You are on page 1of 56

SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK

ZAVRNI RAD

Osijek, 16.09.2013.

Popovi, Denis

SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK

ZAVRNI RAD
TEMA: Izrada interakcijskih krivulja nepridranih elemenata optereenih tlakom i savijanjem

Osijek, 16.09.2013.

Popovi, Denis _________________

SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK

ZNANSTVENO PODRUJE: Tehnike znanosti ZNANSTVENO POLJE: Graevinarstvo ZNANSTVENA GRANA: Nosive konstrukcije TEMA: Izrada interakcijskih krivulja nepridranih elemenata optereenih tlakom i savijanjem PRISTUPNIK: Popovi, Denis

Potrebno je saeto obrazloiti proraun otpornosti elemenata izloenih savijanju i uzdunoj tlanoj sili te proraunati nosivost HEB300 HEB400 profila na interakciju bono-torzijskog izvijanja i izvijanja. Statiki sustav nosaa je slobodno poduprta greda, a raspone je potrebno odabrati tako da nosai oko osi z-z imaju svedenu vitkost 0,5; 1; 1,5. Otpornosti je potrebno proraunati za gredu optereenu tlanom uzdunom silom i kontinurianim optereenjem. Proraun otpornosti elemenata potrebno je provesti u koracima Ned/Nb,Rd,z od 0,1. Proraun otpornosti elemenata na bono-torzijsko izvijanje potrebno je provesti prema postupku za opi sluaj, a interakciju bono -torzijskog izvijanja i izvijanja prema Metodi 2, u skladu s EN 1993-1-1. Kvaliteta elinog materijala je S235.

Osijek, 16.09.2013. Mentor: Prof.Dr.sc. Damir Markulak, dipl.ing.gra. _________________________ Predsjednik odbora za zavrne i diplomske radove: Izv.prof.Dr.sc. Lidija Tadi, dipl.ing.gra. _________________________

Metalne konstrucije I Interakcija uzdune tlane sile i momenta savijanja

Sadraj
1. Uvod .......................................................................................................................................... 1 2. Koncept nosivosti .................................................................................................................. 2
2.1 Openito ............................................................................................................................ 2 2.2 Teorija plastinosti ............................................................................................................ 2 2.3 Otkazivanje nosivosti ........................................................................................................ 3 3. Otpornost elinih elemenata ............................................................................................. 5 3.1 Otpornost elmenta optereenog uzdunom centrinom tlanom silom ..................... 5 3.2 Otpornost elementa optereenog momentom savijanja ............................................... 9 3.3 Otpornost elementa optereenog istevremenim djelovanjem uzdune tlane sile i momentom savijanja ....................................................................................14

4. Primjer prorauna ................................................................................................................ 18


4.1 Opis zadatka .................................................................................................................... 18 4.2 Numeriki primjer ............................................................................................................ 19

5. Interakcijske krivulje za HEB300 ...................................................................................... 26


5.1 Interakcijske krivulje (My,Ed/Mb,Rd) .................................................................................. 26 5.2 Interakcijske krivulje (My,Ed ; L) ...................................................................................... 30

6. Primjena interakcijskih krivulja ......................................................................................... 31 7. Zakljuak ................................................................................................................................ 35


8. Prilozi ...................................................................................................................................... 36 8.1 Interakcijske krivulje (My,Ed/Mb,Rd) za HEB320 ............................................................... 36 8.2 Ineterakcijske krivulje (My,Ed ; L) za HEB320 ................................................................. 39 8.3 Interakcijske krivulje (My,Ed/Mb,Rd) za HEB340 ............................................................... 40 8.4 Ineterakcijske krivulje (My,Ed ; L) za HEB340 ................................................................. 43 8.5 Interakcijske krivulje (My,Ed/Mb,Rd) za HEB360 ............................................................... 44 8.6 Ineterakcijske krivulje (My,Ed ; L) za HEB360 ................................................................. 47 8.7 Interakcijske krivulje (My,Ed/Mb,Rd) za HEB400 ............................................................... 48 8.8 Ineterakcijske krivulje (My,Ed ; L) za HEB400 ................................................................. 51

9. Literatura ............................................................................................................................... 52

Popovi, Denis

Metalne konstrucije I Interakcija uzdune tlane sile i momenta savijanja

Uvod

Pojavom elika kao materijala drastino se poveavaju mogunosti njegove iroke primjene, kako u graevinarstvu, tako i u drugim podrujima ljudske djelatnosti. Njegovu primjenu moemo zapaziti kod impozantnih graevina koja svojom veliinom i oblikom nadahnjuju, te se svrstavaju meu moderna uda svijeta. Kako bi dosegnuli granice moguega pred arhitekte se postavljaju izazovi kreativnosti, dok to za inenjere predstavlja izazov izvodljivosti, npr. neboder Burj Khalifa visok 828 m. Problemi postavljeni pred inenjersku struku su mnogobrojni, od prorauna do samoga izvoenja radova. Pri modeliranju djelovanja takvih viekatnih skeletnih konstrukcija izuzimaju se pojedine komponente nosivoga sustava, odnosno okvira, te su najee elementi izloeni istovremenom djelovanju uzdune tlane sile i momenta savijanja. Kao takvi, predstavljaju jedan od najuestalijih sluajeva optereenja nosivih elemenata u zgradarstvu. Njihovo meusobno djelovanje zbog svoje kompleksnosti, uz nedovoljno dobro konstrukcijsko oblikovanje, moe dovesti do gubitka nosivosti i havarija konstrukcija. Gubitak nosivosti elemenata i konstrukcije u cjelini najee uzrokuje problem stabilnosti, koji se u praksi nalazi u irokom obimu. Pod pojmom stabilnosti u graevinskoj struci se poima stanje ravnotee u kojemu tijelo pod utjecajem vanjske sile ne podlijee nepovratnim deformacijama izvan ravnine, slika 1.1 a). U suprotnom, tijelo moe biti jo u stanju labilne i indiferentne ravnotee te ih moramo izbjegavati zbog nastanka povratnih deformacija, slika 1.1 b) i 1.1 c).

Slika 1.1 Ravnoteni poloaji Gubitak ravnotenog poloaja, u idealnim uvjetima, se moe opisati dosezanjem Eulerove kritine sile (Ncr) pri kojoj se javljaju deformacije koje uzrokuju ekscetricitet, odnosno istovremeno djelovanje uzdune tlane sile i momenta savijanja, koji je produkt uzdune sile (N) i deformacije (w). Uz takav moment savijanja, moe se pojaviti i moment savijanja nastao sluajem istog savijanj a ili savijanjem poprenim silama. U tom sluaju deformacija je rezultat kombiniranog djelovanja vanjskih optereenja od kojih svaka pojedinana deformacija jednoga vanjskog optereenja uzrokuje daljnje poveanje deformacije drugoga i obratno, stoga traenje ravnotee postaje iterativni postupak.

Popovi, Denis

Metalne konstrucije I Interakcija uzdune tlane sile i momenta savijanja

2
2.1

Koncept nosivosti elinih konstrukcija


Openito

Zbog racionalnije potronje resursa, pa tako i graevinskog elika, pred inenjere se postavljaju uvjeti maksimalne iskoritenosti materijala. U donedavnom nainu prorauna konstrukcija koristila se metoda doputenih naprezanja koja zbog do tada nedovoljne istraenosti materijala nije zadovoljavala optimalno koritenje resursa. Prije svega, proraun se zasnivao na ogranienju materijala u podruju elastinosti, te zbog toga nije kompatibilna metoda za proraun elinih konstrukcija ije je jedno od glavnih obiljeja duktilnost materijala. U obzir se nije uzimalo realno stanje konstrukcije koje uvelike moe odstupati od njenih pretpostavljenih teorijskih karakteristika. Zbog modernizacije, te sve veeg industrijskog i ekonomskog napretka drutva pred graevinsku struku se postavljaju sve vei zahtjevi, stoga se u sve veoj mjeri posee za uvoenjem nove metode analize i dimenzioniranja elemenata. Taj problem je u dovoljnoj mjeri rijeen uvoenjem Eurokoda u kojemu se proraun bazira na metodi graninih stanja. Metoda graninih stanja dijeli se na dva osnovna dijela, granino stanje nosivosti koje se odnosi na dokaz stabilnosti i vrstoe konstrukcije, te je njenim uvjetovanjem dokazano da graevina u projektnom periodu nee izgubiti svojstva nosive kontstrukcije, dok se granino stanje uporabljivosti odnosi na ograniavanje deformacija i vibracija, odnosno iz njenog zadovoljavanja proizlazi da graevina nije samo sigurna nego i ugodna za boravak. Dvije su kljune razlike izmeu ove dvije metode prorauna, mogunost koritenja teorije plastinosti u metodi graninih stanja uvelike omoguuje maksimalno iskoritenje potencijala elika kao materijala, a uzimanje u obzir realnog stanja konstrukcije sa svim svojim nesavrenostima poput vlastitih naprezanja i geometrijskih nepravilnosti elemenata osigurava veu pouzdanost konstrukcije.

