja bila je njegova prepoznatljiva crta. Nakon saznavanja te znanosti u

rodnom mjestu, on putuje u potrazi za znanjem u Bagdad, Kufu, Dibal, Hidaz, Isfrain, Taberan, Damegan i druga mjesta gdje slua najvee uenjake tog vremena. tost Inae, njegova putovanja van rodnog mjesta u potrazi za naukom, a posebno hadisom, poinju kada mu je bilo islamskih naunih centara.tOB2
)

1 5. godina.

Tada se biljei njegov prvi odlazak u neki od tada poznatih

On je ova putovanja iskoristio, kao to su to inili njegovi prethodnici u ovoj oblasti, poput Buharija, Muslima, Nesija, Tirmizije, Ehu Davuda i drugih, da zapamti i zapie to vie hadisa. Nakon toga, predaje se pisanju brojnih djela koja ostaju aktualna sve do dananjeg dana!

U permanentnoj elji da sazna to vie iz domena hadisa i

hadiskih znanosti sluao je veliki broj uvaenih hadiskih strunjaka meu kojima su bili i: Ehu Abdullah Hakim en-Nejsaburi, Ehu-l Hasan Muhammed b. Husejn el-Alevi, Ehu Tahir ez-Zijadi, Ehu Abdurrahman es-Sulemi, Ehu Bekr b. Furek, Ehu

Ali

er-Ruzbadi,

Abdullah b. Jusuf el-Asbehani, Hamza b. Abdulaziz el-Muhellebi, Jahja b. Ibrahim el-Muzekki, Ehu Omer Muhammed b. Husejn el-

Sijeru e 'alami-n-nubela ', 1 8 1163 - 1 64; El-Bida je ve-n-nihaje, 1 2/ 1 02 : Hadi Halifa, Ke f u-z-zunun, 1 153 i Er-Risaletu-1-mustatre f e, str. 33. 1080 Sijeru e 'alami-n-nubela , 1 8/164; El-Fadlu-1-mubin, str. 359; Er Risaletu-1-mustatre f e, str. 33; El-E'alam, 1 11 1 6 i Tajjib Oki, Islamska tradicija, str. 20. 1081 Vidi: El-E 'alam, 1 / 1 1 6. 1082 O tome pogledaj: Sijeru e'alami-n-nubela', 1 8 /1 64 i dr. Abdulgaffar Sulejman e1-Bundari, uvod u djelu Su 'abu-l-iman od Bejhekija, 1 11 3 . (Izdanje Daru-1-kutubi-1-i/mijje, Bejrut, 1 990. god.)
'

1079

277

Ebu Belu el-Bejheki

Bistami, Ehu Nasr Muhammed b. Ali e-irazi, Ibrahim b. Muhammed et-Tusi, Ishak b. Muhammed es-Susi, Ali b. Muhammed el-Isfraini, Mes'ud b. Muhammed el-Durdani, Ali b. Ja'kub el-ljadi, Ali b. Hasan et-Tahmani i dr.1083

Uenici
Izuzetno poznavanje raznih islamskih disciplina, posebno hadiskih znanosti, pamenje ogromnog broja hadisa, kritika prenosilaca hadisa i, nadasve, ogroman broj napisanih djela, uinili su da Bejheki bude nezaobilazan izvor za sve istraivae svog vremena, a posebno za one koji su se interesirali za hadis i hadisku znanost. Otuda je broj njegovih uenika bio izuzetno velik, kao to se to, uostalom, naglaava za sve velikane hadiske znanosti. U kratkom radu o ovom velikanu istaknuemo samo njegove najpoznatije uenike, one koji su od njega najvie nauili i koji od njega prenose najvie hadiskih predaja. To su: Ehu Isma'il el Ensari, Isma'il b. Ahmed, Ehu-l-Hasan Ubejdullah b. Muhammed Ehu Abdullah Muhammed b. el-Fadl el-Feravi, Zahir b. Tahir e- ehhami, Ebu-1Me'ali Muhammed b. Isma'il el-Farisi, Abdu-1-Debbar b. Abdu-1Vehhab ed-Dehan, Abdu-1-Debbar b. Muhammed el- Huvari, Abdu-l-Hamid b. Muhammed el-Huvari, Ehu Bekr Abdurrahman b. Abdullah el-Behiri en-Nejsaburi i dr.1084 b. Ahmed, Ehu Zekerijja Jahja b. Mende,

Djela
Imam Bejheki bio je jedan od velikih hafiza hadisa. Njeov spisateljski opus bio je veoma velik. Radi se o stotinama djela. Cak se, u nekim djelima, spominje cifra od 1.000 dijelova, odnosno manjih djela!!Poss

1083

O njegovim uiteljima pogledaj : Sijeru e 'alami-n-nubela , 18/164-165 i ejh Abdulkadir el-Arnaut, uvod u djelu: Muhtesaru u 'abi-l-iman imama Bejhekija, str. 9. 1084 Vidi: Sijeru e 'a/ami-n-nubela ', 18/169. 1085 Vidi: E/-Fad/u-1-mubin, str. 359; Er-Risa/etu-1-mustatre f e, str. 33; El E 'a/am, 11116 i ejh Abdulkadir el-Arnaut, cit. djelo, str. 10.
'

278

"

ovom radu ograniit emo se samo na njegova najznaajnija

djela: 1 - Es-Sunenu-1-kebir: U mnogim c!Jelima spomenut kao Es-Sunenu-l kubra:1DB6 Ovo je njegovo najznaajnije djelo. Imam Es-Subki tvrdi da nije napisano ni jedno djelo takvim stilom, sa klasificiranim hadisima i toliko djelotvornosti u hadiskoj znanosti kao to je Bejhekijev SunenJ1 0B7 Ovo djelo sadri najvie hadisa koji tretiraju erijatskopravne propise. 1 DBB U stvari, ta zbirka je klasificirana, kako navodi na Mehmed Handi, shodno Muzenijinom Muhtesaru iz oblasti afijskog fikhaP089 Ibnu-s-Salah, navodei da Bejheki u ovom djelu navodi najvie hadisa koji tretiraju erijatskopravne propise, konstatira da mu u tom pogledu nije ravno nijedno djelo, i zbog te karakteristike, svrstava ga nad ostalim zbirkama zvanim SJ1nenJ1D90 Potrebno je naglasiti da se njegov Sunen ubraja u ona djela koja u sebi sadre i sahih, i hasen, i da'if predaje i stavlja se u istu ravan, kako napominje ejh El-Kasimi, sa poznatim hadiskim djelima, kao to su: Musned Ebu Ja'laa el-Mevsilija, Musannif Abdurrezzaka, MusannifEbu Bekra b. ebi ejbe, Musned Abd b Humejda, djelima Tahavija i Taberanija!131 D91 Glosu na ovo djelo sainio je Alauddin Izzuddin Ali b. Fahruddin el-Maridini el-Hanefi, poznatiji pod imenom Ibnu-t Turkmani (umro 750. god. po Hidri), i nazvao j e EI-Devheru-n nekfih fi-r-reddi ale-1-Bejhekijj. To je djelo, zatim, skratio Zejnuddin Kasim b. Katlubega el-Hanefi (umro 879. god.) i nazvao ga Tersi'u1-devheri-n-nekijji ji-r-reddi ale-1-Bejhekijji, klasificirajui ga prema arapskoj abecedi. 1 D92
1086

O ovom djelu vidi: Sijeru e 'alami-n-nube/a , 181165-166; E/-Fad/u-1mubin, str. 359-36 1 ; Er-Risa/etu-1-mustatre f e, str. 33 i El-E 'a/am, 1/1 1 6. 1087 Et-Tabekatu--a fi 'ijje, 4/9- 1 O. 1088 Er-Risaletu-1-mustatre f e, str. 33. 1089 Uvod u tefsirsku i hadisku nauku, str. 85. 1090 O tome pogledaj : EI-Fadlu-1-mubin, str. 360. 1091 Kavaidu-t-tahdis, str. 250. 1 092 O ovome vidi: Er-Risaletu-1-mustatre f e, str. 33.
'

279

lu el-

Es-Sunenu-s-sugra, ili Es-Sunenu-s-sagir, kako ga naziva hafiz Ez-Zehebi. 1093 To je, uz njegov veliki Sunen, jedno od najznaajnijih djela. Za to djelo neki autori tvrde da u islamu nita slino njemu nije napisano!!P094 3 - u'abu-1-iman: To je jedno od veoma vrijednih djela ovog islamskog velikana u kome je naveo hadise koji tretiraju dijelove imana. To je jedno od djela u kome se vidi strunost imama Bejhekija kada je u pitanju sened prenosilaca hadisa i naini prenoenja hadisa. U tom djelu Bejheki je iznio hadise sa vie seneda i nove jedinstvene puteve prenoenja tih predaja.
2
-

Bejheki navodi da je to djelo nastalo kao rezultat iitavanja djela E/-Minhad Husejna b. Hasana el-Halimija, iji je metod podjele hadisa na poglavlja slijedio, ali je za svaki hadis iz te oblasti naveo kompletne senede, obzirom da ih El-Halimi nije navodio, a uz to je izbjegavao navoditi hadise onih prenosilaca koji su bili optueni za laP095 Treba napomenuti da je ovo znaajno djelo skratio imam Ebu-1-Me'ali 011?-er b. Abdurrahman el-Kazvini (umro 699. god. po zrt. Hid ) 1096
'

4 K.itabu-1-adab,1097
-

K.itabu isbati-r-ru'jeti,1098

6 - Kitabu isbati azabi-1-kabri,1099

1093

Vidi: Sijeru e 'alami-n-nubela , 1 8/166. O ovom djelu pogledaj takoe: EI-Bidaje ve-n-nihaje, 1 2/102; Tedribu-r-ravi, 2/208; EI-E 'alam, 1 1 1 1 6 i El-Mevsu 'atu-1-arebijjetu-1-a/emijje, 51454. 1094 Pogledaj : Muhammed Muhammed Ebu Zehv, El-Hadisu ve-1muhaddisune, str. 432. Inae, rukopis ovog djela se uva u Biblioteci istanbulskog muzeja, pod rednim brojem 2.664 i sadri 392 lista. 1095 Uporedi: dr. El-Bundari, cit. djelo, 1/1 1 - 12. 1096 Vidi: Izdanje Daru Ibn Kesir, Damask-Bejrut, 1 987. god. u obradi ejha Abdulkadira el-Arnauta. 1097 Ovo djelo je tampano u 4 sveska. Rukopis ovog djela je pohranjen u Egipatskoj nacionalnoj biblioteci u Kairu, pod rednim brojem 43 i sadri 262 lista. (O ovom djelu vidi: Sijeru e 'alami-n-nubela ', 1 8/166; Tedribu r-ravi, 2/208; Kefu-z-zunun, 119, Abdulkadir el-Arnaut, nav. izvor, str. l l i dr. El-Bundari, nav. izvor, 1/14.) 1098 Vidi: Sijeru e 'alami-n-nube/a ', 1 8/166 i dr. El-Bundari, 1/14.
'

280

7 Delailu-n-nubutJtJe,ttoo
-

8 Hajatu-1-enbija':
-

Znaajno je napomenuti da je ovo djelo

obradio i komentirao na Mehmed-ef. Handi, jo dok je bio student poznatog sveuilita AI-Azhar u 1357 . god. po Hidri u Egiptu.ttot

Kairu. Djelo je tampano

9 - Kitabu ahkami-1-Kur'an: Djelo je tampano vie puta.tto2

izdanja. t to3
-

1 O Kitabu-1-esma'i ve-s-sif at. Djelo je, takoe, doivjelo vie

-

vie svjetskih biblioteka.tt04

12
-

11 Kitabu-1-i'tikad: Rukopis ovog djela se uva pohranjen u

Kitabu-1-ba'si ve-n-nuur,tto s

f u-z-zunun, 1 19. Rukopis ovog djela se nalazi u biblioteci Vidi: Ka Ahmeda III u Istanbulu, pod rednim brojem 4288. Inae, ovo djelo je tampano u Ammanu u obradi dr. erefa Mahmuda. 1100 O ovom djelu vidi: Sijeru e 'a/ami-n-nubela , 1 8/166; EI-Fad/u-1-mubin, str. 359, Abdulkadir el-Arnaut, cit. djelo, str. l l i El-Mevsu 'atu-1arabijjeti-1-a/emijje, 51454. 1101 Nedavno je Daru-1-hadis iz Kaira objavio ovo djelo u obradi Ferida Abdulaziza el-Dundij a. Inae, rukopisi ovog djela uvaju se u biblioteci Ahmeda III u Istanbulu, u Egipatskoj nacionalnoj biblioteci u Kairu i u biblioteci Arifa Hikmeta u Medini. 1102 tampano j e 137 1 . god. po Hidri, odnosno 1 95 1 . god. u obradi Muhammeda Zahida e1 -Kevserija, da bi poznata izdavaka kua Daru-1kutubi-/-ilmijje ponovila to izdanje 1 3 95. god. po H. Postoji i egipatsko izdanje ovog djela u obradi i valorizaciji Abdulganijja Abdulhalika tampano iste, 1 95 1 . god. 1103 Meu izdanjima ovog djela spomenimo indijsko izdanje 13 33. god. po H. u obradi Muhammeda Muhjuddina el-Da'ferija i egipatsko izdanje 1358. god. po H. u obradi Muhammeda Zahida el-Kevserija. Inae, rukopis ovog dj ela j e pohranjen u Fejzullahovoj biblioteci u Istanbulu, pod rednim brojem 1 .307, sadri 205 lista a prepisan j e 577. god. po H. 1104 Pod rednim brojem 1 .208/2 uva se u biblioteci Nur Osmana i sadri 98 lista a pod rednim brojem 2.423 i sadri 8 1 list uva se u Laleli biblioteci, takoe, u Istanbulu, dok se jedan primjerak ovog rukopisa pod rednim brojem 35. nalazi u Londonskoj biblioteci. Djelo je tampano 1 3 80. god. po H. u Kairu, u obradi ejha Ahmeda Mursija. 1105 Rukopis ovog djela je pohranjen u Istanbulu i to u Muzejskoj bibilioteci pod red. br. 2.665 i 2.666 i u Sulejmaniji bibilioteci pod rednim brojem 1 .872, kao i u Londonskoj bibloteci pod red. br. 3.909 i 3.280. Brukelman spominje rukopise ovog djela u Mosulu, Irak pod red. br.
'

1099

281

Ehu Belu el-Bejheki

1 3 - Kitabu-l-erbe'ine-l-kubra,1106 1 4 - K.itabu-1-erbe'ine-s-sugra,1107 1 5 - K.itabu-z-zuhdi-1-kebir,11os 1 6 - Ma'rifetu-s-suneni ve-l-asari;1109 U nekim izvorima se spominje pod imenom Es-Sunenu ve-1-asaru, kao to to ini hafiz Ez
Zehebi.1110

1 7.- EI-Medhalu ile-s-sunen,t111 1 8 - Kitabu-d-da'vat,t112 1 9 - Fadailu-s-sahabe,1113

.

20 - Fadailu-1-evkat, 1114 21 - EI-Kiraetu ha!fe-l-imam,1115

228/1 2 i u Berlinskoj biblioteci pod rednim brojem 2734. (Vidi: Tarihu-t turasi-1-arebi, 1 1447). 1 106 Vjerovatno na ovo djelo misli Hadi Halifa kada ga spominje pod imenom Kitabu-l-erbe 'in i kae da tretira hadise iz oblasti ahlaka. Bejheki u njemu spominje lOO hadisa klasificiranih u 40 poglavlja. (Vidi: Kefu-z-zunun, l /53). Inae, rukopis ovog djela je pohranjen u biblioteci Air-efendije, koja je u sastavu velike Sulejmanije-biblioteke u Istanbulu, pod red. br. 1 1 79. 1 107 Vidi: Sijeru e 'a/ami-n-nubela ', 1 8/166; ejh Abdulkadir el-Arnaut, nav. izvor, str. l l i dr. El-Bundari, cit. djelo, 1 1 1 5. 1 108 Djelo je tampano u Kuvajtu, 1 983. god. u obradi dr. Tekijjuddina en Nedevija. Rukopis ovog djela se uva u biblioteci Arifa Hikmeta u Medini, pod rednim brojem 1 42. 1 1 09 Prvi tom ovog djela je tampan u Egiptu, u obradi prof. Ahmeda Sakra. 1 1 10 Vidi: Sijeru e 'alami-n-nubela 1 8/166. Pogledaj, takoe: Tedribu-r-ravi, 2/208; El-E 'a/am, 1/1 1 6 i ejh A. el-Arnaut, cit. izvor, str. ll. 1111 Ovo djelo tampano j e u obradi dr. Muhammeda Dijaurrahmana el E'azamija. O ovom djelu vidi: Sijeru e 'alami-n-nubela ', 1 8/166; Tedribu-r-ravi, 2/208; Kavaidu-t-tahdis, str. 1 1 7 i dr. Subhi es-Salih, U/umu-1-hadisi ve mustalehuhu, str. 85 i 95. Rukopis ovog djela je pohranjen u Biblioteci azijskog udruenja u Kalkuti, pod red. br. 368. 1 1 12 Et-Tabekatu--a fi 'ijje, 3/4 , Sijeru e 'a/ami-n-nubela ', 1 8/166, Kefu-z zunun, 1 1 1 4 1 7 i A. el-Arnaut, cit. djelo, str. l l . 1 1 13 Sijeru e 'a/ami-n-nubela ', 1 8/166- 1 67; El-E 'a/am, 1/1 1 6 i A. el-Arnaut, cit. djelo, str. ll. 1 1 14 Vidi: dr. El-Bundari, cit. djelo, 1 1 1 7.
',

282

22- Menakibu--t:zft'i,111 6 23- E1-Intikadu a1e--aft'i,111 7

Bejheki, budui da je pradao afi'ijskom mezhebu, kritikuje one koji su napadali imama Safiju i navodi argumente u prilog njegove odbrane!

24- Bqanu-1-hata' men ahta'e a1e--aft'i: 111 8 U ovom djelu

25- Kitabu-1-hi1afgjati bqne-!-aft'i ve Ebi Hanife, 11 19 i dr.

Znaajno je napomenuti da je s njegovim djelima zaokrueno sakupljanje i pisanje hadiskih zbirki. Ko bi nakon Bejhekia doao Sii nekim hadisom pitali bi ga gdje ga je naao, jer veina onoga to j e napisano u hadisu poslije njega samo je, ustvari, preureivanje i komentiranje ranije napisanog.

Drugi o Bejhekiju
Imam Bejheki je bio jedan od velikana islamske misli. Brojni autori navode njegovu vanrednu sintezu hadiske i fikhske znanosti. Dok je druge muhaddise preciznost u hadiskoj znanosti i memoriranju hadisa, donekle, udaljilo od produbljivanja i preciznijeg bavljenja erijatskopravnim znanostima, svi priznaju da je ovaj velikan svoju preciznost jednako pokazivao i u jednoj i u drugoj oblasti. Iako je bio muhaddis vanrednih kvaliteta, autor djela iz tog domena koja nadmauju brojna druga djela poznatih muhaddisa, on je, s obzirom na irok spektar erijatskopravnih znanosti koje je priskrbio, izvanredno poznavao pravnu problematiku i samostalno donosio erijatske propise, i mogao je sasvim komotno - kako
Djelo je tampano u Indiji, a zatim u Egiptu u izdanju Daru-1-hadisa iz Kaira, u obradi Muhammeda Bisjunija. Rukopis ovog djela se nalazi u biblioteci Ahmeda III i sadri 8 1 list. 1 1 16 Djelo je tampano u Kairu, 1971 god., u dva toma, u obradi prof. Ahmeda Sakra.
1 1 15

Ke f u-z-zunun, 1/175. Isti izvor, 1126 1 . 1 1 19 Rukopisi ovog djela su pohranjeni u biblioteci Selim-age u dva toma, prvi sa 172, a drugi sa 1 74 lista i u Nacionalnoj biblioteci u Kairu, pod rednim brojem 94, a sadri 1 72 lista. (Vidi: dr. El-Bundari, cit. izvor, 1115).
1 1 18

1 1 17

283

Ehu Belu el-Bejheki

primjeuje hafiz Ez-Zehebi - utemeljiti svoj fikhski mezhebP120 Meutim, on je itavog ivota ostao pripadnik afijskog mezheba koga je, kako se vidi i iz brojnih naziva njegovih djela, svesrdno branio i ije stavove je jaao. Upravo tu njegovu crtu zapaa lmamu-1-Haremejn Ebu-1-

Ni u jednom faftjskom pravniku imam aftja nije imao toliko dobra i takvujainu i snagu kao ftoje imao u imamu Bejhekiju! Njegov dar i dobro su se manifestirali kroz t?fegova djela koja su bila stvarna pomo t?fegovom mezhebuJ1121
Me'ali el-Duvejeni, kada kae: Njegova utemeljenost u hadisu bila je vidljiva u svim hadiskim disciplinama. Njegovi kriteriji za prihvatanje hadisa bili su jai nego kod njegovih uitelja. lako je bio uenik uvenog Hakima en Nejsaburija, imam Nevevi tvrdi da je bio precizniji od njega i da je postavljao rigoroznije uvjete za prihvatanje hadisa i od samog HakimaP122 Abdulgaffar el-Farisi en-Nejsaburi za njega istie da je bio izuzetno poboan, bogobojazan i karakteran. Uz to, napominje da je bio izuzetan kada je u pitanju memoriranje hadisa, poznavanje skrivenih mahana u hadisu, te posebno precizan u ovoj oblasti, tako da su brojni uenjaci prieljkivali da doe u Nejsabur, kako bi mogli od njega crpiti to ogromno znanjeP123

Istiui vanrednu pobonost koja ga je krasila, imam Es-Subki navodi podatak u kome se kae da je Bejheki ak neprekidno postio tzv.

30

godina

savmu-d-dehr.tt24

1 120 1 12 1

Sijeru e 'alami-n-nubela , 1 8/169. Vidi, takoe: El-E 'alam, 1 1 1 1 6 i A. el

'

1124

1123

Sijeru e 'alami-n-nubela 1 8/168; El-E 'alam, 1/1 1 6 i El-Mevsu 'atu-1arebij jetu-1-a/emijje, 51454. 1122 Provjeri: Kavaidu-t-tahdis, str. 259.
',

Arnaut, cit. djelo, str. l O.

ejh Abdulkadir el-Arnaut, cit. djelo, str. l O. Vidi o tome: E/-Fadlu-1-mubin, str. 359.
2 84

Smrt Imam Bejheki ivio je 74 godine. 1 1 25 Umro je 458. god. po Hidri, odnosno 1 066. god. po roenju Isa, a.s, u Nejsaburu, odakle je na tabutu prenesen u Bejhek, gdje je i pokopan u rodnom Husrevdirdu. tt 26

1125 1126

Sijeru e'alami-n-nube/a', 181 169. Pogledaj : Et-Tibi, El-Hu/asatufi usu/i-1-hadisi, str. 1 37; Sijeru e'a/ami-n nubela ', 18/1 69; Tedribu-r-ravi, 2/208; EI-Fadlu-1-mubin, str. 359; Er Risaletu-1-mustatre f e, str. 33 i Mehmed Handi, cit. djelo, str. 92.
285

EN-NEVEVI
631./1233. - 676./1277.
Nevevi je bio uenjak enciklopedijskog obrazovanja, suptilne pobonosti i vanredne hrabrosti. Mada je ivio samo 45 godina iza sebe je ostavio brojna djela koja su i danas nezaobilazna, posebno u hadiskoj i fikhskoj znanosti!

Njegovo puno ime je Ehu Zekerijja Muhjuddin Jahja b. eref b. Murrijj b. Hasan b. Hizam b. Muhammed b. Dumu'a el-Hizami el-Hurani en-Nevevi ed-Dimiki e- afi'i. 1127 El-Hizami je nazvan po svom pradjedu Hizamu, koji se nastanio u mjestu Neva, u amskoj pokrajini Huran, pa je otuda poznat kao El-Hurani i En-Nevevi. Ed-Dimiki je prozvan po Damasku, mjestu stanovanja nakon odlaska iz rodne Neve. Budui da je pripadao afi'ijskom mezhebu, uz ime mu se pridodavalo i E- afi'i.

Roenje i djetinjstvo
Imam Nevevi roen je 631 . god. po Hidri, odnosno 1 233. god. po roenju Isaa, a.s, u Nevi, pokrajina Horan u dananjoj Siriji. 1 12s Allah Uzvieni uinio je da je Nevevi bio sklon uenju i memoriranju od ranog djetinjstva. Roditelji su bili njegovi prvi uitelji i podstrekai. Jo kao dijete postao je hafiz Kur'ana. Uz to sluao j e i druge znanos ti, posjeivao uene osobe u svom mjestu i s njima se konsultirao. Nije su upuatao u igru i zabavu sa komijskom djecom, to je rezultiralo njihovom zaviu i mrnjom, na to se Nevevi alio svojim roditeljima. Poznati uenjak Jasin b. Jusuf el-Merakei spominje da je vidio kako Nevevija, koji je tada imao deset godina, druga djeca izbjegavaju zbog toga to se nije uputao u besposlice s njima, pa bi
1127

O njegovom imenu vidi: El-Bidaje ve-n-nihaje, 1 3/ 3 1 0; Er-Risaletu-1mutatrife, str. 206; Uvod u komentaru na Muslimov Sahih Imama Nevevija, l/HA (Izdanje: Mektebetu-1-fiha'i, Damask, bez godine izdanja); dr. Subhi es-Salih, Menhelu-1-varidin, komentar na Rijadu-s salihin, 1128; ejh Abdulkadir el-Arnaut, uvod u djelu El-Ezkar od Nevevija, str. 9; ejh Mahmud el-Arnaut, predgovor u El-Erbe 'une-n nevevijje, str. 9 i dr. Mustafa el-Han, predgovor u djelu: Menhe/u-r-ravi min takribi-n-nevavi, str. l l . 1128 O tome: El-Bidaje ve-n-nihaje, 1 3/ 3 1 O; El-E'a/am, 8/ 14 9; ejh Abdulfettah ehu Gudde, El- Ulema 'u-uzzab, ellezine aseru-1-i/me a/e-z zevad, str. 14 6; Mahmud el-Arnaut, cit. djelo, str. 9 i Usame Salahuddin Munejmene, predgovor u djelu Rijadu-s-salihin, str. 5 (izadanje: Matbe 'atu-1-menar, Tunis, 1 988. god.).

289

ga to raalostilo, te bi se udaljavao od njih, plakao i u takvom stanju jedina utjeha bio mu je Kur'an koji je mnogo uio. U tom periodu Nevevi je radio u duanu svojih roditelja. Primijetivi njegovu sklonost ka uenju ejh El-Merakei predloio je roditeljima da ga oslobode obaveza u duanu kako bi se u potpunosti posvetio uenju Kur'ana i ostalih elementarnih znanosti. Rekao je jo da u njemu prepoznaje najznaniju i najpoboniju osobu u svom vremenu, i velikana od koga e drugi ljudi imati izuzetnu korist! Uvaivi prijedlog tog uenjaka, Nevevijevi roditelji ga oslobaaju obaveza u duanu, tako da je Nevevi vrlo brzo zavrio hifz Kur'ana, a uz to je, savladao i temelje brojnih znanosti.ll 29 Nakon to je apsorbirao znanje uenjaka iz Neve osjetio je neodoljivu elju za daljim usavravanjem. Kada je napunio 19 godina, otac ga 649. god. po Hidri, odvodi u Damask da nastavi usavravanje u nauci, da iskoristi prednosti ovog velikog grada: brojne uitelje i raznovrsne naune centre i institucije! Znaajno je napomenuti, kako istie poznati muhaddis ejh u'ajb el-Amaut,1130da je Damask u to vrijeme raspolagao sa vie od 300 kola razliitih profila, to e doprinijeti da ovaj talentirani mladi tu stekne izuzetno veliko znanje i da se usavri u brojnim islamskim disciplinama. Po dolasku u Damask prvo je sluao poznatog ejha Abdulkafija b. Abdulmelika er-Reb'ija (umro 689. god.), koji je, kasnije, preporuio da nastavi uenje pred velikim alimom Abdurrahmanom b. Ibrahimom b. Furkahom (umro 690. god.), pred kojim je uio dui period. Kada mu je ovaj uenjak pruio ono to je mogao, upuuje ga poznatom imamu, erijatskom pravniku i profesoru poznate kole EI-Medresetu-r-revvahijje Kemaluddinu Ishaku b. Ahmedu b. Osmanu el-Magribiju, gdje ui due vrijeme, stanujui u koli koju je utemeljio i izgradio Zekijjuddin ebu-1-Kasim, poznatiji kao Ibnu-uOvaj momenat je lijepo zabiljeio ejh u'ajb el-Arnaut, u uvodu Nevevijevog Rijadu-s-salihina, str. 9 (izdanje Daru-s-se/ama iz Rijada i Daru-1-fiha 'a iz Damaska, 1 994. god.). 1 130 Vidi: ejh . el-Arnaut, cit. djelo, str. lO.
1129

290

Revvaha (umro 622. god.). To je kola u kojoj su predavai bili velikani hadiske znanosti, poput, Ibnu-s-Salaha, Behauddina es Subkija, Velijjuddina es-Subkija, Kemala b. ez-Zemlekanija, Safijjuddina el-Ermevija, emsuddina el-Makdisija i dr. U toj koli imam Nevevi , kako i sam priznaje, gotovo dvije godine nije legao u postelju, niti se najeo, ve je vrijeme provodio u uenju i saznavanju. Primijetivi takvu Nevevijevu zaljubljenost u znanje, njegov uitelj El-Magribi ga silno zavoli i postavi ga za asistenta, kako bi u njemu imao pomagaa u predavanjima i radu sa studentima. 1 1 31

Uitelji
Imam Nevevi je, dolaskom u Damask, upoznao veliki broj najveih uenjaka tog vremena. To su bili strunjaci raznih profila a posebno je pratio predavanja onih koji su se isticali u fikhu, usuli fikhu, hadisu i arapskom jeziku. Oni su, bez dvojbe, ostavili neizbrisiv trag na mladog istraivaa. Spomenut emo ovom prilikom, samo najznaajnija imena tog perioda od kojih je imam Nevevi najvie crpio znanje: Ehu Ibrahim Ishak b. Ahmed b. Osman el-Magribi, Abdurrahman b. Ahmed b. Muhammed b. Kudame el-Makdisi el Hanbeli, Ehu Muhammed Abdurrahman b. Nuh el-Makdisi, Ehu Hafs Omer b. Es'ad er-Reb'i el-Irbili, Ebu-1-Hasen Sellar b. el Hasen el-Irbili el-Halebi ed-Dimiki, Ehu Ishak Ibrahim b. Omer el-Vasiti, Ehu-l-Beka' Halid b. Jusuf en-Nabulsi, Ehu Ishak Ibrahim b. Isa el-Muradi el-Endelusi e- afi'i, Ed-Dija' b. Temam el-Hanefi, Ehu-l-Abbas Ahmed b. Salim el-Misri, Ehu Abdullah Muhammed b. Abdullah el-Dejjani, Ehu Muhammed Abdurrahman b. Salim el-Enbari, Ehu Muhammed Isma'il b. Ibrahim et-Tenuhi, Ehu ame Abdurrahman b. Isma'il ed-Dimiki i dr. 1 132

1131 1 132

Isti izvor i strana. O njegovim uiteljima opirnije pogledaj : Predgovor na komentar Nevevija na Muslimov Sahih, l /HA-VAV; u'ajb el-Arnaut, cit. djelo, str. 1 0- 1 1 i Mahmud el-Arnaut, cit. djelo, str. 1 0. 291

En Nevcv1

Brojni izvori navode da je od uitelja hadisa sluao i nauio, pored ostalih, sljedea hadiska djela: sahihe Buharije, Muslima i Ehu Avane, sunene Ehu Davuda, Tirmizije, Nesaije, Ibn Made i Bejhekije, Malikov Muvetta', musnede afije, Ahmeda, Darimija i Ehu Ja'laa, Begavijin erhu-s-sunne, Amelu-1-jevmi ve-l-lejle Ibnu s-Sunnija, El-Dami'u liadabi-r-ravi ve-s-sami'i Hatiba el-Bagdadija, El-Ensabu Zubejra b. Bekkara i dr.1133

Uenici
Njegovo znanje i nain interpretiranja bili su pravi mamac za brojne uenike eljne znanja koji su dolazili iz razliitih krajeva da sluaju ovog velikana. Na taj nain izrasla je vrlo kvalitetna skupina njegovih uenika od kojih izdvajamo samo neke: El-Hatib Sadruddin Sulejman el-Da'feri, ihabuddin Ahmed b.Da'van, ihabuddin el-Irbidi, Alauddin b. el-Attar i dr.1134 Poseban uticaj ostvario je kao upravitelj hadiske kole

Daru-1-

hadisi-1-e!re.ftjje u Damasku, nakon imama ame, od 665. god. do svoje smrti. Inae,

tu

i svoga muderrisa Ehu kolu koja je odigrala

veoma dragocjenu ulogu u afirmiranju hadisa i hadiskih zananosti, izgradio je Eref za vrijeme vladavine Ejjubija, od po Hidri. 1135

579

do

635.

god.

