Organizacija Građenja

Organizacija graenja 2
S A D R A J

1. UVOD.................................................................................................................. 4
2. OSNOVNI POJMOVI ZAKONA O PROSTORNOM UREENJU I GRADNJI .... 6
3. SUDIONICI U GRADNJI OBJEKTA................................................................... 7
3.1. INVESTITOR.................................................................................................... 7
3.2. PROJEKTANT.................................................................................................. 8
3.3. REVIDENT ...................................................................................................... 9
3.4. IZVOA ...................................................................................................... 10
3.5. NADZORNI INENJER ..................................................................................... 11
4. INVESTICIONO-TEHNIKA DOKUMENTACIJA............................................. 13
4.1. IDEJNI PROJEKT ............................................................................................ 13
4.2. GLAVNI PROJEKT .......................................................................................... 14
4.3. IZVEDBENI PROJEKT ...................................................................................... 16
4.4. OZNAAVANJE PROJEKTA.............................................................................. 17
4.5. UVANJE PROJEKATA.................................................................................... 18
4.6. KONTROLA TEHNIKE DOKUMENTACIJE........................................................... 18
5. GRAENJE I UPORABA GRAEVINE........................................................... 20
5.1. RJEENJE O UVJETIMA GRAENJA .................................................................. 20
5.2. LOKACIJSKA DOZVOLA................................................................................... 21
5.3. POTVRDA GLAVNOG PROJEKTA ...................................................................... 23
5.4. GRAEVINSKA DOZVOLA................................................................................ 24
5.5. UPORABNA DOZVOLA .................................................................................... 26
5.6. UPORABA I ODRAVANJE GRAEVINE.............................................................. 27
5.7. PRIMOPREDAJA GRAEVINE........................................................................... 27
6. USTUPANJE GRAENJA GRAEVINE ......................................................... 29
6.1. JAVNI NATJEAJ............................................................................................ 29
6.2. PRIKUPLJANJE PONUDA................................................................................. 30
6.3. NEPOSREDNA POGODBA................................................................................ 30
6.4. UGOVOR O GRAENJU................................................................................... 30
7. TEHNIKA ORGANIZACIJA GRADILITA..................................................... 32
7.1. PRIPREMNI RADOVI ....................................................................................... 32
7.2. GRADILITE.................................................................................................. 33
7.3. ORGANIZACIJA OSOBLJA NA GRADILITU ......................................................... 36
7.3.1. Tehnika sluba gradilita................................................................... 36
7.3.2. Opa sluba gradilita......................................................................... 38
7.3.3. Financijsko - materijalna sluba gradilita........................................... 39
7.4. ORGANIZACIJA ADMINISTRACIJE NA GRADILITU............................................... 39
7.4.1. Graevni dnevnik ................................................................................ 39
7.4.2. Graevna knjiga.................................................................................. 42
8. OBRAUN RADOVA........................................................................................ 43
8.1. PRIVREMENE SITUACIJE................................................................................. 43
8.2. OBRAUNSKA SITUACIJA ............................................................................... 43
8.3. OKONANA SITUACIJA ................................................................................... 43
9. TROKOVNIK .................................................................................................. 44
9.1. DOKAZNICE MJERA........................................................................................ 44
9.2. ANALIZA CIJENA............................................................................................ 47
10. OBRAUN I NORMIRANJE RADOVA......................................................... 49
10.1. GRAEVINSKE NORME ............................................................................... 49
10.2. ITANJE GRAEVINSKIH NORMI ................................................................... 49
10.3. PRIMJERI PRIMJENE GRAEVINSKIH NORMI .................................................. 50
10.3.1. Zemljani radovi (GN 200)................................................................. 50
10.3.2. Zidarski radovi (GN 301).................................................................. 54
10.3.3. Betonski i armirano betonski radovi (GN 400) ................................. 63
10.3.4. Tesarski radovi ................................................................................ 80
11. PRILOZI - GRAEVINSKE NORME............................................................. 86
Literatura
Organizacija graenja
Nada ajko, dipl. ing. gra.

1. Uvod
Graditeljstvo je u suvremenoj privredi znaajan segment materijalne proizvodnje.
Ono obuhvaa veliki broj razliitih aktivnosti vezanih za realizaciju novih objekata te
rekonstrukciju, adaptaciju i odravanje postojeih.
Karakteristike graditeljstva su:
1. Nepokretnost graevinskih objekata (objekt ostaje na mjestu izgradnje)
2. Sloenost i nedjeljivost objekata (vie katova, konstruktivnih elemenata,
dilatacija i nemogunost prenoenja dijelova objekta na drugo mjesto)
3. Vremensko trajanje izgradnje (od nekoliko mjeseci do vie godina, ovisno o
tehnolokom procesu, klimatskim uvjetima i dr.)
4. Uporaba velikih koliina materijala (agregata, veziva cementa, vapna i dr.)
5. Runo izvoenje radova (zidanje, betoniranje i dr.)
Ekonomino graenje (racionalna uporaba graevinskog materijala, izvoenje
objekata u ugovorenom roku i dr.) temeljna je obveza svakog izvoaa.
Za izgradnju je potrebno osigurati novana sredstva koja se zovu investicije. Objekt
izgraen tim sredstvima naziva se investicioni objekt. Pravna ili fizika osoba u ije
ime se gradi graevina i koja osigurava investicije zove se investitor.
Graditeljstvo, prema vrsti objekata, moemo podijeliti u dvije osnovne grupe:
- visokogradnju (stambene zgrade, industrijski i javni objekti i dr.)
- niskogradnju (ceste, eljeznike pruge, mostovi, tuneli, brane i dr.)

Slika 1. Objekti visokogradnje: neboder Zagrepanka, Eiffelov toranj

Slika 2. Objekt niskogradnje: Petlja estanovac

Slika 3. Objekt niskogradnje: Most dr. Franje Tumana u Dubrovniku
Budui da planiranje i voenje investicija nije jednostavan posao potrebno je sve
radnje uskladiti sa Zakonom o prostornom ureenju i gradnji (u daljnjem tekstu
ZPUG), tehnikim propisima i standardima te Hrvatskim normama (HRN).

2. Osnovni pojmovi Zakona o prostornom ureenju i
gradnji
Dio Zakona o prostornom ureenju i gradnji (ZPUG) ureuje:
- sustav prostornog ureenja i gradnje
- nadlenosti tijela dravne vlasti, jedinica lokalne i podrune samouprave u
upravnim i drugim postupcima
- upravni i inspekcijski nadzor
- projektiranje
- graenje
- uporabu i uklanjanje graevine
- tehnika svojstva
- uporabljivost i promet graevnih proizvoda
- ustrojstvo graevinske inspekcije i dr.
Dio Zakona o prostornom ureenju i gradnji odreuje:
- sudionike u graenju i njihove meusobne obveze (investitor, projektant,
revident, izvoa i nadzorni inenjer
- vrstu, opremu i kontrolu projekata
- nain pribavljanja lokacijske, graevinske i uporabne dozvole
- ureenje gradilita
- dokumentaciju na gradilitu
- uklanjanje graevine
- inspekcijski nadzor
- kaznene odredbe i dr.
Svaka graevina, ovisno o svojoj namjeni, tijekom svog trajanja mora ispunjavati
bitne zahtjeve za graevinu i druge uvjete propisane ZPUG-om, tehnikim
propisima i drugim propisima donesenim na temelju ZPUG-a, lokacijskim uvjetima
odreenim prema posebnom zakonu te drugim propisanim uvjetima koji su od
utjecaja na bitne zahtjeve za graevinu.
Bitni zahtjevi za graevinu odnose se na:
1. Mehaniku otpornost i stabilnost
2. Zatitu od poara
3. Higijenu, zdravlje i zatitu okolia
4. Sigurnost u koritenju
5. Zatitu od buke
6. Utedu energije i toplinsku zatitu
3. Sudionici u gradnji objekta
Sudionici u gradnji su (Slika 1):
- investitor
- projektant
- revident
- izvoa
- nadzorni inenjer

Slika 4. Sudionici u gradnji

3.1. Investitor
Investitor je pravna ili fizika osoba u ije se ime gradi graevina.
Izgradnja graevine proizlazi iz ljudskih potreba i pri tome se mora voditi rauna da je
graevina sastavni dio prostora u kome se gradi. Okolni prostor e utjecati na
funkcioniranje graevine, kao to e i graevina utjecati na prostor u kome se nalazi.
Graevina projektiranjem treba biti prilagoena potrebama korisnika. Zato su
dunosti i obveze investitora mnogobrojne:
- odreuje mjesto i namjenu graevine
- pribavlja zemljite na kome e se graevina graditi
- organizira izradu i kontrolu projektne dokumentacije
- pribavlja sve dozvole za graenje i uporabu graevine
- idejni projekt
- glavni projekt
- izvedbeni pr.
- pisano izvjee o
kontroli glavnog
projekta
- javni natjeaj
- ugovor o graenju
- graenje objekta
- kontrolira graenje
INVESTITOR
PROJEKTANT REVIDENT IZVOA
NADZORNI
INENJER
- bira izvoaa radova za graenje
- organizira struni nadzor nad graenjem
- osigurava novana sredstava za graenje.

Slika 5. Novana sredstva za graenje
Ako je investitor ujedno i izvoa radova, tada struni nadzor nad graenjem mora
povjeriti drugoj osobi ovlatenoj za provedbu strunog nadzora graenja.
U sluaju da je investitor fizika osoba (diplomirani inenjer ili inenjer odgovarajue
struke s poloenim strunim ispitom) moe jednom u pet godina za svoje potrebe
obavljati struni nadzor i projektirati stambene i stambeno-poslovne zgrade bruto
graevinske povrine do 400 m
2
ili jednostavne graevine (do 15 m
2
).
3.2. Projektant
Projektant je fizika osoba ovlatena za projektiranje. To znai da nosi strukovni
naziv ovlateni arhitekt ili ovlateni inenjer sukladno Zakonu i posebnim
propisima.
Ovlateni arhitekt, odnosno ovlateni inenjer, stjee pravo na samostalno obavljanje
poslova projektiranja upisom u Imenik ovlatenih arhitekata, odnosno Imenike
ovlatenih inenjera Hrvatske komore arhitekata i inenjera u graditeljstvu.

Slika 6. Projektant
Projektant moe obavljati poslove samostalno u vlastitom uredu, zajednikom uredu,
projektantskom drutvu ili kod druge pravne osobe registrirane za djelatnost
projektiranja.
Ako u projektiranju sudjeluje vie projektanata tada je glavni projektant odgovoran je
za primjenu propisa, cjelovitost i meusobnu usklaenost projekata. Bez njegove
suglasnosti ne usvaja se niti mijenja bilo kakvo projektno rjeenje.
Glavnog projektanta odreuje investitor.
Projektant ne moe biti u radnom odnosu kod osobe koja je izvoa na istoj
graevini.
Prije izrade projekta, investitor i projektant zakljuuju ugovor o projektiranju. Ugovor
regulira njihove meusobne odnose, predmet ugovaranja, cijenu izrade projektne
dokumentacije, rok zavretka izrade projekta te druge obveze.
Obveza projektanta je da izradi projekt graevine:
- koji ispunjava propisane uvjete, odredbe ZPUG-a i posebne propise
- u skladu s lokacijskom dozvolom i
- koji ispunjava bitne zahtjeve za graevinu
Prava projektanta su:
- da zahtijeva izvoenje graevine prema odobrenom projektu
- da se nikakve izmjene i dopune ne mogu vriti bez njegove suglasnosti
- da provodi projektantski nadzor izvoenja graevine, ako je takav nadzor
predvien glavnim projektom

3.3. Revident
Revident je fizika osoba ovlatena za kontrolu projekata.
To moe biti osoba koja ima pravo obavljati poslove projektiranja u podruju kontrole
projekta.

Slika 7. Revident
Kontrolu projektne dokumentacije moe obavljati diplomirani inenjer s najmanje
deset godina radnog iskustva u projektiranju znaajnih graevina i koji je na neki
drugi nain unaprijedio tehniku struku.
Ovlatenje za obavljanje kontrole projekata daje i oduzima ministar na prijedlog
povjerenstva. Ovo povjerenstvo osniva i imenuje ministar.
Revident ne moe obavljati kontrolu projekta u ijoj je izradi sudjelovao ili ako je taj
projekt izradila pravna osoba kod koje je zaposlen.
On je odgovoran da projekt ili dio projekta, za koji je proveo kontrolu i dao pozitivno
izvjee, zadovoljava zahtjeve ZPUG-a, posebne zakone i druge tehnike propise.
3.4. Izvoa
Izvoa je osoba koja gradi ili izvodi pojedine radove na graevini i koja ispunjava
uvjete za obavljanje djelatnosti graenja u skladu sa zakonom (ZPUG).
Izvoa je duan:
- graditi u skladu s rjeenjem o uvjetima graenja ili
- potvrdom na glavni projekt ili
- graditi u skladu s graevinskom dozvolom.

Slika 8. Izvoai radova
Osim toga, izvoa radova:
- moe povjeriti izvoenje graevinskih radova i drugih poslova osobama koje
ispunjavaju propisane uvjete za izvoenje i obavljanje poslova
- treba radove izvoditi tako da se ispune bitni zahtjevi i drugi uvjeti za graevinu
(mehanika otpornost i stabilnost; zatita od poara; higijena, zdravlje i zatita
okolia; sigurnost u koritenju; zatita od buke; uteda energije i toplinska
zatita, i drugo)
- treba ugraivati graevinske proizvode i opremu u skladu sa ZPUG-om
- Treba osigurati dokaze o uporabljivosti ugraenih graevnih proizvoda,
dokaze o sukladnosti ugraene opreme, isprave o sukladnosti odreenih
dijelova graevine bitnim zahtjevima za graevinu i dokaze kvalitete izdane od
za to ovlatenih tijela
- sastaviti pisanu izjavu o izvedenim radovima i o uvjetima odravanja
graevine
- voditi svu potrebnu tehniku dokumentaciju, a obvezno graevni dnevnik
- imenovati inenjera gradilita, odnosno voditelja radova u svojstvu odgovorne
osobe koja vodi graenje ili izvodi pojedine radove.
Ako u graenju sudjeluju dva ili vie izvoaa, investitor odreuje glavnog izvoaa
koji je odgovoran za meusobno usklaivanje radova i taj izvoa imenuje glavnog
inenjera gradilita.
Glavni izvoa mora izvoditi najmanje polovicu predvienih radova na toj graevini.
Glavni inenjer gradilita moe biti istodobno i inenjer gradilita jednog od izvoaa,
odnosno voditelj odreene vrste radova, ako ispunjava uvjete za obavljanje tih
poslova po posebnom zakonu.
Glavni inenjer gradilita odgovoran je za cjelovitost i meusobnu usklaenost
radova na graevini. Takoer, je odgovoran za primjenu propisa kojima se ureuje
sigurnost i zdravlje radnika tijekom izvoenja graevine.
3.5. Nadzorni inenjer
Nadzorni inenjer je fizika osoba ovlatena za provedbu strunog nadzora graenja
u ime investitora. To znai da nosi strukovni naziv ovlateni arhitekt ili ovlateni
inenjer sukladno posebnom zakonu.
Ovlateni arhitekt, odnosno ovlateni inenjer, stjee pravo na samostalno obavljanje
poslova strunog nadzora graenja upisom u Imenik ovlatenih arhitekata, odnosno
Imenike ovlatenih inenjera Hrvatske komore arhitekata i inenjera u graditeljstvu.
Nadzorni inenjer ne moe biti u radnom odnosu kod osobe koja je izvoa na istoj
graevini.

Slika 9. Nadzorni inenjer
Nadzorni inenjer duan je:
- nadzirati graenje tako da bude u skladu s rjeenjem o uvjetima graenja,
graevinskom dozvolom i potvrenim glavnim projektom
- utvrditi da li je iskolenje graevine provela osoba ovlatena za obavljanje
geodetskih poslova
- utvrditi ispunjava li izvoa uvjete za obavljanje poslova graenja
- kontrolirati postupke u pogledu ocjenjivanja sukladnosti i dokazivanja kvalitete
odreenih dijelova graevine
- pravodobno upoznati investitora, a po potrebi graevinsku i druge inspekcije,
sa svim nepravilnostima i poduzetim mjerama
- sastaviti zavrno izvjee o izvedbi graevine
- kontrolirati i potpisivati svu potrebnu tehniku dokumentaciju, a obvezno
graevni dnevnik
Struni nadzor graenja zgrade ija bruto povrina nije vea od 400 m
2
i zgrade za
poljoprivrednu djelatnost ija bruto povrina nije vea od 600 m
2
provodi se samo u
odnosu na ispunjavanje bitnih zahtjeva mehanike otpornosti i stabilnosti te utede
energije i toplinske zatite.
Ako se na odreenoj graevini izvodi vie vrsta radova ili su radovi veeg opsega,
struni nadzor moe provoditi vie nadzornih inenjera, ali se tada mora imenovati
glavni nadzorni inenjer.
Glavni nadzorni inenjer odgovoran je za cjelovitost i meusobnu usklaenost
strunog nadzora graenja i duan je o tome sastaviti zavrno izvjee.
Glavni nadzorni inenjer moe biti istodobno i nadzorni inenjer za odreenu vrstu
radova.
4. Investiciono-tehnika dokumentacija
Investitor je duan izradu projektne dokumentacije ustupiti projektantu.
Projektna dokumentacija se radi na osnovi projektnog zadatka koji daje investitor
(opi podaci o investitoru, podaci o graevini i drugo).
Ovisno o vrsti i namjeni graevine odnosno vrsti radova koji se izvode tehnika
dokumentacija sadri odgovarajue projekte (arhitektonske i graevinske, projekte
raznih instalacija, projekte unutranjeg i vanjskog ureenja i druge).
Svaki od ovih projekata sadri:
- tehniki opis
- razne vrste prorauna (statiki, fizikalni, energetski i druge)
- dokaznicu mjera i trokovnik
- nacrte (tlocrti, presjeci, proelja, detalji za izvoenje radova, razne sheme i
drugo).
Prema namjeni i razini razrade projekti se razvrstavaju u tri faze, koje se ne rade
istovremeno, nego jedna za drugom. Te faze su:
- idejni projekt
- glavni projekt
- izvedbeni projekt.
Projekt ovisno o namjeni i razini razrade mora sadravati sve propisane dijelove i
mora biti izraen tako da graevina izgraena u skladu s tim projektom ispunjava
bitne zahtjeve i uvjete iz ZPUG-a.
4.1. Idejni projekt
Idejni projekt radi se na osnovi projektnog zadatka.
Idejni projekt je skup meusobno usklaenih nacrta i dokumenata kojima se daju
osnovna oblikovno-funkcionalna i tehnika rjeenja graevine (idejno-tehniko
rjeenje) te smjetaj graevine na graevnoj estici na odgovarajuoj posebnoj
geodetskoj podlozi.
Ovakav idejni projekt slui za izdavanje rjeenja o uvjetima graenja ili je sastavni dio
lokacijske dozvole u skladu s kojom se izdaje potvrda glavnog projekta.
Idejni projekt koji slui za izdavanje rjeenja o uvjetima graenja mora sadravati
podatke za obraun komunalnog i vodnog doprinosa u skladu s posebnim propisima.
Idejni projekt koji ovisno o sloenosti i tehnikoj strukturi graevine uz idejno-tehniko
sadri i tehnoloko rjeenje (idejno-tehniko-tehnoloko rjeenje) u skladu s
objedinjenim uvjetima zatite okolia te druge nacrte i dokumente, slui za izdavanje
lokacijske dozvole u skladu s kojom se izdaje graevinska dozvola.

