You are on page 1of 10

Panfilov S.

EDITORIAL UVODNIK UDK 159.922.1 UDK 821.112.2.09 Man T.

THOMAS MANN A SLAVE OF HIS OWN AND THE LORD OF OTHER PEOPLES FAITH

TOMAS MAN ROB SVOJE I GOSPODAR TUIH SUDBINA


Sanja Panfilov1

Abstract: A basic outline of the personal and family life and literary body of work of this giant in German, European and World literary art of the 20th century. Some qualities of his family members have been pointed out. The accent is placed on his own obsessions with his sexual deviancy, as well as the influence it had and with which it marked the entire literary and artistic creation of this undisputable literary genius. Presented is the personal point of view along with the one that was publicly disputed and that concerns the reach that his sexuality had when it comes to his creativity, and its influence on the artistic, political and social life of the German nation. The works of art by Tomas Mann present a cause for numerous debates and controversy in the German cultural and historic society even today. Key words Tomas Mann; psychosexuality; homoerotic traits and intellectual creation; German literature, culture and history of the 20th century; Saetak: U glavnim crtama su opisani lini i porodini ivot i stvaralatvo knjievne gromade nemake, evropske i svetske literarne umetnosti XX veka, i istaknute osobenosti lanova njegove porodice. Akcenat je stavljen na njegovu optereenost sopstvenom seksualnom devijantnou, kao i uticajem koju je imala i kojom je obeleila celokupno knjievno i umetniko stvaralatvo nespornog literarnog genija. Dat je lini i komentarisan u javnosti iznet stav o dalekosenosti seksualnosti na njegovo stvaralatvo, i njen uticaj na umetniki, politiki i drutveni ivot nemake nacije. Umetniko delo Tomasa Mana i danas izaziva, u nemakoj kulturnoj i istoriografskoj javnosti, brojne polemike i kontraverze. Kljune rei: Tomas Man; psihoseksualnost; homoerotske odlike i intelektualno stvaralatvo; nemaka knjievnost, kultura i istoriografija XX veka;

1 ESTETSKA HIRURGIJA CLINIC OLYMP, A. Cesarca 18/VIII, 21000 Novi Sad, Serbia Correspondence to: Sanja Panfilov, e-mail: panfilov@clinicolzmp.com Received: November 04, 2012 Accepted: December 11, 2012 Financial disclosure: nothing to report.
Curr Top Neurol Psychiatr Relat Discip. Vol XX, No. 3-4, December 2012

Panfilov S.

U Nemakoj postoje dve umetnike porodice koje su predstavljale i danas predstavljaju intelektualno plemstvo. To su porodica Vagner i porodica Man. Njihovo stvaralatvo uticalo je ne samo na umetniki nego i na politiki i drutveni ivot nemake nacije. Umetniko delo Riharda Vagnera i Tomasa Mana i danas izaziva, u nemakoj kulturnoj i istoriografskoj javnosti, brojne polemike i kontraverze. Fascinantna je slinost ove dve dinastije. Otac uzdignut na nivo kulta, supruge kao alati, mnogobrojni potomci talentovani, ali nesposobni da preive u senci genija. Interesantna je injenica da je Tomas Man itav ivot bio opinjen Vagnerovim delom koje ga je inspirisalo u kreiranju mnogih literarnih junaka. Mene je u sluaju Tomas Man zaintrigirala upravo intimna istorija te porodice, koja je bila rtva dominantne i sveobuhvatne linosti oca, oveka koji se ceo svoj ivot opsesivno ograivao od spoljanjeg sveta, istovremeno traei njegovo oboavanje i potovanje: Ja sam umetnik, glu-

mac, zabavalja, klovn treba mi aplauz govorio je. Njegov psiholoki portret interesantan je upravo zbog antagonizama tela i duha, koji su ga proganjali kao unutranji demoni, ali i bili pokretaka snaga njegovog stvaralatva. Celog ivota vukao je gvozdenu kuglu tajne, oseanja krivice, emotivnog poraza, frustracije zbog kukaviluka da se preda svom vlastitom biu. Teina maske koju je nosio od detinjstva bila je ogromna. Ivo Andri je rekao: Od vlastitog detinjstva ne moe pobei. Jo od Frojda se smatra da je otkrivanje psihe disekcija detinjstva, sa akcentom na uticaj roditelja. Pol Tomas Man roen je 6. juna 1875. godine u Libeku, znaajnom nemakom trgovakom gradu, kao drugi sin oca Tomas Johan Hajnrih Mana, gradskog senatora i vlasnika trgovake firme Johan Sigmund Man koja je trgovala itaricama. Ovo bi bila uobiajeno bogata i uspena porodica vie klase, da se nije umeala ljubav na prvi pogled, koja je porodicu Man pretvorila u gradsku atrakciju.

