Spisak ispitnih pitanja II kolokvijum - odgovori

1.

Razlika izmeu komunikacije i diseminacije.

Komunikacija je uzajamni proces razmjene signala s ciljem informisanja, uvjeravanja ili upuivanja, baziran na zajednikim znaenjima i uslovljen meusobnim odnosima, izmeu onih koji komuniciraju i drutvenog okruenja. Proces informisanja ukljuuje etiri koraka: 1. privui panju na komunikaciju, 2. postii prijem poruke, 3. postii da se poruka interpretira onako kako smo mi to eljeli i 4. sauvati poruku za kasniju upotrebu. Jo zahtjevniji je proces instrukcije, koji ukljuuje peti korak stimulaciju aktivnog uenja i djelovanja. Proces uvjeravanja ide dalje od aktivnog uenja i djelovanja. Ovaj proces ukljuuje 6. korak prihvatanja promjene priklanjanje eljama i stavovima. anon-Viverov model se sastoji od izvora informacija, poruke ili signala, prijemnika ili odredita. Tehniki problemi nastaju kada signal limitira ili iskrivljuje poruku koja je poslata iz izvora prema poiljaoca. Semantiki problemi nastaju kada primalac ne percepira poruku i njeno znaenje onako kako je to namjeravao poiljalac. Problemi uticaja ukazuju da poruka poiljaoca nije proizvela eljeni rezultat na strani primaoca. ramovo model komunikacije je dvosmjeran model u kojem i poiljalac i primalac djeluju u kontekstima svojih referentnih okvira, svog meusobnog odnosa i drutvene situacije. Diseminacija se mijea sa komunikacijom. Ova zabuna je oigledna u OSJ kada PR strunjaci nude objavljene materijale ( isjeci iz novina, tonski zapisi) kao dokaz obavljene komunikacije.To je model koji su razvili anon i Viver i ukljuuje izvor informacija, poruku ili signal i prijemnik ili odredite. Meutim to nije tako jednostavno. 2. Elementi komunikacijskog modela. poiljalac , . . . , . , . poruka

 , . . : 1. , 2. , 3. , 4. , , 5. , . 4 :
-

, 1. , , 2. , , 3. , - , .

medij ili kanal . . - . , , . . . : . .

 . . primaoci . '''' . . , .

Osobine svakog od elemenata komunikacijskog modela, i nain na koji oni utiu na proces komunikacije.
3.

Dakle, osobine i uticaj: Poiljaoca

Karakteristike izvora poruke utiu na primaoevo inicijalno primanje poruke, ali imaju slab efekat na dugotrajni uticaj poruke. Najnovija istraivanja sugeriu da izvor moe imati i dugorone i kratkorone efekte. Kredibilitet izvora informacija pojaava njenu vrijednost. Ova teorija sugerie da prihvaeni status, pouzdanost i profesionalnost izvora daju dodatnu teinu poruci. Ako meusobno pomnoimo ove tri karakteristike, poveavamo faktor teine izvora u procesu komunikacije.

Poruke

Karakteristike poruke sigurno imaju uticaj na proces komunikacije, ali mnogi strunjaci za komunikaciju slau se da je znaenje poruke sadrano u ljudima a ne u rijeima. Razliiti ljudi koji prime istu poruku mogu da je tumae razliito. Ubjeujue karakteristike poruke:
1. ako primalac poruke ima stavove suprotne od tvojih, prui argumente za oba stava 2. ako se primalac unaprijed slae sa tvojim stavom, tvoja poruka e iamti vei uticaj ako

predstavi samo stav koji se podudara sa stavom primaoca 3. ako je primalac poruke dobro obrazovan, prui argumente za oba stava

4. ako koristi poruku koja sadri oba stava, nemoj da izostavi bitne argumente za

suprotan stav, jer e u tom sluaju primalac poruke primjetiti propust i pojaati sumnju u tvoje izlaganje 5. ako postoji vjerovatnoa da e primalac poruke kasnije biti izloen uvjerljivim porukama koje su u suprotnosti sa tvojim stavom, koristi dvostrane poruke da bi izvrio imunizaciju publike i stvorio otpornost na kasnije poruke. Istraivai su nabrojali 4 glavna pristupa u postizanju saglasnosti kroz komunikaciju:
-

strategije sankcije koriste koriste nagrade i kazne koje zavise od poiljaoca, primaoca ili su rezultat situacije strategije altruizma pozivaju primaoca da pomogne ili pritekne u pomo poiljaocu ili nekoj stranci koju poiljalac predstavlja strategije argumenta upotrbljavaju 1. direktne zahtjeve, u kojim poiljalac ne daje opravdanje ili motivaciju za zahtjeve, 2. objanjenja, u kojima poiljalac daje primaocu jedanili vie razloga za prihvatanje, 3. nagovjetaje, u kojima poiljalac namjeta situaciju ili okolnosti iz kojih primalac izvlai eljene zakljuke i izraava saglasnost strategije zavaravanja - pogreno prikazuju situaciju, daju netana opravdanja ili obeavaju nagrade ili kazne koje poiljalac nije sposoban da sprovede.

Uticaj poruke uslovljava primalac

Medija ili kanala

Neove tehnologije koje se koriste za prenoenje poruka predstavljaju izazov tradicionalnim uvjerenjima. Npr. uvienje i-mejlaje promjenilo nain komunikacije izvan granica zemlje. Sastanci se odravaju u razliitim virtuelnim i digitalnim formama, mjenjajui prirodu interakcije, pruajui istovremeno pogodnost i korist u smanjenju trokova. Licem u lice najdirektnija interpersonalna komunikacija. U savremenom drutvu kontakt licem ulice ustupaju mjesto porukama koje se prenose na drugaiji nain. Izgovorene rijei ustupaju mjesto pisanoj komunikaciji : lino adresirana pisma ustupaju mjesto odtampanim porukama. tampane publikacije ustupaju mjesto emitovanim rijeima i slikama. Emitovane poruke ustupaju mjesto kompjuterskim mreama koje prenose digitalne signale koji se pretvaraju u sve vrste inforamcija. Odabir adkevatnog medija ili adekvatnih medija zahtijeva razumijevanje medija i njihovih efekata.

Primaoca

Komunikacijski modeli i programi za odnose s javnou esto shvataju publiku kao pasivne primaoce koji se nalaze na kraju procesa prenoenja poruka. Ova tradica se nastavlja iako nauni dokazi i stalno isticanje ''dvosmjernosti'' sugeriu drugaiji model i ulogu publike.

Ne valja teorija o monolitnoj i pasivnoj masivnoj publici. Tanija je teorija koja kae da selektivni i aktivni primaoci obrauju poruke koje su namjenjene malom broju ljudi, a ne masama.

Konteksta odnosa

Komunikacija se odvija u kontekstu odnosa onih koji komuniciraju. Sutina je u tome da odnos sam po sebi ima jak uticaj na proces komunikacije. Svaka komunikacija je zasnovana na odnosima odslikava etiri osnovne dimenzije:
1. 2. 3. 4.

emocionalno uzbienje, pribranost i formalnost intimnost i naklonost neposrednost i naklonost dominaciju-pokornost

Nije iznenaujue da neverbalna ponaanja igraju vanu ulogu u komunikaciji koja podrzumijeva meusobne odnose. Blizina sugerie intimnost, povjerenje, privlansot, spsobnost ubjeivanja i agresivnost. Osmjeh sugerie emocionalno uzbuenje, pribranost, formalnost. Kontakt oima pojaava ostlao neverbalno ponaanje

Drutvene okoline

Komunikacija utie na dutveno okruenje, a drutveno okruenje utie na komunikaciju. To znai da se komunikacija odvija kao strukturalni proces unutar promjenljivih sistema ili meusobno povezanih komponetni i aktivnosti. Drutvne komponente ukljuuju porodice, grupe,organizacije i sve vrste kolektiva koji su istovremeno proizvoai i proizvodi komunikacije. Da bi se uspjeno donijela grupna odluka, potrebno jeispuntio 4 zadatka: izvritiodgovarjauu i tanu procjenu problema; postiipotpuor azumijevanje cilja kao i kriterijuma za uspjeh sloiti se u vezi pozitivnihishoda odluke sloiti se u vezi negativnih ishoda odluke. Organizacije dodatno komplikuju i ograniavaju komunikaciju. Svi elementi sistema meusobno su zavisni i utiu jedni na druge uz pomo silau svom okruenju.
1. 2. 3. 4.

Komunikacija kada se pojavi rezultat je kompleksnih recipronih procesa u kojima oni koji komuniciraju pokuavaju da informiu, upute iliuvjeravaju u okviru konteksta svojih meusobnih odnosa i drutvenog okruenja u irem smislu.

4.

Walter Lippmann trougao stvaranja percepcije o svijetu koji nas okruuje masovni mediji

mjesto zbivanja ljudi, mjesta , dogaaji percepcija zbivanja

reakcija na osnovu percepcije

Lipman je naglasio da veina nas nema direktan pristup velikom dijelu svijeta oko nas. Masovni mediji nam pomau da stvorimo" vjerodostojnu sliku" svijeta koji se nalazi izvan naeg domaaja i direktnog iskustva. Ovim pogledom on je postavio temelje za prouavanje masovnih medija ali i osnove nauke o OSJ.
5.