Slika 10. Idejni projekt - situacija
Koji je sadraj idejnog projekta?
Idejni projekt, ovisno o vrsti graevine, sadri:
- nacrte, izraene u mjerilu 1:200
- izvadak iz katastarskog plana s ucrtanom situacijom graevine i ucrtanim
susjednim graevinama
- tehniki opis
- podatke iz geotehnikih i drugih istranih radova
- pokazatelje ispravnosti tehnikog rjeenja za stabilnost i mehaniku otpornost,
zatitu od poara, opskrbu vodom, odvodnju, nain prikljuenja na prometnicu,
promet u mirovanju i dr.
Idejni projekt zajedno s rjeenjem o uvjetima graenja ili lokacijskom dozvolom
duan je trajno uvati investitor, odnosno njegov pravni slijednik.
4.2. Glavni projekt
Glavni projekt je skup meusobno usklaenih projekata kojima se daje tehniko
rjeenje graevine i dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu te drugih
zahtjeva prema ZPUG-u i posebnim propisima.
Glavni projekt mora u pogledu lokacijskih uvjeta biti usklaen s idejnim projektom.

Slika 11. Glavni projekt
Ukoliko glavni projekt nije izradio projektant idejnog projekta, investitor mu je duan
dostaviti glavni projekt na uvid radi davanja miljenja o usklaenosti glavnog projekta
s idejnim projektom.
Tek po dobivanju pozitivnog miljenja investitor moe podnijeti zahtjev za potvrdu
glavnog projekta odnosno graevinsku dozvolu.
U sluaju neusklaenosti ova dva projekta, projektant idejnog projekta duan je
negativno miljenje dostaviti Ministarstvu koje izdaje potvrdu glavnog projekta
odnosno graevinsku dozvolu, graevinskoj inspekciji i Hrvatskoj komori arhitekata i
inenjera u graditeljstvu.
Koje projekte moe sadravati glavni projekt?
Glavni projekt, ovisno o vrsti graevine odnosno radova, sadri:
- arhitektonski projekt
- graevinski projekt
- elektrotehniki projekt
- strojarski projekt
- geodetski projekt
- projekt temeljenja
- krajobrazni projekt i drugi.
Gore nabrojani projekti moraju sadravati:
- podatke iz elaborata koji su posluili kao podloga za njihovu izradu
- projektirani vijek uporabe graevine i
- uvjete za njezino odravanje
Graevinski projekt mora sadravati i geotehniki projekt za graevine kod kojih je
potreban dokaz mehanike otpornosti i stabilnosti graevine u dijelu koji se odnosi na
meusobno djelovanje graevine na temeljno tlo i stijenu, radi propisane kontrole
revidenta.
Koji je sadraj glavnog projekta?
Glavni projekt, ovisno o vrsti graevine, sadri:
- nacrte, izraene u mjerilu 1:100
- tehniki opis
- podatke iz geotehnikih i drugih istranih radova
- razne vrste prorauna (statike, hidraulike, energetske i fizikalne) kojima se
ispunjavaju tehnika svojstva bitna za graevinu
- elaborat postupanja s otpadom ako se radi o opasnom otpadu
- izvadak iz katastarskog plana s ucrtanom situacijom graevine i ucrtanim
susjednim graevinama i dr.
Sadraj projekata propisuje ministar pravilnikom.
Glavni projekt za graevine kod kojih su objedinjeni uvjeti zatite okolia prema
posebnim propisima sadri i tehniko-tehnoloko rjeenje.
Projektant glavnog projekta moe zahtijevati pregled radova u odreenoj fazi
graenja, to mu investitor pravodobno mora omoguiti.
O izvrenom pregledu radova projektant se oituje upisom u graevni dnevnik
graevine.
Projektant koji je izradio izmjene ili dopune glavnog projekta odgovoran je za cijeli
projekt.
Glavni projekt zajedno s potvrdom glavnog projekta odnosno graevinskom
dozvolom duan je trajno uvati investitor odnosno njegov pravni slijednik.
4.3. Izvedbeni projekt
Izvedbenim projektom razrauje se tehniko rjeenje dano glavnim projektom.
Izvedbeni projekt mora biti izraen u skladu s glavnim projektom.
Koji je sadraj izvedbenog projekta?
Izvedbeni projekt sadri sve to i glavni projekt samo to su nacrti izraeni u mjerilu
1:50 (tzv. ''palirski crtei'' gdje su mjere upisane bez buke, od opeke do opeke) i
detalje nacrtane u mjerilu 1:10, 1:5, 1:2, 1:1.
Iznimno se u drugom primjerenom mjerilu mogu raditi izvedbeni projekti
infrastrukturnih i industrijskih graevina.
Na temelju izvedbenog projekta gradi se graevina, ukoliko ZPUG-om ili nekim
propisom donesenim na temelju ovog zakona nije drukije odreeno.

Slika 12. Izvedbeni projekt
Ukoliko izvedbeni projekt nije izradio projektant glavnog projekta, investitor mu je
duan dostaviti izvedbeni projekt ili njegov dio prije poetka graenja, odnosno
izvoenja odreenih radova na uvid radi davanja miljenja o usklaenosti izvedbenog
projekta s glavnim projektom.
U sluaju neusklaenosti ova dva projekta, projektant glavnog projekta duan je
negativno miljenje dostaviti Ministarstvu koje je izdalo potvrdu glavnog projekta
odnosno graevinsku dozvolu, graevinskoj inspekciji i Hrvatskoj komori arhitekata i
inenjera u graditeljstvu.
Izvedbeni projekt nije obvezan za graenje zgrade ija bruto povrina nije vea od
400 m
2
, zgrade za obavljanje iskljuivo poljoprivrednih djelatnosti ija bruto povrina
nije vea od 600 m
2
i jednostavne graevine.
Izvedbeni projekt graevine sa svim ucrtanim stvarno izvedenim izmjenama i
dopunama (projekt izvedenog stanja) duan je uvati investitor, odnosno njegov
pravni slijednik za sve vrijeme dok graevina postoji.
4.4. Oznaavanje projekta
Projekti, odnosno njihovi dijelovi (tehniki opis, razni prorauni, svaki list nacrta i
drugo) moraju biti izraeni na nain koji osigurava njihovu jedinstvenost s obzirom na
graevinu za koju su izraeni. U sastavnici, na nacrtu, upisuju se sljedei podaci:
- naziv graevine
- naziv ili ime investitora
- naziv projektanta (projektantskog ureda) koji je izradio projekt
- ime, potpis i otisak peata projektanta, odnosno glavnog projektanta
- sadraj nacrta
- mjerilo
- datum izrade i dr.
Projekti i njihovi dijelovi moraju biti uvezani tako da se onemogui zamjena
sastavnih dijelova.
Projekti, odnosno njihovi dijelovi izrauju se na papiru, drugom odgovarajuem
materijalu za pisanje, odnosno crtanje ili kao elektroniki zapis, tako da je
onemoguena promjena njihova sadraja.
Obvezni sadraj i elemente projekta, nain opremanja, uvjete promjene sadraja,
oznaavanja projekta, nain i znaenje ovjere projekta od strane odgovornih osoba
kao i nain razmjene elektronikih zapisa, u skladu s posebnim propisima, propisuje
ministar pravilnikom.
4.5. uvanje projekata
Nadleno upravno tijelo duno je uvati idejni projekt i rjeenje o uvjetima graenja.
Nadleno upravno tijelo, odnosno Ministarstvo, duno je uvati idejni projekt i
lokacijsku dozvolu.
Idejni projekt zajedno s rjeenjem o uvjetima graenja ili lokacijskom dozvolom
duan je trajno uvati investitor, odnosno njegov pravni sljednik.
Nadleno upravno tijelo duno je trajno uvati glavni projekt i potvrdu glavnog
projekta.
Ministarstvo je duno trajno uvati glavni projekt i graevinsku dozvolu.
Glavni projekt zajedno s potvrdom glavnog projekta odnosno graevinskom
dozvolom duan je trajno uvati investitor odnosno njegov pravni sljednik.
Izvedbeni projekt graevine sa svim ucrtanim stvarno izvedenim izmjenama i
dopunama (projekt izvedenog stanja) duan je uvati investitor, odnosno njegov
pravni slijednik za sve vrijeme dok graevina postoji.
4.6. Kontrola tehnike dokumentacije
Kontrola tehnike dokumentacije provodi se na glavnom projektu.
Kontrolu obavlja revident.
Ovisno o vrsti graevine ova kontrola mora se obaviti glede:
- mehanike otpornosti i stabilnosti
- zatite od buke
- utede energije i toplinske zatite
- higijene, zdravlja i zatite okolia
O ovoj kontroli revident je duan sastaviti pisano izvjee i ovjeriti dijelove projekta
na propisan nain.
Revident u pisanom izvjeu moe zahtijevati da:
- prije poetka izvoenja odreenih radova obavi kontrolu tog dijela izvedbenog
projekta
- obavi pregled radova u odreenoj fazi graenja
Investitor je duan revidentu pravodobno omoguiti provedbu ovih kontrola i
pregleda.
O kontroli izvedbenog projekta revident je duan sastaviti dodatak pisanog izvjea.
O izvrenom pregledu radova revident se oituje upisom u graevni dnevnik
graevine.

5. Graenje i uporaba graevine
Graenju graevine moe se pristupiti pribavljanjem potrebnih dozvola za graenje.
To su, ovisno o vrsti, veliini i znaaju graevine:
- rjeenje o uvjetima graenja
- lokacijska dozvola
- potvrda glavnog projekta
- graevinska dozvola.
Za graevine ija bruto povrina nije vea od 400 m
2
, za zgrade za obavljanje
iskljuivo poljoprivrednih djelatnosti ija bruto povrina nije vea od 600 m
2
i
jednostavne graevine ne izdaje se uporabna dozvola nego rjeenje za obavljanje
djelatnosti, ali tek nakon to investitor nadlenom upravnom tijelu dostavi zavrno
izvjee nadzornog inenjera o izvedbi graevine.
Uporabi graevine za koje je bila potrebna potvrda glavnog projekta ili graevinska
dozvola moe se pristupiti pribavljanjem uporabne dozvole.
Navedene dozvole izdaju nadleni uredi upanija, Grad Zagreb ili Ministarstvo.
5.1. Rjeenje o uvjetima graenja
to je rjeenje o uvjetima graenja?
Dokument (upravni akt) koji zamjenjuje lokacijsku i graevinsku dozvolu.
Na temelju njega se moe zapoeti graenje graevine, uz uvjet da se izradi glavni
projekt graevine.
Kada je potrebno rjeenje o uvjetima graenja?
Rjeenje o uvjetima graenja potrebno je kada se grade:
- zgrade ija bruto povrina nije vea od 400 m
2
i
- zgrade za obavljanje iskljuivo poljoprivrednih djelatnosti ija bruto povrina
nije vea od 600 m
2
.
Rjeenje o uvjetima graenja izdaje se za graenje cijele graevine.
Tko podnosi zahtjev za izdavanje rjeenja o uvjetima graenja?
Investitor podnosi zahtjev za izdavanje rjeenja o uvjetima graenja.
Zahtjevu za izdavanje rjeenja o uvjetima graenja prilau se:
- 3 primjerka idejnog projekta izraenog u skladu s prostornim planom
- posebni uvjeti tijela dravne uprave ako se radi o kulturno povijesnim
objektima
- dokaz o pravu graenja na zemljitu.
to je dokaz o pravu graenja na zemljitu?
- izvadak iz zemljine knjige iz kojeg je vidljivo da je investitor vlasnik ili nositelj
prava graenja
- ugovor ili odluka nadlene dravne vlasti na temelju koje investitor ima pravo
vlasnitva, graenja ili slunosti
- ugovor o ortakluku s vlasnikom nekretnine o zajednikom graenju ili
rekonstrukciji
- ugovor o koncesiji i dr.
Tko izdaje rjeenje o uvjetima graenja i u kojem roku?
Rjeenje o uvjetima graenja izdaje nadleno upravno tijelo upanije, odnosno
Grada Zagreba.
Rjeenje se izdaje u roku 30 dana od dana primitka urednog zahtjeva.
U sluaju da nisu ispunjeni propisani uvjeti, nadleno tijelo e odrediti investitoru
primjereni rok (ne dulji od 30 dana) za ispunjenje tih uvjeta.
Ako investitor ne ispuni propisane uvjete u zadanom roku nadleno upravno tijelo
odbiti e zahtjev za izdavanje rjeenja o uvjetima graenja.
Koliko dugo vai rjeenje o uvjetima graenja?
Rjeenje o uvjetima graenja vai 2 godine od dana pravomonosti rjeenja.
Ako u roku od 2 godine investitor ne pristupi graenju ovo rjeenje prestaje vaiti.
Vaenje ovog rjeenja moe se produiti jo za 2 godine, ako se nisu promijenili
uvjeti pod kojima je ono izdano.
Nadleno upravno tijelo duno je uvati idejni projekt i rjeenje o uvjetima graenja.
5.2. Lokacijska dozvola
to je lokacijska dozvola?
Lokacijska dozvola je dokument (upravni akt) koji se izdaje za svaki zahvat u
prostoru, osim objekata koji su obuhvaeni rjeenjem o uvjetima graenja.
Izdaje se na temelju Zakona o prostornom ureenju i gradnji (ZPUG).
Na temelju lokacijske dozvole moe se zapoeti graenje graevine, uz uvjet da se
pribavi potvrda glavnog projekta graevine.

Kada je potrebna lokacijska dozvola?
Lokacijska dozvola je potrebna za sve graevine osim za:
2

nije vea od 600 m
2
i jednostavne graevine.
Tko podnosi zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole?
Investitor podnosi zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole.
Zahtjevu za izdavanje lokacijske dozvole prilau se:
- 3 primjerka idejnog projekta izraenog u skladu s prostornim planom
- izvod iz katastarskog plana
- posebni uvjeti tijela dravne uprave ako se radi o kulturno povijesnim
objektima.
Tko izdaje lokacijsku dozvolu i u kojem roku?
Lokacijsku dozvolu izdaje nadleno upravno tijelo upanije, odnosno Grada Zagreba.
Za zahvate u prostoru koji obuhvaaju dvije ili vie upanija, odnosno Grad Zagreb ili
Dravu, lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo.
Upravno tijelo upanije odnosno Grada Zagreba izdaje lokacijsku dozvolu u roku od
30 dana od dana primitka urednog zahtjeva, dok Ministarstvo istu izdaje u roku od 60
dana.
odbiti e zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole.

