Aleksa avid

PLOE
Prije svega, treba znati koji tipovi ploa postoje. Sa aspekta dimenzionisanja i naina prorauna mogu se javiti: ploe koje opteredenje prenose dominantno u jednom pravcu ploe koje opteredenje prenose u dva pravca priblino jednako (ili, drugaije reeno, dovoljno opteredenja odlazi u oba pravca da im se mora posvetiti podjednaka panja pri dimenzionisanju ) ploe koje su oslonjene direktno na stubova (sa ili bez kapitela) krune ploe kasetirane ploe montane, polumontane ploe, itd.

Aleksa avid

PLOE KOJE PRENOSE OPTEREENJE U JEDNOM PRAVCU

Informativno
Ovo su ploe koje imaju dominantne uticaje u jednom pravcu, ali to ne znai da se nece javiti u odreeoj vrijednosti i u drugom. U kom iznosu? Hajde prvo da utvrdimo zato de naprezanja biti veda u jednom pravcu. Prvo treba na pomenuti da je (runo) dimenzionisanje ploa jednog pravca, jednostavnije od dimenzionisanja ploa u dva pravca, te ako postoji mogudnost da se ploa na taj nain dimenzionie, treba je iskorisiti. Postoje dva tipa ploa za koje kaemo da prenose opteredenje u jednom pravcu. Ploe koje su oslonjene na dvije naspramne strane (slobodno oslonjene ili ukljetene), a imaju dvije druge strane slobodne potpuno, nemaju emu ni da predaju uticaje tamo gdje nema nikakve potpore, zar ne? Jasno, onda da de se naprezanja prenjeti u onom pravcu koji de ih odvesti u oslonac (gredu, zid), pa de se i ploa tako deformisati (inae,deformacija je najbolji pokazatelj onoga ta se deava u konstrukciji, i na osnovu nje se moe dosta toga zakljuiti). Ova navedena ploa je primjer ploe koja fiziki uticaje nosi u jednom pravcu. Postoji jos jedan takav primjer, a to je ploa ukljetena po jednoj ivici, dok su joj ostale tri slobodne, i kod nje uticaji nemaju kuda nego ka ukljetenju. Osim ovih ploa (koje fiziki nose u jednom pravcu), u ovu grupu ploa ubrajamo (tj. uprodeno ih, po dogovoru, posmatramo kao nosive samo u jednom pravcu), i sve ploe koje imaju odnos raspona u dva upravna pravca vedi od dva, bez obzira kako su oslonjene, i da li su oslonjene na tri ili na etiri strane. Zato ba vedi od 2, zato granica nije 1.5, 3, ili 33? Odgovor na ovo pitanje je ujedno i odgovor na prvo pitanje, u kom iznosu de se javiti uticaju u drugom, nenosedem pravcu?.

Karakteristika ploa je da deformacija u jednom pravcu, izaziva deformaciju i u drugom pravcu. Za to je zasluan poasonov koeficijent. On je neka vrsta odnosa deformacija u dva nezavisna pravca. Uobiajeno je da se u betonskim konstrukcijama usvaja njegova vrijednost od 0.2. Dakle, kod ploa koje fiziki prenose optredenje u jednom pravcu (prve od ona spomenuta dva tipa ovih ploa),i deformiu se prvenstveno u jednoj ravni, za oekivati je pojavu uticaja i u drugom pra vcu oko pet puta manju. Dobro, sada je jasno koliki su uticaji u drugom pravcu, ali jo uvjek nije jasno zato je kod drugog tipa ovih ploa granica postavljana na 2? Sa dijagrama ispod moe se uoiti da, to je ploa izduenija, to

Aleksa avid uticaji u kraem pravcu postaju dominantniji i bliski uticajima u odgovarajudim linijskim elementima, a da odnos uticaja tei asimptotski vrijednosti poasonovog koeficijenta. Na osnovu ovoga je usvojeno da se za odnose duina ba preko dva, ovaj odnos moe smatrati konstantnim, sa vrijednodu od pet. Dakle stvar je konvencije, da se usvoji granica od dva, a sad je jasno i zbog cega.

Takoe, jasno je i da se svaka ploa koja ima bar dvije oslonjene strane moe dimenzionisati kao ploa koja prenosi opteredenje u oba pravca, to nije zabranjeno (mada su i tabele koje sadre koeficijente za proraun krstasto armiranih ploa izraene samo za odnose duina manje od dva), ali je glupo u sluaju izduenih ploa, jer rezultat mora biti jako slian onom koji se dobije po ovom pojednostavljenom postupku, tj. uticaji u duem pravcu moraju biti jako blizu petine onih u kradem.

