You are on page 1of 93

SVEUILITE U SPLITU EKONOMSKI FAKULTET

Diplomski rad

STRATEKE SMJERNICE RAZVOJA AVANTURISTIKOG TURIZMA NA PODRUJU SPLITSKO-DALMATINSKE UPANIJE

Mentor: prof. dr. sc. Lidija Petri

Student: Marina Ramljak, univ.bacc.oec. Broj indeksa: 2092700

Split, rujan 2011. godine


0

SADRAJ
1. UVOD ................................................................................................................................................. 3 1.1. 1.2. 1.3. 1.4. 1.5. 1.6. 2. PROBLEM ISTRAIVANJA ................................................................................................ 3 PREDMET ISTRAIVANJA ................................................................................................ 6 ISTRAIVAKE HIPOTEZE ................................................................................................ 7 CILJEVI ISTRAIVANJA .................................................................................................... 8 METODE ISTRAIVANJA ................................................................................................... 9 ZNANSTVENI DOPRINOS ISTRAIVANJA ................................................................... 10 DEFINIRANJE POJMA I OPE ZNAAJKE .................................................................... 12 VRSTE AVANTURISTIKOG TURIZMA ........................................................................ 13 POVIJESNI RAZVOJ AVANTURISTIKOG TURIZMA ................................................. 20 MEUNARODNE ORGANIZACIJE AVANTURISTIKOG TURIZMA ........................ 21 DOSADANJI RAZVOJ AVANTURISTIKOG TURIZMA U HRVATSKOJ ................ 23

AVANTURISTIKI TURIZAM OPE ZNAAJKE ....................................................... 12 2.1. 2.2. 2.3. 2.4.

3.

AVANTURISTIKI TURIZAM U HRVATSKOJ.................................................................. 23 3.1. 3.2. ANALIZA RAZVOJNIH PRETPOSTAVKI AVANTURISTIKOG TURIZMA U HRVATSKOJ.................................................................................................................................... 25 3.2.1. 3.2.2. Trini trendovi kao pretpostavka razvoja avanturistikog turizma u Hrvatskoj ........ 25 Institucionalne pretpostavke razvoja avanturistikog turizma u Hrvatskoj ................... 27

4.

AVANTURISTIKI TURIZAM U SPLITSKO-DALMATINSKOJ UPANIJI ................. 30 4.1. PRIRODNI PREDUVJETI I RESURSI POGODNI ZA RAZVOJ AVANTURISTIKOG TURIZMA U SPLITSKO - DALMATINSKOJ UPANIJI ............................................................. 30 4.2. 4.3. 4.4. PROMETNA INFRASTRUKTURA .................................................................................... 35 RAZVIJENOST I STRUKTURA PONUDE SMJETAJA ................................................. 38 NOSITELJI RAZVOJA AVANTURISTIKOG TURIZMA .............................................. 41 CILJ I METODE ISTRAIVANJA ...................................................................................... 45 ANALIZA PODATAKA I INTERPRETACIJA REZULTATA .......................................... 46 TESTIRANJE HIPOTEZA ................................................................................................... 54 OGRANIENJA ISTRAIVANJA ...................................................................................... 62 SWOT ANALIZA ................................................................................................................. 63

5.

REZULTATI ISTRAIVANJA................................................................................................. 45 5.1. 5.2. 5.3. 5.4. 5.5.

6. SMJERNICE RAZVOJA AVANTURISTIKOG TURIZMA U SPLITSKODALMATINSKOJ UPANIJI........................................................................................................... 66 1

6.1. PRIJEDLOG INSTITUCIONALNIH PROMJENA U FUNKCIJI RAZVOJA AVANTURISTIKOG TURIZMA .................................................................................................. 66 6.2. OBLIKOVANJE STRATEGIJE MARKETING MIX-A ..................................................... 67 6.2.1. Oblikovanje portfolija proizvoda avanturistikog turizma u Splitsko - dalmatinskoj upaniji ...................................................................................................................... 67 6.2.2. 6.2.3. 6.2.4. 6.3. Strategija cijena proizvoda avanturistikog turizma...................................................... 74 Strategija promocije proizvoda avanturistikog turizma ............................................... 75 Strategija distribucije proizvoda avanturistikog turizma ............................................. 77

ORGANIZACIJA NOSITELJA PONUDE AVANTURISTIKOG TURIZMA ................ 78

ZAKLJUAK ..................................................................................................................................... 79 LITERATURA ................................................................................................................................... 82

1. UVOD
1.1. PROBLEM ISTRAIVANJA

Turizam je jedna od najdinaminijih pojava s gotovo neprocjenjivom vanou za razvitak svjetskog gospodarstva. Obuhvaa iroki splet pojava i odnosa koji nastaju za vrijeme turistikog putovanja, a u svojoj realizaciji zadire ne samo u ekonomski, ve i u ekoloki, socijalni te kulturni aspekt ivota. Turizam je jedan od najvanijih pokretaa razvoja gospodarstva u Republici Hrvatskoj. Direktno i indirektno stvara oko 22% domaeg bruto proizvoda, te vie od 40% cjelokupnog izvoza, to ga bez sumnje stavlja meu kljune komponente nacionalne ekonomije i vanjskotrgovinske razmjene (Strategija razvoja hrvatskog turizma do 2010. godine, 2003.). Posljednja desetljea XX st. i poetak XXI. st. obiljeena su intenzivnim rastom i disperzijom turizma na sve dijelove svijeta, meutim svjetski turizam se u posljednjih dvadesetak godina drastino promijenio te se i dalje konstantno mijenja. Jo do nedavno masovni turizam bio je izrazito popularan i najzastupljeniji razvojni oblik turizma. Meutim u novije vrijeme sve vie se trai individualizirana turistika ponuda po mjeri potreba i elja konkretnog pojedinca. Dolazi i do promjene u potrebama potencijalnih turista. Rastom ivotnog standarda, ljudi raspolau sa sve vie raspoloivog novca, a sve manje slobodnog vremena, dva osnovna preduvjeta za ukljuivanje u turistike tokove. Rezultat tih promjena je sve vea popularnost kratkih i krunih putovanja. Kao odgovor na brzi ritam suvremenog urbanog naina ivota, raste potranja za nedirnutim, ekoloki istim podrujima. Osobna sigurnost postaje jedno od glavnih kriterija odluke, a sve je vei trend brige za vlastito zdravlje. Vea oekivanja turista potpomognuta su medijima i naprednim telekomunikacijama, veom obrazovanou i prethodnim osobnim iskustvom i znanjem. Takoer je orjentacija na pretvaranje turizma iz sezonske pojave u cjelogodinji fenomen, to ostaje kljuni elemenat svake strategije turizma u funkciji gospodarskog razvoja zemlje (Antunac I., 1991.). Naroito se uoava ekspanzija selektivnih oblika turizma. Selektivni turizam definira se kao: organizacija razliitih oblika turizma usklaenih s prirodnim i drutvenim vrijednostima lokalne zajednice koji omoguavaju gostima i gostoprimcima uivanje u pozitivnim i vrijednim interakcijama uzajamnog iskustva (Pani Kombol T., 2000.). Selektivne vrste
3

turizma su one koje svojim sadrajem, mjestom i vremenom odvijanja mogu najbolje zadovoljiti dominantne motive potranje kroz elju povratka izvornoj prirodi. (Alfier. D., 1971., 1994.). Selektivne vrste turizma obino preferiraju participaciju manjih skupina i pojedinaca koji posjeduju iroku izobrazbu, a odlikuje ih kvaliteta kontroliranog ponaanja usklaenog s uvrijeenim drutvenim normama domicilnog podruja (Wight P., 1993.). Zajedniko je svim selektivnim vrstama turizma to da su one posebice orijentirane na zadovoljavanje tzv. drugog i treeg paketa usluga, odnosno usluga vezanih za tzv. izvanpansionsku potronju. Unutar njih se naglaavaju one vezane za zabavne, portsko-rekreacijske i kulturne usluge, te sadraje u podruju turistikih atrakcija, manifestacija, festivala (Jadrei V., 2001.). Ovakvi vidovi turizma moraju biti kompatibilni kako s prirodnim tako i s kulturolokim obiljejima prostora u kome se odvijaju, pa su one u isto vrijeme i ekoloke vrste turizma. Suvremeni turisti sve vie trae sadraje koji e ih snanije privui i zadovoljiti, neto posebno atraktivno, uzbudljivo, nedoivljeno. Suvremeni drutveni trendovi koji su pogodovali ovakvom razvoju situacije svakako su brzi nain ivljenja, stresni poslovi i nedostatak boravka u prirodi. Razvijaju se oblici novih, sve brojnijih rekreativnih aktivnosti u prirodi na moru, kopnu i zraku. Avanturistiki turizam ispunjava elje turista za: pustolovinama, otkriima nepoznatog u prirodi, savladavanja i upoznavanja prirodnih prepreka, uz participaciju u sportsko turistikim natjecanjima. Takoer nudi uzbudljiv odmor turistima koji kupuju pustolovno iskustvo osmiljeno i organizirano da osigura maksimalnu djelotvornost, a nudi zajedno putovanje, boravak te sport i rekreaciju u prirodi. Avanturistika putovanja, zajedno s all-inclusive aranmanima i krunim putovanjima, jedno su od najbre rastuih segmenata turizma u proteklom desetljeu. U narednih desetak godina predvia se poveana popularnost avanturistikih putovanja te sve vei dio populacije postaju avanturisti koji trae neto nesvakidanje. Njihova putovanja su ea, kraa zbog nemogunosti dueg izbivanja s posla, ali su u mogunosti potroiti vie novaca na uestalija putovanja (Gei S., 2010.) Neizmjerni su potencijali kojima Hrvatska raspolae za razvoj svih moguih oblika pustolovnoga turizma. Mala je to trina nia, no s velikom tendencijom rasta. Meutim, kod nas je ponuda disperzirana, nedovoljno organizirana i esto preputena pojedincima
4

entuzijastima. Ponuda komercijalnih avanturistikih aktivnosti i dalje je slaba iako moe uvelike obogatiti hrvatsku turistiku ponudu i produljiti sezonu ( Kelemen, ., 2002.). Kako je avanturistiki turizam uglavnom orijentiran na prirodu i boravak u prirodi, osnovni resurs svake destinacije, koja temelji svoju ponudu na takvom turizmu, jest okoli i njegove prirodne atrakcije. Turistiki resursi se definiraju kao: prirodna ili antropogena dobra koja se mogu gospodarski iskoristiti (valorizirati). Dio su cjeline razvoja odreenog geografskog podruja, odnosno regije ili zemlje, a bogatstvo resursima komparativna je prednost u gospodarskom razvoju ( Vukoni B, 2001.). Treba spomenuti da sama priroda nije dovoljna za razvoj takve ponude. Osim okolia u kojem boravi, turist koristi i smjetaj, prijevoz, konzumira hranu i pie, te se nerijetko koristi uslugama strunog kadra i iznajmljuje potrebnu opremu prilikom izvoenja odreenih aktivnosti. Razlog jo uvijek slabe razvijenosti u Hrvatskoj proizlazi i iz nezainteresiranosti drave za taj dio ponude, pa ne postoje egzaktni podaci koliko Hrvatska uope zarauje od avanturistikog turizma, nema ni sustavne dravne promidbe toga segmenta na stranim tritima, niti postoje statistike kojima bi se pratili trendovi rasta. Ako se eli biti u koraku sa suvremenim turistikim trendovima gdje turista vie ne motiviraju samo sunce, more i odmor na putovanje, ve se biljei sve vea potranja prema aktivnom provoenju slobodnog vremena u prirodnom okruenju kao prirodni nain oslobaanja od stresa, onda je nuno posvetiti veliku panju i provoditi znaajnija ulaganja za razliite oblike selektivnog turizma, od kojih je jedan i avanturistiki turizam. Na samoj dalmatinskoj obali uglavnom se odvija niskoprofitabilan masovni turizam, crpei resurse i potiui neprimjerene rekonstrukcije povijesnih gradova. Na dalmatinskim otocima je navala posjeta tijekom vrhunca sezone. No, kada sezona zavri, oigledno je da lokalne zajednice ne napreduju i suoene su s loom kvalitetom ivota, koju karakteriziraju izolacija i zastarjele usluge. Dalmatinsko gospodarstvo naroito nije u mogunosti privui goste koji puno troe jer ne postoji koncept orijentiran na usluge. Stoga, Dalmacija mora uloiti koncentrirane napore kako bi preobrazila svoju turistiku ponudu u visokokvalitetne, raznolike proizvode koji se mogu ravnopravno natjecati na svjetskom tritu. Splitsko-dalmatinska upanija kao destinacija je podruje s jakim potencijalima za razvoj svih oblika avanturistikog turizma i ima izvrsne predispozicije da postane lider u tom dijelu selektivne turistike ponude, ali u dosadanjem periodu nije prepoznala ovakav razvoj kao jednu od opcija generiranja gospodarskog rasta lokalne zajednice. Postoji velik broj agencija
5

na ovom podruju, meutim tek nekolicina agencija ima kvalitetno razraenu ponudu i specijalizirale su se u pruanju takvog tipa usluge. Ulaganjem u razvoj i osmiljavanjem kvalitetne strategije, upanija ima realnu mogunost da postane trini lider u ovom podruju i stvori prepoznatljiv imid destinacije kao stvorene za pustolovinu i sport. Razvojem avanturistikog turizma produit e se sezona, zbog toga to postoje razni sportovi kojima se moe baviti tokom cijele godine, te postoji mogunost razvoja turizma ne samo u obalnim podrujima i na otocima, ve i u dalmatinskom zaleu. Zbog viih cijena u pruanju usluga pustolovnih aktivnosti, ponajvie zbog skupe opreme i drugih faktora poput pojaane i stalne brige za gosta prilikom izvoenja raznih pustolovnih aktivnosti (doza adrenalina i opasnosti) te poveanjem prodaje raznih pustolovnih aranmana moe se izravno pridonijeti ostvarivanju znaajnog udjela avanturistikog turizma u ukupnom prihodu domaeg turizma. Iz svega navedenoga proizlazi problem istraivanja koji se oitovao u identificiranju problema te analiziranju i pronalaenju odgovora o mogunostima razvoja avanturistikog turizma u Splitsko-dalmatinskoj upaniji kako bi se iskoristili potencijali razvoja tog vida turizma, t e se osmislila kvalitetna strategija razvoja s ciljem ostvarenja trinog liderstva u ovom podruju, tj. da postane prepoznatljiva destinacija kao stvorena za pustolovinu i sport.

1.2.

PREDMET ISTRAIVANJA

U radu je obraena prethodno navedena problematika na teorijskoj razini, a potom se empirijski istrailo stanje i mogunosti razvoja avanturistikog turizma na podruju Splitskodalmatinske upanije te su se identificirali problemi razvoja navedenog vida turizma. Tome je prethodilo definiranje avanturistikog turizma i njegovih opih znaajki, njegov povijesni razvoj i utvrivanje njegove trenutne pozicije na svjetskom i hrvatskom turistikom tritu. Takoer se provela analiza opeg pregleda avanturistike ponude u Splitskodalmatinskoj upaniji, te se ukazalo na pozitivne strane razvoja tog vida turizma. Navedeni su i planovi za budui razvoj avanturistikog turizma na navedenom podruju.

1.3.

ISTRAIVAKE HIPOTEZE

Na temelju definiranog problema i predmeta istraivanja, definirala se sljedea hipoteza: H0 U Splitsko-dalmatinskoj upaniji avanturistiki turizam nije dovoljno razvijen, budui da nisu ostvarene institucionalne pretpostavke njegova razvoja kao ni organizacijske i kadrovske pretpostavke. Iz polazne proizlaze i dodatne pomone hipoteze:

H1 Ne postoji odgovarajua institucionalna podrka razvoju avanturistikog turizma u Republici Hrvatskoj. H2 Tijela lokalne uprave, javnih ustanova i turistiki radnici jo uvijek nisu dovoljno senzibilizirani za aktivan razvoj avanturistike ponude na ovom podruju. H3 Ne postoji sustavna promidba avanturistikog turizma na stranim tritima. H4 Postojei prirodni resursi su nedovoljno iskoriteni u turistike svrhe. H5 Postojea infrastruktura nije dostatna za kvalitetno pruanje usluga avanturistikog turizma. H6 Usluge avanturistikog turizma nisu sistematizirane ni standardizirane. H7 Komunikacija izmeu izvoaa avanturistikih aranmana i nadlenih institucija je nedovoljna. H8 Za razvoj avanturistikog turizma u Splitsko-dalmatinskoj upaniji ne postoji dovoljno obrazovanog i strunog kadra za pruanje usluga pustolovnih aktivnosti. H9 Splitsko-dalmatinska upanija jo uvijek nema kvalitetno razraenu strategiju marketinga avanturistike ponude.

Da bi se navedene hipoteze prihvatile ili odbacile provela se analiza opeg pregleda avanturistike ponude u Splitskodalmatinskoj upaniji, te realne i potencijalne turistike resurse i njihovu dosadanju iskoritenost. Takoer se utvrdilo kakav e utjecaj imati razvoj avanturistikog turizma na ukupan razvoj turizma u Splitsko-dalmatinskoj upaniji, te su se analizirali i opi problemi turistikih agencija specijaliziranih za pruanje usluga avanturistikog turizma

1.4.

CILJEVI ISTRAIVANJA

Zadnjih godina se odvijaju brojne promjene u ponaanju turista i turistikih organizacija. Postupno se afirmira novi (soft)turizam, onaj po mjeri ovjeka, to zazire od masovnosti, a tei individualizmu, spontanosti doivljaja i kreativnosti odmora. Naroito se uoava ekspanzija selektivnih oblika turizma, a avanturistiki turizam pripada jednom od njih. Avanturistiki turizam zasigurno je jedan od vrlo perspektivnih i atraktivnih oblika selektivnog turizma koji Hrvatska moe ponuditi na domaem i inozemnom tritu. Broj sudionika u ovoj vrsti putovanja na inozemnom turistikom tritu u stalnom je porastu. Splitsko-dalmatinska upanija ima vrlo velike mogunosti za razvoj avanturistikog turizma s obzirom na svoja prirodna bogatstva, dobro ouvan okoli, i sve komparativne prednosti koje pogoduju njegovom razvoju Glavni ciljevi ovog rada odreeni su problemom i predmetom istraivanja, te postavljenim hipotezama. Dakle osnovni cilj je bio utvrditi probleme i mogunosti razvoja avanturistikog turizma na podruju Splitsko-dalmatinske upanije. Takoer je utvreno koje resurse Splitsko-dalmatinska upanija posjeduje za razvoj avanturistikog turizma, zbog toga to postoji veliki potencijal kojim bi ulaganje u ovaj vid turizma imalo obogaivanje ukupne turistike ponude na navedenom podruju. Dakle izvedeni ciljevi ovog rada su definiranje pojma, oblika i vrsta avanturistikog turizma. Zatim su se sustavno analizirali razvojni trendovi u svijetu i u Republici Hrvatskoj, zbog toga to je jedan od glavnih ciljeva hrvatskog turizma usklaivanju sa svjetskim trendovima. Jedan je od ciljeva bio i uoiti probleme u razvoju posebnih oblika avanturistikog turizma da bi se stvorila kvalitetna i raznolika avanturistika ponuda na hrvatskom turistikom tritu. Takoer se istraila resursna osnova razvoja avanturistikog turizma u Republici Hrvatskoj zbog toga to je za Splitsko-dalmatinsku upaniju potrebno prepoznati priliku ve sada i zapoeti znaajnija ulaganja u pogledu marketinga i brendiranja, turistike infrastrukture, obrazovnog kadra, organizacije avanturistikih dogaanja, i drugih aktivnosti koje e poboljati postojeu pustolovnu ponudu.

1.5.

METODE ISTRAIVANJA

U svrhu dobivanja odgovora na postavljenu hipotezu i u svrhu ostvarivanja postavljenih ciljeva koristile su se razliite metode istraivanja. S obzirom da je rad podijeljen na teorijski i empirijski dio, u teorijskom dijelu su se koristile sljedee metode : Metoda deskripcije. Deskriptivnim pristupom istraujemo situacije, odnosno stanja i procese. Ova metoda zahtijeva primjenu tehnika promatranja kao glavnog naina prikupljanja podataka. Metoda analize i sinteze. Analiza je ralanjivanje sloenih pojmova, sudova i zakljuaka na njihove jednostavnije sastavne dijelove te izuavanje svakog dijela za sebe i u odnosu na druge dijelove. Sinteza je postupak znanstvenog istraivanja putem spajanja dijelova ili elemenata u cjelinu, sastavljanja jednostavnih misaonih tvorevina u sloene i sloenih u jo sloenije. Metoda komparacije. Komparacijom se uoavaju slinosti ili razlike izmeu dogaaja, pojava, objekata. Ovom metodom e se usporeivati razvoj avanturistikog turizma u Hrvatskoj i u svijetu. Metoda indukcije i dedukcije. Dedukcija je definirana kao zakljuivanje od opeg na posebno, dok je suprotno tome indukcija zakljuivanje od posebnog na ope. Empirijski dio rada proveo se putem anketnog istraivanja. Anketa se provela meu specijaliziranim agencijama za avanturistiki turizam u Splitskodalmatinskoj upaniji. Ovom metodom se nastojalo doi do podataka o stavovima zaposlenih u turistikim agencijama o dosadanjem razvoju avanturistikog turizma kao i o planovima za budui razvoj tog selektivnog oblika turizma. Statistike metode su se koristile u obradi rezultata dobivenih anketnim upitnikom. Rezultati provedene ankete su prikazani tabelarno i grafikim prikazima.