Djela
Rijetki su islamski uenjaci koji su u tako kratkom ivotnom vijeku napisali toliko djela. Fascinantan je broj djela koja je ovaj velikan napisao za

45

godina ivota! Ako se analiziraju njegova

djela, njihova brojnmt, raznovrsnost i kvalitet, onda se ne moe zaobii pitanje: Kako je sve to mogao zavriti do

45.

godine

ivota?! To je, doista, teko shvatiti, pogotovo onima kojima nisu

ejh Ehu Gudde, cit. djelo, str. 148 i ejh u'ajh el -Arnaut, cit. djelo, str. l l. 1134 Vidi: Predgovor u Nevevijevom komentaru na Muslimov Sahih, l NAV; ejh Ehu Gudde, spomenuti izvor, str. 1 49; ejh Ahdulkadir el-Arnaut, nav. izvor, str. l l i Mahmud el -Arnaut, cit. djelo, str. 10. 1135 Opirnije o tome: . el -Arnaut, cit. djelo, str. 1 1 - 1 2.
292

1133

poznati njegova skromnost, upornost, te minimalna potreba za snom, hranom i piem. Odgovor na to logiko pitanje nalazi se u injenici da je ovaj
/

velikan bio vanredno nadarena osoba, posebne intelektualne snage i izuzetne memorije i, povrh svega, uporan i radin. Zna se da, kao uenik, gotovo dvije godine nije koristio postelju, ve bi se, kad bi ga san savladao, naslonio na neto priruno, a im bi se probudio nastavio bi uiti, biljeiti i pamtiti! Neki izvori navode da je, u tom Tako je, na primjer, svakodnevno sluao predavanje iz Muslimovog periodu, sluao dnevno 12 predavanja iz raznih naunih disciplina!

Sahiha, Humejdijevog EI-Dem'u bejne-s-sahihajni, irazijevog EI Muhezzeba, Gazalijevog El-Vesita, Ibn Dunnijevog EI-Lume'a, Ibnu-s-Sekitovog Is/ahu-1-mantika, zatim predavanja iz sintakse,
usuli-fikha, prenosiocima hadisa i akaidu.1136 Njegov uenik Ehu-l Hasan b. el-Attar naglaava da je sluao svakodnevno po jedno predavanje, dok je dva predavanja sluao iz oblasti erijatskog prava iz Gazalijevog djela

E/-Vesit.

On, takoe, naglaava da su

njegovi uitelji komentirali sva spomenuta djela i, na taj nain, proirivati horizonte njegovih spoznaja.113 7 Uz skromnost, minimalnu potrebu za hranom i spavanjem i velikom upornoscu, to potcrtava Taduddin es-Subki,1138 zaljubljenost u nauku ga je odvojila i od braka. Otuda, poznati muhaddis ejh Abdulfettah ebu Gudde, u knjizi

EI-U/ema'u-1-uzzab,
radi izuaavanja

elle!(jne aseru-1-i/me ale-z-zevadf,

uenjaka sa njihovim

biografijama,

u kojoj je naveo 35 velikih islamskih koji su

islamskih disciplina, ostavili enidbu i ostali do kraja ivota neoenjeni, pored ostalih, spominje i imama Nevevija, koji je, posvetivi se, naunim disciplinama, posebno hadisu i fikhu, izostavio brak!1139
1136 1137 1138 1139

Vidi: EI-Bidaje ve-n-nihaje, 13/3 1 0 i Abdulkadir el-Arnaut, cit. djelo, str. 1 1 - 1 2. O tome: ejh Ehu Gudde, cit. dj elo, str. 1 47.

Tabekatu--afi 'ijjetu-1-kubra, 8/396. (vidi: Izdanje Tabe 'atu Isa el-Babi el-Ha/ebi, 1 382. god.)
ja ima 328 stranica u izdanju bejrutske Pogledaj ovu zanimljivu knjigu ko izdavake kue Daru-1-beairi-1-is/amijje, objavljenu 1 996. god. Inae, ova knjiga je doivjela ranije jo tri izdanja: 1982. god. u Bejrutu, 1 983. u Rijadu i iste godine u Lahoreu, Pakistan.

293

En-Nevevi

Iz Nevevijevog raznovrsnog spisateljskog opusa izdvajamo sljedea djela:

EI-Minhad - komentar na Muslimov Sahih:

To je njegovo

kapitalno djelo. Svi se slau da je to openito najbolji komentar na ovo najznaajnije Muslimovo djelo!

2 - Rijadu-s-salihin:

To je veoma korisno djelo za sve, s

obzirom da je u ovom djelu imam Nevevi navodio samo sahih i hasen predaje, tako da se njima moe lahko koristiti i primjenjivati ih u praksi, bez bojazni da se primijeni neto to nije utemljeno u erijatu. Hvala Allahu, skraena verzija ovog djela prevedena je na bosanski jezik i doivjela vie izdanja, tako da svaka naa kua posjeduje primjerak ovog vrijednog djela!

3 - Tehiibu-1-esmai ve-1-/ugati, 4 Minhadu-t-talibin,

-

5- Tashihu-t-tenbih, 6 - EI-Ezkar, 7 Bustanu-1-ari.ftn,

-

8 - Revdatu-t-talibin, 9 - Et-Tibjanufi adabi hameleti-1-K.ur'an, 1 O - EI-Medmu', 1 1 - Ed-Dekaik, 1 2 - Menaru-1-huda, 1 3 EI-Mekasid,

-

1 4- Et-Takribu ve-t-tejsiru, 1 5 - Metnu-1-erbe'ine-n-nevevijje:

sakupivi Zbirka od

40

hadisa, za koju na

rahm. Mehmed-ef. Handi kae da ju je zapoeo Ibnu-s-Salah,

26

hadisa koji sa malo rijei puno govore i na kojima

poiva cjelokupni islam, da bi Nevevi dodao jo je Ibn Redeb namirio na

1 6 hadisa, a potom

50

hadisa.1140 Handi je u tuzlanskom

Hikmetu preveo
1140

i komentirao

41

hadis, to je kasnije i objavljeno u

Vidi: Izdanje iz 1968. god. bez spominjanja izdavaa i mjesta izdavanja.

294

zasebnoj knjizi 1968. god. sa predgovorom hafiza Mahmud-ef. Traljia.

16 -EI-Fetava, poznate kao EI-Mesailu-1-mensure, 17 - EI-Idah, 18 EI-Irfad,

-

19 - Hulasatu-1-ahkam, 20 - Menakibu-1-a.ft'i, i dr. tt4t

Nevevijeve osobine i vrline

Rijetki su islamski uenjaci koji svakog istraivaa fasciniraju brojnim vrlinama i plemenitim osobinama, kao to je bio imam Nevevi. Spomenuemo samo neke njegove vrline koje se spominju u brojnim izvorima i to e biti sasvim dostatno da saznamo kakvim karakterom, duhovnom i intelektualnom snagom je zraio ovaj islamski genij:

Upornost Ta

osobina bila je prepoznadjiva crta ovog islamskog

velikana, to se vidi iz njegovog kompletnog ivota. Koliko je bio uporan i zaljubljen u nauku najbolje ilustriraju rijei njegovog uenika Ibnu-1-Attara, u kojima istie, da imam Nevevi nikada nije gubio vrijeme, pa ak ni kada bi bio na putu, dakle, van svoje kue, ponavljao bi ono to je znao, biljeio, pisao, drao predavanja i postavljao pitanja, ukoliko bi s njim na putu bio neko od njegovih uiteljaP 142 Konaan rezultat bilo je njegovo obimno i izuzetno iroko znanje i obrazovanje! Vanredno dobro poznavao je vie naunih

11 41

Pogledaj o njegovim djelima sljedee izvore: E1-Bidaje ve-n-nihaje, 1 3/3 1O; Er-Risa1etu-1-mustatrefe, str. 206; El-E 'a/am, 8/1 49; Predgovor u komentaru Nevevija na Muslimov Sahih, lNAV; Predgovor u djelu Et Tibjanu fi adabi hameleti-1-Kur'an imama Nevevija, str. 4; ejh Ebu Gudde, cit. dj elo, str. 15 1 ; ejh Abdulkadir el-Arnaut, cit. djelo, str. 1 415; ejh Mahmud el-Arnaut, cit. djelo, str. l l i predgovor u dj elu Fetava

11 42

el-Imam en-Nevevi, str. 4.

O tome vidi: ejh Ebu Gudde, cit. djelo, str. 1 49.

295

En-Nevevi

disciplina. Uz hadis i erijatskopravne znanosti, postao je ekspert i u jeziku, tesavvufu i jo nekim disciplinama.1143

Intelektualna snaga i memorija:

Vanredna intelektualna snaga

uinila je da je vrlo brzo "savladao" brojne naune discipline. Postao je hafiz hadisa i najvei strunjak za hadiske znanosti u svom vremenu! Hafiz Ez-Zehebi istie da je, uz titulu hafiza hadisa kojom se okitio, postao ekspert u oblastima hadiske terminologije, teorije hadisa, prenosioca hadisa, skrivenih mahana u hadisu, a uz to, bio je i najbolji poznavalac erijatskog prava u svoje vrijeme, posebno afi'ijskog pravca kojem je pripadao. 1144 Najbolji pokazatelj njegove vanredne intelektualne snage i memorije je injenica da je djelo ogromno djelo

Et-Tenbih "savladao"

za samo etiri

i po mjeseca, a u preostalom dijelu godine nauio je napamet

EI-Muhezzeb.1145
Ibadet je bio posebno prisutan u njegovoj ivotnoj

Poboost:

praksi i ibadetu se predavao, slobodno bi se moglo rei, do iznemoglosti! Toliko je utonuo u ibadet, ne vodei rauna o svojoj ishrani, odjei i redovnom snu, da je fiziki bio poprilino klonuo i oslabio, pa mu je, primijetivi to, Reid b. Mu'allim prigovorio, a Nevevi je samo odgovorio:

Jedanje Allahov rob toliko postio i Allahu ibadet inio, pa muje, ak, i koa pozelenila!ffl146
Njegova prefinjena bogobojaznosti nije dozvoljavala da jede

ak ni voe koje su mu nudili stanovnici Damaska, plaei se da nije otrgnuto iz vakufskog vonjaka! Bojei se porijekla onoga to dobija, on - kako biljee izvori - nije od drugih nita htio primiti, niti u hrani, niti u odjei! Primao je samo ono to mu poalju roditelji ili najblia rodbina! Tako se navodi da mu je majka slala odjeu a otac hranu.1147

Zuhd:

Imam Nevevi je cijelim svojim biem bio vezan za

ahiret. Odrekao se mnogih prohtjeva i potreba, ak i onih koje

1143

Isti izvor, str. 1 52. Isti izvor, str. 1 49. Vidi, takoe: Uvod na komentar Muslimovog Sahiha od Nevevija, INAV. 1145 Provjeri: dr. Subhi es-Salih, Menhe/u-1-varidin, 1 /29. 1 146 Ehu Gudde, spom. izvor, str. 1 50. 1147 Isti izvor, str. 1 50.
1144

296

erijat ne zabranjuje. Tako se, npr, odrekao voa koje u sebi sadri puno soka, kako to ne bi prouzrokovalo elju za snom i spavanjem! ! 148

J eo je samo jedanput dnevno i to nakon jacije, a samo jednom je pio tenost i to kada ustane na noni namazP 1 49 Njegova hrana bila je, kako navodi hafiz Ez-Zehebi, suh hljeb sa najobinijim zainom a odjea mu je bila pamuna i od utavljene kozije koeP 1 so Koliko nije bio vezan za dunjaluke interese najbolje svjedoi sljedei primjer. Naime, kada je bio na elu EI-EJre.ftjje, kole za hadis u Damasku, odreena mu je bila veoma visoka plaa. Meutim, on od 665. god. pa sve do smrti, radei u toj instituciji, nikada za svoj rad nije uzeo novac, ve bi godinju uteenu zaradu koristio za kupovinu zemlje ili knjiga, koje je uvakufljavao za potrebe te kole i studenata!1 1 51

Hrabrost: Zahvaljujui vrlinama kojih je imao u izobilju zadobio je veliki autoritet i ugled u narodu. Uz narod, respektirala ga je i tadanja vlast, znajui za ugled koji je uivao u narodu. Njegov da'vetski angaman bio je usmjeren na sve, pa i na vladajuu strukturu tadanje islamske drave. im bi primjetio bilo kakvu negativnost u vladajuim krugovima, on bi, s velikom dozom hrabrosti, direktno reagovao ili bi pismenim putem upozorio vladajuu garnituru na opasnost i tetnost onoga to ineP 152
Jednom prilikom, nakon ratova sa Tatarima, drava je prisvojila brojne privatne posjede, emu se Nevevi, u pismenoj formi otro usprotivio, a kada ni to nije dalo rezultata, otiao je i veoma energino reagovao direktno kod vlasti. Nakon tako otrog istupa, vlastodrci su naredili da se imam Nevevi skine sa poloaja na kome se nalazi i da mu se ukine plata! Na njihovu alost,
Isti izvor i strana. Menhe/u-1-varidin, 1/29. 1 150 Su'ajb el-Arnaut, cit. djelo, str. 15. 1 15 1 O ovom nesebinom gestu vidi: dr. Mustafa el-Han, cit. djelo, str. 15. 1 152 Vidi, na pr, takva njegova pismena upozorenja: Ebu Gudde, cit. dj elo, str. 150-151; dr. Mustafa el-Han, cit. djelo, str. 15-16 i uvod u djelu El Fetava el-Imam en-Nevevi, str. 5.
1 1 49 1 14 8

297

En-Nevevi

slubenici su obavijestili vladajue strukture da se Nevevi ne nalazi ni na kakvoj dravnoj funkciji, niti uope prima platu, pa prema tome, u tom pogledu, nita mu ne mogu uiniti!!! 1 1 53 Kakva lekcija dananjim intelektualcima, posebno onima ije su fotelje duboko pustile korijenje a zagrljaj sa vladajuim strukturama postao toliko vrst da ne postoji mehanizam koji bi ih mogao razdvojiti!!! Oito je da se dananji intelektualci plae vlasti i vlastodraca a ne obrnuto, kao u sluaju imama Nevevija, za koga je tadanji vladar izjavio: Ja se bo jim imama Nevevz jaf1 154 Nemogue j e navesti sve vrline i kvalitete tog islamskog genija. Za istraivae koji bi eljeli saznati vie detalja o ovom vanrednom islamskom uenjaku neophodno je da konsultiraju zasebna djela napisana o njemu. Prvu biografiju o njemu je napisao, kako navodi Imam Ez-Zehebi, njegov uenik Alauddin b. el-Attar. Imam Sehavi napisao je biografiju pod naslovom: EI-Menhelu-1-azbi-r-revi' jj, ji 1155 terdemeti-1-Imami-n-Nevevz jj. Poznati hafiz hadisa imam Sujuti je, takoe, napisao jednu divnu studiju o ovom velikanu i nazvao je: EI-Menhed-s-sevijj, ji terdemeti-n-Nevevi' jj. Tu je i biografija Ahmeda b. Muhammeda el-Misrija (umro 1 1 78. god. po Hidri). Od novijih autora zasebnu knjigu pod naslovom El-imam en-Nevevi napisao je profesor Abdulganijj ed-Dakr, jedan od sirijskih uenjaka. 1 1 56

Smrt
Pred samu smrt imam Nevevi vratio se iz Damaska u kojem je proveo 28 godina, u svoj rodni Neva. Posjetio je kabure svojih uitelja, na kojima je, plaui, uio dovu za njih, molei Allaha Plemenitog, da im se smiluje! Nakon toga obilazi svoga oca i prijatelje i oprata se od njih, a onda zijaret ini Kudus i ponovo se vraa u svoju rodnu Nevu, gdje se rabolio i u njoj umro 24.

1 1 53

1 1 54

Vidi: Predgovor u knjizi Imama Nevevija: EI-Menhelu-r-revijj, str. 16. Provjeri: El-ulema 'u-1-uzzab, str. 151. uss Djelo je tampano u Kairu, 1354. god. po Hidri. 1 1 56 Djelo je tampano u Damasku. 298

redeba 676. god. po Hidri, odnosno 1277. god. po ro enju Isaa, a.s, u 45 . god. z1vota. 1 1 57
v

Biljei se da je bila nezapamena alost, tuga i pla u Damasku i okolini za ovim velikanom - Allah mu se smilovao i spasio gaP 1S B

1 157 O njegovoj smrti vidi: El-Bidaje ve-n-nihaje, 13/310; Er-Risa/etu-1mustatre fe, str. 206 i El-E 'a/am, 8/149. 1158 O ovom momentu, pogledaj : ejh u'ajb el-Arnaut, cit. djelo, str. 15.

299

EZ-ZEHEBI
673./1 274. - 748./1 348.
Imam Zehebi bio je institucija. Poznavanje gotovo svih islamskih disciplina uinilo ga je ivom enciklopedijom. Najvie se, ipak, specijalizirao u hadisu i kiraetu. Doprinos koji je dao, prije svega u oblasti hadisa, uinio ga je nezaobilaznim izvorom za sve one koji se bave ovom znanou.

Puno ime mu je emsuddin ehu Abdullah Muhammed b. Ahmed b. Osman b. Kajmaz b. Abdullah et-Turkmani ed-Dimiki e- afi'i ez-Zehebi. 11 59 Njegovi pred porijeklom su iz Turkmenistana, a njegov djed Fahruddin ehu Ahmed Osman (umro 683. god.), stolar po zanimanju, ivio je u Dijar Bakiru (furska), odakle je doselio u Damask i ovaj grad uzeo za svoje boravite. Njegov otac ihabuddin Ahmed (umro 697. god.), koji je bio izuzetno poznat po svojoj pobonosti i velikim zanimanjem za hadis, poeo se baviti zlatarskim zanatom. Po svom zanimanju prozvan je Ez Zehebi/Ziatni, pa je i njegov sin prozvan tim imenom. 1 1 60

Roenje i djetinjstvo
Roen je u Damasku 673. god. po Hidri, odnosno 1 274. god. po Isaovom, a.s, roenju. t t6t Djetinjstvo je proveo u okrilju porodice koja je bila prepoznatljiva po pobonosti, bogobojaznosti i ljubavlju za naukom. Tako je njegova dojilja Ummu Muhammed, inae, supruga njegovog amide, dobila idazetnamu u oblasti hadisa od poznatih hadiskih autoriteta Ibn ebi-1-Jusra, Demaluddina b. Malika, Zuhejr b. Omera ez-Zer'ija i dr. Zehebi je od nje prenosio hadis. Njegov tetak Ali b. Sender b. Abdullah el-Mosuli ed-Dimiki ez-Zehebi (umro 736. god.) bio je poznat po svojoj uenosti. U tom kontekstu ga spominje Zehebi u svom djelu Mu'demu-f-fujuh.
1159

Vidi: El-Bida je ve-n-niha je, 1 4/243 ; Er-Risaletu-1-mustatre f e, str. 2 1 ; El E 'a/am, 51326; dr. Bear Avvad Ma'ruf, predgovor u Zehebijevom kapitalnom djelu Sijeru e 'a/ami-n-nubela ', 1/14; Ahmed Re'fat el Bedravi, predgovor u Zehebijevom djelu Et- Tibbu-n-nebevi, str. 1 5 (izdanje: Daru Ihjai-1-ulum, Bejrut, 1 992. god.); Meddi es-Sej jid Ibrahim, predgovor u knjizi Et-Tibbu-n-nebevi, str. 5 (izdanje: Mektebetu-1-Kur 'an, Kairo, bez godine izdanja) i Ali Muhammed el Bedavi, uvod u djelu Mizanu-1-i'tidal, hafiza Zehebija, l/dal (izdanje: Pogledaj : dr. Bear Ma'ruf, isti izvor, 1 1 1 5 - 1 6. El-E 'a/am, 51326; Ali M. el-Bedavi, cit. djelo, l /dal; Uvod u djelu El Kebair imama Zehebija, str. 5 i Ahmed el-Bedravi, cit. izvor, str. 1 5.

1 1 60 1 1 61

Daru-1-fikr).

303

Ez-Zehebi

Drugi njegov tetak, Ahmed b. Abdulganijj b. Abdulkafi el Ensari ez-Zehebi (umro 700. god), poznatiji kao Ibnu-1-Harestani, uio je hadis i bio jedan od prenosilaca hadisa. Uz to je bio i hafiz Kur'ana i jedan od onih koji su ga stalno uili.1162 U takvoj porodinoj atmosferi u kojoj se proimala pobonost sa uenjem i znanjem, roen je i odrastao ovaj budui velikan islamske misli. Od samih poetaka ivota Zehebi se opredjeljuje za uenje. Prvo provodi etiri godine u mektebu kod Alauddina b. Muhammeda el-Halebija, a zatim ui kod ejha Mes'uda b. Abdullaha es-Salihija, kod koga dobro utvruje Kur'an i pred njim zavrava nevjerovatnih Zehebi, intelektualaca. jo kao

40 hatmi!! P l 63
djeak, prisustvuje raspravama velikih

Poetak znanastvenog sazrijevanja

Kako je spomenuto, imam Zehebi zanimao se za nauku od svog djetinjstva. Meutim, njegov ozbiljniji angaman na tom planu zapoeo je u Tako se kiraeta

1 8.

god. ivota. Dva osnovna polja zanimanja

bili su mu kiraeti i hadis.

691 .

god. zapuuje uvenom uenjaku u oblasti ehu Ishaku Ibrahim b. Davudu el

Demaluddinu

Askelaniju, poznatijem kao El-Fadili, s ciljem usavravanja u kiraetima, a nakon njega Ibrahimu b. Galiju el-Mukri'u ed Dimikiju, gdje savladava uenje Kur'ana na sedam kiraeta. Uz tu dvojicu uenjaka, Zehebi je sedam kiraeta usavrio sluajui uenjake poput: Ehu Abdullaha Muhammeda b. Devhera et Tel'aferija (umro Mursija

696.), Medduddina ehu Bekra b. Muhammeda el (umro 71 8.), Muveffikuddina (umro 695.), emsuddina ehu

Abdullaha el-Halebija (umro 700.) i dr. Hafiz Ez-Zehebi nije napunio ni dvadeset godina, a ve je bio strunjak u kiraetima, tako da ga je
1162

693.

god., njegov ejh

Muhammed b. Abdulaziz Ehu Abdullah ed-Dimjati, koji je bio na

1 1 63

O tome, vidi: dr. Bear Ma'ruf, cit. djelo, 1117-1 8. Ovaj zanimljiv podatak pogledaj: dr Bear Ma'ruf, isti izvor, 1119.

304

smrtnoj postelji, ostavio da ga zamijeni na kiraetima koje je on predavao u Emevijskoj damiji u Damasku. Uz zanimanje za kiraete, Zehebi ve u 18. god. intenzivno ui i hadis i hadiske znanosti i u toj oblasti e postati jedan od najveih strunjaka svih vremena.t164

Putovanja u potrazi

za

znanjem i uitelji

Imam Zehebi puno je putovao u potrazi za korisnim znanjem. On bi i vie putovao da mu je to otac dozvoljavao, kako i sam biografiji Iskenderaniju. 1 1 65 navodi u o Ehu-l-Feredu el-Bagdadiju El

Otac mu je dozvolio stalna putovanja tek 693. god. kada je napunio 20 godina. Te godine otac je otputovao s njim u Halep, gdje su zajedno sluali hadis. Inae, njegov otac je uvjetovao da sa njim obavezno neko putuje i da nijedno putovanje ne traje dulje od etiri mjeseca! Tako je u Egipat 695. god. poslao sa njim brata po mlijeku, Davuda b. Ibrahima el-Attara, poznatog afi'ijskog pravnika, osam godina starijeg od Zehebija. tt66 Ve od prvih putovanja Zehebi je puno nauio i iskoristio znanja i iskustva svojih uitelja. Od prvih znaajnijih putovanja je njegov odlazak u Ba'lebek. U tom mjestu 693. god. Zehebi ui Kur'an po svim kiraetima pred poznatim ejhom El-Meveffikom en-Nesibijem (umro 695. god.). U istom mjestu slua uvenog ehu Ba'lebekija (umro 696. god.) .11 67 muhaddisa Taduddina Muhammeda el-Magribija el

Nakon toga, putuje u Halep gdje puno vremena provodi sluajui Alauddina el-Erminija el-Halebija, za koga Zehebi priznaje da je bio

divan ulite!J, vanrednih I!JCrskih, duhovnih i intelektualnih

Uz tog uenjaka slua . brojna predavanja od ostalih

osobinaf1 1 68

strunjaka ovog znamenitog islamskog centra. Uz to, obilazi - kako tvrdi u svom poznatom djelu
1164 1 165 1 1 66 1167 1168

Mu'demu-f-fujuh

- ostale centre u

O ovim detaljima, vidi: isti izvor, l /20-22. Navedeni izvor, 1/24. Provj eri: isto djelo, l /25.

jetu-n-niha je, 217 1 . Vidi: lbnu-1-Dezeri, Ga

Es-Subki, Tabekatu--afi 'ijj e, 9/ 1 02 .

305

EzZehebi

amu tj. dananjoj Siriji, Palestini, Jordanu i Libanu: Homs, Hamu, Tripoli,ll 69 Kirk, Mu'are, Busru, Nabuls, Remlu, Kudus i Tebuk. 1 1 70 Zehebi j e rano otputovao i u Egipat eljan znanja i novih spoznaja. Prvog koga je od poznatih uenjaka sluao u Egiptu bio j e Demaluddin ehu-l-Abbas Ahmed b. Muhammed el-Halebi, poznat pod imenom Ibnu-z-Zahiri (umro 696. god.). Pored njega ui pred Ebu-1-Me'alijem Ahmedom b. Ishakom el-Ebrekuhijem (umro 701 . god.), ejhu-1-islamom, velikim mudtehidom i vrhovnim kadijom Tekijjuddinom Ebu-1-Fethom Muhammedom b. Alijem, poznatijim kao Ibn Dekik el-Id (umro 702. god.), erefuddinom Abdulmu'minom b. Halefom ed-Dimjatijem (umro 705. god.) i dr. Za vrijeme boravka u Egiptu, neko vrijeme provodi u Aleksandriji i slua uvenog Ebu-1-Hadddada Jusufa b. Hasana et-Temimija, Ebu:-1-Hasana Ali b. Ahmeda el-Garafija, dok kiraete ui pred strunjacima za ovu oblast, kao to su erefuddin ebu-1Husejn Jahja b. Ahmed b. es-Savvaf el-Dizami i Sadruddin Sahnun, pred kojim se specijalizira u Verovom i Hafsinom kiraetu i to za samo 1 1 dana!!! 1 1 71 Iz oblasti hadisa u ovom naunom centru posebno saznaje od hadiskog strunjaka Taduddina el-Husejnija el-Vasitija (umro 704. god.). Imam Zehebi koristio je odlazak na had, pored ostalog, i za sticanje znanja. Kada je 698. god., pred samu smrt svoga oca, otiao na had, sa njim je ila i velika grupa njegovih uitelja i prijatelja. Meu njima je tada bio Ehu Abdullah Muhammed b. Abdulmuhsin, poznat po imenu Ibnu-1-Herrat el-Hanbeli (umro 728. god.), veliki muhaddis i predava na EI-Mustansirijji, koji je te godine boravio i drao predavanja u Damasku. Na tom putovanju Zehebi se puno okoristio druenjem sa ovim velikim muhaddisom. Uz njega, u Mekki, Medini, Mini, Arefatu i dr. mjestima, Zehebi je iskoristio prisustvo velikog broja islamskih strunjaka da to vie od njih naui. 11 72
1 169

Tripoli, o kome je ovdje ri je, nije glavni grad Libije, ve istoimeni grad u dananjem Libanu. 1 1 70 dr. Bear Ma'ruf, nav. izvor, 1 125-26. 1 1 71 Vidi: El-Bedavi, Isti izvor, l /ha i dr. B. Ma'ruf, isti izvor, 1127-30. 1 1 72 O ovome opirnije: dr. B. Ma'ruf, cit. djelo, 1 13 1 .

306

Njegovo zanimanje za brojne znanosti bilo je uoljivo. Ipak, najvie se usredsredio i usmjerio u oblasti hadisa i hadiskih disciplina. Uenjaci koji su na njega najvie ostavili traga bili su: Demaluddin ebu-1-Haddad Jusuf b. Abdurrahman el-Mizzi (umro 742. god.), Tekijjuddin Ahmed b. Abdulhalim, poznatiji kao Ibn Tejmijje (umro 728. god.) i Alemuddin ehu Muhammed Kasim b. Muhammed el-Birzali (umro 739. god.). S njima se druio tokom itavog ivota. Oni su mu bili i uitelji i prijatelji. ovjek koji je najvie uinio da Zehebi zavoli hadis bio je Alemuddin el-Birzali. Ibn Tejmijje je najvie uticao na Zehebija u oblasti akaida. Zehebi, iako je bio afi'ijskog, a Ibn Tejmijje, hanbelijskog mezheba, i mada se esto razilazio sa njim u nekim pitanjima, izuzetno ga je volio, respektirao i smatrao ga najveim uenjakom tog vremena!1173 Ako se uzme u obzir injenica da je hafiz Ez-Zehebi sluao

1 .300 uitelja i od njih apsorbirao znanje, onda se nije uditi to je

postao uenjak enciklopedijskog znanja, osoba koja je iza sebe ostavila ogroman broj uenika i stotine djela, koja su i danas nezaobilazna literatura iz brojnih naunih disciplina!

Angairanost u obrazovnim institucijama

Nakon sticanja vanrednog znanja imam Zehebi pocmJe to znanje i drugima pribliavati. Prva dunost sa koje je mogao svoje znanje realizirati bilo je mjesto hatiba u jednoj damiji u blizini Damaska, koju obavlja od 703. do 7 1 8. god. Smatra se da je tada napisao svoja najbolja djela. Hafiz Ez-Zehebi 718. god. postaje profesor na poznatoj hadiskoj koli

Daru-1-hadis,

nakon

smrti

svoga

uitelja

ejha

Kemaluddina Ahmeda b. Muhammeda el-Vailija, koji je bio 33

1 173

Pogledaj opirnije: cit. izvor, 1 135-38.

307

Ez-Zehebi

godine predava na toj obrazovnoj instituciji. U ovoj hadiskoj koli Zehebi je i stanovao i na njoj ostao sve do svoje smrti. 1 1 74 Nakon smrti svog ejha ihabuddina Ahmeda b. Dehbela, 729. god., imam Zehebi poinje predavati i na poznatoj hadiskoj koli Zahirijja. 1 1 75 Deset godina nakon toga, 739. god., nakon smrti svog uvaenog uitelja Alemuddina el-Birzalija, Zehebi poinje voditi brigu o poznatoj hadiskoj koli Nefisijji, gdje je bio i predava. Osnivanjem kole za Kur'an i hadis, poznate kao Tenkizyja, Zehebi preuzima odsjek za hadis i njime rukovodi. Meu hadiskim kolama koje je Zehebi nadgledao, njima rukovodio i predavao jo su i Fadil ijja i Uroijja. Znaajno je napomenuti da ga je u koli Turbe Ummi Salih (nakon Zehebijeve smrti), naslijedio uveni Ibn Kesir, hafiz hadisa i poznati mufessir. 11 76

Njegovo mjesto u naunim krugovima

Njegov znanstveni opus najbolje se primjeuje kroz brojna pisana djela, koja su imala i imaju ogroman broj italaca, koji ih koriste sve do danas kao nezaobilaznu literaturu u raznim naunim disciplinama. Uz brojna djela koja je napisao, on je skratio i niz znaajnih, ali opirnih djela, i, na taj nain, uinio ih privlanijim i prijemivijim za itaoce i istraivae. Znaajno je napomenuti da ta djela Zehebi nije samo skratio, nego je dodavao ono to je neophodno, ispravljao potkradene greke i inio brojne zahvate koji e uiniti da djelo bude zanimljivije i korisnije. Veliki broj pohvala na raun ovog velikana zabiljeen je u islamskoj literaturi, od priznanja Ibn Hadera el-Askalanija, da je
1 1 74 1 1 75

O tome pogledaj : El-Bidaje ve-n-nihaje, 14/96. Ovu obrazovnu instituciju je utemelj io Zahir el-Bundekadari 676. god. Danas je u ovoj zgradi smjetena poznata Nacionalna biblioteka u Damasku, sa istim nazivom Zahirijja. 1 1 76 Opirnije o ovome: dr. Bear Ma'ruf, isti izvor, 1 142-43. 308

Zehebi

osoba kojaje u svom vremenu najvie napisala,1177

a to zbog toga,

kako on navodi, to je Zehebi pijui zemzem-vodu molio Allaha da mu podari dobro pamenje, otroumnost i inteligenciju, preko njegovog uenika Saladuddina es-Safedij a, koji tvrdi da Zehebi nije imao statinost i suhoparnost veine muhaddisa, ve je snagom svoje inteligencije dublje pronicao u hadisP 1 78 Zatim, preko svog uenika Ibn Kesira koji ga definira kao:

velikog hafiza hadisa, historiara islama i predvodnika muhaddisa, sa kojim je udaren peat uiteima i ha .fttfma hadisaf1 1 79 do njegovog uenika Es-Subkija, koji

tvrdi da je Zehebi muhaddis svog vremena i uenjak kojeg niko u to vrij eme nije nadmaio! l tso ovog velikana da ih je, zbilja, nemogue nabrojiti. l i St Veliki j e broj uenjaka koji su toliko epiteta uputili na adresu

Djela
Rijetki su uenjaci u svijetu koji su napisali toliko djela koliko je napisao ovaj velikan. Ovom prilikom naveemo samo neka:

Iz oblasti kiraeta:

1 .- Et-Telvihatuft ilmi-1-kira'ati.