Slika 13. Lokacijska dozvola

Koliko dugo vai lokacijska dozvola?
Lokacijska dozvola vai 2 godine od dana pravomonosti.
Ako u roku od 2 godine investitor ne podnese zahtjev za izdavanje potvrde glavnog
projekta, odnosno graevinske dozvole nadlenom upravnom tijelu, odnosno
Ministarstvu lokacijska dozvola prestaje vaiti.
Vaenje lokacijske dozvole moe se produiti jo za 2 godine, ako se nisu promijenili
uvjeti pod kojima je lokacijska dozvola izdana.
Nadleno upravno tijelo, odnosno Ministarstvo, duno je uvati idejni projekt i
lokacijsku dozvolu.
5.3. Potvrda glavnog projekta
to je potvrda glavnog projekta?
Potvrda glavnog projekta je dokument na temelju kojega se moe zapoeti graenje
onih graevina za koje je lokacijsku dozvolu izdalo nadleno upravno tijelo upanije,
odnosno Grada Zagreba.
Potvrda glavnog projekta nije upravni akt.
Kada je potrebna potvrda glavnog projekta?
Potvrda glavnog projekta izdaje se za sve graevine osim za:
2

nije vea od 600 m
2
i jednostavne graevine,
- zahvate u prostoru koji obuhvaaju dvije ili vie upanija, odnosno Grad
Zagreb ili Dravu, za koje lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo.
Tko podnosi zahtjev za potvrdu glavnog projekta?
Investitor podnosi zahtjev za potvrdu glavnog projekta.
Zahtjevu za izdavanje potvrde glavnog projekta prilau se:
- 3 primjerka glavnog projekta s uvezanom preslikom teksta konane lokacijske
dozvole
- pisano izvjee revidenta o kontroli glavnog projekta, ako je kontrola projekta
potrebna
- elaborate o geotehnikim i drugim istranim radovima te tehnoloke, prometne
i druge elaborate
- ovjereni parcelacijski elaborat
Tko izdaje potvrdu glavnog projekta i u kojem roku?
Potvrdu glavnog projekta izdaje nadleno upravno tijelo upanije, odnosno Grada
Zagreba.
Upravno tijelo upanije odnosno Grada Zagreba izdaje potvrdu glavnog projekta u
roku od 30 dana od dana primitka urednog zahtjeva.
odbiti e zahtjev za izdavanje potvrde glavnog projekta.
Koliko dugo vai potvrda glavnog projekta?
Potvrda glavnog projekta vai 2 godine od dana pravomonosti.
Ako u roku od 2 godine od dana izdavanja potvrde glavnog projekta investitor ne
pristupi graenju, potvrda glavnog projekta prestaje vaiti.
Vaenje potvrde glavnog projekta moe se produiti jo za 2 godine, ako se nisu
promijenili uvjeti pod kojima je potvrda glavnog projekta izdana.
Nadleno upravno tijelo duno je trajno uvati glavni projekt i potvrdu glavnog
projekta.
5.4. Graevinska dozvola
to je graevinska dozvola?
Graevinska dozvola je dokument (upravni akt) na temelju kojega se moe zapoeti
graenje graevine.
Graenju graevina moe se pristupiti uz uvjet da je graevinska dozvola
pravomona.
Kada je potrebna graevinska dozvola?
Graevinska dozvola je potrebna za sve graevine za koje je Ministarstvo izdalo
lokacijsku dozvolu (za zahvate u prostoru koji obuhvaaju dvije ili vie upanija,
odnosno Grad Zagreb ili Dravu).
Tko podnosi zahtjev za izdavanje graevinske dozvole?
Investitor podnosi zahtjev za izdavanje graevinske dozvole.
Zahtjevu za izdavanje graevinske dozvole prilau se:
- 3 primjerka glavnog projekta s uvezanom preslikom teksta konane lokacijske
dozvole i posebnim uvjetima koji su sastavni dio lokacijske dozvole
- pisano izvjee revidenta o kontroli glavnog projekta
- pisano izvjee o nostrifikaciji, ako je projekt izraen prema stranim propisima
- elaborate o geotehnikim i drugim istranim radovima te tehnoloke, prometne
i druge elaborate
- ovjereni parcelacijski elaborat

Slika 14. Graevinska dozvola
Tko izdaje graevinsku dozvolu i u kojem roku?
Graevinsku dozvolu izdaje Ministarstvo u roku od 60 dana od dana primitka
urednog zahtjeva.
U sluaju da nisu ispunjeni propisani uvjeti, Ministarstvo e odrediti investitoru
Ako investitor ne ispuni propisane uvjete u zadanom roku Ministarstvo e odbiti
zahtjev za izdavanje graevinske dozvolu.
Koliko dugo vai graevinska dozvola?
Graevinska dozvola vai 2 godine od dana pravomonosti.
Ako u roku od 2 godine od dana pravomonosti graevinske dozvole investitor ne
pristupi graenju, graevinska dozvola prestaje vaiti.
Vaenje graevinske dozvole moe se produiti jednom za jo 2 godine, ako se nisu
promijenili uvjeti pod kojima je graevinska dozvola izdana.
Ministarstvo je duno trajno uvati glavni projekt i graevinsku dozvolu.
5.5. Uporabna dozvola
to je uporabna dozvola?
Uporabna dozvola je dokument na osnovi kojeg se moe poeti koristiti graevina.
Uporabna dozvola je potrebna da katastarski ured evidentira graevinu u
katastarskom operatu.
Kada je potrebna uporabna dozvola?
Uporabna dozvola potrebna je za sve objekte za koje je bila potrebna potvrda
glavnog projekta ili graevinska dozvola.
Za graevine ija bruto povrina nije vea od 400 m
2
, za zgrade za obavljanje
iskljuivo poljoprivrednih djelatnosti ija bruto povrina nije vea od 600 m
2
i
jednostavne graevine ne izdaje se uporabna dozvola nego rjeenje za obavljanje
djelatnosti, ali tek nakon to investitor nadlenom upravnom tijelu dostavi zavrno
izvjee nadzornog inenjera o izvedbi graevine.
Tko podnosi zahtjev za izdavanje uporabne dozvole?
Investitor, odnosno vlasnik graevine podnosi zahtjev za izdavanje uporabne
dozvole.
Zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole prilae se:
- preslika potvrde glavnog projekta ili konane graevinske dozvole
- podaci o sudionicima u gradnji
- pisana izjava izvoaa o izvedenim radovima i uvjetima odravanja graevine
- zavrno izvjee nadzornog inenjera o izvedbi graevine
Tko izdaje uporabnu dozvolu i u kojem roku?
Uporabnu dozvolu izdaje Ministarstvo za izgraenu graevinu za koju je izdalo
graevinsku dozvolu.
Uporabnu dozvolu izdaje nadleno upravno tijelo za izgraenu graevinu za koju je
izdalo potvrdu glavnog projekta.
Uporabnu dozvolu izdaje Ministarstvo, odnosno nadleno upravno tijelo u roku od 30
dana od obavljenog tehnikog pregleda, ako je miljenje povjerenstva za tehniki
pregled pozitivno.
U sluaju da nisu ispunjeni propisani uvjeti, Ministarstvo odnosno nadleno upravno
tijelo e odrediti investitoru primjereni rok za ispunjenje tih uvjeta.
Uporabna dozvola se nee izdati ako je:
- graevina izgraena bez graevinske dozvole, odnosno potvrde glavnog
projekta
- ako graevina ne odgovara graevinskoj dozvoli, odnosno potvrdi glavnog
projekta
- ako se u roku od 90 dana od dana zavretka tehnikog pregleda ne otklone
nedostaci koji utjeu na ispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu.
Tehniki pregled graevine
Tehniki pregled graevine Ministarstvo je duno obaviti u roku od 60 dana, a
nadleno upravno tijelo u roku od 30 dana od dana primitka urednog zahtjeva.
Tehniki pregled obavlja povjerenstvo koje osniva Ministarstvo odnosno nadleno
upravno tijelo.
O mjestu, danu i satu obavljanja tehnikog pregleda Ministarstvo, odnosno nadleno
upravno tijelo duno je obavijestiti investitora, a investitor je duan osigurati
nazonost sudionika u gradnji.
O tehnikom pregledu sastavlja se zapisnik u koji se unosi i miljenje lanova
povjerenstva o tome da li se izgraena graevina moe koristiti ili se prethodno
moraju otkloniti utvreni nedostatci ili se ne moe izdati uporabna dozvola.
Zapisnik o tehnikom pregledu se dostavlja Ministarstvu odnosno nadlenom
upravnom tijelu.
Investitor je duan pripremiti i dati na uvid povjerenstvu za tehniki pregled svu
potrebnu dokumentaciju koju tijekom graenja izvoa mora imati i voditi na
gradilitu, razne isprave o sukladnosti odnosno dokaze o kvaliteti graevine i dr.
5.6. Uporaba i odravanje graevine
Graevina se rabi samo sukladno njezinoj namjeni. Vlasnik graevine odgovoran je
za njeno odravanje.
Odravanjem graevine trebaju se osigurati bitni zahtjevi za graevinu (mehanika
otpornost i stabilnost, zatita od poara, higijena, zdravlje i zatita okolia, sigurnost
u koritenju, zatita od buke, uteda energije i toplinska zatita).
O odravanju graevine vodi se posebna dokumentacija.
5.7. Primopredaja graevine
Primopredaja graevine obavlja se izmeu investitora i izvoditelja nakon to se
dobije uporabna dozvola.
O primopredaji graevine se vodi zapisnik.
Zapisnikom se mora konstatirati poetak i zavretak graenja (ovi podaci se uzimaju
iz graevnog dnevnika), radi eventualnih plaanja premija ili naplate penala ili
gospodarske tete.
Takoer se mora konstatirati kvaliteta izvedenih radova. U sluaju nekvalitetnog
izvoenja pojedine vrste rada investitor ima pravo zadrati dio sredstava nepovratno,
od vrijednosti tih pozicija radova.
Izvoa radova je duan ukloniti sve privremene i pomone objekte sa lokacije
gradilita.
Nakon ovoga radi se okonana situacija za naplatu radova na objektu.
6. Ustupanje graenja graevine
Ustupanje graenja graevine, odnosno izvoenja pojedinih radova obavlja se putem
javnog natjeaja, putem prikupljanja ponuda ili neposrednom pogodbom.
Uvjete javnog natjeaja i uvjete za prikupljanje ponuda, kriterije za podobnost kao i
za izbor najpovoljnije ponude utvruje investitor.
Investitor je duan omoguiti svim ponuaima da pod istim uvjetima daju svoju
ponudu.
Svi investitori koji koriste sredstva iz dravnog, upanijskog ili lokalnog prorauna
duni su primjenjivati pravila iz Zakona o javnoj nabavi u pogledu ustupanja radova
na izvoenje.
6.1. Javni natjeaj
Javni natjeaj se objavljuje u Narodnim novinama ili nekom dnevnom listu (Veernji
list, Jutarnji list, Vjesnik, ).
Ponudu mogu dati samo izvoai koji ispunjavaju propisane uvjete za obavljanje
djelatnosti graenja.
Na javni natjeaj izvoa treba dostaviti, osim trokovnika (cijena graenja
graevine) i druge podatke o sebi, a koji mogu biti:
- izvod iz sudskog registra
- izvod iz bilance stanja i bilance uspjeha (Bon 1 i Bon 2)
- potvrdu banke o visini obrtnih i osnovnih sredstava
- popis mehanizacije predviene za izvoenje radova
- popis radne snage i inenjersko tehnikog kadra
- popis izvedenih objekata s referencama.
Najpovoljnijom ponudom se smatra ona koja je najpovoljnija u pogledu uvjeta
navedenih u natjeaju.
Prilikom donoenja odluke o izboru izvoaa investitor je duan pridravati se
objavljenih kriterija i u zakonskom roku od donoenja odluke mora obavijestiti sve
sudionike o izboru najpovoljnijeg ponuaa kao i razloge koji su doprinijeli da ga se
ocjeni kao najpovoljnijeg.
Svi korisnici sredstava dravnog, upanijskog ili lokalnog prorauna duni su
primjenjivati pravila iz Zakona o javnoj nabavi u pogledu ustupanja radova na
izvoenje putem javnog natjeaja, koji se moe provesti ako su pravodobno
primljene najmanje tri ponude.
Nakon izbora izvoaa sklapa se ugovor o graenju izmeu investitora i izvoaa.
6.2. Prikupljanje ponuda
Kod ovog naina izbora izvoaa investitor ima dvije mogunosti:
1. da neposredno pozove podobne izvoae i da mu oni daju svoje ponude -
trokovnik
2. da prethodno provede natjeaj o podobnosti izvoaa, tj. da izvoai dostave
sljedee podatke o svojoj podobnosti, kao npr.:
- izvod iz sudskog registra
- izvod iz bilance stanja i bilance uspjeha (Bon 1 i Bon 2)
- potvrdu banke o visini obrtnih i osnovnih sredstava
- popis mehanizacije predviene za izvoenje radova
- popis radne snage i inenjersko tehnikog kadra
- popis izvedenih objekata s referencama.
Nakon izbora nekoliko najpodobnijih, oni daju svoje ponude trokovnik.
Biramo najprihvatljivijeg s obzirom na dane uvjete i s njim sklapamo ugovor o
graenju.
6.3. Neposredna pogodba
Ako je investitor fizika osoba, onda ustupanje graenja graevine, odnosno
izvoenje pojedinih radova moe ugovoriti neposredno sa izvoaem.
Neposrednom pogodbom mogu se ugovoriti hitni radovi prije ili poslije nastupanja
elementarne nepogode (poplava, potres, poar i dr.) ili druge vie sile (rat).
6.4. Ugovor o graenju
Nakon izbora izvoaa radova investitor zakljuuje pisani ugovor o graenju sa
izvoaem.
Elementi ugovora o graenju su:
1. Ugovorne strane (investitor i izvoa) s punim adresama
2. Predmet ugovaranja (ugovorni objekt ili vrsta radova)
3. Ugovorna cijena (po jedinici mjere ili sistem ''klju u ruke'')
4. Rok poetka i zavretka graenja
5. Obveze investitora (glede zemljita, tehnike dokumentacije, plaanja
izvedenih radova, imenovanje nadzornog inenjera i dr.)
6. Obveze izvoaa (kvalitetno izvoenje radova, potivanje rokova graenja
kazne: penali, gospodarska teta; premije, voenje tehnike dokumentacije,
imenovanje odgovornog voditelja radova i dr.)
7. Garantni rok za izvedene radove i ugraenu opremu
8. Postupanje u sluaju spora (mirenje, utvrivanje nadlenog suda - opinski,
trgovaki i dr.)
Ugovor se radi u dovoljnom broju primjeraka od kojih svaka strana dobiva jednak broj
primjeraka.
Ugovor potpisuju ovlatene osobe ugovornih strana.
Bez obzira na nain ustupanja radova, u pogledu obrauna i plaanja postoji vie
razliitih naina ugovaranja.
Obraun po jedininim cijenama
Radovi se ugovaraju prema priblinoj dokaznici mjera
u trokovniku, s tim da se tijekom graenja
obraunavaju stvarno izvedene koliine koje se upisuju
u graevnu knjigu.
Jedinine cijene su nepromjenjive.
Vrijednost graevine dobije se mnoenjem stvarnih
koliina radova s ugovorenom jedininom cijenom.
Sistem ''klju u ruke''
Radovi se ugovaraju na osnovi definirane projektne dokumentacije
koju izvoa prije ugovaranja moe pogledati i prekontrolirati
koliine predvienih radova u dokaznici mjera.

U svojoj ponudi izvoa daje ukupan iznos za koji se obvezuje da
e izvesti graevinu.
Tijekom izvoenja radova investitora ne zanimaju stvarne koliine izvedenih radova,
nego samo da radovi odgovaraju uvjetima i zahtjevima investiciono tehnike
dokumentacije.
Nepredvieni (vantrokovniki) radovi
Ugovorom treba biti preciziran nain utvrivanja jedinine cijene za nepredviene
(vantrokovnike) radove (bruto satnice radnika, cijene materijala na dan ugradbe,
faktor poduzea i drugo).
7. Tehnika organizacija gradilita
Da bi se graenje nekog objekta moglo uspjeno obavljati, u predvienom opsegu i
roku, treba prethodno obaviti niz tehnikih, ekonomskih, komercijalnih i financijskih
predradnji, tj. treba se obaviti kompletna priprema ili organizacija graenja.
Tehnika priprema ili organizacija gradilita obuhvaa osposobljavanje, ureenje,
organiziranje gradilita, kako bi se graenje normalno odvijalo.
Tehnoloka priprema ili organizacija graenja ima zadatak da postavi graenje
na nain koji najbolje odgovara vrsti objekta, usvojenom sustavu konstrukcije,
raspoloivim proizvodnim sredstvima i kapacitetima, ugovorenoj cijeni i ugovorenim
rokovima zavretka graevine.
Sistematska priprema je osnovni preduvjet za ekonomino i brzo graenje. Da bi se
omoguilo takvo graenje radi se projekt organizacije graenja.
Projekt organizacije graenja obuhvaa puno elemenata u obliku crtea, grafikona,
prorauna, naputaka i dr.
Prva faza ovog projekta je projekt organizacije gradilita, odnosno projekt tehnike
pripreme i ureenja gradilita.
Operativni plan graenja je grafiki prikaz planiranog tijeka graenja sa prikazom
vremena trajanja pojedinih radova, njihovim poetkom, zavretkom i opsegom.
7.1. Pripremni radovi
Pod pripremnim radovima podrazumijevaju se radovi koji su neophodni da se
gradilite osposobi za graenje prema projektu organizacije graenja.
Prije poetka bilo kakvih radova investitor je duan, najkasnije u roku od 8 dana prije
poetka graenja, Ministarstvu odnosno nadlenom upravnom tijelu, graevinskoj
inspekciji i inspekciji rada, prijaviti u pisanom obliku poetak graenja.
Pod pripremnim radovima smatraju se:
- raiavanje i planiranje terena
- ureenje gradilinih cesta (pristupne i gradiline)
- osvjetljenje gradilita i pogonska energija
- instalacija vodovoda i kanalizacije
- telefonske instalacije
- privremeni objekti - za smjetaj i prehranu radnika, za urede tehnikog
osoblja, za smjetaj materijala i alata i dr.. Za ove objekte rade se tipske
barake ili su za tu namjenu proizvedeni kontejneri.
- Smjetaj materijala potrebno je osigurati prema vrstama materijala razliite
uvijete skladitenja. Npr. zatvorena skladita se rade za smjetaj sitnijeg i
osjetljivog materijala (cement); nadstrenice za smjetaj drvene grae, razne
opreme i mehanizacije; boksovi za ljunak; otvorena skladita na koja se
smjeta materijal ili gotovi elementi (opeka, armatura, oplata itd.).
7.2. Gradilite
Gradilite je prostor na kojem se gradi graevina i prostor oko graevine koji je
potreban da bi se pravilno organizirao tehnoloki proces graenja.
Ovaj prostor mora biti ograen, osvijetljen i na njemu su smjeteni pomoni,
privremeni i drugi objekti potrebni za vrijeme graenja, razne deponije materijala,
prometnice, sve potrebne instalacije, i sve ostalo to zahtijeva proces graenja.
Na gradilitima koja se proteu na velikim prostorima (prometnice, dalekovodi i dr.) i
koja se ne mogu ograditi postavljaju se odreeni prometni znakovi ili se na drugi
nain oznai zabrana pristupa ljudi na gradilite.
Ograivanje gradilita treba izvesti tako da se ne ugroze prolaznici.
Gradilite mora biti oznaeno ploom koja obvezno sadri podatke o investitoru,
projektantu, izvoau i nadzoru, nazivu i vrsti graevine koja se gradi, nazivu tijela
koje je izdalo akt na temelju kojega se gradi (klasa, urudbeni broj, datum izdavanja i
pravomonosti) i dr.

