DIJELOVI MOSTA

Najprikladnije je prikazati dijelove mosta na primjeru

(protenoga) grednog mosta.
Svaki most, bez obzira na vrst rasponskoga sklopa, ima
opremu ili pomost.
Gredni mostovi
Naelno razlikujemo dva sustava glavnih
dijelova mosta:
- donji ustroj (DU) ili sustav potpora
(substructure; Unterbau) i
- gornji ustroj (GU) ili rasponski
sklop.
(superstructure; berbau)
Najee je GU dio mosta iznad
leajeva, a DU onaj ispod. Meutim, nije
to uvijek tako jednostavno.
Jasno se razdvaja GU od DU.
Luk je, oito, dio DU.
DONJI USTROJ
MOSTA
Luk je ovdje dio GU.
Pilon je, iako je iznad kolnika, dio DU.
A to je s vjealjkama?
One nadomjetaju stupove dakle dio su DU.
Pjeaki most u Osijeku
Domovinski most u Zagrebu
Donji ustroj
U donji ustroj mosta pripadaju:
upornjaci s krilima,
stupovi i
piloni.
Od toga su samo upornjaci
neizostavni.
Pjeaki most preko Pazinske Jame
Most preko Gudue na AC
Zagreb Split
Upornjak (abutment; Widerlager) ima dvije vane
uloge:
- krajnja je potpora rasponskoga sklopa,
- zajedno s krilima podupire zavretak nasipa uz most.
Moemo rei da je upornjak krajnji stup mosta.
Meutim, ima i upornjaka s proputenim nasipom ili
ukopanih upornjaka.
Nasip zavrava prirodnim pokosom (1:n tg) ili je
obloen.
Glavni dijelovi upornjaka:
leajna klupa ili greda
(bearing chair, b. seat; Auflagerbank),
zidi upornjaka ili prsni zid
(breast wall; Kammerwand),
prijelazna ploa
(transition slab; Schlep-Platte),
zid upornjaka
(bearing wall; Auflagerwand),
stupovi upornjaka ukopani upornjak
(abutment pier; Widerlagersttze),
krilo upornjaka
(wing wall; Flgel),
temeljna stopa upornjaka
(abutment footing; Widerlagerfundation).
Leajna klupa prenosi optereenje s leaja u zid
upornjaka. U ukopanih upornjaka tu ulogu ima preka
stupita upornjaka.
Zidi upornjaka razdvaja nasip od rasponskoga
sklopa, te pridrava prijelaznu napravu i prijelaznu
plou.
Prijelazna ploa ublaava prijelaz izmeu stiljivog
nasipa i nepopustljivog rasponskoga sklopa.
Zid upornjaka prenosi optereenje na temeljnu stopu i
pridrava nasip.
Stupovi upornjaka imaju slinu ulogu.
Krila upornjaka pridravaju nasip. Mogu biti
usporedna, okomita i kosa.
Temeljnja stopa prenosi optereenje u temeljno tlo
(fuondation soil; Grndungskrper).
Stup mosta (pier, column; Pfeiler, Sttze) podupire
rasponski sklop izmeu upornjaka.
Moe biti jednostruk ili ralanjen stupite. Stupite
je niz pojedinanih stupaca s prekom ili bez nje.
Dijelovi stupa:
leajna klupa,
preka stupita
(cross /head/ beam; Riegel),
deblo stupa
(pier trunk; Pfeilerkrper),
stupci stupita
(columns; Sttze),
temeljna stopa.
I jednostruk stup moe imati preku.
Rasponski sklop
Rasponski je sklop (RS) ploa, rebrasta ploa (ploa
spregnuta s gredama) ili sanduasti nosa.
Prenosi optereenje s kolnika na leajeve / na
potpore.
U grednih je mostova veza izmeu RS i potpora
slobodna, tj. on se slobodno zaokree na mjestima
potpora.
Gredni se sklop prua preko jednog ili vie polja. U
ovom drugom sluaju moe biti:
o niz slobodno poduprtih greda,
o Gerberov nosa i
o proteni (kontinuirani) nosa.
Statike sheme grednih sklopova
Ploa se prostire po cijeloj irini mosta (i pod rubnim
trakovima i pod hodnicima).
