You are on page 1of 76

Projektiranje i konstruiranje betonskih

elemenata i konstrukcija uporabom tapnih


modela
Doc.dr.sc. Davor Grandi
2
Openito
uporaba tapnih modela (eng. strut and tie models,
njem. Stabwerkmodelle) je pristup kojim se istodobno
uzimaju u obzir svi uinci optereenja, to jest M, N, V i T
uporaba tapnih modela razvija se kao jedna od
najupotrebljivijih metoda prorauna i konstruiranja
betonskih konstrukcija, posebno onih s
diskontinuitetima
radi se o racionalnom pristupu s pomou kojeg se
sloeni konstrukcijski elementi rjeavaju uporabom
odgovarajuih jednostavnih tapnih modela
3
Openito
za veinu sluajeva koji se mogu susresti u projektiranju
ne postoji jedan, jedinstveni tapni model
mnogi problemi mogli bi se rijeiti na vie naina
meutim, postoje odreene metode i pravila, koja
pomau konstruktoru postaviti odgovarajui tapni model
4
Openito
tapni model jednostavnog zidnog nosaa
strut (eng.) = tlani tap
tie (eng.) = vlani tap
5
Openito
Laboratorijsko ispitivanje ekvivalentnog sustava
6
Povijest i razvoj
Schlaich i dr. predstavili su i predloili uporabu tapnih
modela 1984. u Njemakoj (Beton-Kalender), a zatim
1987. godine u SAD-u (PCI J ournal)
o metodi tapnih modela pisali su zatim Collins i Mitchell
(1991) i MacGregor (1992)
1994. godine uporaba tapnih modela ukljuena je u
amerike AASHTO norme, to je prva pojava metode u
amerikim normama
2001. godine metoda tapnih modela uvedena je
njemaku normu DIN 1045-1
2002. godine tapni modeli ukljueni su u dodatku A
amerike ACI 318 norme
7
Povijest i razvoj
2004. godine uporaba tapnih modela uvodi se u dijelu
6.5 europske norme EN 1992-1-1
u EN 1992-1-1 se za proraun greda na poprene sile i
torziju propisuje primjena reetkastog modela sa
slobodnim odabirom nagiba tlanih tapova ispune
navedeni reetkasti modeli takoer spadaju u tapne
modele normom se ostvaruje dosljedan pristup
proraunu betonskih konstrukcija!!
metoda je prepoznata i iroko prihvaena, a u tijeku su
mnoga istraivanja u svrhu razvoja i optimizacije tapnih
modela
8
Povijest i razvoj
istraivanja su usmjerena na ocjenu graninih stanja
nosivosti, a naroito graninih stanja uporabljivosti
(deformiranja i pukotina) elemenata proraunanih i
armiranih na temelju metode tapnih modela
istrauju se tapni modeli s nelinearnim ponaanjem
materijala, to je znaajno kod ocjene deformabilnosti
sustava i u sluaju statiki neodreenih tapnih modela
9
Bernoullijevahipoteza
Bernullijeva hipoteza glasi: Presjeci nosaa pri
savijanju ostaju ravni ...
primjena Bernullijeva hipoteze pri
dimenzioniranju armiranobetonskih konstrukcija
naprezanih savijanjem znai da vrijedi linearna
razdioba deformacija po visini presjeka u svim
stanjima naprezanja ukljuujui i granino stanje
nosivosti
N.O.
10
Saint Venantovprincip
Prema Saint Venantov principu kod elemenata
optereenih statiki ekvivalentnim optereenjem znatnije
razlike u raspodjeli naprezanja postoje samo u blizini
djelovanja vanjskog optereenja
lokalizirani uinci optereenja (naprezanje) ieznut e
na dovoljnoj udaljenosti od mjesta djelovanja
optereenja
11
B-podruja konstrukcije
B-podrujakonstrukcija u kojima vrijedi Bernoullijeva
hipoteza ravnih presjeka (Bkao Bernoulli)
stanje naprezanja u B-podrujima lako se odredi iz
presjenih sila: momenata savijanja i torzije, poprenih i
osnih sila
sve do pojave pukotina u konstrukcijskim elementima
naprezanja se mogu proraunati s pomou geometrijskih
karakteristika presjeka kao to su plotina poprenog
presjeka i moment tromosti
12
B-podruja konstrukcije
kada naprezanja u betonu prekorae njegovu vlanu
vrstou rabi se reetkasti model nosivosti elementa, ili
njegove varijacije
B-podruja mogu se dimenzionirati se na uvrijeen nain
kao armiranobetonski tapasti elementi (grede i stupovi),
s pomou poznatih metoda
13
D-podruja konstrukcije
spomenuti uvrijeeni postupci prorauna i dimenzioniranja
nisu primjenljivi u onim podrujima konstrukcije i detaljima
u kojima je razdioba deformacija izrazito nelinearna i koja
se nazivaju D-podruja(Dznai diskontinuitet ili detalj)
takva podruja i detalji su, npr:
podruja u blizini koncentriranih optereenja
kutovi
vorovi okvira
zakrivljenosti
otvori u nosaima i drugi diskontinuiteti
14
D-podruja konstrukcije
D-podruja (ocrtkano) s nelinearnom raspodjelom deformacija