Elizabeta Stjuard i Vilijam Tomas Man

Familija Tomasa Mana

Naime, Johan Hajnrih Man je, na jednom od trgovakih putovanja u Brazil, upoznao Juliju da Silvu Bruns temperamentnu, prelepu, bogatu naslednicu. Ona je u porodicu Man unela vatru, egzotiku nepoznatih svetova i genetiku sa kojom e se njeni potomci boriti do kraja svojih burnih ivota. 2

Toman Man roen je na bojnom polju dva razliita temperamenta, dva emotivna obrasca, pruskog, krutog i formalnog, i latinoamerikog, razuzdanog i sentimentalnog; dva nepomirljiva hrianska koncepta: evangelistikog i katolikog. Toga je i sam bio svestan. U svom sveanom obraanju Nobelovom komitetu definisao je

Curr Top Neurol Psychiatr Relat Discip. Vol XX No. 3-4, December 2012

Panfilov S.

svoje unutranje bie: U meni se meaju sever i jug u jednu konfliktnu i produktivnu meavinu. Jug, simbol duhovno-ulne avanture, strasti i umetnikog, i sever, simbol graanskog zaviaja.

Otac je oliavao racionalno, konzervativno, disciplinu i samodisciplinu. Nepoeljno je bilo pokazati emocije i slabost. Spoljanji svet bio je pozornica, u kojoj je svako igrao namenjenu mu ulogu. Maska je morala biti verodostojna.

Julia da Silva Bruns

Tomas Man fotografije iz detinjstva vojskom ili autoritetima. On je bio matovito, neno dete, oduevljeno majinim priama o braziliskim praumama i crncima koji pevaju oko vatre. Oboavao je lutkarsko pozorite u kome je uvek bio princ ili vladar izmiljenog sveta. Takav genetski i socijalni antagonizam morao je ostaviti traga.

Otac je bio kraljevska figura neprestano odsutan, nedostupan, ali svevidei i sveprisutan u oekivanjima. Sinovi su morali pokazati muku vstinu i pruski, militarstiki duh. Male, specijalno skrojene husarske uniforme, sa maem za pojasom i igre sa olovnim vojnicima su se podrazumevale. Tomas je duboko mrzeo sve to ima veze sa

Tomas Johan Hajnrih Man Odbojnost prema autoritetima prenela se i na kolske dane kola je gora nego zatvor alio se. Kasnije je pisao: Kao dete eleo sam da postanem poslastiar ili voza tramvaja. Kada sam video da od toga nema nita potpuno sam odustao. Bio je ispod prosean uenik i taj period njegovog ivota ne bi bio vredan naroitog pomena da u 14. godini nije doiveo iskustvo koje e odrediti ceo njegov budui ivot. Zaljubio se u plavookog i

Tomas Man adolescent plavokosog kolskog druga Armina Martensa. Sve njegove kasnije opsesije bie slika i prilika ovog momka. Tomas mu pie pesme i otvoreno priznaje svoju naklonost, na koju ovaj reaguje podrugljivo i odbojno. Uz to, ovu duboko intimnu epizodu prepriava prijateljima koji Mana izvrgavaju ruglu. Tako je njegova prva ljubav zavrila ponienjem. Ovim primordijalnim okom objanjava se njegovo kasnije ponaanje oseanja su smena i ne 3

Curr Top Neurol Psychiatr Relat Discip. Vol XX, No. 3-4, December 2012

Panfilov S.