Ako je spregnuta s gredama, zove se kolnikom plo-
om. U ploastih nosaa tu ulogu ima gornji pojas
ploe, a u sanduastih gornja ploa
Dijelovi rasponskoga sklopa:
kolnika ploa
(deck slab; Fahrbahnplatte),
ploasti nosa
(slab structure; Plattentrger),
rebrasta ploa ili
greda presjeka T
(T-beam; Plattenbalken),
(desno)
glavni /uzduni/ nosa
(main girder; Haupttrger),
(dolje)
sanduasti nosa
(box girder; Kastentrger),
popreni nosa
(cross beam; Quertrger),
krajnji popreni nosa
(end cross beam;
Endquertrger),
prepona (dijafragma)
(diaphragm; Querschott),
Kolnika ploa prenosi optereenje s kolnika na
glavne i poprene nosae.
Gornja ploha ploe slijedi nagib kolnika.
Ploasti nosa prenosi optereenje na leajeve
pa na potpore. Glavni nosa prenosi opt. s
ploe na leajeve.
Glavni je nosa zdepasta (pravokutna ili trapezasta)
ili razvedena (I ili T) presjeka
Moe ih biti dva ili vie u presjeku. Ako je raspoloiva
visina sklopa mala, gradi se rotilj.
Popreni nosa slui za bono ukruivanje glavnih n.
i za preraspodjelbu optereenja meu njima.
Glavni nosa moe biti i ploast i sanduast.
Sanduasti se nosa sastoji od gornje (upper slab;
Oberplatte) i donje ploe (bottom slab; Unterplatte),
te dvaju ili vie hrptova (web; Steg).
Sanduk u pravilu ima prepone, otvorene radi pregleda
nutrine.
Ploasti i sanduasti nosai mogu biti tlocrtno zakriv-
ljeni, dok gredni mogu biti pravasti (ako su predgo-
tovljeni) ili zakrivljeni (izvedeni na skeli).
Ako je skela nepomina, tlocrtni oblik nosaa moe biti
bilo kakav, a ako je navlana (prenosiva), tlocrt mora
biti pravilan:
R = const. ili R =
Okvirni mostovi
Okvirno djelovanje ostvaruje se vrstom vezom
izmeu potpora i rasponskoga sklopa. Tako se
smanjuju M
sav
u rasponskom sklopu, pa visina moe
biti manja.
Okvir moe imati jedan ili vie otvora (najee tri), a
moe biti i zatvoren.
Glavni dijelovi okvira:
preka
(cross beam; Riegel),
stupovi
(frame leg; Stiel),
ili stijene ploasti i zatvoreni okviri
(frame wall; Rahmenwand).
Zatvoreni okvir ima dvije preke. Po donjoj promet se
odvija u smjeru okomitu u odnosu na onaj na gornjoj.
Statiki sustavi okvira
trozglobni okvir (three-hinged frame; Dreigelenkrahmen),
dvozglobni okvir s prednap. zategom ili bez nje
(two-hinged frame with a prestressed tie or without it;
Zweigelenkrahmen mit oder ohne vorgespanntes
Zugband),
dvozglobni okvir (DZO) s protenom prekom
(two-hinged frame with a continuous cross beam;
Zweigelenkrahmen mit ausliegenden Auslegern),
DZO s okomitim ili nagnutim stupovima
(~ with vertical or inclined legs; ~ mit senkrechten oder
geneigten Stielen),
DZO s trokutastim potporama
(~ with triangle-shaped supports; ~ mit Stiel als Dreieck)
upeti okvir (fixed frame; eingespannter Rahmen),
zatvoreni okvir (closed frame; geschlossener Rahmen)
proteni okvir (continuous frame; mehrfeldriger Rahmen).
Rasponski sklop moe biti na jednom potezu okvir, a
na preostalom gredni.
U trozgl. okvira zglob moe biti u sredini preke ili na
vrhu stupa. Tada mu stup djeluje kao njihalo.
U upetih okvira s jednim otvorom moe se umjenim
odabirom omjera krutosti stijene i preke postii
povoljna raspodjelba M
sav
u preki.
Preka je, bez obzira na statiki sustav, RS.
Luni (svoeni) mostovi
S obzirom na poloaj kolnikoga sklopa (deck
structure; Fahrbahntafel) u lunih su mostova tri
mogunosti:
kolniki sklop gore,
kolniki sklop dolje i
kolniki sklop dijelom poduprt lukom, a dijelom
ovjeen o nj.
Bez obzira na to kolniki se sklop (KS) lunog mosta
ne razlikuje od KS grednoga.