II - Iz oblasti hadisa:

2.- EI-Mustedrek ala Mustedrek ei-Hakim,

3.-

EI-Erbe'une-1-buldanijje, EI-Kelamu ala hadisi-t-tajri,

4.- Es-Selasune-1-buldanijje,
5.-

6.- Tumku ehadisi-n-nuzuli,

1177 1178 1 1 79 1 1 80 1181

Dr. Bear Ma'ruf, cit. djelo, l/52. Es-Safedi, E/- Vafi bi-1-vefejat, 2/1 63.

El-Bidaje ve-n-nihaje, 1 4/243 . Vidi: Et- Tabekatu--afi 'ijje, 9/100- 1 0 1 .

Ko eli vie o tome saznati, neka pogleda uvod u njegov Sijeru e'alami

n-nubela od dr. Beara Ma'rufa, l /46-72. 3 09

Ez-Zehebi

7.- EI-Mukizatufi ilmi musta/ehi-1-hadisi, 8.- Menijjetu-t-talibi /ie'aZif-1-metalib.

III - Iz Oblasti akaida:

9.- Ehadisu-s-sif ati, 10.- Er-Risaletu-z-zehebijje ila Ibn To/milJe, 1 1 .- EI-Arfu, 1 2.- EI-Kebairu, 1 3.- Ma ba'de-1-mevti, 1 4.- Duz'unfi-!-fej a'ati.
IV - Iz oblasti Usulu-1-fikha:

1 5.- Mes'e/etu-1-idtihad, 1 6.- Mes'e/etu-1-haberi-1-vahidi.

V - Iz oblasti erijatskog prava:

1 7.- Fadailu-1-haddtf ve efalihi, 1 8.- EI-Iibas, 19.- EI-Vitr, 20.- Hukuku-1-dari.

VI - Iz oblasti rekaika:

21 .- Duz'unfi mehabbeti-s-salihin, 22.- Zikru-1-vi/dan, 23. - Du'au-1-mekrub.

310

VII - Iz oblasti tariba i biografija:

24.- Ahbaru kudati Dimifk, 25.- EI-I'Iam bivef dati-1-e'alam, 26.- Tarihu-1-islam, 27.- Tezkiretu-1-hu.ff a 28.- Duve/u-l-islam, 29.- Sijeru e'alami-n-nubela', 30.- Tabekatu-f-ftfjuh, 31.- Mu 'demu-f-ftguh, 32.- EI-Mugniji-d-du'afai, 33.- Mizanu-1-i'tidal.

VIII - Iz oblasti biografija pojedinaca:

34.- Terdemetu ebi Hanife, 35.- Terdemetu Ahmed b. Hanbel, 36.- Terdemetu-f-a ji'i, 37.- Terdemetu Malik b. Enes, 38.- Es-Siretu-n-nebevijje, 39.- Ahbaru Ummi-1-mu'minine Aifa, 40.- Menakibu-1-Buhari.

IX - Iz ostalih oblasti:

41.- Et-Temessuku bi-s-sunen, 42.- Et-Tibbu-n-nebevi, 43.- Dz'unjiJad/i A jeti-1-kursi.

311

Ez-Zehebi

Skraene verzije velikih djela:

44.-

Tehbu tehbi-1-kemalifi esmai-r-ridali,

45.- Muhtesaru Tarihi Bagdad, Hatiba ei-Bagdadija, 46.- Muhtesaru Tarihi Dimifk, Ibn Asakira, 47.- Muhtesaru EI-Mustedrek ale-s-sahihajni, 48.- Muhtesaru Tuhfeti-1-efraf, bima'ri feti-1-atraf, EI-Miz:dja, 49.- Muhezzebu-s-Suneni-1-kubra, Bejhekija, 50.- EI-Munteka min Mu'demeji-t-Taberani: Kebir. 1182 El-Evsat ve-l

Dr. Bear Ma'ruf poimenice spominje 215 djela koja Je napisao imam Zehebi. Ta brojka sasvim dovoljno govori o plodnom spisateljskom djelu ovog velikana.

Smrt
Imam Zehebi je pred kraj ivota dobro oslabio. Posebno je imao problema sa vidom. U islamskim izvorima navodi se da je oslijepio 741 . god. Tako j e posljednjih sedam godina prestao pisati djela, ali je, zato, i dalje bio aktivan u predavanjima i usmenom prenoenju znanja na svoje uenike. Umro je u Turbetu Ummi Salih, hadiskoj koli u kojoj je dugo godina predavao, 748. god. po Hidri, odnosno 1 348. god. po roenju Isa, a.s. Ukopan je na Babu-s-sagiru u Damasku. 11 B3

1 1 82

O njegovim djelima vidi: Er-Risaletu-1-mustatre f e, str. 2 1 ; El-E 'alam, 5/326; El-Bedavi, cit. djelo, l iZA; dr. B. Ma'ruf, nav. izvor, 1/75-90 i dr. 1 1 83 Vidi o tome: EI-Bidaje ve-n-nihaje, 1 4/243 ; Er-Risa/etu-1-mustatre f e, str. 2 1 ; Uvod u EI-Kebair, str. 5; dr B. Ma'ruf, cit. djelo, 1 /73 i Ali el Bedavi, nav. izvor, 1/vav.

312

IBN KESIR
701./1302. - 774./1373.
Ibn Kesir je bio veliki hafiz hadisa. Isticao se svojom memorijom i inteligencijom. Uz brojna djela iz oblasti hadisa i hadiskih znanosti napisao je i uveni komentar Kur'ana, koji se svrstava meu najbolje tefsire do sada napisane. Pored toga, bio je vanredni poznavalac erijatskog prava i historije.

Njegovo ime je Ehu-l-Fida' 'Imaduddin Isma'il b. Omer b. Kesir b. Dav' Dimiki.t tss Roen je 701 / 1 302. god.11 B6 u jednom selu u blizini Busre, sjeverno od Damaska, u amu .t t B7 Otac mu je bio hatib u Busri. Umro je kada je Ibn Kesir uao u etvrtu godinu ivota.t t ss Brigu o njemu tada je preuzeo njegov brat, ejh Abdulvehhab, od koga se puno okoristio. On mu je, ustvari, bio i prvi uitelj. Sedamsto este god. po Hidri on seli sa svojim bratom u Damask, gdje nastavlja izuavanje islamskih znanosti.1189 b. Kesir b. Dir' 11 84 el-Kurei el-Busrevi ed

Uitelji i uenici
Hafiz Ibn Kesir jo od ranog djetinjstva marljivo ui i obilazi najpoznatije ejhove toga vremena, kako bi asporbirao to vie znanja iz raznih oblasti i disciplina. Ipak, najvie vremena proveo je u Damasku, gdje je najvie i nauio. Njegovu arku elju za uenjem i memoriranjem najbolje ilustrira Ibnu-1-'Imad el-Hanbeli ed-Dimiki, koji navodi da je Ibn

1184

e jh Muhammed Abdurrezzak Hamza u predgovoru dj ela: El-Ba 'isu-1hasis erh Ihtisaru 'u/umi-1-hadis, Ahmeda Muhammeda akira, spominje umjesto Dir ' ime Zer '. (Vidi: cit. djelo, str. 23.) O njegovom imenu pogledaj : Muhammed b. Da'fer el-Kettani, Er

1185

Risa/etu-1-mustatrefe, str. 1 75; Hajruddin ez-Zirikli, EI-E 'a/am, 11320;

Abdulkadir el-Arnaut u uvodu Ibn Kesirovog Te fsira, 1 / 1 5 Ahmed Abdulvehhab Futejh, uvod u djelu El-Hidaje ve-n-nihaje Ibn Kesira,
1 1 86

1/dim. Dodue historiari se razilaze u godini njegovog roenja. Tako neki Mehmed-ef. Handi. (Vidi: Uvod u tefsirsku i hadisku nauku, str. 58.) ejh Muhammed Abdurreazzak Hamza, nav. izvor, str. 23. Mr. Ahmed Adilovi, Ibn Kesir, Novi horizonti, br. 1 8, februar 200 l . god, str. 22. Vidi: ejh Abdulkadir el-Arnaut u uvodu Ibn Kesirovog Te fsira 1 1 1 5 , izdanje: Mektebetu daru-s-selam, Rijad i Mektebetu daru-1-f zjha ' , Damask, 1994. god. smatraju da je Ibn Kesir roen 700. godine meu kojima je i na

1187 1188 1189

315

Ibn Kesir

Kesir nauio napamet djelo Et-Tenbih i Ibnu-1-Hadibov EI Muhtesar sa 1 8 godina.t t9o Ibn Kesir sluao je brojne uitelje. Izdvojiemo samo neke: 1 . Behauddin el-Kasim b. Asakir (umro 723. god. po H.), najpoznatiji muhaddis ama i autor brojnih djela iz raznih disciplina, a posebno hadisa i hadiskih znanosti; 2. ejh Demaluddin Jusuf b. Zekijj el-Mizzi (umro 742.god. po H.), autor poznatog djela Teh:rjbu-1-kemal. Uz njega je puno boravio i izuzetno dobro iskoristio njegovo zavidno znanje. Znaajno je naglasiti da se hafiz Ibn Kesir oenio njegovom kerkom, pa je i to bio razlog vie, njegovoj prisnijoj vezi sa ovim islamskim uenjakom. 3. Burhanuddin Ibrahim b. Abdirrahman el-Fezari, poznatiji kao Ibnu-1-Ferkah (umro 729.god). Pred njim je uio erijatsko pravo. 4. Ahmed b. ehi Talih, poznatiji kao Ibnu--ahne iz Hidaza (umro 730. god.). Ovaj velikan ivio je preko stotinu godina. 5. ejhu-1-islam Tekijjuddin Ahmed b. Abdulhalim b. Tejmijje (umro 728. god.). Brojni autori primjeuju da se Ibn Kesir, ipak, najvie okoristio znanjem ovog vanrednog uitelja. Kada je Ibn Tejmijje imao problema, to se odrazilo i na Ibn Kesira, kao jednog od njegovih najboljih i najmarljivijih uenika.

6. Hafiz emsuddin Muhammed b. Ahmed ez-Zehebi (umro 748. god.), autor brojnih djela iz razliitih islamskih disciplina, a posebno hadisa i hadiskih znanosti. Od njega je Ibn Kesir posebno puno nauio u oblasti hadiskih disciplina.
7. Ishak b. Jahja el-Amidi, ejh zahirija (umro 725. god.). 8. Muhammed b. Zerrad, 9. Ibnu--irazi, 10. Isa b. el-Mut'im,

1 1 . Ehu Musa el-Karati,

1190

Uporedi: Ahmed Abdulvehhab Futejh u uvodu Ibn Kesirovog djela El Bida je ve-n-niha je, l /dal; izdanje: Daru-1-hadis, Kairo, 1 993. god.

316

1 2. Ebu-1-Feth ed-Debusi,

13. Ali b. Omer el-Vani, i dr. l l 91

S obzirom na vanredno pamenje i vrlo veliki autoritet meu muslimanima, brzo je postao izvor na kojeg su upuivani oni koji trae znanje. Utjecao je na brojne uenjake svoga vremena. Mnogi od njih su bili njegovi marljivi uenici. Meu njima posebno se istie Ibn Haddi, koji tvrdi da se nikada nije sastao sa Ibn Kesirom a da neto novo nije nauio.1192

Uenjaci o Ibn Kesiru

Njegovu uenost, poslovinu memoriju i vanrednu inteligenciju isticali su svi islamski uenjaci. Uz brojna postignua u raznim islamskim disciplinama, posebno se isticao u tefsiru, hadisu i historiji. Tako dr. Muhammed Husejn ez-Zehebi istie: Ibn Kesir dosti gaoje veoma zavidan nivo u oblasti znanosti, fto mu potvruju uenjaci, a posebno se isticao u tifsiru, hadisu i historiji. 11 93 Njegov uenik, Ibn Hubejb tvrdi da mu nije bilo premca u te tri naune grane.1194 Poznati islamski historiar Ebu-1-Mehasin Tagri Berdi, takoe, to potcrtava dodajui i erijatsko pravo kao poseban domen njegovog zanimanja, pa kae: Ibn Kesir se posebno istakao u jikhu, tifsiru i hadisu. A zatim dodaje: Mnogo je sakuplJao i pisao, a uz to je pouavao druge i prenosio im to znanje. Bio je vanredan ekspert u hadisu, tifsiru, jikhu, arapskom jeku i dr. anostima. Izdavaoje fetve i pouavao druge sve dok ga nije smrt zadesila - Allah mu se smilovaofl 1 9 5 1 1 9 1 O njegovim ejhovima pogledaj sljedee izvore: dr. Muhammed Husejn

ez-Zehebi, Et- Te fsiru ve-1-mu f essirun, 1/242 (izdanje 1 976.god.); ejh Abdulkadir el-Arnaut, cit. djelo, 1 1 1 5 ; ejh Muhammed Abdurrezzak Hamza, cit. dj elo, str. 24; Ahmed Abdu1vehhab Futejh, cit. djelo, l /dal; Uvod u Ibn Kesirovom Te fsiru, str. 13 (izdanje: Visoki saudij ski komitet za pomo BiH, Sarajevo, 2000.) i mr. Ahmed Adilovi, cit. lanak, str. 22. 1 1 92 Uvod u Ibn Kesirov Tefsir, str. 14 (izdanje na bosanskom jeziku). 1 1 9 3 Et- Te fsiru ve-1-mu f esssirun, 11243. 1 1 94 Provjeri: Isti izvor, isti tom i strana. 1 1 95 ejh Abdulkadir el-Arnaut, cit. djelo, 1 1 1 5 . Uporedi, takoe: Predgovor Ibn Kesirovom Te fsiru na bosanskom jeziku, str. 14 i mr. Ahmed Adilovi, spomenuti lanak, str. 23. 317

U Bedru-t-tali, biografiji hafiza Ibn Kesira, spominje se da se isticao u fikhu, tefsiru, hadisu, gramatici i dr. znanostima. Bio je muftija i predava i napisao je veliki broj vanredno korisnih djela, od kojih je najpoznatiji poznati Tefsir, koji sadri sr svih ranijih tefsira. U njemu je prenio razna miljenja i predaje i sve to krunisao svojim najljepim i najkorisnijim napomenama. Njegov je tefsir, zasigurno, kako se navodi u ovoj biografiji, jedan od najboljih tefsira. 1 1 96 Poznati hafiz hadisa i njegov uitelj Ez-Zehebi s velikim respektom govori o ovom velikanu islamske misli. On kae: On je bio imam, muftfja, vrsni muhaddis, tjefti j akih, mujessir koji izvanredno poznq je tefsire. Na pisaoje mnogo korisnih djela!' 1 9 7 uveni hafiz Ibn Hader el-Askalani o njemu kae: Bavio se hadiskom naukom, na pisao tefsir i poeo pisati veliko djelo u ftkhu koje nije zavrio. Na pisao je historijsko djelo EI-Bidaje ve-n-nihaje/ Poetak i kra; napisao biogra fiju na;aajniJih uef!jaka l a ft'ijskog mezheba... U io je pred Ibn Te jmijjom i neuobia;eno ga zavolio zbog egaje imao i velikih problema. Imaoje izraiftojako pamenje i volio se na lijep nain f aliti. Njegova su djela, joJ za n;egova vota, bila poznata u itavom islamskom svijetu a posliJe njegove smrti mnogi su se njima okoristilif1 1 9B Ed-Davudi u djelu Tabekatu-1-mufessirin, kako navodi dr. ez Zehebi, kae da je Ibn Kesir bio paradigma svim ostalim uenjacima i hcifiifma hadisa!' 199 Zakljuujui doprinos Ibn K.esira u raznim islamskim discplinama i navodei njegov vanredni znanstveni opus, dr. Ez Zehebi zakljuuje: Ibn Kesirov anstveni o pus do i e do izraaja tek kada se proita njegov tefsir ili n;egova historija. Ta dva cf;'ela spadaju meu nq;'bo!Ja i najvrednija djela koja su !Judi uo pe na pisalif1200

Predgovor Ibn Kesirovom Te fsiru na bosanskom jeziku, str. Prethodni izvor, str. 13. 1 1 98 Isti izvor, str. 13. Takoe, uporedi: ejh Abdulkadir el-Arnaut, cit. djelo, 111 5. 1 1 99 Et-Te fsiru ve-1-mu f essirun, str. 242. 120 Cit. izvor, str. 243 .
1 1 97

1 1 96

318

Djela Hafiz Ibn Kesir bio je veoma plodan pisac. Napisao je brojna djela koja su postala nezaobilazan izvor muslimanima sve do dananjeg dana. Naime, njegova brojna djela se i danas tampaju i temeljna su literatura iz razliitih islamskih disciplina brojnim istraivaima i zaljubljenicima u islamske znanosti. Zbog ogranienosti prostora spomenuemo samo neka: 1. Tefsiru-1-K.ur'ani-1- 'am. Ovo djelo predstavlja, po mnogima, jedan od najboljih komentara Kur'ana. Djelo je tampano vie puta. Skraena verzija ovog djela, hvala Allahu, prevedena je i tampana i na naem jeziku. 1 20 1
2. EI-Bidaje ve-n-nihaje. Znaajno djelo iz historije. U njemu autor u 16 dijelova i 8 velikih tomova1 202 govori, na temelju Kur'ana i sunneta, o stvaranju svijeta, o poslanicima od Adema, a.s, do Muhammeda, s.a.v.s, i o periodu sve do 767. god. po Hidri. 1 203

3. Et-Takmi/u ft ma'rifeti-s-sikati ve-d-du'cif ai ve-1-medhili. Ovo djelo je plod djela njegove dvojice uitelja hafiza El-Mizzija i hafiza Ez-Zehebija Tehbu-1-kemali fi esmai-r-ridali i Mizanu-1-i'tidali fi nagdi-r-ridli sa Ibn Kesirovim korisnim dodacima koji tretiraju povredivost i nepovredivost prenosilaca hadisa. 4. EI-Hec!Ju ve-s-sunenu fi ehadisi-1-mesanidi ve-s-sunem. Djelo je poznato i pod imenom Dami'u-1-mesanidi i predstavlja kombinaciju hadiskih zbirki EI-Kutubu-s-sitte, Musned Ahmeda b. Hanbela, EI Beara, Ebu Ja'la ei-Mevsilija i Ibn ebi ejbe. Ovo djelo je Hafiz klasificirao prema fikhskim poglavljima.

Ovu skraenu verziju sainio je Muhammed Nesib er-Rifa'i. Prevela ju je grupa autora sa arapskog na bosanski jezik. Djelo je, u izdanju Visokog saudijskog komiteta za pomo narodu BiH, tamapano u Sarajevu, 2000. god. 1 202 Prema izdanju izdavake kue Daru-1-hadis, Kairo, 1 993. god. . . 1203 Dio ovog obimnog djela govori o poslanicima i kod nas je prevedeno pod . nazivom: Kazivanja o vjerovjesnicima, u prijevodu mr. Ahmeda Adilovia a u izdanju AlO, Zenica, 1999. god.

1201

3 19

5. Muhtesaru 'ulumi-1-hadis. To je, ustvari, skraena verzija Ibn Salahove Mukkaddime iz domena hadiske terminologije i teorije hadisa. 1204 6. erhu Sahihi-1-Buhari. Komentar na Sahih imama Buharij;t. Na alost, ovo djelo nije dovrio. 7. Musnedu--e jhajni. Ibn Kesir u ovom djelu, koje ima tri toma, donosi hadise koje prenose Ehu Bekr i Omer, r.a, od Allahovog Poslanika, s.a.v.s, a tretiraju propise i razne fetve.
8. Muhtesaru-1-medha/i. Ovo je djelo, ustvari, skraena verzija poznatog dj ela EI-Medhalu ile-s-Sunen imama el-Bejhekija.

9. Tahridu ehadisi-t-tenbih. U ovom djelu Hafiz obrauje hadise u poznatom afi'ij skom djelu Et-Tenbih. 10. Tahridu ehadisi Muhtesar Ibnu-1-Had:ijb. Ovdje obrauje hadise navedene u afi'ijskom djelu Muhtesaru-1-Had:ijb. 1 1 . Ehadisu-t-tevhidi ve-r-reddi 'ale--irki. Djelo u kojem Hafiz navodi hadise koji su u vezi s akaidom.

1 2. Tabekatu--a ft'ijje. Obzirom da je imam Ibn Kesir pripadao afi'ij skom mezhebu ini se sasvim prirodnim to je sainio i ovo znaajno djelo u kojem je naveo biografije svih velikih afi'ij skih pravnika i mislilaca. 1 3. Menakibu--a ft'i. Biografija imama afije sa njegovim brojnim vrlinama i kvalitetima. 14. EI-Kevakibu-d-derari. Djelo iz historije. 1 5 . emailu-r-Resuli ve de/ai/u nubuvvetihi ve f adailihi ve hasaisihi. Djelo koje tretira osobine, vrijednosti i specifinosti posljednjeg Allahovog poslanika Muhammeda, s.a.v.s. 1 6. Ihtisaru-s-sireti-n-nebevijjeti. U njemu Ibn Kesir pie o dogaajima iz predislamskog doba, za vrijeme pojave islama, sa posebnim naglaskom na biografiju Allahovog Poslanika, s.a.v.s. 1204 Ovo djelo je izvanredno komentirao poznati egipatski muhaddis ejh

Ahmed Muhammed akir i nazvao ga El-Ba 'isu-1-hasisifi erhi Muhtesari 'ulum-1-hadsi. Djelo j e tampano i do danas je doivjelo vie izdanja. 320

1 7. EI-Ahkamu-1-kebire. Djelo tretira erijatskopravnu grau. 1 8. Kitabu-1-ahkam. Veliko djelo iz oblasti erijatskog prava.
Naalost, nije ga uspio dovriti. Obraujui fikhska pitanja u ovom djelu stigao je do hadda.

19. Risa/e fi-1-dhad. Djelo koje tretira borbu na Allahovom

Idtihadfi talebi-1-djhad. 120s Ke!fu-z-zunun.1206

putu. U nekim izvorima ovo djelo se spominje pod imenom

EI

20. KJtabu-s-sima'. Ovo djelo navodi Hadi Halifa u svom

Doprinos hadiskoj znanosti

Ako se analiziraju djela ovog islamskog velikana dolazi se do zakljuka, da je i pored izvanrednog komentara Kur'ana, koji, na neki nain, sva druga djela baca u sjenu, Ibn Kesir, ipak, najvie napisao iz oblasti hadisa i hadiskih znanosti. Uz to je bio briljantni znalac hadisa. Posebno je bila prepoznatljiva njegova memorija, to je bila, svakako, neophodna karakteristika svih velikana ove znanosti. Pogledate li naprijed navedena njegova djela primjetiete da je polovina tih djela iz oblasti hadisa i hadiske znanosti, a preostala njegova djela su iz raznih drugih islamskih oblasti, to eksplicite, upuuje na to da je hadis njegova ua specijalnost. Njegov Tefsir obiluje hadisima i, s pravom, se moe koristiti kao validan izvor u hadiskoj oblasti, budui da hadise u ovom djelu navodi sa potpunim lancem prenosioca. Da o njemu nemamo nikakvih drugih tragova osim njegove titule hafiza hadisa dovoljno bi nam govorilo o njemu kao
1205

Vidi: ejh Abdulkadir el-Arnaut, cit. djelo, l / 1 7. Mr. Ahmed Adilovi u ve citiranom tekstu navodi ga kao zasebno djelo, to je, najvjerovatnije, rezultat spominjanja jednog te istog djela razliitim imenima. (Vidi: cit.

1 206

lanak, str. 24). Opirnije o njegovim djelima pogledaj : Er-Risa/etu-1-mustatrefe, str. 1 75, 1 95, 2 1 0 i 2 1 5 ; Hajruddin ez-Zirikli, El-E 'alam, 11320; ejh Abdulkadir el-Arnaut, cit. izvor, l / 1 6-1 7; Ahmed Abdulvehhab Futejh, spom. djelo, 1 /ha-vav; ejh Muhammed Abdurrezzak Harnza, cit. izvor, str. 25-27, Predgovor u Te fsiru Ibn Kesira na bosanskom jeziku, str. 14 i mr. Ahmed Adilovi, spom. lanak, str. 23-24.

32 1

Ib n Kesir

vrhunskom strunjaku iz ove oblasti. Svi autori koji su o njemu pisali to naglaavaju. O njegovom vanrednom poznavanju hadisa i hadiskih znanosti svjedoi njegov uenik Ibn Haddi, koji o njemu kae:

Od svih ulenjaka kqji su !fjtjeli u nae vrijeme on je bio najboi poznavalac teksta hadisa i njegove tjerodostqjnosti, to su postjedolili i njegovi kolege i ulitei. Iako sam festo bio njegov gost, uvijek sam se okoristio njegovim znanjemf1 207 Ibnu-1-'Imad el-Hanbeli, autor poznatog djela ezeratu-z-zeheb istie: Hafiz Ibn Kesir imao je veoma veoma jako pamenje a vrlo malo je zaboravao... Bioje veoma plodan muhaddis.tzos
Ibn Hader el-Askalani za njega tvrdi da se bavio hadiskom iJlanou; hafiz Ez-Zehebi ga istie kao vrsnog muhaddisa, a ejh Ehu Abdullah ed-Dimiki (umro 842. god. po H.) za njega kae da je bio protjereni muhaddis.t209 Hafiz Es-Sujuti kae za Ibn Kesira da je bio muhaddis fakih, koji se bavio fikhom kroz hadis. On, takoe, istie: Ibn Kesirje bio

strulnjak u oblasti hadiskih zananosti, raspoznavanju autentilnih hadisa od onih kqji to nisu, raspoznavanju nedostataka u lancu prenosilaca i pouzdanosti njihovih prenosilacaf1210
Ovih nekoliko navoda sasvim je dovoljno da se utvrdi njegovo zanimanje za hadis, kao i njegova vanredna uenost u ovoj oblasti.

Smrt
Hafiz Ibn Kesir umro je u Damasku, u gradu u kojem je i proveo najvei dio svoga plodonosnog ivota, 774/1 373. godine, u 74. god. ivota. 121 1 Oslijepio je, kako navodi Ibn Hader elejh Abdulkadir el-Arnaut, cit. djelo, 1 1 1 6; ejh Muhammed Abdurrezzak Hamza, cit. djelo, str. 25 i mr. Ahmed Adilovi, cit. lanak, str. 23. 1208 Ahmed Abdulvehhab Futejh, cit. djelo, l /ha; ejh Abdulkadir el-Aranaut, cit. djelo, 1 1 1 6 i predgovor Ibn Kesirovom Te fsiru na bosanskom jeziku, str. 14. 1209 fsira, str. 1 3-14. Vidi: Predgovor bosanskom izdanju Ibn Kesirovog Te 1210 Isti izvor, str. 1 3 . 1211 El-E 'alam, 1 1320 i Et-Te fsiru ve-1-mu f essirune, str. 242. 322
1207

Askalani, pred kraj ivota.1 21 2 Ukopan je pored svog najistaknutijeg uitelja ejhu-1-islama Ibn Tejmijje. t2t 3

1212 1213

ejh Muhammed Abdurrezzak Hamza, cit. djelo, str. 27. Dr. Muhammed Husejn ez-Zehebi, cit. djelo, str. 242 i Adilovi, cit. lanak, str. 22.
mr.

Ahmed

323

IBN HADtER EL-ASKALANI

773./1 372. - 852./1449.
Ibn Hader je jedan od najveih uenjaka hadisa u historiji. Autor stotina knjiga iz razliitih oblasti, a posebno hadiskih disciplina. Gotovo da nema ni jednog segmenta u hadiskoj znanosti u kojem on nije napisao nezaobilazno djelo, koje e postati izvor za sve generacije do dananjeg dana! Njegov

Fethu-1-Bari na 8.890 stranica najbolji j e komentar Buharijinog Sahiha.

Njegovo puno ime je Ebu-1-Fadl ihabuddin Ahmed b. Ali b. Muhammed b. Muhammed b. Ali b. Mahmud b. Ahmed el-Kinani el-Askalani el-Misri e-afi'i, poznatiji kao

Ibn Hader.l214

Ibn Hader ime je dobio po pripadnosti porodici Hader, jer je, prema imamu Es-Sehaviju, hader titula za neke od njegovih predaka. EI-K.t'nani oznaava pleme iz kojeg potie ovaj velikan, El Aska/ani je dobio po Askalanu, mjestu u Palestini, odakle potiu njegovi preci, E/-Misri po Egiptu u kojem je roen, a E-cifi'i po
pripadnosti afi'ijskoj pravnoj koli. t2 ts Roen je 773. godine po Hidri, odnosno 1 372. godine po roenju Isaa, a. s, u Egiptu. t 2t6

Djetinjstvo i poetak intelektualnog sazrijevanja

Ibn Hader djetinjstvo je proveo kao jetim. Otac mu je umro kada je imao samo etiri godine, a majka jo i ranije. Brigu o njemu tada preuzima Zekijjuddin el-Harubi, u to vrijeme jedan od velikih egipatskih trgovaca. Sa pet godina Ibn Hader poinje pohaati mekteb i tu ui osnove vjere, a ve sa devet godina, pred ejhom Sadruddinom es Siftijem, postaj e hafiz Allahove Knjige. Kao dvanaestogodinjak je u Haremi-erifu u Mekki, za vrijeme ramazana 805. godine, klanjao kao imam teravih-namaz sa hatmom. Uz Kur'an i njegovo uenje zavolio je, jo kao djeak, kiraete, fikh, arapski jezik i knjievnost. Vrlo rano nauio je napamet poznata djela:

Umdetu-1-ahkam,

hafiza El-Makdisija,

EI-E!fi jja ft

1214

1215

e, str. 1 62; El-E 'a/am, O njegovom imenu vidi: Er-Risa/etu-1-mustatrif 1 / 1 78 ; Hed ju-s-sari, uvod u Ibn Haderov Fethu-1-bari, str. 5; El-Isabefi temjizi-s-sahabe, 112; El-Isti 'dad li jevmi-1-mi 'ad, str. l ; dr. Zuhej r Nasiru-n-Nasir, predgovor Ibn Haderovom d jelu Itha f u-1-mehere bi-l fevaidi-1-mubtekere min atra fi-1-aere, 1 1 1 9 i Ganim b. Abbas Ganim, uvod u Ibn Haderovom d j elu Lisanu-1-mizan, 1129.
Vidi: ejh Habiburrahman el-E' azami, predgovor u Ibn Haderovom d j elu El-Meta/ibu-1-a/ij je, bi zevaidi-l-1nesanidi-s-semanij je, l/elif. El-E 'a/am, 1 1 1 78.