zbog diskontinuiteta geometrije
15
D-podruja konstrukcije
D-podruja (ocrtkano) s nelinearnom raspodjelom deformacija
zbog diskontinuiteta optereenja i/ili geometrije
16
D-podruja konstrukcije
D-podruja bez pukotina mogu se proraunavati linearno
elastinim postupkom (rabei Hookeov zakon)
meutim, u sluaju raspucanih presjeka, postupci
dimenzioniranja postojali su samo za nekoliko sluajeva:
leajevi greda
vorovi okvira
kratke konzole
sile cijepanja u podruju sidrenja natega za
prednapinjanje
17
D-podruja konstrukcije
iako su ti postupci dovodili do potrebne koliine armature, oni
nisu ukljuivali jasnu provjeru naprezanja u betonu
neodgovarajui i nedosljedan tretman D-podruja (tzv.
detaljiranjena temelju iskustvaili prakse) jedan je od
glavnih razloga loih uporabnih svojstava, pa ak i sloma
konstrukcija
dosljedna filozofija prorauna i dimenzioniranja mora ukljuiti B-
podruja i D-podruja, bez proturjenosti
i nakon itavog stoljea od kada Mrsch postavio analogiju s
reetkom, jo uvijek se vode rasprave o proraunu B-podruja
na poprene sile
18
D-podruja konstrukcije
za puno kompliciranija D-podruja, razumno je stoga,
pojednostavniti proraun i dimenzioniranje, prihvaajui pri tome
odreeno smanjenje tonosti prorauna
za praksu je najbolje uvesti pojednostavnjen i metodian
koncept prorauna i dimenzioniranja
najpogodnije je u tom smislu, za proraun i dimenzioniranje
rabiti tapne modele
ta metoda ukljuuje B-podruja s pomou reetkastih modela
kao posebnog sluaja tapnih modela
19
D-podruja konstrukcije
trajektorije naprezanja u B-podrujima su glatke, smirene, bez
naglih promjena nagiba ili smjera
u usporedbi s njima trajektorije naprezanja u blizini
diskontinuiteta u D-podrujima imaju turbulentni raspored
za odreivanje granice izmeu B- i D-podruja rabi se Saint
Venantov princip
20
D-podruja konstrukcije
Stup s koncentriranim optereenjem
21
D-podruja konstrukcije
Izravno oslonjene grede
22
D-podruja konstrukcije
Grede T-presjeka
23
D-podruja konstrukcije
podjela konstrukcije na B- i D-podruja pokazuje da
jednostavna l/hpravila koja se danas jo uvijek upotrebljavaju
za razlikovanje vrsta elemenata mogu navesti na krivi trag
za ispravno razlikovanje u obzir se mora uzeti osim geometrije
i optereenja elemenata
ploe se takoer mogu podijeliti na B- i D-podruja
u sluaju proboja treba postaviti trodimenzionalni tapni model
24
D-podruja
konstrukcije
25
Postupak prorauna i modeliranje
prvo se provede opi proraun konstrukcije na
odgovarajuem statikom sustavu
konstrukcija se podijeli na B- i D-podruja
B-podruja se dimenzioniraju primjenom reetkastog modela
(EN 1992 prihvaen za poprene sile i torziju) ili s pomou
standardnih metoda danih u normama i prirunicima
opim proraunom konstrukcije i dimenzioniranjem B-
podruja odreene su rubne sile D-podruja promatrane
konstrukcije
26
Postupak prorauna i modeliranje
Okvirna konstrukcija koja sadri znatan dio B-podruja, njezin
statiki sustav i momenti savijanja
27
Postupak prorauna i modeliranje
ako vlana naprezanja u pojedinim D-podrujima prekorae
vlanu vrstou betona odreivanje unutarnjih sila i
dimenzioniranje provodi se po sljedeem postupku:
1. postavlja se tapni model koji stvarna polja naprezanja
saima u rezultantne ravne crte koje se spajaju u vorovima
2. proraunavaju se sile u tlanim i vlanim tapovima modela
(unutarnje sile), iz uvjeta ravnotee
3. za dobivene unutarnje sile dimenzioniraju se tlani i vlani
tapovi te vorovi, vodei rauna o ogranienju irine
pukotina
28
Postupak prorauna i modeliranje
proraun uporabom tapnih modela zasniva se na statikom
teoremu teorije plastinosti (teoremu sigurnosti):
Optereenje koje odgovara statiki moguem stanju
manje je od graninog optereenja .
tapni modeli odabiru se tako da se priblino podudaraju s
tokom sila na koji ukazuje linearno elastini proraun
na ovaj nain zanemaruje se dio nosivosti sustava koja se
moe odrediti dosljednom primjenom teorije plastinosti
s druge strane, prednost takvih modela je u mogunosti
primjene kod provjere GSN i GSU
29
Postupak prorauna i modeliranje
u podrujima s umjerenim naprezanjima, smjer tlanih i
vlanih tapova modela moe i znatnije odstupati od
rasporeda naprezanja prema linearno elastinom proraunu
tada se armatura moe slobodnije rasporediti prema
praktinim zahtjevima