2.2

Teorija plastinosti

Teorija plastinosti primjenjiva je iskljuivo kod statiki neodreenih sustava. Kod statiki odreenih sustava, gubitak nosivosti se smatra dosezanje vrstoe odreenog dijela elementa, odnosno najnapregnutijeg poprenog presjeka, te naknadnim formiranjem u plastini zglob koji sustav pretvara u mehanizam, te kao takav nema svojstvo stabilnosti nosive konstrukcije. Formiranjem plastinog, odnosno plastinih zglobova u statiki neodreenim sustavima njihov viak veza se smanjuje, naprezanja se rasporeuju te se gubitkom nosivosti smatra dosezanje tono odreenog broja plastinih zglobova koji je dovoljan da statiki neodreen sustav pretvori u mehanizam. Meutim, koritenje teorije plastinosti nije mogue kod svih vrsta elemenata statiki neodreenih sustava, tj. moramo konstrukciji omoguiti formiranje odreenog broja plastinih zglobova ograniavanjem lokalne vitkosti poprenog presjeka u odnosu na vrstu optereenja i kvalitetu materijala. Nemogunost formiranja plastinog zgloba opisuje se dosezanjem prijevremenog deformiranja tlano napregnutog dijela presjeka, tj. lokalnim izboivanjem. Svrstavanjem poprenih presjeka s obzirom na lokalnu vitkost, poprene presjeke klasificiramo kao: plastine poprene presjeke (klasa 1), kompaktne poprene presjeke (klasa 2), nekompaktne poprene presjeke (klasa 3) i vitke poprene presjeke (klasa 4). Koritenje globalnog prorauna po teoriji plastinosti mogue je samo kod poprenih presjeka klase 1. Njegova svojstva krutosti, vrstoe i deformacijske sposobnosti omoguuju daljnju preraspodjelu naprezanja nakon dosezanja granice poputanja i potpune plastifikacije poprenog presjeka. Nakon formiranja plastinog zgloba omogueno je daljnje formiranje istih, slika 2.1 a), dok popreni presjek klase 2 zbog nedovoljnog deformacijskog kapaciteta omoguuje formiranje samo jednog plastinog zgloba, slika 2.1 b). Kod klase 3 i klase 4 pojava lokalnog izboivanja sprjeava formiranje plastinog zgloba.
Popovi, Denis 2

Metalne konstrucije I Interakcija uzdune tlane sile i momenta savijanja

Slika 2.1 Formiranje plastinih zglobova kod poprenih presjeka klase 1 i klase 2 Ulaskom u zonu plastinosti element ima dostatnu deformabilnost koja e na vrijeme ukazati da je dosegnuta granica poputanja i da je prijeko potrebna intervencija u smislu rekonstrukcije elementa. Svojstvo duktilnosti nam omoguuje uoavanje te pojave, te zbog pravovremenog djelovanja sigurnost konstrukcije i ljudi nee biti ugroena.

2.3

Otkazivanje nosivosti

Vjerojatnost otkazivanja nosivosti u inenjerskoj praksi je mjerljiva vrijednost odreena probabilistikim pristupom koja u obzir uzima neizvjesnosti u vijeku trajanja konstrukcije. Neizvjesnosti mogu biti viekriterijalne: - neizvjesnosti vezane uz prirodne sluajnosti djelovanja, svojstva materijala i geometrijskih veliina - neizvjesnosti povezane s pojednostavljenim stvarnim uvjetima - neizvjesnost kao posljedica ljudskih pogreaka pri izvoenju i koritenju konstrukcije - neizvjesnost kao posljedica neiskustva projektanta Neizvjesnosti prema Eurokodu uzimamo u obzir preko parcijalnih faktora () koje pridodajemo karakteristinim vrijednostima otpornosti (Rk) i djelovanja (Ek). Karakteristine vrijednosti dobivaju se statistikom analizom podataka, te za odreenu karakteristinu vrijednost (Rk) ili (Ek) vrijedi 5%, odnosno 95% fraktila dobivenih iz Gaussove razdiobe uestalosti statistikih podataka. Kombinacijom karakteristinih vrijednosti i pripadnih parcijalnih faktora dobiva se proraunska vrijednost. Pri proraunu elinih konstrukcija openito moramo dokazati: (2.1) (2.2)
Popovi, Denis 3

Metalne konstrucije I Interakcija uzdune tlane sile i momenta savijanja

gdje je: f parcijalni faktor za djelovanja m parcijalni faktor za otpornost Ek karakteristina vrijednost djelovanja Rk karakteristina vrijednost otpornosti Ed proraunska vrijednost djelovanja Rd proraunska vrijednost otpornosti Pri dokazu uvjeta nosivosti iz izraza (2.2) primjeujemo da konstrukcija, odnosno element ima dostatnu sigurnost, te da u eksploatacijskom vijeku konstrukcije sigurnost ljudi i konstrukcije nee biti ugroena. Razlika tih dviju veliina rezultira zonom sigurnosti (Z), slika 2.2.

Slika 2.2 Gaussova razdioba uestalosti djelovanja i otpornosti gdje je: Em srednja vrijednost djelovanja Ek karakteristina vrijednost djelovanja Rm srednja vrijednost otpornosti Rk karakteristina vrijednost otpornosti Z zona sigurnosti

Popovi, Denis

Metalne konstrucije I Interakcija uzdune tlane sile i momenta savijanja

3
3.1

Otpornost elinih elemenata


Otpornost elementa optereenog uzdunom centrinom tlanom silom

Za dokazivanje otpornosti elementa optereenog centrinom tlanom silom potrebno je provesti proraun dokaza nosivosti na razini poprenog presjeka i na razini elementa. Na razini poprenog presjeka dovoljno je dokazati da popreni presjek sa svojom povrinom i kvalitetom materijala moe preuzeti djelovanje uzdune centrine tlane sile, slika 3.1. (3.1) gdje je: Nc,Rd otpornost poprenog presjeka na uzdunu tlanu silu A povrina poprenog presjeka (za klasu 1, 2 i 3, dok za klasu 4 vrijedi A=A eff) fy granica poputanja elika M0 parcijalni faktor za otpornost poprenog presjeka NEd vanjsko djelovanje uzdune tlane sile

Slika 3.1 Element optereen uzdunom centrinom tlanom silom Pri dokazu otpornosti na razini elementa uz dokaz otpornosti poprenog presjeka potrebno je provesti provjeru otpornosti elementa na fleksijsko izvijanje. Fleksijsko izvijanje predstavlja pojavu gubtika stabilnosti elementa izvan ravnine elementa koja se u idealnim uvjetima dogaa pri dosezanju Eulerove kritine sile (Ncr), slika 1. (3.2) gdje je: E modul elastinosti elika I moment inercije poprenog presjeka L duljina elementa Lcr duljina izvijanja k koeficijent izvijanja
Popovi, Denis 5

Metalne konstrucije I Interakcija uzdune tlane sile i momenta savijanja

Pojava fleksijskog izvijanja dogaa se uvijek oko slabije osi presjeka, osim kod presjeka koji su simetrini oko obje osi, kvadratni i kruni uplji profili. S obzirom da su elini H profili uvijek slabiji oko osi z-z, dominantniji moment inercije oko osi y-y jami da e se nosa izviti oko osi z -z, ukoliko su uvjeti oslanjanja jednaki za obje osi, a opisuje ih koeficijent izvijanja (k), slika 3.2.