1216

327

u/umi-1-hadisi, hafiza El-Irakija, E/-Havi-s-sagir, E/-Muhtesar, Ibn Hadiba i dr.1217

Ve u mektebu pokazivao je da ima vanrednu memoriju i natprosjenu inteligenciju. Tako je sum Metjem nauio napamet za samo jedan dan! Inae, kada bi samo dva puta prouio stranicu Kur'ana, trei put bi je ve znao napamet!1 21 8

Putovanja u potrazi za znanjem i uitelji Uz Egipat, gdje je odrastao, Ibn Hader obilazi Hidaz, Jemen, am, Haremejn, Kudus, Nablus, Remlu, Gazzu, El-Halil i druga mjesta i podruja i ui kod brojnih ejhova u razliite znanstvene discipline. Kur'an ui pred Sadruddinom Muhammedom b. Muhammedom b. Abdurrezzakom es-Siftijem (umro 808. god.) a tedvid pred ihabom Ahmedom b. Muhammedom b. Alijem el Hajutijem (umro 807. god.). Sahihu-1-Buhari slua i ui pred hidaskim hadiskim autoritetom ejhom Afifuddinom Abdullahom b. Muhammedom en-Neavurijem (umro 790. god.) i on mu je, ujedno, bio i prvi uitelj u hadisu. To je bilo za vrijeme njegovog boravka u Mekki 785. god. Ovo najpoznatije hadisko djelo ui, takoe, pred Salahom Ebu Alijem Muhammedom b. Muhammedom ez-Ziftavijem (umro 794. god.). To djelo ui i u Egiptu ROo. godine pred Abdurrahmanom b. Abdulvehhabom b. Rezinom (umro 791.), a zatim pred velikim poznavaocima tog djela, kao to su Ibn ebi-1-Medd (umro 803. god.), Burhan e-ami (umro 800. god.), Es-Suvejdavi (umro 804.god.) i drugi. Prvi uitelj uz kojeg je uio teoriju hadisa i hadisku terminologiju bio je Demaluddin Ebu-1-Hamid Muhammed b. Abdullah b. Zahira el-Mekki (umro 817. godine) . On, prilikom boravka u Mekki, pred njim ui, pored ostalog, i Umdetu-1-ahkam, poznatog hafiza hadisa Abdulganijja el-Makdisija (umro 600. god.) .
O tome pogledj: ejh Habiburrahman el-E'azami, cit. iz"Vor, l /ba i Ganim b. Abbas Ganim, nav. izvor, l /30 i Safijjurrahman el Mubarekfuri, u predgovoru Ibn Haderovom djelu Bulugu-l-meram, str. 5. 1218 Dr. Zuhejr Nasiru-n-Nasir, cit. djelo, 1119.
1217

328

Svoje putovanje u Damask (802. godine) najveim dijelom koristi sluajui hadis od Ibn Asakirovih (umro 723.) i Sulejman b. Hamzinih (umro 71 5.) uenika. U Damasku je boravio 1 00 dana i za to vrijeme, kako se istie u nekim izvorima, sluao je 1 .000 hadiskih djela, poglavlja i dijelova, meu kojima, EI-Mu'demu-1evsat, imama Taberanija (umro 360.), Ma'ri fetu-s-sahabe, Ibn Mende (umro 395.) i druga. Tokom ramazana 796. godine Ibn Hader susree se sa hafizom Zejnuddinom ebu-1-Fadlom Abdurrahimom b. Husejnom el-Irakijem (umro 806. god.), uvenim hadiskim ekspertom, od koga se nije odvajao punih deset godina. On mu je, svojim znanjem i suptilnou, posebno omilio hadisku znanost, koju je Ibn Hader od tada posebno zavolio! Arapski jezik, poeziju i knjievnost uio je u Jemenu pred Medduddinom Muhammedom b. Ja'kubom el-Fejruzabadijem e irazijem (umro 81 7.). Inae, u Jemenu je sreo i brojne druge uenjake, uio od njih i okoristio se njihovim znanjem. U Egiptu je uio brojne discipline pred Sulejmanom b. Abdunnasirom el-Ibitijem (umro 81 1 .). Arapski jezik, erijatsko pravo i matematiku uio je pred poznatim emsuddinom Muhammedom b. Alijem b. Muhammedom el-Kattanom, koji se ubraja u prve njegove uitelje iz domena erijatskog prava. Kasnije je fikh uio i pred ejhu-1-islamom Siraduddinom el-Bulkinijem (umro 805.), koji mu je prvi dao dozvolu za izdavanje fetvi i odravanje predavanja. Fikh, takoe, ui i pred Siraduddinom b. el-Mulekkinom (umro 804.), Burhanuddinom el-Ebnasijem (umro 802.) i drugim. Usuli-fikh je uio pred El-Izzom b. Dema'om (umro 81 9.god.). Zanimljivo je istaknuti da je u svakoj od tih disciplina Ibn Hader postigao zavidno znanje i postao izvor s kojeg e se napajati budue generacije. t 2 t 9
1219

O njegovom stjecanju znanja i najpoznatijim uiteljima vidi opirnije: Habiburrahman el-E'azami, cit. djelo, l /ba-ha; dr. Zuhejr Nasiru-n-Nasir, nav. izvor, 1120-2 1 i Ganim b. Abbas Ganim, sporo. izvor, 1/29-30 i Safijjurrahman el-Mubarekfuri, cit. djelo, str. 5.

329

Ibn Hader el-Askalani

Imam Es-Sehavi tvrdi da nijedna osoba u to vrijeme nije srela vie utemeljenijih uenjaka u razliitim znanastvenim disciplinama, kao to je uinio Ibn Hader! 1 220 Pored ve spomenutih uitelja, Ibn Hader j e puno nauio i od El-Hejsemija, Et-Tenuhija, El-Gimarija, Ehu-l-Abbasa el Lu'lu'ija, Ehu Hurejre ez-Zehebija i Ehu Sa'da es-Sem'anija. Ibn Hadera ljubav spram znanja nije sprijeila da ui i od ena, tadanjih poznatih strunjaka u odreenim oblastima. Tako je puno nauio od Merjem bint el-Ezre'i, Fatime i Aie, dvije kerke hafiza hadisa Muhammeda b. Abdulganijja i drugih.t22 t Broj njegovih uitelja bio je, doista, veliki. Sam Ibn Hader ih je spomenuo u svojoj knjizi EI-Medme'u-1-muesses, bi-1-mu'demi-1mu fehres, klasificirajui ih po arapskoj abecedi, dijelei ih u pet kategorija i navodei, nakon biografije svakog od njih, ono to je od njega uo, kao idazetnamu koju je od njega dobio!

Uenici
Ibn Hader je, po referencama, bio najrespektabilniji uenjak u svoje vrijeme. Sa svih strana ljudi eljni znanja hrlili su u grupama tom moru razliitih naunih disciplina. ak su i najvii predstavnici razliitih mezheba bili njegovi uenici. t 222 Niko u to vrijeme nije okupljao vei broj simpatizera razliitih znanastvenih oblasti, a posebno hadisa, koliko je to inio hafiz Ibn Hader. Tom prilikom istaknuemo samo njegove najznaajnije uenike. To su, prije svih: hafiz emsuddin es-Sehavi, ejhu-1-islam Zekerijja el-Ensari, Demaluddin Ibrahim el-Kalkaendi, erefuddin Abdulhakk es-Sinbati, El-Izz b. Fehd, Ibn Erkma, Burhan el-Beka'i, hafiz ihabuddin Ahmed b. ehi Bekr el-Busiri i dr. t 223

1220

Uporedi: ejh El-E'azami, cit. djelo, l /ha. Taj zanimljiv podatak spominje ejh El-E'azami. Vidi: cit. djelo, isti tom i strana. 1 222 Tu tvrdnju iznio je hafiz Es-Sehavi, njegov uenik. Vidi: El-E'azami, cit. djelo, l /ha. 1223 Vidi: El-E' azami, cit. djelo, l /HA-VAV.
1221

330

Djela
Ibn Haderov spisateljski opus je, uistinu, veliki! Pisao je djela iz razliitih oblasti, a posebno filma, usuli-fikha i akaida. Najvie se, ipak, profilirao u hadisu i hadiskoj znanosti. Gotovo se ne moe nai disciplina u hadiskoj znanosti u kojoj nije napisao neko vrijedno, korisno i sve do sada nezaobilazno djelo! Hafiz Es-Sehavi, njegov poznati uenik a kasnije veliki strunjak u hadisu, tvrdi da je Ibn Hader napisao vie od 1 50 djela, uglavnom iz hadisa, ali i iz drugih oblasti! 1224 Ganim b. Abbas Ganim u predgovoru Ibn Haderovom Usanu-1-mizan navodi listu od 191 djela. 1225 Meutim, ako se paljivije pregleda ta lista ustanovie se da su u njoj izostavljena ak njegova uvena djela, poput Takribu-1-tehba, Tehbu-t-tehba i druga. Ako se, pak, zna da znatan broj njegovih djela sadri vie tomova, dolazi se do saznanja da je ovaj velikan autor vie stotina knjiga koje su i danas nezaobilazna literatura na islamskim univerzitetima irom svijeta! Jedno od njegovih najvanijih djela je, svakako, Fethu-1-Bari biferhi Sahihi-1-Buhari. Ovo djelo u naunim krugovima smatra se najboljim komentarom Buharijinog Sahiha. On, sa uvodom o ovo kapitalno djelo, koje je Ibn Hader nazvao Hedju-s-sari, sadri 14 velikih tomova sa ukupno 8.890 stranica! 1226 Da Ibn Hader, osim tog kapitalnog djela, koje Safijjurrahman el-Mubarekfuri naziva jednom vrstom rjenika i enciklo pedije sunneta, nita drugo nije napisao, ostao bi vrijedan panje i sa respektom bi se gledalo na njega! 1227 Koliko je Ibn Hader utroio truda i vremena radei na tom djelu najbolje e ilustrirarti injenica da ga je pisao u vremenu od 817. do 842. god. po Hidri, dakle, punih 25 godina! 1228 Kada se tome doda njegovo djelo El-lsabeji te"!}t-s-sahabe, u 4 velika toma, u kome je Ibn Haer objedinio 1 2.295 biografija
1224 Uporedi: Isti izvor, l NAV i El-Mubarekfuri, isti izvor, str. 5 . 1225 Vidi: Lisanu-1-mizan, 1/32-41. 1226 Vidi izdanje: Daru-r-re jjan li-t-turas, Kairo, 1 986. god. 1227'El-Mubarekfuri, cit. djelo, str. 5-6. 1228 Vidi: El-E'azami, nav. izvor, l iza.
33 1

Ibn Hader el-Askalani

ashaba, ovom

Ithaf u-1-mehere,
velikanu

u 17 tomova, sa

Teh::dbu-1-teh::db,

sa 12 tomova i i izuzetnim

brojna druga sa vie tomova, onda tek osjeamo potrebu da se prie dunim potovanjem respektom! Ovdje e, izmeu tolikog broja, biti spomenuta samo nj egova najvanija djela: 1.-

Fethu-1-Bari, najpoznatiji komentar na Buharijin Sahih u 1 3

tomova,

2.3.4.5.6.7.8.9.-

Teh::dbu-t-teh::db, Takribu-t-teh::db, Lisanu-1-mizan, Bu/u gu-1-meram,fi ehadisi-1-ahkam, El-Itkanfif adai/i-1-K.ur'an, Ithaf u-1-mehere, bi-/fevaidi-1-mubtekere, min atraji-1-afere, E/-Meta/ibu-1-al ije, bi zevaidi-1-mesanidi-s-semanije, Esbabu-n-nuzul, EI-Ihkamu libejani mafi-1-K.ur'ani mine-1-ibhami, E/-ema/i-1-hadisijje, Tuh jetu eh/i-1-hadisi an fu juhi-1-hadisi, Et-Tezkiretu-1-hadisijje, Ta'd/u-1-menfe'atift ridali-1-erbe'ati, Tagliku-t-ta'lik, Ed-Dureru-1-kamine, fi e'ajani-1-mieti-s-samine, if au-1-gi/e/ifi bejani-1-i/e/i, El-I'tirajbi evhami-1-etraf, EI-Fevaidu-medmu'a, bi atra.fi-1-edzai-1-mesmu'a,
332

1 0.-

1 1 .- Atra f u-s-sahihajni a/e-1-ebvabi ve-1-mesanidi, 1 2.-

13.- Bugjetu-r-ravi bi ebda/i-1-Buhari,

1 4.1 5 .1 6.1 7.-

18.- EI-Dami'u-1-kebir min suneni-1-bef iri-n-ne::dr,

1 9.20.21 .22.-

23.- EI-Medme'u-1-muesses, bi-l-mu'demi-1-mufehres,

24.- Mu'demu-f-fujuh, 25.- EI-Mugten'bji bejani-1-mudtarib,

if 27.- Nuz he t u-1feti-Fmubeddeli ve-l-mak/ubi, kulubifi ma'ri

26.- Nuzhetu-1- b abifi-l-e/kabi, 28.- Nuzhetu-s-sami'inefi rivajeti-s-sahabeti ani-t-tabi'ine,

29.- Takribu-1-menhed!ij bitertibi-1-mudred!ij, 30.- Takvimu-s-senadi bi mudred!ij-1-isnadi, 31.- EI-Isabefi tem jiif-s-sahabe, 32.- Elkabu-r-ruvati, 33.- Ed-Dibade. 1 229
Izuzetna angairanost
Budui da je hafiz Ibn Hader bio vanrednih intelektualnih i moralnih kvaliteta ponueno mu je vie razliitih prestinih znaajnih funkcija. U nekoliko navrata mu je nueno mjesto kadije to je on odbijao, meutim, nakon silovitih pristisaka je, ipak, tu funkciju primio i na poloaju kadije i, izvjesno vrijeme vrhovnog kadije, ostao 21 godinu. Plaei se iskuenja koje taj poloaj donosi on se, pred smrt, povukao sa te znaajne funkcije! Uz to, bio je predava na vie tadanjih obrazovnih institucija. nijj i i Mensurijji, Tako je predavao tefsir i tefsirske znanosti na Hus; J S hadis i hadiske znanosti na Husejnijji, Zejnebijji, ej hunijji, Salihijji, Nedmij ji... a fikh na Mu'ejjidijji. Hatib je, prvo, bio u damiji AI-Azhar, a onda u damiji Amr b. el-Asa, r.a.

1 229

O njegovim brojnim djelima vidi: Er-Risa/etu-1-mustatre f e, str. 162; El E'a/am, 1/178; El-E'azami, cit. djelo, 1/vav-za i Ganim b. Abbas Ganim, nav. izvor, l /32-41.

333

Ibn Hader el-Askalani

Neko vrijeme bio je direktor poznate biblioteke EI-Mahmudijja i za to vrijeme sainio katalog svih rukopisa koji su se u njoj nalaziliP230

Vrline
Moralne vrline bile su prepoznadjiva crta ovog islamskog velikana. Njegova skromnost u jelu, piu i odijevanju bila je primjer drugima. Uz obavezan namaz i post, dobrovoljno je to prakticirao daleko vie, i na taj nain, postao od onih na koje se moe ugledati. 1 231 Njegove intelektualne vrline uinile su da je bio primjer u brzom i permanentnom itanju. Za samo deset dana, proitao je, u vremenu izmeu podne i ikindije-namaza, kompletan Sahih imama Buharija. Na jednom putovanju u Siriju, u jednom dahu. za samo jedan dan, proitao je EI-Mu'demu-s-sagir imama Taberanija. Prilikom boravka u Damasku, u vremenskom intervalu od dva mjeseca i 1 O dana, uz pisanje, proitao je i oko 1 OO tomova knjiga razliitih sadrajaP232

Drugi o Ibn Haderu

Najvei uenjaci njegovog vremena svjedoe da je imao posebnu memoriju i vanrednu intelektualnu snagu, da je bio jedinstven uenjak u poznavanju prenosilaca hadisa, izuzetan ekspert u poznavanju ali i najl-predaja, skrivenih mahana u hadisu i velikan na koga su drugi upueni u toj oblasti. 1233 Njegov uitelj, hafiz El-Iraki, poznati hadiski strunjak, tvrdi da je Ibn Haer bio najznaniji u hadisu od svih njegovih uenika i prijateljaP234
O tim aktivnostima pogledaj: EI-E'azami, cit. djelo, 1/dim i Ganim b. Abbas Ganim, nav. izvor, 1/30-3 1 . 123 1 O njegovim vrlinama vidi: EI-Mubarekfuri, cit. djelo, str. 6 i Ganim b. Abbas Ganim, spom. izvor, 1 /3 1 . 1232 EI-E'azami, isti izvor, l iza. 1233 Isti izvor, l /dal. 1234 Isti izvor, tom i strana.
1230

334

Koliko je hafiza Ibn Hadera respektirao njegov uitelj, najbolje e doarati sljedea izjava. Pred samu smrt hafiza El Irakija su upitali: Ko bi te mogao naslijediti nakon smrti? Odgovorio je: Ibn Hade0 zatim moj sin Ebu Zur'a a onda ei-Hqsemif123 s Ibnu-1-Imad za Ibn Hadera kae da je bio veliki pjesnik, muhaddis i erijatski pravnik! Na drugom mjestu ga opisuje na sljedei nain: Veliki u!en jak islama, izuzetan auton"tet, emiru-1-mu 'minin u hadisu i hafiz svog vremenaf1236 Et-Tekijj el-Pasi i Burhan el-Halebi istiu: Nismo sreli nikog sli!nog njemuf1 237 Imam E-evkani kae: Ibn Haderje veliki i poznati hafiz hadisa, jedinstven imam u poznavanju hadisa i hadiske anosti i vanredan poznavalac skn"venih mahana u hadisuf1238 Ibn Pehd el-Mekki tvrdi da je Ibn Hader napisao vanredna djela koja su mnogostruko korisna i u kojima je nadmaio sve uenjake svoga vremena!1239

Smrt
Ibn Hader je ustrajavao na putu sticanja znanja, vlastitog sazrijevanja i konstantnog prenoenja znanja na druge sve do smrti. Umro je 852. god. Po Hidri, odnosno 1 449. god. po roenju lsaa, a.s. ivio je blizu 80 godina. Ukopan je u blizini Dejlemijinog turbeta u Kairu.1240 Zabiljeeno je da su se brojni uenjaci, uglednici i predstavnici vlasti izuzetno trudili, gotovo takmiili ko e vie vremena provesti

Ebu Zur' aje umro 826. godine, a El-Hejsemi 807. god. po Hidri. Vidi: dr Zuhejr b. Nasiru-n-Nasir, isti izvor, 1 /2 1 . 1236 El-E'azami, spom. izvor, l /dal. 1 237 Isti izvor, tom i strana. 1238 Isti izvor, tom i strana. 1239 Dr. Zuhejr b. Nasiru-n-Nasir, cit. djelo, 112 1 . 1 2 40 Er-Risaletu-1-mustatre f e, str. 1 62; El-E'alam, 1 / 1 78; El-E' azami, cit. dj elo, l /elif i El-Mubarekfuri, spom. izvor, str. 6. 335

1235

Ibin

der el -Askalani

u noenju Ibn Haderovog tabuta iz respekta i potovanja prema njegovoj uenosti, ugledu i pobonosti! 1241

1 24 1

Provjeri ovaj zanimlj iv detalj: dr. Zuhejr b. Nasiru-n-Nasir, cit. djelo, 1122 i Ganim b. Abbas Ganim, cit. izvor, 1 /3 1 .

336

DtELALUDDIN ES-SU ]UTI

849./1445. - 91 1 ./1 505.
Imam Sujuti je bio jedan od najplodnijih pisaca, ne samo u historiji islama ve i uope. Nema ni jedne discipline iz koje nije ostavio znaajna djela. Autor je, po mnogima, najmanje 600 djela! Posebno se isticao u hadisu i hadiskim znanostima, pa je, zbog velike utemeljenosti i strunosti dobio titulu hafiza hadisa i bio najvei muhaddis svoga vremena!

Ebu-1-Fadl Delaluddin Abdurrahman b. Kemaluddin ebi Bekr b. Muhammed b. Sabikuddin b. Fahruddin b. Nasiruddin el Misri el-Hudajri es-Sujuti et-Tuluni e-afi'i.1 24 2

Roenje i poeci intelektualnog sazrijevanja

Roen je 849 / 1 445. god. u Kairu.1243 Meutim, u njegovom imenu Es-Su juti jasno se nazire da je on iz grada Asjuta. To je, ustvari, porijeklo njegovog oca, jer ga je on donio u Kairo kada je Delaluddin bio mali. Otac mu je umro kada je on imao pet godina i sedam mjeseci. Ve je tada znao gotovo kompletan Kur'an napamet. Naime, nauio ga je do poglavlja Et-Tahrim. Hafiz Kur'ana postao je ve u osmoj godini ivota.1244 Nakon zavretka hifza Kur'ana nastavio je sa memorisanjem poznatih djela iz islamskih znanosti kao to su: EI-Umda) EI Minhadu-1-.ftkhi) EI-Minhadu-1-usuli i E!f !ifa b. Malik. 1245 Znaajno je napomenuti da se imam Sujuti od najranijih dana mladosti druio s najznaajnijim djelima velikih islamskih uenjaka, a neki e, poput znamenitog islamskog pravnika Siraduddina el Belkinija imati izvanredan uticaj na njega. Uz njega, izuzetan utjecaj

Vidi o tome: Demaluddin el-Kasimi, El-Fadlu-1-mubin, str. 428; Omer Kehhale, Mu 'demu-l-mu 'el/ijin, 5/128; El-E 'a/am, 3/30 l ; Er-Risaletu-1mustatre f e, str. 84; dr. Muhammed Husejn ez-Zehebi, Et-Te fsiru ve-1mu f essirun, str. 25 1 i dr. Ahmed Smajlovi, Delaluddin es-Su juti, Nauka o osnovama v jere, Islamska misao, br. 1 03 , god. IX, juli 1 987., str. 18. 1 243 f u Dr. Ali Husejn el-Bevvab, predgovor u djelu imama Sujutij a Et- Teterru fi-t-tashifi, str. 6. 1 244 Vidi: Muhammed es-Sejjid Ehu Ammihi, u predgovoru na Sujutijevo dj elo Fadlu-1-deledi 'indef akdi-1-veledi, str. 9. 1 2 45 Uporedi: Jahja Isma'il Ahmed, uvod u djelu Esbabu-l-vurudi-1-hadis imama Sujutija, str. 39 (izdanje: Daru-1-kutubi-l- 'i/mij je, Bejrut, 1 984.); Muhammed Ebu-1-Fadl Ibrahim, predgovor djelu El-Itkanufi 'u/urni-l Kur 'an imama Sujutija, 1 /4. (izdanje: Daru-t-turas, Kairo, 1 967.) i dr. Ahmed Smajlovi, uvod u tekstu: Delaluddin es-Sujuti, Nauka o osnovama v jere ('J/mu usu/i-d-din), Islamska misao, god. IX, j uli 1987 . , br. l 03, str. 1 8. 339

1 242

Delaluddin es-Suiuti

na Sujutija e izvriti ejhu-1-islam erefuddin el-Menavi, ejh Tekijjuddin el-Hanefi i ejh Muhjuddin el-Kafidi .1246 Kakav je imam Sujuti, jo kao mladi, bio intelektualni kapacitet, najbolje e ilustrirati injenica da je, kako navodi dr. Ahmed Smajlovi, sa osamnaest godina poeo predavati arapski jezik, sa dvadeset ostale islamske znanosti, a sa malo vie od dvadeset godina poinje izdavati fetve i baviti se idtihadom!1247 Nije ni udo to je tako rano postao izvanredan znalac u brojnim oblastima kada je jo u najranijem dobu putovao u am, Hidaz, J emen,Indiju, Magrib i dr. podruja. 1248 U z to je, dok je jo bio u ranoj fazi svog ivota had obavio, pijui vodu zemzem molio Allaha da mu omogui da u oblasti erijatskog prava dostigne stepen svoga poznatog uitelja Siraduddina el-Belkinija, a u oblasti hadisa svoga uitelja - poznatoga Ibn Hadera el Askalanija.1249

Uitelji
Budui da je imam Sujuti od najranijeg djetinjstva putovao u potrazi za znanjem, onda je sasvim logino da je imao i veliki broj uitelja od kojih je nauio puno i to kasnije predao buduim generacijama. Njegov uenik E-a'rani navodi da je Sujuti sticao znanje ak pred est stotina uiteljaP 250 On sam je naveo poimenino stotinu i pedeset uiteljaP 251
1 246

Ebu Abdurrahman Salah b. Muhammed b. 'Uvejda, predgovor djelu Tedribu-r-ravi imama Sujutija, 115 (izdanje: Daru-1-kutubi-1- 'ilmijje, Bejrut, 1996. ) 1 247 Dr. Ahmed Smajlovi, cit. lanak, str. 18. 1248 Vidi o tome Sujutijevo svjedoenje: Muhammed Ebu-1-Fadl Ibrahim, uvod u djelu El-Itkanufi 'u/umi-1-Kur 'an, imama Sujutija, 1/5. (izdanje: Mektebetu dari-t-turasi, Kairo, 1967.) 1 249 Muhammed es-Sejjid Ebu 'Ammihi, uvod u djelo Fad/u-1-de/edi 'inde f akdi-1-ve/edi imama Sujutija, str. 1 0 (izdanje: Daru-s-sahabeti li-t-turas, Tanta, Egipat, 1990.) 1250 juti, Novi horizonti, br. Pogledaj : mr. Ahmed Adilovi, Delaluddin es-Su 21; maj 200 1 ., str. 20. 1251 Vidi: Jahja Isma'il Ahmed, uvod u djelu Esbabu-1-vurudi-1-hadisi, Imama Sujutija, str. 41. (izdanje: Daru-1-kutubi-1- 'ilmijje, Bejrut, 1984.)
.

340

Izdvojiemo, ovom prilikom, samo nJegove najistaknutije uitelje i one od kojih je on najvie nauio:

1 . Siraduddin el-Belkini. Kod njega je Sujuti uio erijatsko

pravo sve do Belkinij eve smrti.

2. Tekijjuddin e-ibli el-Hanefi. Pred njim je Sujuti nauio

hadis, tefsir i arapski jezik. Kontinuirano ga je sluao pune etiri godine. godina tefsir, fikh, usuli-fikh, arapski jezik i dr. naune discipline. ranoj mladosti, posebno u oblasti hadisa i hadiskih znanosti. 3. Muhjuddin el-Kafidi. Pred njim je uio punih etrnaest

4. Ibn Hader el-Askalani. Od njega je puno nauio u svojoj

5. Jahja erefuddin el-Menavi. Sujuti je uio uz njega sve do

njegove smrti. Posebno se okoristio njegovim zavidnim znanjem iz domena erijatskog prava.

6. Abdulkadir el-Ensari el-Mekki. Iskoristio je njegovo veliko

znanje iz oblasti fikha, usuli-fikha, tefsira, hadisa i arapskog jezika. Sujuti istie da je u Mekki samo od njega uio.

7. emsuddin Muhammed b. Musa es-Sirami. Pred njim je

imam Sujuti studirao fikh, usuli-fikh, hadis, akaid, arapski jezik i dr. discipline.1252

Uenici
Iako se rano imam Sujuti povukao iz javnog ivota, a budui da je rano poeo prenositi znanje na mlae generacije, ostavio je iza sebe zavidan broj uenjaka koji e to prenositi iza njega. Izdvojiemo samo neke njegove uenike koji su briljantno uenje ovog velikana prenijeli na slj edee generacije:

1252

Opirnije o njegovim uiteljima: Muhammed es-Sejjid Ebu 'Ammihi, cit. djelo, str. 9; Jahja Isma'il Ahmed, cit. djelo, str. 4 1 ; Ebu Abdurrahman b. 'Uvejda, cit. djelo, l/5; Subhi es-Samerrai, uvod u djelu El-Medred i/e1-mudred imama Sujutija, str. 12. (izdanje: Daru-s-se/e fi jje, Kuvajt, bez godine izdanja); dr. Ali Husejn el-Bevvab, cit. djelo, str. 6 i Adilovi, cit. lanak, str. 20.
mr.

Ahmed

341

Dzelaluddin es-Sujuti

najsitaknutijih Sujutijevih uenika a kasnije veliki islamski uenjak, koji se posebno istakao u hadisu i hadiskim disciplinama. 1253

1 . Hafiz emsuddin Muhammed b. Ali b. Ahmed ed-Davudi el-Misri e-afi'i (umro 945. god. po H.): On je bio j edan od

posebno istaknuti u hadisu i hadiskim znanostima. Autor poznatog komentara Fethu-1-mugis na djelo E!fijjetu-1-hadis hafiz El-Irakija. 1254 b. Muhammed b. 'Isa b. Jusuf el-Emuni el-Kahiri e afi'i (umro 91 8.). 1255

2. emsuddin Muhammed b. Abdurrahman b. Muhammed es Sehavi el-Kahiri e-afi'i (umro 902.): Poznati islamski uenjak,

3.

Ali

4. Muhammed b. Ali b. Ali b. Ahmed b. Tulun ed-Dimiki (umro 953.): Autor nekoliko komentara na Sujutijeva djela i veliki kapacitet hanefijskog mezheba.t 256
Ehu Muhammed Ahmed b. Ijas (umro 930.). Istaknuti uenjak hanefijskog mezheba iz Egipta. Naroito se istakao u historiji. 1257
S.

6. Hafiz emsuddin Muhammed b. Jusuf e-ami ed-Dimiki (umro 942.): Autor brojnih djela iz razliitih disciplina. 1258 7. emsuddin Muhammed b. Abdurrahman el-Alkami (umro 961 .): Napisao je komentare na neka Sujutijeva djela. Sujuti mu je

uruio idazetnamu da moe izdavati fetve i druge pouavati, to je on i inio na uvenom Al-Azharu.t 259

Djela
Imam Sujuti bio je enciklopedista koji je napisao brojna djela iz gotovo svih islamskih i naunih disciplina. Gotovo da nema
1254 1255 1256 1253

Vidi: Hadi Halifa, Ke f u-z-zunun, l/1 1 07 i Ez-Zirikli, El-E 'a/am, 7/1 84. Er-Risaletu-1-mustatre f e, str. 84.
.

Jahja Isma'il Ahmed, cit. izvor, str 42. Provjeri: dr. 'Ali Husejn el-Bevvab, cit. izvor, str. 6 i mr Ahmed Adilovi, cit. lanak, str. 2 1 . 1257 Mr. Ahmed Adilovi, cit. lanak i strana. 1258 Pogledaj : dr. 'Ali Husejn el-Bevvab, cit. djelo, str. 6 i mr A. Adilovi, cit. lanak i strana. 1259 Uporedi: mr Ahmed Adilovi, cit. lanak i strana.
. .

342

discipline u kojoj Sujuti nije utemeljeno napisao znatan broj djela. Veina autora smatra da je on napisao vie djela nego ijedan uenjak do sada. Uglavnom, broj njegovih djela kree se, kako navodi dr. Ahmed Smajlovi, izmeu 300 i 600!1 260 ejh Demaluddin el-Kasimi navodi broj od 450; 1261 dr. Muhammed Husejn ez-Zehebi navodi 500;1 262 h. Mehmed-ef. Handi 576 ; 1263 Hajruddin ez-Zirikli 600,1 264 a Ahmed erkavi Ikbal ak 725 djela! 126S Dr. Ali Husejn el-Bevvab spominje da je ovaj velikan napisao 981 djelo! Dodue, on napominje da je to broj djela koja se u nekim izvorima ponavljaju pod razliitim imenima, pa se, otuda, radi o broju neto manjem od spomenutog.1 266 Ako se tome doda da su do sada, kako navodi Ahmed erkavi Ikbal, tampana ak 234 njegova djela, onda, doista, svako mora ostati fasciniran spisateljskom angairanou ovog vanrednog islamskog uma! Ovom prilikom spomenuemo samo neka njegova djela shodno oblasti koju tretiraju: I - IZ OBLASTI TEFSIRA:
l.

Ed-Durru-1-mensur ft-t-teftiri bi-1-me'sur: To je njegov najpoznatiji tefsir, koji se ubraja meu tradicionalne tefsire.

2. Teftiru-1-Delalejn: Ovaj komentar Kur'ana je rezultat zajednikog projekta sa svojim uiteljem Delaluddinom Mehallijem.

Dr. Ahmed Smajlovi, cit. lanak u Islamskoj misli, str. 1 8. El-Fadlu-1-mubin, str. 429. 1262 Et-Tefsiru ve-1-mu f essirun, str. 251 -252. 1263 Hasan Kjafi Pruak, Rajske bae, prijevod i biljeke: h. Mehmed-ef.
1261 1265 1264

1260

Handi, str. 1 0 (izdanje: Muftijstvo travnika, Travnik, 1 995.).

EI-E 'a/am, 3/301.

Mr. Ahmed Adilovi, Delaluddin es-Su juti, Novi horizonti, br. 22, juni 200 1 . , str. 26. 1266 Uvod u djelu Et-Tetarruf ufi-t-tashiji, imama Sujutija, str. 6.

343

3. Haf ija 'ala tefsiru-1-Be;davi: Komentar na tefsir uvenog Bejdavija. 4. EI-Itkan ji 'ulumi-1-Kur'an: Ovo djelo tretira grau iz kur'ansko-tefsirske znanosti, a zamiljeno je kao uvod u jedan veliki tefsir, kojeg je Sujuti nazvao: Medme'u-1-bahrejn ve mat/e'u-1-bedrejn} ali ga je, naalost, smrt u toj nakani pretekla!
S.

Terdumanu-1-Kur'anji-t-tefsiri-1-musned. Et-Tahbirji 'ulumi-t-tefsir.

6. Lubabu-n-nukulji esbabi-n-nuzuL
7.

8. Mutefabihu-1-Kur'an. 9 . Hamailu-z-zuherjif adaili-s-suver.

lji istinbati-t-tem?JL 1 O. El-Ik/ i

II - IZ OBLASTI ERIJATSKOG PRAVA: 1 . Dem'u-1-devami'i.
2.

EI-Efbah ve-n-nezair.

3. El-Ka ji. 4. Muhtesaru-1-ahkami-s-sultanijjje li-1-Maverdi.

S.

.erhu-r-rehabijjeji-lferaid.

III - IZ HISTORIJE: 1 . Tarihu-1-hulej a'.

2.

Tarihu Misr.

3 . Tarihu-s-Stijut. 4. Er-Rihletu-lfqjumijje
S.

Er-Rihletu-1-mekkijjje.

344

IV - BIOGRAFSKA DJELA:

1 . Menakibu Ebi Hanife. 2. Menakibu Malik. 3. Tabekatu-1-mufessirin. 4. Tabekatul-1-hu .ff az 5. Tabekatu-n-nuhhat.