Teorija postavljanje prioriteta (agenda setting ili teorija postavljanja dnevnog

reda) Teorija o efektima masovne komunikacije , poznata i kao teorija o postavljanju prioritetanastala na osnovu Lipmanovog poimanja uticaja medija , koja uvodi razliku izmeu onoga o emu mislimo( ono to znamo o neemu) i onoga ta mislimo( miljenje i osjeaj, naklonjenost). Postavljanje prioriteta sugerie da masovni mediji utiu na ono o emu mislimo a pri tome ne utiu na naklonjenost. Sredstva masovne komunikacije mogu imati uticaja na javno mnjenje isticanjem u vijestima tema i stavova koje zastupaju odreeni ljudi ili grupacije. Kada mediji nekoj temi daju prioritet , za PR strunjake to moe biti dobra stvar ( kada elite privui panju na neku temu) ili loa stvar( kada se neto sramotno i loe deava u vaoj organizaciji). Biti svjestan snage onoga to je prioritet za medije klju je komunikacije u OSJ. OSJ vrlo esto sauvaju novac organizaciji rjeavajui problem prije nego to doe na dnevni red medija. Dva koncepta u teoriji postavljanj prioriteta-

istaknutost problema odreuje kvalitet i prodornost koju problem ima kod publike ili koliko dobro prublika reaguje na pobleme. Ljude najvie interesuje teme koje su
6

najblie njihovim linim interesima.Uestalost diskusije je najvei pokazatelj istaknutosti problema.Meuljudska komunikacija pojaava ili utie na efekat postavljanja prioriteta kada je meuljudska diskusija u suprotnosti sa medijskim sadrajem. kognitivni naboj- objanjava neije lino iskustvo i povezanost sa temom. Osoba sa malo ili nimalo linog iskustva sa temom, mora da se oslanja na medije kako bi imala informacije u vezi sa tom temom.Naunici su mislili da mdiji imaju slab ili nikakav uticaj na postavljanje prioriteta u vezi sa nekom temom sa kojom ljudi nisu imali lina iskustva. Upravo suprotno, prethodna lina izloenost nekoj temi stimulie interesovanje za medijsku pokrivenost te teme i pojaava efekat postavljanja prioriteta.

Mekkobs i ou- Mediji ne samo da nam govore ta da mislimo, ve i kako da mislimo o tome, i nakraju , ta da mislimo. Mediji ne samo da nam govore ta da mislimo, ve i kako da mislimo o tome, i na kraju ta da msilimo. Teorija o efektima masovne komunikacije poznata ikaoteorija o ''postavljanju prioriteta'', nastala je naosnovu Lipmanovog poimanja uticaja na medijem koje uvodi razliku izmeu onog o emu mislimo i onoga ta mislimo. Razlika je u tome to se prvoodnosi na ono to znamo o neemu (saznanje), a drugo se odnosi na nae miljenje i osjeaj o neemu (naklonjenost). Dva koncepta u teoriji psotavljanja prioriteta i istravanja posebno su korisni u odnosima s javnou: 1.istaknutost problema odreuje kvalitet i prodornost koju problem ima kod svoje publike, ili koliko dobro publika reaguje na te probleme 2. kognitivni naboj objanjava neijelino iskustvo i povezanost sa temom. Prethodna ranija izloenost nekoj temi stimulie interesovanje za medijsku pokrivensot te teme, i time pojaava efekat postavljanja prioriteta. 6. irenje informacija i inovacija

Neki ljudi koriste masovne medije da bi dobili informacije iz sredine kojoj sami ne pripadaju. Ti izvori im postaju dostupni iz medija. Ono to saznamo iz medija esto odreuje ono o emu emo razgovarati sa drugima. Masovni mediji pruaju informacije onima koji ih trae i obezbjeuju informacije za kasniju meuljudsku komunikaciju , i time ire informacije prema drugim ljudima. Inovacije e biti lake prihvaene ukoliko su naprednije od sadanjih, kompatibilne sa prethodnim iskustvom, jednostavne, mogu se lako probati, mogu se posmatrati i dati oigledne rezultate. Istraivanja pokazuju da osim postavljanja prioriteta, masovna komunikacija olakava drutvenu interakciju i drutvene promjene. Masovni mediji pruajuinformacije onima koji ih
7

trae i obezbjeuju infromacje potrebne za kasniju meuljudsku komunikaciju, i time rire infroamcije prema durgim ljudima. Teorija irenja informacija i inovacija objanjava ovaj proces. Karakteristikei nvoacije,ili nove ideje, kao i karakteristike onih koji ih usvajaju utiu na proces usvajanja. Inovacije ili ideje mnogo se lkae prihvataju ako su: 1.mnogo naprednije od sadanjih, 2. kompatibilne sa prethodnim iskustvima i drugim aspektima situacije, 3. jednostavne, 4. mogu se lako oprobati i 5. ako se mogu posmatrati i dati oiglene rezultate. Proces irenja i usvajnja infrmacije islustruje uinak koji msaovna komunkacija ima na interpersonalnu komunikaciju i namree netvorks.Jo vanije, oni pokazuju kako masovna i interpersonalna komunikacija uzajamno djeluju u drutvenim sistemima i promjenama u drutvu. 7. Teorija spirale tiine

Teorija "spirala tiine" definie fenomen koji se naziva "tiha veina". Pojedinci koji misle da je njihovo miljenej o nekoj temi suprotno miljenju veine drugih ljudi , uglavnom se o njoj ne izjanjavaju.(punje, nasilje u porodici, narkomanija, siguran seks...) To neizjanjavanje moe stvoriti pogrean utisak da odreeni stav podrava mali broj ljudi. S druge strane, pojedinci koji misle da njihov stav dijele mnogi drugi ljudi, prije e izraziti svoje miljenje- glasna manjina. Javno mnjenje nastaje kada pojedinci zajedniki primjete da imaju podrku za svoje stavove kroz line kontakte i u obraanju masovnim medijima. "Spirala tiine" poinje kada se pojedinci nalaze pred izborom da li da ostanu tihi ili izraze svoje miljenje, a dobija oigledan legitimitet kada veliki broj pojedinaca pretvara svoja zapaanja u utanje javnosti ili izraavanje. Medijska pokrivenost moe odraavati, jaati ili staviti pred iskuenje efekat spiralne tiine u javnom mnjenju.Masovna komunikacija igra kljunu ulogu u definisanju drutveno prihvatljivog ponaanja. Poruke u masovnim medijima mogu doarati pojedincu sliku njegovog drutva i pokazati im da li drutvo podrava ili ne njegove stavove i postupke. Teorija spirale tiine definie fenomen koji se naziva ''tiha veina''. Pjedinci koji misle da je njihovo miljenje o nekoj temi suprotno miljenju veine drugih ljudi, iglavnom se o njoj ne izjaaljavaju. Javno mnjenje nastaje kada pojedinci zajedniki primijete da imaju podrku za svoje stavove kroz line kontakte i uobraanju masovnim medijima. Spirala tiine poinje kada se pojedinci nalaze pred izborom da li daostanu tihi ili da izraze svoje miljenje. Ona senastavlja kad i ostali ponu da procjenjuju prisustvo iliodsustvo podrke za svoje ideje, a dobija oigledan legitimitet kada veliki broj pojedinaca pretvara svoja zaaanja u utanje javnosti ili

iztraavanje. Ona se pojaava kada mediji prenose stavove koj su najagresivniji i najee pojavljuju, pri tom ene inei niakav napor u odreivanju stvarne distribuceije stavova. Medijska pokrivenost moe odraavati, jaati ili staviti pred iskuenje efekat ''spirale tiine'' i javnom mnjenju.

8.

Definisati javno mnjenje

Skup pojedinanih pogleda na neku temu.Meutim ono ima mnogo ire znaenje- to je dinamian proces izraavanja, prilagoavanja i usklaivanja ideja na putu prema kolektivnom odreivanju smjera djelovanja. Javno mnjenje nalazimo meu javnostima, grupama koje imaju zajednike interese i stavove u vezi nekog pitanja.
-

Javno mnjenje predstavlja dinamian proces izraavanja, prilagoavanja i usklaivanja ideja na putu prema kolektivnom odreivanju smjera djelovanja. Jano mnjenje nalazimo meu javnostima ili grupama komunikativnih ljudi koji imaju zajednike interese. Rezultati mjerenja drutvne podrke pokazuju u kolikoj mjeri ljudi smatraju da i ostali lanovi njihovog drutvenog miljea dijele njihove stavove. Drutveni kontekst nekog stanovita moe jednsotavno da bude sklonost ljudi da misle kako mediji ili dogaaji utiu na druge vie nego na njih same. Istraivai su otkrili da pod odreenim okolnostima pojavljuju efekti ''tree osobe'' ljudi esto podcjenjuju linu podlonost medijskom uticaju, dok istvoremeno precjenjuju tuu.

9.

Nabrojati dimenzije javnog mnjenja i objasniti svaku od njih.

Smjer javnog mnjenja prestavlja onaj knjegov kvalitet koji nam ukazuje kakvo je javno mnjenje. Kada se odreuje smjer javnog mnjenja moe bit neuptralan, pozitivna ili negativan. U svojoj najednostavnijoj formi smjr je pozitivan ili negativan odgovor nam pitanje istraivaa.- rezultat kroz prcenat prikazan. Mjerenje intenziteta javnog mnjenja pokazuje koliko ljudi dre do svojih stavova, bez obzira na smije javnog mnjenja.Forma pitanja uobiajeno mjerilo za smjer i intenzitet osjeanja.skala od 1 do 10 ili pitanje s odgovorom slaem se, ne slaem se, neutralan. Stabilnost se odnosi na to k oliko su drugi ispitanici zadravali ili e zadrati isti smjer i intenzitet stavova. Mjere se u dva tri navrata- Rezultati pokazuju kako javno mnjenje reaguje na dogaaje ili informacije. Informativna podrka se odnosi na to koliko saznanja ljudi imaju o predmetu miljenja

10.

Definisati javnost.