1.6.

ZNANSTVENI DOPRINOS ISTRAIVANJA

Cilj ovog istraivanja bio je razumijevanje pojma avanturistikog turizma, njegovih razvojnih trendova i problema u svijetu i Republici Hrvatskoj, te e doprinijeti razvoju avanturistikog turizma u Splitsko-dalmatinskoj upaniji. Avanturistiki turizam zasigurno je jedan od vrlo perspektivnih i atraktivnih oblika selektivnog turizma koji Hrvatska moe ponuditi na domaem i inozemnom tritu. Doprinos ovog rada u teorijskom smislu odnosi se na utvrivanje naina unapreivanja avanturistike ponude na navedenom podruju. Mogunosti za razvoj ovog oblika selektivnog turizma su velike, ali potrebno se ozbiljnije aktivirati u osmiljavanju kvalitetne strategije njegovog razvoja i naina promoviranja prema europskim tritima. Avanturistika ponuda postoji u manje-vie svim gradovima Splitsko-dalmatinske upanije ali nije dovoljno razvijen. Razlog lei u tome to drava jo uvijek nije prepoznala ovaj veliki potencijal i mogunost pa je ponuda slaba, nedovoljno organizirana i sistematizirana te esto preputena pojedincima entuzijastima koji samoinicijativno ulau velike napore u promoviranju razliitih pust olovnih aktivnosti. Kako se na turistikom tritu biljei sve vea potranja za neki od oblika pustolovnih aktivnosti sa zanimljivim sadrajem sve vie turistikih agencija se prilagoava tom trendu te uvrtava u svoje programe i ponudu pustolovnih aktivnosti, najee pod nazivom- aktivni turizam. Rezultati istraivanja su empirijski doprinos ovog rada sa rezultatima anketnih istraivanja koja su provedena meu djelatnicima turistikih agencija specijaliziranih za avanturistiki turizam. Ankete su provedene u ljetnim mjesecima 2011. godine. U anketi su ispitana miljenja i stavovi djelatnika o dosadanjem razvoju avanturistikog turizma i o potencijalnim mogunostima za daljnji razvoj navedenog. To je posebno aktualno zbog toga to je pustolovni turizam relativno novi pojam u Hrvatskoj te nema dovoljno strune literature, pa tako ni objavljenih anketnih istraivanja vezanih uz stavove djelatnika turistikih agencija.

10

Osim toga ovo istraivanje moe doprinijeti i buduim istraivanjima vezanim uz razvoj selektivnih oblika turizma u Hrvatskoj. To je posebno aktualno budui da turiste vie ne motiviraju samo sunce, more i odmor na putovanje ve se biljei sve vea potranja prema aktivnom provoenju slobodnog vremena u prirodnom okruenju.

11

2. AVANTURISTIKI TURIZAM OPE ZNAAJKE

2.1.

DEFINIRANJE POJMA I OPE ZNAAJKE

Avanturistiki turizam se opisuje kao slobodna aktivnost koja se odvija na nekoj neobinoj, egzotinoj destinaciji, moe biti u divljini ili u nekom urbanom mjestu, te je povezana s visokom razinom aktivnosti svojih sudionika koji tijekom putovanja oekuju doivljaj odreene vrste rizika ili uzbuenja ( Gei S., 2009.). Ovaj vid turizma ispunjava elje turista za: pustolovinama, otkriima nepoznatog u prirodi, savladavanjem i upoznavanjem prirodnih prepreka, uz participaciju u sportsko turistikim natjecanjima. Odvija se u pustinji, planini, na moru, polarnim prostorima, dunglama Karakteristino za avanturistiki turizam je i to da putovanja mogu za svoje sudionike predstavljati odreeni izazov prelaenja osobnih granica, bilo fizikih, bilo psihikih. Meutim, avantura znai razliite stvari za razliite turiste. Ono to za jednu osobu znai avantura, ne mora znaiti i za nekog drugog. Avantura kao turistiki proizvod ini prepoznatljiv i dobro definiran sektor turistike industrije. U svijetu postoji stotinjak tisua pojedinanih avanturistikih turistikih proizvoda, a milijuni turista ih koriste svake godine. Avanturistike ture su rijetko jeftina putovanja zbog toga to zahtijevaju skupu, specijalnu opremu kao to su planinarske izme, ronilaki regulatori, daske za surfanje Razlika izmeu ekoturizma, turizma u prirodi, avanturistikog turizma, avanturistikog putovanja, komercijalnih ekspedicija, rekreacije na otvorenom i edukacije na otvorenom nije u potpunosti definirana. Pojam avanturistiki turizam se koristi za komercijalne ture sa vodiem, gdje je glavna atrakcija rekreacija na terenima u prirodi, te podrazumijeva specijaliziranu sportsku i slinu opremu, i turistima prua uzbuenje. (Buckely R., 2006.) Sport i turizam djeluju sinergijski u veoj ili manjoj mjeri te esto razvoj jednog odraava daljnji razvoj drugog. U takvoj uzajamnoj sprezi izmeu turizma i sporta moemo govoriti o meufunkcionalnoj drutvenoj pojavi. Turizam sa svojim prirodnim resursima i kapacitetima nudi osnovne elementarne ili temeljne uvjete boravka gostiju, dok sport u razliitim oblicima djeluje u oblikovanju, obogaenju i oplemenjivanju turistike ponude. Svojom prilagodljivou i mogunou adaptacije na dinamike promjene u drutvu, sportski programi i sadraji mogu zadovoljiti i kompenzirati raznovrsne potrebe gostiju. Suvremeni
12

oblici sporta doveli su do novih oblika povezanosti s turizmom. Sami turisti sve vie su aktivni sudionici u sportu te sadraji aktivnosti odreuju turistiku destinaciju i obratno. Suvremeni turizam danas je spoj sporta i turizma u funkciji ovjekovih potreba. Kako su turizam i sport meusobno povezani i od interesa za drutvo, to se kontinuirano poveanje sudionika sportske rekreacije odraava i na poveanje broja objekata i sadraja sporta u turizmu. ( Bartoluci M., avlek N., 1998.) Avanturistiki sportovi su glavni dio sportskih sadraja. Kod avanturistikog turizma fokus je na aktivnostima u odreenoj destinaciji. Adventure turistima su vanije aktivnosti u prirodi od samog razgledavanja prirodnih ljepota. Bavljenje avanturistikim sportovima podrazumijeva odreeni rizik te adrenalin, i potrebno je imati odreene vjetine da bi se bavilo odreenim sportovima. Oni otkrivaju vlastitu snagu te iskuavaju vlastite sposobnosti (Higham J., 2005.). U razvijenim zemljama u dananje vrijeme, avanturistiki proizvodi se fokusiraju na sve izazovnije i tee aktivnosti kao: istraivanje jo neistraenih pilja, skijanje i snowboarding kroz neistraene padine, penjanje planinama rutama kojima se jo nitko nije penjao, kayaking novim rijenim rutamaRazina rizika je vea i ekstremnija, meutim slube za spaavanje su spremne i dostupne za pruiti pomo u svako doba. Ovim sportovima se uglavnom bave individualci ili profesionalni timovi.

2.2.

VRSTE AVANTURISTIKOG TURIZMA

Podjela avanturistikih putovanja je na: hard adventure putovanja i na soft adventure putovanja, a prema mjestu odravanja mogu se generalno podijeliti na sportove na vodi, na zemlji i u zraku. Hard adventure putovanja zahtijevaju od svojih sudionika odreeno iskustvo u aktivnostima koje poduzimaju radi veeg prisustva rizika koja generiraju ta putovanja. Sudionici trebaju biti psihiki i fiziki potpuno zdravi, trebaju biti spremni na sve vremenske uvjete, smanjenu razinu udobnosti prilikom spavanja i konzumiranja obroka, te odravanja osobne higijene. Najee su namijenjeni samo lanovima odgovarajuih udruga i klubova.

13

Hard adventure sportovi: Free climbing (slobodno penjanje): slobodno penjanje je penjanje u kojemu penja savladava odreeni uspon iskljuivo svojom vjetinom i snagom koritenjem prirodnih hvatita (oprimaka), uz postavljanje meuosiguranja. Sva oprema na penjau osim magnezija i penjaica slui iskljuivo kao zatita u sluaju pada. Mountainbikeing (vonja brdskim biciklom): odnosi se na svaku vonju terenskim biciklom zvan izgraenih prometnih pravaca. To se odnosi na brdske i umske puteljke, ali i na urbana podruja gdje god se zahtijeva vjetina terenske vonje (npr. niz stepenice, u parkovima). River kayaking : vonja kajakom niz rijeku kroz tjesnace. Windsurfing (jedrenje na dasci): ovisi o vjetru koji pue, neki su idealni za ekstremno surfanje, dok su neki za velike brzine, skokove i trikove. U Hrvatskoj postoje brojni teajevi jedrenja na dasci. Ronjenje na dah: ili apnea je ronilaka disciplina kojom se ljudi bave od davnina. Ispoetka smatrani prirodnim fenomenima, tek su u nekoliko posljednjih desetljea poela ozbiljna znanstvena istraivanja koja objanjavaju sposobnosti ljudi da se pod vodom zadre po nekoliko minuta i zaranjaju na dubine i do 200 metara. Treninzi ronjenja na dah poinju na kopnu, te je potrebno prouiti svu odgovarajuu opremu. Natjecanja u ronjenju na dah postaju sve popularnija posljednjih nekoliko godina. Avanturistiko ronjenje: za bavljenje ovom vrstom sporta potrebna je odgovarajua oprema, meutim veina centara za ronjenje u svoju ponudu ukljuuju opremu, ronilaka odijela, pa ak i podvodne fotoaparate i raunala, te vodia koji educira o tehnikama ronjenja. (Buckely R., 2006.) Paragliding (slobodno letenje zmajem): je slobodno letenje uz pomo jednostavne letjelice u obliku padobrana. Paraglider je vrsta letjelice s kojom se polijee trei, napravljena od platna, aerodinamikog profila, koja leti i slijee bez ikakve druge energije izuzev vjetra i gravitacije, te pilotove miine snage. Sky diving (skakanje padobranom): tandem skokovi padobranom su najsigurniji i najpopularniji nain za prve skokove. Potrebno je samo 30 minuta priprema sa tandem instruktorom. Nakon jedinstvenog i neopisivog leta nebom te slobodnog pada brzinom 200 km/h, tandem instruktor otvara padobran, atmosfera se usporava i smiruje. Slijedi vonja padobranom, 5-10 minuta gracioznog leta prema mjestu za slijetanje.
14

Bungee jumping (skakanje s uetom): skok s visoke platforme u dubinu oko 15 do 30 metara, a skaka je vezan samo nogama za gumeno ue. Wakeboarding (daskanje na vodi uz pomo glisera): to je ljetna varijanta snowboarda. Dakle, daskanje na vodi, uz bono kretanje. Daska je ira,a noge se dre paralelno. Postoje dvije pogonske varijante. Jedna je da dasku vue gliser, a druga da je vue specijalna vunica, tzv. ski-lift.

Kitesurfing: daskanje na vodi uz pomo jedra u obliku padobrana privrenog na tijelo. Kanjoning: port koji kombinira razliite discipline: penjanje po stijeni, speleologiju i plivanje. Pustolovne utrke: to je kombinacija dvije ili vie portskih disciplina, meu kojima se najee kombiniraju orijentacija i navigaciju u prirodi, tranje, vonja brdskog bicikla, veslanje, te savladavanje prepreka penjanjem ili drugim aktivnostima pri kojima se koristi ue. Utrke mogu trajati od nekoliko sati (sprint utrke), pa sve do desetak dana (ekspedicijske utrke).

Slika 1 Paragliding - slobodno letenje zmajem

Soft adventure putovanja karakterizira manji fiziki rizik, sudionici mogu, ali i ne moraju imati nekakva iskustva u aktivnostima koje poduzimaju. Uvjeti spavanja, prehrane i higijene mogu biti bolji te su ee ugodniji. Mnoge aktivnosti su prilino sline onima u hard adventure putovanjima, ali zahtijevaju manju fiziku spremnost sudionika, bilo zbog manje zahtjevnijih izazova, bilo zbog kraeg vremena bavljenja odreenom aktivnosti ili zbog pomoi pri izvoenju od strane strunjaka. Jo jedna karakteristika soft adventure putovanja jest vei raspon aktivnosti i mjesta gdje se ona mogu odvijati.

15

Soft adventure sportovi: Trekking (hodanje kroz netaknutu prirodu i divljinu): Turni pohodi i pustolovine se dogaaju u potpunoj divljini netaknute prirode, daleko od ljudi i civilizacije. Biciklizam: je rekreacija, sport i nain kretanja kopnom koritenjem bicikla, prijevoznog sredstva na ljudski pogon. U usporedbi s drugim uobiajenim prijevoznim sredstvima (npr. automobilom) daleko je manje opasan za zagaenje okoline, a ujedno vrlo pozitivnog uinka na zdravlje ljudi koji voze bicikle. Brdski biciklizam piljarenje: je skup aktivnosti kojima je glavni cilj istraivanje pilja, jama, ponora, kaverni i drugih podzemnih krkih fenomena. Sloenost pilja i jama zahtijeva posebne tehnike i obuenost timova speleologa, te se u dubokim jamama i sloenim piljama aktivnost speleologa moe opisati nekom vrstom podzemnog alpinizma. U tom smislu, dio speleolokih aktivnosti se poput alpinizma moe smatrati sportskom djelatnou. Rafting (sputanje gumenim amcima niz rijeku): vrsta je porta, obino na rijeci, gdje se grupa ljudi (izmeu 4 i 10) sputa gumenim amcem niz rijene brzace, s ciljem uzbuenja, avanture i druenja. Rafting je, iako spada u skupinu ekstremnih sportova te premda postoje meunarodna natjecanja, prvenstveno vid portske rekreacije. Kayaking (vonja kajakom): postoje razliiti kajaci, kojima se moe upravljati samostalno ili uz asistenciju vodia. Vonja je mogua po moru i rijekama. Veslajui u kajaku istrauje se morska obala, te se moe doi do zabaenih uvala i plaa. Canoeing (vonja kanuom): u vonji kanuom mogu sudjelovati sve dobne skupine. Tijekom vonje upoznaju se prirodne ljepote rijeka i mora. Podvodni ribolov: je jedan od segmenata ribolova openito koji se moe pojaviti kao natjecateljski sport, ali kao i jedan od iznimno zanimljivih oblika rekreacije. Bez obzira u kojem se obliku pojavio, ipak predstavlja iznimno kompleksnu i vrlo zahtjevnu disciplinu koja podrazumijeva visok stupanj spremnosti, dobro poznavanje mjesta gdje se lovi, opreme koja se koristi i poznavanje vlastitih psihofizikih sposobnosti. ( eri N., 2007.) Trekking na konjima (putovanje jahanjem na konjima): namijenjeno je za avanturiste eljne zbliavanja sa prirodom i konjima. Trekking je za jahae sa osnovnim znanjem
16

jahanja i za naprednije jahae. U prvom sluaju jai se hodom i kasom, a u drugom uz navedeno i galopom. Potrebna je odreena oprema kao jahae hlae i izme. Jeep safari (organizirana vonja jeepom): vonjom u terenskim vozilima se obilaze prirodne ljepote, te se zaustavlja na odreenim odreditima. Paintball: to je kombinacija djejih igara rata i skrivaa, ali je mnogo izazo vniji i sofisticiraniji. Broj igraa u svakom timu moe varirati od jednog ili dva, pet ili deset, do preko sto ili ak tisuu. Ratuje se markerima koji ispaljuju kuglice punjene bojom. Skijanje: je nain kretanja zasnijeenim povrinama uporabom skija koje su skijakim vezovima privrene za noge skijaa. Veina skijaa danas su rekreativci koji na ureenim skijakim stazama, koriste u kako bi se popeli na vrhove planina, te provode slobodne trenutke sputajui se niz snjene padine. Ovisno o disciplini, skijati se moe gotovo na svakoj povrini prekrivenoj snijegom: na ravnijim se prakticira skijako tranje, na strmijim neka od alpskih disciplina. Snowboarding: u tome sportu se ne koriste dvije skije ve jedan bord, odnosno daska za skijanje na kojoj border stoji u slinom poloaju kao u daskanju na valovima. Izvodi se u nekoliko razliitih disciplina, od kojih su popularne discipline slobodnog stila ili slobodne vonje. Snowboarderi mogu koristiti standardne skijake staze, iako se veina odluuje za neureene strmine. Let balonom: osnovni princip aerostatike koji se u letenju toplozranim balonima koristi je da se topliji zrak podie uvis. Topliji zrak die se iznad mase ostalog zraka jer je laki od njega. Zagrijava li se zrak, balon se die,ako se hladi, balon se sputa. Balonom se upravlja jedino hvatajui zrane struje na razliitim visinama. Nema naina za izravno skretanje lijevo ili desno. Letei balonom nikada nije posve sigurno gdje e tono zavriti let, a to svakom letu daje avanturu. Jedrenje: je umijee upravljanja jedrilicom, tj. plovilom na vodi pokretanog iskljuivo snagom vjetra. Danas je jedrenje za veinu ljudi rekreacija i zabava, te vrlo popularan i rairen sport. Jedrilica ili drugo plovilo na jedra se kree po vodi pokretana snagom vjetra. Jedriliarska natjecanja se nazivaju regate. Cilj natjecanja je proi zadanu stazu u to kraem vremenu. Ronjenje s bocama: ronjenje moe biti individualno ili organizirano, i obavlja se temeljem Odobrenja za ronjenje. Najvea dozvoljena dubina sportsko-rekreativnog ronjenja zrakom (s bocama) iznosi 40 metara. Prije svakog ronjenja ronilac mora biti
17

sto posto siguran u svoje zdravlje, te biti fiziki i psihiki spreman. Mora biti upoznat s uvjetima ronjenja, vremenskim prilikama, te podvodnim strujama.

Slika 2 Sea kayaking - vonja kajakom morem

Kao posebnu vrstu pustolovnog turizma navodi se team building koji spada u obje kategorije i iji program moe sadravati gotovo sve tipove avanturistikog turizma. Team building je skup edukativno rekreativnih aktivnosti ija je svrha stvaranje tima u kojeg se moe pouzdati. Koncepcija programa podrazumijeva snalaenje u novom okruenju, daleko od radnog mjesta i sigurnosti civilizacije. Treba se snalaziti u novoj situaciji, zajedno pronai i ostvariti rjeenja. Svrha je razvoj poeljnih karakteristika pojedinca ili tima, smanjivanje akumuliranog stresa, poboljanje komunikacije izmeu uposlenika pod stresom, upravljanje konfliktnim situacijama, jaanje timskog duha i samopouzdanja, preuzimanje rizika i odgovornosti.

2.3. RESURSNA OSNOVA RAZVOJA AVANTURISTIKIH OBLIKA TURIZMA

Temeljni turistiki resursi su resursi koji mogu privui ili ve privlae turiste da posjete destinaciju u kojoj se one nalaze. One su sastavni dio svega onoga to posjetitelje privlai da privremeno napuste svoje stalno mjesto boravka. Turistika resursna osnova dio je cjelokupne gospodarske resursne osnove odreenog prostora, koja osim turistike atrakcijske osnove kao temeljnog turistikog resursa, sadri i ostale izravne i neizravne turistike resurse. (Kuen E., 2002.)

18

Kako je avanturistiki turizam uglavnom orijentiran na prirodu i boravku u prirodi, osnovni resurs svake destinacije, koja temelji svoju ponudu na takvom turizmu jest, okoli i njegove prirodne atrakcije. Meutim sama priroda nije dovoljna za razvoj takve ponude. Osim okolia u kojem boravi, turist koristi i smjetaj, prijevoz, konzumira hranu i pie, te se nerijetko koristi uslugama strunog kadra i iznajmljuje potrebnu opremu prilikom izvoenja odreenih aktivnosti. Prema E. Kuenu te sastavnice su definirane kao izravni i neizravni turistiki resursi, dok je sama priroda i okoli temeljni turistiki resurs veine avanturistikih putovanja.