Slika 3.2 Duljine izvijanja Izjednaavanjem Eulerove kritine sile i otpornosti poprenog presjeka slijedi: (3.3)

(3.4) Kombiniranjem izraza (3.3) i (3.4), te uvoenjem pojma vitkosti (l=Lcr / i), slijedi: (3.5) Izrazom (2.7) dobivena je vitkost koja odgovara graninoj vitkosti za sve kvalitete elika, te uvrtavanjem vrijednosti granice poputanja dobivamo [1]: S 235 S 275 S 355 S 420 fy= 235 N/mm2 fy= 275 N/mm2 fy= 355 N/mm2 fy= 420 N/mm2 l1= 93,91 l1= 86,82 l1= 76,41 l1= 70,25
6

Popovi, Denis

Metalne konstrucije I Interakcija uzdune tlane sile i momenta savijanja

U idealnim uvjetima granina vitkost bi oznaavala vrijednost pri kojoj se element nalazi u stanju indiferentne ranvotee, no pri proraunu realnih elemenata u obzir uzimamo poetne nesavrenosti. Dvije su podijele nesavrenosti elemenata: geometrijske nesavrenosti: - os elementa odstupa od pravca, odnosno ima poetne deformacije e0 - element nije savreno centrino optereen tlanom silom materijalne nesavrenosti: - u elementu postoje vlastita naprezanja, nastala obradom elika - granica poputanja nije jednaka u svakoj toki poprenog presjeka

Uzevi u obzir da realni element ima manju nosivost od idealnog elementa, Eurokod opsenim istraivanjem objedinjuje sve imperfekcije kod elinih elemenata te definira pet europskih krivulja izvijanja, slika 3.3.

Slika 3.3 Europske krivulje izvijanja Eurokod direktno povezuje krivulje izvijanja (a0, a, b, c i d) sa dvijema vrijednostima. Vrijednost na ordinati (c), izraz (3.7), predstvalja omjer otpornosti elementa na izvijanje (N b,Rd) i otpornosti poprenog presjeka (Nc,Rd), dok vrijednost na apscisi ( ), predstavlja svedenu bezdimenzionalnu vitkost. (3.6)

(3.7)

Popovi, Denis

Metalne konstrucije I Interakcija uzdune tlane sile i momenta savijanja

Eksperimentalno dobivene krivulje izvijanja matematike su opisane: (3.8) gdje je: pomona veliina za izraunavanje redukcijskog faktora c, izraz (3.9) bezdimenzionalna vitkost (3.9) gdje je: faktor nesavrenosti, tablica 1 Krivulja izvijanja Faktor nesavrenosti Ekvivalentna geometrijska nesavrenost eo (elastini proraun) Ekvivalentna geometrijska nesavrenost eo (elastini proraun) ao 0,13 L/350 L/300 a 0,21 L/300 L/250 b 0,34 L/250 L/200 c 0,49 L/200 L/150 d 0,76 L/150 L/100

Tablica 3.1 Faktori nesavrenosti i ekvivalentne geometrijske nesavrenosti e 0

Proraun faktora redukcije potrebno je provesti za obje osi nosaa, uzevi u obzir gore navedene izraze. Konana otpornost elementa na izvijanje jednaka je minimalnoj otpornosti elementa na izvijanje oko obje osi, odnosno: (3.10) gdje je: c minimalni faktor redukcije, odnosno c= min ( cy ; cz ) M1 parcijalni faktor za otpornost elementa

Popovi, Denis

Metalne konstrucije I Interakcija uzdune tlane sile i momenta savijanja

3.2

Otpornost elementa optereenog momentom savijanja

Kod prorauna otpornosti elementa optereenog momentom savijanja moramo, analogno elementu optereenom uzdunom tlanom silom, provjeriti otpornost elementa na razini poprenog presjeka i na razini elementa. Meutim, normalna naprezanja u poprenom presjeku nisu jednoznano odreena (tlak ili vlak), ve su naprezanja unutar poprenog presjeka optereenog momentom savijanja i tlana i vlana, slika 3.4.

Slika 3.4 [1] i [2] Raspodjela deformacija i naprezanja na poprenom presjeku Otpornost poprenog presjeka proraunava se ovisno o klasi poprenog presjeka. Kod plastinih i kompaktnih poprenih presjeka, odnosno presjeka klase 1 i klase 2, mogue je u popreno m presjeku dosegnuti plastinu otpornost poprenog presjeka. (3.11) gdje je: Mc,Rd otpornost poprenog presjeka na moment savijanja Wpl plastini moment otpora fy granica poputanja M0 parcijalni faktor za otpornost poprenog presjeka My,Ed vanjsko djelovanje momenta savijanja

Popovi, Denis

Metalne konstrucije I Interakcija uzdune tlane sile i momenta savijanja

Kod nekompaktnih poprenih presjeka nije mogue dosegnuti plastiu otpornost, jer nemaju rotacijski kapacitet koji bi bio dovoljan za plastifikaciju poprenog presjeka, stoga se otpornost poprenog presjeka ograniava na dosezanje granice poputanja u najnapregnutijem vlakancu presjeka uz koritenje prorauna po teoriji elastinosti. (3.12) gdje je: Wel,min elastini moment otpora najnapregnutijeg vlakanca presjeka Vitki popreni presjeci su takoer ogranieni na dosezanje granice poputanja u najnapregnutijem vlakancu poprenog presjeka. (3.13) gdje je: Weff,min elastini moment otpora djelotvornog presjeka klase 4 najnapregnutijeg vlakanca presjeka Ukoliko je moment nastao savijanjem poprenim silama, potrebno je prilikom prorauna otpornosti poprenog presjeka na savijanje provjeriti i otpornost poprenog presjeka na poprenu silu. Elastoplastino ponaanje materijala najbolje opisuje hipoteza najvee deformacijske energije (Huber Mises-Hencky-eva hipoteza). (3.14) gdje je: se ekvivalentno jednoosno napreznje s normalno naprezanje t posmino naprezanje Iz uvjeta da su normalna naprezanja jednaka nuli, slijedi: (3.15) gdje je: ty posmina granica poputanja Stoga slijedi da je plastina otpornost poprenog presjeka na poprenu silu: (3.16) gdje je: Av povrina poprenog presjeka u smjeru sile (posmina povrina) VEd djelovanje poprene sile
Popovi, Denis 10

Metalne konstrucije I Interakcija uzdune tlane sile i momenta savijanja

Meutim, ako djelovanje prelazi 50% otpornosti presjeka na poprenu silu, odnosno Ved > 0,5 Vpl,Rd, potrebno je provesti redukciju otpornosti poprenog presjeka na savijanje kojom se umanjuje stvarna granica poputanja na posminoj povrini (Av) pomou koeficijenta . (3.17) Reducirana granica poputanja iznosi: (3.18)

Slika 3.5. Redukcija granice poputanja pri djelovanju uzdune sile Element optereen momentom savijanja se poput elementa optereenog tlanom silom takoer moe nai u stanju indiferentne, odnosno labilne ravnotee. Kod elementa optereenog momentom ok o jae osi gubitak stabilnosti se dogaa naglim izbacivanjem oko slabije osi, tako da se nosa progne bono i tordira, odnosno rotira, stoga se ta pojava naziva bono-torzijsko izvijanje, slika 9.

Slika 3.6 Pojava bono-torzijskog izvijanja


Popovi, Denis 11

Metalne konstrucije I Interakcija uzdune tlane sile i momenta savijanja

Bono torzijsko izvijanje se u idealnim uvjetima dogaa pri dosezanju idealnog kritinog momenta bono-torzijskog izvijanja: (3.19) gdje su: C1, C2 ,C3 faktori koji ovise o uvjetima optereenja, odnosno o izgledu momentnog dijagrama k, kw faktori efektivne duljine bonog izvijanja koji u uzimaju u obzir rotaciju krajeva elemenata zg faktor utjecaja poloaja djelovanja optereenja Iz moment inercije oko z-z osi I konstanta krivljenja G modul posmika IT torzijska konstanta Uzevi u obzir da na nosa djeluje samo moment savijanja oko jae osi (M y,Ed), problem bonotorzijskog izvijanja se promatra trodimenzionalno, jer izraz za M cr opisuju one geometrijske karakteristike poprenog presjeka koje se odnose na otpornost poprenog presjeka na torziju (savijanje oko osi x-x) i savijanje oko slabije osi z-z. No, pri istoj duljini elementa i istom poprenom presjeku idealni kritini moment se moe razlikovati ovisno o poloaju djelovanja optereenja (z g), gdje se poloaj djelovanja optereenja odnosi na centar posmika, odnosno rotacije. Prilikom djelovanja optereenja na gornjoj pojasnici javlja se destabilizirajui moment Mdstb, dok se pri djelovanju optereenja na donjoj pojasnici javlja stabilizirajui moment Mstb. Sa slike 3.7 vidljivo je da je povoljnije djelovanje na donjoj pojasnici, jer stabilizirajui moment tei k tome da element zarotira ponovno u stanje ravnotenog poloaja. Oslanjanje krajeva nosaa karakterizira se faktorima k i k w, tj. za k=1,0 vrijedi stanje zglobne povezanosti elementa, a za k=0,5 vrijedi stanje pune upetosti, analogno izvijanju tlano optereenog elementa. Faktor kw=1,0 openito treba uzimati u proraunu gdje posebnim mjerama nije sprijeeno leajno krivljenje presjeka, npr. potpuno ubetoniravanje krajeva elementa, ili ukruenje pojasnice i hrbta na mjestima povezivanja krajeva elemenata. U tablici 2 se opisuje prirast idealnog kritinog momenta savijanja ovisno o faktorima k, kw i zg na elementu duljine 10,60 m i poprenom profilu HEB 340, optereenog kontinuiranim optereenjem iji e se proraun detaljnije obraditi u poglavlju 4.