ako duktilnost konstrukcije to doputa, ona e se adaptirati
prema zamiljenom unutarnjem nosivom sustavu, tj. tapnom
modelu
u tom sluaju nosivost betonskih tlanih tapova na
odgovarajui nain treba reducirati
kod raspucanih B-podruja predloeni postupak dovodi de
reetkastog modela (slika na sljedeoj stranici)
30
Postupak prorauna i
modeliranje
Reetkasti model grede s
prijepustom
31
Postupak prorauna i modeliranje
za svako D-podruje bit e potrebno postaviti zasebni tapni
model
za to je potrebno odreeno iskustvo i vjeba, uostalom kao i
inae kod odabira konstrukcijskog (statikog) sustava ili
modela
kod postavljanje odgovarajueg tapnog modela od pomoi
mogu biti:
linearno elastini proraun (trajektorije naprezanja)
metoda putanje optereenja
rezultati ispiti vanja (eksperimentalno odreeni modeli)
standardni modeli predloeni u literaturi i normama
32
tapni modeli zasnovani na
linearno elastinom proraunu
odreivanje tapnog modela D-podruja pojednostavnjuje se
poznavanjem elastinih naprezanja i njihovog smjera
(trajektorija)
linearno elastini proraun moe se napraviti koritenjem
FEM prorauna s pomou mnogih raunalnih programa
smjer tlanog tapa moe se uzeti kao srednji smjer glavnih
tlanih naprezanja ili se tlani i vlani tapovi mogu locirati u
teitu promatranog dijagrama naprezanja
33
tapni modeli zasnovani na
linearno elastinom proraunu
tapni model postavljen uz
pomo linearno elastinog
prorauna
34
tapni modeli zasnovani na
metodi putanje sila
ak i kada rezultati nisu raspoloivi rezultati linearno
elastinog prorauna ili ako za njega nema vremena, tapni
model se moe postaviti tzv. metodom putanje optereenja
(eng. loadpath)
prvo se iz uvjeta ravnotee vanjskih sile koje djeluju na D-
podruje pronau leajne reakcije
na dodiru s B-podrujem optereenja (ili reakcije) odreuju se
iz prorauna B-podruja, pretpostavljajui, npr. linearnu
razdiobu naprezanja
dijagram naprezanja podijeli se na taj nain da optereenja s
jedne strane promatranog podruja pronauuravnoteujua
optereenja (ili reakcije) sa suprotne strane
35
tapni modeli zasnovani na
metodi putanje sila
mora se voditi rauna da se putanje optereenja koje
povezuju suprotne strane podruja meusobno ne sijeku
putanje optereenja tee najkraem moguem putu izmeu
optereenja i reakcije
u tapnommodelu se glatke putanje optereenja zamjenjuju
poligonima, pa se moraju predvidjeti dodatni tlani i vlani
tapovi izmeu vorova, ali i na mjestima skretanja putanja
optereenja
vlani tapovi moraju biti predvieni tako da se armatura
moe praktino rasporediti (openito paralelno s povrinom
betona), vodei rauna i o graninom stanju raspucavanja
36
tapni modeli zasnovani na
metodi putanje sila
Putanje optereenja i odgovarajui tapni model
37
tapni modeli zasnovani na
metodi putanje sila
Putanje optereenja i odgovarajui tapni model
38
tapni modeli zasnovani na
metodi putanje sila
u sloenijim sluajevima vrlo je uinkovito kod pronalaenja
tapnih modela kombinirati linearno elastini proraun s
metodom putanje sila (na slijedeim slikama):
39
tapni modeli zasnovani na
metodi putanje sila
40
tapni modeli zasnovani na
eksperimentu
Ispitivanje tapnog modela oslonjakog podruja grede s
uzdignutim osloncem
41
Standardni tapni modeli (primjeri)
Model rasprostiranja optereenja (Schlaich, J . i dr.)
42
Standardni tapni modeli (primjeri)
Model zidnog nosaa (Schlaich, J . i dr.)
43
Standardni tapni modeli (primjeri)
Model zidnog nosaa optereenog na
donjem rubu (Schlaich, J . i dr.)
44
Standardni tapni modeli (primjeri)
Modeli grede s uzdignutim osloncem i kratke konzole (EN 1992-1-1)
45
Standardni tapni modeli (primjeri)
Modeli i armiranje vorova okvira naprezanih
negativnim momentom savijanja (EN 1992-1-1)
46
Standardni tapni modeli (primjeri)
Modeli i armiranje slabije i jae naprezanih vorova
okvira s pozitivnim momentom (EN 1992-1-1)
47
Optimizacija
modela
Dva tapna modela za isti
sluaj:
a) potrebna kosa armatura
b) za ortogonalno armiranje
48
Optimizacija modela
openito se postavlja pitanje koji model od nekoliko moguih
treba prihvatiti?
kod odabira modela treba biti svjestan da optereenje tei
putanji s najmanjim silama i deformacijama
jednostavan kriterij za optimizaciju modela glasi:
( ) minimum =
mi i i
l F
gdje je:
F
i
sila u pojedinom tlanom ili vlanom tapu i
l
i
duljina tapa i