V - IZ ARAPSKOG JEZIKA:

1 . Durru-t-tadlji i'rabi mufkili-1-minhad 2. E/-Mesaidu-1-'alije.ft-1-kavaidi-n-nahvijje. 3. EI-Behdetu-1-mudi'efi ferhi-1-e!ftjje. 4. erhu Ka jijeti Ibn Malik. 5. EI-Feridatufi-n-nahvi ve-t-tasn ji ve-1-hatti.
Doprinos hadisu i hadiskim znanostima
S obzirom da je Sujuti poeo pisati u dvadesetoj godini ivota, logino je da je i mogao napisati toliki broj djela iz razliitih oblasti. Titula hafiza hadisa, eksplicite, upuuje na injenicu da je izvanredno vladao ovom disciplinom. Ako se napomene da je napisao komentare na est najpoznatijih hadiskih zbirki, tzv. EI !Vttubu-s-sitte, zatim Ahmedov Musned i Malikov Muvetta', to sasvim dovoljno ilustrirati njegovu zainteresiranost i ljubav spram ove islamske znanosti. Njegovu strunost u ovoj oblasti dovoljno odslikava Ed Davudi, njegov najvjerniji uenik, kada kae: Lino sam posmatrao

svog uitelJa kako u jednom danu pie i protjerava cijela tri sveska, poduavajui uz to i hadisima i dajui adekvatne odgovore na pita'!fa u ve sa pn'vidnom kontradiktorno/u u hadisuf1267

1267

juti, Novi horizonti, br. 22, juni Mr. Ahmed Adilovi, Delaluddin es-Su 200 1 , str. 26.
345

Delaluddin es-Sujuti

Ako analiziramo njegova djela, vrlo brzo emo ustvrditi da je, doista, veliki broj vezan za oblast hadisa i hadiskih znanosti, to, neosporno, upuuje na injenicu da je Sujuti, pored angairanja u raznim islamskim oblastima, posebno bio vezan za ovu islamsku disciplinu. Navedimo samo neka njegova hadiska djela: 1 . EI-Dami'u-1-kebir ili: Dem'u-1-devami': Do sada su tampani samo neki dijelovi ovog djela.

2. EI-Dami'u-s-sagir. Djelo u kojem je Sujuti naveo vie od 1 0.000 hadisa i klasificirao ih abecednim redom. 1 268
3. Et-TevihJi ferhi-s-sahih. 4. Tenviru-1-havalik ferh 'ala Muvetta' Malik. 5. Kefj u-1-mugattaJi ferhi-1-Muvetta'. 6. Ted:{ridu ehadisi-1-Muvetta'. 7. Is'af u-1-mubetta'Ji ridali-1-Muvetta'. 8. Ed-Dibad 'ala Sahih Muslim b. Haddad.
9.

Mirkatu-s-su'ud ila Sunen Ebi Davud.

10. KHtu-1-mukte 'ala Dami'i-t-Tirmi. 1 1 . Zehru-r-rubaJi ferhi-1-Mudf!eba (Li-n-Nesai). 1 2. Misbahu-z-zudadeJi ferh Sunen Ibn Made. 1 3. 'Ukudu-z-zeberded 'ala Musned imam Ahmed. 1 4. Tevdihu-d-derek Ji tashihi-1-Mustedrek. 1 5 . Ed-Dureru-1-muntesire.fi-1-ehadisi-1-muftehere. 1 6. Menahilu-s-saf aJi tahrid ahadisi-!-if a'.

17. Tedribu-r-rav iJi ferhi Teakribi-n-nevavi.

1 8 . Esbabu-1-vurudi-1-hadisi.

19. Esmau-1-mudellisin. 20. Tabekatu-1-hu .ff az.

1268

U izdanju Daru-1-kutubi-1- 'ilmijje, Bejrut, 1990. godine, spominje se l 0.03 1 hadis.

346

21 . EI-Le'ali-1-mesnu'aft-1-ehadisi-1-mevdu'a. 22. .erhu Musnedi-!-.aji'i. 23. EI-Hasaisu ve-1-mu'dzatu-n-nebevijje.

24. EI-E!ft jjaft mustalehi-1-hadisi. 25. EI-Medred ile-1-mudred. 26. El-Muse/si/at. 27. Dzyadu-1-muselsilat. 28. EI-Fevaidu-1-mutekasireft-1-ahbari-1-mutevatire. 29. Miftahu-1-dennetift-1-ihtidad bi-s-sunneti.

30. Et-Tibbu-n-nebevi. 3 1 . Feleku-1-isbahft tahrid ahadisi-s-sihah. 32. Et-Tesmitu-lf anidft halaveti-1-esanid. 33. Dureru-1-biharft-1-ehadisi-1-kisar.
34. EI- 'Inaje bi tahrid ehadisi-1-ki f aje. 35. En-Nuketu-1-bedi'ijjat 'a/e-1-mevdu'at.

36. Et-Te'akkubat 'ale-1-mevdu'at. 37. Lubbu-1-lubabft tahriri-1-ensab. 38. Katru-d-durerft !erhi el-.ft jjeti-1- 'Irakift-l-eser. 39. EI-Ehadisu-1-menife.
40. Nesru-1-'abirft tahrid ahadisi-!-!erhi-l-kebir. 1 269 Zahvaljujui tolikom broju napisanih djela postao je j edan od najpoznatijih islamskih uenjaka uope. I da iza sebe nije ostavio
1269

O djelima koja tretiraju hadis i hadiske znanosti pogledaj: El-E 'a/am, 3/3 0 1 -302; Jahja Isma'il Ahmed, cit. izvor, str. 43; Muhammed ehu 'Ammihi, cit. djelo, str. 1 0- 1 1 ; Subhi es-Samerrai, uvod u djelu Tahridu ehadisi erhi-1-mevaki f imama Sujutija, str. 7-9; Subhi es-Samerrai, uvod u djelu El-Medred i/e-1-mudred, str. 12-13; Ehu Abdurrahman b. 'Uvejda, uvod u djelu: El-Le 'a/iu-1-mesnu 'a fi ehadisi-1-mevdu 'a Imama Sujutija, 116; Ehu Abdurrahman b. 'Uvejda, uvod u djelu Tedribu-r-ravi Imama Sujutij a, str. 5-6; dr. Ahmed Smaj lovi, cit. lanak i strana i mr. Ahmed Adilovi, cit. lanak, str. 27.

347

Delaluddin es-Sujuti

nita drugo nego djela kao to su: EI-Itkan ft 'u/umi-J-Kur'an, EI Muzhiru ft 'ulumi-1-luga' ve enva'iha, Bugju-1-vu'a ft tabekati-1-lugavi jjin ve n-nuha, Tedribu-r-ravi, i naravno, djelo En-Nukaja, koje je, kako kae Durdi Zejdan, enciklo pedija 14 nauka ija se zbirka jo naziva EI Usulu-1-muhimme ft 'ulumi-1-dumme, bilo bi dovoljno da zauzme jedno od poasnih mjesta meu islamskim autorima. 1 270 Imam Sujuti umro je u Kairu, 91 1 / 1 505. god. ivio je ukupno 61 godinu, 1 O mjeseci i 1 8 dana. 1271

1270 1271

Dr. Ahmed Smajlovi, cit. lanak, str. 1 8 .

El-E 'a/am, 3/30 1 ; Jahja lsma'il Ahmed, cit. djelo, str. 43; H. Mehmed ef. Handi, u djelu Ra jske bae Hasana Kjafije Pruaka, str. 10.
348

MUSTAFA PR USCAK
--/-- - 1 1 69./ 1 755.
Mustafa Pruak, ugledni prusaki muftija i muderris, najvei je muhaddis meu brojnim uenjacima koje je iznjedrila poznata prusaka kola. Zanimanje za hadis prepoznadjivo je u svakom njegovom djelu. U z hadis i hadisku znanost, istakao se raspravama o izvjesnim drutvenim i socijalnim problemima

"'

"'

Iako su dolaskom Osmanlija i islamizacijom Bosne hadis i hadiska znanost definirani u potpunosti, gledano kroz prizmu napisanih djela o teoriji hadisa, hadiskoj terminologiji, zavretku brojnih zbirki hadisa i drugo, ipak se bonjaki intelektualci nisu time zadovoljili, ve su svojom znatieljom i intelektualnim potencijalima dali svoj doprinos i u ovoj znanstvenoj oblasti. Meutim, mora se priznati da njihov doprinos u ovom domenu nije do sada dovoljno istraen niti je istinski valorizirao. Dr. Safvet-beg Baagi, Mehmed Handi, Tajjib Oki, dr. Hazim abanovi, dr. Omer Nakievi, dr. Adnan Silajdi i dr. osvijetlili su, svojim radovima, neke segmente doprinosa bonjakih intelektualaca na ouvanju i pravilnom interpretiranju drugog izvora erijatskog prava. S pravom je oekivati da e mlai istraivai otii jo korak dalje u detaljnijem rasvjetljavanju ovog, ne malog doprinosa bonjakih znanstvenika ukupnoj hadiskoj znanosti. Meu Bonjacima koji su udarili peat u ovoj oblasti je, svakako, ime Mustafe Pruaka, prusakog muderrisa i kadije i autora brojnih djela napisanih na arapskom jeziku. Najee se, kada je njegovo ime u pitanju, navodi: Mustafa sin Muhammeda el-Akhisari/Pruak. 1272 U nekim izvorima se spominje dva puta Muhammed, to su neki istraivai prihvatili i tako mu ime upisivali.t 273 Trei, pak, navode da je njegovo puno ime: Mustafa sin Muhammeda sin Ahmeda Pruak.t 274
1272

O tome vidi: El-Bagdadi, Hedijjetu-1- 'arifin, 21460; dr. Safvet-beg Baagi, Bonjaci i Hercegovci u islamsko j kn jievnosti, str. 196 i 403 (Sv jetlost, Sarajevo, 1986.); Omer Kehhale, Mu 'demu-l-mu 'el/ijin, 12/275; Mehmed Handi, El-Devheru-1-esnafi teradimi 'ulemai ve u 'arai Bosna, str. 193 (izdanje: Daru-l-kutubi-1- 'ilmijje, Bejrut, 1993.) i Kn jievni rad bosanskohercegovakih muslimana, str. 10. (izdanje: Dravna tamparija, Sarajevo, 1934.); mr. Nijaz Sukri, Etika milosra ili Traktat o samilosti i saaljen ju spram ivih stvoren ja, od h. Mustafe sina Muhammeda Pruaka, Zbornik radova ITF-a, 2, Sarajevo, 1987 , str. 155. 1 273 Vidi: Tajjib Oki, Islamska tradicija, str. 31. (Sarajevo, 1936.) i dr. Omer Nakievi, Muhaddis Musta f a Pruak, Anali GHB, knjiga XI-XII, Sarajevo, 1985., str. 3. 1 274 Vidi: Kasim Dobraa, Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa, 11327 (Sarajevo, 1963.).
.

35 1

Mustafa Pruak

Roenje
Mustafa Pruak roen je u Pruscu, nekada zvanom Akhisar,127S i to u njegovom Novom Naselju, zvanom Nevabad. 1276

Roen je, po mnogima, krajem sedamnaestog stoljea, obzirom da se nigdje ne precizira godina njegovog roenja. Ako se zna da je diplomu na kraju kolovanja u Egiptu dobio 1 1 1 5./1 721 . god., a u to vrijeme, kako navodi Emin Muhammed Dizdar, kolovanje je trajalo od 1 2-16 godina, pa uz tri godine provedene u mektebu, proizilazi da je roen krajem 1 7. ili na samom poetku 1 8. stoljea. 1277

Obrazovanje
Oito je da je Mustafa Pruak poetno obrazovanje stekao u rodnom mjestu koje je bilo, u to vrijeme, jedan od poznatih znanstvenih centara u koji se odlazilo radi sluanja intelektualnih velikana poput Ajvaz-dede, Hasana Kjafije Pruaka, Ibrahima Pruaka, Sulejman-age Pruaka, Ahmeda Pruaka i dr. Otuda je i Mustafa Pruak iskoristio prisustvo dobrog broja uenih ljudi toga mjesta, kako primjeuje mr. Muharem Omerdi, zavrio kole koje su postojale u to vrijeme. 121s

U Pruscu su 1 660. god., kako navodi Evlija elebija, postojale sljedee obrazovne institucije:
- tri osnovne kole - mekteba,
1275

Akhisar je turski prijevod Biograd, srednjovjekovni naziv za Prusac, l{oji

je pripadao nekadanjoj upi Uskoplje. Padom pod tursku upravu, krjem XV stoljea, Prusac se spominje u nahiji Skoplje. (Vidi: N. ukri, cit. izvor, str. 156). 1276 Nevabad na perzijskom jeziku znai novo naselje. Nastalo je u Pruscu za ivota Hasana Kjafije Pruaka ( 1 544- 1 6 1 5.) Evlija elebija navodi da je to naselje za svoje uenike i prijatelje podigao Hasan Kjafija Pruak i nazvano je Nevabad. (Vidi: Putopis, str. 1 33). . 1277 Pogledaj : Emin Muhammed Dizdar, Gazi Husrevbegova medresa, Spomenica Gazi Husrevbegove etiristogodinjice, Sarajevo, 1 932, str. 48-49; mr Nijaz ukri, cit. izvor, str. 1 57 i mr Muharem Omerdi, Traktat o vrlinama demata hadi Mustaf e Pruaka, Anali GHB, br. XIII-XIV, Sarajevo, 1 987., str. 69. 1278 Mr. Muharem Omerdi, cit. izvor, str. 68-69.
. .

352

- medresa - kola za izuavanje hadisa - osam damija, i - tri tekije.1279 Ako se uvae spomenuti podaci koje je naveo Evlija elebija, onda se, s pravom, moe zakljuiti da je Mustafa Pruak, doista, imao gdje i imao ta nauiti. Nakon kolovanja u rodnom mjestu on odlazi u Egipat, gdje je na Skender-painoj medresi i Al-Azharu nastavio kolovanje.t280 To se vidi na temelju njegovih biljeki zapisanih na marginama djela koja je prepisao za vrijeme studija. Tako se na kraju djela nepoznatog autora Risala fi-1-'ame/i bi-1-ustrulab/Rasprava o rukovanju astrolabiumom navodi da ga je prepisao Mustafa b. Muhammed b. Ahmed el-Bosnevi el-Akhisari na Al-Azharu, u Kairu, 24. redeba 1 1 32. god. po Hidri, odnosno 1 720. god. po ro enju Isa, a.s.t28t Na kraju matematikog djela EI-Lema'atu-1-mardinijje ji erhi-1jasminijje/Komentar na Jaseminiju od Muhammeda b. Muhammeda Sibta el- Maridinija (umro 902 / 1496.), stoji da ga je prepisao Mustafa Pruak, izmeu podne i ikindije 1 2. ramazana 1 1 32./ 1 720. u Skender-painoj medresi u Egiptu.t282 Svoje kolovanje on je dopunio u Mekki, to se zakljuuj e na temelju biljeke na rukopisu koji je prepisao u ovq_ m-gradu. Naime, radi se o prepisivanju zbirke etrdeset hadisa pod nazivom EI Mubejjinu-1-mu'in li fehmi-1-erbe'in od Ali b. Sultana Muhammeda el Kari'a el-Herevija (umro 1014/ 1 605.) 1 283 Ovo djelo Pruak je prepisao u Mekki 1 1 35./1 722-23.god. t 284
-

Daru-1-hadis,

Putopis, str. 1 32 - 1 3 3 . Provjeri: dr. Omer Nakievi, cit. izvor, str. 14. 1281 Vidi: (GHB) kodeks br. 55 1 , fol. 1 56-160 i Kasim Dobraa, cit. katalog, 1/327, br. 530/6. 1282 GHB, kodeks br. 5 5 1 , fol. 1 6 1 - 1 64. Kasim Dobraa, cit. izvor, 11327, br. 53017. 1 283 GHB, kodeks br. 4599. Dobraa, isti izvor, 1/337, br. 548. 1284 Vidi: mr. N. ukri, isti izvor, str. 1 58.
1 280

1279

353

M ustafa Pruak

Takoe, u kolofonu jedne fikhske rasprave pod nazivom EI Ahkamu-1-mulehhasa fi hukmi me'a-1-hummasa, Ebu-1-Ihlasa Hasana b. ' 'Ammara e- urunbulalija (umro 1 069/ 1 658.), 1285 stoji da ju je prepisao Mustafa Pruak, u rebi'u-1-evvelu 1 1 35/ 1 723. god. t 286 Dr. Hazim abanovi jedini navodi da je Pruak visoko obrazovanje postigao u Istanbulu, to se ne navodi ni u jednom drugom izvoru. Meutim, on za tu tvrdnju ne navodi nikakav pisani trag niti materijalni dokaz, kao to je sluaj sa prethodnim mjestima. 1 287 Meu znanstvenim centrima u kojima je ovaj na uenjak mogao stjecati znanje navodi se i Medina, grad Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Naime, mr. Nijaz ukri, obraujui Pruakov Traktat o samilosti i saa!Jen ju spram vih stvoren ja navodi, u formi vjerovatnoe, da je Pruak, stjecao znanje, pored ostalih znanstvenih centara, i u Medini. 1 2ss

Diploma/Idazetnama
Nakon odsluanih predavanja na Skender-painoj medresi u Egiptu, Pruak je 3. zu-1-ka'deta 1 1 33/1 720. god. dobio idazetnamu, koja se u to vrijeme dobivala od pojedinaca a ne od institucija, kao to je praksa u naem vremenu. Zna se da je takve diplome dobio u oblasti racionalnih znanosti od ejha Muhammeda Dibagije i u oblasti tradicionalnih znanosti od Mustafe Arzunije Rumije Uskudarije. t 289
1 285 Uporedi: OI, kodeks br. 4599. Dobraa, br. 1 766/2. 1 286 Pogledaj : mr N. ukri, nav. izvor, str. 1 59. 1 28 7 Provjeri: di" Hazim abanovi, Kn jievnost muslimana BiH na
. .

orijentalnimjezicima, str. 471 1 288 vd ""ukrie, ' spom. Izvor, str. 1 5 9. 1 1 : N o:> 1 2 89 Vidi: Rukopis njegove idazetname koji se uva u Gazi Husrevbegovoj . biblioteci u Sarajevu, pod rednim brojem 530/2, L. 1 1 2-1 1 4 (Dobraa, 11325). Takoe: dr Omer Nakievi, Uvod u hadiske znanosti l, Sarajevo, 1 986, str. 1 66 i Muhaddis Musta f a Pruak, Anali GHB, knjiga XI-XII, Sarajevo, 1 985., str. 1 5- 1 6; mr Nijaz ukri, nav. izvor, str. 1 55 - 1 56 i efik Kurdi, El- '/naje bi-1-hadisifi-/-Bosna munzuf ethiha ila evahiri-1karni-/- 'irin, doktorska disertacij a odbranjena na Univerzitetu Ez Ze jtuna u Tunisu 1 997. god., str. 86.
3 54

ejh Mustafa Arzuni er-Rumi u diplomi koju je uruio naem Mustafi Pruaku, izmeu ostalog, kae:

Hadis je kod mene uio kompletni uenjak, plemeniti samopregalac i najusp jefnija osoba, kojaje u sebi sintetirala tradicionalne i racionalne iJ1anosti, glavne i sporedne, u qelini i do sitnih detalJa, Mustafa b. Muhammed ei-Bosnevi ei-Akhisari en-Nevabadi. Po okonanju studiranja kod mene, zatrao je da mu dodije/im diplomu/ idazetnamu za hadis, kao i predmete iz drugih oblasti kojeje uio kod mene. On je polagaojo! neke discipline kod mene, kao !to su tefsir Kur'ana i itanje i iaganje hadisa i hadiskih djela preda mnom, pa sam mu, nakon toga, uz dovu Allahu, izdao diplomu da moe predavati hadis prema slJedeim djelima:

Sahih Buharije i Muslima i ostala djela iz EI-Kutubi-s-sitte, zatim Kenzu-d-dekaik ft f uru'i-1-hane.ft jje Abdullaha en-Neseftja, EI-Kuduri Ahmeda b. Muhammeda ei-Kudurija, El-Vikaju Muhammeda b. Sadru-f ari'a ei-Evvela, kao i sve drugo !to je meni dozyo!Jeno da predajem, a koje sam izuavao metodama s/ufanja ili itanja i iagan ja, da predaje racionalne i tradicionalne znanosti, sporedne i glavne metodama uruivanja ili korespondencije. 1290
Ako se Idazetnama paljivo proita onda se dolazi do saznanja da je ovaj uenjak naemu Pruaku dao pravo da, pored hadisa, predaje i tefsir, kiraete, gramatiku arapskog jezika, sintaksu, stilistiku, retoriku i poetiku. t29 t

1 290 1291

Pogledaj rukopis u GHB, br. 55 1/2. Isti rukopis, str. 1 1 5.

355

us

1-)1cf')l:JJy--: W'J'([;J:trfP'*'.J-!.W (y/0'-,..t,_jl i#.rtiJ ''!J}/.J Ca iJ . r )' jj ; ;): If: pu,; r v) '?!'rJJ :f4 J tJ: )1-1 /J!vJ 1-Jj' t t {/ (,.!P !i i ) ':'!' )J J) J f' .i!) l f:r _,1f)..:.;-"'J::?)ltfo.JI'f.l.:f J ,;( :z;'4 ! ')J-"' J,; J(f!.::tJ M;,Jitf! J-:l}JJ & > -ti) J/,11-f lJ);IJ,f.tvJiJ/-4; JJ)l. J;i v:;JJj.:-t' .) .!JrJ \ > 'tf/.ij .(.J/f Y' J, N V/) IJ!cJ l.;i/ r .fJf.' J !.. ..:> JJ J l l.l jf v l i, /t:t A ' J . ' ' (. ' J U.. r w jJ 'J JJ)lfi 'i J t J I ".!Jo .J I
0 l

tJ'

jJ J!'' ..:; ! :;,t.tf{! A" 14 r .:t H } t' f-4 , w , fi' r;; ; 9 , a t' .t v-:JIo;).1- u:; J t/ ,11 .u ' e r ')J ' _ u: ";' J } 0 ?11' ; / J. ''Jj! P: 'Jrt lj tl (.fh:J),;.)rz.;J 4fl-?J

j /.. ; / l/ Y v ;r ft:'
.. '

_rqf:P./JJ; f.lftli{I 'Jf:,k..,

' ",.

./ j

)11 1 - . _ ' J J' J ; . 1 . A,, . 11 0 1 l ( , IJ:' 'JI,IJ (JWOLJ"

" , " 1

, , 1w
.

.J

'J. , _1

if/<'

{?Jif;:tr lJ}

f J! r

,(JlYJ.-1f L

Prva strana ldazetname koju je Mustafa Pruak dobio u Egiptu

356

Uenici
Logino je da je Mustafa Pruak, obzirom na zavidno znanje koje je postigao van granica svoje domovine, naao naina da to znanje prenese i na druge generacije. Izvori koji govore o njegovom ivotu ne daju dovoljno preciznih informacija da je on, doista, to znanje na institucionalap. nain, putem medresa, hadiskih i drugih kola, kao i kruoka u damijama, prenosio na mlae generacije. Uz funkciju muftije, koju spominju brojni izvori,1292on je bio i profesor, naivjerovatnije na medresi u Pruscu, koju je, kako navodi dr. Hazim Sabanovi, osnovao Hasan Kjafi Pruak krajem 1 6. stoljea, 1293 ili, kako pretpostavlja rahm. N. ukri, na strunoj hadiskoj koli/Daru-1-hadis u Pruscu.1294 Ova injenica temelji se na jednom pisanom tragu koji je sam Mustafa Pruak ostavio u jednom rukopisu u kome kae da je jedan svoj rad napisao na traenje nekog svog uenika.1295 Dakle, nema sumnje da je bio i profesor i da je, doista, imao mehanizme preko kojih je svoje ogromno znanje prenosio na budua pokoljenja, ali na kojoj obrazovnoj instituciji je predavao, bar za sada, moe se samo nagaati.

Djela
Mustafa Pruak zauzima jedno od istaknutih mjesta meu bosanskohercegovakim autorima koji su ostavili djela na orijentalnim jezicima. Prvi koji su dali znaajne priloge o ovom naem autoru bili su: dr. Safvet-beg Baagi,1296 Mehmed
1292

Uporedi: dr. Safvet-beg Baagi, cit. djelo, str. 1 98; Mehmed Handi, El-Devheru-1-esna, str. 1 93; Tajjib Oki, nav. djelo, str. 3 1 ; dr Hazim abanovi, spom. djelo, str. 470; mr. Nijaz ukri, cit. izvor, str. 1 60; dr. Omer Nakievi, Uvod u hadiske znanosti l, str. 1 67, Azra Kadi,

br. 1 36, 1 990.god., str. 20. i efik Kurdi, spomenuta disertaci j a, str. 84. 1293 Knjievnost muslimana BiH na orijentalnim jezicima, str. 470. 1294 Mr. Nijaz ukri, cit. izvor, str. 1 60. 1295 Provjeri: dr. Hazim abanovi, cit. djelo, str. 470. 1296 Radi se o djelu Bon jaci i Hercegovci u islamskoj kn jievnosti, Sv jetlost, Sarajevo, 1 986., str. 1 96- 1 98 i 403.
357

Rasprava o pos jeivan ju grobova od Mustaf e Pruaka, Islamska misao,

Mustafa Pruak

Handi,t 297 Muhammed Tajjib Oki1 29B i dr. Hazim abavi,1299 dok su cjelovite prijevode rasprava iji je autor Mustafa Pruak objavili: mr. Nijaz ukri,Boo mr. Muharem Omerdi,131Azra Kadi1 3oz i Nevena Krsti.t 303 Dr Omer Nakievi ga je pr_edstavio kao vrsnog poznavaoca hadisa i hadiskih znanosti, kroz analizu njegovog djela Er-Radi li-1-murtedi.1304 Uz to je u svom djelu namijenjenom studentima FIN-a donio krau biografiju o ovom muhaddisu. Bos Autor ovog rada je, takoe, donio neto opirniju biografiju ovog bonjakog muhaddisa u doktorskoj disertaciji odbranjenoj 1 997. god. na tuniskom univerzitetu Ez-Zytuna. 1306 Naveemo do sada poznata djela ovog uenjaka:

1 . Tebfiru-1-guzzat (Blagovijest gazyama): Djelo je podijeljeno na uvod, 23 poglavlja i zakljuak, zavreno je 1 1 50/ 1 738. god. Povod pisanja ovog djela je provala Austrijanaca u Bosnu 1 736. ili 1 737., koje je svojom hrabrou porazio tadanji bosanski

namjesnik Hekimoglu Ali-paa, pa je ovo djelo bilo, na neki nain, podsticaj Bonjacima na odbranu domovine i pohvala Ali-pai, ije junatvo i pravednost autor na samom poetku istie i pohvaljuje. Uz ostale pojedinosti u ovoj knjizi su obraene teme o: vrlinama
Radi se o djelu na arapskom El-Devheru-1-esna fi teradimi 'ulemai ve u 'arai-1-Bosna, obrada i komentar: Sejjid Kisrevi Hasan, Daru-1-kutubi1- 'ilmijje, Bejrut, 1 993. i na bosanskom jeziku Kn jievni rad bosanskohercegovakih muslimana, Sarajevo, 1 933, str. 1 7. i 1 1 2. 1298 Radi se o djelu Islamska tradicija (pretampano iz Gajretovog kalendara za 1 937. god.), Sarajevo, 1 936. god., str. 3 1 -32 (tampano irilicom). 1299 Radi se o knjizi Knjievnost muslimana BiH na orijentalnim jezicima, Sarajevo, 1 973., str. 470-479. 1300 Etika milosra ili Traktat o samilosti i saa/jenju spram ivih stvoren ja
1297

od h. Mustaf e sina Muhammeda Pruaka, Zbronik radova Islamskog teolokogf aku/teta u Sara jevu, II/1 987., str; 1 55-204. 1301 Traktat o vrlinama demata hadi Musta f e Pruaka, Anali GHB, XI-XII, 1 987 ., str. 68-84 i Traktat o postu est dana mjeseca evvala h. Musta f e Pruaka, Anali GHB, br. XV-XVI, 1 990., str. 1 63 - 1 68. 1302 Rasprava o pos jeivan ju grobova od Mustaf e Pruaka, Islamska misao,
1303

br. 1 36, 1 990., str.20-30.

Mustaf a b. Muhammed el-Akhisari (Pruanin): Rasprava o kaji., duvanu i piima, POF (Sarajevo), XX-XXII ( 1 970- 1 97 1 ), str. 7 1 - 1 07. 1304 Muhaddis Musta f a Pruak, Anali GHB, XI-XII, 1 985., str. 3-18. 1305 Uvod u hadiske znanosti, Sarajevo, 1 986., str. 1 66- 1 67. 1306 El- 'Ina je bi-1-hadisifi- l-Bosna munzu f ethiha ila evahiri-1-karni-1- 'irin,

str. 80-89.
358

dihada, obligatnosti odlaska u dihad, vremenu ratovanja, nainu ratovanja, poticajima na dihad, uvanju od izdajstva, dihadu Allahovog poslanika, s.a.v.s, te junake pripovijetke i dr.t 307 Rukopis ovog djela uva se u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu i u OZJA u Zagrebu. t3os

2. Er-Radi li-1-murtedi (Korist onom ko tra:ij zadovolJstvo): Djelo je vjersko-didaktikog karaktera, koje kroz 1 1 2 poglavlja, tei izgraditi uzornu linost sa islamskog gledita. Mustafa Pruak obrauje brojne teme u ovom djelu, kao to su: zikr, zahvala Allahu, istigfar, donoenje salavata na Poslanika, s.a.v.s, dova, abdest, kupanje, namaz, noni namaz, uenje Kur'ana, uenje uope, post, had, ekonomisanje,' programiranje, strpljivost, iskrenost, ednost, pravednost, poslunost roditeljima, pruanje pomoi ugroenom, nahranjivanje gladnog, napajanje ednog, davanje milostinje, konsultovanje, zatita prava radnika i dr. Sve to ini citirajui brojne hadise Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Uz to, djelo je pisano . takvim stilom da bude dostupno irokim masama, kako bi se oni koji ga itaju to vie okoristili. t309
Tajjib Oki smatra da je ovo Pruakovo djelo, ustvari, komentar na djelo El-Hadi li muhtedi (U putstvo za onoga koji eli da bude na pravom putu), Muhammeda b. ehi el-Hasana el-Magribija el Tilmisanija, koje je on jo proirio brojnim hadisima uzetim iz Sujutijevog EIDami'u-s-sagira, Nevevijevog EI-Erbe'una i El Karijeva EI-Hisnu-1-hasina. Bto To Pruakovo djelo Husrevbegovoj biblioteci. t 3tt u rukopisu uva se u Gazi

3. Risala ft-1-merhameti ve-f-fejekati 'ale-1-halki (Traktat o samilosti i saa!Jenju spram :ijvih stvorenja):1312 Ovaj traktat Pruak je zavrio u
Vidi o sadraju ove knjige: dr. Safvet-beg Baagi, cit. djelo, str. 1 961 98; Mehmed Handi, E/-Devheru-1-esna, str. 1 93 i dr. Hazim Sabanovi, cit. djelo, str. 471 -474. 1308 Rukopis u GHB je pohranjen pod br. 2.507 i ima 1 14 lista, a rukopis u OZJA u Zagrebu je pod br. 1 .402 i pretstavlja prepis iz 1 2 1 7/1 802. god 1309 Opirnije o ovom djelu proitaj : Muhaddis Musta f a Pruak dr. Omera Nakievia, Anali GHB, XI-XII, 1 985, str. 6-14. 1310 Islamska tradicija, str. 3 1 -32. 1311 Djelo je pohranjeno pod br. 5754.
359
1307

M ustafa Pruak

mjesecu rebi'u-1-evvelu 1 1 54/ 1 741 . godine. Mr. Nijaz ukri je ovo djelo preveo na bosanski j ezik, uz uvod u kojem se govori o autoru i veoma koristan komentar na ovo djelo.1 3 1 3 4. Risaletu-z-zakiri ji zyareti ehli-1-mekabiri (Rasprava pobonog o po{/eivanju kabura): 131 4 Ovo djelo nastalo je na molbu jednog uenika, kako i sam Pruak kae u uvodu ovog traktata: Kada meje

jedan moj uenik zamolio da mu objasnim smisao po{/eivanja kabura i druga pitanja vezana za umrle, uk!Juu jui najbo!Je dane kada je najprikladnije po{/etu uiniti, napisao sam ovu raspravu podijelioje na uvod, pet poglav!Ja i razna pitanja. U uvodu se ra:dafnjava namaz i sadaka :ijvih za umrle. Prvo poglavfje govori o iifaavan ju sauefa, drugo o iskatu, tree o ta/kinu, etvrto o nainu na koji se obav!Ja zyaret kaburistanu a peto poglav!Je tretira pitanje uenja Kur'ana na kaburu. 1315
5. Risala ji f adaili-1-dema'a (Rasprava o vrijednostima sku pnog obav!Jan ja namaza): Ovo je jedna mala rasprava o znal aju skupnog obavljanja namaza. Sastoji se od uvoda, dva poglavlja i pogovora. 1 3 t 6 6. Risala ji savmi-s-sitti min fevval (Rasprava o postu fest dana fevvala): t 3 t 7 Ovo je kratka rasprava ali veoma znaajna, jer se u njoj tretiraju razilaenja islamskih pravnika u vezi sa postom u evvalu. Navedeni su hadisi koji se odnose na tu temu, a autor tome dodaje i svoje stavove. nts

Rukopis ovog traktata uva se u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu i registrovan je pod broj em 76 1/3 od fol. 7a-14b. 1 313 Mr. Nijaz Sukri, nav. izvor, str. 1 55-204. 1 3 14 Djelo (nepotpuno) se uva u rukopisu u GHB u Sarajevu, pod br. 761 , dok se kompletno djelo uva u Univerzitetskoj biblioteci u Bratislavi, pod br. 1 53, fol. 29b-4lb. 1315 Azra Kadi, cit. izvor, str. 2 1 . 1316 Ovu raspravu je preveo i obradio mr Muharem Omerdi. Vidi: Anali GHB, XIII-XIV, 1 987, str. 68-84. 1317 Rukopis ove rasprave se uva u Gazi Husrev-begovoj biblioteci pod br. R 76 1 . 1318 T u raspravu je preveo i obradio mr Muharerm Omerdi. (Vidi : Anali GHB, br. XV-XVI, 1 990, str. 1 63 - 1 68.
. .