Slika 15. Gradilina ploa s potrebnim podacima
U sklopu projekta organizacije graenja radi se shema gradilita koja ujedno
predstavlja i gradiline mjere zatite na radu.
Shemom gradilita moraju biti obuhvaeni sljedei objekti:
- ograda oko gradilita
- svi prikljuci neophodni za odvijanje graevinskog procesa (vodovod i
kanalizacija, elektroinstalacija, telefon, )
- prostor za uvara
- prostor za tehniko osoblje gradilita (voditelj graenja, pomonici voditelja
graenja, graevinski poslovoa, nadzorni inenjer i dr.)
- prostori za garderobe radnika
- sanitarni vorovi
- prostori za prehranu
- priruna skladita za sitni alat i materijal
- nadstrenice za tesare i armirae
- prostor za smjetaj skele i oplate
- prostor za smjetaj armature
- prostor za smjetaj ostalog graevinskog materijala
- skladita za cement i vapno
- prostor za agregat (boksovi za frakcije)
- prostor za odlaganje humusa
- gradiline ceste
- dizalice
- pretovarni silosi za beton i dr.


7.3. Organizacija osoblja na gradilitu
Osoblje na nekom gradilitu je uglavnom podijeljeno prema poslovima koje obavlja
na:
- tehniku slubu gradilita
- opu slubu gradilita
- financijsko - materijalnu slubu gradilita
7.3.1. Tehnika sluba gradilita
Tehniku slubu ine:
1. voditelj radova (ef gradilita)
2. pomonik voditelja radova (jedan ili vie)
3. graevinski poslovoa
4. radnici
5. voditelj mehanizacije
6. voditelj laboratorija
7.3.1.1 Voditelj radova
Voditelj radova je osoba koja mora imati odgovarajuu kolsku spremu i poloen
struni ispit, prema Zakonu o prostornom ureenju i gradnji.
On je najodgovornija osoba na gradilitu.
On je veza izmeu investitora i izvoaa.
Njegove dunosti su da:
- potpisuje svu tehniku i financijsko - materijalnu dokumentaciju (graevni
dnevnik, graevnu knjigu, situacije, razne raune i dr.)
- vodi rauna da se objekt izvodi kvalitetno, kvalitetnim materijalima i u
ugovorenom roku
- surauje s pomonicima, poslovoama i drugim osobljem na gradilitu
- radi obraunske naloge i situacije
- pravovremeno naruuje materijal, mehanizaciju te da osigura potrebnu radnu
snagu za izvoenje radova
- odgovoran je za disciplinu na gradilitu
- provodi mjere zatite na radu
- i drugo odreeno Zakonom ili podzakonskim aktom.
7.3.1.2 Pomonik voditelja radova
Pomonik voditelja radova je osoba koja mora imati odgovarajuu kolsku spremu i
poloen struni ispit, prema Zakonu o prostornom ureenju i gradnji.
Mora u potpunosti poznavati problematiku gradilita tako da u svakom trenutku moe
zamijeniti voditelja radova.
Njegove dunosti su da:
- kontrolira rad obrtnika (kooperanata)
- obraunava radne naloge brigada
- vodi graevnu knjigu i graevni dnevnik, ali ih ne potpisuje
- prikuplja podatke za graevnu knjigu
- radi mjesene (privremene) situacije
- rjeava sve nejasnoe iz projekta zajedno sa gra. poslovoama
- provodi i kontrolira mjere zatite na radu
- i druge poslove odreene unutarnjom organizacijom izvoaa radova.
7.3.1.3 Graevinski poslovoa
Na gradilitu moemo imati glavnog i pomone graevinske poslovoe.
Glavni poslovoa odgovoran je za organizaciju i kvalitetu strunih poslova na
gradilitu te za rad brigada.
Moe rukovoditi sa vie brigada (jedna brigada ima deset do dvanaest radnika)
ovisno o sloenosti graevine.
Duan je:
- stalno biti na gradilitu
- voditi rauna o kvalitetnom izvoenju radova prema projektnoj dokumentaciji
- zajedno sa skladitarom komisijski preuzimati dopremljeni materijal na
gradilite
- prikupljati podatke za graevni dnevnik i graevnu knjigu (mjeri izvedene
radove)
- provoditi mjere zatite na radu
- voditi knjigu evidencije prisutnosti radnika na radu (prozivnik - karnet).
Njegov glavni zadatak je da pravovremeno ukae na stanje radova te da ne doe do
zastoja na radu bilo zbog materijala, bilo zbog nedovoljnog broja radnika.
Pomoni poslovoa pomae glavnom poslovoi u izvoenju onih radova za koje je
od njega dobio nalog.
Vodi jednu vrstu radova, kao to su zidarski, tesarski, armiraki, betonski i drugi
radovi.
Daje upute radnicima, razmjerava manje dijelove na graevini, vodi evidenciju
prisutnosti radnika na radu, provodi mjere zatite na radu i dr.
7.3.1.4 Radnici
Radove na graevini izvode kvalificirani radnici (zidari, tesari, armirai, betonirci itd.)
uz pomo polukvalificiranih i nekvalificiranih radnika.
Kvalificirani radnik treba raditi posao za koji je kvalificiran, to je osnovni princip rada
na gradilitu.
Na gradilitu treba biti samo potreban broj radnika, to se postie dobrom
organizacijom rada na gradilitu.
Radnici su organizirani u radne brigade prema vrsti posla koji obavljaju (deset do
dvanaest radnika raznih kvalifikacija NK, PKV, KV i VKV).
Brigadu vodi brigadir. To je osoba koja treba imati dobre organizacijske sposobnosti,
znati se sluiti graevinskim normama, provoditi mjere zatite na radu te voditi
podatke o izvedenim koliinama kao i satima provedenim na radu.
Surauje s graevinskim poslovoom.
7.3.1.5 Voditelj mehanizacije
Kada se radi o veem gradilitu gdje se upotrebljava vie graevinskih strojeva
potrebno je imati i voditelja mehanizacije.
On vodi rauna o ispravnosti svih strojeva na gradilitu, kao i o tekuim (manji
popravci tijekom samog rada), srednjim (popravci u odreenim vremenskim
razmacima, a odnose se na zamjenu istroenih i neispravnih dijelova - jednom u
godini ili u dvije godine) i generalnim popravcima strojeva (potpuno rastavljanje
strojeva i zamjena svih neispravnih i istroenih dijelova).
Kada se radi o manjem gradilitu ove poslove obavlja voditelj radova.
7.3.1.6 Voditelj laboratorija
Svako gradilite treba imati priruni laoratorij za ispitivanje osnovnih graevinskih
materijala i konstrukcija.
Voditelj laboratorija je osoba koja mora imati odgovarajuu strunu spremu i poloen
struni ispit.
Vodi laboratorij na gradilitu i provodi laboratorijsko ispitivanje materijala.
7.3.2. Opa sluba gradilita
Opa sluba gradilita organizirana je kod veih gradilita. Osobe koje rade u toj
slubi su:
- tajnik (vodi administraciju na gradilitu, prijavljuje i odjavljuje radnike i dr.)
- nabavlja - ekonom (brine se o higijeni smjetaja za radnike i restorana, o
prehrani i snabdijevanju radnika svim onim to je potrebno)
- dostavlja (veza izmeu gradilita i tvrtke)
- uvar (dnevni i noni uvar; uva imovinu na gradilitu, osigurava gradilite od
ulaenja nepoeljnih osoba koje bi mogle nanijeti tetu)
- ista (isti uredske prostore i radniki smjetaj).
7.3.3. Financijsko - materijalna sluba gradilita
Financijsko - materijalna sluba gradilita organizirana je samo na veim gradilitima.
Materijalna sluba gradilita vodi evidenciju o ulasku materijala na gradilite i
njegovom troenju. O ovome se brinu skladitari i nabavljai (ekonomi) koji vode
razne knjige evidencije ulaska i izlaska materijala i alata.
Financijska sluba vodi rauna o financijskom poslovanju gradilita, plaama radnika
i dr.
7.4. Organizacija administracije na gradilitu
Na svakom gradilitu mora se organizirati voenje uredne administracije koja e
omoguiti neometano odvijanje radova.
Administracija moe biti opa i tehnika.
Opa administracija obuhvaa prijem i otpremu pote (razni rauni, dopisi i dr.).
Tehnika administracija obuhvaa onu dokumentaciju koja se odnosi na samo
izvoenje graevine.
U tehniku administraciju spada:
- graevni dnevnik
- graevna knjiga
- situacije
- radni nalozi brigada
- knjiga evidencije prisutnosti radnika na radu (prozivnik - karnet)
- izrada, proraun i praenje dinamikih planova graenja, potreba materijala,
radne snage, mehanizacije, itd.
7.4.1. Graevni dnevnik
O gradnji graevine odnosno o izvoenju pojedinih radova izvoa je obvezan voditi
graevni dnevnik.
Ako u gradnji sudjeluju dva ili vie izvoaa, graevni dnevnik vodi izvoa
odgovoran za meusobno usklaivanje radova.
Graevni dnevnik vodi se tijekom gradnje za cijelu graevinu od dana poetka
pripremnih radova do dana zavretka gradnje.
Izvoa moe voditi zasebni graevni dnevnik kao sastavni dio graevnog dnevnika
za cijelu graevinu. To moe biti dnevnik kooperanata za izvoenje raznih vrsta
instalacija (elektroinstalacije, plinske instalacije, itd.), ugradnje opreme i drugo.
Graevni dnevnik vodi odgovorna osoba koja vodi gradnju, odnosno pojedine radove
(glavni inenjer gradilita, inenjer gradilita i voditelj gradilita).
Dnevnik se vodi u paricama (kopijama) s jednako obiljeenim listovima formata A4
(210 x 297 mm) od kojih jedna parica ostaje izvoau, a druga ide investitoru.
U graevni dnevnik se upisuju:
- svi podaci o tijeku gradnje graevine, prirodni i drugi uvjeti pod kojima su
radovi izvoeni (temperatura C) i sve drugo to je od utjecaja na kvalitetu
radova i sigurnost graevine
- podaci koji se odnose na izmjene i dopune graevine i podatke o promjenama
sudionika u gradnji
- datum, podaci o investitoru, podaci o izvoau radova, naziv graevine
- podaci o broju radnika na radu, broju i vrsti mehanizacije na radu, broju
obrtnika na radu
- podaci o izvrenom iskolenju graevine i osobi koja ga je provela
- prispijea i porijeklo gradiva, graevnih proizvoda i opreme koja se ugrauje s
dokazima o njihovoj uporabljivosti
- obavljeni pregledi i dokazi kvalitete izvedenih radova (npr. temeljne jame,
odnosno tla, skela, oplata, armatura, itd.), ugraenih proizvoda i opreme
- podaci o poduzetim mjerama zatite radnika, sigurnosti graevine i radova,
opreme i gradiva, itd.
- podaci o zastojima i prekidima u radu, uzrocima koji su ih izazvali i njihovom
trajanju i dr.

Slika 16. Primjer voenja graevnog dnevnika
Revident i projektant te osoba koja provodi inspekcijski ili drugi nadzor upisuju u
dnevnik podatke o obavljenom pregledu i nalazu.
Odgovorna osoba koja vodi gradnju i glavni nadzorni inenjer, odnosno nadzorni
inenjer, potpisom na svakoj stranici ovjeravaju tonost upisa u graevni dnevnik.
7.4.2. Graevna knjiga
Graevna knjiga se obvezno vodi ako su radovi ugovoreni prema jedinici mjere.
Graevna knjiga je dokument u koji se unose svi grafiki i brojani podaci o stvarno
izvedenim koliinama radova.
Ona slui za sastavljanje obrauna (izradu situacija) izmeu investitora i izvoaa.
Graevnu knjigu vodi izvoa radova.
Za svaku poziciju trokovnika vodi se poseban list graevne knjige uz potrebne
obraunske nacrte. Ako su radovi u potpunosti izvedeni prema ugovornom projektu
obraunski nacrti se ne rade nego se u graevnoj knjizi samo poziva na broj lista u
projektu.
Odgovorna osoba koja vodi gradnju i glavni nadzorni inenjer, odnosno nadzorni
inenjer, potpisom na svakoj stranici graevne knjige i obraunskog nacrta
ovjeravaju tonost upisa.
Graevna knjiga s obraunskim nacrtima predaje se investitoru po zavretku
graenja graevine.
8. Obraun radova
Izvoa svoje radove naplauje mjeseno ukoliko nije drugaije precizirano
ugovorom.
Naplata se utvruje prema stvarno izvedenim koliinama radova koje obraunavamo
u graevnoj knjizi i cijenama za jedinicu mjere iz ugovornog trokovnika.
Radovi se naplauju kumulativno.
Prema tome koji je vremenski period obraunat imamo tri vrste situacija:
- privremene (mjesene) situacije
- obraunske (godinje) situacije
- okonane situacije
Svaku situaciju potpisuje osoba koja ju je sastavila i odgovorna osoba izvoaa
radova.
Nakon izvedene raunske provjere situaciju ovjerava svojim potpisom nadzorni
inenjer koji zastupa investitora i tek tada je mogua isplata situacije.
Nain, rokovi ispostavljanja, ovjera i isplata situacija reguliraju se odredbama
ugovora o graenju.
8.1. Privremene situacije
Predstavljaju obraun izvedenih radova za svaki mjesec u godini tijekom graenja.
Oznaavaju se brojevima od 1 (jedan) nadalje.
Rade se u tekuem mjesecu za radove izvedene u prethodnom mjesecu.
8.2. Obraunska situacija
Za posljednji mjesec u kalendarskoj godini ne ispostavlja se privremena nego tzv.
obraunska situacija.
Ona predstavlja toan obraun svih izvedenih radova u odnosnoj kalendarskoj godini
(redovni radovi, viak radova i nepredvieni radovi).
Ova situacija se radi kako bi se utvrdila vrijednost preostalih radova koje treba izvesti
u narednoj kalendarskoj godini, ukoliko je tako precizirano ugovorom.
8.3. Okonana situacija
Okonana situacija se ispostavlja poslije zavretka svih radova, primopredaje objekta
i zavrenog konanog obrauna.
Iz nje se vidi stvarna vrijednost kotanja graevine.
9. Trokovnik
Trokovnik je dokument iz kojega se vidi okvirna cijena kotanja objekta.
Podloga za izradu trokovnika je dokaznica mjera, a jedinine prodajne cijene se
dobiju izradom analiza cijena.
U dokaznici mjera se uz svaku poziciju rada upie jedinina prodajna cijena kojom se
pomnoi koliina. Na taj nain se dobije vrijednost jedne pozicije rada.
Zbrajanjem vrijednosti pozicija jedne podgrupe radova dobije se vrijednost te
podgrupe.
Zbrajanjem vrijednosti podgrupa dobije se vrijednost jedne grupe radova, a
zbrajanjem vrijednosti grupa radova dobije se vrijednost objekta.
Iz razloga to se dokaznica mjera radi po projektu (koliine u dokaznici mjera su
okvirne), onda je trokovnik dokument iz kojega se vidi okvirna cijena kotanja
objekta.
Stvarna vrijednost kotanja objekta dobiti e se izradom okonane situacije (u
situaciju se unose stvarne koliine izvedenih radova upisane u graevnu knjigu i
jedinine prodajne cijene iz ugovornog trokovnika).
Elementi trokovnika su:
1. grupe radova (graevinski, obrtniki i instalacijski radovi)
2. podgrupe radova (npr. u grupi graevinskih radova to su: zemljani, betonski i
armirano-betonski, zidarski i tesarski radovi)
3. broj pozicije
4. detaljan opis pozicije glede rada i materijala
5. jedinica mjere
6. koliina iz dokaznice mjera
7. jedinina prodajna cijena (iz analize cijena)
8. vrijednost pozicije (koliina x jedinina prodajna cijena)
9. vrijednost podgrupe radova
10. vrijednost grupe radova
11. vrijednost graevine
12. porez na dodanu vrijednost (PDV)
13. ukupna vrijednost graevine s porezom na dodanu vrijednost
9.1. Dokaznice mjera
Dokaznica mjera predstavlja opisno prikazane vrste i koliine radova predviene
projektom, a izraene u jedinici mjere (m
1
, m
2
, m
3
, komad, kg, ).
Brojano se mjere izraavaju na dvije decimale.
Pri izraunavanju elemenata uzima se slijedei redoslijed:
l x d x h x broj komada
gdje je:
l - duina [m
1
]
d - irina ili debljina [m
1
]
h - visina ili dubina [m
1
]
U dokaznici mjera se slini radovi grupiraju, a istovremeno se vodi rauna da se prati
tehnologija graenja.
Svaka dokaznica mjera ima tri osnovne grupe radova koji se mogu oznaavati
velikim slovima abecede ili na drugi pregledan nain:
A. Graevinski radovi
B. Obrtniki radovi
C. Instalacijski radovi
Svaka od ovih grupa radova ima svoje podgrupe koje se oznaavaju rimskim
brojevima ili na drugi pregledan nain. I kod njih se vodi rauna o tehnologiji
izvoenja.
U grupi graevinskih radova imamo sljedee podgrupe:
I. Zemljani radovi (Graevinska Norma, GN 200)
II. Betonski radovi (GN 400)
III. Armiraki radovi (GN 400)
IV. Tesarski radovi (GN 601)
V. Zidarski radovi (GN 301)
VI. Pokrivaki radovi (GN 361)
Betonski i armiraki radovi mogu biti objedinjeni u jednu podgrupu.
Svaka od navedenih podgrupa ima svoje pozicije (stavke), odnosno tono definirane
radove.
Pozicije se meusobno razlikuju prema nainu izvoenja, potrebnom materijalu,
dimenzijama itd.
U jednoj podgrupi biti e onoliko pozicija koliko ima razliitih vrsta radova.
Svaka pozicija obiljeava se arapskim brojem i to onim redom kako se javljaju u
projektu.
U grupi obrtnikih radova javljaju se sljedee podgrupe koje se takoer obiljeavaju
rimskim brojevima, a nastavljaju se na podgrupe graevinskih radova:
VII. Izolatorski radovi (GN 361)
VIII. Stolarski radovi (GN 661)
IX. Bravarski radovi (GN 701)
X. Limarski radovi (GN 771)
XI. Fasaderski radovi (GN 421)
XII. Kamenarski radovi (GN 261)
XIII. Keramiarski radovi (GN 501)
XIV. Teracerski radovi (GN 420)
XV. Podopolagaki radovi (GN 691)
XVI. Soboslikarsko - liilaki radovi (GN 531)
XVII. Staklarski radovi (GN 681)
XVIII. Roletarski radovi (GN 631)
XIX. Razni obrtniki radovi (GN 521, 551, 591, 901)
Ako neka od ovih podgrupa radova nije predviena projektom, ona e iz dokaznice
mjera, a njenu oznaku e dobiti ona koja je na redu.
Instalacijski radovi se na objektu javljaju posebno. Imaju i posebne projekte i
posebne dokaznice mjera.
Uglavnom se na objektu visokogradnje javljaju sljedee vrste instalacija:
1. instalacija vodovoda i kanalizacije
2. elektroinstalacije
3. instalacije centralnog grijanja
4. instalacija ventilacije i klimatizacije
5. plinska instalacija i dr.
Podloga za izradu dokaznice mjera je projekt (tlocrti, presjeci, fasade).
Dokaznica mjera predstavlja orijentacionu koliinu radova. Stvarna koliina radova
utvrditi e se izvoenjem radova na graevini putem graevne knjige.
Jedinica mjere za svaku poziciju biti e odreena graevinskim normama.
Dokaznica mjera slui za:
- sagledavanje opsega radova na objektu
- izraunavanje potrebnog materijala, radne snage i mehanizacije
- izradu dinamikih planova graenja, potreba materijala, radne snage i
mehanizacije
- izradu trokovnika
Elementi dokaznice mjera su:
1. grupe radova (graevinski, obrtniki i instalacijski radovi)
2. podgrupe radova (npr. u grupi graevinskih radova to su: zemljani, betonski i
armirano-betonski, zidarski i tesarski radovi)
3. broj pozicije
4. detaljan opis pozicije glede rada i materijala
5. sama dokaznica mjera (izraun koliine)
6. jedinica mjere
7. koliina po dokaznici mjera
Primjer:
A. Graevinski radovi (grupa radova)
I. Zemljani radovi (podgrupa radova)
1. Raiavanje terena
od iblja i raslinja