mi
srednja deformacija tapa i
49
Optimizacija modela
prethodni uvjet izveden je iz naela minimalne energije
deformacija
doprinos betonskih tlanih tapova se nakon pojave pukotina
u promatranom podruju u pravilu moe zanemariti
njihov doprinos ukupnom deformiranju puno je manji nego
to je doprinos elinom armaturom armiranih vlanih
tapova
ovaj kriterij koristan je za prepoznavanje loih modela (slika
na sljedeoj stranici)
50
Optimizacija modela
Dobar model (a) ima manju duljinu vlanih tapova nego lo model (b)
51
Optimizacija modela
valja razumjeti da ne postoji jedinstveno niti apsolutno
optimalno rjeenje
zamjena toka naprezanja s poligonalnim modelima
aproksimacija je sama po sebi, te ostavlja dosta prostora za
subjektivne odluke
tovie, ulazni podaci o optereenju, poloaju armature i
veliini promatranog podruja za razliite sluajeve nisu
jednaki
ipak, inenjer s dovoljnim iskustvom uporabe tapnih modela
uvijek e pronai zadovoljavajue rjeenje
52
Dva najea i najkorisnija tapna
modela (a) i (b) te neke od
njihovih varijacija (c)
Openitost
primjene modela
53
Openitost primjene modela
Zidni nosa (a) i kraj prednapete ploe s tri usidrene natege (b) jednaki
su sluajevi vrijedi isti tapni model
54
Dimenzioniranje
Openito
dimenzioniranje ne obuhvaa samo odreivanje dimenzija i
armiranje pojedinih tlanih i vlanih tapova, nego i
osiguranje prijenosa optereenja meu njima
to se ini provjerom nosivosti vorova i sidrenja armature u
podruju vorova
postoje tri osnovna tipa tlanih i vlanih tapova koje treba
dimenzionirati:
C
c
: betonski tlani tapovi
T
c
: betonski vlani tapovi, bez armature
T
s
: armirani vlani tapovi (neprednapeta ili prednapeta
armatura)
55
Dimenzioniranje
Openito
Neki tipini primjeri tapnih modela, njihovih polja naprezanja, vorova i
odgovarajue armature (vorovi su osjenani)
A koncentrirani vorovi B raspodijeljeni vorovi
56
Dimenzioniranje
Openito
Neki tipini primjeri tapnih modela, njihovih polja naprezanja, vorova i
odgovarajue armature (vorovi su osjenani)
57
Dimenzioniranje
Openito
Neki tipini primjeri tapnih modela, njihovih polja naprezanja, vorova i
odgovarajue armature (vorovi su osjenani)
58
Dimenzioniranje
Openito
Neki tipini primjeri tapnih modela, njihovih polja naprezanja, vorova i
odgovarajue armature (vorovi su osjenani)
59
Dimenzioniranje
Openito
etiri tipa tlanih vorova ovisno o kombinaciji tlanih C i vlanih T tapova
60
Dimenzioniranje
Tlani i vlani tapovi
dok su T
s
u sutini linijski ili jednodimenzionalni elementi, C
c
i
T
c
su dvodimenzionalna ili trodimenzionalna polja naprezanja
koja tee irenju izmeu dva vora koja spajaju
to irenje izaziva poprena vlana naprezanja i odgovarajua
tlana naprezanja
ono se moe uzeti u obzir preko kriterija nosivosti C
c
i T
c
tapova ili uvoenjem jo jednog tapnog modela za te
tapove
u sluaju kada je to zbog velikih naprezanja potrebno modeli
se mogu poboljati ili progustiti
61
Dimenzioniranje
Tlani i vlani tapovi
da bi se obuhvatili svi sluajevi polja tlanih naprezanja
ukljuujui i ona u B-podrujima uvode se tri oblika tlanih
tapova:
PRIZMATINI
tapovi
LEPEZASTI
tapovi
BOCOLIKI
tapovi
62
Kriteriji nosivosti betona
tlana vrstoa betona u tapovima i vorovima umnogome
ovisi o vieosnomstanju naprezanja u kojemu se nalazi i o
oblicima pukotina i naina armiranja
navode se kriteriji dani u EN 1992-1-1
proraunska vrstoa betona tlanih tapova podruju s
poprenim tlanim naprezanjem ili bez njega iznosi:
cd Rd
f =
max ,