Slika 3.7. Poloaj djelovanja optereenja

Popovi, Denis

12

Metalne konstrucije I Interakcija uzdune tlane sile i momenta savijanja

k 1,0 1,0 0,5 0,5

kw 1,0 0,5 1,0 0,5

zg = + h/2 621,37 800,04 1023,65 1364,90

Mcr [kNm] zg = 0 760,17 941,78 1520,34 1883,56

zg = - h/2 929,97 1108,64 2258,05 2599,31

Tablica 3.2 Utjecaj fakora k, kw i zg na vrijednost idealnog kritinog momenta Mcr

Vidljivo je da vrijednost idealnog kritinog momenta, u navedenom sluaju, moe varirati od minimalne do maksimalne vrijednosti i do oko 400 %, za razliite faktore pri jednakoj duljini i istom profilu. Kako i kod gubitka stabilnosti kod elementa optereenog centrinim tlakom, tako i kod savijanja elemenenta do izraaja dolaze imperfekcije elinih elemenata koji se u proraunu objedinjuju europskim krivuljama izvijanja, slika 6. Stoga moramo i u sluaju bono-torzijskog izvijanja odrediti svedenu vitkost ( LT). (3.20) Za elemente ija je vitkost LT < 0,4 smatra se da su elementi dovoljno kruti (male vitkosti), te da nije potrebno provoditi dokaze na otpornost bono-torzijskog izvijanja, dok se za LT 1,2 smatra da je otpornost jednaka vrijednosti idealnog kritinog momenta savijanja. Za elemente ija se svedena vitkost nalazi unutar ta dva ekstrema [0,4 LT < 1,2] utjecaj imperfekcija je najizraeniji, stoga je potrebno provesti dokaz nosivosti elementa. Prilikom prorauna otpornosti elementa na pojavu bono -torzijskog izvijanja se moe, u sluaj valjanih H profila, odabrati u kojim se sluajevima promatraju popreni presjeci. Tako proraun moemo vriti za opi sluaj elementa jednolikog poprenog presj eka i za valjane i ekvivalentne zavarene poprene presjeke. Navest e se primjer opeg sluaja. Usporedno otpornosti elementa na centrini tlak, slijedi: (3.21) gdje je: = 0,5 [1 + LT( 2LT 0,2 ) + 2LT] LT faktor nesavrenosti Otpornost elementa na bono-torzijsko izvijanje: (3.22)

Popovi, Denis

13

Metalne konstrucije I Interakcija uzdune tlane sile i momenta savijanja

3.3

Otpornost elementa optereenog istevremenim djelovanjem uzdune tlane sile i momentom savijanja

Iz prethodna dva primjera vidljivo je da element moe biti maksimalno iskoriten uz uvjet da je djelovanje jednako otpornosti elementa u svakom pojedinom sluaju. Ali u kombinaciji ova dva djelovanja nije mogue dosegnuti maksimalnu iskoritenost svakog pojedinog djelovanja. Ukoliko na tapni element djeluje uzduna centrina tlana sila, te ako se postupno poveava, u idealnim uvjetima se ne dogaa progib izvan ravnine djelovanja optereenja sve do dosezanja Eulerove kritine sile. Ako element opteretimo poprenom silom, tada se od djelovanja poprene sile javlja progib (w P) pomou kojega e tlana sila proizvoditi dodatni moment od ekcentrinosti djelovanja, odnosno rezultirati e dodatnim progibom (wN). Momenti od djelovanja poprene sile i od uzdune sile se zbrajaju, kao i njihovi progibi, te se ekscentricitet poveava, stoga postupak pronalaska ravnotee postaje iterativni postupak. Proraunski pristup se zasniva na pronalasku ravnotee na deformiranom nosau, odnosno prema teoriji II. reda.

Slika 3.8 Interakcijsko djelovanje momenta savijanja i uzdune tlane sile

Popovi, Denis

14

Metalne konstrucije I Interakcija uzdune tlane sile i momenta savijanja

Na slici 3.8 prikazan je dijagram odnosa djelovanja momenta savijanja i uzdune tlane sile u kojemu: - Linija A prikazuje elastino ponaanje elementa izloenog samo savijanju - Linija B prikazuje pojednostavljeno plastino ponaanje elementa izloenog samo savijanju - Linija C prikazuje omeena je linijama A i B te prikazuje elastoplastino ponaanje elementa izloenog savijanju - Linija D prikazuje izvijanje idealnog tlanog tapa u elastinom podruju - Linija E prikazuje interaktivno djelovanje momenta savijanj a i uzdune tlane sile u elastinom podruju - Linija F prikazuje interakciju savijanja i uzdune tlane sile do postizanja pune plastifikacije - Linija G prikazuje konanu interakciju momenta savijanja i uzdune tlane sile za sluaj elastoplastinog materij ala Prema prikazanom dijagramu interakcijskog djelovanja, za zakljuiti je da se otpornost elementa izloenog ovim dvjema djelovanjima uvelike smanjuje u elastoplastinom podruju. Prilikom prorauna otpornosti elementa mora se proraun provesti i na razini poprenog presjeka, a otpornost se promatra bazno na otpornosti poprenog presjeka na savijanje. Uz djelovanje tlane uzdune sile, za poprene presjeke klase 1 i 2, moment se reducira na MN,y,Rd, uz uvjet da iznos uzdune tlane sile prelazi 25% otpornosti presjeka na tlak i/ili zauzima vie od 50% povrine hrbta. Razina uzdune sile Savijanje oko osi y-y

i/ili

;
Tablica 3.3 Reducirana otpornost poprenog presjeka na savijanje za zavarene I i H profile

Ukoliko je potrebno reducirati otpornost presjeka na savijanje zbog poprene sile, tada moramo u otpornosti poprenog presjeka uvesti reduciranu granicu poputanja prema izrazu 3.18. Za poprene presjeke klase 3 otpornost je ograniena na elastino podruje, te do ot kazivanja nosivosti dolazi prilikom dosezanja granice poputanja u najnapregnutijem vlakancu. (3.23)

Popovi, Denis

15

Metalne konstrucije I Interakcija uzdune tlane sile i momenta savijanja

gdje je: sN naprezanje od djelovanja tlane sile sM naprezanje od djelovanja momenta savijanja U sluaju da razina poprene sile prelazi 50% otpornosti, moramo upotrijebiti reduciranu granicu poputanja (fy,red). Otpornost poprenog presjeka klase 4 dokazuje se prema izrazu: (3.24) gdje je: eNy ekscentricitet koji se javlja zbog izuzimanja povrine kod poprenih presjeka klase 4 Prilikom prorauna elementa izloenog tlanoj sili i momentom savijanja openito moramo dokazati: (3.25)