30,00 x 20,00 = 600,00
Ukupno: 600,00

m
2
600,00
9.2. Analiza cijena
Za svaki novi objekt izvoa posebno formira jedinine prodajne cijene. Jedinine
prodajne cijene predstavljaju cijenu za pojedine vrste radova po jedinici mjere (m
1
,
m
2
, m
3
, komad, kg, ).
Njima su obuhvaeni svi trokovi koji nastaju prilikom izvoenja odreenog rada:
- nabava i doprema materijala na gradilite; uskladitenje materijala
- doprema do mjesta ugraivanja
- rad potreban za ugraivanje
- trokovi pripreme materijala i dr.
Graevinska tvrtka radi kalkulaciju za pojedine vrste graevinskih radova sa svim
trokovima jedinine prodajne cijene.
Trokovi koji se uzimaju u kalkulaciju prodajne cijene poredani su po principu
njihovog mjesta nastajanja.
Prema tome, jedinina prodajna cijena sastoji se od sljedeih elemenata:
A - trokovi materijala za izradu
B - plae izrade
C - reijski i drugi opi trokovi
A + B + C = prodajna cijena
Trokovi pod A i B mogu se direktno kalkulirati za jedinicu mjere svake pojedine vrste
radova pa se zovu direktni trokovi.
Trokovi po C se ne mogu direktno kalkulirati nego se proporcionalno rasporeuju na
pojedine vrste radova prema trokovima bruto plaa neposrednih proizvoaa.
Isto tako se i trokovi mehanizacije rasporeuju proporcionalno na sve direktne
trokove. Sam postupak izrade kalkulacije i formiranja cijena naziva se analiza
cijena.
U analizi cijena moraju biti vidljivo iskazani trokovi materijala za izradu, bruto plae i
opi trokovi.
Prodajna cijena formira se na taj nain da se materijalu pribroje bruto plae
pomnoene faktorom tvrtke (faktorom reije), tj.
Prodajna cijena = A + B x F
Faktor tvrtke (faktor reije) predstavlja odnos izmeu opih trokova (C) i bruto plaa
neposrednih proizvoaa (B).
B
C
F =
Faktor tvrtke obuhvaa:
- amortizaciju osnovnih sredstava
- investiciono odravanje osnovnih sredstava
- tekue odravanje osnovnih sredstava
- pripremne radove
- stipendije i nagrade uenika
- prijevoz radnika na posao
- plae reijskog osoblja
- materijal reije gradilita
- slubena putovanja
- terenski dodatak
- dobit (ostatak dohotka) i dr.
Podloga za izradu analiza cijena je:
- dokaznica mjera
- shema gradilita
- jedinine cijene materijala
- satnice radnika
- jedinine cijene mehanizacije
- faktor poduzea i
- graevinske norme.
10. Obraun i normiranje radova
Za obraun koliina radova u dokaznici mjera koriste se upute dane u graevinskim
normama. Upute se odnose na jedinicu mjere i uvjete rada.
10.1. Graevinske norme
Graevinske norme su skup usvojenih i utvrenih veliina:
a) prosjeno potrebnog vremena za izvoenje pojedinih graevinskih radova
pod normalnim uvjetima i sa odreenom kvalifikacijskom strukturom radnika,
iskazanih po jedinici mjere, ovisno o vrsti radova (m
1
, m
2
, m
3
, komad, kg, )
b) utroka materijala po koliinama i vrstama za izvoenje pojedinih
graevinskih radova, iskazanih po jedinici mjere.
Norme koje odreuju potrebno vrijeme pri izvoenju raznih radova nazivaju se
norme vremena.
Norme koje odreuju potrebne utroke materijala nazivaju se norme utroka.
Norme utroka i norme vremena su u graditeljstvu jedinstvene i nazivaju se
prosjene norme u graditeljstvu.
Norme imaju viestruku primjenu:
- za izraunavanje potrebnog broja radnika
- za izraunavanje potrebnog materijala i mehanizacije
- za izradu analiza cijena i dr.
10.2. itanje graevinskih normi
Prosjene norme u graditeljstvu grupirane su prema pojedinim vrstama radova:
- Zemljani radovi (Graevinska Norma, GN 200)
- Betonski radovi (GN 400)
- Armiraki radovi (GN 400)
- Tesarski radovi (GN 601)
- Zidarski radovi (GN 301)
U jednoj graevinskoj normi obuhvaeni su svi radovi i oni su pozicionirani.
Pozicija je takoer oznaena brojem.
Primjer:
Ako u grupi zemljanih radova traimo opis: iroki iskop zemlje,
onda emo imati oznaku norme i pozicije: GN 200 - 101, gdje je ''101'' oznaka
pozicije.
Svaka pozicija ima vie opcija (rednih brojeva) i ako se radi o istom primjeru, tj. ako
traimo opis: iroki iskop zemlje u prirodno vlanom tlu III. ktg tada emo imati
oznaku norme, pozicije i opcije (rednog broja): GN 200 - 101, 1.3. gdje je ''1.3.''
opcija.
Svaka norma sastoji se od opih napomena koje sadre opis radova, nain
obrauna, tono naznaenu jedinicu mjere po kojoj se radi obraun i tablice sa
utrocima vremena i materijala.
10.3. Primjeri primjene graevinskih normi
10.3.1. Zemljani radovi (GN 200)
Primjer br. 1:
- za runi iskop zemlje III. ktg. u irokom otkopu u prirodno vlanom tlu, treba
izraunati potreban materijal i radnu snagu
- koliina iskopa iz trokovnika je 100,00 m
3

- iskop treba izvesti za 6 dana
- radno vrijeme je 8 sati.

Slika 17. iroki iskop zemlje
Da bi rijeili ovaj primjer biti e nam potrebne norme zemljanih radova GN 200 koje
se nalaze u prilogu br. 1.

1. iroki iskop zemlje III. ktg. GN 200-101, 1.3.
A) Materijal za 1,00 m
3
za 100,00 m
3

---- ---- ---- ---- = ----
B) Izrada
Iskop zemlje R II NS 2,00 2,00 x 100,00 = 200,00 NS

2. Rekapitulacija potrebnog materijala i radne snage
2.1. Materijal

Nema utroka materijala jer se radi o iskopu u tlu III. ktg.
2.2. Radna snaga

1. Iskop zemlje R II NS 200,00
Izraunavanje potrebnog broja radnika:

ukupan zbroj NS ( NS)
Broj radnika (n) =
broj dana x radno vrijeme

NS 200,00 200,00
n
RII
=
br. d. x r. br.
=
6 d. x 8 h.
=
48,00
4 R II

Radna brigada za iroki iskop zemlje:
4 R II

Primjer br. 2:
- za runi iskop zemlje za trakaste temelje u prirodno vlanom tlu III. ktg., treba
izraunati potreban materijal i radnu snagu; temelji su irine do 1 m i dubine
do 2 m
- koliina iskopa iz trokovnika je 100,00 m
3

- iskop treba izvesti za 7 dana

Slika 18. Iskop temelja
Da bi rijeili ovaj primjer biti e nam potrebne norme zemljanih radova GN 200 koje

1. Iskop zemlje za temelje u tlu III. ktg. GN 200-103, 3.1.
3
za 100,00 m
3

---- ---- ---- ---- = ----
B) Izrada
Iskop zemlje R II NS 3,00 3,00 x 100,00 = 300,00 NS

2.1. Materijal

Nema utroka materijala jer se radi o iskopu u tlu III. ktg.

2.2. Radna snaga

1. Iskop zemlje R II NS 300,00


Broj radnika (n) =

NS 300,00 300,00
n
RII
=
br. d. x r. br.
=
7 d. x 8 h.
=
56,00
5 R II

Radna brigada za iskop temelja:
5 R II
10.3.2. Zidarski radovi (GN 301)
Primjer br. 1:
- treba izraunati potreban materijal i radnu snagu za strojno spravljanje
cementnog morta CM 1 : 3
- koliina morta je 10,00 m
3

- spravljanje morta treba izvesti za 1 dan
- radno vrijeme je 8 sati
- za spravljanje morta koristi se mijealica 250 l (kapaciteta 3,5 m
3
/h)

Slika 19. Spravljanje morta
Da bi rijeili ovaj primjer biti e nam potrebne norme zidarskih radova GN 301 koje se
nalaze u prilogu br. 2.

2.1. Materijal

1. Cement PC 25 .... kg 4 700,00
1. Strojno spravljanje CM 1 : 3 GN 301-104, 3.3.
3
Za 10,00 m
3

Cement PC 25 kg 470 470 x 10,00 = 4 700,00 kg
Pijesak m
3
1,01 1,01 x 10,00 = 10,10 m
3

Voda m
3
0,35 0,35 x 10,00 = 3,50 m
3

B) Izrada
Spravljanje CM 1 : 3 R II NS 2,10 2,10 x 10,00 = 21,00 NS
Prijenos cementa R II NS 0,50 0,50 x 10,00 = 5,00 NS
2. Pijesak ....
m
3
10,10
3. Voda ....
m
3
3,50

2.2. Radna snaga

1. Spravljanje morta R II NS 21,00
2. Prijenos cementa R II NS 5,00


Broj radnika (n) =

NS 21,00 + 5,00 26,00
n
RII
=
br. d. x r. br.
=
1 d. x 8 h.
=
8,00
3 R II

Radna brigada za spravljanje CM 1 : 3:
3 R II
Primjer br. 2:
- treba izraunati potreban materijal i radnu snagu za strojno spravljanje morta
PCM 1 : 2 : 6
- koliina morta je 10,00 m
3

- spravljanje morta treba izvesti za 1 dan
- za spravljanje morta koristi se mijealica 250 l (kapaciteta 3,5 m
3
/h)

2.1. Materijal

1. Cement PC 25 kg 2100
2. Hidr. vapno kg 2030
3. Pijesak m
3
8,70
4. Voda m
3
2,70

2.2. Radna snaga

1. Spravljanje morta R II NS 18,80
2. Pijenos cementa R II NS 2,10

1. Strojno spravljanje morta PCM 1 : 2 : 6 GN 301-103, 4.3.
3
Za 10,00 m
3

Cement PC 25 kg 210 210 x 10,00 = 2 100,00 kg
Hidr. vapno. kg 203 203 x 10,00 = 2 030,00 kg
Pijesak m
3
0,87 0,87 x 10,00 = 8,70 m
3

Voda m
3
0,27 0,27 x 10,00 = 2,70 m
3

B) Izrada
Spravljanje morta R II NS 1,88 1,88 x 10,00 = 18,80 NS
Prijenos cementa R II NS 0,21 0,21 x 10,00 = 2,10 NS

Broj radnika (n) =

NS 18,80 + 2,10 20,90
n
RII
=
br. d. x r. br.
=
1 d. x 8 h.
=
8,00
3 R II

Radna brigada za spravljanje morta:
3 R II
Primjer br. 3:
- za zidanje zida prizemlja, blok opekom 29 x 19 x 19 cm u PCM 1 : 2 : 6, treba
- koliina zida iz trokovnika je 100,00 m
3

- zidanje treba izvesti za 5 dana
- dizanje materijala izvodi se GD - dizalicom.

Slika 20. Zidanje blok opekom

1. Zidanje zida blok opekom 29 x 19 x 19 cm u PCM 1 : 2 : 6 GN 301-206, 1.1.
3
za 100,00 m
3

Blok opeka 29 x 19 x 19 cm kom. 82 82 x 100,00 = 8200 kom.
PCM 1 : 2 : 6 m
3
0,10 0,10 x 100,00 = 10,00 m
3

B) Izrada
Zidanje zida Z VI NS 3,20 3,20 x 100,00 = 320,00 NS
R II NS 0,90 0,90 x 100,00 = 90,00 NS
Prijenos blokova R II NS 1,65 1,65 x 100,00 = 165,00 NS
Prijenos morta R II NS 0,20 0,20 x 100,00 = 20,00 NS

2.1. Materijal

1. Blok opeka 29 x 19 x 19 cm kom. 8200
2. PCM 1 : 2 : 6 m
3
10,00

2.2. Radna snaga

1. Zidanje zida Z VI NS 320,00
R II NS 90,00
2. Razni prijenosi R II (165,00 + 20,00) NS 185,00


Broj radnika (n) =

NS 320,00 320,00
n
ZVI
=
br. d. x r. br.
=
5 d. x 8 h.
=
40,00
= 8 Z VI

NS 90,00 + 185,00 275,00
n
RII
=
br. d. x r. br.
=
5 d. x 8 h.
=
40,00
7 R II

Radna brigada za zidanje zida:
8 Z VI
7 R II
Primjer br. 4:
- za bukanje stropa ravne betonske ploe u PCM 1 : 3 : 9 s prethodnom
izradom cementnog prica u CM 1 : 3 treba izraunati potreban materijal i
radnu snagu
- koliina iz trokovnika je 100,00 m
2

- bukanje stropa treba izvesti za 2 dana
- dizanje materijala izvodi se GD-dizalicom.