Statiki sustavi lunih mostova
trozglobni luk
(three-hinged arch; Dreigelenkbogen),
dvozglobni luk
(two-hinged arch; Zweigelenkbogen),
upeti luk (fixed arch; eingespannter Bogen),
luk-stijena (walled arch; Bogenscheibe),
luk sa zategom (tied arch; Bogen mit Zugband),
luk s kosim vjealjkama Nielsenov luk
(arch with inclined hangers; Bogen mit schrgen
Hngern).
Luk moe biti spregnut s gredom; dvije mogunosti:
savitljiv luk s krutom gredom
(flexible arch with a stiff beam; nachgiebige Bogen mit
steife Balken),
krut luk sa savitljivom gredom
(stiff arch with a flexible beam; steife Bogen mit
nachgiebige Balken).
Inaice prve mogunosti:
KS dolje Langerova greda;
KS gore Maillartov luk.
Dijelovi lunog mosta (I):
peta luka
(arch spring; Bogenkmpfer),
tjeme luka
(arch crown; Bogenscheitel),
lice /elo/ luka
(arch face; Bogenstirnflche),
podgled /intrados/ luka
(arch intrados; Bogenuntersicht),
nadgled /ekstrados/ luka
(arch extrados; Bogenobersicht),
Dijelovi lunog mosta (II):
nadluni stup
(spandrel column; Aufstnderungssttzen),
drugotni /sekundarni/ luk
(spandrel arch; Aufstnderungsbogen) i
petni stup (spring pier; Bogenkmpferpfeiler).
Danas se u pravilu izvode lukovi stalne visine.
Do prije 60-ak godina: srpasti lukovi
(sickle-shaped arch; Sichelbogen).
Ovjeeni mostovi
Ovjeeni most (cable stayed bridge; Schrgkabel-
brcke) ima glavni rasponski sklop to se sastoji od
KS ovjeena o pilon sustavom vjealjaka.
Vjealjke mogu biti rasporeene:
zrakasto,
usporedno (harfasto) ili
mahaljkasto (lepezasto).
Ovjesita su na jednakim razmacima.
Kolniki je sklop ujedno i ukrutni sklop.
Budui da rasponi OM mogu biti > 1 000 m, vjealjke
mogu biti duge vie stotina metara titranje od vjetra.
Zato su nuni prigunici.
Dijelovi ovjeenog mosta:
pilon - vjealjka
(pylon /tower/; Pylon), (hanger; Schrgkabel),
usidrenje u pilonu
(pylon anchorage; Pylonverankerung),
usidrenje u kolnikomu sklopu
(deck structure anchorage; Fahrbahnverankerung),
sedlo (saddle; Sattel),
kolniki /ukrutni/ sklop
(deck structure /stiffening girder/; Fahrbahntrger
/Versteiffungstrger/),
prigunik - poprena spona
(damper; Dmpfer) i (cross-tie; Querband).
Pilon
Stoerni je stup ovje. ili viseeg mosta. Prenosi
optereenje s glavnih ueta ili s vjealjaka u temelj, pa
u tlo.
Visei m. velika raspona imaju dva glavna ueta, pa
im je pilon visoki (reetkasti) okvir.
Ovjeeni m. imaju jednu ili dvije (iznimno tri) ravnine
ovjeenja.
Pilon im je oblika slova A ili obrnutog Y. Most dr. Franje
Tumana u Dubrovniku ima ovaj drugi.
Pri manjim rasp. pilon je usaen u rasponski sklop.
Dijelovi pilona
krak pilona
(pylon leg; Pylonstiel),
sidrite
(anchorage zone; Ankerzone),
preka pilona
(pylon cross beam; Pylonriegel),
dijagonale reetke
(diagonal members; Diagonalstbe),
deblo polona
(pylon trunk; Pylonstamm),
temeljna stopa.
A
B
D
C
Visei mostovi (I)
Visei m. (suspension bridge; Hngebrcke) sastoji
se od para ovjesnih ueta, para pilona, vjealjaka i
ukrut-noga sklopa.
Ovjesno ue oblika lananice sastoji se od snopa el.
ueta ili snopa usporednih ica (el. visoke vrstoe) i
prenosi optereenje s vjealjaka na pilon (preteno V)
i na sidreni blok (preteno H).
Pri manjim rasponima (do ~ 400 m) ue se moe
usidriti u ukrutni sklop samousidreni visei sustav.
Sidreni se blok odupire vlastitom teinom (suteni ili
gravitacijski blok) ili mora biti dodatno usidren u tlo ili
stijenu (laki blok).
Visei mostovi (II)
Vjealjke su od el. ueta visoke vrstoe. Okomite su
ili blago nagnute, tako da tvore reetku.