treba ih pokazivati, pogotovo ne homoerotska. Ljubav oveka izoluje i izbacuje iz graanskog kruga. On se povukao u svet imaginacije i svoje telesne enje pretakao je u duhovno stvaralatvo. Patim od oseanja mrnje. Najvie mrzim emocije koje me podseaju na slabost mog karaktera. Oduevljavam se samo estetskom ulnou duha. Odvojimo genitalno od ljubavi pisao je. Time je, na neki nain, potvrdio Frojdovu teori-

ju o pretvaranju seksualne energije u intelektualnu i pridruio se grupi istomiljenika, kao to je to jo ranije bio da Vini, koji je smatrao da umna strast iskljuuje ulnost, ili Tesli, koji je tvrdio da seksualna energija oduzima snagu umnoj. Da li umetnik uopte moe biti mukarac? pitao se Man. Odlukom da ne popusti spolnosti, kako je nazivao svoje stanje, postao je talac vlastite tajne i rob neiivljenih strasti. Nazivao je to dranje pasa na lancu.

Tomas Man kao ve afirmisani pisac novela, kratkih pria, socijalnih kritika i eseja

i kao laureat Nobelove (1929) i Geteove nagrade za knjievnost (1949) Budenbrukovi su mu doneli slavu u literarnoj javnosti, ali i zgraanje klase iz koje je potekao. 4 Postao je princ nemake graanske knjievnosti, knjigom koja istu tu graansku klasu brutal-

Curr Top Neurol Psychiatr Relat Discip. Vol XX No. 3-4, December 2012

Panfilov S.

no razotkriva. Njegova elja da bude slobodan i beskompromisan u miljenju i stvaranju, ukrtala se sa potrebom da ivi ivotom buroaske visoke klase sa svim beneficijama. Prezirati drutveni red i autoritet, a teiti tome da postane drutveni autoritet, samo je jedna od brojnih kontradiktornosti njegovog ponaanja i karaktera.

U ram njegovog zamiljenog javnog ivota morala se uklopiti odreena ivotna partnerka. Potrebne kvalifikacije, inteligenciju, neambicioznost, portvovanost, zavidnu porodinu genealogiju, posedovala je Katja Pringshajm. Bila je idealna kandidatkinja. Ona je malo udo opteg, harmoninog obrazovanja, pravi kulturni ideal oduevljavao se Man.

Katja Pringshajm kao devojka Nije bila naroito enstvena Pomalo mukobanjasta, bez istaknutih enskih atributa i dubokim glasom, na neki nain je zadovoljavalo njegove homoerotske nagone. Vrlo inteligentna i obrazovana, postala je gospoa Tomas Man, kako se nazivala. Supruga, majka estoro dece,

Gospoa Tomas Man supruga i majka


Curr Top Neurol Psychiatr Relat Discip. Vol XX, No. 3-4, December 2012

Panfilov S.

postala je sekretarica i prepisivaica njegovih rukopisa. Reju, idealna supruga pisca, kako istoriar knjievnosti Sokolov naziva enske senke literarnih gromada. Na sebe je preuzela komu-

nikaciju sa spoljnim svetom da bi on mogao neometano da stvara. Katja Man je, s godinama, postajala sve muevnija. Kae se kako suprunici u dugovenim brakovima ponu

Katjini portreti i suprunici Man

da lie jedno na drugo Katja je poela da lii na Manova oekivanja. Psihoseksualnost, neurotiki prikraeni oblici seksualnog ponaanja odreuju matricu socijalnog ponaanja oveka i njegovog odnosa prema svetu. Seksualnost je mesto na kojem sukob izmeu individualnosti i kolektivnih normi postaje neizbean. Ona je taka kako prilagoavanja tako i otpora. Mesto najotrije napetosti izmeu normi i elja, ponaanja i fantazije. Tomas Man se, vrlo verovatno, nadao da e brani ivot neutralisati njegov zov tela. On je svoju sklonost posmatrao kao bolest koju treba leiti i slabost kojoj se treba odupreti snagom volje. Obratio se najpoznatijem parapsihologu tog vreme6 na Albertu von Schrenck-Nutzingu, specijalsti za nervne bolesti i seksualnu patologiju, koji se proslavio leenjem homoseksualnosti hipnotiko -sugestivnom terapijom. Man je bio redovan posetilac okultnih seansi i fasciniran mediumima, hipnotizerima, astrolozima, telepatama, verovatno i u praktinoj metafizici, kako je to nazivao openhauer, traei pomo nepoznatih sila. U hrianstvu nije nalazio odgovore: Ja sam verujui ateista govorio je. Kasnije ga je parafrazirao Sioran rekavi: Ja sam neverujui teolog. U protestantizmu, u kojem je odgojen, nije nalazio toplinu i bliskost. Za njega je protestantizam bio