Slika 21. bukanje stropa

1. bukanje stropa ravne betonske ploe u PCM 1 : 3 : 9
i izradom cementnog prica u CM 1 : 3 GN 301-402, 4.1.
2
Za 100,00 m
2

PCM 1 : 3 : 9 m
3
0,023 0,023 x 100,00 = 2,30 m
3

CM 1 : 3 m
3
0,005 0,005 x 100,00 = 0,50 m
3

B) Izrada
1. sloj - grubo bukanje Z VI NS 0,32 0,32 x 100,00 = 32,00 NS
R II NS 0,11 0,11 x 100,00 = 11,00 NS
2. sloj - fino bukanje Z VI NS 0,36 0,36 x 100,00 = 36,00 NS
R II NS 0,08 0,08 x 100,00 = 8,00 NS
Prijenos morta R II NS 0,111 0,111 x 100,00 = 11,10 NS

2.1. Materijal

1. PCM 1 : 3 : 9 m
3
2,30
2. CM 1 : 3 m
3
0,50

2.2. Radna snaga

1. bukanje Z VI (32,00 + 36,00) NS 68,00
R II (11,00 + 8,00) NS 19,00
2. Prijenos morta R II NS 11,10


Broj radnika (n) =

NS 68,00 68,00
n
ZVI
=
br. d. x r. br.
=
2 d. x 8 h.
=
16,00
4 Z VI

NS 19,00 + 11,10 30,10
n
RII
=
br. d. x r. br.
=
2 d. x 8 h.
=
16,00
2 R II

Radna brigada za bukanje stropa:
4 Z VI
2 R II

10.3.3. Betonski i armirano betonski radovi (GN 400)
Primjer br. 1:
- za strojno spravljanje betona MB 10 (C 8/10 - nova oznaka) treba izraunati
potreban materijal i radnu snagu
3

- prirodna mjeavina agregata
- spravljanje betona treba izvesti u roku od 3 dana (betoniranje konstrukcije
traje 3 dana)
- za spravljanje betona koristi se mijealica 500 l (kapaciteta 7,5 m
3
/h)

Slika 22. Strojno spravljanje betona
Da bi rijeili ovaj primjer biti e nam potrebne norme betonskih radova GN 400 koje

1. Strojno spravljanje betona MB 10, mijealicom 500 l GN 400-201, 1.2.
3
Za 100,00 m
3

Cement PC 35 kg 200,00 200,00 x 100,00 = 20 000,00 kg
ljunak prirodni m
3
1,22 1,22 x 100,00 = 122,00 m
3
Voda m
3
0,14 0,14 x 100,00 = 14,00 m
3
B) Izrada
Spravljanje betona R II NS 1,63 1,63 x 100,00 = 163,00 NS

2.1. Materijal

1. Cement PC 35 .. kg 20 000,00
2. ljunak prirodni .. m
3
122,00
3. Voda .. m
3
14,00

2.2. Radna snaga

1. Spravljanje betona R II NS 163,00


Broj radnika (n) =

NS 163,00 163,00
n
RII
=
br. d. x r. br.
=
3 d. x 8 h.
=
24,00
7 R II

Radna brigada za spravljanje betona MB 10 (C 8/10 - nova oznaka):
7 R II
Primjer br. 2:
- za strojno spravljanje betona MB 20 (C 16/20 - nova oznaka) treba izraunati
potreban materijal i radnu snagu
3

- umjetna mjeavina agregata (frakcije)
- spravljanje betona treba izvesti u roku od 1 dana (betoniranje konstrukcije
izvodi se u smjenama u jednom danu)
- radno vrijeme je 8 sati (jedne smjene)
- za spravljanje betona koristi se mijealica 500 l (kapaciteta 7,5 m
3
/h).

1. Strojno spravljanje betona MB 20, mijealicom 500 l GN 400-201, 4.2.
3
Za 50,00 m
3

Cement PC 35 kg 300,00 300,00 x 50,00 = 15 000,00 kg
ljunak granulirani m
3
0,551 0,551 x 50,00 = 27,55 m
3
ljunak granulirani m
3
0,731 0,731 x 50,00 = 36,55 m
3
Voda m
3
0,18 0,18 x 50,00 = 9,00 m
3
B) Izrada
Spravljanje betona R II NS 1,63 1,63 x 50,00 = 81,50 NS

2.1. Materijal

1. Cement PC 35 .. kg 15 000,00
2.
ljunak granulirani
.. m
3
27,55
3.
ljunak granulirani
.. m
3
36,55
4. Voda .. m
3
9,00

2.2. Radna snaga

1. Spravljanje betona R II NS 81,50


Broj radnika (n) =

NS 81,50 81,50
n
RII
=
br. d. x r. br.
=
1 d. x 8 h.
=
8,00
10 R II

Radna brigada za spravljanje betona MB 20 (C 16/20 - nova oznaka):
10 R II
Primjer br. 3:
- za strojno betoniranje temelja betonom MB 10 (C 8/10 - nova oznaka) treba
3

- konstrukcija se nalazi ispod kote 0,00
- betoniranje treba izvesti u roku od 3 dana
- za ugraivanje betona koristi se elektrini pervibrator.

Slika 23. Betoniranje temelja
Napomena:
Kod strojnog ugraivanja betona norme daju dvije opcije i to:
- za konstrukcije presjeka preko 0,30 m
3
betona na 1 m
2
ili 1 m
1
konstrukcije
- za konstrukcije presjeka do 0,30 m
3
betona na 1 m
2
ili 1 m
1
konstrukcije.
U naem primjeru temelji su presjeka 80 x 60 cm.
Odreivanje presjeka: 0,80 x 0,60 x 1,00 = 0,48 m
3
betona na 1 m
1
to znai da ovi
temelji spadaju u konstrukcije presjeka preko 0,30 m
3
/ m
1
.

1. Strojno ugraivanje betona MB 10 (presjek temelja 80 x 60 cm),
konstr. preko 0,30 m
3
/m
1
, ispod kote 0,00 GN 400-506, 1.2.
3
Za 100,00 m
3

Beton MB 10 m
3
1,00 1,00 x 100,00 = 100,00 m
3

B) Izrada
Ugraivanje betona B V NS 0,55 0,55 x 100,00 = 55,00 NS
B III NS 0,55 0,55 x 100,00 = 55,00 NS
Prijenos betona R II NS 2,35 2,35 x 100,00 = 235,00 NS

2.1. Materijal

1. Beton MB 10 (C 8/10) .. m
3
100,00

2.2. Radna snaga

1. Ugraivanje betona B V NS 55,00
B III NS 55,00
2. Prijenos betona R II NS 235,00


Broj radnika (n) =

NS 55,00 55,00
n
BV
=
br. d. x r. br.
=
3 d. x 8 h.
=
24,00
2 B V

NS 55,00 55,00
n
BIII
=
br. d. x r. br.
=
3 d. x 8 h.
=
24,00
2 B III

NS 235,00 235,00
n
RII
=
br. d. x r. br.
=
3 d. x 8 h.
=
24,00
10 R II

Radna brigada za betoniranje temelja:
2 B V
2 B III
10 R II
Primjer br. 4:
- za strojno betoniranje armirano betonske ravne ploe, debljine 20 cm,
betonom MB 20 (C 16/20 - nova oznaka) treba izraunati potreban materijal i
radnu snagu
2

- konstrukcija se nalazi ispod kote 0,00
- betoniranje treba izvesti u roku od 1 dana
- za ugraivanje betona koristi se elektrini pervibrator.

Slika 24. Strojno betoniranje armirano betonske ravne ploe
Napomena:
Kod strojnog ugraivanja betona u armirano betonske ploe izvoenje se moe
izraunavati po m
3
ili m
2
.
Za izvoenje po m
3
norme daju dvije opcije i to:
- za konstrukcije presjeka preko 0,30 m
3
betona na 1 m
2
ili 1 m
1
konstrukcije
- za konstrukcije presjeka do 0,30 m
3
betona na 1 m
2
ili 1 m
1
konstrukcije.
Za izvoenje po m
2
koriste se norme samo za betoniranje AB ploa.
U naem primjeru predvieno je betoniranje AB ploe po m
2
.

1. Strojno betoniranje AB ploa betonom MB 20 GN 400-706, 2.2.
2
Za 100,00 m
2

Beton MB 20 (C 16/20) m
3
0,20 0,20 x 100,00 = 20,00 m
3

B) Izrada
Ugraivanje betona B V NS 0,34 0,34 x 100,00 = 34,00 NS
B III NS 0,34 0,34 x 100,00 = 34,00 NS
Prijenos betona R II NS 0,29 0,29 x 100,00 = 29,00 NS

2.1. Materijal

1. Beton MB 20 (C 16/20) .. m
3
20,00

2.2. Radna snaga

1. Ugraivanje betona B V NS 34,00
B III NS 34,00
2. Prijenos betona R II NS 29,00


Broj radnika (n) =

NS 34,00 34,00
n
BV
=
br. d. x r. br.
=
1 d. x 8 h.
=
8,00
4 B V

NS 34,00 34,00
n
BIII
=
br. d. x r. br.
=
1 d. x 8 h.
=
8,00
4 B III

NS 29,00 29,00
n
RII
=
br. d. x r. br.
=
1 d. x 8 h.
=
8,00
4 R II

Radna brigada za betoniranje AB ploe:
4 B V
4 B III
4 R II
Primjer br. 5:
- za ugraivanje armature (sa svim prethodnim radovima) promjera 14 mm u
vertikalne serklae objekta, treba izraunati potreban materijal i radnu snagu
- koliina armature iz trokovnika je 1000,00 kg
- ugraivanje armature treba izvesti u roku od 1 dana
- za dizanje armature koristi se kran.

Slika 25. Armatura vertikalnih serklaa
Napomena:
Kod armirakih radova predvia se postavljanje jednostavne, srednje sloene i
sloene armature.
U naem primjeru predviena je jednostavna armatura.
Da bi rijeili ovaj primjer biti e nam potrebne norme armirakih radova GN 400 koje

1. Runo ugraivanje armature sa svim predradnjama GN 400-102, 2.
A) Materijal za 1,00 kg Za 1000,00 kg
Armatura 14 mm kg 1,04 1,04 x 1000,00 = 1040,00 kg
ica paljena kg 0,0032 0,0032 x 1000,00 = 3,20 kg
B) Izrada
Rezanje i ispravljanje AIV NS 0,0058 0,0058 x 1000,00 = 5,80 NS
AIII NS 0,0058 0,0058 x 1000,00 = 5,80 NS
Savijanje AIV NS 0,0060 0,0060 x 1000,00 = 6,00 NS
AIII NS 0,0060 0,0060 x 1000,00 = 6,00 NS
Postavljanje i vezanje AIV NS 0,0110 0,0110 x 1000,00 = 11,00 NS
AIII NS 0,0110 0,0110 x 1000,00 = 11,00 NS
Prijenos RII NS 0,0001 0,0001 x 1000,00 = 0,10 NS

2.1. Materijal

1. Armatura 14 mm .. kg 1040,00
2. ica paljena .. kg 3,20

2.2. Radna snaga

1. A IV (5,80 + 6,00 + 11,00) NS 22,80
2. A III (5,80 + 6,00 + 11,00) NS 22,80
3. R II NS 0,10


Broj radnika (n) =

NS 22,80 22,80
n
AIV
=
br. d. x r. br.
=
1 d. x 8 h.
=
8,00
3 A IV

NS 22,80 22,80
n
AIII
=
br. d. x r. br.
=
1 d. x 8 h.
=
8,00
3 A III

NS 0,10 0,10
n
RII
=
br. d. x r. br.
=
1 d. x 8 h.
=
8,00
1 R II

Radna brigada za armirake radove:
3 A IV
3 A III
1 R II
Primjer br. 6:
- za ugraivanje sloene armature (sa svim prethodnim radovima) promjera
12 mm u ravne AB ploe, treba izraunati potreban materijal i radnu snagu
- koliina armature iz trokovnika je 2000,00 kg
- ugraivanje armature treba izvesti u roku od 2 dana
- za dizanje armature koristi se kran.

Slika 26. Armatura ravne ploe
Napomena:
Kod armirakih radova predvia se postavljanje jednostavne, srednje sloene i
sloene armature.
U naem primjeru predviena je sloena armatura.
Da bi rijeili ovaj primjer biti e nam potrebne norme armirakih radova GN 400 koje

1. Runo ugraivanje armature sa svim predradnjama GN 400-104, 1.
A) Materijal za 1,00 kg Za 1000,00 kg
Armatura 12 mm kg 1,06 1,06 x 2000,00 = 2120,00 kg
B) Izrada
Rezanje i ispravljanje AIV NS 0,0140 0,0140 x 2000,00 = 28,00 NS
AIII NS 0,0140 0,0140 x 2000,00 = 28,00 NS
Savijanje AVII NS 0,0160 0,0160 x 2000,00 = 32,00 NS
AIII NS 0,0160 0,0160 x 2000,00 = 32,00 NS
Postavljanje i vezanje AVII NS 0,0200 0,0200 x 1000,00 = 40,00 NS
AIII NS 0,0200 0,0200 x 1000,00 = 40,00 NS
Prijenos RII NS 0,0001 0,0001 x 2000,00 = 0,20 NS

2.1. Materijal

1. Armatura 14 mm .. kg 2120,00
2. ica paljena .. kg 7,00

2.2. Radna snaga

1. A VII (32,00 + 40,00) NS 72,00
2. A IV NS 28,00
3. A III (28,00 + 32,00 + 40,00) NS 100,00
4. R II NS 0,20


Broj radnika (n) =

NS 72,00 72,00
n
AVII
=
br. d. x r. br.
=
2 d. x 8 h.
=
16,00
5 A VII

NS 28,00 28,00
n
AIV
=
br. d. x r. br.
=
2 d. x 8 h.
=
16,00
2 A IV

NS 100,00 100,00
n
AIII
=
br. d. x r. br.
=
2 d. x 8 h.
=
16,00
6 A III

NS 0,20 0,20
n
RII
=
br. d. x r. br.
=
2 d. x 8 h.
=
16,00
1 R II

Radna brigada za armirake radove:
5 A VII
2 A IV
6 A III
1 R II
10.3.4. Tesarski radovi
Primjer br. 1:
- za izradu, postavljanje i skidanje dvostrane daane oplate (daska debljine 24
mm), treba izraunati potreban materijal i radnu snagu
- oplata je predviena za betoniranje podrumskih zidova
- koliina oplate iz trokovnika je 100,00 m
2

- posao treba izvesti u roku od 2 dana

Slika 27. Dvostrana oplata zidova
Napomena:
Kod tesarskih radova za utroak materijala norme GN 601 daju dvije koliine: jedne u
zagradi, a druge bez zagrade.
Koliine u zagradama slue za izraunavanje potrebne koliine grae za neku
poziciju i to za viekratnu uporabu grae.
Npr. daska 24 mm za oplatu moe se uporabiti 3 puta
daska 48 mm za oplatu moe se uporabiti 5 puta
gredice za oplatu mogu se uporabiti 5 puta itd.
Koliine bez zagrade slue za izradu analiza cijena, tj. kalkulaciju i obraun za
uporabljenu grau sa investitorom.
U naem primjeru treba izraunati potreban materijal za izradu oplate pa e se uzeti
koliina u zagradi.
Da bi rijeili ovaj primjer biti e nam potrebne norme tesarskih radova GN 601 koje

1. Dvostrana daana oplata zidova (daska 24 mm) GN 601-201, 2.1.
2
Za 100,00 m
2

Daska 24 mm m
3
0,033 0,033 x 100,00 = 3,30 m
3

Gredice m
3
0,035 0,035 x 100,00 = 3,50 m
3

avli kg 0,15 0,15 x 100,00 = 15,00 kg
Klanfe (skobe, ''pijavice'') kg 0,10 0,10 x 100,00 = 10,00 kg
B) Izrada
Izrada oplate TV NS 0,20 0,20 x 100,00 = 20,00 NS
TIII NS 0,20 0,20 x 100,00 = 20,00 NS
Postavljanje oplate TV NS 0,18 0,18 x 100,00 = 18,00 NS
TIII NS 0,18 0,18 x 100,00 = 18,00 NS
Skidanje oplate TIII NS 0,07 0,07 x 100,00 = 7,00 NS
RII NS 0,11 0,11 x 100,00 = 11,00 NS
ienje oplate RII NS 0,13 0,13 x 100,00 = 13,00 NS

2.1. Materijal

1. Daska 24 mm .. m
3
3,30
2. Gredice .. m
3
3,50
3.
ica paljena .. kg 7,00
4.
avli .. kg 15,00
5.
Klanfe (skobe, ''pijavice'') .. kg 10,00

2.2. Radna snaga

1. T V (20,00 + 18,00) NS 38,00
2. T III (20,00 + 18,00 + 7,00) NS 45,00
3. R II (11,00 + 13,00) NS 24,00


Broj radnika (n) =

NS 38,00 38,00
n
TV
=
br. d. x r. br.
=
2 d. x 8 h.
=
16,00
2 T V

NS 45,00 45,00
n
TIII
=
br. d. x r. br.
=
2 d. x 8 h.
=
16,00
3 T III

NS 24,00 24,00
n
RII
=
br. d. x r. br.
=
2 d. x 8 h.
=
16,00
2 R II

Radna brigada za tesarske radove:
2 T V
3 T III
2 R II
Primjer br. 2:
- za izradu, postavljanje i skidanje daane oplate ravne AB ploe (daska
debljine 24 mm), treba izraunati potreban materijal i radnu snagu
- oplata se podupire metalnim podupiraima; visina podupiranja do 3 m
- koliina oplate iz trokovnika je 100,00 m
2

- posao treba izvesti u roku od 2 dana

Slika 28. Oplata ravne AB ploe
Napomena:
Kod tesarskih radova za utroak materijala norme GN 601 daju dvije koliine: jedne u
zagradi, a druge bez zagrade.
Koliine u zagradama slue za izraunavanje potrebne koliine grae za neku
poziciju i to za viekratnu uporabu grae.
Npr. daska 24 mm za oplatu moe se uporabiti 3 puta
daska 48 mm za oplatu moe se uporabiti 5 puta
gredice za oplatu mogu se uporabiti 5 puta itd.
Koliine bez zagrade slue za izradu analiza cijena, tj. kalkulaciju i obraun za
uporabljenu grau sa investitorom.
U naem primjeru treba izraunati potreban materijal za izradu oplate pa e se uzeti
koliina u zagradi.
Da bi rijeili ovaj primjer biti e nam potrebne norme tesarskih radova GN 601 koje

1. Daana oplata ravne AB ploe (daska 24 mm) GN 601-205, 1.2.
2
Za 100,00 m
2

Daska 24 mm m
3
0,03 0,03 x 100,00 = 3,00 m
3

Gredice m
3
0,02 0,02 x 100,00 = 2,00 m
3

avli kg 0,06 0,06 x 100,00 = 6,00 kg
Nafta kg 0,03 0,03 x 100,00 = 3,00 kg
Krpa stara kg 0,002 0,002 x 100,00 = 0,20 kg
Podupirai metalni kom 2 2 x 100,00 = 200 kom
B) Izrada
Izrada oplate TV NS 0,20 0,20 x 100,00 = 20,00 NS
TIII NS 0,20 0,20 x 100,00 = 20,00 NS
Postavljanje oplate TV NS 0,23 0,23 x 100,00 = 23,00 NS
TIII NS 0,23 0,23 x 100,00 = 23,00 NS
Skidanje oplate TIII NS 0,15 0,15 x 100,00 = 15,00 NS
ienje oplate RII NS 0,08 0,08 x 100,00 = 8,00 NS