Dimenzionisanje
Vrlo jednostavno, dimenzionie plou kao gredu. Izdvoji traku irine 100cm i dobije gredu dimenzija b/d = 100/dp. Treba paziti na sledede stvari: Analiza opteredenja je prvi i jako bitan korak. Sva sreda pa na ispitu taj dio nije naroito zahtijevan, obino je sve ved zadato kao ulazni podatak. Samo da ne zaboravi sopstvenu teinu ploe na primer, jer nije mala. Ploa od 20cm debljine ima teinu od 5 kN/m2, to je vede tri puta od uobiajenog korisnog opteredenja u zgradarstvu. Primjer: da bi ploa debljine 20 cm, raspona 5m, statikog sistema proste grede, nosila samo sopstvenu teinu, potrebno je oko 4.0 cm2/m rebraste armature, tj potrebno je usvojiti, kao glavnu armaturu, R10/20, to i nije ba malo. Opteredenje koje je povrinsko trebalo bi svesti na linijsko jer se ploa, rekoh, dimenzionie kao greda, ali kako je greda iroka jedan metar, tako i linijsko opteredenje ostaje po vrijednosti isto onom povrinskom p[kN/m2] x1.0 [m]=p[kN/m]. Uvjek sve tipove opteredenja voditi odvojeno (u smislu odreivanja reakcija ploe za svaki sluaj ponaosob), jer se oni prenose dalje na grede ili zidove, pa je ovo bitno da bi se mogla utvrditi mjerodavna kombinacija opteredenja u njima. Za statiki sistem ploe se usvaja, dakle, linijski nosa. Na mjestima greda ili zidova, uprodeno se usvaja nepokretni oslonac (mnogo blie istini u sluaju kada se ploa oslanja na zid, greda ima znaajniju lokalnu deformaciju pa i nije idealan nepokretan oslonac, no to nema znaajniji uticaj na rezultate). Oslonci se osvajaju o osama greda (zidova). Ukoliko ploa treba da stoji oslonjena samo na jednoj ivici, jasno je da ona mora biti ukljetena, to se postie (dobrim sidrenjem armature) teko, pogotovo na spoju sa gredom (mala torziona krutost same grede).

Aleksa avid Za odreivanje statikog sistema koristiti ili tabele iz PBAB -a ili runo za jednostavnije sisteme. Nema potrebe za raunarom. Plou koja se ponavlja na vie polje, recimo vie od 4 ili 5, sasvim je opravdano dimenzionisati na izdvojenom samo jednom polju, nekom srednjem, sa usvojenim ukljetenjima na obje strane (statiki sistem obostrano ukljetene grede). Obavezno glavnu aramturu postaviti kao spoljanju (u polju donju, nad osloncima gornju), kako bi presjek ima vedu statiku visinu, to rezultira neto manjom potrebom za armaturom.

Nakon usvojenog prenika ipke, zatitnog sloja, i odreene statike visine h = dp- (ao + R/2), dimenzinisanje ploe se moe sprovesti prema k=

, Aa= *100

. Tabela sa k

koeficijentima je data u nastavku. Ono to je zanimljivo sa ovom tabelom je to to daje uvid u vrstu loma (po betonu ili armaturi, te odgovarajue dilatacije), ali dimenzionisanje se svodi na pronalazenje kraka unutranjih sila, koji je jako blizak vrijednosti od 0.9h. Ako se pogleda u spomenutu tabelu, moe se primjetiti da je za lom po amraturi (kome teimo) ovaj krak skoro uvjek i vedi (sa izuzetkom od prvih par sluajeva), tako da se zadravamo na strani sigurnosti, a pri tome i ne grijeimo previe ukoliko za ovaj krak usvojimo vrijednost od 0.9h i presjeke dimenzioniemo prema pojednostavnoj formuli, s ciljem utede vremena. Savjet bi bio, da se prvo presjek sa najvedim uticajima dimenzionie prema tabeli sa k koeficijentima, i oitavanjem dilatacija dokae da je zadovoljen lom po armaturi u ploi, a potom da se koristi kradi izraz. Koncentrisane sile zahtjevaju malo vie panje. Pravilnik dozvoljama da se opteredenja koje je koncentrisano, (bilo takasto, bilo linijsko), raspodjeli na neto vedoj povrini u pravcu podione armature, od one na koju djeluje: b3= b2+ A
A ay
ax

Lx. Ovo znai da na podruju dejstva

nekog koncentrisanog dejstva treba usvojiti neto vedu koliinu podione armature koja de smanjiti lokalno dejstvo i raspodjeliti ga na neto veu povrinu (s tim da je ograniena koliina podione armature na 65 % glavne).