Tabela 1 Prirodne turistike atrakcije

PRIRODNE ATRAKCIJE
Geoloke znaajke pilje planine nizine pustinje otoci stijene vidikovci kanjoni/klanci paleontoloki lokaliteti Klima mediteranska klima planinska klima more rijeke jezera vodopadi morska obala plae kupalita Voda

Izvor: Kuen E.; Turistika atrakcijska osnova, Zagreb: Institut za turizam 2002. Tabeli 1 je prikazana resursna osnova avanturistikih sportova prema Kuenovoj

klasifikaciji prirodnih atrakcija. Prirodne atrakcije koje su resursna osnova za razvoj avanturistikog turizma su: geoloke znaajke, klima i vode.

19

2.3.

POVIJESNI RAZVOJ AVANTURISTIKOG TURIZMA

Avanturistika putovanja imaju dugu i daleku povijest. Svako putovanje u 19. stoljeu moglo bi se nazvati avanturom jer je putnik kretao u nepoznata, neistraena podruja. Ta injenica govori i to da je ovjek kroz godine bio pustolov, u potrazi za neim jo nevienim i nedoivljenim. Ipak, ono to su u dananje vrijeme avanturistika putovanja proizalo je iz Velike Britanije. Britanci su se meu prvima odluili na putovanja s motivom za planinarenje, skijanje i sline sportove. Na samom poetku 20. stoljea avanturistika putovanja poela su se javljati u raznim oblicima. Veliku popularnost imao je lovni turizam, iako se on danas ne ubraja u avanturistiki turizam, u zemljama koje su i male kolonije na podruju Afrike i Azije do sredine 20. stoljea. (Velika Britanija, Francuska, Belgija, Nizozemska, Njemaka, od kojih su danas veina njih vodea emitivna trita za avanturistiki turizam). Popularnost avanturistikih putovanja poinje rasti ubrzo nakon Drugog svjetskog rata, zbog vika vojne opreme kao to su dipovi, atori i splavi, dakle sva oprema koja se mogla pretvoriti za civilnu uporabu. Osim toga, vojnici koji su bili stacionirani u cijelom svijetu vratili su se kui s novim interesom za egzotinim putovanjima. 60-ih godina 20. stoljea poinje masovni turizam na europskim destinacijama, a paralelno s tim manji broj putnika poinje prekooceanska putovanja od Europe do Azije. Velika veina tih putnika je bila motivirana raznim trendovima tog vremena. To su bila putovanja na razne rock festivale i koncerte, te spiritualni motivi putovanja, posebno u Indiju, kao to je spoznaja samog sebe. Tada se pojavljuju i prve putnike agencije koje organiziraju avanturistika putovanja: Nouvelles Frontires u Francuskoj i DAV Summit Club u Njemakoj. Meu starijom populacijom takoer dolazi do mijenjanja interesa i naina ivota, te oni postaju aktivniji i spremni na fizike izazove, imaju elju ostati zdravi i vitki i u dobroj fizikoj kondiciji te se osim pjeaenja i biciklizma poinju zanimati i za razne oblike veslanja (rafting, canoeing), ronjenje, skakanje s padobranom. U isto vrijeme neistraena podruja postaju dostupnija i sigurnija zahvaljujui razvoju prometa i medicine, dok razvoj komunikacijskih i informatikih tehnologija ima veliku ulogu u razvoju avanturistikog turizma, na primjer upotreba GPS-a uvela je revoluciju u putovanjima po destinacijama bez civilizacije, kao to su pustinje ili praume.

20

Sektor avanturistikog turizma, odnosno aktivnog odmora u prirodi, postao je jedan od najvanijih oblika turizma: posljednjih 15-ak godina taj sektor raste oko 20 posto godinje i ini oko 20 posto ukupnoga svjetskog turistikog trita te 25 posto svih paket-aranmana u Europi. (www.undp.hr) Vodea svjetska emitivna trita avanturistikog turizma u dananje vrijeme su visoko razvijene zemalja Europe, Amerike, Istone Azije i Pacifika. Vie od polovice se nalazi u Europi, uglavnom iz urbanih gradova na sjeveru i u sreditu. Sve se vie ljudi odluuje na vie kraih odmora tijekom godine, od kojih je velik broj onih koji putuju u inozemstvo. Najvea turistika trita koja generiraju ovakvu vrstu putnika su Njemaka, Velika Britanija, Francuska, Nizozemska i Japan. Svaka zemlja na svijetu ima potencijala za avanturistiki turizam, ali ipak postoje neke zemlje ili destinacije koji su se uspjele bolje probiti na trite, te postale popularne, moe se ak rei i trendovske destinacije u koje gotovo svatko eli otputovati. Neke od destinacija koje nude najvei avanturistiki doivljaj su: Antartika, Egipat, Peru, Jordan, Juna Afrika, Costa Rica, Tajland, Kina, Australija i Indija.

2.4.

MEUNARODNE ORGANIZACIJE AVANTURISTIKOG TURIZMA

Avanturistiki turizam biljei u svijetu trend rasta, sve vie turista se odluuje za taj vid turizma zbog toga to dolazi do promjena u potrebama potencijalnih turista. Turisti zaziru od masovnosti i trae individualizirana turistika ponuda po mjeri potreba i elja konkretnog pojedinca. U svijetu postoje razne organizacije avanturistikog turizma, te se odravaju diljem svijeta razni kongresi, konferencije i sajmovi na temu avanturistikog turizma. Gotovo svaka destinacija ima svoje organizacije za razvoj i promociju avanturistikog turizma. Meutim postoje i meunarodne organizacije avanturistikog turizma. Neke od njih su: Adventure Travel Trade Association (ATTA) je organizacija sa sjeditem u Seattlu Sjedinjene Amerike Drave. Predstavljaju se kao globalna organizacija koja okuplja vodee ljude koji posluju u avanturistikoj industriji. Ima oko 700 lanova diljem svijeta, lanovi su rasprostranjeni na est kontinenata i u vie od 60 zemalja diljem
21

svijeta. lanice ATTA su turoperatori, organizacije za destinacijski marketing, turistike zajednice, turistike agencije, vodii, pruatelji usluga te razni mediji. Misija organizacije ATTA je ujedinjavanje, profesionalizacija, promocija i odgovorna izgradnja avanturistikog trita irom svijeta. Svojim lanovima pruaju poslovnu podrku, edukaciju, istraivanja, promociju i poslovno umreavanje. Ova organizacija organizira putovanja na egzotina mjesta te istovremeno radi na ouvanju okolia i ekoloke raznolikosti. ( www.adventuretravel.biz ) Explore Worldwide osnovan je 1981. od tri manje turistike agencije koje su se bavile avanturistikim putovanjima. Danas nudi preko 300 razliitih turistikih aranmana u neto vie od 100 drava diljem svijeta. Broje 120 stalno zaposlenih i 150 turistikih vodia. ( www.explore.co.uk ) Exodus Travel osnovan je 1974., nude 300 pustolovnih aranmana u 80 drava diljem svijeta. (www.exodus.co.uk ) Od 16. do 20. svibnja 2011. godine u Italiji, u gradu Narni, odrana je konferencija Globalni ISO avanturistikog turizma. Dakle, ISO (Meunarodna organizacija za normizaciju) donijela je odreene standarde za razvoj avanturistikog turizma zbog toga to raste porast interesa za tim vidom turista i predvia se da e se u budunosti jo vie razvijati. Smatraju da trebaju postojati odreeni standardi u avanturistikom turizmu, a neke od toaka o kojima su raspravljali su standardi sigurnosti te standardi osoblja.

22

3. AVANTURISTIKI TURIZAM U HRVATSKOJ

3.1.

DOSADANJI RAZVOJ AVANTURISTIKOG TURIZMA U HRVATSKOJ

Hrvatska ima vrlo velike mogunosti za razvoj avanturistikog turizma s obzirom na svoja prirodna bogatstva i sve komparativne prednosti koje pogoduju njegovu razvoju. To su ponajprije zdrav okoli i prirodni resursi pogodni za razne oblike aktivnog odmora. U proteklih 20-30 godina razvoj hrvatskog turizma grubo se dijeli na dva razdoblja: prijeratno razdoblje i poslijeratno razdoblje, nakon osamostaljenja Hrvatske. Poznata je injenica da turizam prije rata karakterizira masovnost, motiv sunca i mora, koje su uz smjetaj i prijevoz jedine sastavnice odmorinog turizma u Hrvatskoj. Tako se moe rei da se pojedine vrste turizma, specijalizirane za pojedine motive dolaska gostiju, poinju razvijati i unapreivati tek nakon rata. U te pojedine vrste turizma, relativno nove na naem turistikom tritu, ubrajamo i avanturistiki turizam. U razdoblju prije rata osnovani su brojni savezi, neki od njih su: Hrvatski planinarski savez ( osnovan 1874. godine meu prvim takvim drutvima u Europi), te Hrvatski jedriliarski savez. Promicali su pustolovni duh i kulturu, organizirali izlete, istraivanja, ekspedicije u Hrvatskoj i svijetu. Nakon osamostaljenja poinju se organizirati prve avanturistike utrke u Hrvatskoj (CroChallenge, Terra Incognita, KI-Challenge...). Utrke su otkrile i promovirale Hrvatsku kao zanimljivu avanturistiku destinaciju, potakle mnoge domae ljude na avanturu, generirale veinu dananjih avanturistikih poduzetnika, poveale su broj tvrtki i obrta koji nude avanturistike usluge, te su potakle rast potranje i ponude adrenalinskih sadraja i aktivnosti S obzirom na to da su se poele mijenjati potrebe turista, avanturistiki turizam je postao dijelom ukupne turistike ponude Hrvatske. Tako je u sklopu svojih sajamskih aktivnosti 2004. godine upanijska komora Split prvi put organizirala nastup tvrtki iz cijele Hrvatske na sajmu avanturistikog turizma The Daily Telegraph Adventure & Sport Show, odranom u sijenju u londonskom Olympia Exhibition Centeru. Na hrvatskom tandu veliine 13,5 metara kvadratnih predstavile su se turistike agencije Adventure Dalmacija Split, Alternatura Vis, Biokovo Active Holidays Makarska, turistika agencija Vanka Regule s Braa, hotelski lanac Liburnia riviera, hoteli iz Opatije i TZ Sutivana.
23

Hrvatska gospodarska komora takoer je podrala ponudu avanturistikog turizma osnivanjem Grupacije, a potom i Zajednice pustolovnog (adventure) turizma (ZPT) pri HGK. Trenutano Zajednica broji 56 lanova, od kojih su barem 50 poduzetnitva, dok je polovica njih smjeteno na podruju Dalmacije. Godine 2004. HTZ-a je tiskala brouru Pustolovni turizam s cjelokupnom hrvatskom ponudom u kojoj su predstavljene mogunosti Hrvatske uz popis putnikih agencija koje organiziraju avanturistike izlete i viednevne aranmane. U Hrvatskoj se nalaze brojni prirodni potencijali za avanturistiki turizam i prava je teta to te bogate resurse slabo koristi. Adrenalinski sportovi pruaju niz mogunosti za razvoj turizma, te bi uz kvalitetno razraenu ponudu i dobru reklamu Hrvatska mogla postati jedna od vodeih destinacija za avanturistiki turizam u regiji. Naalost, avanturistika turistika ponuda u Hrvatskoj je prilino disperzirana i dezorganizirana, te se svodi na sposobnosti nekoliko pojedinaca koji svojom domiljatou na raznorazne naine uspijevaju prodati svoje aranmane. Takoer ne postoji analiza niti pouzdana statistika podataka vezanih za domau avanturistiku gospodarsku djelatnost, a ponuda je disperzirana na cijelom podruju Hrvatske: od Istre do Slavonije i od Podravine do Dubrovnika. Ponajvie zahvaljujui bogatoj resursnoj osnovi i usmenoj predaji Hrvatska se uspjela pozicionirati meu poeljnija odredita adrenalinskih uitaka, a bez premca bi mogla biti lider u regiji u tom selektivnom dijelu turistike ponude iako joj je sve znaajniji i ozbiljan konkurent Crna Gora. Meutim hrvatsku avanturistiku priu odlino prodaju strane putnike agencije koje su potencijale bolje prepoznale i utrile od domaih. Kao zemlja avanturistikog turizma Hrvatska je posebno popularna u SAD-u koji od avanturistike ponude godinje uprihodi vie od 130 milijardi dolara, dok je National Geographic Adventure bio istaknuo Hrvatsku kao najbolju destinaciju za pustolovni turizam u 2006. godini. ( HTZ Glasnik7, 2010.)

24

3.2.

ANALIZA RAZVOJNIH PRETPOSTAVKI AVANTURISTIKOG TURIZMA U HRVATSKOJ

3.2.1. Trini trendovi kao pretpostavka razvoja avanturistikog turizma u Hrvatskoj

Turizam postaje globalna aktivnost, te biljei trend kontinuiranog rasta tijekom proteklih pedesetak godina. Dananji turizam je spontaniji s naglaskom na improvizaciju. Ciljevi putovanja su raznovrsniji a motivi diverzificirani. Putovanja su kombinirana sa zabavom, hobijima, zdravljem, uitkom, poveanjem kvalitete ivota i avanturom. Nain provoenja odmora postaje aktivan i edukativan nasuprot mirnom, pasivnom i sporom odmoru koji karakterizira masovni turizam. Velika se pozornost pridaje zatiti okolia te interakciji s lokalnom zajednicom i stanovnitvom. Dakle suvremeni trini trendovi pogoduju razvoju avanturistikog turizma u Hrvatskoj: Drutveni trendovi: Potrebe su temelj motiviranog ponaanja ovjeka. One predstavljaju zahtjev pojedinca ili drutvenih grupa za materijalnim dobrima i uslugama radi olakanja osjeaja nezadovoljenosti i postizanja odgovarajuih razina blagostanja. Turistike potrebe su sadrane u sustavu opih ovjekovih potreba i promatraju se kao posebnost. One su raznolikost sadraja i strukture, a sinonimi su im potrebe za putovanjem, promjenama, rekreacijom, itd. (Petri L., 2007.) Dolazi do promjena na tritu potranje, mijenjaju se potrebe suvremenog turista. Prije su glavni motivi zbog kojih su turisti odlazili na putovanja bili kupanje, sunanje, relaksacija i odmor, meutim u dananje vrijeme turiste motiviraju na odlazak na putovanje aktivnosti u prirodi, bavljenje sportom, zdrav ivot, emocije, avanture te rekreacija. Kupci su aktivniji, obrazovaniji i s vie raspoloivih sredstava te trae aktivne i poticajne proizvode. Na prodaju turistikih proizvoda utjee i odnos rada i odmora zbog toga to suvremeni kupci pod sve veim pritiscima zbog poslovnih obaveza, te preferiraju kraa ali ea putovanja. Turist je u stalnoj potrazi za neim novim i eli otputovati u destinacije koji se razlikuju od njegovog svakodnevnog okruenja. Na meunarodnoj je razini vidljiv i trend generalizacije i ujednaavanja turistikog ponaanja, temeljem opesvjetskih obrazaca i normi (ujednaenost tehnologije, prometnih sredstava i normi, standarda smjetaja i informacija), dok je istodobno na djelu diferenciranost poticajnih
25

i privlanih motiva s izraenom tendencijom utjecaja vlastitog kulturnog identiteta. (Bartoluci M, avlek N., 1998.) Javlja se trend zdravog ivljenja zbog kojeg ljudi posjeuju mjesta za rekreaciju. Avanturistiki turizam je idealna kombinacija bavljenja sportom u netaknutoj prirodi, a svijest o potrebi ouvanja okolia integralni je dio suvremenih drutvenih vrijednosti. Suvremeni putnici ele sami organizirati prijevoz, smjetaj i ostale potrebne usluge na svojim putovanjima. Tako putnici osiguravaju maksimalnu fleksibilnost i prilagoenost osobnim potrebama i eljama. Izuzetno su vani i drutveni trendovi kao to su promjene drutvenih vrijednosti, stavova i uvjerenja te razvoj diferenciranih stilova ivota. Suvremenim turistima je kvaliteta ivota prioritet. Turisti tee samo-ispunjenju, ele nova iskustva ispunjena znaenjem, te trae priliku za osobni rast. Trae usluge i/ili proizvode koji e ponuditi protuteu svakodnevnoj uurbanosti i stresu, kao to su fizike aktivnosti. Suvremeni turist je aktivan je u smislu fizike aktivnosti, aktivan je u smislu zainteresiranosti za razliite aspekte destinacije koju posjeuje, aktivan je u samostalnom odabiru proizvoda i usluga koje kupuje. (Hudson S., 2003.)

Interesi i hobiji prenose se i za vrijeme odmora te postaju glavni motivi ili glavna aktivnost tijekom specijaliziranih putovanja. Danas postoje i razvijaju se brojni posebni interesni segmenti: biciklisti, ronioci, gurmani, promatrai ptica, itd. Vanost ovih segmenata openito raste, a mogu biti posebno znaajni za razvoj avanturistikog turizma zbog toga to u dananje vrijeme najvei potencijal za rast pokazuju upravo sve vrste specijalizirane ponude stvorene prema potrebama specifinih trinih segmenata. Tehnoloki trendovi: Izuzetno brz razvoj tehnologije je znaajno promijenio turistiku industriju, u podruju informiranja, komuniciranja, kupovanja, te ponude proizvoda i usluga. Razvoj informacijskih i komunikacijskih tehnologija danas unosi najvee promjene u turistiku aktivnost, na to najvie utjee razvoj Interneta. Internet je danas nezaobilazan izvor informacija, te postaje i sve vanije mjesto kupovanja. Dakle turisti iz bilo kojeg dijela svijeta mogu preko interneta kupiti aranman za boravak u Hrvatskoj, te prikupiti sve potrebne informacije vezane uz putovanje.
26

3.2.2. Institucionalne pretpostavke razvoja avanturistikog turizma u Hrvatskoj

Institucije turistikog sustava u Republici Hrvatskoj: obuhvaaju nekoliko tijela na nacionalnoj, upanijskoj i lokalnoj razini, koje sudjeluju i doprinose cjelokupnom turistikom sustavu Republike Hrvatske, a uz to postoji i niz institucija, odnosno organizacija koje oblikuju djelovanje avanturistikog turizma: Ministarstvo turizma Upravni odjeli za turizam i gospodarstvo pri upaniji Hrvatska turistika zajednica Turistike zajednice upanije Turistike zajednice mjesta Hrvatska gospodarska komora (sektor za turizam) Hrvatska obrtnika komora Udruge: Udruga hrvatski putnikih agencija, Hrvatska udruga hotelijera i restoratera, kamping udruenje Hrvatske, itd. Razvoj posebnih oblika turizma i povezano s time razvoj avanturistikog turizma postaje prioritetom razvojne politike na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Ministarstvo turizma osigurava sredstva u okviru razliitih programa investicijske podrke i poticanja razvoja posebnih oblika turizma. Takoer rade na unapreenju kvalitete i poveanju sigurnosti pri odvijanju posebnih oblika turizma na moru i priobalju. Za razvoj avanturistikog turizma je vano to Ministarstvo turizma dodjeljuje bespovratna sredstva Hrvatskoj gorskoj slubi spaavanja za prevenciju nesrea i spaavanja (izrada i distribucija letaka i upozorenja te drugih materijala za turiste koji se kreu na nepristupanim prostorima, edukacija turistikih djelatnika koji se bave organiziranjem i provoenjem pustolovnih sadraja na prostorima izvan gradova i javnih prometnica, jaanje teritorijalne pokrivenosti prostora spasilakim slubama, izrada interventnih helidroma na nepristupanim terenima i puinskim otocima, odravanje stalne pripravnosti zbog pruanja pomoi turistima u nevolji). Ministarstvo turizma te Hrvatska turistika zajednica provode razne aktivnosti da bi se turizam odvijao kroz cijelu godinu, to pogoduje razvoju avanturistikog turizma koji se ne mora odvijati u vrijeme sezone.
27

Pri Hrvatskoj gospodarskoj komori posluje Zajednica pustolovnog (adventure) turizma, iji je osnovni zadatak registracija i praenje avanturistikog turizma. Zajednica ima 70 lanova, pravnih subjekata, iz svih krajeva Hrvatske. Osnivanje Zajednice pustolovnog (adventure) turizma daje mogunost ravnopravnog djelovanja svih lanica koje sudjeluju u radu, s obzirom da lanice Zajednice osim trgovakih drutava mogu biti i obrti koji pruaju usluge u avanturistikom turizmu. Zajednica u suradnji s Hrvatskom gorskom slubom spaavanja od 2005. godine provodi obuku o sigurnosti izvoenja avanturistikih dogaaja. Razvojem avanturistikog turizma u Hrvatskoj bave se razne organizacije od kojih su najaktivnije turistike agencije specijalizirane za avanturistiki turizam , neke od njih su: Adventure Dalmatia, T.A. Investigator Tours, Ad natura d.o.o. za pustolovni turizam, itd.