PR strunjaci moraju odbaciti termin " univerzalne javnosti " i okrenuti se " ciljnim javnostima" ili "stratekim javnostima" To je aktivna drutvena grupa sainjena od svih onih koji prepoznaju zajedniki problem za koji trae zajednika rjeenja. U svojoj komunikaciji javnosti mogu biti aktivne- trae informacije o odreenom pitanju, ili pasivne- obrada informacija gdje publika moe i ne mora reagovati na poruku. PR strunjaci usmjeravaju svoje poruke prema stratekim javnostima za koje znaju da e kada prime poruku pokazati interesovanje i reagovati. Vrste javnosti po Grunigu - svestrane, apatine, koje se interesuju za jednu temu, javnost vruih tema Prije svega, svi PR sturnjaci moraju da odbace pojam ''univerzalne javnosti''. Mnogo ee efikasni programi komuniciraju i grade odnose sa posebno definisanim ''ciljnim javnostima'' ili ''stratekim javnostima''.Bez ovih specifinih definicija i detaljnih informacija o eljenimprimaocimaporuka, pitanje je kakobioni koji planiraju programe izmjerili javno mnjenje, utvrdili ciljeve programa, razvili smisaone prouke, stratekoplanranje, odredili mdeije, porcenili da li je porgramuspio. Tri faktora koji navode latnetnujavnost da postane aktivna javnost.
1. problem prepoznavanja predstavlj prvi stepen koi pokazuje do koje su mjere ljudi

svjesni da u nekoj situaciji neto nedostaje i stoga znaju da im je potrebno vie informacija 2. problem ogranienja predstavlja stepen koji pokazuje do koje mjere ljudi vjeruju da su ogranieni spoljnjim faktorima, nasuprot vjerovanju da neto mogu da promjene. 3. nivo umjeanosti predstavlja stepen koji pokazuje do kojem jere ljudi vide da su ukljueni u neku situaciju. to su vie povezani viee biti zainteresovani Ove tri promjenljive veliine mjerene su na osnovu toga koliko je aktivno ili pasivno ponaanje javnosti u komunikaciji. Aktivno ponaanje u komunikaciji na ziva se traenje infromacije, zato to e ljudi iz te grupe vjerovatno traiti inforamcijeo odreenom pitanju. Pasivno ponaanje u komuniakciji naziva se obrada inforamcija zato to pasivna publika moe i ne reagovati na poruku. 11. 4 tipa javnosti por Grunigu.

Grunig govori o 4 tipa javnosti:

1. 2. 3. 4. 12.

svestrane javnosti su aktivne u vezi sa svim temama apatine ajvnosti ne obraaju panju i neaktivne su bez obzira o kojoj temi se radi javnosti koje se interesuju samo za jednu temu javnosti ''vruih'' tema Pojam orjentacije i suorjentacije.

10

Razliite javnosti i reakcije u navedenim scenarijima sugeriu postojanje individualne i z ajednike orjentacije. Individualne orjentacije nee prerasti u javno mnjenje dok se ne podijele sa drugim ljudima. Shvatanje, tanoili pogreno da su pogledi pojedinaca na neku stvar slii pogeldima ostalih ljudi, budi osjeanje identifikacije meu pojedincima i perceprcije zajednikog interesa. Individualna orjentacija ukljuuje neiju percepciju tema i objekata u svom okruenju, kaoi percepciju tuih stavova o istim temama ili objektima. Kada su dvoje ili vie pojedinaca orjentisani na iste teme ili objekte i jedni na druge, onda se nalaze u stanju koorjentacije. Orjentacija Prva vrijednost jeste istaknutost, i odnosi se na osjeanja pojedinca o nekom objektu koja proizilaze i pojaavaju se na osnovu iskustva pojedinca iz prehodnih situacija.Istaknutost se odnosi na ono to pojedinac unosi u situaciju kao rezultat prolih iskustava. Drugi izvor vrijednosti je vanost, i odnosi se na relativnu vrijednost objekta, koja se odreuje uporeivanjem sa drugim objektima na sonvu nekog ili nekih atributa. Istaknutost odreuje ta neko misli i nekom objektu. Stav je opta predispozicija ili sklonsot prema nekom obejktu. . Krespui govori o sistemu stavova:
1. 2. 3. 4.

avaluativni okvir referneci ( vrijednost i interesi) kognitivnu komponentu (znanje i vjerovanje) afektivnu (osjeanja) konativnu (namjere, ponaanja)

Ljudi svoja miljenja izraavaju i zbog toga su ona znaajna za formiranje i prouavanje javnog mnjenja. Neizraene meusobne naklonosti ne utiu na formiranje javnog mnjenja. Dokle god se stavovi ne izraze kroz miljenja u raspravama i ostalimv idovima javne komunikacije, oni nemaju uticaj na proces formiranja i mjenjanja javnog mnjenja. Takva miljenja su ajvna izraavanja koja stvaraju javno mnjenje kao drutveni fenomen. Koorjentacija Drutveni ili interpersonalni koncept javnog mnjenja ukljuuje dvoje ili vie pojedinaca koji su usmjereni ka nekom objektu od zajednikog interesa i komuniciraju u vezi s njim. Tj. oni su koorjentisani prema neemu zajednikom i jedni prema drugima. Intrapersonalni i interpersonalni elementi. Intrapersonalna komunikacija podudarnosti pokazuje do koje mjere su n ai pogledi na neku temu jednaki naoj procjeni tuih vienja iste teme. Neki ovu promjenljivu nazivaju ''prihvaena saglasnost''. Tanost je mjera koja pokazuje koliko se vaa procjena neijeg miljenja podudara sa stvarnim miljenjem te osobe. S obzirom na to da zahtjeva uporeivanje zapaanja dvoje ljudi , tanost predstavlja interpersonalnu konstrukciju.

11

Ostale interpersonalne konsturkcije ukljuuju slaganje i razumijevanje . Slaganje predstavlja mjeru do koje dvoje ljudi imaju sline procjene neke teme od zaejdnikog interesa. Razumijevanje mjeri slinost u definicijama neke teme izmeu dvije ili vie osoba. Ukoliko se oslonimo na prethodno reeno u vezi sa individualnom orjentacijom, slaganje se moe usporediti sa istaknutou, sa razumijevanje sa vanou. 13. Karakteristike novih medija i njihov uticaj na komunikaciju.

Internet predstavlja sveprisutnog predvodnika komunikacijske revolucije. Digitalni svijet je promijenio komunikaciju unutar i meu organizacijama i njihovim raznim javnostima. Blogovi lini internet dnevnici. PR se sve vie okreu ka ovim novim medijskim igraima da i doppli do publike koje koriste veb, pokuavajui daprivuku i blog izvjetavanje i da kreiraju sopstvene blogove kao dio strategije komuniciranja. Klju za odnose s javnou je da nove tehnologije promoviu interaktivnu komunikaciju, kao sutinu grenja i odravanja odnosa.

Nabrojati medije interne komunikacije i na koji nain svaki od njih doprinosi internoj komunikaciji (ukratko).
14.

Komunikacija u organizaciji obavlja se i u govornim i u pisanim formama. PUBLIKACIJE ZA ZAPOSLENE U najveem broju organizacija tampane publikacije ostaju primarni medij za internu komunikaciju. Slue- informisanju zaposlenih o strategiji organizacije i ciljevima, snabdijevanju zaposlenih informacijama koje su potrebne za dobro izvravanje zadataka, motivisanje zaposlenih, priznanje dostignua i uspjeha zaposlenih.... Organizacione publikacije mogu biti u obliku biltena , veb- sajta, intraneta, i-mejla, novina, asopisa....One pruaju organizaciji srestvo za kontrolisanu komunikaciju. Mnoge organizacije izrauju svoje publikacije kao dvosmjernu komunikaciju- postavljajui pitanja i sprovodei anketu a zatim saoptavajui rezultate. Publikacije koje izdaje jedna organizacija usmjerene su mnogim javnostima( sponzori, ciljne javnosti), ali se najee koriste u komunikaciji sa zaposlenima. BILTENI Najuobiajeniji oblik periodine komunikacije.Lako, brzo i jeftino .Bilten prua zaposlenima svjee informacije o onome ta se deava u drugim odjeljenjima, cijenama akcija, inicijativama rukovodstva,... " teretni konj" u komunikaciji za zaposlenima. Jasno je da su bilteni istovremeno sredstvo interne komunikacije (komunikacije sa zaposlenim u

12

organizaciji), ali i spoljanje (sa korisnicima, klijentima, poslovnim partnerima, saradnicima i naravno medijima). Dostavljanje biltena se obavlja putem klasine pote i po pravilu predstavlja besplatno izdanje namijenjeno odreenim kljunim ciljnim grupama. PISMA Pored i mejla i tradicionalna pisma su ostala osnova interne komunikacije sa zaposlenima. To je formalniji, direktniji i skuplji nain komunikacije od i- mejla . Postoje i individualizovana pisma koja imaju slj. prednosti ekonominost, direktan i lian pristup, impresivnu formu, uticaj i brzinu. UMECI I PRILOZI Svako ko je primao raune za komunalne usluge zna ta su umeci i prilozi. Uobiajeni umetak je "uplatnica". Koristi se esto pri apelovanju za davanje podrke. Prednosti - poruka ide ciljanoj javnosti koja je zainteresovana za poruku, te je itanost i prihvaenost velika, ekonominost... PRETAMPANI GOVORI , IZLAGANJA STAVOVA I ARHIVA Izraavanje stava organizacije slanjem govora gen, direktora elektronskim putem i saoptavanje stavova na veb sajtu organizacije, uobiajene su metode komunikacije sa spoljnjim javnostima ali i internim. OGLASNE TABLE I ELEKTRONSKE PORUKE Upotreba oglasnih tabli je rasprostranjena i tako e i ostati. One nude dobro mjesto da se informacije javno potvrde putem kratkih poruka. Obezbjeuju lak pristup za oglaavanje i suprotstavljanje glasinama koje potiu iz unutranjih ali i spoljanjih izvora. Uovu kategoriju spadaju i upozorenja, posteri , plakati na zidovima i stubovima u radnim prostorima. Slanje poruka preko intraneta slui za internu upotrebu ali samo ako zaposleni mogu da pristupe sistemu. KOMUNIKACIJA "LICEM U LICE" I GLASINE Srce komunikacije unutar organizacije je usmena komunikacija. Istraivanja pokazuju da zaposleni vie vole direktnu komunikaciju sa njihovim pretpostavljenim nego putem i-mejla ili nekog dr. oblika. Tradicionalna komunikacija "licem u lice" je najefikasniji nain prenoenja poruka i onaj koji se najbolje pamti. "Od usta do usta" odnosno glasine ne predstavljaju ni formalni ni kontrolisani medij, ali su esto najbre sredstvo za saoptavanje informacija. Istovremeno to je i jako opasno sredstvo jer je inf. koja se prenosi esto nepouzdana i "naduvana".