1312

3 60

Risalafi hukmi-1-kahveti ve-d-duhani ve-1-efribeti (Rasprava o u potrebi 9 kahve, duhana i o pojnih pia):l3 1 Pruak u tom djelu, pored vjerskih
7.

argumenata, spomenutom problemu prilazi i sa zdravstvenog i medicinskog aspekta. Navodei argumente za i protiv kahve, koju, donekle tolerira, jer razbija san, odbija bri ge, aktivira otjeka da irfava

islamske obaveze, olakfava probavu i varenje, olakfava odstranjivanje nepotrebnih koliina hrane i drugo, on posebno potcrtava tetnost
duhana sa zdravstvenog i socijalnog stanovita: beskorisno troenje novca, neugodan zadah iz usta puaa i nabraja jo sedamnaest tetnih posljedica koje duhan uzrokuje . mo

Zanimanje za hadis
Oito je da se Mustafa Pruak ve od kolskih dana izuzetno zanimao za hadis i hadiske znanosti. On je, jo kao student, stekao zavidno znanje iz raznih oblasti, a posebno iz domena hadisa i hadiskih znanosti. Napomenuli smo da j e Pruaku njegov uitelj dozvolio da predaje hadis iz brojnih hadiskih zbirki, to, eksplicite upuuje na njegovu vanrednu upuenost u tu oblast. Meutim, ako osluhnemo posljednju misao koju je uitelj Mustafe Pruaka naveo u diplomi koju mu je uruio u Egiptu, nakon zavretka njegovog izuavanja van domovine, onda e nam, doista, biti jasno da je ovaj na uenjak postigao zavidno znanje upravo iz te oblasti. Naime, njegov profesor Mustafa Arzuni er-Rumi navodi, pored ostalog, u diplomi: Hvala Allahu, fto nam je omoguio da imamo u

12/ 18. stolJeu ovako pouzdanih uenjaka u hadiskoj iJianostif1 32 t

Iz same Idazetname primjeuje se da njegov profesor posebno potcrtava hadis, to upuuje na hadis kao uu Pruakovu specijalnost. Ako, pak, analiziramo njegova djela, uoiemo, doista, veliki broj hadisa koje je koristio, bolje reeno, oni dominiraju svakim njegovim djelom.
1 3 1 9 Rukopis tog djela je pohranjen u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, pod br. 76 1 , 4. fol. 1 5a-2 1a. 0 1 32 Tu raspravu je prevela i obradila Nevena Krsti. (Vidi: POF, XX-XXII, 1 9 7 1 - 1 972, str. 7 1 - 1 07. 1 321 Navedeni rukopis, br. 5 5 1 , str. 1 1 5. Uporedi, takoe: dr. O. Nakievi, Muhaddis Musta f a Pruak, Anali GHB, XI-XII, 1 985, str. 1 6.

361

M ustafa Pruak

Citiranje brojnih hadisa, UZ navoenje imena ashaba koji odreeni hadis prenosi - od Allahovog Poslanika, s.a.v.s, navoenjem hadiske zbirke u kojoj se nalazi taj hadis i, veoma esto, sa oc enom hadisa, na najupeatljiviji nain govori o Pruakovoj strunosti u ovoj oblasti.

-.

Da je hadis bio i ostao preokupacija ovog uenjaka najbolje ilustruju rijei koje on navodi u uvodu knjige Er-Radi li-1-murteda. On istie: Ja, siromafni Mustaf a sin Muhammeda, Bosanac, Prufanin,

nam jeravam da uz svako poglavlJe djela EI-Hadi li-1-muhtedi dodam po nekoliko asnih hadisa, ii[Cka ashaba i tabi'ina i pounih pria, a sve to radi Allahovog zadovolJstva. ZelJa mi je da budem prov!Jen u druftvu imama muhaddisa i iskrenih osoba kqji su se zanimali za' hadis Allahovog Poslanika, s.a.v.s. f322

Smrt
Svi autori slau se da je Mustafa Pruak umro 1 1 69. god. po Hidri, odnosno 1 755. god. po Isa, a.s. u rodnom Pruscu. 1 323 Dr. Safvet-beg Baagi napominje da je Mustafa Pruak umro kao muftija u rodnom mjestu i da je bio veoma ugledan u narodu i respektiran kao uen i poboan uenjak.1 324 Znaajno je napomenuti da niko od autora, izuzev mr. Muharema Omerdia, ne precizira mjesto gdje je ovaj uenjak ukopan. Omerdi, naime, iznosi pretpostavku da je Mustafa Pruak pokopan u Geetu, pored damije koja je tu nekada postojala, a gdje se i danas nalaze mezarluci. 132S

Navedeni rukopis. Vidi o tome: El-Bagdadi, Hedijjetu-1- 'arifin, 2/460; Safvet-beg Baagi, cit. djelo, str. 1 98; Mehmed Handi, El-Devheru-1-esna, str. 1 93, Omer Kehhale, Mu 'demu-l-mu 'el/ijin, 1 2/275; dr. Hazim Sabanovi, cit. djelo, str. 470 i dr. Omer Nakievi, Uvod u hadiske znanosti, str. 1 66. 1324 Uporedi: Bon jaci i Hercegovci u islamskoj knjievnosti, str. 1 98. 1325 jevod i komentar Pruakove rasprave o vri jednostima Vidi Omerdiev pri skupnog klanjanja, str. 69.
1323

1322

362

MEHMED-EF. HANDZIC
1 324./1906. - 1 363./29. 7. 1 944.
Mehmed-ef. Handi jedan je od najveih uenjaka koje je naa domovina iznjedrila. Bio je enciklopedijskog obrazovanja. Gotovo da nema isprofilirao i najvie napisao u oblasti hadisa i hadiskih znanosti, pa se s pravom moe ustvrditi da je bio jedan od naih najveih strunjaka u ovoj naunoj disciplini. islamske discipline o kojoj nije pisao. Ipak, najvie se

Mehmed Muhammeda sin Saliha Handi. l 326 Na to ime, u nekim izvorima,

Njegovo

puno

ime

je

sin

Muhammeda

sin

dodaje

se

jo

sin

Muhammeda.1327 Meutim, najvei broj izvora operira sa imenom Mehmed sin Mehmeda, odnosno Muhammeda.t 32B to se, pak, naih istraivaa tie svi ga spominju imenom Mehmed Handi.1 329 U nekim arapskim uzvorima uz njegovo ime i prezime dodaje se i

EI-Bosnevi,

a ponegdje i mjesto

AI-Azheri i EI-Hanefi,
obrazovanja i

to upuuje na pravnoj

nJegovo porijeklo, ko1i .1 330

pripadnost

Roenje i obrazovanje
Handi je roen u Sarajevu 1 324. god. po Hidri, odnosno 1 906. god. po roenju Isaa, a.s.1 331 Osnovno obrazovanje stekao je u rodnom mjestu, gdje je, nakon mekteba, zavrio rudiju a 1 345/1 926. god. erijatsku gimnaziju. U Gimnaziji se u svim predmetima isticao nad ostalim uenicima. Tako je, npr, savladao arapski jezik da je ve tada pisao poeziju na tom jeziku. Handi, u potrazi za

znanjem,

nakon kolovanja u Sarajevu

odlazi u Egipat, gdje na poznatom islamskom univerzitetu

Al-

1326 1327

Omer Kehhale, Mu 'demu-l-mu 'el/ijin, 1 1/280. Vidi: Kisrevi Hasan, uvod u djelo M. Handia na arapskom jeziku: El

Devheru-1-esnafi teradimi 'ulemai ve u 'arai el-Bosna, str. 3 3 .

Takoe, vidi: rukopis u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu, pod
1328 1329

br. 2650. Vidi, npr. rukopise u GHB, pod br. 6963 i 6967. Vidi o tome: Kasim Dobraa, Mehmed Handi vjerski uenjak, El

Hidaje, br. 2-3, god. 1 3 64/1945., str. 53; hfz. Mahmud Tralji, Istaknuti Bonjaci, str. 49; Esad Durakovi, Prosvjetite/jski zanos Handiev, izabrana djela, knjiga l, str. 7. 1330 O tome pogledaj : Mu 'demu-l-mu 'el/ijin, 1 1/280 i El-Devheru-1-esna '
1331

(uvod), str. 3 3 .

Mu 'demu-l-mu 'el/ijin, 1 11280; Istaknuti Bonjaci, str. 49; Esad Durakovi, cit. djelo, 117. 365

Mehmed-ef. Handi

Azhar u Kairu nastavlja studije 1 345/1 926. god. Studije privodi kraju 1 350/ 1 93 1 . god.
On se nije, poput brojnih drugih studenata, zadovoljavao samo predavanjem na Univerzitetu, ve je obilazio brojne kairske damije i druge institucije i sluao tadanje najpoznatije egipatske uenjake i od njih usvajao brojne znanastvene discipline. Zna se da je jo kao student postao kuni prijatelj s brojnim profesorima sa kojima je raspravljao do kasno u no o brojnim dilemama i problemima koji su titili njegovu znatielju i gorljivu radoznalost. Prije nego se vratio u domovinu, obavio je had sa svojim ocem i boravei u Mekki, Medini i drugim mjestima izuzetno dobro iskoristio pris_ustvo eminentnih uenjaka.mz
.

Uitelji
Handi je iskoristio znanje svojih uitelja u rodnom mjestu i to, uglavnom, kroz obrazovno-odgojne institucije kroz koje je proao. Tako u biljekama koje su sauvane sam navodi imena uitelja od kojih je puno nauio. On navodi sljedea imena: Jusuf ef. Imamovi, Muhammed-ef., Arif-ef., hfz Sulejman-ef. uak, Muhammed-ef. Hadijamakovi, hfz Da'fer-ef. Kulenovi, Salih ef. Mufti, dr. akir-ef. Sikiri i Muhammed-ef. Pai, 1333 iz ega se lahko da zakljuiti da je Handi uio pred naim najuglednijim znanstvenicima tog vremena. Doavi u Kairo, on nastavlja sa tom praksom, traei uitelje od kojih moe najvie nauiti. Tako, kako i sam navodi, ui Ed Durru-1-muhtar i Muhtesar ei-Buharija od Ez-Zubqdija pred ejhom Ali aibom; T tftsru-n-Nesefi pred ejhom Ali b. Zurretom i ejhom Ali Mahfuzom, od koga slua predavanja po damijama i prisustvuje njegovim hutbama; akaidsko djelo erhu-1-devhere, pred ejhom Muhammedom el-Azebijem; djelo iz oblasti beletristike i stilistike Muhtesar od Sa'da et-Taftazanija pred ejhom Muhammedom Ehu Selametom; djelo iz domena hanefijskog fikha Ed-Durru-1-muhtar pred ejhom Mu'avvedom es-Sehavijem; djelo iz oblasti beletristike
1332

O tome pogledaj : hfz. Mahmud Tralji, predgovor u Handievoj knjizi Es-Sunne, str. 3-4. 1333 Vidi: Rukopis u GHB pod br. 2.650, list 97. 366

i stilistike erhu-1-devheri-1-meknun i djelo iz oblasti logike erhu-1melevijji pred ejhom Hasanom Dibrilom; dio Sahihu Muslima pred ejhom el-Halebijem; Zadu-l-muslim pred autorom brojnih djela ejhom Muhammedom Habibullahom e-enkitijem; iz oblasti usuli-fikha EI-Ihkam od El-Amidija pred ejhom Abdulazizom el Mekkijem; iz oblasti usuli-fikha Serhu-1-mehalli pred ejhom Hasanejnom Mahlufom i ejhom Muhammedom salimom; Tefsiru1-delale .Jn pred ejhom El-Uarijem, hatibom rifa'ijske damije; iz oblasti bontona Ragbetu-1-amal pred ejhom Alijem el-Mirsafijem. To su uenjaci pred kojima je Handi najvie uio. On napominje da je dosta i drugih uenjaka od kojih je saznavao, meutim njegovo druenje sa njima bilo je daleko krae, pa ih on poimenice ni ne spominje.1 334

ldazetname
Idazet ili idazetname su diplome koje je uitelj davao ueniku kada savlada odreeno hadisko djelo. Na Handi je, bar prema onome to je pohranjeno u Gazi Husrevbegovoj biblioteci, dobio dvije diplome od hadiskih strunjaka.
Jednu idazetnamu je dobio od poznatog uenjaka iz Nedda ejha Abdullaha b. Alija b. ]abisa Alu J abisa (umro 1389/1 969.) 1335 a drugu od poznatog egipatskog uenjaka Ahmeda el-Misrija (umro 1 355/ 1 936.), autora brojnih djela. t 336

1 334 1 335

1 3 36

O njegovim uiteljima u Egiptu vidi: rukopis u GHB, br. 2650, list 98. On je slovio kao veliki hanbelijski pravnik. Bio je uenik poznatog muhaddisa i hafiza hadisa Muhammeda Abdurrahmana b. Abdurrahima el-Mubarekfurija, autora Tuh f etu-1-ahvezi, komentara na Tirmizijin Sun en. U Egiptu je proveo 40 godina. Njegova najpoznatija djela su: E 'lamu-1-enam, Er-Reddu 'ala ejhi-1-Ezheri eltut i Er-Reddu-1-kavijji 'ala Abdillah b. Alijji. (Vidi: Ez-Zirikli, El-E 'Iam, 4/108). S ej h Ahmed b. Muhammed b. Abdulaziz et-Tahtavi ei-Husejni el-Kasimi ei-Hanefi el-Misri bio je hanefijski pravnik i veliki poznavalac tefsira i knjievnosti. Od njegovih brojnih djela izdvajamo: /radu-1-muste jid ila

be jani ve tahriri-1-mesanid, erhus-sadr bite fsiri sureti-1-Kadr, Re f'u-1gavai 'an mu 'da/ati-1-mutavveli ve-1-havai, Nef ehatu-t-taj jib 'ala te fsiri-l-Hatib i dr. (Vidi: Isma'i1-paa e1-Bagdadi, /dahu-1-meknun, 1 1 1 96; El-E 'alam, 1 / 1 24/1 25 i Mu 'demu-l-mu 'el/ijin, 2/1 1 9- 1 20.)
367

eh

ejh Abdullah b. Ali Alu J abis u idazetnarni koju je potpisao ovlauje Mehmed-ef. Handia da moe prenositi sva djela koja je njega ovlastio hafiz El-Mubarekfuri, i to: Sahih Buha Sahih Muslim} Muvetta' Malik} Bulugu-1-meram} dijelove Sunena Ebu Davuda} Nesaije}

Tirmizye} Ibn Made} Darimija i Darekutnija} Mukaddimu Ibnu-s-Salaha} E!ftju Ibn Malika i dr. 1 33 7

(.,J _;')
(..ll.- .' . \ ' o-. J +\..\+ ...._ _;._s \ U: \.:JI

....._}s; -5 -.n "-' ' c.:' - '\).)''' U' ":-o ' J\.aj .J U""! d\ r:r,\ 4\..d- "_,_; \;;l\ <' L:\ -" \ f-.; 'W'd r"'i-'- " u \A .
....

' u- " \:;.. \;.\u . \ ..\..

_...'.tl ' (W'

-

' ' \a.\ \ . , , ..!..) (:. V'" .J . \.S )

'-- ' ; ' .s..al\ t...i. '\:.1' .-J . 'L.: e ......, \

,,

'6.:..-1\ o\.,C-1 ...)

v. -4... \:."

'--- j.)e

. -' '-U\J\l..\ \ . .:.._J l- \ \ \_ 'I"",;J' '-"'"u:-:'

.)\\e.

..1.t:o'i.r \ ..jJI. l) . .

-''_,

'(W..J 1:!.\J.. \

Idazetname koje je Handi dobio od ejhova Abdullaha b. Alija b. J abisa Alu J abisa i Ahmeda el-Misrija

1 337 Obje ove Handieve idazetname uvaju se pohranjene u GHB, pod br.
2650.

368

Angaman
Nakon povratka sa studija Handi je angairan kao suplent i prefekt u Gazi Husrv-begovoj medresi. Predavao je arapski jezik, tefsir, hadis i fikh. Godine 1 356/1 937. prelazi u Gazi Husrev-begovu biblioteku gdje radi kao bibliotekar. Za vrijeme angamana u Biblioteci Handi je izuzetno dobro klasificirao i uredio knjige i rukopise, tako da se i danas osjea znaaj njegovog angamana. kolske 1 939/40. godine postavljen je za profesora na Vioj erijatsko-teolokoj koli, gdje predaje tefsir i osnove erijatskog prava i na tom mjestu ostaje sve do smrti. Od 1 936. god. bio je u najuem rukovodstvu ilmijje EI-Hidaje, te najaktivniji saradnik, a jedno vrijeme i urednik istoimenog glasila ove organizacije. t33B

Uenici
Handi je bio izuzetno cijenjen. One koji su bili eljni znanja plijenio je svojom uenou, originalnou i dosljednou. Najvie su od njega, svakako, nauili njegovi uenici u Medresi i Vioj erijatsko-teolokoj koli. Kasnije e oni biti luonoe islamske misli u naim krajevima. Spomenut emo neke od njegovih uenika: Ahmed sin Ismaila Alii, Ibrahim sin Osmana Bradari, Mustafa sin Isma'ila Busuladi, Abdullah sin Alije Dreca, Raid sin Mustafe Hajdarevi, Ejjub sin Omera Kabil, Seid sin Ibrahima Kari, Ejjub sin Ibrahima Mehmedovi, Enver sin Hulusije Mulahalilovi, Ismet sin Saliha Smajlbegovi, Salih sin Abdullaha abeta, Hazim sin Mustafe abanovi, Ismet sin Galiba uni, Alija sin Dervia Ahmi, Lutfi sin Muhammeda Beli, Salih sin Omera Hadiali, Fejzullah sin Ismaila Hadibajri, Mustafa sin Alije Hadimuli, Hasan sin Muhammeda Hasanefendi, Muharem

1338

Vidi: Esad Durakovi, cit. djelo, 117.

3 69

sin Mustafin Mujagi, hfz Ibrahim sin Muhammeda Trebinjac i hfz. Muhammed sin Muharema Zahirovi. t 339 Rijetki su bili nai uenjaci koji su kod sebe sainili sretnu sintezu izmeu zdrave akide, izvornog uenja islama i vanrednog poznavanja raznih naunih disciplina, kao to je to uinio Mehmed-ef. Handi. Njegovi kriteriji e, oito, postati vaga za brojna promiljanja u to vrijeme u Bosni i Hercegovini, a njegov utjecaj ga generacije koje dolaze ostae neizmjeran.

Spisateljski opus
Opus Handievog spistaljeskog angairanja bio je izuzetno velik. Zivio je svega 38 godina, a napisao je desetine knjiga i preko 300 razliitih lanaka na arapskom i bosanskom jeziku. Uz to, preveo je i brojna djela i tekstove sa arapskog i turskog jezika. Gotovo da nema islamske discipline o kojoj nije pisao i koju temeljito nije poznavao. On je, ivei samo 38 godina, ostavio iza sebe vie od tri stotine bibliografskih jedinica1 340 i, na taj nain, bez sumnje, postao jedan od najistaknutijih intelektualaca u Bosni i Hercegovini, ne samo u svoje vrijeme, nego openito. Njegov prosvjetiteljski intenziviran angaman odreivao je iroku lepezu tema kojima se bavio, razmiui granice prosvjetiteljskog horizonta znatno vie nego to bi to bilo

bonjake uleme toga vremena uti, Handi neumorno pie sa velikim arom prosvjetitelja i senzibilnou vrsnog intelektualca. On takvom vanrednom spisateljskom angairanou postaje vodei intelektualac svoga vremena ali i najvii izraz svijesti svoga naroda. Handi, kao . rijetko koji bonjaki intelektualac u to vrijeme, nesumnjivo, bio je svjestan historijskog trenutka i znaaja svoje 1 339 O nj egovim uenicima usporedi: rukopis pohranjen u GHB, pod br.
1340

neophodno u nekom kontemplativnijem dobu. Otuda, dok veina

2.650/9. O broju nj egovih bibliografskih jedinica provjeri: Esad Durakovi, Prosv jetitelj ski zanos Handiev, Izabrana djela Mehmeda Handia 116 i Ismet Kasumagi, Hadi Mehmed-e f Handi - ivot i d jelo, Zbornik radova sa znanstvenih skupova o hadi Mehmedu Handiu, Sarajevo, 1 996, str. 20. 370

rruslje, pa uz brojne napise teoloke naravi, usmjerava svoje zanimanje na istraivanje historije Bonjaka, bonjake kulturne batine i dr. 1 341 Njegov spisateljski, prosvjetiteljski i nauni angaman najbolje je ilustrirao prof. Hamdija Kreevljakovi. On kae: Smru had'{j

Mehmed-ef. Hand'{ja nestaloje izmeu nas ot!}eka kakav se ne raa ni u svakih stotinu godina. Smrt ovakvog ot!feka bio bi teak gubitak i za veliki narod, a kamoli za nalu zajednicu. On je bio riznica znan ja, ili kako je za ovakve !Jude znao rei merhum BaJagi - ajakli kutubhana, a uz to neumoran radnik i na pem i na djelu, i kroz nepunih !esnaest godina napisao je, pored nastavnikog rada i brc!fnih odranih vazova i predavanja, c!Jelu bibiloteku, a pored toga neprestanoje itao i usavrfavao se. Radio;e brzo, kao daje slutio da muje '{ivot kratak. 1342
Djela
Zbog ogranienosti prostora ovom prilikom navest emo samo neka djela iz Handievog bogatog opusa:

dragulJ

1 .- El-Devhem-1-esna ft terad'{jmi 'ulemai ve fu'arai-1-Bosna (Blistavi ivotopisi uenjaka i pjesnika Bosne): Ovo djelo tretira bonjaku knjievnu batinu iz osmansko-turskog perioda. Handi je tu spomenuo 216 biografija naih pisaca i pjesnika na orijentalnim jezicima, poredanih abecednim redom. Upravo zahvaljujui tom djelu, koje je Handi napisao jo kao student i koje je objavljeno u Kairu 1 9 30. god. , knjievni rad Bonjaka na
-

1 341

Opirnije o tome: Salih A. Jalimam, Handi kao historiar, Zbornik radova sa znanstvenih skupova o hadi Mehmedu Handiu, Sarajevo, 1996, str. 1 1 9- 1 27; dr. Fehim Nametak, Handiev rad na prouavan ju kn jievnosti Bonjaka, nav. Zbornik, str. 38-44 i dr. Esad Durakovi, cit. izvor, 1 15-3 1 . 1342 Pogledaj Kreevlj akoviev tekst u Narodno j uzdanici, kalendar za 1 945 . godinu, str. 28. Uporedi, takoe: Hafiz Mahmud Tralji, Hadi Mehmed e j Handi - ivot i rad, u zborniku radova etvrtog simpozij a Zagrebake damije, 1 994. god: Islam i kultura Bonjaka u d jelima Sa fvet-bega Baagia. Mehmeda Handia i Edhema Mu/abdia, str. 135. 371

Mehmed-ef. Handi

orijentalnim jezicima poeo je ulaziti u velike knjievnohistorijske enciklopedije i prirunike. 1343

svjetske

2.- Knjievni rad bosanskohercegova kih muslimana: Mnogi orijentalisti mislili su da je to djelo, ustvari, samo prijevod ranije spomenutog djela EI-Devheru-1-esna, to nije tano. Dok je EI Devheru-1-esna mali leksikon bonjake knjievnosti na orijentalnim jezicima i alhamijado pismenosti, dotle je Knjievni rad zamiljen kao pregled knjievnosti Bonjaka na orijentalnim jezicima po tematici po kojoj je svaka tema jedno zasebno poglavlje. Autor tu obrauje: Vjersku knjievnost na orijentalnim jezicima, rad na historiji, pjesnike koji su pisali na turskom, perzijskom i arapskom jeziku, radove o arapskom jeziku, poetke rada na naem jeziku i njegov razvoj, i pjesnike na naem jeziku. 1344 3.- Islamizacija Bosne i Hercegovine i porijeklo bosanskohercegovakih muslimana: Ova studija osvjetljava autotohnost bosanskih bogumila

i njihov prelazak na islam. Djelo zavreuje posebnu panju budui da se bavi jednim od kljunih problema na kojima poiva temelj bosanske drave i u kojem Handi zakljuuje da su Bonjaci autohton narod u bosanskoj dravi koji batini dravotvornu svijest i islam. 134S
4.-

spomenuti neki propisi. Oito je da je u ovom djelu bio nadahnut komentarima velikog hanefijskog uenjaka Ehu Bekra el-Dessasa, na ijoj tefsirskoj metodologiji je nedavno doktorirao hfz Safvet Halilovi. Djelo je pisano na arapskom jeziku. Ovaj rukopis obradio je i odbranio magistarsku tezu Sulejman-ef. elikovi.1 346
1343

Tifsiru cgati-1-ahkam min sureti-1-Bekara: To je djelo u kojem je Handi komentirao ajete iz poglavlja sure EI-Bekara u kojima su

Ovo djelo je tampano i drugi put na arapskom jeziku 1 993. god., u izdanju poznate bejrutske izdavake kue Daru-/-kutubi-1- 'ilmijje, u obradi Sejjida Kisrevija Hasana. Na na jezik preveo ga je mr. Mehmed Kico. (Vidi: Izabrana d jela M Handia, 1 /33-307; izdava: Ogledalo, Sarajevo, 1 999. god.). 1344 O ovom djelu pogledaj : dr. Fehim Nametak, cit. djelo, str. 40 i Izabrana d jela Mehmeda Handia, 11308-449. 1345 Djelo je tampano 1 940. god. u Sarajevu. Doivjelo je vie izdanja. 1346 Rukopis je pohranjen u Gazi Husrevbegovoj biblioteci pod red. brojem 6967.
372

5.- Tefsiru qjati-1-ahkam min sureti-n-Nisa': Djelo identino prethodnom. U njemu Handi na znalaki nain, spretno koristei klasina djela islamskih uenjaka, komentira ajete iz kur'anskog poglavlja En-Nisa'. Djelo je, takoe, u rukopisu. Na ovom Handievom djelu uskoro e magistarski rad na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu braniti Ahmed Adilovi, direktor Eli Ibrahim-paine medrese u Travniku. 1347 6.- Ilmu-1-kelam: Ovo djelo, kao udbenik islamske vjeronauke za 8. razred srednjih kola, objavljeno je u Sarajevu 1 934. god. Pri pisanju ovog akaidskog djela koristio se djelima Durdanija, Taftazanija, Gazalija, Ibn Tejmijje, Muhammeda Abduhua i dr. 1348
7.- Kodificirat!}e erijatskog prava kod raznih pravnih kola: Ovo djelo je Handi napisao pred samu smrt i tampano je kao separat u Zagrebu 1944. god. u izdanju Ministarstva pravosua i bogotovlja. U njemu vri temeljitu historijsku analizu razvoja erijatske pravne znanosti i kodificiranje erijatskog prava tokom prolih stoljea. 1349

8.- Muhammed, a.s. {tivot i rad u nqjkraim crtama): Handi je u ovom djelu na kratkom prostoru iznio cjelokupnu biografiju Allahovog Poslanika, s.a.v.s, sa svim detaljima koje svaki musliman treba da zna. 1350 Vazovi: Ovo djelo tretira brojna aktualna islamska pitanja. Handi je u njemu obradio 34 teme, koje je potkrijepio ajetima, hadisima, govorom ashaba, tabi'ina i brojnih uenjaka, kao i zanimljivim hikajama, pa se i danas moe itekako korisititi za razna predavanja, vazove i hutbe. t 3st
9.13

Vidi: dr. Muhamed dralovi, Prepisivai knjiga u arabikim rukopisima, Svjetlost, Sarajevo, 1 988. god., 2/328. 1348 Vidi o ovom djelu: hfz Halil Mehti, Handiev doprinos akaidu, Zbornik radova sa znanstvenih skupova o hadi Mehmedu Handiu, Sarajevo, 1 996., str. 82-83. 13 49 Opirnije o ovom djelu vidi: Muharem Omerdi, Mehmed-e f Handi
47 1 350 1351

kao erijatski pravnik, Zbornik radova sa znanstvenih skupova o hadi Mehmedu Handiu, Sarajevo, 1 996, str. 25.
Djelo je tampano prvi put 1 935. god., a kasnije je doivjelo vie izdanja. Djelo je tampano 1 943. god. u Sarajevu, u izdanju Glavnog odbora El

Hidaje.

373

Mehmed-ef. Handi

1 0.- Zbirka izabranih dova iz Kur'ana i hadisa: Ovo djelo tampano je 1944. god. Kasnije je doivjelo vie izdanja. Ova zbirka je, ustvari, skraena verzija djela Rahatu-1-ervah poznatog
uenjaka Ali b. Sultana Muhammeda el-Karija.

b. Abdullaha el-Konstantinija er-Rumija el-Hanefij a, poznatijeg kao Hadi Halifa (umro 1 067 /1 657.). Naime, na Handi je ovom poznatom djelu, dodao uenjake i djela koja Hadi Halifa nije spomenuo. Prvi tom ovog djela Handi je zavrio 1 350/1931. god.t 352 Ovo je enciklopedijsko djelo koje je Handi zapoeo, ali ga, naalost, nije zavrio. U njemu je spomenuo razne znanosti i njihove discipline, sa biografijama i podacima onih koji su u navedenim oblastima neto napisali. Djelo je napisano u dva toma 1 348/1 930. god. nalazi se u rukopisu. 1353

1 1 .- Te:(jilu Ke!fi-z-zunun: Rije je, ustvari, o dodatku na djelo Ke!f u-z-zunun 'an esami-1-kutubi ve-lf unun, poznatog uenjaka Mustafe

12.-

Medme'u-1-bihar fi tarihi-1-'u/umi

ve-1-esf ar:

To su samo neka Handieva djela. Puno bi vremena i prostora trebalo da se samo spomenu njegova djela koja su objavljena kao separati ili brojni tekstovi koji su preplavili tadanje novine i asopise u kojima je on pisao.