Zakonska regulativa avanturistikog turizma u Republici Hrvatskoj: Kljuni zakonski propisi koji reguliraju poslovanje u turizmu, a time i avanturistiki turizam su: Zakon o turistikim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma (NN 30/94): Ovaj zakon ureduje ustrojstvo i nain rada turistikih zajednica, te osnovna naela njihova financiranja i gospodarenja. Zakon o lanarinama u turistikim zajednicama (NN 35/95): Ovim zakonom utvruju se kriteriji za razvrstavanje turistikih mjesta u razrede, skupine gospodarskih djelatnosti i stope po kojima se obraunava i plaa lanarina turistikoj zajednici. Zakon o boravinoj pristojbi (NN 27/91): Ovaj zakon regulira obavezu graana da plaa boravinu pristojbu, ako u turistikom mjestu izvan svog prebivalita koriste uslugu noenja u smjetajnom objektu u kojem se obavlja ugostiteljska ili turistika djelatnost. Zakon o pruanju usluga u turizmu (NN 68/07): Ovim se Zakonom ureduje nain i uvjeti za pruanje usluga u turizmu, a koje podrazumijevaju pruanje usluga turistike agencije, turistikog vodia, turistikog pratitelja, turistikog animatora, turistikog zastupnika, turistike usluge u nautikom turizmu, turistike usluge u seljakom gospodarstvu ili obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, turistike usluge u ostalim oblicima turistike ponude i ostale usluge koje se pruaju turistima u svezi s njihovim putovanjem i boravkom. Usluge u turizmu mogu pruati trgovaka drutva,
28

zadruge, trgovci pojedinci i obrtnici, te fizike osobe. Za kvalitetan razvoj avanturistikog turizma sve agencije i ostali pravni subjekti trebali bi na svim razinama primjenjivati Pravilnik o minimalno-tehnikim uvjetima i nainu pruanja usluga putnikih agencija (NN 62/96). Ovim Pravilnikom propisuju se minimalnotehniki uvjeti koje, prema vrsti usluga koje pruaju trebaju ispunjavati putnike agencije, nain na koji mogu pruati svoje usluge, te minimalni uvjeti koje mora ispunjavati poslovnica za pojedinu vrstu putnike agencije. Na hrvatskom tritu avanturistikog turizma esto se mogu susretati razni oblici neadekvatnog poslovanja. Zakon o pruanju usluga u ugostiteljstvu ne propisuje jasne uvjete tko zapravo ima uvjete, odnosno strunost i licenciju baviti se rizinom vrstom zabave. Takoer postoji nedostatak provedbenih Pravilnika kojima bi se reguliralo funkcioniranje svih subjekata avanturistikog turizma. Postoji problem rizika bavljenja avanturistikim sportovima, problem adekvatne opreme, osiguranja, spaavanja. Ni jedna od tih odrednica nije regulirana nekim Pravilnikom.

29

4. AVANTURISTIKI TURIZAM U SPLITSKO-DALMATINSKOJ UPANIJI

4.1.

PRIRODNI PREDUVJETI I RESURSI POGODNI ZA RAZVOJ AVANTURISTIKOG TURIZMA U SPLITSKO - DALMATINSKOJ UPANIJI

Splitsko-dalmatinska upanija prostorno je najvea upanija Hrvatske ukupne povrine 14.045 km2, od ega na povrinu kopna otpada 4.572 km2, odnosno 32,5%. Nalazi se u sredinjem dijelu june Hrvatske. upanija se protee, od Vrlike na sjeveru do otoka Visa i Palagrue na jugu, od Marine na zapadu do Vrgorca i Gradaca na istoku. upanija na sjeveru granii s Republikom Bosnom i Hercegovinom, na istoku s Dubrovako-neretvanskom, na jugu morskom granicom s Italijom, te na zapadu s ibensko-kninskom upanijom. Otono podruje sastoji se od 74 otoka i 57 hridi i grebena. Veliinom i naseljenou izdvaja se 5 otoka, a to su: iovo, olta, Bra, Hvar i Vis. Naseljeno je jo 6 otoka: Veli Drvenik, Mali Drvenik, Sv. Klement, edro, Bievo i Sv. Andrija. Otoci su karakterizirani izrazitom mediteranskom klimom i blagim reljefom. U kopnenoj strukturi prostora upanije prevladavaju: umske povrine (2.051,6 km2 ili oko 45,4% od ukupne povrine); poljoprivredne povrine (991,4 km2 ili oko 22% od ukupne povrine); izgraene povrine (120 km2 ili oko 2,6% od ukupne povrine); dok preostalih 30% povrine upanije ine vodene povrine (jezera vodotoci, akumulacije), zatiene cjeline (prirodne i graditeljske batine) i neplodne povrine. Najvee jezero upanije je Perua (povrine 13 km2), a najdua rijeka je Cetina (duine 101 km). ( Plan aktivnog ukljuivanja svih subjekata u akciju gaenja poara za 2009 godinu)

30

Klimatska obiljeja upanija se nalazi u zoni jadranskog tipa mediteranske klime ije su osnovne osobine suha i vrua ljeta te blage i vlane zime. Kreui se od otonog preko obalnog do zaobalnog podruja, srednje godinje temperature opadaju, a poveava se ukupna koliina oborina. Klima otokog podruja je topla s obiljem sunca i temperaturama koje rijetko padnu ispod nule, te sa malo oborina. Klima priobalja karakterizirana je veim oborinama u hladno doba godine, te vruim, suhim i izrazito vedrim ljetom. Planinske barijere priobalja prijee vei utjecaj mediteranske klime na zagorsko podruje. U unutranjosti zaobalnog podruja, na mjestima u kojima mediteranska klima nema utjecaja zbog prirodnih barijera, javljaju se elementi kontinentalne klime. Temperatura najhladnijeg mjeseca se kree izmeu 3C i +18C, dok je srednja temperatura najtoplijeg mjeseca vea od 22C. Prevladavajui vjetrovi su bura i jugo ija uestalost iznosi 35 do 55% godinje. Jadransko more, kao prirodni rezervoar relativno tople vode s temperaturom od 10 do 26 C najvaniji je indikator klimatskih karakteristika na irem podruju upanije. (Razvojna strategija Splitsko-dalmatinske upanije 2011. - 2013.)

Prirodna bogatstva i resursi Park-uma Marjan- simbol grada Splita i nezaobilazni dio njegove povijesti. Povrina Marjana je oko 340 ha, od ega je polovica pokrivena borovom umom. a ostatak su livade, morska obala i park Sustipan. Marjan je 1964. godine proglaen park-umom i time zatien Zakonom o zatiti prirode Republike Hrvatske. Park uma Marjan nudi sportsko-rekreacijski sadraj. Budui je Marjan zatvoren za promet, idealno je mjesto za izlete i etnje, a tijekom ljeta njegove su plae pune kupaa. Dio Marjana ini penjalite antine Stine koje broje sedamdeset uspona svih tekoa. Svi su ureeni i zapisani po pravilima i propisima Internacionalne Alpinistike Unije (UIAA). Svakodnevno splitski alpinisti i sportski penjai uivaju u nevjerojatnoj marjanskoj klimi, koja dozvoljava penjanje i treniranje u bilo koje doba godine, pripremajui se za razne ekspedicije ili penjake pothvate..

31

Slika 3 Juna strana Marjana

Planina Mosor- sa duinom od svojih 25 km duine i najviim vrhom od svega 1339 m (Veliki Kabal) Mosor se ne istie masivnou pored ostalih dalmatinskih planina. Meutim ve vie od 80 godina predstavlja bazu planinarima iz jednog od hrvatskih najstarijih i lanstvom najbrojnijih planinarskih drutava HPD Mosor, Split. Njen kreviti masiv se protee od Klikog prijevoja do rijeke Cetine, zadravajui pri tom pravac kretanja (sz -ji) tipian za dinarske planine, dok Cetina polukruno obuhvaa istoni dio Mosora i ini prirodnu granicu s najviom dalmatinskom planinom, Biokovom. Zbog svojih prirodnih obiljeja zanimljiva je alpinistima, izletnicima i slobodnim penjaima, a HPD Mosor organizira i provodi planinarske edukacije poput kole penjanja ili speleoloke kole. Park prirode Biokovo- planina koja izranja iz mora pruajui sa svojih vrhova i vidikovaca nezaboravne panoramske poglede na Makarsku rivijeru i Zabiokovlje. Povrina planine je 196 km2 s najviim vrhom Sveti Jure (1762 m). Osim po svome poloaju, Biokovo je jedinstveno i zbog svoje geomorfologije, te bioloke raznolikosti, to su bili glavni razlozi proglaenja planine Biokovo parkom prirode 1981. godine. Zbog svojih prirodnih znaajki predstavlja zanimljiv izazov hodaima, penjaima i letaima. Kanjon rijeke Cetine - protee se od njenog ua blizu Omia i ide 10 km uzvodno. Kanjon je jedan od najznaajnijih geomorfolokih fenomena kojeg je formirala Cetina tipina krka rijeka. U svom donjem toku Cetina se duboko uvukla u stjenovitu bazu izmeu Mosora i Dinare povie Omia, te tako formirala kanjon dubine 300 metara. Rijeka je okruena bogatim zelenilom sa nekoliko malih ali lijepih otoia. Na nekim mjestima rijeka tee brzo, a povremeno je potpuno mirna i kao takva je idealno mjesto za odmaranje tijela i due ali ujedno pogodna i za pustolovne aktivnosti poput raftinga ili kanu safarija. U neposrednoj
32

blizini

nalazi

se

penjalite

koje

je

jako

popularno

ljetnim

mjesecima.

Uz strune savjete brojnih instruktora turisti eljni avanture naue kako se sigurno popeti i spustiti s omikih litica.

Rijeka Vrljika - Vrljika je krka rijeka, ponornica koja izvire u Prolocu i Glavini Donjoj, iz vie izvora od kojih su najvei Opaac i Utopie. Ukupna duina njenog toka je 70 kilometara. Izvor rijeke, gornji tok i obale do 100 metara u irinu su zatieni prirodni resursi. Rijeka je znaajna zbog svojih brojnih endemskih vrsta kao i raznolikih vrsta riba. Za turiste postoji mogunost vonje kajakom niz rijeku Vrljiku. Crveno i Modro jezero - najbolji su primjeri specifine hidrografije i morfologije dalmatinskog kra u blizini Imotskog. Oba jezera karakteriziraju specifian oblik, dimenzije i boje a po nastanku su takozvana piljska jezera to znai da su nastala uruavanjem stropova velikih peina. Crveno jezero se nalazi 1,5 km sjeverozapadno od Imotskog. Promjer jezera je oko 200 m, a visina od vrha litice pa do povrine vode takoer iznosi 200 m, dok dubina vode iznosi 300 m. Razina vode takoer je promjenjiva, no znatno manje nego kod Modrog jezera (oko 30-ak metara). Stjenovite obale su gotovo potpuno vertikalne i uglavnom crvenkasto-smee boje po kojoj je jezero i dobilo ime. Modro jezero se nalazi na sjeverozapadnom dijelu Imotskog i ima oblik lijevka. Najvea duina mu je 800 a irina 500 metara, ali ove dimenzije znatno variraju jer jezero moe ak i presuiti tijekom ljeta. Razlog su podvodne upljine koje se mogu pronai na dnu jezera. One se u kinom periodu ponaaju kao izvori, a kao bunari u sunim periodima. Voda je jasno modre boje zbog ega se jezero i zove Modro jezero. Obale nisu strme kao kod Crvenog jezera, pa postoji i put koji ide do samog dna. Veoma je zanimljiva promjena razine povrine vode koja moe varirati i do 80 metara. Ljeti Modro jezero postaje popularno kupalite a kad se isui djeca igraju nogomet na dnu jezera to je takoer postala svojevrsna tradicija. pilja Vranjaa- nalazi se kraj sela Kotlenica u zaleu Splita, a otkrivena je 1903. To je jedna od najljepih pilja u Srednjoj Dalmaciji, karakteristina za dalmatinsku krku regiju formiranu iz geoloki raznolikih stijena. Ukupna duljina piljskih kanala iznosi oko 360 metara na dubini od 65 metara. Temperatura unutar pilje je u svako doba godine uvijek ista, 15C. Sastoji se od dva glavna prolaza i dijelom koji ih spaja. pilja obiluje oblicima
33

karakteristinima za takve pilje te je 1929. godine osposobljena za posjet turista. Svake godine brojni planinari te izletnici eljni avanture posjete pilju zbog svoje privlane unutranjosti kao i okolia, te blizine ceste i parkiralinih mjesta, a postoji i pjeaka staza duga 300 metara.

Slika 4 ilja Vranjaa

Otoci - od ukupno 74 otoka veliinom i naseljenou izdvaja se 5 otoka, a to su: iovo, olta, Bra, Hvar i Vis. Otoci su karakterizirani izrazitom mediteranskom klimom i blagim reljefom. Najvei otok s najviom nadmorskom visinom je Bra s Vidovom gorom visokom 780 m, a nakon njega slijedi Hvar (628 m) koji ujedno ima i jednu od najduih obala (254,2 km). Osim sunca, mora i bogate kulturne batine turistima nude i mogunost bavljenja pustolovnim aktivnostima poput biciklizma, avanturistikog ronjenja, speleologije, trekkinga, sea kayakinga, kitesurfinga, paraglaidinga i sl. Na otoku Bievu, nedaleko od Komie na otoku Visu nalazi se Modra pilja. pilja je geomorfoloki jako interesantna i predstavlja tipian krki oblik. Posebna atrakcija i jedinstveno iskustvo su specifini svjetlosni efekti nastali lomljenjem i odbijanjem sunevih zraka. pilja je dostupna javnosti od 1884 godine kad je probiven vanjski ulaz, kroz koji se u pilju ulazi malim amcem na vesla. Modra pilja najvea je turistika vrijednost Bieva koja privlai brojne ronioce.

34

Slika 5 Modra pilja, Bievo

Jadransko more - u Jadranskom moru moemo nai razne podmorske pilje, arheoloka nalazita, olupine i raznovrstan bogati morski ivot. Jedinstvene karakteristike mora (kristalna bistrina i istoa) i obale (duina i razvedenost: oko 1.800 km duga, relativno rijetko naseljena obala sa preko tisuu otoka od kojih je tek 66 naseljenih) uz vrlo ugodnu klimu, ve su odavno prepoznate i koritene kao glavna komparativna prednost hrvatskog turizma. Izrazito razvedena obala sa otokim arhipelagom jedinstvenim na Mediteranu, s nizom slikovitih mjesta te bogate kulturno-povijesne batine nudi idealne preduvjete za kupalini turizam ali isto tako za ekskluzivniji nautiki turizam te za ulazak u trine nie na podruju sporta, kulture, avanture, itd.

4.2.

PROMETNA INFRASTRUKTURA

Splitsko - dalmatinska upanija se nalazi na sjecitu prometnih koridora cestovnog, eljeznikog, pomorskog i zranog prometa, te stvara prometne tokove velikog intenziteta koji u odreenim periodima prelazi kapacitete. To stvara uvjete niske razine uslunosti s raznim problemima kao to su velike gustoe u prometu te zastoji u odvijanju prometnih tokova. Cestovni prometni sustav upanije povezuje sve ostale prometne sustave (eljezniki, pomorski i zrani) u jedinstveni prometni sustav. Cestovna infrastruktura Prema podacima DZS-a na podruju Splitsko-dalmatinske upanije u 2008. kategorizirano je 2.668 km suvremenih cesta, od ega su 872 km dravne, 854 km upanijske i 942 km lokalne ceste. Gustoa cestovne mree iznosi 588 m/km. (Razvojna strategija Splitsko-dalmatinske
35

upanije 2011. - 2013.) Autocesta Split- Zagreb putena je u promet 27. lipnja 2005. godine, od ega se 138,5 km dijela autoceste nalazi na podruju Splitsko dalmatinske upanije s 11 vorita. Dionice autoceste od Splita do Dubrovnika se grade od 2002. godine, meutim zbog gospodarske krize od 2010. godine se grade usporeno. Nakon ulaska Republike Hrvatske u EU doi e do redefiniranja vanosti pojedinih cestovnih pravaca. Time e se otvoriti mogunosti efikasnijeg povezivanja i osuvremenjivanja cestovne i ostale infrastrukture sukladno europskim kriterijima projektiranja vorita na autocestama, kao i potrebama povezivanja gradova i opina s prometnim terminalima zranih i pomorskih luka. Problemi u odvijanju prometnih tokova javljaju se na dionicama u blizini veih gradova i naselja te na dionicama kroz gradove, pogotovo tijekom turistike sezone (naroito u gradovima Omiu i Katelima), kao i tijekom svakodnevnih odlazaka i dolazaka na posao. Zastoji se dogaaju i na prilazima lukama i gradskim prostorima zbog nedovoljnog prostornog kapaciteta za prihvat i otpremu putnika, posebno na autobusnom kolodvoru u Splitu, ali i u Katelima, Solinu i Trogiru, to posebno dolazi do izraaja u turistikoj sezoni. Takoer je potrebno je naglasiti slabosti cestovne mree u slabije naseljenim podrujima zaobalja, te na pojedinim dijelovima otoka.

Pomorska infrastruktura Splitsko-dalmatinska upanija ima dugu pomorsku tradiciju, ija je uloga nezaobilazna u prometnom i gospodarskom razvoju. Luke i luko gospodarstvo su, do poetka Domovinskog rata, predstavljale vaan imbenik gospodarskog razvitka cijele upanije. Uslijed promijenjene geopolitike situacije, rata i tranzicije dolo je do znatne recesije ove gospodarske grane. U Splitsko-dalmatinskoj upaniji luka infrastruktura se sastoji od 3 trgovako-industrijske luke (2 upanijskog i 1 dravnog znaaja), 51 luke otvorene za javni promet (44 lokalnog znaaja, 6 upanijskog i 1 meunarodnog znaaja), 49 sportsko-rekreativnih luka (upanijskog znaaja) te 9 luka nautikog turizma (8 upanijskog i 1 dravnog znaaja). (Razvojna strategija Splitsko-dalmatinske upanije 2011. - 2013.) Splitska luka je jedna od najveih hrvatskih luka, a dijeli se na putniku (Gradska luka) i teretnu (Sjevernu luku). Luka Split je zbog svog geografskog poloaja, zalea kao i velikog
36

broja naseljenih otoka u priobalju, uvijek bila orijentirana na putniki i teretni promet. Sa godinjim prometom veim od 3 milijuna putnika i 600.000 vozila, splitska luka je trea luk a na Mediteranu (poslije Napulja i Pireja). Zbog putnikog prometa, luka Split je danas prva u Hrvatskoj, a po prometu tereta je na treem mjestu poslije Rijeke i Ploa. Najprometniji mjeseci u godini su srpanj i kolovoz, dakle pica turistike sezone kada se ostvari u ta dva mjeseca 40 % od ukupnog godinjeg putnikog prometa. U strukturi domaeg prometa prijevoz putnika i vozila trajektima zauzima ak 77 %. Od svih domaih trajektnih linija najfrekventnija je linija Split Supetar (otok Bra). U strukturi meunarodnog putnikog prometa prevladava ju (70 %) redovne trajektne linije koje povezuju Hrvatsku (Split) sa Italijom (Ancona i Pescara te Chiogia). Gradska luka Split se suoava s mnogobrojnim problemima. Jedan od njih je manjak parkiralinog prostora za automobile, te takoer manjak privezita za mega jahte, kao i veza za prihvat kruzera. Javlja se i problem nedostatnog kapaciteta i opremljenosti. Sjeverna luka se suoava s problemom nepostojanja, manjka i zastarjelosti postojee luke suprastrukture. eljeznika infrastruktura upanija je povezana sa sredinjom hrvatskom eljeznikom prugom Split-Perkovi-Knin, te dalje prugom Gospi-Otarije (Karlovac-Zagreb). Ovom eljeznikom prugom je omoguena uspostava tranzitnih tokova izmeu lukih gradova u Dalmaciji i zemalja u sredinjoj Europi. Graevinska duina pruge u SD iznosi 52,8km. Na pruzi se nalazi ukupno 14 stanica, 3 ukrsnice te 8 stajalita. (Razvojna strategija Splitsko-dalmatinske upanije 2011. - 2013.) Sadanje stanje eljeznike infrastrukture nije zadovoljavajue te je potrebno uskladiti ga s razvojem ostale eljeznike mree u RH i u itavoj Europi da bi se uskladio s razvojem cjelokupnog prometnog sustava na ovom podruju. Na eljeznikom kolodvoru Split javljaju se problemi prihvata i otpreme putnika, a problemi nastaju i prolaskom eljeznike pruge kroz naselja to se negativno odraava na sigurnost prometa.