2.1. Materijal

1.
Daska 24 mm .. m
3
3,00
2.
Gredice .. m
3
2,00
3.
avli .. kg 6,00
4.
Nafta .. kg 3,00
5.
Krpa stara .. kg 0,20
6.
Podupirai metalni .. kom 200

2.2. Radna snaga

1. T V (20,00 + 23,00) NS 43,00
2. T III (20,00 + 23,00 + 15,00) NS 58,00
3. R II NS 8,00


Broj radnika (n) =

NS 43,00 43,00
n
TV
=
br. d. x r. br.
=
2 d. x 8 h.
=
16,00
3 T V

NS 58,00 58,00
n
TIII
=
br. d. x r. br.
=
2 d. x 8 h.
=
16,00
4 T III

NS 8,00 8,00
n
RII
=
br. d. x r. br.
=
2 d. x 8 h.
=
16,00
1 R II

Radna brigada za tesarske radove:
3 T V
4 T III
1 R II

11. Prilozi - graevinske norme
PRILOG 1. Graevinske norme za zemljane radove GN 200
PRILOG 2. Graevinske norme za zidarske radove GN 301
PRILOG 3. Graevinske norme za betonske i armirano betonske radove GN 400
PRILOG 4. Graevinske norme za tesarske radove GN 601

PRILOG 1:
Graevinske norme za zemljane radove GN 200

RUNO OTKOPAVANJE ZEMLJE U IROKOM OTKOPU GN 200-101

Normativ vremena Materijal: Opis i jedinica mjere
elik
Drveni
ugljen
Eksploziv Kapisla tapin
O
p
c
i
j
a

K
a
t
e
g
o
r
i
j
a

z
e
m
l
j
e

G
r
u
p
a

r
a
d
n
i
k
a

J
e
d
i
n
i
n
o

U
k
u
p
n
o

kg kg kg kom m
1

1.1. I. RII 1,00 1,00
1.2. II. RII 1,33 1,33
1.3. III. RII 2,00 2,00
1.4. IV.
RIII
RIV
1,40
1,40
2,80 0,05 0,05 0,05 0,52 0,37
1.5. V.
RIII
RIV
2,80
2,80
5,60 0,08 0,10 0,20 1,70 1,70
1.6. VI.
RIII
RIV
3,50
3,50
7,00 0,15 0,15 0,30 2,25 3,00
1.7. VII.
RIII
RIV
4,80
4,80
9,60 0,20 0,20 0,35 3,75 3,75

OBRAUN: Po 1 m
3
otkopa na osnovi profila snimljenih prije i poslije otkopavanja
NAPOMENA: Pod irokim otkopom podrazumjevaju se svi iskopi tlocrtne povrine vee od 20 m
2
koji se ne odnose na
temelje objekta, septike jame ili kanalske rovove.

PROMJENE NORMATIVA VREMENA:
- kada se prilikom iskopa I. i II. kategorije odmah vri utovar zemlje u transportna sredstva, normativ vremena se
poveava za 15 %, a kod ostalih kategorija utovar se obraunava posebno po GN 900
- kada se radi u mokrom zemljitu, normativ vremena se poveava za 30%
- kada se radi u itkom zemljitu, normativ vremena se poveava za 50%
- kada se radi u zemljitu s korijenjem i ilama, normativ vremena se poveava za 25%.
RUNO OTKOPAVANJE ZEMLJE ZA TEMELJE OBJEKTA ILI GN 200-103
KANALSKE ROVOVE IRINE 0,60 DO 1,00 M

Normativ
vremena
Materijal: Opis i jedinica mjere
elik
Drveni
ugljen
Eksploziv Kapisla tapin
O
p
c
i
j
a

K
a
t
e
g
o
r
i
j
a

z
e
m
l
j
e

D
u
b
i
n
a

i
s
k
o
p
a

[
m
]

G
r
u
p
a

r
a
d
n
i
k
a

J
e
d
i
n
i
n
o

U
k
u
p
n
o

kg kg kg kom m
1

1.1. 0-2 RII 1,56 1,56
1.2. 2-4 RII 2,46 2,46
1.3. 4-6 RII 3,55 3,55
1.4.
I.
6-8 RII 5,32 5,32
2.1. 0-2 RII 2,10 2,10
2.2. 2-4 RII 3,00 3,00
2.3. 4-6 RII 4,18 4,18
2.4.
II.
6-8 RII 6,00 6,00
3.1. 0-2 RII 3,00 3,00
3.2. 2-4 RII 4,20 4,20
3.3. 4-6 RII 5,52 5,52
3.4.
III.
6-8 RII 6,84 6,84
4.1. 0-2
RII
RIII
RIV
2,10
1,40
1,20
4,70 0,05 0,05 0,10 0,80 0,80
4.2.
IV.
2-4
RII
RIII
RIV
2,10
1,50
1,50
5,10 0,05 0,05 0,10 0,80 0,80
5.1. 0-2
RII
RIII
RIV
2,60
2,10
4,80
9,50 0,08 0,10 0,40 2,40 2,40
5.2.
V.
2-4
RII
RIII
RIV
3,00
4,20
4,80
12,00 0,08 0,10 0,40 2,40 2,40
6.1. 0-2
RII
RIII
RIV
2,70
3,10
5,40
11,20 0,15 0,15 0,60 3,60 4,80
6.2.
VI.
2-4
RII
RIII
RIV
3,30
4,90
5,40
13,60 0,15 0,15 0,60 3,60 4,80
7.1. 0-2
RII
RIII
RIV
2,70
4,30
6,50
13,50 0,20 0,20 0,70 4,80 7,20
7.2.
VII.
2-4
RII
RIII
RIV
3,30
6,00
6,50
15,80 0,20 0,20 0,70 4,80 7,20

OBRAUN: Po 1 m
3
otkopane zemlje, raunajui po lamelama od 0-2, 2-4, 4-6, 6-8 m.
NAPOMENA: Iskopana zemlja se odbacuje na daljinu 1 m od ruba iskopa, a kod veih dubina od 2,00 m predvia se
prebacivanje zemlje sa skele na skelu, kao i premjetanje radnih skela (platformi). Predvien je rad izmeu
postavljenih razupiraa.

PROMJENE NORMATIVA VREMENA:
- kada se radi u mokrom zemljitu, normativ vremena se poveava za 30 % po odgovarajuoj kategoriji zemljita
- kada se radi u itkom zemljitu, normativ vremena se poveava za I. kategoriju 25 %, a za II. 50 %
- kada se radi u zemljitu s korijenjem i ilama, normativ vremena se poveava za 25 %.

PRILOG 2:
Graevinske norme za zidarske radove GN 301
SPRAVLJANJE CEMENTNIH MORTOVA GN 301-104

1.1. - 1.2. - 1.3. Omjer mijeanja 1:1 (cement : pijesak)

Normativi vremena Materijal: Opis i jedinica mjere
Cement
PC - 25
Pijesak Voda
N
a
i
n

s
p
r
a
v
l
j
a
n
j
a

O
p
c
i
j
a

i
f
r
a

o
p
e
r
a
c
i
j
e

R
a
z
m
j
e
r

m
o
r
t
a

OPIS
OPERACIJE
G
r
u
p
a

r
a
d
n
i
k
a

J
e
d
i
n
i
n
o

U
k
u
p
n
o

kg m
3
m
3

1 Spravljanje morta RII 5,89
1.1.
2
1 : 1
Prijenos cementa RII 0,99
6,88 930 0,67 0,43
2.1.
2
1 : 2
5,84 630 0,96 0,40
3.1.
2
1 : 3
5,67 470 1,01 0,35
B
e
z

s
i
j
a
n
j
a

4.1.
2
1 : 4
5,57 375 1,08 0,33
2 Prijenos cementa RII 0,99 1.2.
3
1 : 1
Sijanje morta RII 1,40
8,28 930 0,67 0,43
3
1 : 2
6,98 630 0,96 0,40
3
1 : 3
6,81 470 1,01 0,35
2 Prijenos cementa RII 0,40
R
U
N
I
M

P
U
T
E
M

S
a

s
i
j
a
n
j
e
m

4.2.
3
1 : 4
6,71 375 1,08 0,33
1.3.
2
1 : 1
3,09 930 0,67 0,43
2.3.
2
1 : 2
2,77 630 0,96 0,40
3.3.
2
1 : 3
2,60 470 1,01 0,35
S
T
R
O
J
N
I
M

P
U
T
E
M

4.3.
2
1 : 4
2,50 375 1,08 0,33

OBRAUN: Po m
3
spravljenog morta.
NAPOMENA: Normativom je obuhvaen prijenos cementa iz skladita do mjesta spravljanja na udaljenosti do 15 m.

SPRAVLJANJE PRODUNIH MORTOVA GN 301-103

1.1. - 1.2. - 1.3. Omjer mijeanja 1:1:5 (cement : hidr. vapno : pijesak)

Normativi
vremena
Cement
PC - 25
Hidr.
vapno
Pijesa
k
Voda
N
a
i
n

s
p
r
a
v
l
j
a
n
j
a

O
p
c
i
j
a

i
f
r
a

o
p
e
r
a
c
i
j
e

R
a
z
m
j
e
r

m
o
r
t
a

OPIS
OPERACIJE
G
r
u
p
a

r
a
d
n
i
k
a

J
e
d
i
n
i
n
o

U
k
u
p
n
o

kg kg m
3
m
3

1 Gaenje vapna RII 0,36
2 Spravljanje morta RII 4,73 1.1.
3
1:1:5
5,38 270 133 0,95 0,28
3
1:1:6
5,35 240 119 1,02 0,27
3
1:2:5
5,65 230 210 0,82 0,28
3
1:2:6
5,57 210 203 0,87 0,27
B
E
Z

S
I
J
A
N
J
A

5.1.
3
1:3:9
5,63 146 217 0,93 0,24
1.2.
4
1:1:5
7,28 270 133 0,95 0,28
2.2.
4
1:1:6
7,25 240 119 1,02 0,27
3.2.
4
1:2:5
7,55 230 210 0,82 0,28
4.2.
4
1:2:6
7,47 210 203 0,87 0,27
R
U
N
I
M

P
U
T
E
M

S
A

S
I
J
A
N
J
E
M

5.2.
4
1:3:9
7,53 146 217 0,93 0,24
3
1:1:5
2,53 270 133 0,95 0,28
3
1:1:6
2,46 240 119 1,02 0,27
3
1:2:5
2,75 230 210 0,82 0,28
3
1:2:6
2,64 210 203 0,87 0,27
S
T
R
O
J
N
I
M

P
U
T
E
M

5.3.
3
1:3:9
2,62 146 217 0,93 0,24

OBRAUN: Po m
3
spravljenog morta.
NAPOMENA: Normativom je obuhvaen prijenos cementa i hidratiziranog vapna iz skladita do mjesta spravljanja na udaljenosti do 15 m.
ZIDANJE ZIDOVA PRIZEMLJA I KATOVA BLOK OPEKOM GN 301-206
DIM. 29 x 19 x 19 cm

1.1. - 1.2. Produni mort 1 : 2 : 6
2.1. - 2.2. Produni mort 1 : 3 : 9
3.1. - 3.2. Cementni mort 1 : 3

Normativi
vremena
Blok
opeka
29x19x19
PCM
1 : 2 : 6
PCM
1 : 3 : 9
CM
1 : 3
V
r
s
t
a

p
r
i
j
e
n
o
s
a

O
p
c
i
j
a

i
f
r
a

o
p
e
r
a
c
i
j
e

V
r
s
t
a

m
o
r
t
a

OPIS
OPERACIJE
G
r
u
p
a

r
a
d
n
i
k
a

J
e
d
i
n
i
n
o

U
k
u
p
n
o

kom m
3
m
3
m
3

ZVI 3,20
2 Zidanje
RII 0,90
3 Prijenos blokova RII 1,65
1.1.
4
P
r
o
d
u
n
i

1
:
2
:
6

Prijenos morta RII 0,20
6,21 82 0,10
ZVI 3,20
2 Zidanje
RII 0,90
2.1.
4
P
r
o
d
u
n
i

1
:
3
:
9

6,21 82 0,10
ZVI 3,35
2 Zidanje
RII 1,01
S
K
I
P
O
M

G
D

-

4

3.1.
4
C
e
m
e
n
t
n
i

1
:
3

6,50 82 0,10
ZVI 3,20
2 Zidanje
RII 0,90
1.2.
4
P
r
o
d
u
n
i

1
:
2
:
6

5,44 82 0,10
ZVI 3,20
2 Zidanje
RII 0,90
2.2.
4
P
r
o
d
u
n
i

1
:
3
:
9

5,44 82 0,10
ZVI 3,35
2 Zidanje
RII 1,01
K
R
A
N
O
M

3.2.
4
C
e
m
e
n
t
n
i

1
:
3

5,71 82 0,10

OBRAUN: Od m
3
ozidanog zida.

BUKANJE STROPOVA PREKO BETONSKE PLOE I GN 301-402
RABIC MREE

4.1. - 4.2. bukanje ravnih bet. ploa u PCM 1 : 3 :9, sa cementnim pricom u CM 1 : 3
5.1. - 5.2. bukanje stropova preko rabic mree u PCM 1 : 2 : 6, sa cementnim pricom u CM 1 : 3
6.1. - 6.2. bukanje stropova preko rabic mree u PCM 1 : 3 : 9, sa cementnim pricom u CM 1 : 3

Normativi vremena Materijal: Opis i jedinica mjere
Sijani mortovi
V
a
p
n
e
n
i

m
o
r
t

1

:

1

(
o
k
)

V
a
p
n
e
n
i

1

:

3

P
r
o
d
u
n
i

1

:

2

:

6

P
r
o
d
u
n
i

1

:

3

:

9

C
e
m
e
n
t
n
i

1

:

3

V
r
s
t
a

p
r
i
j
e
n
o
s
a

V
r
s
t
a

s
t
r
o
p
a

V
r
s
t
a

m
o
r
t
a

O
p
c
i
j
a

i
f
r
a

o
p
e
r
a
c
i
j
e

OPIS
OPERACIJE
G
r
u
p
a

r
a
d
n
i
k
a

J
e
d
i
n
i
n
o

U
k
u
p
n
o

m
3
m
3
m
3
m
3
m
3

RVI 0,32
2
I. sloj
Grubo bukanje
RII 0,11
RVI 0,36
3
II. sloj
Fino bukanje
RII 0,08
R
a
v
n
a

b
e
t
o
n
s
k
a

p
l
o
a

P
C
M

1

:

3

:

9

4.1.
4 Prijenos morta RII 0,111
1,054 0,023 0,005
RVI 0,66
2
I. sloj
Grubo bukanje
RII 0,22
RVI 0,40
3
II. sloj
Fino bukanje
RII 0,13
P
C
M

1

:

2

:

6

5.1.
1,644 0,025 0,01
RVI 0,66
2
I. sloj
Grubo bukanje
RII 0,22
RVI 0,40
3
II. sloj
Fino bukanje
RII 0,13
S
K
I
P
O
M

G
D

-

4

R
a
b
i
c

m
r
e
a

P
C
M

1

:

3

:

9

6.1.
1,643 0,025 0,01
RVI 0,32
2
I. sloj
Grubo bukanje
RII 0,11
RVI 0,36
3
II. sloj
Fino bukanje
RII 0,08
R
a
v
n
a

b
e
t
o
n
s
k
a

p
l
o
a

P
C
M

1

:

3

:

9

4.2.
1,036 0,023 0,005
RVI 0,66
2
I. sloj
Grubo bukanje
RII 0,22
RVI 0,40
3
II. sloj
Fino bukanje
RII 0,13
P
C
M

1

:

2

:

6

5.2.
1,620 0,025 0,01
RVI 0,66
2
I. sloj
Grubo bukanje
RII 0,22
RVI 0,40
3
II. sloj
Fino bukanje
RII 0,13
K
R
A
N
O
M

R
a
b
i
c

m
r
e
a

P
C
M

1

:

3

:

9

6.2.
1,619 0,025 0,01

OBRAUN: Od 1 m
2
.
PRILOG 3:
Graevinske norme za betonske i armirano betonske radove GN 400

STROJNO SPRAVLJANJE BETONA GN 400-201

1.1. Mjealica 250 l prirodna mjeavina MB 10 5.2. Mjealica 500 l umjetna mjeavina MB 30
3.1. Mjealica 250 l umjetna mjeavina MB 15 7.2. Mjealica 500 l umjetna mjeavina MB 50
4.1. Mjealica 250 l umjetna mjeavina MB 20 1.3. Mjealica 750 l prirodna mjeavina MB 10
5.1 Mjealica 250 l umjetna mjeavina MB 30 2.3. Mjealica 750 l prirodna mjeavina MB 15
4.2. Mjealica 500 l umjetna mjeavina MB 20