Curr Top Neurol Psychiatr Relat Discip. Vol XX No. 3-4, December 2012

Panfilov S.

kultura, a ne religija. On poseuje crkve, kao mesta osloboena politike, drutva i ivotne svakodnevice. Verovanje u Boga je verovanje u ljubav, ivot i umetnost pisao je. On eli da veruje u Boga, ali s druge strane, to smatra izdajom svog idola Niea. Tomas Man bio je otac estoro dece: Klausa, Erike, Monike, Gola, Elizabete i Mihaela. Sudei po njegovom kasnijem odnosu sa decom, oni su bili, takorei, kolateralna teta branog ivota. Homoerotika je ista, jer je potpuno ravnoduna prema raanju. Ljudi kao ja ne treba da imaju decucitati su iz njegovih dnevnika, koji nam jasno dokazuju da uloga oca nije bila eljena. Walter

Hasenclever rekao je: Otac je sudbina sina, mada bih dodala da ni sudbina enske dece u odnosu sa ocem nije nevana. Deca u porodici Man, odrastala su sa nevidljivim ocem, kako to naziva Vladeta Jeroti. Iza drvenih kabinetskih vrata iveo je autoritet, vrhovni vladar njihovog malog sveta u kojem je sve bilo podreeno knjievnom geniju. Neprestano smo morali biti mirni - prepodne jer je otac radio, popodne jer je spavao, a uvee jer se ponovo bavio neim vanim. U stvari, najee smo utali pie Golo Man. Monika Man se ne sea da je otac ikada s njima ozbiljno razgovarao. Da bi izbegli munu tiinu za stolom, deca su prethodno pravila beleke o emu e s njim razgovarati.

Tomas Man u radnom kabinetu Sva Manova deca, nasledila su umetniku crtu i bila veoma talentovana: za muziku, slikarstvo ili pisanje. U senci velikog drveta, teko da moe da uspeva neka biljka. Svako od estoro Manove dece imalo je neosporan talenat, ali teko su uspevali izai iz senke oveka koji je za sebe zahtevao toliki prostor. Tomas Man je bio kao Saturn koji prodire svoju decu. Odsustvo kritike, ali i podsticaja i usmerenja u ivotu i stvaralatvu, napravilo je od njih emotivne invalide. Teko je rei ko je u tom odnosu bio vea rtva: otac koji ne zna da pokae i pokloni ljubav, ili deca, suoena sa emotivnom ravnodunou. Dete koje nije trailo nita, ima pravo na sve. Vaspitavanje nije gajenje...to je panja u svakom trenutku.... Bie moemo razoriti utanjem napisao je francuski filozof Miel Onfre. Cena ove emotivne tiine bila je visoka: dva samoubistva (Klaus i Mihaeal), konzumiranje droga i tabletomanija (Erika), socijalni autizam (Golo) i depresija (Monika). Veina njih je, na alost, nasledila i homoseksualne sklonosti. Ko je bio Tomas Man? Moda se odgovor nalazi u njegovim romanima, jer i on sam kae: U knjigama uvek nalazimo sebe same. Celog stvaralakogi ivota traio je razumevanje za osobenjake koje niko ne voli i ne razume za otpadnike od drutva, ekscentrike, robove raznovrsnih 7

Curr Top Neurol Psychiatr Relat Discip. Vol XX, No. 3-4, December 2012

Panfilov S.