37

Zrana infrastruktura Na prostoru Splitsko-dalmatinske upanije izgraena su tri zrakoplovne luke: Zrana luka Split - najvanija zrana luka na istonoj obali Jadrana, locirana na podruju gradova Trogira i Katela; Zrano pristanite Bra smjetena na podruju opine Puia; Zrano pristanite Sinj izgraena u sinjskom polju i ima ulogu sportskog zranog pristanita. Zrana luka Split svake godine biljei porast putnika. Nakon ratnog razdoblja Republika Hrvatska obnavlja hotele i prateu infrastrukturu, a hrvatski turizam se polako ali sigurno vraa na europska i svjetska trita, to je vezano i za porast zranog prometa. Zrana luka Split ve od 2000. godine biljei poveanje broja putnika, 2006. ostvaruje milijuntog putnika, a 2008. godine premauje 1 200 000 putnika. ( www.split-airport.hr) Zbog konstantnog poveanja prometa planira se investirati oko 53 milijuna eura do 2015. godine za proirenje kapaciteta. Na prostoru upanije izgraena je i mrea heliodroma. Nakon izgradnje heliodroma na Firulama u Splitu (1991. godine), u okviru hitne medicinske pomoi zapoela je s radom Helikopterska sluba. Heliodromska pristanita izgraena su u: Splitu (2), Brau (4), Hvaru (2), Visu (2), olti, Drveniku Velom, Drveniku Malom, Palagrui i Imotskom. (Razvojna strategija Splitsko-dalmatinske upanije 2011. - 2013.)

4.3.

RAZVIJENOST I STRUKTURA PONUDE SMJETAJA

Podruje Splitsko-dalmatinske upanije raspolae sa 138,6 tisua leajeva, to u ukupnim smjetajnim kapacitetima Republike Hrvatske zauzima udio od 15%. U upaniji se nalazi oko 91 tisua leajeva u privatnom smjetaju, to znai da raspolae s preko 26% ukupnih kapaciteta RH u privatnom smjetaju. U upaniji privatni smjetaj ima najvei udio u ukupnim smjetajnim kapacitetima regije i to 65%, dok znaajne udjele ostvaruju i hot eli sa 17%, te kampovi s udjelom od 9%. Luke nautikog turizma ostvaruju udjel od 4%, a ostali smjetajni kapaciteti ostvaruju udjel od 5%. (www.dalmacija.hr)

38

Na podruju Makarske rivijere i zalea se nalazi gotovo 40% ukupnih upanijskih hotelskih kapaciteta, te preko 40% ukupnih kapaciteta kampova i privatnog smjetaja. Na podruju Splitsko-dalmatinske upanije e se u sljedeih nekoliko godina otvoriti nekoliko hotela visokih kategorija, najvie u gradu Splitu koji e gostima ponuditi vie od 1.200 novih kreveta u hotelima s etiri i pet zvjezdica. To ima utjecaja na adventure turiste koji se bave avanturistikim sportovima u sklopu aranmana koje nude hoteli. Meutim turisti koji sami organiziraju boravak preferiraju smjetaj u kampovima ili u privatnom smjetaju. Boravak u hotelu im nije prioritet putovanja, ve tee doivljaju prirode i bavljenju raznih aktivnosti. S obzirom da se iz godine u godinu broj adventure turista poveava, trebao bi se i poveavati broj kampiralita, jer postojei objekti nee biti dostatni za sve turiste eljne avanture.

39

Tabela 2 Smjetajni kapaciteti na podruju turistike zajednice Splitsko-dalmatinske upanije u 2010. godini

Vrste i kategorije ugostiteljskih objekata 2010. godine

Broj poslovnih jedinica 2010. 114 17 56 38 3 6 3 3 15 66

Indeks za Broj stalnih br.p.j postelja 2010/2009. 2010.

Indeks za br.s.p 2010/2009.

HOTELI dvije zvjezdice tri zvjezdice etiri zvjezdice pet zvjezdica APARTHOTELI tri zvjezdice etiri zvjezdice TURISTIKA NASELJA TUR. APARTMANI, APARTMANI, STUDIO APARTMANI PANSIONI, GUEST HOUSE KAMPOVI I KAMPIRALITA KUE ZA ODMOR I SOBE ZA IZNAJMLJIVANJE PRENOITA I HOSTELI ODMARALITA I LJEILITA PRIVATNI SMJETAJNI KAPACITETI NEKATEGORIZIRANI OBJEKTI SVEUKUPNO

103 94 98 112 150 100 100 100 100 110

16103 2213 6933 6222 735 297 106 191 5440 2080

104 112 90 121 125 96 100 95 97 110

19 33 54

106 100 110

1812 13332 1791

102 106 101

10 10

111 125 /

1067 1254 103558

158 94 98

14 341

127 107

4946 151680

110 100

Izvor: Dravni zavod za statistiku Zagreb, stanje na dan 31. kolovoza 2010. godine

40

Tabela 2 prikazuje da se u Splitsko-dalmatinskoj upaniji nalaze 33 registrirana kampa i kampiralita, sa 13332 stalne postelje, dok se nalaze 54 registrirane kue za odmor i sobe za iznajmljivanje, sa 1791 stalne postelje. Od hotela prevladavaju hoteli sa dvije zvjezdice, njih 114, a najmanje je hotela s pet zvjezdica, samo 3 hotela.

4.4.

NOSITELJI RAZVOJA AVANTURISTIKOG TURIZMA

Za razvoj avanturistikog turizma u Splitsko-dalmatinskoj upaniji trebali bi se angairati svi turistiki sektori. Turistike zajednice opina i gradova u upaniji bi trebale poticati i unapreivati razvoj avanturistikog turizma na nain da koordiniraju djelovanje svih subjekata koji su neposredno ili posredno ukljueni u taj vid turizma, od turistikih agencija, smjetajnih objekata, do rent-a-car agencija. Zajednice bi takoer trebale izdavati turistike promotivne materijale u kojima e promovirati avanturistiki turizam, te organizirati razne sportske manifestacije i natjecanja. Razne udruge avanturistikog turizma su takoer jedan od vanih nositelja razvoja. Udruge organiziraju razna natjecanja te razne manifestacije koje privlae adventure turiste. Organiziraju i aktivnosti u prirodi, na vodi i u zraku. Avanturistiki sportovi u Hrvatskoj su u ekspanziji. Zadnjih nekoliko godina odrano je nekoliko vanih dogaanja koja su svake godine privlaila sve vie i vie posjetitelja kako domaih tako i posjetitelja iz drugih zemalj a. Dogaanja ovakvog tipa privlae sve vie medijske panje, obogauju ukupnu turistiku ponudu i pridonose produljenju turistike sezone. Ovakvom promidbom Splitskodalmatinska upanija sve vie postaje prepoznata kao ozbiljna destinacija za avanturistike i ekstremne sportove na otvorenom. U ponudi takve vrste odmora na otoku Brau prednjai Sutivan koji zadnjih deset godina svojom avanturistikom ponudom privlai sve vei broj profesionalnih sportaa i rekreativaca. Najvei doprinos tome daje festival Vanka Regule koji se odrava od 1999 godine. Festival Vanka Regule je zapoeo kao natjecanje u windsurfingu, skateboardu, mountain bike & trialu te free climbingu. S godinama je postao dogaanje koje traje itav tjedan pod imenom Sony Ericsson Vanka Regule outdoor adventure sport & film festival i i tradicionalno se odraava svake godine u mjesecu srpnju.
41

U lipnju 2011. godine prvi put je odrana avanturistika utrka Cetina Adventure. Odran je i sajam avanturistikih sportova u sinjskom gradskom parku u sklopu kojega su posjetitelji imati priliku okuati se u paintballu, airsoftu, zip lineu, luku i strijeli. Od ostalih znaajnijih avanturistikih dogaanja koja su odrana u proteklih nekoliko godina ili se tradicionalno odravaju svake godine na podruju upanije svakako treba spomenuti natjecanje u paraglidingu ParaVis, pustolovnu utrku Terra Icognita, trekking utrku Mosor Grebbenig, pustolovnu expediciju Biokovski Vuk te prvo meunarodno natjecanje u kitesurfingu Red Bull Golden Jump. Na ovakvim manifestacijama broj sudionika raste iz godine u godinu. Meutim odravanje manifestacija uglavnom nije mogue bez podrke raznih sponzora. Dakle razvoj avanturistikog turizma takoer nije mogu bez podrke privatnog sektora. Kako se na turistikom tritu biljei sve vea potranja za nekim od oblika pustolovnih aktivnosti sa zanimljivim sadrajem, sve vie turistikih agencija se prilagoava tom trendu te uvrtava u svoje programe i ponudu pustolovne aktivnosti, najee pod nazivom - aktivni turizam. Pametnim ulaganjem sredstva, kvalitetnim marketingom te osmiljavanjem zanimljivih i kvalitetnih aranmana, avanturistiki turizam bi mogao u skoroj budunosti preuzeti vodstvo ispred afirmiranog ljetnog turizma i programa sunce-more. Na podruju Republike Hrvatske trenutno ima 66 agencija koje nude usluge avanturistikog turizma. Od tog broja ak 25 agencija se nalazi na podruju Splitsko- dalmatinske upanije, 16 na podruju Zagreba, dok se ostalih 27 nalazi po ostalim gradovima koje su takoer prepoznale prilike za razvoj takvog oblika turizma. Slijedi prikaz popisa aktivnih agencija specijaliziranih za avanturistiki turizam na podruju Splitsko-dalmatinske upanije:

42

Tabela 3 Agencije specijalizirane za avanturistiki turizam na podruju Splitsko-dalmatinske upanije

AGENCIJA Croactive Adventure Dalmatia Dalmatia Rafting & Investigator tours Adriatic travel Croactive Maestral Dalmatia Rafting & Investigator tours Udruga Spirit Meridien ten Ksenos IV&AN sport Biokovo Active Holidays Kompas Makarska Bakros tours Atlas Makarska

ADRESA Vrlika 27 / 21000 Split Matije Gupca 26 Split 21000

KONTAKT www.croactive.hr www.adventuredalmatia.com www.investigator.hr adriatic-travel@st.t-com.hr www.croactive.hr maestral 1@st.t-com.hr www.investigator.hr spirit@crochallenge.com www.meridien.hr 021 382 087 andrijana.jadric@efst.hr www.biokovo.net kompas@kompas.t-com.hr bakros-tours@st.t.com.hr atl.makarska@atlas.hr

Mauranievo etalite 8a 21000 Split Jadranska 6 21000 Split Vrlika 27 / 21000 Split R. Bokovia 13/15 KaletaII 21000 Split Mauranievo etalite 8a 21000 Split Matije Gupca 26 Split Zajeva 7 / 21000 Split Transka 39, 21000 Split Dinka imunovia 2 21000 Split Kralja Petra Kreimira IV/ 21300 Makarska Obala kralja Tomislava 17 21300 Makarska Kralja Zvonimira 7 / 21300 Makarska Trg A. Kaia Mioia 9 21300 Makarska Put Ribnjaka bb Omi 21310 21000

Dalmatino tours

www.dalmatinotours.com

Active Holidays Croatia Cetina raft Canyon

Knezova Kaica bb Omi 21255 Slime Zadvarje 21255 Slime Zadvarje

21310

www.activeholidays-croatia.com cetina_raft@hotmail.com Canyon1@st.ht.net 43

T.A. Slap Aventur Atlas Trogir Avanturist Club

21255 Slime Zadvarje Put brodograditelja 21220 Trogir Obala kralja Zvonimira 10 21220 Trogir Ulica bana Jelaia 8 Trilj Braka cesta 10 Bol 21240 21420

021/871161 aventur@avent atlas.trogir@st.t-com.hr www.svmihovil.com

Ms Brac tourist

info@ adria-bol.hr

Alternatura T.O. Aldura sport Hvar adventure

Hrvatskih muenika 2 21485 Komia 21403 Sutivan otok Bra Obala bb Hvar 21450

altrnetura@alternatura.hr aldura-sport@st.t-com.hr vese@hvar-adventure.com

Izvor: Web stranice navedenih turistikih agencija

Tabela 3 prikazuje velik broj agencija na ovom podruju. Najvei broj agencija specijaliziranih za avanturistiki turizam se nalazi u gradu Splitu, a slijede ga Makarska i Omi.

44

5. REZULTATI ISTRAIVANJA

5.1.

CILJ I METODE ISTRAIVANJA

U svrhu prikupljanja miljenja i stavova djelatnika o dosadanjem razvoju avanturistikog turizma i o potencijalnim mogunostima za daljnji razvoj navedenog, u ljetnim mjesecima 2011. godine provedeno je anketno istraivanje. Ispitivanje je provedeno na uzorku N=33 ispitanika, zaposlena u 9 razliitih turistikih agencija specijaliziranih za avanturistiki turizam na podruju Splitsko-dalmatinske upanije. U skladu s temeljnom svrhom istraivanja definirani su sljedei ciljevi: 1. Utvrditi osnovna obiljeja turistikih agencija specijaliziranih za pruanje usluga avanturistikog turizma. 2. Ispitati kako djelatnici turistikih agencija procjenjuju elemente ponude za turiste avanturistikog turizma, te kako ocjenjuju elemente ponude prirodnih resursa. 3. Utvrditi miljenja djelatnika turistikih agencija o promidbi avanturistikog turizma, o institucionalnoj podrci, o obrazovnom kadru te o suradnji izmeu nadlenih institucija i izvoaa avanturistikih aranmana. 4.Ispitati miljenja o pozitivnim uincima razvoja avanturistikog turizma u Splitsko dalmatinskoj upaniji

Da bi se odgovorilo na postavljene ciljeve, sastavljen je anketni upitnik. Upitnik se sastoji od dva dijela. Prvi dio se sastoji od deset pitanja koja se odnose na demografske podatke o ispitanicima (spol, dob, radni sta, stupanj obrazovanja, poloaj u agenciji), te pitanja koja se odnose na obiljeja turistike agencije ( vrsta, identifikacijski kod, partneri, vrsta promidbe). Drugi dio se odnosi na miljenja i stavove djelatnika o elementima razvoja avanturistikog turizma. Pitanja su koncipirana na nain da djelatnici ocjene odreene elemente ponude, te da iskau slau li se ili ne slau sa odreenim tvrdnjama.

45

5.2.

ANALIZA PODATAKA I INTERPRETACIJA REZULTATA

Distribucija ispitanika prema spolu

Tabela 4 Distribucija ispitanika prema spolu Cumulative Frequency Valid muko ensko Total 7 26 33 Percent 21,2 78,8 100,0 Valid Percent 21,2 78,8 100,0 Percent 21,2 100,0

Izvor: Vlastito istraivanje

Ispitivanjem su obuhvaeni svi djelatnici turistikih agencija, njih ukupno 33, od kojih je 7 mukaraca, odnosno 21.2%, a 26 ispitanika su ene, odnosno 78.8%. Distribuciju ispitanika prema starosti
Tabela 5 Distribucija ispitanika prema starosti Cumulative Frequency Valid od 20 do 29 od 30 do 39 od 40 do 49 Total 20 11 2 33 Percent 60,6 33,3 6,1 100,0 Valid Percent 60,6 33,3 6,1 100,0 Percent 60,6 93,9 100,0

Izvor: Vlastito istraivanje

46

Iz Tabele 5 uoava se da je najvei dio ispitanika starosne dobi od 20 do 29 godina, njih 60.6%. U dobi od 30 do 39 godina je 11 ispitanika, njih 33.3%, dok su od 40 do 49 godina 2 zaposlenika, dakle 6.1%. Starosna struktura je povoljna s obzirom da nitko od zaposlenika ne spada u kategoriju starijih od 50 godina.

Graf 1 Distribucija ispitanika prema starosti

Izvor: Vlastito istraivanje Kao to i tabela 5 prikazuje, na grafikonu 1 se jo jasnije vidi da je najvei broj ispitanika starosne dobi od 20 do 29 godina.

47

Distribucija ispitanika prema radom stau

Tabela 6 Distribucija ispitanika prema radnom stau Cumulative Frequency Valid manje od 2 od 2 do 5 od 6 do 10 od 11 do 15 Total 12 10 10 1 33 Percent 36,4 30,3 30,3 3,0 100,0 Valid Percent 36,4 30,3 30,3 3,0 100,0 Percent 36,4 66,7 97,0 100,0

Izvor: Vlastito istraivanje

Prema Tabelii 6 vidljivo je da najvie ispitanika ima manje od 2 godine radnog staa, njih 36.4%. To je i razumljivo s obzirom na prije uoenu starosnu strukturu ispitanika gdje prevladavaju mlai radnici. Slijede radnici s radnim staem od 2 do 5 godina, te sa radnim staem od 6 do 10, kojih ima jednak broj 10, dakle 30.3%.

Graf 2 Distribucija ispitanika prema radnom st au

Izvor: Vlastito istraivanje


48

Iz Grafa 2 je takoer vidljivo da veina ispitanika ima radni sta u agenciji manje od 2 godine, a slijede ih ispitanici sa radnim staem od 2 do 5 godina, te sa staem od 6 do 10 godina. Distribucija agencija prema vrsti organizacije
Tabela 7 Distribucija agencija prema vrsti organizacije Cumulative Frequency Valid samostalna sustav poduzea drugih djelatnosti Total 33 100,0 100,0 29 4 Percent 87,9 12,1 Valid Percent 87,9 12,1 Percent 87,9 100,0

Izvor: Vlastito istraivanje

Tabela 7 prikazuje da je veina zaposlenika turistikih agencija zaposleno u agencijama koje su samostalno organizirane, njih 87.9%, dok je 12.1% zaposlenika zaposleno u turistikoj agenciji koja se nalazi u sustavu poduzea drugih djelatnosti.

49

Distribucija ispitanika prema poloaju u agenciji

Tabela 8 Distribucija ispitanika prema poloaju u agenciji Cumulative Frequency Percent Valid Percent Percent

Valid

voditelj obraunsko-financijski poslovi stvaranje aranmana prodaja aranmana altersko osoblje

12,1

12,1

12,1

3,0

3,0

15,2

12,1

12,1

27,3

15

45,5

45,5

72,7

27,3

27,3

100,0

Total

33

100,0

100,0

Izvor: Vlastito istraivanje

Prema Tabeli 8 je vidljivo da 15 zaposlenika, njih 45.5%, za posao ima prodaju aranmana. Slijede ih poslovi na alteru, koje obavlja 9 zaposlenih, odnosno 27.3 %. 4 ispitanika su voditelji agencije, dok samo 1 zaposlenik radi obraunsko-financijske poslove. Potencijali razvoja avanturistikog turizma u Splitsko-dalmatinskoj upaniji
Tabela 9 Potencijali razvoja avanturistikog turizma u Splitsko-dalmatinskoj upaniji Cumulative Frequency Percent Valid Percent Percent

Valid

da

33

100,0

100,0

100,0

Izvor: Vlastito istraivanje

50

Iz Tabele 9 je vidljivo da svi ispitanici, dakle njih 33, smatraju da Splitsko-dalmatinska upanija ima potencijala za razvoj avanturistikog turizma. Zadovoljstvo elementima ponude za turiste avanturistikog turizma

Tabela 10 Zadovoljstvo elementima ponude za turiste avanturistikog turizma N Brojnost smjetaja Kvaliteta smjetaja Kvaliteta ugostiteljstva Promet Kulturne atrakcije Prirodni resursi Ekologija Avanturistiki proizvodi Promocija Sigurnost Valid N (listwise) 33 33 33 33 33 33 33 33 33 33 33 Minimum 2 2 3 2 3 3 2 1 1 1 Maximum 5 5 5 5 5 5 5 4 4 5 Mean 3,42 3,39 4,03 3,00 4,36 4,36 3,79 2,97 2,64 2.85

Izvor: Vlastito istraivanje

Na temelju izrauna prosjene ocjene odnosno aritmetike sredine elemenata ponude za turiste avanturistikog turizma, dolo se do zakljuka da su zaposlenici turistikih agencija specijaliziranih za avanturistiki turizam najzadovoljniji brojnou i kvalitetom prirodnih resursa, te brojnou i ouvanou kulturnih atrakcija, sa prosjenom ocjenom 4,36 od maksimalnih 5, te ih slijedi kvaliteta ugostiteljskih objekata, sa prosjenom ocjenom od 4.03. Najnezadovoljniji su sa promocijom avanturistikog turizma sa prosjenom ocjenom 2,64. Jo jedna od nie ocjenjenih karakteristika su i sigurnosni standardi sa prosjenom ocjenom 2,85,
51

te raznovrsnost posebnih programa i proizvoda namijenjenih avanturistima. to se tie minimuma i maksimuma, na primjeru sigurnosnih standarda, najmanja vrijednost obiljeja iznosi 1, a najvea 5. Vanost elementa ponude prirodnih resursa za razvoj avanturistikog turizma

Tabela 11 Vanost elementa ponude prirodnih resursa N Jadransko more Klima Rijeke Planine Jezera pilje Otoc 33 33 33 33 33 33 33 Mean 4,70 4,61 4,76 4,79 4,24 4,48 3,58

Valid N (listwise)

33

Izvor: Vlastito istraivanje

Iz Tabele 11 je vidljivo da se izraunom aritmetike sredine dolo do vanosti elemenata ponude prirodnih resursa. Ispitanici smatraju da su najvaniji elementi ponude prirodnih resursa: planine, sa prosjenom ocjenom 4, 79, rijeke, sa prosjenom ocjenom 4,76, te Jadransko more, sa prosjenom ocjenom 4, 70. Prema ispitanicima najmanje vani prirodni resursi su otoci, sa prosjenom ocjenom 3,58.