13

Zaposleni u OSJ oslukuju glasine te ih potiskuju iscrpnim objavljivanjem injenica na tu temu. VRUE TELEFONSKE LINIJE Vrue telefonske linije i besplatni telefonski brojevi ne koriste se gotovo nikada za komunikaciju sa spoljnjim javnostima. Slue za- anonimno prijavljivanje prevara, prijave nepravilnosti u radu, pozive u sluaju opasnosti, prijavu seksualnog uznemiravanja, davanje radnog rasporeda.... SASTANCI i TELEKONFERENCIJE Ljudi se okupljaju na sastancima, gdje im se prua prilika da govore i da sluaju- metod dvosmjerne komunikacije. Meutim ti skupovi "licem u lice" su esto i skupi (putni trokovi). Neke od globalnih korporacija uvele su poslednje tehnoloko dostignue elektronske sisteme za sastanke (telekonferencija ili video konferencija) koji mogu trenutno da spoje ljude irom svijeta , kako bi zajdniki radili na nekom problemu. VIDEO I FILMSKE PREZENTACIJE Slue da kod publike koja ih gleda izazovu povoljne utiske, reagovanja i ponaanja. Prednosti- kombinuju sliku, zvuk, pokret, boju, muziku; prikazuju pokret; udaljene krajeve do gledaoca.... Brzina, potpuna kontrola nad porukom. IZLOBE Skoro svaka organizacija ima mjesto koje se koristi za prikazivanje informacija o organizaciji. Izlobe slue da ovjekovjee uspomene organizacije o zajednikoj istoriji i osjeanju identiteta meu internim javnostima, a za upoznavanje spoljnjih javnosti sa organizacijom. pribliavaju

15.

Preduslovi za uspjene odnose sa zaposlenima. Jedan od najvanijih zadtaka internihodnosa je interakcija sa radnicima sindikat.

Tenzije izmeu radnika i poslodavca. Kontrola upravljanja resursima novcem i brojem radnih mjesta- glavna je f unkcija rukvodstva, ali bi rdnici eljeli da imaju svoj glas u ovom procesu, a tada interni odnosi ulaze u igru. Odnos sa radnicima je znaajan i od njega doslovno zavisi uspjeh ili neuspjeh organizacije. Ovaj odnos niti moe niti smije da se potcijeni. To je takoe dio posla specijalista za interne odnose. Sutinska stvar je da radnici rade a rukovodstvo kontrolie njihov rad. Kontrola upravljanja resursima novcem i brojem radnih mjesta- glavna je funkcija rukovodstva , ali bi radnici eljeli da imaju svoj glas u ovom procesu. Tada interni odnosi ulaze u igru.

14

Ako sindikati razmiljaju o trajku , OSJ u menadmentu (specijalisti za interne odnose) prvi su koji treba da saznaju uzroke nezadovoljstva. Njihov zadatak je komunikacija kako bi se ustanovili razlozi neslaganja i nastojanje da nau rjeenja za probleme u odnosima radnicirukovodstvo.
16.

Organizacijske publikacije kao vrsta internog komuniciranja

Organizacione publikacije mogu biti u obliku obinog biltena, veb sajta, intranetam redovno distrubiranih e majlova, novina, asopisa. Karakteristike ovih publikacija su: zadovoljavaju potrebe organizacije da sa svoje pozicije biljee i plasiraju infrmacjie koje su bitne za postizanje ciljeva,upuivanje poruka psoebno ciljanim javnostima, - pruaju organizaciji sredstvo za kontrolisanu komuniakciju. Publikacije koje izdaje jedna oganizacija usmjerne su kamnogim javnostima, ali se najee koriste u komunikaciji sa zaposlenima. Mnoge organizacije izrauju svoje publikacije kao dvosmjernu komunikaciju: postavljajui pitanja i sporvodei ankete , a zatim saoptavajui rezultate. Organizacione publikacije mogu biti u obliku biltena , veb- sajta, intraneta, i-mejla, novina, asopisa....One pruaju organizaciji srestvo za kontrolisanu komunikaciju. Mnoge organizacije izrauju svoje publikacije kao dvosmjernu komunikaciju- postavljajui pitanja i sprovodei anketu a zatim saoptavajui rezultate. Publikacije koje izdaje jedna organizacija usmjerene su mnogim javnostima( sponzori, ciljne javnosti), ali se najee koriste u komunikaciji sa zaposlenima.
17.

Glasine kao oblik interne komunikacije

"Od usta do usta" odnosno glasine ne predstavljaju ni formalni ni kontrolisani medij, ali su esto najbre sredstvo za saoptavanje informacija. Istovremeno to je i jako opasno sredstvo jer je inf. koja se prenosi esto nepouzdana i "naduvana". Glasine nisu ni formalni ni kontrolisani medij, ali je rije od usta do usta esto najbre sredstvo za saoptavanje informacija. Zaposleni u oblsti odnosa s javnou prislukuju glasine, a kada se zakuva, oni potiskuju glasine iscrpnim objavljivanjem injenica na tu temu. Glasine, esto predstavljaju izvor dezinformacija. PR strunjaci moraju da naju da e glasine ispunjavati svepraznine koje za sobom ostave neadekvatni komunikcijski programi. Zaposleni u OSJ oslukuju glasine te ih potiskuju iscrpnim objavljivanjem injenica na tu temu.
18.

Nabrojati medije eksterne komunikacije (komunikacije sa spoljnim javnostima)

NOVI MEDIJI , NOVI IZAZOVI Internet predstavlja sveprisutnog predvodnika komunikacijske revolucije. Digitalni svijet je promijenio komunikaciju unutar i meu organizacijama i njihovim raznim javnostima.Lak , jeftin i brz pristup.Klju za OSJ je da nove tehnologije promoviu interaktivnu komunikaciju .
15

TRADICIONALNI MEDIJI, NOVE UPOTREBE Masovni mediji dospijevaju u skoro svaki dom i na radno mjesto , zasipajui graanstvo velikim brojem informacija. U svijetu preplavljenom poruka samo je mali broj onih koje privuku panju. NOVINE I dalje glavno sredstvo sistema za javno informisanje. Kada se kae publicitet uglavnom se prvo pomisli na novine. Novine su pokretaka snaga jednog drutva. Dnevne, vikend, nedeljne, polunedeljne, etnike, radnike, religiozne, naune .... Tipovi italaca : instrumentalni itaoci- da bi doli do informacija kreatori miljenja- da bi doli do savjeta itaoci iz zadovoljstva- navika koja im prija egocentrini itaoci- da bi ostavili povoljan utisak na druge povrni- koriste novine za razliite svrhe Prostor u novinama namjenjen vijestima posljednjih godina se smanjio 50% uredniki materijal, 46% oglasi, 4% besplatan prostor za javne slube. - TELEGRAFSKE AGENCIJE I NOVINSKA UDRUENJA Telegrafske agencije ekonomino i efikasno distribuiraju prie interesantne za ljude i kratke vijesti za dravne, regionalne, nacionalne ili meunarodne medije. - ASOPISI Specijalizovani komunikacijski kanal sa usko definisanom publikom.Promjenjivo stanje na tritu asopisa daje sliku promjene interesovanja i naina ivota nacije. -RADIO Nudi iroke mogunosti propagande.Pokretljiv medij podesan za ljude u pokretu. -TELEVIZIJA Televizija kao medij koristi upotrebu pisanih i izgovorenih rijei, pokretnih slika, muzike, animacije, zvunih efekata sve to izmjeano u jednoj poruci koja posjeduje neizmjeran potencijal. KABLOVSKA I SATELITSKA TELEVIZIJA

16

19.

Prednosti i ogranienja novina.

Novine imaju viestruku mo. Nijedan drugi medij nema takvu brojnost i arolikost publike svakog dana,kao ni opseg i dubinu sadraja. Novine su i dalje glavno teite sistema za javno informisanje. Novinski izvjetaji su i dalje osnova za veinu informativnih programa. Novinski strunjaci ukazuju da snaga tampe dolazi od diseminacije infromacija i da utiu na ineresovanje javnosti za vana pitanja. Iako nisu vie primarni medij za veinu ljudi, novine su i dalje snano sredstvo zaoblikovanje javnih prioriteta i uticaja na tok rasprave. Pojedinci koji trae detaljniji politiki sadraj, okreu se novinama. Veina novina istie lokalne vijesti o upravi, nerpofitnim organizacijama, kolama, sportu. Dnevne, nedeljne, dodaci i novine koje izlaze samo vikendom. Prednosti :
informacijska prilagodljivost i povjerenje masovna pokrivenost flexibilnost, kooperativnost, selektivnost, prilagodljivost mogunost pruanja irih informacija jeftini medij irirna apela

Nedostaci :
prenatrpanost nedovoljna selektivnost oghranienost kupovine prostora problem izbora prostora brzina itanja problem preklapanja iroka pokrivenost promjene u segmentima itatelja

20.

Prednosti i ogranienja asopisa.

asopisi pruaju nekoliko prednosti. Lideri javnog mnjenja itaju asopise. asopisi obezbjeuju trajnije informacije od novina. asopisu oblikuju miljenja ,kreiraju naklonost prema modi i proizvodima, utiu na sve aspekte ivota. Plasman propagandnih materijala u

17

asopisima je od sutinske vanosti za organizaciju koje ele da utiu na nacionalnu ili specijalizovanu publiku. Prednosti:
visok stupanj selektivnosti uvjeti itanja asopisa kvaliteta papira dulji ivotni vijek ugled niski trokovi po itatelju oglaavanje s kuponom ili dopisnicom ukljuenost itatelja

21.

Prednosti i ogranienja radija.

I pored toga to se smatra masovnim medijem, radio ima kvalitete neposrednog linog kontakta,poto za prenoenje svojih poruka najveim dijelom koristi izgovorene rijei. Radio je neposredan medij koga karakterie razgovor. Kontakt emisije sada odreuju javne prioritete i obezbjeuje forum za javnu debatu o mnogim lokalnim i nacionalnim pitanjima. Vrijeme emitovanja priloga koji se tiu javnog interesa nije uvijek najsluaniji termin, ali nije ni za odbaciti. Prednosti:
sposobnost dosezanja ciljnog segmenta poruke koritenje audio uinaka potie imaginaciju i vlastite predobe mogunost dosezanja iroke publike selektivnost, flexibilnost nii stupanj ukljuenosti gledatelja kratko vrijeme pripreme i promjena oglasa jeftini medij

22.

Prednosti i ogranienja televizije.