Tomas i Katja sa Klausom i Erikom

i sa porodicom u drutvu prijatelja

Manovi na obali Nidena (Litvanija) 1930. godine poroka i slabosti, za glupe, tate, ambiciozne i uobraene, jer je u svakom od tih likova bio i deli njega. Flober je rekao: Madam Bovari, to sam ja. Tomas Man mogao ga je parafrazirati, jer je svoj lik dao u svakom od svojih romana. Pratei ih hronoloki, moemo pratiti i njegova promiljanja, doivljaj sveta, trenutna emotivna stanja, intelektualne ili politike stavove. On je, na taj nain, anagramski, da se tako izrazim, paljivom itaocu pruio uvid u svoju najintimniju emotivnu i intelektalnu biografiju. Ponekad i sa neverovatnom otvorenou, kao to je to npr. sluaj sa likom pisca fon Eenbaha tragino zaljubljenog u deaka Takoe, u romanu Smrt u Veneciji, svesno reskirajui skandal, jer je tematizirao jedan od najveih tabua u to vreme. 8 Da li je bio bezoseajni monstrum? Distancirani, utogljeni usamljenik koji nikada ne gubi samokontrolu i koji ni sa kim nije bio na TI, ovek koji nikada nije upoznao lepotu prijateljstva? Hladni narcis koji je sate provodio u kupatilu lickajui se? Egocentrik, koji je padao u depresiju ako je aplauz bio prekratak, ili dobijao napade besa ako se neko usudio da mu uputi kritiku? Da li je bio osetljiv kao primadona i sujetan kao tenor? ivot bi bio ki materije, kako pie Sioran, kada bismo ljude posmatrali tako povrno i jednoznano. Intimni dnevnici pisca, dostupni javnosti od 70-tih godina dvadesetog veka, otkri-

Curr Top Neurol Psychiatr Relat Discip. Vol XX No. 3-4, December 2012

Panfilov S.

li su nam senzibilnog, usamljenog oveka koji je, uz nadoveanske napore, stvorio zamiljeni lik sebe. Otkrili su nesrenog deaka koji nije naao svoje mesto u svetu, oveka koji ne funkcionie bez tableta za spavanje i smirenje, koji dobija napade plaa i panike kada pomau hladni oblozi i Katjino umirujue prisustvo. Da parafraziram

openhauera, jo jednog od Manovih duhovnih vodia: Bio je je koji trai toplinu meu drugim jeevima, odmah se povlaei zbog njihovih bodlji. Dnevnici, pisani uznemirujue otvoreno i detaljno, oslobodili su ovog Janusa uloge knjievnog spomenika, beivotnog i hladnog.

Zbog otpora nacizmu od 1936. godine je iveo i radio u izbeglitvu u Kaliforniji. Prestinom Geteovom nagradom za knjievnost nagraen je 1949. godine. Na kraju ivota pitali su ga ko bi

eleo da bude. Odgovorio je: Neko ko je sreniji od mene. Umro je 12. avgusta 1955. godine i sahranjen u vajcarskoj (Kilcberg kod Ciriha).

ZAHVALNOST Autor se zahvaljuje glavnom i odgovornom uredniku na strunim, lektorsko-korektorskim i dizajnerskim radnjama, svesrdnoj podrci i u svakom pogledu pruenoj pomoi u zavrnoj pripremi uvodnika ovog izdanja asopisa.

Curr Top Neurol Psychiatr Relat Discip. Vol XX, No. 3-4, December 2012

Panfilov S.

PRIMEDBA Sve fotografije su preuzete sa Internet portala: Thomas Mann Google Search Images: https://www.google.com, dostupno 10. decembra 2012. godine. BIBLIOGRAFIJA
1. Hermann Kurzke, Thomas Mann:das Leben als Kunstwerk eine Biographie, Verlag C.H.Beck, Muenchen, 2006

2. Thomas Klugkist, 49 Fragen und Antworten zu Thomas Mann, Fischer Verlag, 2003 3. Marcel Reich-Ranicki, Thomas Mann und Seinen, DVA, 2005 4. Inge und Walter Jens, Frau Thomas Mann, das Leben der Katharina Pringsheim, Rowohl, 2003 5. Hildegard Moeller, Die Frauen der Familie Mann, Piper, 2005 6. Edo Reenst, Thomas Mann, 2001 7. Psihoterapija i psihodinamika u svetlu Edipa i Elektre, Unverzitet u Beogradu, Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd 2011

10

Curr Top Neurol Psychiatr Relat Discip. Vol XX No. 3-4, December 2012

You might also like