Aleksa avid

Pravila armiranja
Prije svega:

Uobiajeno je da se armatura preko srednjih osnonaca usvaja dodavanjem takozvanih jahaa, tj. da se polovina armature (donje) iz polja povije u gornju zonu, pa da se zatim ostatak armature obezbjedi dodavanjem jahaa. Zato? Da li je mogude voditi armaturu dvije zone potpuno odvojeno, bez povijanja donje armature polja u gornju blizu oslonaca? Naravno da je mogude, na taj nain se moe pokriti sva potreba za armaturom, to je oigledno. Stvar je u tome, da je anvelopa uticaja koja se pokriva takvog oblika, da nije potrebno u zoni oslonca sa donje strane zadravati svu armaturu, pa je logino polovinu prevesti u gornju zonu, te dodati samo ostatak potrebne u gornjoj zoni, i na taj nain biti ekonomian.

Kod krajnih slobodnih oslonaca polovinu donje armature takoe povijamo u gornju. Zato kad ovde nema ukljetenja? lanovi 168. i 209. Pravilnika zahtjevaju da se preko krajnjeg slobodnog oslonca prevede polovina armature iz polja u gornju zonu, zbog mogudnosti da se tu ipak pojavi (zanemareno) zatezanje sa gornje strane.

Aleksa avid

Ploe oslonjene na sve etiri strane, a koje su proraunate kao da nose samo u jednom pravcu treba nad osloncima u pravcu dueg raspona (Ly), konstruktivno armirati. Ova armatura treba da iznosi, nad krajnjim slobodnim osloncima od 0.3 do 0.5 podione iz polja, a nad srednjim osloncima od 0.6 do 1.0 glavne armature iz polja.

Zato je ovo potrebno? Primjetiti kako izgleda dijagram momenta u pravcu podione armature! Nad osloncem moe imati vrijednost od gl2/8,

Slobodne krajeve ploe potrebno je konstruktivno armirati bar po jednom ipkom u obje zone, a ako je ploa deblja i ipkama po visini, potrebno je formirati i neku poprenu armaturu (ili od posebne pozicije, tj. uzengije, ili oblikovati ipke upravne na ivicu tako da obuhvate ove konstuktivne ipke)

Aleksa avid

PLOE KOJE PRENOSE OPTEREENJE U DVA PRAVCA

Informativno
U prethodnom poglavlju je objanjena sutinska razlika ovih ploa od onih koje nose u jednom pravcu. Dimenzionisanje ovih ploa je neto dui proces, jer semora sprovesti tano odreivanje potrebne koliine armature u oba pravca. Za dimenzionisanje se koriste ved propremljene tabele pomodu kojih se dolazi do potrebnih uticaja za dimenzionisanje (momenata savijanja), i onih za proraun njihovih oslonaca (transverzalnih sila). Opti sluaj ovih ploa su kontinualne ploe u oba pravca, dakle one koje se oslanjanju na sistem ortogonalnih greda (est sluaj u zgradarstvu). Na ispitu moe biti zahtjevano da se razmatra najnepovoljiniji poloaj korisnog opteredenja, ili pak, da se ono tretira kao jednako raspodjeljeno preko cijele povrine. Ovaj drugi sluaj je, jasno, jednostavniji za proraun. esto se u zgradarstvu zanemaruje injenica se ovo korisno opteredenje moe nadi u proizvoljnom poloaju, te se ono usvoji preko cijele ploe. Ovo je opravdano kada je ono znaajn o manje od stalnog, (npr. korisno opteredenje propisano u stambenim objektima iznosi 1.50 kN/m2, a samo teina ploe od 20 cm iznosi 5.00 kN/m2, a ako se zna da je teina slojeva iznad betonske ploe teka jos dodatnih 1.5-2.0 kN/m2, te da u stalno spada i teina nenosedih zidova itd., jasno je da je ovo zanemarivanje opravdano), ali to njie uvjek sluaj (industrijski, sportski objekti, biblioteke).