TV je najintimniji masovni medij, jer moe da privue veliki dio stanovnitva, tv odgaja nae mlade, slui kao glavni izvor vijesti i zabave za veinu. Dogaaji koji dr prenose putem tv oblikuju javno mnjenje irom svijeta. TV snano podie svijest graana u pogledu ponaanja javnih institucija. Takoe stvara i osjeaj frustriranosti graana, kada su svjedoci mnogih dogaaja koje ne mogu da kontroliu.

18

Prveliko oslanjanje na tv vijesti kao glavni izvor informacija, zabrinjava paljive gledaoce koji znaju da vremenska ogranienja i dominacija dramatinih slika neizbjeno pojednostavljuju i time deformiu vijest. Tv dokumentarni program takoe zamagljuje liniju izmeu zabave i objektivnog novinarstva. Montaeri i tehnike snimanja omoguavaju ''prilagoavanje'' producentu. Prednosti:
mogunost demonstracije koritenje svih komunikacijskih elemenata iroka mogunost dosega selektivnost i flexibilnost ugodno okruenje primanja poruke unutarnja vrijednost utjecaj na vie razine svijesti koritenje autoriteta informacijske dulje poruke

23.

5 osnovnih smjernica za odnose s medijima nabrojati i objasniti

Osnovni sukob interesa i misija neizbjeno stvara suparniki odnos izmeu PR i novinara. Pravi pristup za organizacije i PR je da odnose s medijima posmatraju kao investiciju. Dobri odnosi se najbolje postiu kad PR potuje neka pravila:
1. igraj poteno. U odnosu novinara i pr mora biti odnos povjerenja, nema lai 2. budi na usluzi najsigurniji nain da e ostvari saradnja je da se bude novinaru uvijek

na usluzi: da im se ponude vrijedne, ineresantne i pravovremene prie koje oni ele i kada ih ele, tako da ih lako mogu iskoristiti 3. ne moli i ne kudi nita vie ne iritira novinare kad ih pr vue za rukav i moli da se neto objavi ili se ali na tretman objavljene prie. 4. ne trai stopiranje pr strunjaci nemaju pravo da trae od tampe da zabrani ili sprijei objavljivanje prie. To rijetko uspijeva, neprofesionalno je i stvara odbojnost. Meutim, to se moe traiti neobjavljivanje dijela prie koji bi bio tetan po javnost objavljivanje imena povrijeenih u bolnici; ministarstva odbrane mogu traiti odlaganje objavljivanja. Ako medij objavi netanu informaciu duni su da objave demati 5. ne zatrpavaj medije materijalima dri se onoga to e novinari smatrati vijeu, dri se tekue liste medija i alji samo jednom novinaru iz jednog medija
24.

4 faze procesa upravljanja u odnosima s javnou nabrojati i objasniti

U svom najrazvijenijem obliku, odnosi s javnou su nauno voeni procesi rjeavanja organizacionih problema i procesa promjena. Strunjaci koji primjenjuju ovaj tip odnosa s javnou koriste teoriju i najbolje mogue dokaze u procesu rjeavanja problema koji se sastoji od 4 koraka:

19

1. definisanje problema (ili mogunosti) ta se deava 2. planiranje i programiranje na osnovu saznanja koje smodobilio situaciji , ta treba da

mijenjamo ili uinimo

3. preduzimanje akcije i komunikacija ko treba to da uradi i kae, kada,gdje i nakoji

nain
4. ocjenjivanje programa kako nam ide ili kakvi smo

25.

Uloga istraivanja u stratekom planiranju

, . : 1. 2. . , . . . , .

26.

Situacijska analiza (ta obuhvata najosnovnije)

Analiza situacije je nerevidiran skup svega to je poznato o situaciji, njenom istorijatu, silama koje na nju djeluju,kako unutar tako i van organizacije. Analiza situacije sadri sve one osnovne informacije koje je potrebno razraditi da bi se do detalja mogla opisati postavka problema. U procesu analize situacije na jasan i specifian nain definie se i obrauje postavka problema, za kojom slijedi ispitivanje situacije, koje dovodi do preiavanja definicije problema. Analiza situacije rezultira onim to neki PR nazivaju ''knjiga injenica''. Dio analize koja se bavi unutranjim faktorima bavi se politikom organizacije, procedurama i radnjama vezanim za problematinu situaciju: stavova i postupaka kljunih ljudi u organizaciji, struktura i procesa onih segmenata organizacije koji su relevantni za odreeni problem i istorijatom na koji nain je organizacija umijeana u odreeni problem.

20

Uz to, vri se i komunikacijska provjera pr strunjaci obavljaju ovu provjeru kako bi do detalja saznali s kim,kako i o emu komuniciraju. LJudima koji su zadueni za donoenje odluka, provjera prua jasnu sliku ta se trenutno radi i pomae im da donesu pravu odluku o neophodnim promjenama. Jo jedan vaan dio unutranje analize je izdavanje organizacijskog almanaha koji mora stalno da bude utoku s najnovijim informacijama. Spoljanji faktori, mogu biti pozitivni i negativni. POlazna taka moe biti sistematsko preispitivanje istorijata problema van same organizacije. Veliki dio posla koji se obavlja pod okriljem odnosa s javnou ustvari je sakupljanje informacija vezanih za nosioce interesa o tome ta oni znaju, kako se osjeaju i kako se ponaaju u vezi s problemom. ''Analiza nosilaca interesa'' je proces u kom se identifikuju svi oni koji su ukljueni u situaciju, ili su njome na bilo koji nain pogoeni. Nosioci interesa su ljudi, koji su sastavni dio istog sistema kao i sama organizacija. Sistemska definicija i prouavanje interesnih grupa potrebni su da bi se utvrdio red prioriteta. Rijetko se deavaj da jedan PR ima dovoljno ljudi i materijalnih sredstava sa sastavi i pokrene programe usmjerene na sve interesne grupe. to se bolje poznaju nosioci interesa, to se lake odreuje koje su im informacije potrebne i na koji nain e one biti koriene a kada Pr ima ove podatke onda mogu da osmisle poruke adekvatnog sadraja.

Neformalne istraivake metoda nabrojati i objasniti ta podrazumijeva svaka od njih (ukratko)

27.

Neformalne metode i dalje preovlauju u istraivanjima OSJ. Ukoliko se neformalne metode posmatraju kao dobre metode za pronalaenje i ispitivanje problematinih situacija i za preliminarno provjeravanje istraivakih i programskih strategija, onda one slue veoma vrijednim ciljevima. Neformalne metode:

lini kontakti kljuni izvori informacija fokus grupe i drutveni forumi savjetodavni komiteti i odbori ombudsman telefonske kontakt linije analiza pote onlajn izvori Lini kontakti: Najbolji nain na koji se mogu otkriti i procijeniti tendencije koje postoje u bilo kojoj zajednici jeste kretanje meu razliitim vrstama i tipovima ljudi.
21

Kljuni izvori informacija: PR strunjaci esto razgovaraju sa ljudima koji predstavljaju kljuni izvor informacija i to je jedan od vidova linog kontakta. Ovaj pristup podrazumijeva odabir i razgovore sa dobro obavjetenim ekspertima i direktorima. Ovi intervjui obino imaju oblik otvorene rasprave u kojoj se odabrani izvori potiu na razgovor o problemu iz svog ugla. Za ovakve detaljne intervjue potrebna je detaljna analiza sadraja, a sami intervjui dugo traju, pa je ova tehnika ograniena na mali broj ljudi. Kljuni izvori odabrani na osnovu znanja koje posjeduju pa nisu reprezentativan uzorak. Fokus grupe i drutveni forumi: Veoma bliska metoda linim kontaktima i kljunim izvorima informacija je metoda traenja ideja i fidbeka od razliitih grupa. Domet grupa varira od skupova na gradskom nivou do usko strunih fokus grupa koje se snimaju kamerom. PR koriste fokus grupe i drutvene forume kako bi saznali kako e ljudi reagovati na pojedine prijedloge i da bi prikupili informacije korisne za sastavljanje upitnika koji e se koristiti u istraivakim metodama. neoekivane ideje i zakljuci Ne predstavljaju reprezentativno miljenje. Savjetodavni komiteti i odbori: mogu ponekad biti od korisniji od sastanka grupe, posebno u sluajevima dugoronih problema i programa. Ponekad takvo tijelo moe da poslui kao mehanizam kontinuirane povratne sprege kojim se detektuju mogue promjene u javnom mnjenju u vezi sa kljunim pitanjima, ak i prije nego to su one vidljive u anketama. Ali, postoji cijena korienja savjetodavnih komiteta i odbora. NJihov savjet mora se najozbiljnije shvatiti ili e se ova metoda loe zavriti. lanovi takvih odbora i komiteta veoma brzo shvate kada se koriste u kozmetike svrhe. Ombudsman: u jednoj organizaciji je osoba koja se bavi problemima unutranjih javnosti jedne organizacije. Ova osoba moe da se bavi revizijom organizacione politike ili da posreduje u nesuglasicama izmeu organizacije i njenih zaposlenih. Postoje dvije vrste ombudsmana: Prvi je onaj koji je potpuno u skladu sa izvornim znaenjem termina i on istrauje i rjeava probleme. Drugi tip je onaj koji u najboljem sluaju uspije da izbjegne probleme,i esto je tu da bi samo zatito birokratiju i stvorio iluziju da je organizacija spremna da brzo reaguje. Iako mogu da pomognu pri identifikaciji i detektovanju problema, informacije koje prikupi ombudsman ne mogu precizno da opiu uestalost ili rairenost problema ili zabrinutosti u okviru neke vee grupe ljudi. Telefonske kontakt linije: besplatne telefonske linije veoma esto se koriste kao sredstvo za dobijanje trenutnih povratnih informacija i kao nain za praenje interesa i interesovanja razliitih javnosti. Kompanije promoviu odnos s javnostima, na taj nain kontakt linije za potroae pruaju povratne informacije kompanijama u vezi sa njihovim proizvodima,uslugama, objektima i zaposlenima. Neke kompanije korite ovaj metod da bi prikupljale informacije od svojih zaposlenih. Da bi bila efikasna, telefonska kontakt usluga mora biti potena. Analiza telefonskih poziva moe da poslui kao poetni signal za otkrivanje potencijalnih problema i utvrivanje stavova javnog mnjenja. Analiza pote: je jo jedan ekonomian nain prikupljanja informacija. Korespondencija sa odreenim nosiocima interesa otkriva oblasti njihove naklonosti ili nenaklonosti, kao i

22

informativne potrebe. LJudi koji piu pisma skloniji su kritikama vie nego pohvalama. Pisma mogu posluiti kao rani upozoravajui signali, ali oni ne predstavljaju presjek javnog mnjenja. Oni koji piu pisma pridruie se onima koji pozivaju besplatne kontakt linije i obe ove grupe ljudi slue kao rani znakovi upozorenja na situacije kojem moda zahtijevaju formalna istraivanja. On - line izvori: Nove komunikacijske tehnologije otvaraju mogunosti i prijateljima i neprijateljima da razgovaraju jedni o drugima ali i o organizacijama, razliitim uzronicima i dogaajima. Oprezni Pr danas budno prate ta se o njihovim organizacijama govori na Internetu. Glasine koje se pojave na Internetu mogu da utiu na pregovore sa sindikatom, da smanje ili poveaju prodaju , dignu ili spuste cijene akcija. Reputacija jedne organizacije moe putem ovih internet poruka da bude ozbiljno naruena, njen brend da trpi a teko steen ugled da bude poljuljan.