(3.26) gdje je: NEd proraunska uzduna sila NRk karakteristina otpornost poprenog presjeka na tlanu silu My,Ed proraunski moment savijanja oko osi y-y My,Rk karakteristina otpornost poprenog presjeka na moment savijanja My,Ed proraunski moment savijanja nastao zbog ekscentriciteta uzdune tlane sile kod presjeka klase 4 cy, cz faktori redukcije za izvijanje elementa cLT faktor redukcije za bono-torzijsko izvijanje elementa M1 parcijalni faktor za otpornost elementa kij interakcijski faktori Karakteristine otpornosti poprenih presjeka odreujemo s obzirom na klasu, a My,Ed se javlja samo kod presjeka klase 4. Interakcijski faktor k ij je vodei parametar koji opisuje ponaanje ovakvoga sustava, te za metode prorauna faktora k ij Eurokod propisuje dvije metode, Metoda 1 i Metoda 2. Metoda 1 kompleksnija je od Metode 2, a kao rezultat daje vee otpornosti elementa izloenog interakcijskom djelovanju uzdune tlane sile i momenta savijanja. Metoda 2 konzervativnija je, te otpornosti raunate prema njoj su i do 20% manje, ovisno o vrsti optereenja. Zbog jednostavnosti upotrebe u inenjerskoj praksi primjenjivija je Metoda 2. Izraun interakcijskih fatora razlikuje se za elemente osjetljive na torzijske deformacije (lLT > 0,4) i za neosjetljive (lLT 0,4). Prethodno je
Popovi, Denis 16

Metalne konstrucije I Interakcija uzdune tlane sile i momenta savijanja

potrebno odrediti faktore ekvivalentnog momenta C my i CmLT koji opisuju izgled momentnog dijagrama, slika 3.9.

Slika 3.9 Opi prikaz ekvivalentnog momenta Cm Faktori ekvivalentnog momenta transformiraju nejednoliki momentni dijagram u jednoliki, gdje se pritom Cmy odnosi na promatrani dijagram cijeloga izdvojenoga elementa, a C mLT se odnosi na segmente momentnoga dijagrama izmeu bonih pridranja, odnosno ukoliko je element nepridran vrijedi Cmy=CmLT. Faktor y opisuje odnose izmeu nejednolikih momentnih dijagrama na rubovima promatranoga elementa ili segmenta. Interakcijski faktori kij za elemente neosjetljive na torzijske deformacije ( LT < 0,4) Faktori kij Klasa presjeka 1 i 2 Klasa presjeka 3 i 4

kyy

kzy 0,6 kyy 0,8 kyy Interakcijski faktori kij za elemente osjetljive na torzijske deformacije ( LT

0,4)

kyy

kzy

Tablica 3.4 Izraun interakcijskih faktora kij Popovi, Denis 17

Metalne konstrucije I Interakcija uzdune tlane sile i momenta savijanja

4
4.1

Primjer prorauna
Opis zadatka

Potrebno je izraditi interakcijske krivulje nepridranih elemenata optereenih uzdunom centrinom tlanom silom i momentom savijanja za profile HEB 300-400. Interakcijske krivulje opisuju omjere My,Ed/Mb,Rd i NEd/Nb,Rd, dobivene iz maksimalne nosivosti elemanata u zadanim uvjetima. Otpornosti se proraunavaju u koracima NEd/Nb,Rd,z od 0.1 do 0.9 za sve profile, tako da elementi imaju vitkost oko osi z-z 0.5, 1.0 i 1.5. Statiki sustav je prosta greda optereena kontinuiranom poprenom silom i uzdunom tlanom silom. Tijek prorauna prikazan je na slici 4.1.

Slika 4.1. Tijek prorauna

Popovi, Denis

18

Metalne konstrucije I Interakcija uzdune tlane sile i momenta savijanja

4.2

Numeriki primjer

Potrebno je odrediti uinak djelovanja uzdune tlane sile i momenta savijanja iz uvjeta maksimalne nosivosti. Zadan je popreni presjeka HEB 340, vitkost oko osi z -z 1.5, te omjer NEd/Nb,Rd = 0,4. Statiki sustav je prikazan je na slici 4.2.

Slika 4.2 Statiki sustav

h [mm] 340,00 tf [mm] 21,50 A [cm2] 170,90 Wel,y [cm3] 2156,00 Iz [cm4] 9690,00 iz [cm] 7,53

HEB 340 b [mm] 300,00 r [mm] 27,00 G [kg/m'] 134,00 Wpl,y [cm3] 2408,00 Wel,z [cm3] 646,00 It [cm4] 257,20

tw [mm] 12,00 d [mm] 243,00 Iy [cm4] 36660,00 iy [cm] 14,65 Wpl.z [cm3] 985,70 Iw [cm6] 2454000,00

Kvaltiteta materijala: S235 -

tmax = tf = 21,50 mm < 40 mm fy = 235 N/mm2 ( = 1,00) fu = 360 N/mm2 E = 210 000 N/mm2 G = 81 000 N/mm2 = 0,3

Popovi, Denis

19

Metalne konstrucije I Interakcija uzdune tlane sile i momenta savijanja

Klasifikacija poprenog presjeka


Hrbat izloen tlaku

Uvjet za klasu 1:

Hrbat je klase 1 Pojasnica izloena tlaku

Uvjet za klasu 1:

Pojasnice je klase 1 Popreni presjek je klase 1

Popovi, Denis

20

Metalne konstrucije I Interakcija uzdune tlane sile i momenta savijanja

Otpornost elementa na fleksijsko izvijanje

Izvijanje oko osi y-y

Odabir mjerodavne krivulje izvijanja

os y-y (b krivulja) => y=0,34

Popovi, Denis

21

Metalne konstrucije I Interakcija uzdune tlane sile i momenta savijanja

Izvijanje oko osi z-z

Odabir mjerodavne krivulje izvijanja

os z-z (c krivulja) => z=0,49

Uinak djelovanja NEd

Popovi, Denis

22

Metalne konstrucije I Interakcija uzdune tlane sile i momenta savijanja

Otpornost elementa na bono-torzijsko izvijanje

Odabir mjerodavne krivulje izvijanja

krivulja izvijanja a => LT=0,21


Popovi, Denis 23

Metalne konstrucije I Interakcija uzdune tlane sile i momenta savijanja

Otpornost elementa na interakciju uzdune tlane sile i momenta savijanja


Iz oblika momentog dijagrama slijedi:

Element osjetljiv na torzijsko deformacije Proraun interakcijskog faktora kyy

Popovi, Denis

24

Metalne konstrucije I Interakcija uzdune tlane sile i momenta savijanja

Proraun interakcijskog faktora kzy

Uinak djelovanja My,Ed 1. uvjet nosivosti

2. uvjet nosivosti

Popovi, Denis

25

Metalne konstrucije I Interakcija uzdune tlane sile i momenta savijanja

5
5.1

Interakcijske krivulje za HEB300


Interakcijske krivulje (My,Ed/Mb,Rd)

Slika 5.1 Interakcijska krivulja (My,Ed/Mb,Rd ; NEd/Nb,Rd) za HEB300 (lz = 0,5) Uzduna sila Ned [kN] 0,00 295,37 590,74 886,11 1181,49 1476,86 1772,23 2067,60 2362,97 2658,34 2953,71 Moment savijanja 1. uvjet 408,40 389,31 349,37 310,05 271,34 233,23 195,69 158,73 122,32 86,45 0,00 2. uvjet 408,40 370,20 331,45 292,14 252,25 211,76 170,67 128,97 86,63 43,65 0,00 My,Ed [kNm] 408,40 370,20 331,45 292,14 252,25 211,76 170,67 128,97 86,63 43,65 0,00

NEd/Nb,Rd,z 0 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 1

Tablica 5.1 Tablica vrijednosti uinka djelovanja za HEB300 (lz = 0,5) Popovi, Denis 26

Metalne konstrucije I Interakcija uzdune tlane sile i momenta savijanja

Slika 5.2 Interakcijska krivulja (My,Ed/Mb,Rd ; NEd/Nb,Rd) za HEB300 (lz = 0,75)

NEd/Nb,Rd,z 0 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 1

Uzduna sila Ned [kN] 0,00 243,00 486,01 729,01 972,02 1215,02 1458,03 1701,03 1944,04 2187,04 2430,05

Moment savijanja 1. uvjet 383,95 366,75 330,66 295,80 262,12 229,55 198,05 167,56 138,03 109,42 0,00 2. uvjet 383,95 349,29 313,88 277,69 240,68 202,84 164,13 124,52 83,99 42,49 0,00 My,Ed [kNm] 383,95 349,29 313,88 277,69 240,68 202,84 164,13 124,52 83,99 42,49 0,00

Tablica 5.2 Tablica vrijednosti uinka djelovanja za HEB300 (lz = 0,75)