52

Doprinos razvoja avanturistikog turizma


Tabela 12 Doprinos razvoja avanturistikog turizma N Produenje sezone Poveanje prihoda Poveanje broja turista Razvoj ruralnih podruja Zatita prirodnih resursa 33 3,61 33 3,94 33 33 33 Mean 4,42 4,55 4,58

Valid N (listwise)

33

Izvor: Vlastito istraivanje

Tabela 12 prikazuje na koje tvrdnje e razvoj avanturistikog turizma imati utjecaj. Do rezultata se dolo izraunom aritmetike sredine. Ispitanici smatraju da e najvie utjecaja imati na poveanje broja turista, sa prosjenom ocjenom 4,58, na poveanje prihoda, sa prosjenom ocjenom 4,55, te na produenje sezone, sa prosjenom ocjenom 4,42. Smatraju da e manji utjecaj imati na zatitu prirodnih resursa, sa prosjenom ocjenom 3,62, te na razvoj ruralnih podruja, sa prosjenom ocjenom 3,94.

53

5.3.

TESTIRANJE HIPOTEZA

Hipoteze su se testirale na nain da je prosjena vrijednost tj. aritmetika sredina jednog osnovnog skupa jednaka nekoj pretpostavljenoj vrijednosti. Ispitanici su ocjenjivali slau li se ili ne slau sa postavljenim hipotezama. Postavila se pretpostavljena aritmetika sredina i zakljuak o prihvaanju ili odbacivanju nulte hipoteze se donio na osnovi aritmetike sredine iz uzorka. Ukoliko se aritmetika sredina iz uzorka nalazila izmeu donje i gornje granice intervala prihvaanja hipoteze H0, ta se hipoteza prihvaala kao istinita uz odgovarajui nivo signifikantnosti testa. U suprotnom se hipoteza odbacila ( Pivac S., 2009.)

H1 Ne postoji odgovarajua institucionalna podrka razvoju avanturistikog turizma u Republici Hrvatskoj

H0 .. X = 3.5 H1X 3.5

Postavlja se pitanje moe li se na osnovu zadanog uzorka prihvatiti pretpostavka da aritmetika sredina iznosi 3.5 uz graninu signifikantnost od 5 %.

Tabela 13 Podaci o prosjenim odgovorima ispitanika o institucionalnoj podrci N Valid 33

Missing Mean Std. Error of Mean Std. Deviation

0 3,45 ,175 1,003

Izvor: Vlastito istraivanje


54

X0 Z * Se ( X ) = 3.5 1.96 * 0.175 = 3.5 0.343 = 3.8433.157

Aritmetika sredina iz uzorka je 3.45 i nalazi se izmeu donje (3.157) i gornje granice (3.843) u intervalu prihvaanja hipoteze H0 pa se ta hipoteza prihvaa. Dakle uz nivo signifikantnosti testa od 5 % moe se zakljuiti da ne postoji odgovarajua institucionalna podrka razvoju avanturistikog turizma u Republici Hrvatskoj.

H2

Tijela lokalne uprave, javnih ustanova i turistiki radnici jo uvijek nisu dovoljno

senzibilizirani za aktivan razvoj avanturistike ponude na ovom podruju

H0 .. X = 3.5 H1X 3.5

Postavlja se pitanje moe li se na osnovu zadanog uzorka prihvatiti pretpostavka da aritmetika sredina iznosi 3.5 uz graninu signifikantnost od 5 %.

Tabela 14 Podaci o prosjenim odgovorima ispitanika o senzibilnosti turistikih radnika N Valid 33

Missing Mean Std. Error of Mean Median

0 2,67 ,161 2,00

Izvor: Vlastito istraivanje


55

X0 Z * Se ( X ) = 3.5 1.96 * 0.161 = 3.5 0.315 = 3.8153.185

Aritmetika sredina iz uzorka je 2.67 i ne nalazi se izmeu donje (3.185) i gornje granice (3.815) u intervalu prihvaanja hipoteze H0 pa se ta hipoteza odbacuje. Dakle uz nivo signifikantnosti testa od 5 % moe se zakljuiti da su tijela lokalne uprave, javnih ustanova i turistiki radnici dovoljno senzibilizirani za aktivan razvoj avanturistike ponude na ovom podruju.

H3

Ne postoji sustavna promidba avanturistikog turizma na stranim tritima

H0 .. X = 3.5 H1X 3.5

Postavlja se pitanje moe li se na osnovu zadanog uzorka prihvatiti pretpostavka da aritmetika sredina iznosi 3.5 uz graninu signifikantnost od 5 %.

Tabela 15 Podaci o prosjenim odgovorima ispitanika o promidbi avanturistikog turizma N Valid 33

Missing Mean Std. Error of Mean Std. Deviation

0 3,79 ,167 ,960

Izvor: Vlastito istraivanje X0 Z * Se ( X ) = 3.5 1.96 * 0.167 = 3.5 0.327 = 3.8273.173

56

Aritmetika sredina iz uzorka je 3.79 i nalazi se izmeu donje (3.173) i gornje granice (3.827) u intervalu prihvaanja hipoteze H0 pa se ta hipoteza prihvaa. Dakle uz nivo signifikantnosti testa od 5 % moe se zakljuiti da ne postoji sustavna promidba avanturistikog turizma na stranim tritima.

H4

Postojei prirodni resursi su nedovoljno iskoriteni u turistike svrhe

H0 .. X = 2 H1X 2

Postavlja se pitanje moe li se na osnovu zadanog uzorka prihvatiti pretpostavka da aritmetika sredina iznosi 2 uz graninu signifikantnost od 5 %.

Tabela 16 Podaci o prosjenim odgovorima ispitanika o iskoritenosti prirodnih resursa N Valid 33

Missing Mean Std. Error of Mean Std. Deviation

0 4,42 ,123 ,708

Izvor: Vlastito istraivanje

X0 Z * Se ( X ) = 2 1.96 * 0.123 = 2 0.241 = 2.2411.759

Aritmetika sredina iz uzorka je 4.42 i ne nalazi se izmeu donje (1.759) i gornje granice (2.241) u intervalu prihvaanja hipoteze H0 pa se ta hipoteza odbacuje. Dakle uz nivo

57

signifikantnosti testa od 5 % moe se zakljuiti da su postojei prirodni resursi nedovoljno iskoriteni u turistike svrhe.

H5

Postojea

infrastruktura

nije

dostatna

za

kvalitetno

pruanje

usluga

avanturistikog turizma

H0 .. X = 3.5 H1X 3.5

Postavlja se pitanje moe li se na osnovu zadanog uzorka prihvatiti pretpostavka da aritmetika sredina iznosi 3.5 uz graninu signifikantnost od 5 %.

Tabela 17 Podaci o prosjenim odgovorima ispitanika o postojeoj infrastrukturi N Valid 33

Missing Mean Std. Error of Mean Std. Deviation

0 3,52 ,138 ,795

Izvor: Vlastito istraivanje

X0 Z * Se ( X ) = 3.5 1.96 * 0.138 = 3.5 0.27 = 3.773.23

Aritmetika sredina iz uzorka iznosi 3.52 i nalazi se izmeu donje (3.23) i gornje granice (3.77) u intervalu prihvaanja hipoteze H0 pa se ta hipoteza prihvaa. Dakle uz nivo signifikantnosti testa od 5 % moe se zakljuiti da postojea infrastruktura nije dostatna za kvalitetno pruanje usluga avanturistikog turizma.
58

H6

Usluge avanturistikog turizma nisu sistematizirane ni standardizirane

H0 .. X = 3.5 H1X 3.5

Postavlja se pitanje moe li se na osnovu zadanog uzorka prihvatiti pretpostavka da aritmetika sredina iznosi 3.5 uz graninu signifikantnost od 5 %.

Tabela 18 Podaci o prosjenim odgovorima ispitanika o uslugama avanturistikog turizma N Valid 33

Missing Mean Std. Error of Mean Std. Deviation

0 3,42 ,151 ,867

Izvor: Vlastito istraivanje

X0 Z * Se ( X ) = 3.5 1.96 * 0.151 = 3.5 0.295 = 3.7953.205

Aritmetika sredina iz uzorka iznosi 3.42 i nalazi se izmeu donje (3.205) i gornje granice (3.795) u intervalu prihvaanja hipoteze H0 pa se ta hipoteza prihvaa. Dakle uz nivo signifikantnosti testa od 5 % moe se zakljuiti da usluge avanturistikog turizma nisu sistematizirane ni standardizirane.

59

H7

Komunikacije izmeu izvoaa avanturistikih aranmana i nadlenih institucija

je nedovoljna

H0 .. X = 4 H1X 4

Postavlja se pitanje moe li se na osnovu zadanog uzorka prihvatiti pretpostavka da aritmetika sredina iznosi 4 uz graninu signifikantnost od 5 %.

Tabela 19 Podaci o prosjenim odgovorima ispitanika o komunikaciji izmeu subjekata koji utjeu na razvoj avanturistikog turizma N Valid 33

Missing Mean Std. Error of Mean Std. Deviation

0 2,97 ,187 1,075

Izvor: Vlastito istraivanje

X0 Z * Se ( X ) = 4 1.96 * 0.187 = 3.5 0.366 = 4.3663.63

Aritmetika sredina iz uzorka iznosi 2.97 i ne nalazi se izmeu donje (3.63) i gornje granice (4.366) u intervalu prihvaanja hipoteze H0 pa se ta hipoteza odbacuje. Dakle uz nivo signifikantnosti testa od 5 % moe se zakljuiti da postoji dovoljna komunikacija izmeu izvoaa avanturistikih aranmana i nadlenih institucija.

60

H8

Za razvoj avanturistikog turizma u Splitsko-dalmatinskoj upaniji ne postoji

dovoljno obrazovanog i strunog kadra za pruanje usluga pustolovnih aktivnosti

H0 .. X = 3.5 H1X 3.5

Postavlja se pitanje moe li se na osnovu zadanog uzorka prihvatiti pretpostavka da aritmetika sredina iznosi 3.5 uz graninu signifikantnost od 5 %.

Tabela 20 Podaci o prosjenim odgovorima ispitanika o obrazovnom i strunom kadru N Valid 33

Missing Mean Std. Error of Mean Std. Deviation

0 2,79 ,217 1,244

Izvor: Vlastito istraivanje

X0 Z * Se ( X ) = 3.5 1.96 * 0.217 = 3.5 0.425 = 3.9253.075

Aritmetika sredina iz uzorka je 2.79 i ne nalazi se izmeu donje (3.075) i gornje granice (3.925) u intervalu prihvaanja hipoteze H0 pa se ta hipoteza odbacuje. Dakle uz nivo signifikantnosti testa od 5 % moe se zakljuiti da za razvoj avanturistikog turizma u Splitsko-dalmatinskoj upaniji postoji dovoljno obrazovanog i strunog kadra za pruanje usluga pustolovnih aktivnosti.

61

Nakon testiranja pomonih hipoteza, dolazi se do zakljuka da se prihvaa glavna hipoteza: H0 U Splitsko-dalmatinskoj upaniji avanturistiki turizam nije dovoljno razvijen, budui da nisu ostvarene institucionalne pretpostavke njegova razvoja kao ni organizacijske i kadrovske pretpostavke. Dakle prihvatile su se gotove sve hipoteze, a odbacile su se hipoteze H2, H7 i H8.

5.4.

OGRANIENJA ISTRAIVANJA

Temeljno ogranienje provedenog istraivanja proizlazi iz prigodnosti i veliine uzorka ispitanika zbog toga to nisu ravnomjerno obuhvaene turistike agencije razliite organizacije i vrste. Na temelju odgovora ispitanika koji su naveli identifikacijski kod agencije u kojoj su zaposleni vidljivo je da su ovim istraivanjem obuhvaene turistike agencije koje su ujedno i organizator putovanja i posrednik, te agencije koje su samo organizatori putovanja. Takoer su ispitivanjem obuhvaene samo agencije koje su samostalno organizirane, te one koje su u sustavu poduzea drugih djelatnosti. U skladu s navedenim, turistike agencije obuhvaene istraivanjem ne mogu se smatrati reprezentativnim uzorkom s obzirom na stvaran broj i raznolikost turistikih agencija u Splitsko-dalmatinskoj upaniji. Takoer, treba imati na umu da prikupljeni odgovori ispitanika predstavljaju njihove subjektivne procjene, odnosno miljenja i stavove o mogunostima razvoja avanturistikog turizma u Splitsko-dalmatinskoj upaniji. Objektivniju sliku o mogunostima razvoja avanturistikog turizma dalo bi istraivanje provedeno na uzorku ispitanika koji obnaaju funkciju voditelja turistike agencije specijalizirane za avanturistiki turizam ili strunjaka koji su upoznati s aktivnostima i procesima razvoja avanturistikog turizma. U skladu s navedenim dobiveni rezultati ne mogu se poopavati ve ih se moe tretirati kao smjernice koje treba slijediti da bi se na adekvatan nain razvio avanturistiki turizam u Splitsko dalmatinskoj upaniji.

62

5.5.

SWOT ANALIZA

SWOT analiza je metoda prepoznavanja i utvrivanja kljunih imbenika razvojnih potencijala i razvojnih ogranienja, te osnova za stvaranje vizije i definiranje smjernica razvoja avanturistikog turizma u Splitsko-dalmatinskoj upaniji. Zadatak SWOT analize je da izdvoji one imbenike koji predstavljaju razvojne snage koje e se koristiti u razvoju avanturistikog turizma, te razvojne slabosti koje predstavljaju ono to nedostaje upaniji da bi bila konkurentnija. Nakon identificiranja slabosti u obzir se uzimaju stanja i trendovi u irem okruenju,te se ukazuje na razvojne prilike i prijetnje koje bi mogle imati znaajne posljedice u buduem razdoblju ukoliko se ne posveti panja njihovom rjeavanju. SWOT analiza se temelji na rezultatima anketnog upitnika provedenog meu turistikim agencijama specijaliziranim za avanturistiki turizam. Analizirana su sljedea podruja: Resursi, atrakcije i prirodni uvjeti Turistiko poslovanje Infrastruktura (prometna, opa i turistika) Obrazovni kadar Zakonska regulativa

S(SNAGE): bogati i raznoliki prirodni resursi: priroda, rijeke, jezera, planine ekoloki isto okruenje ugodna klima podruje sa niskim stupnjem zagaenja (zraka, vode, nema buke, itd.) zemljopisni poloaj Hrvatske koji omoguava brzu dostupnost glavnim europskim emitivnim tritima postojanje aktivnih lokalnih TZ-a na podruju upanije postojanje privatnih operatera koji razvijaju neke od avanturistikih aktivnosti u prirodi izraena volja na upanijskoj i lokalnoj razini da razvije avanturistiki turizam

63

W(SLABOSTI): nedovoljna valorizacija prirodnih resursa u turistike svrhe nedovoljna ureenost okolia za obavljanje aktivnosti avanturistikog turizma odreene dionice prometne infrastrukture su zastarjele i loe odravane, te neadekvatna prometna, posebno zrana povezanost na svim razinama jo uvijek neprepoznatljiv brend avanturistikog turizma, image manje kvalitetnog, ljetnog turistikog odredita izrazitog sezonskog karaktera usluge nisu sistematizirane ni standardizirane zakonska regulativa nedostatak smjetajnih kapaciteta u avanturistikom turizmu (kampovi i sl.) nedovoljno vrsta suradnja javnog i privatnog sektora nedovoljno kvalitetni promotivni materijali na stranom tritu

O(PRILIKE) prirodni resursi pruaju mogunost razvoja raznovrsne ponude aktivnosti mogunost boljeg povezivanja destinacije uslijed razvoja novih prometnica izrada Strategije razvoja avanturistikog turizma kvalitetnim rukovoenjem i usmjeravanjem prema preciznim i ostvarivim ciljevima senzibilizirati turistiki sektor i javnu upravu na vrijednost razvoja avanturistikog turizma razvijati nove inovativne turistike programe koje naglaavaju avanturistiki doivljaj Hrvatska moe biti vodea avanturistika destinacija u regiji, ali i u Europi

T(PRIJETNJE) slabo ulaganje u razvoj znanja i vjetina potrebnih za kvalitetnu i suvremenu promociju avanturistikih turistikih proizvoda stranim i domaim turistima nesposobnost lokalnih dionika privatnog i javnog sektora u osmiljavanju avanturistikih proizvoda prilagoenih suvremenoj potranji, te otean dogovor o prioritetima zbog sukoba lokalnih interesa

64

intenzivan razvoj meunarodne konkurencije u smislu novih koncepata, bolje kvalitete i boljih performansi operativnog poslovanja

65

6. SMJERNICE RAZVOJA AVANTURISTIKOG TURIZMA U SPLITSKO-DALMATINSKOJ UPANIJI

6.1.

PRIJEDLOG INSTITUCIONALNIH PROMJENA U FUNKCIJI RAZVOJA AVANTURISTIKOG TURIZMA

Jedan od ciljeva razvoja turizma Hrvatske je profiliranje destinacije Hrvatske kao visoko kvalitetne turistike destinacije, te poveanje prihoda od turizma (poveanje turistike potronje, izvanpansionske potronje, produljivanje sezone). Da bio se ostvarili navedeni ciljevi potrebna je politika razvoja turizma koja podrava razvoj selektivnih oblika turizma, a time i novih oblika turistike ponude i turistikih proizvoda. Avanturistika ponuda postoji u manje vie svim gradovima Splitsko-dalmatinske upanije ali nije dovoljno razvijena koliko bi mogla biti da se iskoriste svi potencijali. Jedan od razloga je to drava jo uvijek nije prepoznala ovaj veliki potencijal pa je ponuda slaba, nedovoljno organizirana i sistematizirana te esto preputena pojedincima koji samoinicijativno ulau velike napore u promoviranju razliitih pustolovnih aktivnosti. Dakle potrebno je da Ministarstvo turizma osmisli kvalitetnu strategiju razvoja avanturistikog turizma gdje e biti postavljene smjernice i ciljevi razvoja, te bi trebale postojati statistike koje e pratiti trendove razvoja. Takoer, ne postoje podaci koliko Hrvatska zarauje od avanturistikog turizma, te nema ni sustavne dravne promidbe toga segmenta na stranim tritima. Nadalje, problem je to nadlene institucija (HTZ, MINT, HGK) nedovoljno surauju s izvoaima avanturistikih aranmana. Avanturistiki izleti i aranmani sadre razliite oblike aktivnog odmaranja turista ponuene kroz organiziranje drutvenih aktivnosti u cilju izgradnje i unapreivanja odnosa u grupi (Team building), te avanturistika dogaanja i sportove poput raftinga, windsurfinga, paraglidinga, biciklizma i sl. Zajednikom suradnjom bi se postigla bolja promocija avanturistikog turizma i brandiranje Splitsko-dalmatinske upanije kao destinacije avanturistikog turizma. Tijela lokalne uprave i turistiki radnici jo uvijek nisu dovoljno senzibilizirani za aktivan razvoj avanturistike ponude na ovom podruju. Lokalna samouprava treba stvoriti uvjete za osposobljavanje avanturistikog turizma u lokalnoj zajednici, te treba istaknuti pozitivne
66

uinke koje e donijeti razvoj tog vida turizma lokalnoj zajednici. Takoer treba u koordinaciji s turistikom zajednicom i ostalim sudionicima javnog i privatnog sektora stvarati razvojnu strategiju avanturistikog turizma u Splitsko-dalmatinskoj upaniji. Avanturistiki sportovi su opasni i rizini sportovi zbog brojnih mogunosti ozljeivanja prilikom njihovog izvoenja. Klijenti najee nemaju iskustva, vjetina ni sposobnosti vanih za preivljavanja u uvjetima ako to poe po zlu. Zbog toga je potrebno donijeti zakonodavne promjene i propise jer nigdje u zakonu nije istaknuto tko se zakonski moe baviti pruanjem avanturistikih sportova. Pruatelji avanturistikih usluga bi trebali imati propisanu opremu za bavljenje tim sporovima, te educirano osoblje. Trebaju osigurati sve mjere sigurnosti, educirati turistike djelatnike te upozoriti korisnike na mogue opasnosti. Uz sve navedeno moraju pravilno, struno i odgovorno provoditi sve sigurnosne mjere prilikom izvoenja avanturistikih sportova. Nepropisnim bavljenjem avanturistikih sportova moe doi do raznih nesrea. Dravne institucije, davatelji turistikih usluga te pristupanim. javne slube moraju pruiti maksimalnu pomo i zatitu na svim terenima, a posebno na teko

6.2.