Formalne istraivake metode nabrojati i objasniti ta ih razlikuje od neformalnih, tj. zbog ega su pouzdanije
28.

Svrha kako neformalnih, tako i formalnih metoda je u prikupljanju tanih i korisnih informacija. Formalne metode su kreirane za prikupljanje podataka od nauno reprezentativnih uzoraka.Daju odgovore na pitanja na koje neformalne metode ne mogu adekvatno da odgovore.

1. SEKUNDARNA ANALIZA I ONLAJN BAZA PODATAKA- da bi ste sproveli istraivanje ne morate uvijek sami prikupljati podatke. U sekundarnoj analizi koriste se podaci koje je neko drugi prethodno koristio i prikupio, esto za neke druge potrebe. 2. ANALIZA SADRAJA- isjeci iz novina, izvjetaji o praenju tv i radijskih programa, analiza pisama urednika, 3. ANKETE- sistemsko ispitivanje populacije. Upitnici poslati potom i lini intervju - su dva pristupa koja se ovdje koriste. Upitnik poslat potom- uteda novca i vremena,ispitanik sam odluuje kada e odgovoriti na pitanja, anonimnost, laki pristup ispitanicima, ali i slab odziv , nemogunost kontrole ko odgovara na pitanja. Lini intervju- anketa licem u lice, - mogunost kontrole uzorka, visoki trokovi, manjak anonimnosti, Telefonski intervju- brz i isplativ nain sprovoenja intervjua, prua veu anonimnost Formalne istraivake metode se temelje na pravilima nauke , koriste reprezentativne uzorke. Ukoliko se sprovede na pravi nain pomae PR strunjacima da to tanije opiu javnost, definiu probleme i stvore adekvatne programe kako bi se ti problemi prevazili.

23

29.

Analiza sadraja

ANALIZA SADRAJA- isjeci iz novina, izvjetaji o praenju tv i radijskih programa, analiza pisama urednika 30. Ankete prednosti i nedostaci

ANKETE- sistemsko ispitivanje populacije. Upitnici poslati potom i lini intervju - su dva pristupa koja se ovdje koriste. Upitnik poslat potom- uteda novca i vremena,ispitanik sam odluuje kada e odgovoriti na pitanja, anonimnost, laki pristup ispitanicima, ali i slab odziv , nemogunost kontrole ko odgovara na pitanja. Lini intervju- anketa licem u lice, - mogunost kontrole uzorka, visoki trokovi, manjak anonimnosti, Telefonski intervju- brz i isplativ nain sprovoenja intervjua, prua veu anonimnost

ta se podrazumijeva pod stratekim razmiljanjem u OsJ (tj. odnosi s javnou kao dio stratekog razmiljanja)?
31.

Strateko razmiljanje obuhvata predvianje ili utvrivanje postavljenog budueg cilj, odreivanje snaga koje e biti od pomoi ili e smetati u kretanju prema tom cilju i formulisanje plana za njegovo postizanje. Kada planira program, organizacija ustvari, danas donosi odluku za sutra. tednja u procesu stratekog planiranja u odnosima s javnou doprinosi stvaranju program koji mogu da pojaaju neslaganje nego da ga rijee, troe novac na publiku koja ne postoji,prouzrokuju zbunjenost umjesto razumijevanja. Mnogi teki problemi u osj nastali su zbog ranije nepromiljenih odluka. Strategija se moe definisati kao odreivanje osnovnih dugoronih optih i posebnih ciljeva nekog preduzea,usvajanja pravca djelovanja i odreivanje resursa neophodnih za postizanje tih ciljeva. U planskom obliku, strategija poprima oblike sistematskog plana i smernica za ostvarivanje strategija na korporativnom planu i na poslovnom niovu. U razvojnom obliku, strategija se razvija tokom vremena, predstavljajui uzorke odluka koje odgovaraju prilikama i prijetnjama u okruenju.

32.

Izjava o misiji

Veina organizacija ima pisanu izjavu p dugoronim i trenutnim, optim i posebnim ciljevima. NJena svrha je da se ukratko formulie zato organizacija postoji.

24

Izjave o misiji tipino obuhvataju javnu podrku graanskim obavezama i drutvenoj odgovornosti. One esto izraavaju stav organizacije u odnosu prema zaposlenima, lanovima, klijentima, donatorima. Mogu da iskau stav organizacije prema vladinim propisima ili ekolokim pitanjima. Ukratko, to su idealistike i inspirativne izjave, zamiljene da ljudi u organizaciji shvate svrhu postojanja i pravce poslovanja organizacije.

33.

Na koji nain OsJ pomau organizaciji da ostvari svoju misiju?

Izjave o misiji za djelatnost osj grade se na temelju izjave o misiji organizacije. Obino je misija osj da putem sljedeih aktivnosti pomogne organizaciji u ostvarenju njene misije:
1. da sakuplja i analizira informacije i promjenama znanja, miljenja i ponaanja kljunih

javnosti i interesnih grupa 2. da slui kao centralni izvor informacija o organizaciji i kao slubeni komunikacijski kanal 3. da saoptava znaajne informacije, miljenja i tumaenja, kako bi se sauvale organizacijske javnosti 4. da koordinira aktivnosti koje utiu na odnos organizacije sa njenim javnostima i drugim interesnim grupama 34. Upravljanje pomou ciljeva opti i posebni ciljevi

Kako su direktori u pogledu odnosa s javnou postali prefinjeniji, tako su postajali i zahtjevniji. Veina organizacija obavlja svoju djelatnost na osnovu upravljanja pomou ciljeva. Upravljanje pomou ciljeva znai sistematsko primjenjivanje efikasne tehnike rukovoenja u voenju organizacije. Kako se danas primjenjuje upravljanje pomou ciljeva funkcionie na dva nivoa: na nivou optih i posebnih ciljeva. Opti ciljevi su saeta saoptenja koja detaljno objanjavaju opte rezultate programa. Takav program moe da obuhvati vie razliitih dijelova organizacije, kao i vie razliitih strategija. Posebni ciljevi predstavljaju rezultate posebnih znanja, miljenja i ponaanja, koja treba postii u odnosu na svaku dobro definisanu ciljnu grupu, to neki nazivaju ''kljunim rezultatima''. U praksi, posebni ciljevi obuhvataju sljedee:
1. fokusiraju i usmjeravaju razvoj programskih strategija i taktika 2. upuuju i motiviu one koji implementiraju program 3. detaljno objanjavaju kriterijume za praenje napredovanja i ocjenjivanja uticaja

opti ciljevi obezbjeuju kriterijume za odreivanje ciljeva pojedinih jedinica i individua, ukljuujui i ciljeve odjeljenja za osj.

35.

Strategija i taktika
25

U praksi odnosa s javnou, strategija se po pravilu odnosi na opti koncept, prilaz ili opti plan namijenjen postizanju nekog cilja. Taktika se odnosi na operativni nivo: aktuelne dogaaje, medije i metode koje se koriste za sprovoenje strategije.

Taktika uloga (na dnevnoj bazi) Praktini i odreeni problemi Strateka uloga (dugorono) Trendovi, problemi, politike Izrazi strategija i taktika esto se mijeaju . Strategija predstavlja opti plan igre. Taktika se odnosi na odluke koje se donose u toku bitke, radi izvrenja i primjene stratekog plana , prilagoavanje strategije realnosti.

36.

4 aspekta za analizu situacije 1. pogled u prolost-svaka organizacija, problem ili prilika imaju svoju povijest 2. irok pogled uokolo; tamo gdje nije bilo stalnog odnosa s javnim mnijenjem prema organizaciji, to je sljedei korak
3. dubok pogled unutra; svaka organizacija ima karakter i osbnost 4. dalek, dalek pogled u budunost

37.

Definisanje ciljnih javnosti ta podrazumijeva

Prije svega potrebno je da PR strunjaci definiu javnost. Ciljne javnosti se definiu na bazi toga kako su ljudi uvueni u problematinu situaciju ili neku temu , ko suoni gdje ive , kojim organizacijama pripadaju (geografski pristup, demografski pristup, ugled, stav, prikrivena mo, lanstvo, uloga u procesu odluivanja)....npr. ako univerzitet ima namjeru da povea broj brucoa njegove ciljne javnosti e obuhvatiti zaposlene u prijemnim kancelarijama, srednjokolce, njihove roditelje, savjetnike za profesionalnu orijentaciju iz kola...

38.