Popovi, Denis

27

Metalne konstrucije I Interakcija uzdune tlane sile i momenta savijanja

Slika 5.3. Interakcijska krivulja (My,Ed/Mb,Rd ; NEd/Nb,Rd) za HEB300 (lz = 1,0)

NEd/Nb,Rd,z 0 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 1

Uzduna sila Ned [kN] 0,00 189,19 378,37 567,56 756,75 945,93 1135,12 1324,31 1513,49 1702,68 1891,87

Moment savijanja 1. uvjet 358,87 345,18 314,12 284,48 256,16 229,08 203,15 178,31 154,48 131,61 0,00 2. uvjet 358,87 327,66 295,54 262,46 228,37 193,24 157,01 119,62 81,04 41,18 0,00 My,Ed [kNm] 358,87 327,66 295,54 262,46 228,37 193,24 157,01 119,62 81,04 41,18 0,00

Tablica 5.3. Tablica vrijednosti uinka djelovanja za HEB300 (lz = 1,0)

Popovi, Denis

28

Metalne konstrucije I Interakcija uzdune tlane sile i momenta savijanja

Slika 5.4. Interakcijska krivulja (My,Ed/Mb,Rd ; NEd/Nb,Rd) za HEB300 (lz = 1,5)

NEd/Nb,Rd,z 0 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 1

Uzduna sila Ned [kN] 0,00 110,21 220,42 330,63 440,83 551,04 661,25 771,46 881,67 991,88 1102,08

Moment savijanja 1. uvjet 309,14 300,87 277,78 256,00 235,45 216,00 197,58 180,11 163,51 147,73 0,00 2. uvjet 309,14 282,26 254,59 226,09 196,73 166,46 135,25 103,05 69,81 35,48 0,00 My,Ed [kNm] 309,14 282,26 254,59 226,09 196,73 166,46 135,25 103,05 69,81 35,48 0,00

Tablica 5.4. Tablica vrijednosti uinka djelovanja za HEB300 (lz = 1,5) Popovi, Denis 29

Metalne konstrucije I Interakcija uzdune tlane sile i momenta savijanja

5.2

Ineterakcijske krivulje (My,Ed ; L)

Slika 5.5 Interakcijske krivulje (My,Ed ; L) za HEB300 lz L [cm] 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 0,4 284,68 378,40 338,30 297,73 256,69 245,17 173,15 130,64 87,61 44,07 0,5 355,85 370,20 331,45 292,14 252,25 211,76 170,67 128,97 86,63 43,65 0,75 1 1,25 1,5 1,75 2 533,78 711,70 889,63 1067,56 1245,48 1423,41 My,Ed [kNm] 349,29 327,66 304,63 282,26 261,30 242,17 313,88 295,54 274,77 254,59 235,68 218,42 277,69 262,46 244,01 226,09 209,30 193,97 240,68 228,37 212,32 196,73 182,12 168,78 202,84 193,24 179,65 166,46 154,10 142,82 164,13 157,01 145,97 135,25 125,21 116,04 124,52 119,62 111,21 103,05 95,39 88,41 83,99 81,04 75,34 69,81 64,62 59,89 42,49 41,18 38,29 35,48 32,84 30,44

NEd/ Nb,Rd

Tablica 5.5 Omjer uinka djelovanja momenta savijanja i duljine tapa za HEB300

Popovi, Denis

30

Metalne konstrucije I Interakcija uzdune tlane sile i momenta savijanja

Primjena interakcijskih krivulja

Potrebno je napraviti privremenu mostnu konstrukciju radi omoguavanja prelaska buldozera preko kanala. Masa buldozera iznosi 17 t. Rasponska konstrukcija je duljine 13 m i irine 4 m. Koji elini HEB profil zadovoljava potrebne uvjete?

Slika 6.1. Privremena konstrukcija L = 13 m B=4m Odreivanje uzdune tlane sile: Pretpostavka : Sila koenja = 10% mase buldozera

Otpornost elementa na uzdunu tlanu silu: L = 1300 cm Profil HEB 300 S235 Izraun otpornosti na izvijanje samo oko slabije osi (z -z) => mjerodavna otpornost

Popovi, Denis

31

Metalne konstrucije I Interakcija uzdune tlane sile i momenta savijanja

Odabir mjerodavne krivulje izvijanja

os z-z (c krivulja) => z=0,49

Omjer djelovanja uzdune tlane sile i otpornosti

Zbog sigurnosti se usvaja:

Popovi, Denis

32

Metalne konstrucije I Interakcija uzdune tlane sile i momenta savijanja

Odreivanje maksimalne vrijdnosti djelovanja momenta savijanja na glavni nosa Oitana vrijednost (L = 1300 cm)

Odreivanje iznosa djelovanja momenta savijanja na glavni nosa

Popovi, Denis

33

Metalne konstrucije I Interakcija uzdune tlane sile i momenta savijanja

Za izradu privremene rasponske konstrukcije dovoljno je koristiti 2 elina elementa HEB300.

Popovi, Denis

34

Metalne konstrucije I Interakcija uzdune tlane sile i momenta savijanja

Zakljuak

Provedenom parametarskom analizom na nepridranom elementu uslijed djelovanja momenta savijan ja i uzdune sile primjeuje se poveanje omjera My,Ed/Mb,Rd za 2% uslijed promjene relativne vitkosti oko osi z-z sa 0,5 na 1,5. Nakon dosezanja relativne vitkosti (lz) od 1,0 omjer se ustaljuje, jer se duljina elementa pribliava velikoj vitkosti, za razliku od manjih duljina za koje se elementi mogu smatrati elementima srednje vitkosti, poglavlje 5. Kljuni parametar pri analizi kombinacije djelovanja je interakcijski faktor kij, u kojemu poveanje relativne vitkosti uzrokuje smanjenje vrijednosti interakcijskog faktora, tablica 3.4. Iz interakcijskih krivulja (M y,Ed; L) vidljivo je da se uslijed poveanja duljine sa 3 m na 14 m, za kontinuirano optereen element, maksimalno doputeno djelovanje momenta smanjuje za prosjeno 37% uz omjer Ned/Nb,Rd od 0,1 te oko 32% pri omjeru od 0,9. Meutim, smanjenje nije jednoznano odreeno za sve vrste optereenja. Ukoliko je element optereen koncetriranom poprenom silom ili kontinuiranim optereenjem vrijednosti omjera My,Ed/Mb,Rd i NEd/Nb,Rd mijenjaju se priblino linearno, dok kod elementa opterenog istim savijanjem promjena vrijed nosti poprima parabolian oblik, slika 7.1. Pri omjeru Ned/Nb,Rd od 0,5; element optereen istim savijanjem moe preuzeti 28% vei intenzitet momenta od elementa optereenog kontinuiranim optereenjem, stoga isto savijanje predstavlja najpovoljniji oblik optereenja, dok se kontinuirano optereenje moe smatrati najnepovoljnijim oblikom optereenja.

Slika 7.1 Promjena vrijednosti faktora ekvivalentnog momenta Cm za HEB340 (lz = 0,5)

Popovi, Denis

35

Metalne konstrucije I Interakcija uzdune tlane sile i momenta savijanja

8
8.1

Prilozi
Interakcijske krivulje (My,Ed/Mb,Rd) za HEB320

Slika 8.1 Interakcijska krivulja (My,Ed/Mb,Rd ; NEd/Nb,Rd) za HEB320 (lz = 0,5) Uzduna sila Ned [kN] 0,00 319,54 639,08 958,62 1278,16 1597,70 1917,24 2236,78 2556,32 2875,86 3195,40 Moment savijanja 1. uvjet 469,59 448,64 403,55 359,03 315,07 271,65 228,76 186,39 144,55 103,20 0,00 2. uvjet 469,59 425,67 381,11 335,91 290,04 243,49 196,24 148,29 99,61 50,18 0,00 My,Ed [kNm] 469,59 425,67 381,11 335,91 290,04 243,49 196,24 148,29 99,61 50,18 0,00

NEd/Nb,Rd,z 0 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 1

Tablica 8.1 Tablica vrijednosti uinka djelovanja za HEB320 (lz = 0,5) Popovi, Denis 36

Metalne konstrucije I Interakcija uzdune tlane sile i momenta savijanja

Slika 8.2 Interakcijska krivulja (My,Ed/Mb,Rd ; NEd/Nb,Rd) za HEB320 (lz = 1,0)