Prijevodi
Handi je u svom kratkom ivotnom vijeku preveo brojna djela i lanke sa arapskog na bosanski jezik. Spomenuemo samo ona najznaajnija:

1 .- Revdatu-1-dennat fi usu/i-1-i'tikadat/Ra jske bafe o temelJima tjerovanja: Ovo djelo je napisao jedan od najpoznatijih naih uenjaka Hasan Kjafija Pruak (umro 1 025/1616. god.) i mnogi ga
smatraju najozbiljnijim teolokim djelom ovog naeg velikana. 1354
Rukopis ovog djela nalazi se u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. (O tome vidi: dr. Muhamed dralovi, cit. izvor, 2/327. 1353 Rukopis je pohranjen u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Saraj evu, pod br. 6.968. 1354 Vidi: dr. Omer Nakievi, Prevodilaki rad hadi Mehmeda Handia, Zbornik radova, Sarajevo, 1 996, str.33.
1352

374

Handi, uz prijevod ovog znacaJnog djela, donosi osnovne biografske podatke o svim linostima koje Hasan Kjafi spominje, pojanjava svu strunu terminologiju koriteni u djelu i rasvjetljava uenje i stavove filozofa i apologetiara u vezi sa tom problematikom. Djelo je tampano 1939. god. Bss

2.- Nizamu-1-'ulema' ila hatemi-1-enbfja'/Niz uenjaka do poslJednjeg Allahovog Poslanika: Ovo je takoe djelo naeg Hasana Kjafije
Pruaka i puno je dragocjenih podataka, posebno onih biografske prirode. Handi je ovo djelo prvo prevodio u nastavcima u Novom Beharu 1935. god., da bi se kasnije u izdanju Islamske dionike tamparije pojavilo kao zasebno djelo.1 356

3.- Miradzya: Ovo djelo je napisao Sabit Uianin, jedan od naih najveih pjesnika na turskom jeziku. Handi ovo djelo prvo objavljuje u Glasniku IVZ za 1940. god., a nakon toga, u izdanju Dravne tamparije, iz Sarajeva, objavljuje ga kao zasebno izdanje. Uz prijevod sa turskog jezika, Handi ovo djelo i komentira i dodaje potreban uvod i biljeke koje su neophodne.1 357 4.- Sarajevo u tursko jp jesmi: U ovom djelu Handi prevodi devet pjesama koje govore o Sarajevu, potcrtavajui da one ne pretstavljaju samo knjievnu vrijednost, nego mogu posluiti kao autentian izvor i za kulturnu povijest Sarajeva. Bss Ovo djelo nastaje 1 943. god. 1359
ukupno devet tomova. Handi je imao namjeru prevesti ga u cjelosti. Meutim, smrt ga je sprijeila u tome pa je preveo prvi i treinu drugog toma sa turskog jezika. t 360
1355 1356

5.- Asru se'adet: Ovo je djelo iz oblasti historije islama sa

Uporedi: Esad Durakovi, Bibliograf ija radova Mehmeda Handia,

Pogledaj : dr. Fehim Nametak, Handiev rad na prouavanju knjievnosti Bonjaka, Zbornik radova, Sarajevo, 1 996, str. 42-43. 1357 Vidi: Esad Durakovi, cit. djelo, 6/450. ms Uporedi: dr. Omer Nakievi, cit. izvor, str. 35. 1359 Djelo je tampala Hrvatska dravna tiskara, Zagreb, podrunica Sarajevo a Ministarstvo narodne prosvjete NDH je tampanje ovog djela zabranila. Meutim, neki primjerci su, ipak, ugledali svjetlo dana. 1360 O ovome vidi: dr. efik Kurdi, El-Inajetu bi-1-hadisifi-l-Bosna munzu f ethiha ila evahiri-1-karni-l-irin, doktorska disertacija odbranjena na univerzitetu Ez-Ze jtuna u Tunisu, 1 997. god., str. 1 27.
375

Sabrana d jela, 6/449.

Mehmed-ef. Handi

Doprinos Mehmed-ef. Handia hadisu i hadiskoj znanosti

Handev opus u domenu hadisa i hadiskih znanosti bioje impozantan. Njegova djela na arapskom i bosanskomjeku postala su nezaobilai iori u ovoj disciplini. Svojim pristupom ovoj disciplini i izuzetnom utemelJeno/u postaoje paradigma potonjim generacijama Bofnjaka.
Spisateljski angaman ovog naeg velikana bio je, doista, fascinantan. lako je napisao veliki broj djela i tekstova u razliitim disciplinama, ipak se najvie istakao u hadisu i hadiskoj znanosti koje je najvie volio i posebno prouavao. Njegovo interesiranje za hadis Allahovog Poslanika, s.a.v.s, briga da se hadis ouva i pravilno prezentira bonjakom narodu, rezultirali su nekolicinom znaajnih djela kojima se mi, Bonjaci, moramo itekako ponositi. Handievo zanimanje za hadis i hadiske znanosti
u

djelima i

tekstovima kojima raspolaemo see od teorije hadisa, njegove sistematizacije i kategorizacije, pa sve do komentiranja brojnih Poslanikovih, primjeni. s.a.v.s, rijei i njihova pribliavanja praktinoj

Djela iz oblasti hadisa

Po broju napisanih djela, razliitih tekstova ali i zapoetih, ali nedovrenih djela iz hadisa, nedvojbeno se zakljuuje da je Handi posebno volio ovu oblast i njoj posveivao posebnu panju i ljubav. Ako pogledamo njegove napise iz te oblasti uvjerit emo se u to. 1.

Uvod u tifsirsku i hadisku nauku:

Ova knjiga je i danas

temeljni izvor za izuaavanje tefsira i hadisa u naim medresama i drugim obrazovno-odgojnim institucijama. Handi u ovom djelu tretira sve relevantne injenice
u

vezi sa terminologijom hadisa,

hadiske znanosti i njihovu podjelu. Uz haberu, temeljne eseru, pojmove o sunnetu, i hadisu, hadisi-kudsijji, govori o

senedu,

metnu

drugom,

Handi

angairanju hadiskih strunjaka u pogledu sakupljanja hadisa. On obrauje est perioda: 376

uenje hadisa napamet, poetak sabiranja hadisa u knjige, sabiranje hadisa zajedno sa fetvama ashaba i tabi'ina, pisanje iskljuivo hadiskih zbirki, odvajanje vjerodostojnih hadisa u zasebne zbirke, i komentar na pojedine hadiske zbirke i njihovo preraivanje.

U poglavlju o vrstama hadiskih zbirki Handi navodi naine na koje su pisane hadiske zbirke: sahihi, suneni, dami'i, musannefi, mu'demi i dr. i pojanjava kriterije po kojima su razvrstani hadisi u tim zbirkama. Uz to spominje najpoznatije hadiske zbirke, pa istie, prvo, zbirke etverice velikih imama: Ehu Hanifin Musned, Malikov Muvetta', afijin Musned i Ahmedov Musned, a onda poznata djela esterice autora

EI-Kutubi-s-sitte: Sahih

Buharije i Muslima i

Sunen

Ehu Davuda, Tirmizije, Nesaije i Ibn Made, da bi zavrio sa zbirkama hadisa Hakima en-Nejsaburija, Bejhekija, Darekutnija, Ibn Huzejme, Ibn Hibbana i Taberanija. On navodi i neophodne podatke koje je potrebno poznavati o svakoj od njih. Nakon toga Handi pristupa kategorizaciji hadisa i precizno pojanjava podjelu hadisa obzirom na autentinost, tekst hadisa i lanac prenosilaca hadisa i pokuava nam pribliiti pravila za lake raspoznavanje vrijednosti hadisa.

EI-Derhu ve-t-ta'dilu/ Kritike pripotjedafa hadisa

zauzimaju vano

mjesto u hadiskoj znanosti, jer se na temelju ove discipline moe doi do spoznaja da li je neki prenosilac pouzdan ili nije, to Handi pojanjava, uz termine koji se upotrebljavaju u ocjeni prenosilaca hadisa. U hadiskoj znanosti postoje, takoe, pravila i metode za primanje hadisa od uitelja, kao i predavanje hadisa ueniku. Handi, ukratko, pojanjava naine primanja i predavanja hadisa koji su zabiljeeni u hadiskim zbirkama. Znaajno je napomenuti da je jedan od vanih faktora i poznavanja generacija prenosilaca. Poznavanje generacije ashaba Allahovog Poslanika, s.a.v.s, doima se neophodnim, obzirom da su oni direktno prenosili njegove rijei. Otuda nas Handi, na sebi

377

Mehmed-ef. Handi

svojstven nain upoznaje sa tom generacijom prenosilaca hadisa i posebno istie one ashabe koji najvie hadisa prenose od Vjerovjesnika, s.a.v.s, kao to su: Ehu Hurejre (5.374 hadisa), Abdullah b. Omer (2.630), Enes b. Malik (2.286), Aia (2.210), Abdullah b. Abbas (1.660), Dabir b. Abdillah (1.540) i Ehu Se'id el-Hudri (1.170). Iza toga nas Handi upoznaje sa drugom generacijom

prenosilaca - tabi'inima, navodei najpoznatije od njih. Nakon kratke, ali vrlo bitne rasprave o tome da li se hadis moe prenositi samo po znaenju, Handi pojanjava termine koji su neophodni u razumijevanju hadiskih znanosti. On, naime, definira i pojanjava Poslanik, s.a.v.s, Uzvienom, nasih i mensuh/ derogirane i derogirajue hadise, muhtelifu-1-hadise/hadisi koji pripisivao Allahu su na prvi pogled protivurjeni, nastajanje pojedinih hadisa i

EI-Hadisu-1-kudsi/hadise

ije je rijei Allahov

esbabi vurudi-1-hadise/povodi za garibu-1-hadisi/rijetko upotrebljavane i

teko razumljive termine u tekstu hadisa. 1361 Na samom kraju ove izuzetno vrijedne knjige on navodi kratice koje se koriste u hadiskoj znanosti, bez ijeg se poznavanja ne moemo uspjeno sluiti hadiskim djelima. Analizirajui to djelo da se uoiti da je Handi koristio veliki broj djela klasine literature iz te oblasti. Oito je da su mu oslonci u nastajanju ovog djela bili velikani hadiskih znanosti a posebno: Ramehurmuzi (umro 360.god.),1362 Hakim en-Nejsaburi (405.), 1363 Hatib el-Bagdadi (463.),1 364 Kadi Ijad (544.),1365 Ibnu-s-Salah (643.), 1366 Ibn Kesir (744.), 1367 hafiz El-Iraki (806.),1368 Ibn Hader
1361

O garib-hadisu Handi je napisao divnu studiju na arapskom jeziku

(1930. god.) u okviru svog djela enciklopedijske naravi, koje je nazvao

Medme 'u-l-biharfi tarihi-1-u/umi ve-1-esfar. Djelo je nedovreno.

Rukopis u dvije velike sveske uva se u Gazi Husrevbegovoj bibilioteci u Sarajevu, pod br. 6968. Moram priznati da je to jedna od najpotpunijih studija u ovoj oblasti napisana na arapskom jeziku.

E/-Muhaddisu-1-fasi/ bejne-r-ravi ve-s-sami' Ma 'rifetu 'u/umi-1-hadis 1364 EI-Kifaje fi 'ilmi-r-rivaje 1365 El-lima' 1366 Mukaddima Ibni-s-Sa/ah 1367 Jhtisaru 'u/umi-1-hadisi
1363

1362

378

el-Askalani (852.),1369 Es-Sujuti (911.) t370 i dr. koji su u svojim djelima opirno aktualizirali svaki od tih problema, tako da je Handi uloio ogroman napor da opirne definicije u vezi sa teorijom hadisa, njegovom bogatom terminologijom i sloenom metodologijom u primanju i prenoenju hadisa precizno rezimira na malom prostoru, a da ne okrnji vanost i znaaj obraenih disciplina. To Handievo djelo tampano je vie puta. Handi je 1932. godine napisao i skraenu verziju tog djela na arapskom jeziku. mt 2. Komentar djela: Tqsiru-1-vusul ila Dami'u-1-usu/ min hadisi-r Resu4 sal/allahu 'alqhi ve se/lem: To je komentar poznatog djela Ibn Dejbe'a e-ejbanija (umro 944.god.). Ustvari, to je samo dio ovog djela.t3?2 Handi je u dva velika sveska, na ukupno 541 velikom listu obradio to djelo do treeg odjeljka drugog poglavlja: Fi bq'i-s simari ve-z-zuru'i. Na zavretku drugog sveska, koji sadri ukupno 408 rukom pisanih lista, on navodi da ga je priveo kraju 13. a'bana 1348. god. po Hidri, to odgovara 1930. godini. Drugi svezak, obzirom da ga nije zavrio, ne sadri podatke o vremenu kada je pisan. Oito je, meutim, da je i taj svezak nastao u tom razdoblju.t3?3 3. Izharu-1-behade, bi ferhi Sunen Ibn Made: To je Handiev komentar na najpoznatije Ibn Madino djelo Es-Sunen. U uvodu Handi naglaava da eli ukratko komentirati to znaajno hadisko djelo, navodei ocjenu za svaki hadis. Meutim, prije samog komentara Handi je napisao dva poglavlja. U p.rvom poglavlju on donosi veoma vrijednu biografiju hafiza Ibn Made, a u drugom pie o njegovom Sunenu, kritiki se osvrui sa raznih aspekata na to vrijedno djelo.
1368 1369 1370 1371

E/fljja el-Hafiz el-/raki Nuhbetu-1-fiker fi mustalehi-1-eser Tedribu-r-ravi

Vidi rukopis koji se uva u Gazi Husrev-begovoj biblioteci pod red. br.

1372 1373

6967. O tom djelu vidi: Kasim Dobraa, Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa, 11384-385.
Prvi svezak tog znaajnog djela pohranjen je u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Saraejvu pod br. T. 203, a drugi svezak u istoj biblioteci pod br. T. 164.

379

Nakon ova dva poglavlja on poinje komentirati njegove hadise. Handi to radi tako struno i manirom pravog hadiskog znalca pitkim arapskim jezikom pribliava nam znaenje hadisa iz ove zbirke, kao da to ini neko od sjajnih komentatora poput Nevevija, Ibn Hadera el-Askalanija, el-Ajnija i dr. I, doista, da nema Handievog potpisa, itajui te retke, pomislili bismo da se radi o nekom od klasinih hadiskih velikana. Nije se tome ni uditi, kada se zna da je Handi konstantno iitavao njihova djela i bio pod njihovim utjecajem. Prava je teta to Handi to djelo, koje je efektno zapoeo, nije i zavrio. Na 118. listu je stao doavi do poglavlja:

Babu-r-reduli jeste'inu 'ala vuduihi Jejesubbu 'alejh. 1374

4. Es-Sunne: To je komentar 41 hadisa koji je Handi sainio

na bosanskom jeziku. Ustvari, hadise je Handi preuzeo od imama Nevevija i tim redoslijedom ih i komentirao. itavi njegove . komentare nedvojbeno se dolazi do zakljuka o utemeljenosti naeg velikana. Naime, svakoj reenici ovog komentara utemeljenje se moe nai u Kur'anu i sunnetu! Ovo djelo tampano je vie puta.1375

Komentar na cfjelo: Hajatu-1-enbjja' Ebu Bekra Ahmeda b. ei Husjna ei-Bejhekija: To djelo Handi je objavio jo za vrijeme
S. studija na Al-Azharu u Kairu. U njemu je, pored kraeg komentara, valorizirao hadise koje je hafiz El-Bejheki spomenuo u ovom malom djelu. tampano je u Egiptu 1349/1930. godine.t 376

Komentar na djelo: EI-Kelm i u-t-tqjjib min ezkari-n-Nebij; Jejhu-1islama Ibn Tejmijje: Ovo djelo Handi je napisao, takoe, za vrijeme
6.
studija u Kairu. U njemu je, kao i kod prethodnog djela, naveo vanije izvore za svaki sp omenuti hadis i, po potrebi, ukratko komentirao stvari. tampano je

1349/1930. godine u Kairu na

arapskom jeziku.1377

1374 To Handievo djelo uva se u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u 1375 Vidi, npr, sarajevsko izdanje iz 1968. god. 137 6 Vidi o tom djelu: hfz Mahmud Tralji, Bibliografija radova h. Mehmeda 1 377 Vidi: hfz.
poslije tampan kao separat u Dravnoj tampariji, Sarajevo, 1941. god. Mahmud Tralji, Bibliografija radova hadi Mehmed-ef Handia, Zbornik radova sa znanstvenih skupova o hadi Mehmedu Sarajevu, pod inv. brojem 6.963.

Handia od 1928-1940, El-Hidaje, IV, br. 4-5, Sarajevo 1941. Rad je

380

Tekstovi iz oblasti hadisa

Uz to Handi je autor dobrog broja tekstova o hadisu i hadiskoj znanosti u naoj periodici. Nabrojiemo neke:

- Hadis i njegova vanost,

kalendaru za 1934. god.,

objavljen

Narodnqj uzdanici,

- Jedan hadisi-ferif,

objavljen u

Glasniku,

II, br.6, 315-319, 213-216,

- Jedan hadisi-ferif, objavljen u EI-Hidaji, VII, 7-8, - Stotina kratkih hadisa,

251.. objavljen u

EI-Hida;i

VIII,

7-8,

246-

- ObnavlJanje islama (komentar Hidaji, br. 11-12, 1944. godine. ms

jednog hadisa), objavljen u

EI

Osvrnimo se samo na ovaj posljednji tekst u kome Handi izuzetno uspjeno komentira hadis Allahovog Poslanika, s.a.v.s:

Allah e slati slJedbenicima islama na koncu svake stotine godina onog ko e im obnoviti njihovu tjeru.
Handi navodi da taj hadis biljei Ehu Davud u svome

Sunenu,

Hakim u svom

EI-Mustedreku

i El-Bejheki

Es u djelu EI-Ma'rife.

Uz to, Handi temeljito govori o stepenu tog hadisa, navodei miljenja hafiza El-!rakija, Ibn Hadera, Sujutija, El-Munavija i dr. Nakon toga, Handi poinje komentar hadisa. Kada itate njegov tekst, osjeate kao da ljekar pregleda organizam, sve detalj po detalj, ili kao da uenjaka-prirodoslovac, uzevi biljku u ruku, analizira je listi po listi. Zapravo, proeti ste osjeajem, dok itate komentar tog hadisa, da teko da postoji neko drugi ko bi mogao bolje od njega komentirati taj on navodi imena hadis! Da bi hadis ili pribliio itateljima, obnovitelja potencijalnih

obnovitelja vjere za svako stoljee, onako kako su to u svojim djelima navodili hadiski uenjaci tumaei taj hadis. Analizirajui taj njegov tekst i veliki broj drugih tekstova, uz njegovu naglaenu tendenciju povratka temeljnim islamskim

Handiu, Sarajevo, 1996, str. 131. Vidi, takoe: Esad Durakovi, Bibliografija radova Mehmeda Handia, Izabrana djela, 6/437. 1378 Taj tekst doivio je obnovljeno izdanje u Takvimu za 1400. god.,
Sarajevo, 1979. god., str. 103-114.

381

Mehmed-ef. Handi

vrijednostima i uklanjanju natruha i falsifikata koji su se vremenom uvukli u vjeru i islamsku tradiciju, imamo itekako razloga da se sloimo sa konstatacijom uvaenog hafiza Mahmud-ef. Traljia da i mi Handia

relacijama. 1379

moemo smatrati jednim od obnovitelJa islama, bar u nafim

Predavanja o hadisu
Handieva briga o hadisu i hadiskoj znanosti ne zavrava se njegovom pisanom rijei na arapskom i bosanskom jeziku, ve se nadopunjuje stalnim predavanjima na kojima on afirmira ovu znaajnu islamsku disciplinu. ekrekinoj, damijama esto je u odravao Sarajevu, predavanja u Carevoj, u Begovoj, drugim drugim Hadijskoj, Buzadi Hadi Hasanovoj kao i, raznim prigodama,

dijelovima Bosne i Hercegovine, obilno koristei hadis. 1380

Hafiz Tralji navodi da je jednog ljeta iza duma-namaza u Hadijskoj damiji prevodio poznato Begavijino djelo

sunne.1381

Mesabihu-s-

hadisa u Buzadi Hasanovoj damiji. 1382

Na zahev sarajevske mladei drao je predavanja iz oblasti

Poznato je, takoe, da je na privatnmim sijelima u Sarajevu prevodio hadisko djelo

Hedju-r-Resuf.t383

Analiza Handievog rada u oblasti hadisa

Analizirajui Handiev rad i angairanje na hadisu i hadiskoj znanosti moe se primjetiti sljedee:

1379 M. Tralji, Istaknuti Bonjaci, Meunarodna zajednica za pomo 138 0 . Kurdi, Putokazi islama, str. 150. 1381 Istaknuti Bonjaci, str. 48. 1382 O tome vidi: Mirsad Mahrnutovi, Doprinos hadi Mehmeda Handia 1383 Putokazi islama, str. 150.
hadiskoj znanosti, Zbornik radova, Sarajevo, 1996. god, str. 96.
muslimanima BiH, Zagreb, 1994. god., str. 51.

382

1.- Njegovu veliku ljubav i zainteresiranost za ovu islamsku znanost. To se, uostalom, lahko primjeuje kroz njegovu pisanu rije i usmeno izlaganje. 2.- Izuzetno poznavanje hadisa i hadiskih disciplina. Naprosto, nema oblasti hadiske znanosti da je bar nije dodirnuo a u mnogima - kao komentaru hadisa - posebno se iskazao. Kod njega se, oito, primjeuje uecaj klasinih islamskih uenjaka koji su poznavali sve vanije islamske discipline i o njima podjednako pisali i raspravljali. 3.- Postavljanje hadisa na ravan koja mu, doista, odgovara. Naime, u novije vrijeme kod nekih islamskih uenjaka, a to je posljedica neprijateljskog ubrizgavanja sumnji u islam, posebice u hadis, dolo je, reklo bi se, do zapostavljanja hadisa kao drugog vjerskog izvora, odvajanje od Kur'ana, a posebno udaljavanja iz prakse muslimana i njihove svakodnevnice. Ta dva vjerska izvora su, u odnosu jedan spram drugog, kao nebo spram Zemlje, Sunce spram Mjeseca, dan spram noi. Niti su isto, a niti neto drugo. Kako zamisliti nebo bez Zemlje, Sunce bez Mjeseca, dan bez noi?! Upravo tu sintezu zagovarao je Handi. Handievo insistiranje na hadisu kao drugom vjerskom izvoru na kojem se zasniva mnotvo vjerskih propisa vrlo je znaajno. Njegova konstatacija da na temeiJu hadisa ili sunneta, isto kao i na temeiJu Kur'ana, moemo zak!Juliti da je nefto 1!ferska dunost (farz ili vadb) ili daje 1!ferom preporueno (mendub) ili daje doifJofjeno (mubah) ili da je zabranjeno (haram),13 84 najbolje opovrgava neke tendencije uvlaenja sumnji u hadis kao drugi izvor u islamu. i dodaje: Kada hadis ne bi bio 1!ferski iifJor, mi ne bismo znali kolk i o puta na dan treba klanjati, jer to nije ilito nag/aJeno u Kur'anu. Isto tako, ne bismo mogli saznati propise o zekjatu,jer Kur'an samo nareuje da se zekjat daje, a ne prua potpuna objafnjenja o tome, i zakljuuje da je: hadis 1!ferski izyor i da se svaki musliman mora podvrgnuti onome !to u hadisu stoji i !taje Alejhisselam kao tumaenje Kur'anu rekao ili radio.13B5 Handi tvrdi da se na hadisu zasniva mnogo vjerskih propisa

Naravno, Handi precizira da se u pitanjima koja se odnose na poslovanje mogu smatrati argumentom i sahih i hasen-hadisi,
1384 1385

Uvod u tefsirsku i hadisku nauku, str. 48.

Isti izvor, str. 71-72.

383

Mehmed-ef. Handi

dok su u pitanjima vjerovanja jedini dokaz Kur'an i mutevatir hadisi.1386 4.- Njegova dosljednost u citiranju hadisa sa stalnom praksom navoenja izvora i hadiskih zbirki odakle je preuzeo hadise. Gotovo stalno, sa rijetkim izuzecima, navodi izvor odakle je crpio

Vazovi navodi: Ibn Hibban u svojqj zbirci tjerodostqjnih hadisa pria, da je Ebu Zen; r.a, jedan od vrijednih Poslanikovih, s.a.v.s, drugova rekao.1387 Handi nas ovdje informira da
je hadis iz Poslanikovih, s.a.v.s, usta uo uveni ashab, da ga biljei Ibn Hibban i to u svojoj vjerodostojnoj zbirci, to znai da ga navodi u svom

hadise. Tako, npr, u uvodu knjige

Sabihu.

Ako nekad ne navodi izvor pojedinog hadisa, to je zato to je taj hadis toliko poznat da je Handi, vjerovatno, smatrao izlinim navoditi mu izvor. esto navodi ocjenu pojedinih hadisa, kao to ini kada citira hadis koji tretira abdest i namaz, gdje kae:

prenosilaca je tjerodostqjan.13BB

Hadis je pouzdan. Lanac

5. Opreznost od lanih hadisa. Na to je Handi posebno

Poznato je da su neki !Judi, neki nehotice a neki ifonamjerno, nalagali mnogo hadisa, kqji se strunim iifazom naiJ'vaju mevdu'-hadisi (lani i patvoreni). Dunost je vaiza da se kloni takvih hadisa, jer kako stoji u uvodu Muslimova Sahiha, Poslanik, s.a.v.s, je rekao: Ko od mene pripovijeda jedan hadis, znajui da je on laan, i on je jedan od onih kqji na me lau. A za one kqji na Poslanika, s.a.v.s, lau, on veli: Ko na me hotimino slae, nek' sebi pripravi mjesto u Dehennemu. Vaiz je duan da u/off veliku opreznost pri spominjanju hadisa u vazovima. NajbolJe bi bilo da se s/uf! Sahihi-Buharijom, Sahihi Muslimom i drugim tjerodostqjnim hadiskim djelima.13B9
Naalost, uprkos tom Handievom upozorenju, u dananjim vazovima, hutbama, pa ak i u tekstovima uglednih islamskih intelektualaca zapazit ete veliki broj patvorenih i neprovjerenih hadisa.
1386

upozoravao vaize. On na jednom mjestu kae:

1 387

Vidi: M. Handi, l/mu-1-ke/am, str. 12-13.

1 388

Vazovi, str. 6.
Isti izvor, str. 72.

1389

Putokazi islama, str. 154-155. 384

Ako analiziramo hadise koje je Handi citirao, npr. u svojim

Vazovima,
hadisa u

ustanovit emo da se drao tog pravila. Naime, veina tom djelu su iz najautentinijih hadiskih zbirki.

Pogledajmo:

- Sahihu-1-Buhari, - Sahihu Muslim,

32 hadisa, 36 hadisa, 23 hadisa,

- Sunen Ebu Davuda,

- Sunen Tirmizye, 22 hadisa, - Sunen Ibn Made, 11 hadisa, - Sunen Nesaije,

7 hadisa, 7 hadisa,

- Musned Ahmedov, - Sunen Bqhekije,

4 hadisa, 4 hadisa,

- Mustedrek Hakimov, - Sahih Ibn Hibbana, - Sunen Darekutnije, - Sahih Ibn Hui!Jme, - Ibn Sa'd, - Kudai,

2 hadisa, 2 hadisa,

- Muvetta' Malikov, 1 hadis,

1 hadis,

- Ebu Nu'ajm, 1 hadis,

1 hadis,

1 hadis 1 hadis.

- Ibnu-s-Sunni,

Ako je kojim sluajem Handi i naveo da'if-predaju, on ju je i obrazloio, kao to ini prilikom citiranja jednog hadisa. Tamo stoji sljedee: u

drugom hadisu za kqji dodue kau neki islamski uenjaci da je slab (da'if), a Menavija veli da uz ovaj hadis ima jo! nekoliko hadisa kqji ga podupiru i pojaavaju.1390
Ovom prilikom neophodno je istai da je islam baziran na

vrstim temeljima, Kur'anu i sunnetu, i da svaki propis mora biti

1 390

Vazovi, str. 51. 385

argumentiran jednim od ova dva izvora. Na nama je, otuda, zadatak da temeljito poznajemo Kur'an i hadis i argumentirano obrazlaemo svaki islamski propis na osnovu ta dva izvora. Handi je na najbolji nain pokazao ozbiljnost pristupa tom problemu, pa se nadamo, s Allahovom pomoi, da e ova generacija koja dolazi slijediti primjer ovog velikog Bonjaka i da e svakoj islamskoj disciplini prilaziti na ozbiljan nain, kako je Handi inio.

Smrt Hadi Mehmed-ef. Handi umro je 29. 7. 1944. god. u 38. godini ivota u Sarajevu. Umro je u bolnici nakon banalne operacije slijepog crijeva. Obzirom da ga je operirao vrhunski hirurg primarijus prof. Kovaevi i da je mala vjerovatnoa da mu se mogla potkrasti greka, izreene su javne sumnje da je taj hirurg vrio partijske zadatke i na hirurkom stolu.1391

1391

O tome vidi: Esad Durakovi, Prosvjetiteljski zanos Handiev, Izabrana djela, 1/7 i Ismet Kasumagi, Hadi Mehmed-ef Handi- ivot i djelo, Zbornik radova, Sarajevo, 1996., str. 20. 386

KORITENA LITERATURA

Knjige

1.- El-Kur'anu-l-kerim,prijevod: Besim Korkut, Medina, S. Arabija, 1412.

H.

2.-lbn Abdulberr, Ehu Omer el-Kurtubi, Dami'u bejani li-1-'ilmi ve fadlihi,Daru-1-kitabi-1-ilmijji, Bejrut, bez god. izdanja.
3.- El-Intika'u fi fadaili-1-e'immeti-s-selaseti-l-fukahai,Daru-1-beairi-1is1amijje, Bejrut, 1 997. 4.- Et-Temhidu lima fi-1-Muvetta' mine-1-me'ani ve-1-esanid,Vizaretu-1evkafi ve--uuni-l-is1amsijje, Maroko, 1 387. g. H. 5.- Ibn 'Adijj, Abdullah, El-Kamilu fi du'afai-r-ridal,Daru-1-fikr, Bejrut. 6.- Ahmed, b. Hanbel e-ejbani, El-Musned,E1-Mektebu-1-islami, Bejrut, 1 983. 7.- El-Albani, ejh Muhammed Nasiruddin, Silsiletu-1-ehadisi-da'ifeti ve-

1-mevdu'ati ve eseruhe-s-sejji'e fi-1-umme,Mektebetu-1-me'arif, Rijad,

1 992. 8.- Silsiletu-1-ehadisi-s-sahiha,Mektebetu-1-me'arif, Rijad, 1 995. 9.- Ibnu-1-'Arebi, Ehu Bekr el-Mu'afiri, Kitabu-1-kabes,fi erhi Muvetta' Malik b. Enes, Daru-1-garbi-1-is1ami, Bejrut, 1 992. 1 0.- Ehu Avane, Ja'kub b. Ishak el-Isfra'ini, El-Mustahred,Hajderabad, Indija, 1 362. H. 1 1 .- El-Bagdadi, Isma'i1-baa b. Muhammed, Hedijjetu-1-'arifin,Daru-1fikr, Bejrut, 1 982. 1 2.- Baagi, dr. Safvet-beg, Bonjaci i Hercegovci u islamskoj knjievnosti,Svjetlost, Sarajevo, 1 986 1 3.- Bedran, dr. Ebu-1-'Ajnejn Bedran, El-Hadisu-n-nebevi--erif,

tarihuhu ve mustalehuhu,Mu'essesetu ebabi-1-dami'a, Aleksandrija, Egipat, 1 983.

14.- El-Bejheki, Muhammed b. Husejn, Delailu-n-nubuvve,bejrutsko izdanje, 1 985. 1 5.- Es-Sunenu-1-kubra,Hajderabad, Indija, 1 352. H. 1 6.- u'abu-1-iman,Daru-1-kutubi-1-'ilmijje, Bejrut, 1 990.

389

17.- Ibn Belban, El-Emir 'Alauddin 'Ali el-Farisi, Sahihu Ibn Hibban bitertibi Ibn Belban, Mu'essesetu-r-risale, Bejrut, 1993. 18.- El-Benna, Ahmed Abdurrahman, El-Fethu-r-rabbani litertibi Musned el-Imam Ahmed, Daru lhjai-t-turasi-1-'arebi, Egipat. 19.- Brukelman, Tarihu-1-edebi-l-'arebi, Matbe'atu dari-1-me'arif, Kairo, 1962. 20.- El-Buhari, Muhammed b Isma'il, Buharijina zbirka hadisa, prijevod i komentar: Hasan kapur, Odbor IZ Prijedor, 1974, 21.- El-Edebu-1-mufred, 'Alemu-1-kutub, Bejrut, 1404.H. 22.- Es-Sahih, Daru ihjai-t-turasi-1-'arebi, Bejrut. 23.- Et-Tarihu-1-kebir, indijsko izdanje, 1361.H. 24.- Et-Tarihu-s-sagir, Matbe'atu Envar Ahmed, Indija, 1325.H. 25.- elebija, Evlija, Putopis, Svjetlost, Sarajevo, 1967. 26.- Ed-Dakr, Abdulganijj, El-Imam en-Nevevi, ejhu-1-islami ve-1muslimin, ve 'umedetu-lfukahai ve-1-muhaddisin, Daru-1-kalem, Damask, 1987. 27.- Ed-Darekutni, Ali b. Omer, Ed-Du'afau ve-1-metru_kin, Daru-l ka1em, Bejrut, 1985. 28.- Es-Sunen, 'Alemu-1-kutub, Bejrut,1983. 29.- Ed-Darimi, Abdullah b. Abdurrahman es-Semerkandi, Es-Sunen, Daru-r-rejjan li-t-turas, Kairo, 1987. 30.- Ehu Davud, Sulejman b. el-E'as es-Sidistani, El-Merasil, Daru-1Kalem, Bejrut, 1986, 31.- Risaletu Ehi Davude ila ehli Mekka fi vasfi Sunenihi, E1-Mektebu1-is1ami, Bejrut-Damask, 1984. 32.- Es-Sunen, Daru lhjai-sunneti-n-nebevijje, 33.- Ed-Dehlevi, Ahmed b. Abdurrahim, Hudedetullahi-1-baliga,Daru1-kutubi-1-hadise, Kairo. 34.- Ed-Dihlevi, Abdu1hakk, Mukaddima fi- usuli-1-hadisi, Daru-1-beairi l-is1amijje, Bejrut, 1986. 35.- Dobraa, Kasim, Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa, Starjeinstvo IZ u BiH, Sarajevo, 1963. 36.- El-Dessas, Ehu Bekr er-Razi, Kitabu ahkami-1-Kur'an,Daru Kitabi1-'arebi, Bejrut, 1997.
390

37.- lbnu-1-Devzi, Ebu-1-Fered Abdurrahman b. 'Ali b. Muhammed,

Menakibu-1-imam Ahmed b. Hanbel, Daru-1-afagi-1-dedide, Bejrut,

1982. 38.-

El-Muntezamu fi tarihi-1-muluki ve-1-umemi, Daru-1-me'arifi-1osmanijje, Hajderabad, Indija, 1357.H.