Grunigove nejavnosti, prikrivene javnosti, svjesne i aktivne javnosti (objasniti) Dejms Grunig razlikuje: NEJAVNOSTI oni ljudi ije je uee u problemu tako malo da nemaju gotovo nikakav uticaj PRIKRIVENE(LATENTNE) JAVNOSTI-ljudi koji nisu svjesni svojih veza sa organizacijom i sa drugima , a u odnosu na neke pojave ili problematine situacije SVJESNE JAVNOSTI-ljudi koji prepoznaju da su na neki nain pogoeni ili uvueni u problematinu situaciju i to dijele sa drugim ljudima, ali o tome sa njima ne razgovaraju

26

AKTIVNE JAVNOSTI- kada ponu da komuniciraju i da se organizuju kako bi neto uinili svjesne javnosti postaju aktivne Svaka kategorija nosilaca interesa (studenti, akcionari, potroai, vlada) moe da sadri ono to se naziva: -

nejavnostima prikrivenim javnostima svjesna javnost aktivna javnost

Nejavnosti ine oni ljudi koji se ne suoavaju sa problemom ili situacijom u kojoj uestvuju zajedno sa organizacijom ili s drugim ljudima, kojom su pogoeni. Prikrivene javnosti obuhvataju ljude koji jednostavno nisu svjesni svojih veza sa drugima i sa organizacijom u odnosu na neke pojave ili problematine situacije Svjesne javnosti: obuhvataju one ljude koji prepoznaju da su na neki nain pogoeni ili uvueni u problematinu situaciju i to dijele sa drugim ljudima, ali o tome s njima ne razgovaraju Kad ponu da komuniciraju i da se organizuju da bi neto uinili u takvoj situaciji , oni postaju aktivna javnost.

39.

Pristupi za definisanje ciljnih javnosti nabrijati i objasniti

Za definisanje ciljnih javnosti meu raznim interesnim grupama, koriste se sljedei prilazi, sami ili u kombinaciji:
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

geografski pristup- prirodne ili politike granice pristu koji zavisi od gustine stanovnitva demografski pol, prihod, starost, obrazovanje,brano stanje sa geografskim pomae Pr da napravi poetni korak psihografski psiholoke karakteristike i karakteristike stila ivota prikrivena mo zakulisana politika ili ekonomska mo stav za identifikovanje ciljne javnosti uzimaju se stavovi koji zauzimaju pojedinci ugled ''predvodnici miljenja'' ili ''uticajne javnosti'' lanstvo koristi se lanstvo u organizaciji ili pripadnost uloga u procesu odluivanja iziskuje posmatranje procesa donoenja odluka.

Nije dovoljno definisati javnosti samo pomou povrnih karakteristika. Klju da se strateki definiu javnosti jeste da se utvrdi nain na koji ljudi uestvuju ili su pogoeni situacijom za koju se razvija interventni program.

27

40.

ta je krizna situacija u OsJ?

. : , , , , . , , , , .

41.

Tipovi kriza PR strunjaci moraju prvo da utvrde tipove kriza, poto reagovanje jednim dijelom zavisi od tipa i trajanja moguih scenarija. Pa tako moemo razlikovati :

trenutne krize dogaaju se brzo i neoekivano(avionske nesree, poar, zemljotres, smrt rukovodioca...) krize u razvoju- dozvoljavaju vie vremena za istraivanje i planiranje , meutim ako dugo tinjaju mogu iznenada i da buknu( seksualno uznemiravanje, zloupotrebe...) trajne krize- opstaju mjesecima uprkos naporima menadmenta, glasine krue izvan kontrole zaposlenih u OSJ

42.

Smjernice za predvidjanje i pripremu za krizne situacije

Uobiajeni tip planiranja scenarija obuhvata predvianja najgorih stvari koje bi mogle da se dogode organizaciji to je planiranje kriza. Strunjaci za komunikaciju u organizaciji identifikovali su vie stadijuma u ivotnom ciklusu nekog problema: nepostojei, potencijalan, prikriven, neminovan, tekui i kritian. Kriza organizacije je dogaaj niske vjerovatnoe , ali velikog uticaja koji prijeti opstanku organizacije, a karakteriu je nejasnost uzroka, posljedica i sredstva za njeno rjeenje, kao i ubjeenje da se hitno moraju donositi odluke. ''banana indeks'' da bi se opisala kriza:
-

zelena novi i iznenadni problemi i problematine situacije uta tekui i zreli problemi tamna stari i ubuali problemi

28

Ozbiljan pokuaj da se definiu krize koristi vrijeme kao kritinu promjenljivu:

-

Trenutne krize- tip od kojeg se najvie strahuje. Dogaa se brzo, neoekivano, tako da postoji mali ili nimalo vremena za istraivanje i planiranje (avionske nesree) opti plan kako reagovati u takvim situacijama Krize u razvoju dozvoljavaju vie vremena za istraivanje i planiranje, ali ako due vrijeme tinjaju mogu iznenada da buknu (seks. uznemiravanje na poslu). Mora se ubijediti top menadment da preduzme sve da ne doe do kritinog stepena Trajne krize su one koje opstaju mjesecima, pa i godinama, uprkos naporima menadmenta (glasine u medijima)

Uobiajene greke u pristupanju krizama obuhvataju:

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

oklijevanje tumai se kao nesposobnost, zbunjenost smetenost tumai se kao nepotenje i neosjetljivost uzvraanje podie tenziju umjesto da je smanjuje izbjegavanje stvara najvei problem pompezni govori oholi pristup konfrontacija daje osnovu drugima da jo vie djeluju parnienje garantuje vei uvid u problem

klju za predvianje i izbjegavanje krize je procjena onoga to moe da krene na loe, to moe da utie na ljude i okolinu i to e da stvori uvid. Smjernice za pripremu u sluaju krize:
1. Identifikovanje stvari koje bi mogle da krenu loe, procjeniti ranjivost u okviru 2. 3. 4. 5. 43.

organizacije odrediti prioritete na osnovu rjeenja najhitnijih i najizvjesnijih ranjivih taaka skicirati pitanja, odgovore i rjeenja za svaki potencijalni krizni scenario usredsrediti se na dva najvanija zadatka ''ta rei'' (lista pitanja i odgovora) i ''ta uraditi'' (ema telf. razgovora koja pokazuje redosljed koga sve treba obavijestiti) razviti strategiju uzdravanja i protivdjelovanja, a ne reagovanja i ogovaranja Akciona i komunikaciona komponenta strategije usklaivanje

Tipino je da su problemi u odnosima s javnou reultat onoga taje uraeno ,a ne onoga ta je reeno. Izuzetak je kada neto to je reeno postane dogaaj. U svakom lsuaju, potrebna je korektivna radnja da bi se eliminisao prvobitni izvor problema. Kriza zahtijeva neodlonu akciju potpomognutu komunikacijom. Komunikacijska strategija podrava akcioni program djelovanja:
1. da bi informisala unutranje i spoljanje ciljne grupe u akciji 2. da bi ih uvjerila da podre i prohvate akciju 3. da podui javnosti vjetinama kako da namjeru pretoe u akciju

Sljedee take saimaju komunikacijske komponente strategije:

29

 javnosti strategija poruke medijska strategija Iako je komunikcija bitna ne moete se jednostavno komunikacijom izvui iz neke krizne situacije u koju ste doli svojim ponaanje.

44.

Formulisanje poruke osnovna naela

Prvi princip pri formulsanju sadraja poruke u komunikaciji jeste poznavanje, do tanina, stavova klijenata ili poslodavaca, kao i problematine situacije. Drugi princip je poznavanje potreba, interesa i brige ciljnih grupa. ''Budi pametan i stavi se u tuu kou''. Sljedee tehnike koje su prole test vremena pomau u smanjenju razlika izmeu pozicije komunikatora is tavova javnosti. koristite medije koji su se najvie identifikovali sa stavovima javnosti koristite komunikacijskiizvor koji uiva visok ugled u javnosti u smislu komunikacije ne potencirajte razlike izmeu pozicije komunikatora i stavova javnosti potraite identifiakciju s javnou u vokabularu i anegdotu u oblasti udaljenoj od teme uspostavite poziciju komunikatora kao da je ona stav veine, definiui veinu iz same javnosti 6. iznesite na vidjelo grupne identifiakcije kada vam te identifikacije mogu pomoi da dobijete pozitivan odgovor.Vai i obrnuto 7. Promjenite poruku tak da ona odgovara potrebama organizacije
1. 2. 3. 4. 5.

Kriterijumi vratara (tj, uvara kapija) nabrojati 6 kriterijuma i objasniti svaki do njih
45.

Pored formulisanja poruke za ciljnu grupu, PR strunjaci moraju takoe da oblikuju svoje poruke i za medije.''Vratari'' cenzori koji smatraju da djeluju u ime mediske publike, tradicionalno primjenjuju sljedee kriterijume:
1. 2. 3. 4. 5. 6.

uticaj broj ljudi na koje poruka utie blizina udaljenost izmeu javnosti i problema ilipitanja o kojem je rije blagovremenost kvarljivost bajate vijesti istaknutost prepoznatljivost i poznatost novost novo, jedinstveno, neoekivano sukob ratovi, trajkovi svae

PR strunjaci moraju da formuliu svoje poruke tako da one imaju vrijednost vijesti prema bilo kojem standardu. Poruke takoe moraju biti razumljive nekomplikovane, bez argona i lako shavljive Ipak, najvanije je od svega da poruka mora da izazove trenutnu akciju. Poruke, kaoi akcione strategije, moraju da imaju obostranu korist.

30

Strategija formulisanja poruke nalae da se obrati panja na 4 fundamentalne injenice:

1. javnost sainjavaju ljudi. Svaka osoba je izloena brojnim uticajima, komunikatorova

poruka samo jedan mali izvor uticaja

2. ljudi najee itaju, gledaju, sluaju izvore komunikacija koji predstavljaju gledita

koja oni simpatiu ili u kojima nalaze lini interes

3. medij stvaraju sopstvene zajednice svake novine imaju svoje itaoce 4. mediji imaju vrlo razliite efekte na pojedinano i opte zannje, predispozicije i

ponaanje a mnogi od tih uticaja su mjerljivi. namjeravani i nenamjeravani efekti 46. Simboli u komunikaciji a. Simbol je dramatino i izravno sredstvo uvjeravajue komunikacije, i to one koja ukljuuje veliki broj ljudi i dugake linije komunikacije, koriste se od pradavnih dana da bi se masama prenijele sloene poruke b. Po Lipmanu uloga simbola je uvoenje odreenosti i distinkcije, kao i dosljednosti i stabilnosti znaenja u podruje koje je po sebi nejasno i nesigurno c. Simboli imaju vanu ulogu u odnosima s javnou i programima za prikupljanje financijskih sredstava za zdravstvene i dobrotvorne ustanove, vjerojatno najpoznatiji simbol ovog tipa je Crveni kri d. Simboli bi morali biti samosvjesni, razliiti i primjereni institucijama koje ih koriste
47.