Normativi
vremena
C
e
m
e
n
t

P
C

3
5

l
j
u
n
a
k

p
r
i
r
o
d
n
i

l
j
u
n
a
k

g
r
a
n
u
l
i
r
a
n
i

l
j
u
n
a
k

g
r
a
n
u
l
i
r
a
n
i

V
o
d
a

V
r
s
t
a

m
j
e
a
l
i
c
e
,

s
n
a
g
a

i

u
i
n
a
k

V
r
s
t
a

l
j
u
n
k
a

M
a
r
k
a

b
e
t
o
n
a

O
p
c
i
j
a

i
f
r
a

o
p
e
r
a
c
i
j
e

OPIS
OPERACIJE
G
r
u
p
a

r
a
d
n
i
k
a

J
e
d
i
n
i
n
o

U
k
u
p
n
o

kg m
3
m
3
m
3
m
3

MB 10 1.1. 1 Spravljanje R-II 1,73 1,73 200 1,22 0,14
l
j
u
n
a
k

p
r
i
r
o
d
n
i

MB 15 3.1. 1 Spravljanje R-II 1,73 1,73 250 0,561 0,752 0,16
MB 40 6.1. 1 Spravljanje R-II 1,73 1,73 385 0,530 0,720 0,20 M
j
e
a
l
i
c
a

s

u
r
e
a
j
e
m

z
a

d
i
z
a
n
j
e

a
g
r
e
g
a
t
a

2
5
0

l

5

K
S

-

3
,
5
0

m
3
/
h

l
j
u
n
a
k

g
r
a
n
u
l
i
r
a
n
i

l
j
u
n
a
k

p
r
i
r
o
d
n
i

M
j
e
a
l
i
c
a

s

u
r
e
a
j
e
m

z
a

d
i
z
a
n
j
e

a
g
r
e
g
a
t
a

5
0
0

l

1
2

K
S

-

7
,
5
0

m
3
/
h

l
j
u
n
a
k

g
r
a
n
u
l
i
r
a
n
i

l
j
u
n
a
k

p
r
i
r
o
d
n
i

M
j
e
a
l
i
c
a

s

u
r
e
a
j
e
m

z
a

d
i
z
a
n
j
e

a
g
r
e
g
a
t
a

7
5
0

l

1
5

K
S

-

9
,
0
0

m
3
/
h

l
j
u
n
a
k

g
r
a
n
u
l
i
r
a
n
i


OBRAUN: Od 1 m
3
spravljenog betona
STROJNO UGRAIVANJE BETONA U NEARMIRANE GN 400-506
I ARMIRANE KONSTRUKCIJE PRESJEKA PREKO 0,30 m
3
BETONA
NA m
2
ILI m
1
KONSTRUKCIJE
BETON SPRAVLJEN MJEALICOM SA UREAJEM ZA DIZANJE
AGREGATA, VOLUMEN BUBNJA 500 l
VRIJEDI OD KOTE 0,00 NA NIE

1.2. nabijanje betona elektrinim pervibratorima MB 10

Normativ
vremena
Beton spravljen mjealicom 500 l
MB 10 MB 15 MB 20 MB 30 MB 40 MB 50
P
r
e
s
j
e
k

b
e
t
o
n
a

u

m
3
/
m
1
-

m
2

O
p
c
i
j
a

i
f
r
a

o
p
e
r
a
c
i
j
e

M
a
r
k
a

b
e
t
o
n
a

OPIS
OPERACIJE
G
r
u
p
a

r
a
d
n
i
k
a

J
e
d
i
n
i
n
o

U
k
u
p
n
o

m
3
m
3
m
3
m
3
m
3
m
3

1 Spravljanje RII 1,53
BV 0,55
2 Ugraivanje
BIII 0,55
1.2.
3
M
B

1
0

Prijenos RII 2,35
4,98 1,00
BV 0,55
2 Ugraivanje
BIII 0,55
2.2.
3
M
B

1
5

Prijenos RII 2,35
4,98 1,00
BV 0,55
2 Ugraivanje
BIII 0,55
3.2.
3
M
B

2
0

Prijenos RII 2,35
4,98 1,00
BV 0,55
2 Ugraivanje
BIII 0,55
4.2.
3
M
B

3
0

Prijenos RII 2,35
4,98 1,00
BV 0,55
2 Ugraivanje
BIII 0,55
5.2.
3
M
B

4
0

Prijenos RII 2,35
4,98 1,00
BV 0,55
2 Ugraivanje
BIII 0,55 K
O
N
S
T
R
U
K
C
I
J
E

P
R
E
S
J
E
K
A

P
R
E
K
O

0
,
3
0

m
3

P
O

m
2

I
L
I

m
1

K
O
N
S
T
R
U
K
C
I
J
E

6.2.
3
M
B

5
0

Prijenos RII 2,35
4,98 1,00

OBRAUN: Od 1 m
3
ugraenog betona

BETONIRANJE ARMIRANOBETONSKIH PLOA GN 400-706
BETON SPRAVLJEN MJEALICOM SA UREAJEM ZA DIZANJE
AGREGATA, VOLUMEN BUBNJA 500 l

1.1. armiranobetonske ploe, debljine 15 cm MB 15



Normativ
vremena
M
B

1
5

M
B

2
0

M
B

3
0

M
B

4
0

M
B

5
0

V
r
s
t
a

p
r
i
j
e
n
o
s
a

D
e
b
l
j
i
n
a

p
l
o
e

[
c
m
]

O
p
e
r
a
c
i
j
a

i
f
r
a

o
p
e
r
a
c
i
j
e

M
a
r
k
a

b
e
t
o
n
a

OPIS
OPERACIJE
G
r
u
p
a

r
a
d
n
i
k
a

J
e
d
i
n
i
n
o

U
k
u
p
n
o

m
3
m
3
m
3
m
3
m
3

BV 0,24
2 Ugraivanje
BIII 0,24
1.1.
3
M
B

1
5

Prijenos RII 0,22
0,93 0,15

BV 0,24
2 Ugraivanje
BIII 0,24
2.1.
3
M
B

2
0

Prijenos RII 0,22
0,93 0,15
BV 0,24
2 Ugraivanje
BIII 0,24
3.1.
3
M
B

3
0

Prijenos RII 0,22
0,93 0,15
BV 0,24
2 Ugraivanje
BIII 0,24
4.1.
3
M
B

4
0

Prijenos RII 0,22
0,93 0,15
BV 0,24
2 Ugraivanje
BIII 0,24
S
K
I
P

15
5.1.
3
M
B

5
0

Prijenos RII 0,22
0,93 0,15

OBRAUN: Od 1 m
2
gotove ploe Nastavak na sljedeoj stranici
GN 400-706

Normativ
vremena
M
B

1
5

M
B

2
0

M
B

3
0

M
B

4
0

M
B

5
0

V
r
s
t
a

p
r
i
j
e
n
o
s
a

D
e
b
l
j
i
n
a

p
l
o
e

[
c
m
]

O
p
e
r
a
c
i
j
a

i
f
r
a

o
p
e
r
a
c
i
j
e

M
a
r
k
a

b
e
t
o
n
a

OPIS
OPERACIJE
G
r
u
p
a

r
a
d
n
i
k
a

J
e
d
i
n
i
n
o

U
k
u
p
n
o

m
3
m
3
m
3
m
3
m
3

BV 0,34
2 Ugraivanje
BIII 0,34
1.2.
3
M
B

1
5

Prijenos RII 0,29
1,28 0,20

BV 0,34
2 Ugraivanje
BIII 0,34
2.2.
3
M
B

2
0

Prijenos RII 0,29
1,28 0,20
BV 0,34
2 Ugraivanje
BIII 0,34
3.2.
3
M
B

3
0

Prijenos RII 0,29
1,28 0,20
BV 0,34
2 Ugraivanje
BIII 0,34
4.2.
3
M
B

4
0

Prijenos RII 0,29
1,28 0,20
BV 0,34
2 Ugraivanje
BIII 0,34
20
5.2.
3
M
B

5
0

Prijenos RII 0,29
1,28 0,20
BV 0,42
2 Ugraivanje
BIII 0,42
1.3.
3
M
B

1
5

Prijenos RII 0,36
1,58 0,25

BV 0,42
2 Ugraivanje
BIII 0,42
2.3.
3
M
B

2
0

Prijenos RII 0,36
1,58 0,25
BV 0,42
2 Ugraivanje
BIII 0,42
3.3.
3
M
B

3
0

Prijenos RII 0,36
1,58 0,25
BV 0,42
2 Ugraivanje
BIII 0,42
4.3.
3
M
B

4
0

Prijenos RII 0,36
1,58 0,25
BV 0,42
2 Ugraivanje
BIII 0,42
S
K
I
P

25
5.3.
3
M
B

5
0

Prijenos RII 0,36
1,58 0,25

OBRAUN: Od 1 m
2
gotove ploe
RUNO REZANJE, ISPRAVLJANJE, SAVIJANJE, POSTAVLJANJE I GN 400-102
VEZANJE ARMATURE
JEDNOSTAVNA I SREDNJE SLOENA
VERTIKALNI TRANSPORT ''KRAN'' DIZALICOM

1. Runo rezanje, ispravljanje, savijanje, postavljanje i vezanje
armature 4 12 mm
armature 14 i vie mm

OBRAUN: Po 1 kg postavljene armature

Normativi izrade Materijal: Opis i jedinica mjere
Betonski elik

4
-
1
2

1
4

i

v
i
i
c
a

p
a
l
j
e
n
a

P
r
e
s
j
e
k

p
r
o
f
i
l
a

O
p
c
i
j
a

R
e
d
n
i

b
r
o
j

p
o
z
i
c
i
j
e

OPIS
OPERACIJE
G
r
u
p
a

r
a
d
n
i
k
a

J
e
d
i
n
a
n
o

U
k
u
p
n
o

kg kg kg
AIV 0,0140
1 Rezanje i ispravljanje
AIII 0,0140
AIV 0,0130
2 Savijanje
AIII 0,0130
AIV 0,0170
3 Postavljanje i vezanje
AIII 0,0170

4
-
1
2

m
m

1.
4 Prijenos RII 0,0001
0,0881 1,04 0,0032
AIV 0,0058
AIII 0,0058
AIV 0,0060
2 Savijanje
AIII 0,0060
AIV 0,0110
AIII 0,0110

1
4

i

v
i
e

m
m

2.
0,0457 1,04 0,0032
RUNO REZANJE, ISPRAVLJANJE, SAVIJANJE, POSTAVLJANJE I GN 400-104
VEZANJE ARMATURE
SLOENA ARMATURA
VERTIKALNI TRANSPORT ''KRAN'' DIZALICOM

armatura 4 12 mm
armature 14 i vie mm

OBRAUN: Po 1 kg postavljene armature

Normativi izrade Materijal: Opis i jedinica mjere
Betonski elik

4
-
1
2

1
4

i

v
i
i
c
a

p
a
l
j
e
n
a

P
r
e
s
j
e
k

p
r
o
f
i
l
a

O
p
c
i
j
a

R
e
d
n
i

b
r
o
j

p
o
z
i
c
i
j
e

OPIS
OPERACIJE
G
r
u
p
a

r
a
d
n
i
k
a

J
e
d
i
n
a
n
o

U
k
u
p
n
o

kg kg kg
AIV 0,0140
AIII 0,0140
AVII 0,0160
2 Savijanje
AIII 0,0160
AVII 0,0200
AIII 0,0200

4
-
1
2

m
m

1.
0,1001 1,06 0,0035
AIV 0,0060
AIII 0,0060
AVII 0,0070
2 Savijanje
AIII 0,0070
AVII 0,0120
AIII 0,0120

1
4

i

v
i
e

m
m

2.
0,0501 1,06 0,0035
PRILOG 4:
Graevinske norme za tesarske radove GN 601
OPLATA RAVNIH TEMELJA, TEMELJA STROJEVA I RAVNIH GN 601-201
BETONSKIH ZIDOVA

1.1. Oplata ravnih temelja, temelja strojeva i ravnih betonskih zidova, daskom debljine 24 mm - jednostrana oplata
2.1. Oplata ravnih temelja, temelja strojeva i ravnih betonskih zidova, daskom debljine 24 mm - dvostrana oplata
3.1. Oplata ravnih betonskih zidova od rendiranih dasaka, daskom debljine 24 mm
1.2. Oplata ravnih temelja, temelja strojeva i ravnih betonskih zidova, daskom debljine 48 mm - jednostrana oplata
2.2. Oplata ravnih temelja, temelja strojeva i ravnih betonskih zidova, daskom debljine 48 mm - dvostrana oplata
3.2. Oplata ravnih betonskih zidova od rendiranih dasaka, daskom debljine 48 mm

Normativ
vremena
D
a
s
k
a

2
4

m
m

D
a
s
k
a

4
8

m
m

G
r
e
d
i
c
e

i
c
a

p
a
l
j
e
n
a

a
v
l
i

K
l
a
n
f
e

D
e
b
l
j
i
n
a

d
a
s
k
e

z
a

o
p
l
a
t
u

O
p
c
i
j
a

i
f
r
a

o
p
e
r
a
c
i
j
e

OPIS OPERACIJE
G
r
u
p
a

r
a
d
n
i
k
a

J
e
d
i
n
i
n
o

U
k
u
p
n
o

m
3
m
3
m
3
kg kg kg
TV 0,19
1 Izrada
TIII 0,19
TV 0,18
2 Postavljanje
TIII 0,18
TIII 0,06
3 Skidanje
RII 0,11
1.1.
4 ienje i va. av. RII 0,13
1,04
0,0045
(0,032)

0,0035
(0,035)
0,15 0,07
TV 0,20
1 Izrada
TIII 0,20
TV 0,18
2 Postavljanje
TIII 0,18
TIII 0,07
3 Skidanje
RII 0,11
2.1.
1,07
0,0047
(0,033)

0,0035
(0,035)
0,07 0,15 0,10
TV 0,21
1 Izrada
TIII 0,21
TV 0,20
2 Postavljanje
TIII 0,20
TIII 0,05
3 Skidanje
RII 0,11
D
A
S
K
A

2
4

m
m

3.1.
1,07
0,0054
(0,038)

0,0035
(0,035)
0,07 0,15 0,07
TV 0,19
1 Izrada
TIII 0,19
TV 0,18
2 Postavljanje
TIII 0,18
TIII 0,06
3 Skidanje
RII 0,11
1.2.
1,04
0,0029
(0,038)
0,0035
(0,035)
0,15 0,07
TV 0,20
1 Izrada
TIII 0,20
TV 0,18
2 Postavljanje
TIII 0,18
TIII 0,07
3 Skidanje
RII 0,11
2.2.
1,07
0,0029
(0,038)
0,0035
(0,035)
0,07 0,15 0,10
TV 0,21
1 Izrada
TIII 0,21
TV 0,20
2 Postavljanje
TIII 0,20
TIII 0,05
3 Skidanje
RII 0,11
D
A
S
K
A

4
8

m
m

3.2.
1,07
0,0058
(0,07)
0,0035
(0,035)
0,07 0,15 0,07

OBRAUN: Od 1 m
2
ortogonalne projekcije oplate

OPLATA RAVNIH, KOSIH ILI NAGNUTIH BETONSKIH PLOA GN 601-205
BEZ OBZIRA NA VELIINU SA PODUPIRANJEM METALNIM
PODUPIRAIMA; VISINA PODUPIRANJA DO 3 m

1.2. Oplata ravnih ploa bez obzira na povrinu
2.2. Oplata kosih i nagnutih ploa
3.2. Oplata rebrastih ploa sa razmakom rebara do 1 m
4.2. Oplata rebrastih ploa sa razmakom rebara do 1,5 m
5.2. Oplata rebrastih ploa sa razmakom rebara preko 1,5 m
6.2. Oplata ravnih ploa sa vutama

Normativ
vremena
D
a
s
k
a

2
4

m
m

G
r
e
d
i
c
e

a
v
l
i

N
a
f
t
a

K
r
p
a

s
t
a
r
a

P
o
d
u
p
i
r
a
i

r
a
s
t
e
z
l
j
i
v
i

O
p
c
i
j
a

i
f
r
a

o
p
e
r
a
c
i
j
e

OPIS OPERACIJE
G
r
u
p
a

r
a
d
n
i
k
a

J
e
d
i
n
i
n
o

U
k
u
p
n
o

m
3
m
3
kg kg kg kom
TV 0,20
1 Izrada
TIII 0,20
TV 0,23
2 Postavljanje
TIII 0,23
3 Skidanje TIII 0,15
1.2.
4 ienje RII 0,08
1,09
0,004
(0,03)
0,002
(0,02)
0,06 0,07 0,002 2
TV 0,24
1 Izrada
TIII 0,24
TV 0,28
2 Postavljanje
TIII 0,28
2.2.
4 ienje RII 0,10
1,30
0,005
(0,035)
0,002
(0,02)
0,07 0,07 0,002 2
TV 0,25
1 Izrada
TIII 0,25
TV 0,27
2 Postavljanje
TIII 0,27
3.2.
4 ienje RII 0,10
1,30
0,0057
(0,04)
0,002
(0,02)
0,08 0,07 0,002 2
TV 0,22
1 Izrada
TIII 0,22
TV 0,24
2 Postavljanje
TIII 0,24
4.2.
4 ienje RII 0,10
1,18
0,0057
(0,04)
0,002
(0,02)
0,08 0,07 0,002 2
TV 0,22
1 Izrada
TIII 0,22
TV 0,24
2 Postavljanje
TIII 0,24
5.2.
4 ienje RII 0,10
1,18
0,005
(0,035)
0,002
(0,02)
0,08 0,07 0,002 2
TV 0,22
1 Izrada
TIII 0,22
TV 0,24
2 Postavljanje
TIII 0,24
6.2.
4 ienje RII 0,08
1,16
0,006
(0,042)
0,002
(0,02)
0,06 0,07 0,002 2

OBRAUN: Od 1 m
2
horizontalne projekcije (s razvijanjem rebara kod ploa s rebrima)

Literatura:

Narodne novine (76/07): Zakon o prostornom ureenju i gradnji
Normativi i standardi rada u graevinarstvu (Prosjene norme u graevinarstvu)

Organizacija Građenja

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Organizacija Građenja

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Organizacija graenja 2

You might also like