OBLIKOVANJE STRATEGIJE MARKETING MIX-A

6.2.1. Oblikovanje portfolija proizvoda avanturistikog turizma u Splitsko dalmatinskoj upaniji

Splitsko-dalmatinska upanija obiluje velikom biolokom i krajobraznom raznolikou, te ima potencijal da se razvije u jedno od najpoeljnijih odredita avanturistikog turizma. Gotovo na cijelom podruju upanije se nalaze prirodni resursi: rijeke, jezera, planine, pilje, moreS obzirom da se avanturistiki turizam odvija u prirodi, potencijalni proizvodi avanturistikog turizma mogu se organizirati na sljedei nain: Avanturistike aktivnosti na vodi Avanturistike aktivnosti na zemlji Avanturistike aktivnosti u zraku Avanturistike ture

67

Konzultantska tvrtka Horwath Consulting provela je tijekom 2009. godine pilot-istraivanje o ponudi programa avanturistikog turizma u hotelima. Prema rezultatima tog istraivanja, programe za organizirane avanturistike aktivnosti na zemlji turistima prua 61,9 posto hotela, najvie u Istri. Programe za organizirane avanturistike aktivnosti na vodi prua 66 posto hotela, najvie u Istri i srednjoj Dalmaciji. Programe za organizirane avanturistike aktivnosti u zraku nudi 34 posto hotela, ponajvie na Kvarneru. Procijenjeno je da godinji prihod od avanturistikog turizma u zraku iznosi 12.500 eura, a korisnici prosjeno troe 500 eura, od usluga na vodi 176.328 eura, dok korisnici prosjeno troe 191,66 eura. Od pustolovnog turizma na zemlji godinji prihod iznosi 98.493 eura, a korisnici prosjeno troe 146,35 eura. Od ukupnog broja hrvatskih hotela, 66 posto ima ponudu aktivnosti za odmor u prirodi. ( HKG, 2009.)

Tabela 21 Uestalost organiziranih aktivnosti na vodi po regijama

Vrsta aktivnosti
Splavaranje

Unutranjost
8,3%

Kvarner
10,0%

Dalmacija
18,5%

Istra
0,0%

20,0% Rafting 25,0% 40,0% 74,1%

Kajaking (rijeka / more)

41,7%

40,0%

70,4%

26,7% 6,7%

Kanjoning Ronjenje (kole ronjenja, turistiko ronjenje) Nautiki izleti (jednodnevni najam plovila, jedrilice, charter)

25,0%

20,0%

59,3%

33,3%

70,0%

70,4%

53,3%

25,0%

90,0%

66,7%

40,0%

Izvor: Rezultati istraivanja HGK (2009) Prodaja paket aranmana avanturistikog turizma u hotelima. Horwalth Consulting Zagreb

68

Iz Tabele 21 je vidljivo da hoteli u Dalmaciji organiziraju avanturistike aranmane u koje su ukljueni najee rafting ili avanturistiko ronjenje.

Tabela 22 Uestalost organiziranih aktivnosti na zemlji po regijama

Vrsta aktivnosti
Pjeake/trekking ture Biciklistike ture Jahanje, terensko jahanje kola jahanja Orijentacija Streliarstvo Off- road jeep ture Slobodno penjanjealpinizam, spleologija Paintball Nordijsko hodanje Pustolovne utrke

Unutranjost
91,7% 91,7% 41,7% 33,3% 25,0% 58,3% 66,7% 25,0% 66,7% 41,7% 16,7%

Kvarner
100,0% 77,8% 55,6% 11,1% 11,1% 11,1% 22,2% 44,4% 55,6% 11,1% 11,1%

Dalmacija
75,0% 79,2% 54,2% 58,3% 20,8% 25,0% 37,5% 37,5% 70,8% 4,2% 33,3%

Istra
66,7% 93,3%

46,7% 53,3% 6,7% 33,3% 33,3%

20,0% 40,0% 6,7% 73,3%

Izvor: Rezultati istraivanja HGK (2009) Prodaja paket aranmana avanturistikog turizma u hotelima. Horwalth Consulting Zagreb

Tabela 22 prikazuje da hoteli u Dalmaciji najee u svojoj ponudi imaju pjeake i biciklistike ture te paintball, a slijede ih kole jahanja.

69

Tabela 23 Uestalost organiziranih aktivnosti u zrako po regijama

Vrsta aktivnosti
Letovi balonom na topli zrak Panoramski letovi zrakoplovom Paragliding Tandem letovi ( paragliding) Kitegliding Base jumping

Unutranjost
66,7%

Kvarner
0,0%

Dalmacija
0,0%

Istra
0,0%

66,7% 50,0% 16,7% 16,7% 16,7%

66,7% 66,7% 50,0% 66,7% 0,0%

72,2% 27,8% 16,7% 11,1% 11,1%

0,0% 100,0%

33,3% 66,7% 0,0%

Izvor: Rezultati istraivanja HGK (2009) Prodaja paket aranmana avanturistikog turizma u hotelima. Horwalth Consulting Zagreb

Tabela 23 prikazuje da u Dalmaciji hoteli u svojim aranmanima najvie nude panoramske letove zrakoplovom, meutim u svojoj ponudi nemaju letove balonom na topli zrak.

Avanturistike aktivnosti na vodi upanija obiluje brojnim vodenim povrinama na kojima se mogu odvijati avanturistike aktivnosti na vodama. Najpopularniji sportovi na vodi su: splavarenje, rafting, kajaking (rijeka/more), kanjoning te ronjenje. Proizvodi avanturistikog turizma na vodi se organiziraju ovisno o lokalitetu.

Slika 6 Rafting na rijeci Cetini

70

Unato brojnim prirodnim resursima, samo je nekoliko avanturistiko-turistikih proizvoda trino spremno, i to bilo kao samostalni proizvodi i/ili u paketu s drugim proizvodima. Kroz kanjon rijeke Cetine, ije litice okruuju brzaci rijeka, su organizirani brojni vodeni sportovi kao: rafting, kanu safari, river riding te kanjoning. Rijeka Cetina je jedina rijeka adekvatno pripremljena za pruanje avanturistikih sportova, sa brojnim skiperima i adekvatnom opremom. Na isti nain bi se mogla valorizirati rijeka Vrljika koja je slabo posjeena. Veina otoka u Splitsko-dalmatinskoj upaniji sadre avanturistiko-turistike proizvode dovoljno snane da autonomno privuku goste. Otoci Hvar, Bra i Vis mogu se tretirati kao trino spreman turistiki proizvod. Na navedenim otocima se organiziraju razni sportovi poput avanturistikog ronjenja, sea kayakinga, kitesurfinga, paraglidinga i sl. S obzirom da su otoci uvijek dobro posjeeni, olta i iovo su potencijalno izuzetno atraktivni avanturistikoturistiki proizvodi u koji ubudue valja pojaano ulagati. Jadransko more olupinama je najbogatije more na svijetu na ijem je dnu petnaestak tisua potonulih plovila koja ine predivne podvodne muzeje zajedno s morskim akvatorijem. Samim time nudi mogunost za osmiljavanje bezbrojnih i zanimljivih tura avanturistikog ronjenja, koja e posjetiteljima zasigurno pruiti jedinstveni doivljaj za pamenje. Na cijeloj obali i otocima na prostorima koji nisu dovoljno posjeeni i atraktivni, mogu se organizirati kole ronjenja koje e privui brojne turiste, te time mogu postati dio avanturistikoturistikog itinerera. Trebale bi se istraiti pilje na otocima, i kao Modra pilja na Bievu postati turistiki lokalitet.

Avanturistike aktivnosti na zemlji Brojni sportovi se mogu odvijati na zemlji kao: biciklizam, jahanje, trekking, spelologija, alpinizam, paintball, slobodno penjanjeRuralna podruja te unutranjosti otoka su idealna mjesta za odvijanje avanturistikih sportova na zemlji. S obzirom da su ta podruja slabo posjeena, adekvatnom opremljenou bi mogla svake godine privlaiti sve vie ljubitelja avanturistikih aktivnosti. Radi se o potencijalno izuzetno atraktivnom avanturistikom turistikom proizvodu u koji ubudue valja pojaano ulagati.

71

Turistiki potencijal planina jo je nedovoljno turistiki valoriziran. Planine Mosor i Biokovo privlae brojne alpiniste te bi uz malo ulaganja i bolji marketing privukle jo vie posjetitelja. Takoer se mogu organizirati kako na planinama tako i u unutranjosti otoka, brojne pjeake i biciklistike ture, te razna natjecanja.

Slika 7 Biciklizam na Biokovu

Brojna ruralna podruja se mogu osposobiti za jahanje te time postati vrlo znaajan avanturistiko-turistiki proizvod koji e privlaiti iroki trini spektar. pilje su avanturistiko-turistiki proizvod od velikog znaenja za upaniju. Meutim danas je samo pilja Vranjaa dostupna turistima. Na podruju upanije postoje brojne pilje koje bi uz vea ulaganja i ureenja, te uz organizirane obilaske mogle postati turistiki proizvodi. Na podruju Cetinske krajine postoje dvije pilje: Rudelieva pilja i Gospodska pilja, te na Biokovu postoji nekoliko jama: Jama Amfora, Stara kola, Vilimova jama, Jama pod Kamenitim vratima, Biokovka, Nova velika jama, Zeica, Zaboravna jama, Velika maka i Pretnerova jama. Od tolikog broja jama, uz adekvatna ulaganja, odreeni broj bi se moglo osposobiti za speloloka istraivanja. Park umu Marjan u Splitu svakodnevno posjeuju brojni alpinisti i slobodni penjai. Slobodno penjanje i alpinizam na Marjanu bi se moglo uvrstiti u brojne itinerere zajedno sa ostalim turistikim proizvodima, zbog toga to se nalazi u gradu Splitu.

72

Avanturistike aktivnosti u zraku Od avanturistike ponude u Splitsko-dalmatinskoj upaniji aktivnosti u zraku su najmanje zastupljene. Podruja na kojima bi se mogla odvijati ta vrsta sportova nisu dovoljno valorizirana. Razlog je to uglavnom nisu osigurani uvjeti za obavljanje sportova u zraku, tereni nisu registrirani a oprema je skupa. Turisti najveu ponudu imaju za panoramske letove zrakoplovom, meutim i ostale aktivnosti u zraku se trebaju uvrstiti u ponudu. Za paragliding u Splitsko-dalmatinskoj upaniji su registrirana samo tri terena, od kojih se dva nalaze na Biokovu, a trei se nalazi u mjestu Biteli, u opini Hrvace. Na Mosoru bi se takoer mogli urediti tereni za paragliding da se obogati turistika ponuda. Za kitegliding postoji turistika ponuda na otocima Hvaru i Brau, te u Trogiru. Ova vrsta sporta ovisi o nekoliko imbenika, najvie o vrsti i smjeru vjetra, te o vrsti plae. Meutim uz adekvatnu opremu i poznavanje klimatskih uvjeta ova vrsta sporta bi mogla postati dio avanturistiko-turistikog proizvoda i na otocima Visu i olti, te na iovu.

Slika 8 Kitesurfing na otoku Brau

Avanturistike ture Avanturistike-turistike ture morale bi biti jedan od kljunih avanturistiko-turistikih proizvoda Splitsko-dalmatinske upanije. Ovaj proizvod se moe ponuditi organizirano ili o vlastitom aranmanu. S obzirom da su u upaniji ponuene razne vrste avanturistikih sportova, i na vodi, i na zemlji i u zraku, mogu se uvezati u zanimljive itinerere. Mogu se kombinirati tematizirane ture u kojima e se posjetitelji baviti jednom vrstom sportova na
73

razliitim lokacijama (npr. biciklizam na Mosoru, Biokovu i na Vidovoj gori), meutim moe se i organizirati bavljenje razliitim sportovima na razliitim lokacija (npr. rafting na Cetini, trekking na Mosoru, kitesurfing na otoku Brau). Mogunosti su bezbrojne. Turisti mogu kombinirati razne sportove po cijeloj upaniji zbog dobre prometne povezanosti i zbog blizine odredita. Dakle nisu potrebna vea dodatna ulaganja u i turistiku infrastrukturu i suprastrukturu, ve treba dobro osmiljena marketinka strategija te zanimljivi itinereri. Takoer postoji mogunost da se avanturistike ture poveu sa ostalom ponudom, npr. gastronomskom ili kulturnom ponudom.

6.2.2. Strategija cijena proizvoda avanturistikog turizma

Strategija cijena kao instrument marketinga je veoma bitna za razvoj avanturistikog turizma u Splitsko-dalmatinskoj upaniji. Da bi se odredila cijena pruanja avanturistikih usluga treba se u obzir uzeti nekoliko imbenika: cijene konkurencije, te osjetljivost potroaa na promjene cijena. Crna gora je najvei konkurent upaniji i pri odreivanju cijena bi se trebale uzeti u obzir cijene avanturistikih usluga u toj destinaciji. Adventure turisti nisu uniformirana grupa turista te ih je teko kategorizirati, primjerice prema dobi ili nekoj drugoj osobini. Jedan britanski turoperator grubo ih je podijelio u tri grupe: stariji, izmeu 50 i 60 godina, esto umirovljeni ljudi, koji napokon imaju vremena i novaca ispuniti snove bivi backpackeri koji su nekad putovali samostalno na egzotine lokacije, te jo tee za elementom pustolovine u svojim odmorima i putovanjima nova grupa konzumenata koja vie ne tei samo ka sunce i more aranmanima, ve smatraju avanturistike aranmane boljim oblikom provoenja odmora.

(www.adventuretravelnews.com) Dakle adventure turisti nisu toliko osjetljivi na promjene cijena, oni vie tee za kvalitetom turistikog proizvoda, oekuju da za cijenu koju su platili dobiju odreenu kvalitetu. S obzirom da upanija ima golemu avanturistiku ponudu, meutim nedovoljno razvijenu i razraenu, kratkorono bi se trebala primijeniti strategija koja za osnovu uzima trokove. Dakle upanija jo nema dovoljno kvalitetne avanturistike proizvode, te bi se cijene trebale odreivati na nain da se pokriju trokovi. Za sada jedino aktivnosti na rijeci Cetini tvore
74

kvalitetan turistiki proizvod. Uz brojna ulaganja, kako od privatnog tako i od javnog sektora, trebalo bi se poeti raditi na poveanju kvalitete ostalih avanturistikih usluga. Dugorono bi se mogla primijeniti strategija koja uvaava ponaanje potranje. Dakle mnogi tereni bi se trebali adekvatno urediti, trebala bi se kupiti najsigurnija oprema, educirati osoblje (vodie, instruktore), uloiti u poboljanje prometne infrastrukture Kada se te odrednice ispune za sve avanturistike sportove, upanija e moi pruiti vrhunski avanturistiki proizvod i tada e turisti biti spremni platiti i najviu cijenu zbog toga to e za tu cijenu dobiti vrijednost koju oekuju.

6.2.3. Strategija promocije proizvoda avanturistikog turizma Za promociju proizvoda avanturistikog turizma je primarno odgovorna Turistika zajednica Splitsko-dalmatinske upanije s turistikim zajednicama gradova i opina. U svrhu promotivnih aktivnosti potrebna su odreena inicijalna sredstva kako bi se privukli novi korisnici i zadrali stalni. Svi elementi promocije proizvoda trebaju biti na meunarodnoj razini izvoenja. Oglaavanje Oglaavanje je usmjereno na stvaranje pozitivnog imida na javnost. Najbolji nain oglaavanja avanturistikih proizvoda je putem Interneta. Internet nudi gotovo neogranien prostor potreban za prezentaciju turistikih informacija. Turistika zajednica bi trebala oglaavati avanturistike proizvode u suradnji sa svjetskim pretraivaima kao to su Google i Yahoo da bi se moglo doprijeti do milijunskih korisnika Interneta. Osim turistike zajednice svaki pruatelj avanturistikih usluga bi trebao svoje usluge oglaavati putem interneta. Za oglaavanje na stranim tritima se mogu koristiti usluge putnikih agencija, a pogotovo agencija specijaliziranim za avanturistiki turizam. Oglaavanje putem medija (televizija, radio) se provodi na najvanijim emitivnim tritima za Dalmaciju.

Promocijski materijali Klasini, tiskani promocijski materijali imaju vanu ulogu u informiranju potroaa, unato tome to se sve vea vanost pridaje Internetu. Turistika zajednica Splitsko-dalmatinske upanije nudi brojne promocijske materijale: broure, karte, info materijale, meutim nema
75

promocijskog materijala koji sadri sve informacije za avanturistiki turizam. Trebala bi se tiskati broura koja e se fokusirati na prenoenje branda Splitsko-dalmatinske upanije kao destinacije za avanturistiki turizam. Broura bi trebala sadravati sve informacije o avanturistikim sportovima i lokacijama gdje se ti sportovi odvijaju, karte biciklistikih i pjeakih staza, prijevod na vei broj jezika, paljivo odabrane fotografije. Tiskanje takve broure je vano za produljenje sezone, jer klimatski uvjeti dozvoljavaju da se odreenim avanturistikim sportovima moe baviti svim godinjim dobima. Sve turistike zajednice u upaniji imaju u ponudi brojne promocijske materijale, meutim kvaliteta im je neujednaena, trebaju se uskladiti i prezentirati avanturistiku ponudu u svojim brourama. Turistiki sajmovi Veina sajmova se organizira u suradnji sa Turistikom zajednicom u sklopu njezinog tanda, u suradnji s ostalim turistikim subjektima. Meutim, s obzirom na skromni budet Turistike zajednice, bez podrke veeg nivoa vlasti sajmovi se ne mogu organizirati. U sklopu tih sajmova se moraju prezentirati avanturistiki proizvodi. Takoer bi se trebalo prisustvovati vanijim meunarodnim sajmovima na emitivnim tritima, kao to su eka, Njemaka, Slovaka, Italija, Austrija, ali i na sajmovima u susjednim zemljama Crna Gora, Srbija, BiH da bi se predstavila avanturistika ponuda. Na tandu trebaju biti svi potrebni m aterijali kao to su broure, karte, kontakti, te dobro pripremljen program za strane turoperatore i individualne posjetioce. Neki od specijaliziranih avanturistikih sajmova na kojima bi Hrvatska trebala sudjelovati su: Sajam avanturistikog turizma i avanturistikih sportova odran u Valjevu u Srbiji, Wilderness Fair sajam lova ribolova i avanturistikog turizma koji se odrava u vedskoj, Sajam aktivnog odmora AdrenalineDay odran u Crnoj Gori, ITB - jedan od najveih svjetskih turistikih sajmova ove godine odran u Berlinu, Fiets en Wandelbeur - najvei sajam za biciklizam, pjeaenje i rekreaciju koji se odrava u zemljama Beneluksa

Studijska putovanja novinara Studijska putovanja novinara se trebaju organizirati da bi novinari iskusili i doivj eli avanturistiku ponudu, te da kasnije mogu pisati o tome. Rijetko kada se ta putovanja organiziraju samostalno, zbog financiranja i organiziranja, ve se organiziraju u suradnji s
76

Turistikom zajednicom. Ovo je dobar nain promocije zbog toga to novinari piu u svojim asopisima svoj osvrt na avanturistiku ponudu, te tako dolaze do dijela potroaa koji moda nisu bili upoznati sa avanturistikom ponudom Splitsko-dalmatinske upanije.

6.2.4. Strategija distribucije proizvoda avanturistikog turizma Kanali distribucije odnose se na posrednike u prodaji turistikih proizvoda. Pri distribuciji proizvoda avanturistikog turizma koriste se turistike agencije, turoperatori, rezervacijski sustavi, Internet te direktni marketing. Glavni predstavnici turistikog posredovanja danas su turistike agencije i turoperatori. Postoje brojni turoperatori i agencije, te agencije specijalizirane za pruanje usluga avanturistikog turizma. Putem agencija i turoperatora je najuinkovitija distribucija zbog toga to posreduju u podruju prijevoza, pruanja ugostiteljskih usluga, te pruanja ostalih usluga, dakle adventure turistima mogu osigurati smjetaj, prijevoz, sve informacije o avanturistikim sportovima, cijenama koritenja GDS (Global Distribution System) je informacijski i rezervacijski alat kojeg koriste turistike agencije za sve vrste turistikih proizvoda. On omoguuje direktnu vezu s to veim brojem davatelja usluga, ima vie od stotinu direktnih pristupnih linkova s drugim rezervacijskim sustavima turistike industrije i novi se linkovi stalno nadodaju. Agencije bi ga trebale koristiti da imaju jednostavan pristup aurnim podacima, te najfleksibilniji ugovor uz najnie trokove. Vanost Interneta je u stalnom porastu. Danas su na Internetu prisutni ne samo ponuai proizvoda i usluga, ve i posrednici specijalizirani za Internet posredovanje. Dakle Internet kao kanal distribucije avanturistikih proizvoda je uinkovit zbog toga to potroai imaju na uvid velik broj informacija, te im je omoguena usluga rezerviranja i plaanja. Direktni marketing je direktna komunikaciju izmeu proizvoaa i kupca bez usluga posrednika. Prednost direktnog marketinga je mogunost preciznog ciljanja eljenog ciljnog segmenta (potencijalni korisnici avanturistikih proizvoda) s porukom i ponudom upravo
77

prema njihovim potrebama (avanturistika ponuda Splitsko-dalmatinske upanije). Izravnu komunikaciju s kupcima avanturistikih proizvoda je najbolje odvijati preko elektronske pote na Internetu, jer je to najjednostavniji i najefikasniji nain.