Prepreke i stereotipi u komunikaciji . , , , , . . . . . . , , . . , , , .

31

 , . . . , . - , , , , , . , , . .

48. 49.
-

5 faza prihvatanja novih ideja Znanje-ljudi doznaju za inovaciju i pritom neki shvaaju u emu se inovacija sastoji Uvjeravanje-potencijalni korisnici trae dodatne informacije i razmatraju openito vrijednost inovacije odluka Primjena-oni koji su spremni iskuati inovaciju primjenjuju je na vlastitu situaciju Potvrda-inovacija se jo snanije prihvaa 7 principa komunikacije u OsJ KREDIBILITET komunikacija poinje u klimi meusobnog povjerenja. Primaoci moraju da imaju povjerenja u poiljaoca poruke i da potuju kompetentost izvora informacija KONTEKST komunikacijski program mora da se suoi sa realnou svog okruenja. Masovni mediji su dopuna rjeima i djelima svakodnevnog ivota. Okolina mora biti otvorena za participaciju i ponavljanje SADRAJ poruka mora da ima odreeno znaenje za primaoca i mora da bude komaptibilna sa njihovim sistemom vrijednosti. LJudi biraju one informacije koje sadre obeanje da e im donijeti najvie dobra. Sadraj poruke odreuje publiku. JASNOA Poruka mora biti izraena jednostavno. Rijei imaju isto znaenje i za poiljaoca i za primaoca.toporuka ide dalje mora biti jednostavnija. Organizacija mora da se javnosti obraa jednoglasno a ne vieglasno KONTINUITET I DOSLJEDNOST - komunikacija je beskonaan proces. Da bi poruka prodrla, neophodno je da stalno ponavlja. Ponavljanje sa varijacijama doprinosi da poruka bude primljena i da izvri uticaj. Pria mora biti dosljedna.

32

KANALI prilikom komunikacije treba koristiti ve uspostavljene komunikacijske kanale, koje primaoci redovno koriste i imaju povjerenja u njih. Selektivni kanali stupaju na scenu kada treba doprijeti do ciljnih grupa. SPOSOBNOST PUBLIKE komunikacija mora da uzme u obzir i kolika je sposobnost publike da primi poruku. Ovdje su ukljueni i faktori kao to su dostupnost informacije, navike publike, italake sposobnosti i prethodno znanje. ta obuhvata evaluacija programa i koje su osnovne metode evaluacije? To su tri nivoa: priprema, sprovoenje (implementacija) i uticaj.

50.

Ovaj niz predstavlja neophodne, ali obino i nedovoljne elemente programa, koji dovode do rjeavanja problema i drutvenih promjena. Njaea greka u evaulaciji programa je zamjena mjera sa jednog nivoa, mjerama koje pripadaju drugom nivou. Strunjaci koji se bave evaulacijom to zovu '' igra zamjene''. Svaka faaza u evaulaciji programa doprinosi boljem razumijevanju i prua nove informacije pomou kojih se procjenjuje uspjenost. Evaualacija pripreme programa vrednuje kvalitet i adekvatnsot informacije i stratekog planiranja. Evaulacija sprovoenja implementacije dokumentuje u kojoj mjeri su taktike i napori za sprovoenje programa bili odgovarajui. Evaulacija uticaja obezbjeuje povratne informacije vezane za posljedice koje je program izazvao. Nijedna evaulacija se ne moe smatrati kompletnom ako se ne ukljue svi kriterijumi na svim nivoima.

51.

Korporativna drutvena odgovornosti definisati i objasniti ta obuhvata.

Korporacije su oduvijek imale obaezu prema drutvu u kojem funkcioniu . Istorija pokazuje, meutim, da su mnoge kompanije natjerane da ispune svoje obaveze. Drutvene obaveze jedne korporacije predstvaljaju:
-

da se obezbijede stabilne mogunosti zaposlenja, potujui razliitosti prilikom zapoljavanja da se prifitabilno radi i obezbijedi razumna zarada akcionarima da se uspostave i ispune strateki ciljevi koji garantuju dugoroan napredak da se dobrovoljno pridrava vladinih propisa u vezi sa bezbjednou, zatitom zdravlja i okoline da se odreena suma godinje ostavi za dobrotvorne svrhe da se odre isti standardi rada i proizvodnje u svakoj dravi i kojoj kompanija posluje da se aktivno uestvuje u procesima javne politike koji imaju uticaja na kompaniju i sve ostale subjekte koji su dio javnih interesa

Postavlja se pitanje ta sa onima koji kre kodeks ponaanja. Pravi test nastaje kad kompanija utvrdi da postoji da zaista postoji ponaanje koje je direktnom sukobu sa kodeksom
33

ponaanja.U nekim orgnaizacijama predlau da se stane na put neispravnom ponaanju, da se otpuste slubenici koji suu mjeani u nelegalne ili sumnjive poslove, i da se preduzmu vidljivi koraci da kojima sepokazuje ozbiljnost kokdeksa. Oni koji ele da privuku cinizam i kritike javnog mnjenja ne rade nita. PR strunjak je u mnogim sluajevima najbolji tuma zabrinutosti i reakcija javnosti. Podatk emoe da dobije na osnovu rezultata, sprovedenih anketa, analize medijskih izvjetja.

52.

Korporativni finansijski odnosi definisati i objasniti ta obuhvataju.

To je najzahtjevniji i istovremeno posao u kome se vjerovtno najmanje oprataju greke. Razlozi za to su sljedei:
1. odnosi s javnou u oblasti finasija pruaju svoje usluge mnogim klijentima meu

2.

3. 4.

5.

6.

7.

8.

kojima su: finasijski analitiari, akcionari, direktori,novinari. Svi ovi klijenti imaju velika oekivanja i postavljaju kratke rokove za obavljanje posla. u odnosima s javnou u obalsti finansija ne smije da se desi ni promil greke, neprihvatljive su tamparske u izvjetajimao poslovanju i zaradama, izjavama za medije ljudi iz svijeta finansija govore svojim jezikom, a PR strunjak koji ne poznaje terminologiju dokumenata u veoma looj je poziciji na nestabilnom tritu, PR strunjaci za finasijske odnosei odnose sa investitorima moraju da se nose sa velikom zabrinutou grupa kacionara, tzv, ''klasom nezadovoljnih investitora'. PR treba da ubijedi investitore da iz ekonomskih problema izau zajedno sa kompanijom. neki od klijenata koji koriste usluge osj u oblasti finansija provjeravaju cijenu kompanijskih akcija amo jednom nedjeljno, drugi, svakog asa, kljuni akcionari pitaju zato je to tako, dionice padaju ponekad iz raznih razloga, ali i zbog neke izjave u mediju PR strunjaci za finansijske odnose imaju pristup povjerljivim io sjetljivim informacijama koje zahtijevaju diskreciju, pa e oni biti krivi ukoiko doe do unutranje trgovine informacijama ili preranog otkrivanja informacija. PR menader za finasijske odnose estojeosoba kojaodgovara na pitanja vezana za primanja i beneficije koje ima genralni direktor. Problem se javalja kada firma propada,opada profit a primanja direktora rastu. zahtjevan izazov je komuniciranje u sluajevima integracije, akvizicije ili pripajanja dijelova firime. Uvijek jedna loije prolazi ili prolaze obe dobro uz veliko otputanje radnika. Javni poslovi definisati

53.

PR strunjaci ija je specijalnost praksa OSJ u strukturama vlasti koji se u Americi zovu eksperti za javne poslove, a u drugim zemljama slubenici za informisanje, kljuna su veza izmeu vlasti i naroda. Bez obzira na kom nivou vlasti je angaovan ekspert za javne poslove prisutan je da bi informisao javnost u vezi sa izabranim

34

zvaninim programom ili njegovim birokratskim djelovanjem. Svrha samih javnih poslova je bliska svrsi demokratije. Efikasne dem.vlade koriste iscrpnu i tanu informaciju radi odravanja aktivnog odnosa sa birakim telom, na bazi meusobnog razumevanja i kontinuirane dvosmerne komunikacije.

54. 55.

Nabrojati ciljeve javnih poslova i objasniti svaki od njih da informiu birako tijelo u vezi sa aktivnou neke vladine agencije da osiguraju aktivno uee u nekim vladinim programima da njeguju podrku graana u vezi sa uspostavljanjem politike i programa da slue kaojavni zastupnici u vladinoj administraciji da upravljaju informacijama unutar organizacije da olakaju odnose s medijima da grade drutvo i naciju kroz korisne kampanje Odnos vlasti i medija dostupnost i ovisnost, objasniti

Slobode tampe koje su garantovane Ustavom , u novije vrijeme su proirene i pojanjene. Pristup informacijama u posedu vlasti, ba kao i sloboda govora i pisanja o vlasti, ozakonjene su zakonima o slobodi informisanja i sunanim zakonima. Izuzev u nekim dobro definisanim podrujima, kao to su nacionalna sigurnost, parnice , odreene kadrovske evidencije i tome slino, medijima i javnosti je omoguen pristup doslovno svakoj informaciji u posedu vlasti.Pravo na prisup dravnim informacijama i sastancima je od najvee vanosti.Pored toga to informie graane o slubenim potezima vlade, uloga tampe kao psa uvara vlasti pomae u farantovanju odgovornog upravljanja dravom, smanjenju korupcije i kristilisanju javnih pitanja i miljenja,to sve zajedno stavlja tampu u poziciju da bude i predstavnik graana.

Odnos izmeu vlasti i medija istovremeno je nesumnjiva nuda i prepreka u komunikaciji drave sa graanima.Nedostatak panje medija je redak sluaj, deava se najee kada dravne ustanove to najmanje ele. Standardi koje koristi novinari i vladini slubenici zadueni za komunikaciju i kreiranje vijesti, najee su potpuno razliiti. Uprkos ovim tekoama vlada se i dalje jako oslanja na medije kada treba preneti vanu informaciju, odluka vojske SAD-a da ukljue novinare u borbene jedinice tokom rata u Iraku.( problem samocenzure)

35