39.- lbnu-1-Esir, Ebu-s-Se'adat el-Dezeri,

Dami'u-1-usul min ehadisi-rResul, Mektebetu dari-1-bejan, Damask, 1389.H. Gajetu-n-nihaje, Egipatsko izdanje, 1935.

40.-

41.- El-Kamilu fi-t-tarih, Matbe'atu Sadir, Bejrut, 1385.H. 42.-

El-Lubab fi tehzibi-1-ensab, Mektebetu-1-kudsi, Kairo, 1357.H. 'ulumi-d din, Daru-1-kitabi-1-'arebi, Bejrut.

43.- E1-Gazali, Ehu Hamid Muhammed b. Muhammed, Ihjau

44.- Ebu Gudde, Abdu1fettah,

Safhatun min sabri-l-'ulemai, Mektebetu-

1-matbu'ati-1-is1amijje, Halep, Sirija. 45.-

El-'Ulemau-1-'uzzab ellezine aseru-1-'ilme 'ale-z-zevad, Mektebu-1matbu'ati-1-is1amsijje, Halep, 1996.

46.- Ibn Hader, Ahmed b. 'Ali el-Askalani,

Bulugu-1-meram, min dem.'i

Dar-r-rejjan li-t-turas, Kairo,

edilleti-1-ahkam, Daru-1-hadis, Kairo, 1993.

47.-

Fethu-1-bari bierhi Sahihi-1-Buhari,

1986.

48.- El-/sabe fi 49.50.-

temjizi-s-sahabe, Daru-1-fikr.

El-Isti'dad li jevmi-1-mi'ad, Ithafu-1-mehere bi-l{evaidi-1-mubtekere min atrafi-1-'aere,

Mudemme'u-1-melik Pehd i Merkezu hidmeti-s-sunneti ve-s-sireti-n nebevijje, Medina, 1994.

51.-

El-Kavlu-1-musedded fi-z-zebbi 'ani-1-Musned li-l-Imam Ahmed,

Mektebetu Ibn Tejmijje, Kairo, 1981.

52.-

Lisanu-1-mizan, Matbe'atu daireti-1-me'arifi-1-osmanijje, Hajderabad,

Indija, 1329.H.

53.- El-Metalibu-'alije Bejrut, 1993. 54.-

bi zevaidi-1-mesanidi-s-semanije, Daru-1-ma'rife,

Tehzibu-t-tehzib, Matbe'atu daireti-1-me'arifi-1-osmanijjje, Hajderabad,

1325-1327.H.

391

55.- Tevali-t-te'sis li me'ali Muhammed b. Idris, Daru-1-kutubi-1-'ilmijje, Bejrut, 1986. 56.- Ibn Hader el-Hejtemi, Ahmed b. Muhammed, E1-Hajratu-1-hisan fi menakibi Ebi Hanifete-n-Nu'man, egipatsko izdanje. 57.- Hadi Halifa, Mustafa b. Abdullah, Kefu-z-zunun 'an esami-1kutubi ve-1{unun, Istanbul, 1941. 58.- El-Hakim, Ehu Abdullah en-Nejsaburi, Ma'rifetu 'u1umi-1-hadisi, Daru-1-afaki-1-dedide, Bejrut, 1980. 59.- E1-Mustedreku 'a1e-s-sahihajn, Daru-1-fikr, Bejrut, 1978. 60. - Ibn Hallikan, Vefejatu-1-e'ajan ve enbai ebnai-z-zeman, Matbe'atu1-mejmenijje, 1310.H. 61.- El-Hamevi, Jakut, Mu'demu-1-bu1dan, Es-Se'ade, 1323.H. 62.- Handi, Mehmed, E1-Dievheru-1-esna ' fi teradimi 'u1emai ve u'arai-1-Bosna, Daru-1-kutubi-1-'ilmijje, Bejrut, 1993. 63.- Knjievni rad bosansko-hercegovakih muslimana, Dravna tamparija, Sarajevo, 1934. 64.- Es-Sunne,Sarajevo, 1968. 65.- Uvod u tefsirsku i hadisku nauku, Sarajevo, 1978. 66.- El-Hattabi, Ahmed b. Muhammed el-Busti, Me'alimu-s-sunen, Matbe'atu ensari-s-sunneti-1-muhammedijje, 1367.H. 67.- El-Hatib el-Bagdadi, Ehu Bekr Ahmed b. 'Ali, E1-Kifaje fi 'i1mi-rrivaje, Daru-1-kutubi-1-'ilmijje, Bejrut. 68.- Er-Rih1etu fi ta1ebi-1-hadisi, Daru-1-kutubi-1-'ilmijje, Bejrut, 1975. 69.- Tarihu Bagdad, Matbe'atu-s-se'ade, Egipat, 1931. 70.- El-Hatib, dr. Muhammed 'Udad, Es-Sunnetu kab1e-t-tedvin, Daru1-fikr, Bejrut, 1993. 71.- Usu1u-1-hadisi - 'u1umuhu ve musta1ehuhu, Daru-1-menare, Dedda Mekka, 1994. 72.- Ibn e bi Hatim, Ehu Muhammed Abdurrahman er-Razi, Kitabu-1derhi ve-t'ta'dili, Matbe'atu daireti-1-me'arifi-1-usmanijje, Hajderabad, Indija, 1952-1956. 73.- El-Hazimi, hafiz Ehu Bekr Muhammed b. Musa, urutu-1-e'immeti-1hamse, Daru-1-hidre, Bejrut, 1988.

392

74.- El-Hejsemi, Nuruddin 'Ali b. ehi

Bekr,Medme'u-z-zevaid ve menbe'u-1{evaid, Tabe'a el-Kudusi, Kairo, 1353.H.

75.- Ibn Hibban, Ehu Hatim Muhammed el-Busti, Kitabu-1-medruhine

mine-1-muhaddisine ve-d-du'afai ve-1-metrukine, Daru-1-ma'rife,

Bejrut, 1992. 76.- Es-Sikat, Daru-1-fikr, Bejrut, 1973. 77.- El-Huli, ejh Muhammed Abdu1aziz,

Tarihu fununi-1-hadisi-n

nebevi, Daru Ibn Kesir, Damask-Bejrut, 1988.

78.- El-Husejni, dr. Abdu1medid Haim, El-Imam

el-Buhari muhaddisen ve fekihan, Menuratu-1-mektebeti-1-'asrijje, Sajda, Bejrut.

79.- El-Husejni, Muhammed Isam 'Arar, Ithafu-1-kari Damask-Bejrut, 1987.

bima'rifeti duhudi ve e'amali-1-'u1emai 'ala Sahihi-1-Buhari, E1-Jemame,

80.- Ibn Huzejme, Muhammed b. Ishak, Es-Sahih, Mektebetu-1-is1ami, Bejrut, 1975. 81.- lbnu-1-'lmad, ihabuddin Ebu-1-Felah ed-Dimiki, ezeratu-z-zeheb fi

ahbari men zeheb, Daru Ibn Kesir, Damask-Bejrut, 1988.

82.- 'Itr, dr. Abdurrahman, Me'alimu-s-unneti-n-nebevijjeti, Mektebetu-1menar, Zerka',Jordan, 1986. 83.- 'Itr, dr. Nuruddin, El-Imam terdemeti ve-n-neri, 1970. 84.-

et-Tirmizi ve-1-muvazenetu bejne Dami'ihi ve bejne-s-sahihajni, Matbe'atu 1edneti-t-te'lifi ve-t Menhedu-n-nakdi fi 'ulumi-1-hadisi, Daru-1-fikr, Damask, 1992. Mir'atu-1-dinan ve 'ibretu-1-jakzan, Dairetu-1-me'arifi-n
nizamijje, Hajderabad, Indija.

85.- El-Jafi'i,

86.- lbnu-1-Kajjim el-Devzijje, emsuddin Muhammed b. ehi Be kr,

Bedai'u-1-fevaid, Daru-1-kitabi-1-'arebi, Bejrut.

87.88.-

I'lamu-1-muvekki'in 'an Rabbi-1-'alemin, Daru-1-dil, Bejrut, Zadu-1-me'ad fi hed'ji hajri-1-'ibad, Mu'essesetu-r-risale, Bejrut, 1990.
1987.

89.- El-Karadavi, dr. Jusuf, Sekafetu-d-da'ije, Mu'essesetu-r-risale, Bejrut,

90.- El-Karjuti, dr. 'Asim b. Abdullah, El-Isnadu 1-me'alla, 1986.

mine-d-dini, Mektebetu-

393

9 1 .- El-Kasani, Alauddin Ehu Bekr b. Mes'ud el-Hanefi, Bedai'u-s-sanai'i fi tertibi--erai'i,Daru-1-fikr, Bejrut, 1996. 92.- El-Kasimi, Muhammed Demaluddin, El-Fadlu-1-mubin 'ala akdi-1devheri-s-semin,Daru-n-nefais, Bejrut, 1 988. 93.- Hajatu-1-Buhari,Daru-n-nefais, Bejrut, 1 992. 94.- Kavaidu-t-tahdis min fununi mustalehi-1-hadis,Daru-n-nefais, Bejrut, 1 993. 95.- Kehhale, Rida,Mu'demu-1-mu'ellifin,Et-Terekki, Damask. 96.- El-Kettani, Muhammed b. Da'fer, Er-Risaletu-1-mustatrife li bejani mehuri kutubi-s-sunneti-1-muerrefe,Daru Kahriman, Istanbul, 1986. 97.- Ibn Kesir, hafiz Imaduddin Ebu-1-Fida', El-Bidaje ve-n-nihaje,Daru1-hadis, Kairo, 1 993. 98.- El-Kevseri, Muhammed Zahir b. Hasan, Te'nibu-1-hatib 'ala ma sakabu fi terdemeti Ehi Hanife mine-1-ekazib, 1 990. 99.- Kurdi, dr. efik, Ehu Hanife i namaz u hanefijskom mezhebu,IPA, Zenica, 2001., 1 00.- Putokazi islama,Ilmijja BiH, Sarajevo, 1 996. 1 0 1 .- Ibn Made, Muhammed b. Jezid el-Kazvini, Es-Sunen, Daru-1-hadis, Kairo, 1 994. 1 02.- Makbuli, dr. Hasan Muhammed el-Ehdel,Mustalehu-1-hadisi ve ridaluhu,Mu'essesetu-r-rejjan, Bejrut, 1 990. 1 03.- El-Makdisi, hafiz Ebu-1-Fadl Muhammed b. Tahir, urutu-1e'immeti-s-sitte, Daru-1-hidre, Bejrut, 1988. 1 04.- Malik, ibn Enes, El-Muvetta',Daru-1-hadis, Kairo, 1993. 1 05.- El-Mubarekfuri, Abdurrahman, Tuhfetu-1-ahvezi bierhi Dami'i . tTirmizi,Daru-1-fikr, Bejrut, 1995. 1 06.- Muslim, ibn Haddad el-Kuejri en-Nejsaburi, Sahih, Daru Ibn Hazm, Bejrut, 1 995. 1 07.- Nekoliko crtica iz ivota Imami Azamova,s arapskog, Ehu Zejdi

Surudi, Prva muslimanska nakladna knjiara i tamparija, Mostar, 1 91 6.

1 08.- Nakievi, dr. Omer, Uvod u hadiske znanosti, FIN, Sarajevo, 1 986.

394

109.- En-Nesai, Ehu Abdurrahman Ahmed b. u'ajb, 'Amelu-1-jevmi ve-1lejleti, Mektebetu-1-me'arif, Rabat, Maroko, 1981. 110.- Ed-Du'afau ve-1-metrukin, Daru-1-Kalem, Bejrut, 1985. 111.- Es-Sunen, (komentar: Imam es-Sujuti), Daru-1-fikr, Bejrut. 112.- En-Nevevi, hafiz Ehu Zekerijja' Jahja b. eref ed-Dimiki, ElErbe'un, Daru-1-beair, Damask, 1997. 113.- El-Ezkar, Daru-l-huda, Rijad, 1996. 114.- El-Minhad, erh Sahih Muslim b. Haddad, Mektebetu dari-1fijha, Damask, 115.- Rijadu-s-salihin, Mektebetu dari-s-selami-Rijad i Mektebetu dari-1fijha-Damask, 1994. 116.- Tehzibu-1-esmai ve-1-lugati, Egipatsko izdanje. 117.- Ehu Nu'ajm, Ahmed b. Abdullah el-Asbehani, Hil}etu-1-evlija' ve tabekatu-1-asfija', Daru-1-kutubi-1-'arebi, Bejrut, 1967. 118.- Ibn Nudejm, ejh Zejnulabidin b. Ibrahim, El-Ebahu ve-n-nezair 'ala mezhebi Ehi Hanifete-n-Nu'man, Daru-1-kutubi-1-'ilmijje, Bejrut, 1993. 119.- En-Nu'mani, ejh Muhammed Abdurreid, Mekanetu 1-Imam Ehi Hanifete fi-1-hadisi, Daru-1-beairi-1-islamijje, Bejrut, 1995.
-

120.- Nu'mani, ibli, Abu Hanifa ivot i djelo, s engleskog: Lamija Kulenovi, Tugra, Zagreb, 1996. 121.- Oki, Muhammed Tajjib, Islamska tradicija, GHM, Sarajevo, 1982. 122.- Pruak, Hasan Kjafi, Baa namaza (namaz u hanefijskom mezhebu), s arapskog, mr. Muharem tulanovi, Bemust, Sarajevo, 1999. 123.- Er-Ramehurmuzi, Hasan b. Abdurrahman, El-Muhaddisu-1-fasilu bejne-r-ravi ve-1-va'i, Daru-1-fikr, Bejrut, 1391.g.H. 124.- Reid Rida, es-sejjid Muhammed, El-Vahdetu-1-islamijje ve-1uhuvvetu-d-dinijje ve tevhidu-1-mezahib, El-Mektebu-1-islami, Damask-Bejrut. 125.- Ibn Rud el-Kurtubi, Ebu-1-Velid Muhammed b. Ahmed,Bidajetu1-mudtehid ve nihajetu-1-muktesid, Daru-1-kutubi-1-'ilmijje, Bejrut. 126.- Es-Sabag, Muhammed Lutfi, El-Hadisu-n-nebevi, El-Mektebu-1islami, Bejrut-Damask, 1986.
395

127.-

Sa'd, Kasim 'Ali,

Safhatun fi terdemeti-1-hafizi-z-Zehebi, Daru-1Rijadu-s-salihin,

beairi-1-islamijje, Bejrut, 1986. 128.-

Es-Salih, dr Subhi, Menhe1u-1-varidin, erh

Daru-1-'ilmi li-1-melajin, Bejrut, 1987.

129.-

'Ulumu-1-hadisi ve musta1ehuhu, Daru-1-'ilmi li-1-melajin, Bejrut,

1988.

130.-

Es-Sehavi, emsuddin Muhammed b. Abdurrahman, Fethu-1-mugis,

erh E1fijjeti-l-hadis, Daru-1-kutubi-1-'ilmijje, Bejrut, 1983.

131.-

Se'id, dr. Hemmam Abdurrahim, Et-Temhidu fi 'ulumi-1-hadisi,

Daru-1-furkan, Amman,Jordan, 1992.

132.-

Serdarevi, Muhammed Se'id, Fikhu-1-ibadat, Vrhovno islamsko

starjeinstvo, Sarajevo, 1968.

133.134.-

Es-Serhasi,

Usulu-1-fikh, Daru-1-kitabi-1-'arebi, Bejrut, 1372.H.

Es-Siba'i, dr. Mustafa, Es-Sunnetu ve mekanetuha fi-t-teri'i-1-

islami,
135.136.137.-

El-Mektebu-1-islami, Bejrut, 1985.

Sizkin, Fuad, Tarihu-t-turasi-1-'arebi, Kairo, 1971. Smajlagi, dr. Nerkez, Leksikon islama, Svjetlost, Sarajevo, 1990. Es-Subki, Abdulvehhab b. 'Ali Taduddin, Tabekatu--afi'ijje, ElMatbe'atu-1-husejnijje, Kairo, 1967.

138.-

Es-Sujuti, Delaluddin Abdurrahman b. ehi Bekr, Tedribu-r-ravi

fi

erhi takribi-n-nevavi, Daru-1-kutubi-1-'lrnijje, Bejrut, 1996.

, 139.140.-

En-Nudumu-z-zahire, kairsko izdanje.

abanovi, dr. Hazim, Knjievnost muslimana

BiH na

orijentalnim jezicima,
142.-

Sarajevo, 1973.

141.- E-afi'i, Muhammed b. Idris, Er-Risa/e, Daru-1-fikr, 1939.

akir, Ahmed Muhammed, El-Ba'isu-1-hasis erh ihtisari 'ulumi-1-

hadis, Mektebetu dari-1-fiha'i, Damask i Mektebetu dari-s-selami,

Rijad, 1994. 143.-

E-a'rani, ejh Abdulvehhab, El-Mizanu-1-kubra, Daru-1-me'arifi

n-nizamijje, Hajderabad, 1394.H.

144.-

E-ek'a, dr. Mustafa, E1-Imamu-e'azam Ehu

Daru-1-kitabi-1-lubnani, Bejrut, 1983.

Hanife en-Nu'man,

145.-

E-evkani, Muhammed b. 'Ali,

Nejlu-1-evtar erh Munteka-1ahbar min ehadisi Sejjidi-1-ahjar, Daru-1-hadis, Kairo, 1993.

396

146.- E-irbasi, dr. Ahmed, E1-E'immetu-1-erbe'a, Daru-1-dil, Bejrut. 147.- Et-Taberani, hafiz Ehu-l-Kasim Sulejman b. Ahmed,E1-Mu'demu s-sagir, Daru-1-kutubi-1-'ilmijje, Bejrut, 1983. 148.- At-Tahan, dr Mahmud, Usu1u-t-tahridi ve diraseti-1-esanidi, Mektebetu-s-servan, 1982. 149.- Et-Tahavi, Ehu Da'fer Ahmed b. Muhammed, erhu Me'ani-1asar, Daru-1-kutubi-1-'ilmijje, Bejrut, 1996. 150.- Ta Kubri-zade, Ahmed b. Mustafa,Miftahu-s-se'ade ve misbahu s-sejade, Matbe'atu daireti-1-me'arifi-1-osmanijje, Hajderabad, Indija, 1328-1356.H. 151.- Et-Tehanevi, Zafer Ahmed el-Osmani, 1'1au-s-sunen,Idaretu-l Kur'ani ve -1-'ulumi-l-islamijje, Karai, Pakistan, 1985. 152.- Mukaddima fi kava'idi 'u1umi-1-hadisi, Idaretu-1-Kur'ani ve-1'ulurni-1-islamijje, Karai, Pakistan, 1985. 153.- Ibn Tejmijje, Tekijjuddin Ahmed b. Abdulhalim el-Harrani, Medmu'u-1-fetava, Mektebetu-1-me'arif, Rabat, Maroko. 154.- Minhadu-s-sunneti-n-nebevijje, Mektebetu-r-Rijadi-1-hadiseti, Rijad. 155.- Et-Temimi, Tekijjuddin ed-Dari el-Misri, Et-Tabekatu-s-senijje fi teradimi-1-hanefijje, Kairo, 1970. 156.- Et-Tibi, El-Husejn b. Abdullah, E1-Hu1asatu fi usuli-1-hadisi, 'Alemu-1-kutub, Bejrut, 1985. 157.- Et-Tirmizi, Ehu 'Isa Muhammed b. 'Isa, Kitabu-1-'i1e1, Daru-1kutubi-l-'ilrnijje, Bejrut. (tampano zajedno sa njegovim Sunenom). 158.- Es-Sunen ili E1-Dami'u-s-sahih, Daru-1-kutubi-1-ilrnijje, Bejrut (kometar i obrada: Ahmed Muhammed akir) i 159.- Tirmizijina zbirka hadisa, Eli Ibrahim-paina medresa, Travnik, 1999/2000. (prijevod i komentar: prof. Mahmut Karali). 160.- Tralji, hafiz Mahmud, Istaknuti Bonjaci, Meunarodna zajednica za pomo muslimanima BiH, Zagreb, 1994. 161.- Tugri Berdi, Enu-Nudumu-z-zahire, Daru-l-kutubi-1-misrijje, Kairo, 1348.H. 162.- El-'Umeri, dr. Ekrem Dija', Buhusun fi tarihi-s-sunneti-1muerrefeti, Bagdad, 1984.

397

163.- Ez-Zehehi, Ehu Abdullah Muhammed b. Ahmed,Duve1u-1-is1am, Daru-1-me'arifi-n-nizamijje, Hajderabad, Indija, 1337.H. 164.- Menakibu Ebi Hanife, egipatsko izdanje. 165.- Kitabu-1-kebair, Daru-1-kitabi-1-'arebi, Bejrut, 1986. 166.- Mizanu-1-i 'tida1 fi nakdi-r-rida1, Daru-1-fikr. 167.- Sijeru e 'a1ami-n-nube1a ', Mu'essesetu-r-risale, Bejrut, 1985. 168.- Tarihu-1-is1am, Matbe'atu-s-se'ade, Egipat, 1367-1369.H. 169.- Tezkiretu-1-huffaz, Matbe'atu daireti-1-me'arifi-1-osmanijje, Hajderabad, Indija, 1955. 170.- Et-Tibbu-n-nebevi, Mektebetu-1-Kur'an, Kairo. 171.- Ehu Zehre, ejh Muhammed, Ebu Hanife - hajatuhu ve asaruhu ve arauhu fe fikhuhu, Daru-1-fikri-1-'arebi, 1960. 172.- Ehu Zehv, Muhammed Muhammed, E1-Hadisu ve-1-muhaddisune ev 'inajetu-1-ummeti-is1amijje bi-s-sunneti-n-nebevijje, Daru-1kitabi-1-'arebi, Bejrut, 1984. 173.- Ez-Zejle'i, Demaluddin, Nasbu-r-raje 1iehasi-1-hidaje, Daru-1hadis, Kairo, 1995. 174.- Ez-Zerkani, Muhammed b. Abdulbaki, erhu-1-mevahi-1-1edunijje, Daru-1-ma'rife, Bejrut, 1973. 175.- Ez-Zirikli, Hajruddin, E1-E 'a1am, Bejrut, 1389. H. 176.- Ez-Zuhajli,dr Vehbe, E1-Fikhu-1-is1ami ve edilletuhu, Daru-1-fikr, Damask, 1996. 177.- dralovi, dr. Muhammed, Prepisivai knjiga u arabikim rukopisima, Svjetlost, Sarajevo, 1988.

398

Rukopisi 1.- Handi, Mehmed, Faidetu fi-1-ehadisilleti zekereha e1-Bejdavi fi ahiri ku1li suretin min tefsirihi, rukopis u Gazi Husrevbegovoj biblioteci u Sarajevu, pod red. br. 6967. 2.- Izharu-1-behade bi erhi Sunen Ibn Made, rukopis u Gazi Husrevbegovoj biblioteci u Sarajevu, pod inv. brojem 6963. Ima 118 lista. 3.- Medme'u-1-bihar fi tarihi-1-'u1umi ve-1-esfar, rukopis u Gazi Husrevbegovoj bibilioteci, pod red. br. 6968. 4.- Mukaddimetu-1-hadisi ve-t-tefsiri, rukopis u Gazi Husrevbegovoj biblioteci u Sarajevu, pod red. br. 6967. Sadri 10 lista. 5.- Tefsiru ajati-1-ahkam min sureti-1-Bekara, rukopis u Gazi Husrevbegovoj biblioteci, pod red. br. 6967. 6.- Tefsiru ajati-1-ahkam min sureti-n-Nisa', rukopis u Gazi Husrevbegovoj biblioteci u Sarajevu. 7.- Tejsiru-1-vusu1 ila Dami'i-1-usu1 min hadisi-r-Resu1, sallallahu 'a1ejhi ve sellem, rukopis u Gazi Husrevbegovoj bibiloteci u Sarajevu, prvi tom pod red. br. T.203, a drugi pod br. T.164. To je autograf, pisan Handievom rukom i ima ukupno 541 list. 8.- Idazetnama Mehmeda Handia, rukopis u Gazi Husrevbegovoj biblioteci u Sarajevu, pod red. br. 2650. 9.- Idazetnama Mustafe Pruaka, rukopis u Gazi Husrevbegovoj biblioteci u Sarajevu, pod red. brojem530/2, L. 112-114. 10.- Pruak, Mustafa, Tebiru-1-guzzat, rukopis u Gazi Husrevbegovoj biblioteci u Sarajevu, pod red. br. 2507, sadri 114 lista.

399

SADRAJ

UMJESTO PREDGOVORA UVODNA IDJE EBU HANIFE

9 15 17 18 21 25 27 29
n

Roenje i porijeklo Obrazovanje i uitelji Ebu Hanifin kruok i njegovi uenici Znanje i inteligencija Fikh islamsko pravo Pobonost zd Druge Ehu Hanifine vrline Ebu Hanifina smrt Ebu Hanifm doprinos hadisu i hadiskoj znanosti Optube na raun Ebu Hanife Da li je Ebu Hanife, doista, malo poznavao hadis? Da li je Ebu Hanife preferirao. analogiju u odnosu na hadis? Ebu Hanifmo zanimanje za hadis i hadiske znanosti Ehu Hanifin odnos prema sunnetu Ebu Hanifm ugled u hadiskoj znanosti
-

35 36 36 37 41 46
SO

52 54 61 64
M

MALIK IBN ENES

U potrazi za znanjem u Uenici Odnos prema hadisu Muvetta' Komentari Ostala djela Osobine Miljenja drugih o imamu Maliku Iskuenja Smrt
MUHAMMED B. IDRIS E-AFI'I

66 68 70 72 73 73 74 77 77 79 81 83 84

Roenje i djetinjstvo Uitelji Uenici Njegov Musned i Sunen

403

87

Njegov odnos prema hadisu Osobine i vrline Imam afi u oima drugih Smrt
AHMED B. HANBEL

87 90 92 95 97 99 1 00 1 01 1 02 1 03 1 03 1 04 1 05 105 1 05 108 1 09 112 114 117 119 1 20 1 20

121

Djetinjstvo i obrazovanje Uitelji Uenici Djela Musned Broj hadisa Klasifikacija hadisa u Musnedu Broj ashaba Broj Ahmedovih uitelja Stepen autentinosti hadisa Djela nastala u vezi s Musnedom Njegov opis i vrline Drugi o njemu Smrt
ABDULLAH B. ABDURRAHMAN ED-DARIMI

Putovanje u potrazi za hadisom Uenici Djela Sunen Drugi o Darimiju Smrt

BUHARI

1 23 1 26 1 27 1 29 1 30 1 31 1 32 1 34 1 36 137 1 38 1 40 141 1 42 1 43 1 43 1 44
404

Putovanje u potrazi za hadisom Buharijini uitelji Generacija uenika koju je odgojio Pamenje, znanje i otroumnost Buhari i uenjaci Pobonost i moralni kriteriji Djela Dami'u-s-Sahih Uvjeti za izbor hadisa Broj hadisa Klasifikacija hadisa Kritika hadisa i prenosilaca u Sahihu Djela u vezi sa Sahihom Komentari

Mustahredi Mustedrek - zbirke Atrafi Sulasijati Medmu'ati Skraene verzije Bonjaci i Buharijin Sahih Iskuenja imama Buharija Smrt imama Buharija
MUSLIM

144 145 145 145 146 146 146 147 149 151 153 154 155 156 158 158 160 161 162 162 163 165 167 168 168 168 169 171 172 173 174 175 177 178 178 179 179 181 183

Roenje Putovanje u potrazi za hadisom Generacija muhaddisa koju je odgojio Mjesto imama Muslima u hadiskoj znanosti Djela
Sahih

Specifinosti Muslimovog Sahiha Davanje prednosti Buharijinoj nad Muslimovom zbirkom Komentari Sahiha Skraene verzije Sahiha Smrt imama Muslima
IBN MADE EL-KAZVINI

Putovanje u potrazi za hadisom Uitelji Uenici Djela Sunen Komentari Sunena Bonjaci i Ibn Madin Sunen Ibn Made i uenjaci Smrt
EBU DAVUD ES-SIDISTANI

Putovanje u potrazi za hadisom Uitelji Uenici Djela Sunen Karakteristike Sunena Komentari Sunena

405

Skraene verzije Sunena Mjesto Ehu Davuda i njegovog Sunena meu uenjacima Ibadet i pobonost Ehu Davuda Smrt
ET-TIRMIZI

183 1 84 184 1 84 187 1 89 1 90 1 90 191 1 92 1 92 1 94 1 95 1 96 1 97 199 201 202 202 203 203 204 204 206 206 207 208 210 21 1 213 214 214 215 216 218 220 223

Roenje Putovanje u potrazi za hadisom Uitelji Uenici Djela

EI-Dami'u-s-sunen

Specifinosti Sunena Tirmizijevo mjesto meu uenjacima Komentari Sunena Bonjaci i imam Tirmizi
EN-NESAI

Kako je En-Nesaijevo rodno mjesto dobilo ime Godina roenja Poetak izuavanja hadisa Putovanje u potrazi za hadisom Uitelji Najpoznatiji uenici Ponaanje i usmjerenje Djela
Sunen

Karakteristike En-Nesaijevog Sunena Njegovo mjesto u hadisu Dogaaji pred smrt i smrt
EBU BEKR IBN HUZEJME

Roenje i obrazovanje Uitelji Uenici Djela

Sahih

Ibn Huzejmine vrline Ibn Huzejmino mjesto meu uenjacima Smrt

406

EBU HATIM IBN HIBBAN EL-BUSTI

225 227 228 229 231 231 233 237 238 239 241 243 244 247 248 249 251 252 252 255 257 258 260 261 263 265 265 268 271 272 274 275 277 278 278 283 285

Roenje Putovanje u potrazi za hadisom Uitelji Uenici Djela Njegov Sahih Drugi o Ibn Hibbanu Smrt
ET-TABERANI

IZuavanje hadisa uenici Djela Uenjaci o Taberaniju Smrt

ED-DAREKUTNI

Sticanje znanja i uitelji Uenici Djela Darekutnijev doprinos hadiskoj znanosti Doprinos u drugim znanostima Uenjaci o Darekutniju Smrt
EBU ABDULLAH HAKIM EN-NEJSABURI

Sticanje znanja Uenici Djela

EI-Mustedrek

Hakimov doprinos hadiskoj znanosti Drugi o Hakimu Smrt

EBU BEKR EL-BEJHEKI

Izuavanje 'hadisa Uenici Djela Drugi o Bejhekiju Smrt

407

EN-NEVEVI

287 289 291 292 292 295 298 301 303 304 305 307 308 309 312 313 315 317 319 321 322 325 327 328 329 331 333 334 334 335 337 339 340 341 342 345

Roenje i djetinjstvo Uitelji Uenici Djela Nevevijeve osobine i vrline Smrt

EZ-ZEHEBI

Roenje i djetinjstvo Poetak znanastvenog sazrijevanja Putovanja u potrazi za znanjem i uitelji Angairanost u obrazovnim institucijama Njegovo mjesto u naunim krugovima Djela Smrt
IBN KESIR

Uitelji i uenici Uenjaci o Ibn Kesiru Djela Doprinos hadiskoj znanosti Smrt
IBN HADER EL-ASKALANI

Djetinjstvo i poetak intelektualnog sazrijevanja Putovanja u potrazi za znanjem i uitelji Uenici Djela Izuzetna angairanost Vrline Drugi o Ibn Haderu Smrt
DELALUDDIN ES-SUJUTI

Roenje i poeci intelektualnog sazrijevanja Uitelji Uenici Djela Doprinos hadisu i hadiskim znanostima

408

MUSTAFA PRUAK
&e Obrazovanje Diploma/Idazetnama Uenici Djela Zanimanje za hadis Smrt

349 3 352 354 357 357 361 362 363 365 366 367 369 369

MEHMED-EF. HANDI
Roenje i obrazovanje Uitelji Idazetname Angaman Uenici Djela

Prijevodi

m
371 374 376 376 381 382 382 386 389 401

Doprinos Mehmed-ef. Handia hadisu i hadiskoj znanosti Djela iz oblasti hadisa Tekstovi iz oblasti hadisa Predavanja o hadisu Analiza Handievog rada u oblasti hadisa Smrt Koritena literatura Biljeka o autoru

409