u sluaju vieosnog naprezanja moe biti opravdano poveati


proraunsku vrstou
63
Kriteriji nosivosti betona
proraunska vrstoa betona tlanih tapova u podrujima s
pukotinama treba biti smanjena:
cd Rd
f
'
= 6 , 0
max ,
gdje je:
250 1
ck
f =
'

bocolike tlane tapove treba armirati za vlanu silu:


F
b
a b
T

=
4
1
|
.
|

\
|
s
2
H
b
F
h
a
T
|
.
|

\
|
= 7 , 0 1
4
1
|
.
|

\
|
>
2
H
b
64
Kriteriji nosivosti betona
u tlanim vorovima u kojima nije usidrena armatura vlanih
tapova najvea proraunska vrijednost tlanog naprezanja
iznosi:
0 , 1
,
1
1 max ,
=

'
=
k
f k
cd Rd

65
Kriteriji nosivosti betona
u tlano-vlanim vorovima u kojem je predvieno sidrenje
vlane armature u jednom smjeru najvee tlano naprezanje
se ograniava na:
85 , 0
,
2
2 max ,
=

'
=
k
f k
cd Rd

66
Kriteriji nosivosti betona
u tlano-vlanom voru u kojem je armatura vlanih tapova
predviena u vie od jednog smjera:
85 , 0
,
3
3 max ,
=

'
=
k
f k
cd Rd

vorovi naprezani troosnimtlakom mogu se u ovisnosti od
bonog tlaka izloiti poveanom naprezanju, ali ne veem od:
0 , 3
,
4
4 max ,
=

'
=
k
f k
cd Rd

67
Kriteriji nosivosti betona
Nosivost bocolikog tlanog
tapa u ovisnosti o koliini
poprene armature
cd
yk st
f t
f A

=
68
Postavljanje tapnogmodela i armiranje
Primjer 1
potrebno je dimenzionirati zidni nosa s prijepustom:
debljina
B500B
69
Postavljanje tapnogmodela i armiranje
Primjer 1
tapni model s reakcijama i silama u tapovima:
70
Postavljanje tapnogmodela i armiranja
Primjer 1
armatura:
Q 424
obostrano
71
Postavljanje tapnogmodela i armiranje
Primjer 2
potrebno je dimenzionirati zidni nosa s otvorom za vrata:
debljina
B500B
otvor
72
Postavljanje tapnogmodela i armiranje
Primjer 2
tok naprezanja:
73
Postavljanje tapnogmodela i armiranje
Primjer 2
Model 1
Model 2
74
Postavljanje tapnogmodela i armiranje
Primjer 2
Model 1
Superpozicija modela 1 i modela 2:
- model 1 nosi (1/3), a model 2 (2/3) optereenja
75
Postavljanje tapnogmodela i armiranje
Primjer 2
armatura:
Q 424
obostrano
Kraj ...

You might also like