NEd/Nb,Rd,z 0 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 1

Uzduna sila Ned [kN] 0,00 204,67 409,33 614,00 818,67 1023,33 1228,00 1432,67 1637,33 1842,00 2046,67

Moment savijanja 1. uvjet 412,46 398,33 363,98 331,03 299,40 269,02 239,80 211,69 184,61 158,53 0,00 2. uvjet 412,46 376,60 339,67 301,65 262,48 222,09 180,45 137,49 93,14 47,33 0,00 My,Ed [kNm] 412,46 376,60 339,67 301,65 262,48 222,09 180,45 137,49 93,14 47,33 0,00

Tablica 8.2. Tablica vrijednosti uinka djelovanja za HEB320 (lz = 1,0) Popovi, Denis 37

Metalne konstrucije I Interakcija uzdune tlane sile i momenta savijanja

Slika 8.3. Interakcijska krivulja (My,Ed/Mb,Rd ; NEd/Nb,Rd) za HEB320 (lz = 1,5)

NEd/Nb,Rd,z 0 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 1

Uzduna sila Ned [kN] 0,00 119,23 238,45 357,68 476,90 596,13 715,36 834,58 953,81 1073,03 1192,26

Moment savijanja 1. uvjet 355,09 347,69 322,97 299,50 277,19 255,96 235,74 216,44 198,01 180,40 0,00 2. uvjet 355,09 324,21 292,42 259,69 225,96 191,20 155,35 118,36 80,18 40,75 0,00 My,Ed [kNm] 355,09 324,21 292,42 259,69 225,96 191,20 155,35 118,36 80,18 40,75 0,00

Tablica 8.3. Tablica vrijednosti uinka djelovanja za HEB320 (lz = 1,5) Popovi, Denis 38

Metalne konstrucije I Interakcija uzdune tlane sile i momenta savijanja

8.2

Ineterakcijske krivulje (My,Ed ; L) za HEB320

Slika 8.4 Interakcijske krivulje (My,Ed ; L) za HEB320 lz L [cm] 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 0,4 284,3 435,11 389,00 342,35 295,16 247,42 199,10 150,22 100,74 50,68 0,5 355,38 425,67 381,11 335,91 290,04 243,49 196,24 148,29 99,61 50,18 0,75 1 1,25 1,5 1,75 2 533,07 710,76 888,45 1066,13 1243,82 1421,51 My,Ed [kNm] 401,56 376,60 350,01 324,21 300,05 278,02 360,85 339,67 315,70 299,42 270,63 250,76 319,24 301,65 280,36 259,69 240,34 222,69 276,70 262,48 243,95 225,96 209,12 193,77 233,19 222,09 206,42 191,20 176,95 163,96 188,69 180,45 167,71 155,35 143,77 133,22 143,16 137,49 127,78 118,36 109,54 101,50 96,56 93,14 86,56 80,18 74,21 68,76 48,85 47,33 43,99 40,75 37,71 34,94

NEd/ Nb,Rd

Tablica 8.4 Omjer uinka djelovanja momenta savijanja i duljine tapa za HEB320

Popovi, Denis

39

Metalne konstrucije I Interakcija uzdune tlane sile i momenta savijanja

8.3

Interakcijske krivulje (My,Ed/Mb,Rd) za HEB340

Slika 8.5 Interakcijska krivulja (My,Ed/Mb,Rd ; NEd/Nb,Rd) za HEB340 (lz = 0,5) Uzduna sila Ned [kN] 0,00 338,56 677,12 1015,67 1354,23 1692,79 2031,35 2369,90 2708,46 3047,02 3385,58 Moment savijanja 1. uvjet 525,96 503,53 453,91 404,76 356,09 307,89 260,14 212,85 166,01 119,60 0,00 2. uvjet 525,96 476,77 426,87 376,24 324,86 272,72 219,81 166,09 111,57 56,21 0,00 My,Ed [kNm] 525,96 476,77 426,87 376,24 324,86 272,72 219,81 166,09 111,57 56,21 0,00

NEd/Nb,Rd,z 0 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 1

Tablica 8.5 Tablica vrijednosti uinka djelovanja za HEB340 (lz = 0,5) Popovi, Denis 40

Metalne konstrucije I Interakcija uzdune tlane sile i momenta savijanja

Slika 8.6 Interakcijska krivulja (My,Ed/Mb,Rd ; NEd/Nb,Rd) za HEB340 (lz = 1,0)

NEd/Nb,Rd,z 0 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 1

Uzduna sila Ned [kN] 0,00 216,85 433,70 650,54 867,39 1084,24 1301,09 1517,93 1734,78 1951,63 2168,48

Moment savijanja 1. uvjet 460,48 446,29 409,28 373,63 339,26 306,09 274,08 243,15 213,26 184,36 0,00 2. uvjet 460,48 420,44 379,22 336,77 293,03 247,95 201,46 153,49 103,98 52,84 0,00 My,Ed [kNm] 460,48 420,44 379,22 336,77 293,03 247,95 201,46 153,49 103,98 52,84 0,00

Tablica 8.6 Tablica vrijednosti uinka djelovanja za HEB340 (lz = 1,0) Popovi, Denis 41

Metalne konstrucije I Interakcija uzdune tlane sile i momenta savijanja

Slika 8.7 Interakcijska krivulja (My,Ed/Mb,Rd ; NEd/Nb,Rd) za HEB340 (lz = 1,5)

NEd/Nb,Rd,z 0 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 1

Uzduna sila Ned [kN] 0,00 126,32 252,64 378,97 505,29 631,61 757,93 884,25 1010,58 1136,90 1263,22

Moment savijanja 1. uvjet 394,60 388,36 362,60 338,00 314,49 291,99 270,45 249,79 229,98 210,95 0,00 2. uvjet 394,60 360,29 324,97 288,59 251,11 212,48 172,64 131,53 89,10 45,28 0,00 My,Ed [kNm] 394,60 360,29 324,97 288,59 251,11 212,48 172,64 131,53 89,10 45,28 0,00

Tablica 8.7 Tablica vrijednosti uinka djelovanja za HEB340 (lz = 1,5) Popovi, Denis 42

Metalne konstrucije I Interakcija uzdune tlane sile i momenta savijanja

8.4

Ineterakcijske krivulje (My,Ed ; L) za HEB340

Slika 8.8 Interakcijske krivulje (My,Ed ; L) za HEB340 lz L [cm] 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 0,4 282,86 487,48 435,82 383,56 330,69 277,20 223,07 168,30 112,90 56,78 0,5 353,58 476,77 426,87 376,24 324,86 272,72 219,81 166,09 111,57 56,21 0,75 1 1,25 1,5 1,75 2 530,37 707,16 883,95 1060,74 1237,53 1414,32 My,Ed [kNm] 449,20 420,44 389,85 360,29 332,79 307,86 403,66 379,22 351,63 324,97 300,16 277,68 357,11 336,77 312,27 288,59 266,56 246,60 309,52 293,03 271,72 251,11 231,94 214,57 260,86 247,95 229,91 212,48 196,26 181,56 211,07 201,46 186,80 172,64 159,46 147,52 160,14 153,49 142,33 131,53 121,49 112,39 108,01 103,98 96,42 89,10 82,30 76,14 54,65 52,84 49,00 45,28 41,83 38,69

NEd/ Nb,Rd

Tablica 8.8 Omjer uinka djelovanja momenta savijanja i duljine tapa za HEB340 Popovi, Denis 43

Metalne konstrucije I Interakcija uzdune tlane sile i momenta savijanja

8.5

Interakcijske krivulje (My,Ed/Mb,Rd) za HEB360

Slika 8.9 Interakcijska krivulja (My,Ed/Mb,Rd ; NEd/Nb,Rd) za HEB360 (lz = 0,5)

NEd/Nb,Rd,z 0 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 1

Uzduna sila Ned [kN] 0,00 357,77 715,55 1073,32 1431,10 1788,87 2146,64 2504,42 2862,19 3219,96 3577,74

Moment savijanja 1. uvjet 585,82 561,85 507,43 453,41 399,77 346,51 293,62 241,12 188,98 137,20 0,00 2. uvjet 585,82 531,04 475,45 419,06 361,83 303,76 244,82 185,00 124,27 62,61 0,00 My,Ed [kNm] 585,82 531,04 475,45 419,06 361,83 303,76 244,82 185,00 124,27 62,61 0,00