Dimenzionisanje
Dakle, osnovna razlika u odnosu na prethodne je u tome to se prilikom odreivanja statikih uticaja ne moemo koristiti analogijom sa linijskim elemetima i to je potrebno odreivati koliinu armatur e za svaki pravac posebno. Statike uticaje odrediti upotrebom tabela (PBAB 87 ili AB3, priloene su tabele iz AB3) . Postoji jo jedan, interesantan, nain pribliznog odreivanja uticaja pomodu tzv. Markusovih traka, no neka to ostane po strani. Ukoliko je naglaeno da je potrebno razmatrati najnepovoljnije sluajeve korisnog opteredenja, onda je potrebno postavljati isto u konfiguracijama koje de izazvati najvede uticaje. Ti poloaji su odreeni uticajnim povrinama, dovoljno precizno je koristiti analogiju sa uticajnim linijama, te im dati prostorni karakter (tzv. ahovski raspored) o Najvedi (po apsolutnim vrijednostima) uticaji i poljima, u oba pravca, se dobijaju kada se sva polja opterete stalnim, a korisnim poteredenjem samo polje koje se razmatra i naizmjenino svako drugo polje.

Aleksa avid Ovo se u praksi radi malo drugaije, sa istim ishodom. Naime, tabele koje su izraene kao pomagalo za odreivanje ovih uticaja, razmatraju sve kombinacije oslanjanja po ivicama, koje obuhvataju potpuno ukljetene i slodobno oslonjene ivice. Kako nije bas jasno kakvi su konturni uslovi polja koja su ovako opteredena (ploa se deformie nesimetrino, vede je njeno krivljenje u polju koje je opteredenije (g+p)), to se ova ema dobija sabiranjem dvije eme, kod koje je situacija jasnija. U prvom sluaju po svim unutranjim konturama je ukljetenje, a u drugom je u pitanju linijski zglob, tj slobodno je oslonjeno svako polje (pogledati nain na koje se deformiu ploe na spoju). Momenti u poljima se dobijaju sabiranjem pojedinanih za ova dva sluaja.

Potpuno ista analogija (sa uticajnim linijama, s ciljem odreivanja nepovoljnog poloaja; i sa razdvajanjem opteredenja na dva sluaja, s ciljem poznavanja naina oslanjanja) je sprovedena prilikom traenja maksimalnih momenata nad osloncima.

Kako se moe desiti da su polja nejednakih dimenzija, u tom sluaju de momenti nad istim osloncem imati razliite vrijednosti, u zavisnosti za koje je polje oitana vrijednost iz tabele.

Srednja vrijednost je ona koja se usvaja kao priblino tana. Napomena: poprilino je nepotrebno tjerati mak na konac i voditi racuna o razlici od d esetak cm koja ne pravi bitnu razliku, na ispitu de se vjerovatno vie cijeniti loginiji pristup koji podrazumjeva inenjersko razmiljanje i usvajanje svih razumnih pojednostavljenja.

Aleksa avid

Transverzalne sile koje se odreuju pomodu tabela predstavljaju ukupnu reakciju koja se prenosi na oslonac (zid ili gredu) [kN], potrebno ju je raspodjeliti radi dimenzionisanja oslonca, na ispitu je dovoljno tano usvojiti ravnomjernu raspodjelu cijelom duinom iako to ne odgovara stvarnosti.

Pravila armiranja
Svi detalji su potpuno analogni onim kod ploa jednog pravca.

Odakle podiona armatura kod ploa koje smo armirali proraunskom armaturom u oba pravca? Da , postoji i ovde, iznad oslonaca i to u gornjoj zoni, jer de se tu javljati proraunska armatura samo u jednom pravcu, te je potrebno usvojiti i podionu u drugom. lan 216. Pravilnika dozvoljava slededu raspodjelu aramture, s ciljem njene utede (potrebnu aramturu iz polja u oba pravca je mogude prepoloviti do oslonca na irini jednakoj etvrtini krae strane).

Jo jedna stvar koju treba imati na umu: armatura dva pravca mora biti postavljena u dva sloja, te treba imati na umu prilikom dimenzinisanja razliite statie visine u dva pravca. Logino bi bilo kao bliu ivici betona postaviti onu u kradem, Lx pravcu, jer de on imati neto vede uticaje.