6.3.

ORGANIZACIJA NOSITELJA PONUDE AVANTURISTIKOG TURIZMA

Nositelji ponude avanturistikog turizma su Turistike zajednice, udruge avanturistikog turizma, turistike agencije te smjetajni objekti. Najvanija je meusobna suradnja i partnerstva meu nositeljima ponude. Za razvoj avanturistikog turizma nuno je da surauju meusobno, te sa ostalim subjektima koji su na bilo koji nain ukljueni u taj vid turizma. Turistike zajednice bi trebale raditi na marketingu avanturistikog turizma izdavanjem kvalitetnih promotivnih materijala, te organiziranjem sajmova. Vana je komunikacija izmeu putnikih agencija i smjetajnih objekata. Samo nekolicina putnikih agencija specijaliziranih za avanturistiki turizam u upaniji ima kvalitetno razraenu ponudu. Ostale agencije imaju slabu ponudu i trebale bi se vie angairati oko definiranja samog programa poslovanja, odnosno sistematiziranja usluge, bolje iskoristiti prirodne potencijale i mogunosti koje se nude u mjestu gdje se nalaze te napraviti bolju prezentaciju na postojeim web stranicama. Trebale bi tiskati katalog koji e sadravati glavne informacije o organizatoru putovanja i njegovom proizvodu (aranmanima). Hoteli bi trebali sve ee u svoju ponudu ukljuiti razne paket aranmane avanturistikog turizma. Udruge avanturistikog turizma bi se trebale angairati oko organiziranja raznih natjecanja avanturistikih sportova, te biti u kontaktu sa hotelijerima i putnikim agencijama da ta natjecanja ukomponiraju u svoju ponudu. Organiziranje natjecanja, ureenje odreenih terena, kupnja opreme za obavljanje avanturistikog turizma esto nije mogua bez podrke privatnog sektora, ali i javnog sektora. Privatni sektor bi trebao suraivati sa Turistikom zajednicom i pribavljati sredstva koja e pridonijeti razvoju avanturistikog turizma. Potrebna je suradnja sa javnim sektorom (grad, opine, upanije) jer se prilikom izvoenja avanturistikih dogaanja koriste javna dobra. Dakle bez meusobne suradnje izmeu svih nositelja ponude razvoj avanturistikog turizma nee biti mogu.

78

ZAKLJUAK
U dananje vrijeme biljei sve vea potranja prema aktivnom provoenju slobodnog vremena u prirodnom okruenju, te je nuno posvetiti veliku panju i provoditi znaajnija ulaganja za razliite oblike selektivnog turizma. U ovom radu su prikazane strateke smjernice za razvoj avanturistikog turizma, koji je jedan od vidova selektivnog turizma. Splitsko-dalmatinska upanija je oduvijek bila zanimljiva zbog svog iznimnog geoprometnog poloaja, bogatstva svojih prirodnih resursa, kulturno povijesne batine, povoljne klime i niz ostalih pogodnosti. Iako je to destinacija sa dugogodinjom tradicijom, jo uvijek ima velike neiskoritene mogunosti, a jedna od njih je avanturistiki turizam. Na osnovi rezultata ankete provedene meu zaposlenicima agencija specijaliziranih za avanturistiki turizam, dokazano je da u Splitsko-dalmatinskoj upaniji avanturistiki turizam nije dovoljno razvijen, budui da nisu ostvarene institucionalne pretpostavke njegova razvoja, kao ni organizacijske i kadrovske pretpostavke. Iz godine u godinu poveava se broj turista koji posjeuju destinaciju da bi uivali u avanturistikim sportovima. Splitsko-dalmatinska upanija kao destinacija je podruje sa jakim potencijalima za razvoj svih oblika avanturistikog turizma i ima izvrsne predispozicije da postane lider u tom dijelu selektivne turistike ponude, ali u dosadanjem periodu nije prepoznala ovakav razvoj kao jednu od opcija generiranja gospodarskog rasta lokalne zajednice. Prirodni resursi u upaniji omoguuju bavljenje gotovo svih avanturistikih sportova, meutim da bi upanija postala adventure destinacija potrebne su brojne promjene. Razvoj prometne infrastrukture, ureenje biciklistikih i pjeakih staza, stvaranje zanimljivh avanturistikih itinerera, organizacija brojnih avanturistikih natjecanja, samo su neki od prijedloga za poboljanje avanturistike turistike ponude. Negativnosti koje prate avanturistiki turizam mogu se otkloniti samo odgovarajuom turistikom politikom, to znai da treba otkriti i ukazati na problematina podruja koja koe daljnji razvoj avanturistikog turizma, razraujui posebno pitanja podizanja kvalitete i obogaivanja avanturistike turistike ponude. Jedan od glavnih preduvjeta za razvoj ovog vida turizma je izrada Strategije razvoja avanturistikog turizma, u kojoj e jasno biti definirani ciljevi i naini kako ostvariti zadane ciljeve.

79

Potrebno je prepoznati da temelj uspjenosti razvoja avanturistikog turizma lei u organizaciji, odnosno partnerstvu. Svi dionici razvoja bi trebali imati zajednike interese i ciljeve, te zajedno osmisliti proizvode i razviti marketinku strategiju, unato tome to uglavnom imaju razliite interese. Takoer, potrebno je donijeti i nove zakone i pravilnike koji e regulirati avanturistike aktivnosti. Bavljenje avanturistikim sportovima je vrsta rizine zabave, i zbog toga zakoni i pravilnici trebaju regulirati tko ima ovlasti, znanje i svu potrebnu opremu da moe pruati avanturistike usluge. Splitsko-dalmatinska upanija jo nije iskoristila svoj potencijal jer jo uvijek nema kvalitetno razraenu strategiju marketinga avanturistikog turizma to je vano zbog plasiranja ponude na postojea trita, i otvaranje prema drugim emitivnim tritima. Prikazujui i analizirajui potencijal razvoja avanturistikog turizma u Splitsko-dalmatinskoj upaniji, u ovom radu je dokazan velik znaaj koji ovaj vid turizma ima u ukupnom razvoju turizma u navedenoj destinaciji. Razvojem avanturistikog turizma razvit e se i ruralna podruja koja nisu turistiki valorizirana, te unutranjosti otoka jer su ta podruja najbolja za pruanje avanturistikih usluga. Avanturistiki turizam ne samo da e privui turiste i utjecati na produenje njhovog boravka te poveati prihode od turizma, ve prua mogunost za prevladavanje problema sezonskog karaktera turizma, koji je jedan od glavnih problema Splitsko-dalmatinske upanije.

80

SUMMARY
The main goal of the present thesis was to determine strategic directions to develop

adventure tourism in region Splitsko-dalmatinska. Adventure tourism products form a relatively well-defined and recognizable sector of the tourism industry. There are hundreds of thousands of individual adventure tourism products worlwide, and many milions of tourists buying them each year. In region Splitsko-dalmatinska adventure tourism is not developed, but it has a lots of potential to become a leading destination of adventure tourism in this region. Workers at travel agencies specialized for adventure tourism filled questionnaire about problems of adventure tourism. By analizing that questionnaire, conclusion is that main problems in adventure tourism are: adventure services are not systematized or standardized, there is no communication or coordination between public and private sector, natural resources are not used enough for adventure sports, and there is no marketing strategy for foreign markets. Main problem is also law, becouse in Croatia thre are no laws which prescribe who is legalize to offer adventure services. The conclusion is that region Splitsko-dalmatinska should have specific goals how to develop adventure tourism and solve those problems, and all subjects should be included in development.

81

LITERATURA
POPIS KNJIGA I ASOPISA 1. Antunac, I.: Selektivne vrste turizma, Turizam: meunarodni znanstveno-struni asopis, br.4., 1991. 2. Bartoluci, M., avlek, N.; Turizam i sport, Fakultet za fiziku kulturu, Sveuilite u Zagrebu, Ekonomski fakultet u Zagrebu, Zagreb 1998. 3. Bartoluci, M.; Turizam i sport : razvojni aspekti, Zagreb : kolska knjiga, 2007. 4. Buckley R.; Adventure tourism, CAB International, London 2006. 5. orak S. et al.: Hrvatski turizam plavo bijelo, zeleno, IT Zagreb 2006. 6. Douglas N. et.al.: Special Interest Tourism, Wiley NY, 2002. 7. Gei S.; Menadment resursa u selektivnom turizmu, Sveuilite u Splitu, Split 2009. (u tisku) 8. Higham J.; Sport tourism destionations: issues, opportunities and analysis, Elsevier Ltd., Oxford 2005. 9. Hudson S.; Sport and adventure tourism, The Haworth Hospitality Press, New York 2003. 10. Jadrei, V.; Selektivni turizam pouzdano sredstvo za revitalizaciju prostorno-ekoloke i kulturne batine Hrvatske, Turizam: znanstveno-struni asopis, 39, 1991 11. Jadrei, V.; Nove tendencije i orijentacije u turizmu, Turizam: znanstveno-struni asopis, 41, 1993. 12. Kelemen, .; Ekspanzija pustolovnog turizma. Profit: poslovni magazin.2, 11/12; str.86, 2002. 13. Kuen E.; Turistika atrakcijska osnova, Zagreb: Institut za turizam 2002. 14. Mikai V.; Turizam Hrvatske - stanje i perspektive, Hrvatski geografski glasnik, 1998. 15. Novak, I. i M.; Upravljanje odrivom gradnjom sportskih objekata u turizmu, Tekstilnotehnoloki fakultet Zagreb, Ekonomski fakultet Zagreb, Zagreb 2010. 16. Pani Kombol, T., Selektivni turizam: Uvod u menadment prirodnih i kulturnih resursa, Zagreb, 2000 . 17. Petri L.; Osnove turizma, Ekonomski fakultet Split, Split 2007. 18. Pivac S.; Materijali za kolegij Statistike metode, Ekonomski fakultet u Splitu, Split 2009. 19. Swarbrooke J., Beard C., Leckie S., Pomfret G.; Adventure tourism: the new frontier, Elsvier science, Oxford 2003. 20. eri, N.; Podvodni ribolov na Jadranu, Marjan tisak, Split 2007.
82

21. Vukoni B., Kea K .; Turizam i Razvoj, Mikrorad, Zagreb, 2001. 22. Zakon o turistikoj djelatnosti, Narodne novine broj 8, 1996. 23. Zakon o zatiti prirode, Narodne novine broj 70, 2005. 24. Zaninovi, V.: Segmentacija i poticanje selektivnih oblika hrvatskog turizma spoj izvornog i modernoga, Tourism and hospitality management. Vol. 9, Br. 2, 2003.

INTERNET IZVORI 1. www.undp.hr 2. www.adventuretravel.biz 3. www.explore.co.uk 4. www.exodus.co.uk 5. www.issuu.com 6. www.dalmacija.hr 7. www.rera.hr 8. www.split-airport.hr
9. www.adventuretravelnews.com

83

POPIS TABELA:
Tabela 4. Prirodne turistike atrakcije.....19 Tabela 5. Smjetajni kapaciteti na podruju turistike zajednice Splitsko-dalmatinske upanije u 2010. godini......40 Tabela 6. Agencije specijalizirane za avanturistiki turizam na podruju Splitskodalmatinske upanije..43 Tabela 4. Distribucija ispitanika prema spolu.....46 Tabela 5. Distribucija ispitanika prema starosti..46 Tabela 6. Distribucija ispitanika prema radnom stau48 Tabela 7. Distribucija agencija prema vrsti organizacije....49 Tabela 8. Distribucija ispitanika prema poloaju u agenciji....50 Tabela 9 Potencijali razvoja avanturistikog turizma u Splitsko-dalmatinskoj upaniji50 Tabela 10 Zadovoljstvo elementima ponude za turiste avanturistikog turizma ..51 Tabela 11 Vanost elementa ponude prirodnih resursa .52 Tabela 12. Doprinos razvoja avanturistikog turizma ...53 Tabela 13. Podaci o prosjenim odgovorima ispitanika o institucionalnoj podrci....54 Tabela 14 Podaci o prosjenim odgovorima ispitanika o senzibilnosti turistikih radnika ...........................................................................................................................55 Tabela 15. Podaci o prosjenim odgovorima ispitanika o promidbi avanturistikog turizma56 Tabela 16. Podaci o prosjenim odgovorima ispitanika o iskoritenosti prirodnih resursa.57 Tabela 17. Podaci o prosjenim odgovorima ispitanika o postojeoj infrastrukturi.58 Tabela 18 Podaci o prosjenim odgovorima ispitanika o uslugama avanturistikog turizma59 Tabela 19. Podaci o prosjenim odgovorima ispitanika o komunikaciji izmeu subjekata koji utjeu na razvoj avanturistikog turizma............60 Tabela 20 . Podaci o prosjenim odgovorima ispitanika o obrazovnom i strunom kadru..61

84

Tabela 21. Uestalost organiziranih aktivnosti na vodi po regijama..68 Tabela 22. Uestalost organiziranih aktivnosti na zemlji po regijama...69 Tabela 23 Uestalost organiziranih aktivnosti u zrako po regijama...70

POPIS SLIKA:
Slika 1. Paragliding - slobodno letenje zmajem ................................................................ 15 Slika 2. Sea kayaking - vonja kajakom morem ............................................................... 18 Slika 3. Juna strana Marjana ............................................................................................ 32 Slika 4. ilja Vranjaa ....................................................................................................... 34 Slika 5. Modra pilja, Bievo ............................................................................................ 35 Slika 6. Rafting na rijeci Cetini ......................................................................................... 70 Slika 7. Biciklizam na Biokovu......................................................................................... 72 Slika 8. Kitesurfing na otoku Brau .................................................................................. 73

POPIS GRAFOVA:
Graf 1. Distribucija ispitanika prema starosti .................................................................... 47 Graf 2. Distribucija ispitanika prema radnom stau .......................................................... 48

85

PRILOG
ANKETNI UPITNIK Potovani, ova anketa se provodi u cilju istraivanja miljenja i stavova zaposlenika u turistikim agencijama specijaliziranim za avanturistiki turizam, a namijenjena je prikupljanju podataka za diplomski rad.

I DIO:
1. Spol: a) Muki b) enski

2. Dob a) do 19 b) 20 29 c) 30 39 d) 40 49 e) 50 59 f) 60 i vie

3. Stupanj obrazovanja: a) osnovno obrazovanje b) srednja struna sprema c) via struna sprema d) visoka struna sprema e) magisterij f) doktorat 4. Turistika agencija je organizirana kao: a) obrt b) drutvo s ogranienom odgovornou

86

5. Vrsta agencije: a) samostalna b) udruena c) u sustavu turoperatora d) u sustavu poduzea drugih djelatnost

6. Identifikacijski kod agencije: a) A b) B c) C d) AB 7. Va poloaj u agenciji: (moe i vie odgovora) a) voditelj agencijske poslovnice b) marketinki poslovi c) obraunsko financijski poslovi d) operativno izvrno poslovanje e) stvaranje turistikih aranmana f) prodaja turistikih aranmana g) altersko i drugo osoblje agencije 8. Koliko godina radite u turistikoj agenciji? a) manje od 2 b) 2 - 5 c) 6 -10 d) 11 - 15 e) 16 -20 f) vie od 20 godina

87

9. S kojim vanjskim institucijama turistika agencija surauje: a) ministarstvo turizma b) turistike zajednice c) ugostiteljska poduzea d) prometna poduzea e) zrakoplovni prijevoznici f) druga poduzea koja djeluju u turizmu g) druge putnike agencije 10. Promidba turistike agencije se odvija putem (moe i vie odgovora): a) web stranica b) tiskanih broura c) plakata d) medija e) novinskih lanaka f) osobne prodaje g) sponzorstva f) neto drugo (navest to)_____________________________

88

II DIO:
11. Smatrate li da Splitsko dalmatinska upanija ima potencijala za razvoj avanturistikog turizma? a) Da b) Ne c) Nemam odgovor

12. Ocijenite sljedee elemente ponude za turiste avanturistikog turizma u Splitsko Dalmatinskoj upaniji :
Na sljedee pitanje molimo zaokruite ocjenu koja najbolje opisuje va dojam, kako slijedi: 1 - iznimno nezadovoljavajue; 5 - iznimno zadovoljavajue 2 nezadovoljavajue; 3 - djelomino zadovoljavajue; 4 zadovoljavajue;

ELEMENTI PONUDE ZA TURISTE AVANTURISTIKOG TURIZMA Brojnost i raznovrsnost smjetajnih objekata Kvaliteta smjetajnih objekata Kvaliteta ugostiteljskih objekata (restorani, barovi i sl.) Prometna povezanost i infrastruktura Brojnost i ouvanost kulturnih atrakcija Brojnost i kvaliteta prirodnih resursa za razvoj avanturistikog turizma Ekoloka ouvanost okolia

Raznovrsnost posebnih programa i proizvoda namijenjenih avanturistima Promocija avanturistikog turizma u Splitsko dalmatinskoj upaniji Sigurnosni standardi kao preduvjet kvalitete ponude avanturistikih proizvoda

89

13. Ocijenite napose vanost i potencijal sljedeih elemenata ponude prirodnih


resursa za potrebe razvoja avanturistikog turizma u Splitsko Dalmatinskoj upaniji :
Na sljedee pitanje molimo zaokruite ocjenu koja najbolje opisuje va dojam, kako slijedi:

1 - uope nije vano 2 - nije vano 3 - i jest i nije vano 4 - vano 5 - u potpunosti vano

ELEMENTI PONUDE PRIRODNIH RESURSA 1 2 3 4 5

Jadransko more Klima Rijeke ( Zrmanja, Cetina..) Planine ( Mosor, Bikovo) Jezera
pilje Otoci

14. Iako nema pisanog dokumenta, Splitsko dalmatinska upanija zna u kojem pravcu razvijati avanturistiki turizam?
(ocjene su od 1-5; zaokruite jedan odgovor)
1- Uope se ne slaem 3Niti se slaem, niti se ne slaem 5- U potpunosti se slaem 2Ne slaem se

4- Slaem se

90

15. Tijela lokalne uprave, javnih ustanova i turistiki radnici su senzibilizirana za aktivan razvoj avanturistike ponude na podruju Splitsko dalmatinske upanije?
(ocjene su od 1-5; zaokruite jedan odgovor)
1- Uope se ne slaem 3Niti se slaem, niti se ne slaem 5- U potpunosti se slaem 2Ne slaem se

4- Slaem se

16. Ocijenite sljedee tvrdnje ocjenama od 1-5:


1 - uope se ne slaem, 2 - uglavnom se ne slaem, 3 - teko mi je rei, 4 - uglavnom se slaem, 5 - u potpunosti se slaem

1 U Splitsko dalmatinskoj upaniji ne postoji sustavna promidba avanturistikog turizma na stranim tritima Postojei prirodni resursi upanije su nedovoljno iskoriteni u turistike svrhe Ne postoji odgovarajua institucionalna podrka razvoju avanturistikog turizma s nacionalne niti upanijske razine Ne postoji dovoljno obrazovanog i strunog kadra za potrebe razvoja avanturistikog turizma Usluge avanturistikog turizma su nesistematizirane i nestandardizirane Postojea fizika infrastruktura nije dostatna za kvalitetno pruanje usluga Izmeu izvoaa avanturistikih aranmana i nadlenih institucija ne postoji dovoljna komunikacija

91

17. Razvoj avanturistikog turizma moe doprinijeti: (ocijenite tvrdnje u tablici ocjenama od 1-5): 1 - uope nema utjecaja, 2 - uglavnom nema utjecaja , 3 niti ima niti nema utjecaja, ima znaajan utjecaj, 5 ima iznimno veliki utjecaj 4

Produenju sezone Poveanju prihoda od turizma Poveanju broja turista


Razvoju ruralnih podruja Boljoj zatiti prirodnih resursa

18. Drite li da e u budunosti biti evidentan porast interesa za ponudu sadraja avanturistikog turizma u Splitsko dalmatinskoj upaniji? a) da, vie nego do sada b) da, ali manje nego do sada c) broj se nee drastino mijenjati d) doi e do pada potranje e) ne znam, teko mi je o tome suditi

92

You might also like