Tablica 8.9 Tablica vrijednosti uinka djelovanja za HEB360 (lz = 0,5) Popovi, Denis 44

Metalne konstrucije I Interakcija uzdune tlane sile i momenta savijanja

Slika 8.10 Interakcijska krivulja (My,Ed/Mb,Rd ; NEd/Nb,Rd) za HEB360 (lz = 1,0)

NEd/Nb,Rd,z 0 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 1

Uzduna sila Ned [kN] 0,00 229,16 458,31 687,47 916,62 1145,78 1374,93 1604,09 1833,24 2062,40 2291,56

Moment savijanja 1. uvjet 511,39 497,12 457,30 418,78 381,51 345,42 310,46 276,58 243,72 211,84 0,00 2. uvjet 511,39 466,93 421,15 374,00 325,43 275,37 223,74 170,46 115,48 58,68 0,00 My,Ed [kNm] 511,39 466,93 421,15 374,00 325,43 275,37 223,74 170,46 115,48 58,68 0,00

Tablica 8.10 Tablica vrijednosti uinka djelovanja za HEB360 (lz = 1,0) Popovi, Denis 45

Metalne konstrucije I Interakcija uzdune tlane sile i momenta savijanja

Slika 8.11 Interakcijska krivulja (My,Ed/Mb,Rd ; NEd/Nb,Rd) za HEB360 (lz = 1,5)

NEd/Nb,Rd,z 0 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 1

Uzduna sila Ned [kN] 0,00 133,49 266,98 400,48 533,97 667,46 800,95 934,44 1067,93 1201,43 1334,92

Moment savijanja 1. uvjet 436,40 431,26 404,32 378,47 353,64 329,78 306,84 284,75 263,47 242,97 0,00 2. uvjet 436,40 398,45 359,39 319,16 277,71 234,98 190,92 145,47 98,54 50,08 0,00 My,Ed [kNm] 436,40 398,45 359,39 319,16 277,71 234,98 190,92 145,47 98,54 50,08 0,00

Tablica 8.11 Tablica vrijednosti uinka djelovanja za HEB360 (lz = 1,5) Popovi, Denis 46

Metalne konstrucije I Interakcija uzdune tlane sile i momenta savijanja

8.6

Ineterakcijske krivulje (My,Ed ; L) za HEB360

Slika 8.12 Interakcijske krivulje (My,Ed ; L) za HEB360

lz L [cm] 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9

0,4 281,48 543,10 485,54 427,32 368,42 308,82 248,52 187,50 125,75 63,25

0,5 351,85 531,04 475,45 419,06 361,83 303,76 244,82 185,00 124,27 62,61

0,75 527,77 499,76 449,10 397,31 344,36 290,22 234,83 178,16 120,17 60,80

NEd/ Nb,Rd

1 1,25 1,5 1,75 2 703,7 879,62 1055,55 1231,47 1407,39 My,Ed [kNm] 466,93 432,04 398,45 367,38 339,39 421,15 389,68 359,39 331,36 306,11 374,00 346,06 319,16 294,27 271,85 325,43 301,12 277,71 256,05 236,54 275,37 254,98 234,98 216,66 200,15 223,74 207,02 190,92 176,04 162,62 170,46 157,73 145,47 134,12 123,90 115,48 106,85 98,54 90,86 83,93 58,68 54,30 50,08 46,17 42,66

Tablica 8.12 Omjer uinka djelovanja momenta savijanja i duljine tapa za HEB360

Popovi, Denis

47

Metalne konstrucije I Interakcija uzdune tlane sile i momenta savijanja

8.7

Interakcijske krivulje (My,Ed/Mb,Rd) za HEB400

Slika 8.13 Interakcijska krivulja (My,Ed/Mb,Rd ; NEd/Nb,Rd) za HEB400 (lz = 0,5)

NEd/Nb,Rd,z 0 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 1

Uzduna sila Ned [kN] 0,00 411,01 822,02 1233,03 1644,04 2055,05 2466,06 2877,07 3288,08 3699,09 4110,10

Moment savijanja 1. uvjet 705,11 675,36 608,70 542,23 475,95 409,87 343,98 278,29 212,78 147,46 0,00 2. uvjet 705,11 639,17 572,26 504,39 435,51 365,61 294,67 222,67 149,57 75,36 0,00 My,Ed [kNm] 705,11 639,17 572,26 504,39 435,51 365,61 294,67 222,67 149,57 75,36 0,00

Tablica 8.13 Tablica vrijednosti uinka djelovanja za HEB400 (lz = 0,5) Popovi, Denis 48

Metalne konstrucije I Interakcija uzdune tlane sile i momenta savijanja

Slika 8.14 Interakcijska krivulja (My,Ed/Mb,Rd ; NEd/Nb,Rd) za HEB400 (lz = 1,0)

NEd/Nb,Rd,z 0 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 1

Uzduna sila Ned [kN] 0,00 277,51 555,03 832,54 1110,06 1387,57 1665,09 1942,60 2220,11 2497,63 2775,14

Moment savijanja 1. uvjet 610,73 593,46 545,46 498,82 453,47 409,37 366,47 324,71 284,05 244,46 0,00 2. uvjet 610,73 557,63 502,96 446,66 388,65 328,86 267,20 203,58 137,91 70,08 0,00 My,Ed [kNm] 610,73 557,63 502,96 446,66 388,65 328,86 267,20 203,58 137,91 70,08 0,00

Tablica 8.14 Tablica vrijednosti uinka djelovanja za HEB400 (lz = 1,0) Popovi, Denis 49

Metalne konstrucije I Interakcija uzdune tlane sile i momenta savijanja

Slika 8.15 Interakcijska krivulja (My,Ed/Mb,Rd ; NEd/Nb,Rd) za HEB360 (lz = 1,5)

NEd/Nb,Rd,z 0 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 1

Uzduna sila Ned [kN] 0,00 159,08 318,16 477,24 636,32 795,40 954,49 1113,57 1272,65 1431,73 1590,81

Moment savijanja 1. uvjet 515,24 511,97 482,62 454,26 426,84 400,30 374,62 349,74 325,63 302,26 0,00 2. uvjet 515,24 470,44 424,31 376,82 327,88 277,44 225,42 171,75 116,34 59,13 0,00 My,Ed [kNm] 515,24 470,44 424,31 376,82 327,88 277,44 225,42 171,75 116,34 59,13 0,00

Tablica 8.15 Tablica vrijednosti uinka djelovanja za HEB360 (lz = 1,5) Popovi, Denis 50

Metalne konstrucije I Interakcija uzdune tlane sile i momenta savijanja

8.8

Ineterakcijske krivulje (My,Ed ; L) za HEB400

Slika 8.16 Interakcijske krivulje (My,Ed ; L) za HEB400

lz L [cm] 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9

0,4 277,83 654,08 584,76 516,64 443,70 371,93 299,30 225,81 151,44 76,18

0,5 347,29 639,17 572,26 504,39 435,51 365,61 294,67 222,67 149,57 75,36

NEd/ Nb,Rd

0,75 1 1,25 1,5 1,75 2 520,94 694,59 868,23 1041,90 1215,53 1389,17 My,Ed [kNm] 599,75 557,63 512,97 470,44 431,69 397,22 538,95 502,96 462,68 424,31 389,37 358,36 476,80 446,66 410,88 376,82 345,79 318,25 413,26 388,65 357,52 327,88 300,88 276,92 348,28 328,86 302,52 277,44 254,59 234,31 281,82 267,20 245,80 225,42 206,85 190,38 213,81 203,58 187,27 171,75 157,60 145,05 144,21 137,91 126,86 116,34 106,76 98,26 72,96 70,08 64,47 59,13 54,26 49,94

Tablica 8.16 Omjer uinka djelovanja momenta savijanja i duljine tapa za HEB400

Popovi, Denis

51

Metalne konstrucije I Interakcija uzdune tlane sile i momenta savijanja

Literatura

[1] Markulak, D. (2008). Proraun elinih konstrukcija prema EN 1993 -1-1. Osijek: Gradska tiskara Osijek, d.d. [2] Androi, B., Dujmovi, D., Deba, I. (2009). eline konstrukcije 1. Zagreb: Tiskara Zelina, d.d.

Popovi, Denis

52

You might also like