Ukrutni sklop slui za jednakomjernu rapodjelbu
optere-enja i sprjeavanje prekomjerna izobliavanje
kolnike ploe. Mora biti krut i na Mi na T.
Radi ublaavanja djelovanja vjetra rabi se ugoeni
popreni presjek.
Pri rasponima do ~ 300 m ukrutni je sklop betonski
(PB), a pri veima elini; pri najveima reetkasti.
Ima i iznimaka: Skarnsundet (N; l = 530 m bet. US).
Dijelovi viseeg mosta
- pilon
- glavno ovjesno ue
(main suspension cable; Hauptkabel),
- sedlo ovjesnog ueta
(suspension cable saddle; Hauptkabelsattel),
- vjealjka,
- usidrenje na uetu
(anchorage at the suspension cable; Verankerung am
Hauptkabel),
- usidrenje u kolniki sklop, - sidreni blok
- ukrutni /kolniki/ sklop, (anchorage block;
Ankerblok).
Pjeaki most u Osijeku
Reetkasti mostovi (I)
Reetkasti se nosai (truss girder; Fachwerk) rabe u
pravilu za eljeznike mostove.
Sklop se sastoji od glavnih nosaa, elnih okvira i
sustava spregova.
Glavni nosai: pojasni tapovi + tapovi ispune.
Danas: jednost. ispuna niz trokuta, = 45
0
60
0
.
Krajnji su tapovi jai, pa s prekom tvore elni okvir
(portal) mosta.
Poloaji kolnikoga sklopa:
kolnik gore, - kolnik dolje (koritast m.),
kolnik poluuputen.
Reetkasti mostovi (II)
Kolniki je sklop rotilj sastavljen od glavnih nosaa,
te poprenih nosaa poduprtih u vorovima reetke i
drugotnih /sekundarnih/ uzdunih nosaa.
Na rotilj se polae:
rebrenica (ortotropna ploa) cestovni m.,
limeno korito, to nosi posteljicu eljeznike pruge.
Spregovi preuzimaju:
sile vjetra;
sile od koenja i pokretanja vozila i
sile od bonih udaraca.
Dijelovi elinoga reetkastog mosta (I):
donji /vlani/ pojas
(bottom /tension/ chord; Unter/Zug/gurt),
gornji /tlani/ pojas
(top /compression/ chord; Ober/Druck/gurt),
tapovi ispune
(web members; Diagonalstbe),
elni okvir /portal/ mosta
(portal frame; Portalrahmen),
popreni nosa,
drugotni /sekundarni/ uzduni nosa
(longitudinal deck girder; Fahrbahnlngstrger),
Dijelovi elinoga reetkastog mosta (II):
gornji vjetrovni spreg
(top wind bracing; Oberwindverband),
donji VS
(bottom WB; UnterWV),
krajnji popreni spreg
(end cross bracing; Endquerverband),
koni spreg
(traction bracing; Bremsverband),
spreg za bone udarce
(stringer bracing; Schlingverband).
Osjeki eljezniki most
Druge vrsti rasponskih sklopova (I)
Osim nabrojenih postoje jo:
zauzdani mostovi,
Most Maracaibo
u Venezueli
Most preko Save kod Zagreba (projekt)
Druge vrsti rasponskih sklopova (II)
mostovi na jedra,
Ganter, CH (desno)
poluovjeeni
mostovi,
(extradosed bridge)
Domovinski most
u Zagrebu
Druge vrsti rasponskih sklopova (III)
prednapete vrpce
(stress ribon bridge; Spannbandbrcke).
Dijelovi zauzdanih mostova ne razlikuju se od onih u
ovjeenih. Jedino su im vjealjke i KS od PB.
Poluovjeeni most ima ove razliite dijelove:
skretnik (deviator),
sedlo skretnika
(deviator saddle),
vanjska natega
(external tendon).
Oprema mosta (I)
Svaki most mora imati dijelove to omoguuju:
odvijanje prometa po njemu,
nadziran prijenos sila,
nesprijeene pomake izazvane vanjskim silama i
dugotrajnim djelovanjima.
Osim toga most moe imati dijelove:
to jame trajnost,
to slue zatiti okolia i
to slue uljepavanju (ograde, ukrasni nalii).
Oprema mosta (II)
Za odvijanje prometa slui:
kolniki zastor u cestovnih mostova
(carriageway pavement; Fahrbahnbelag),
hodniki zastor u pjeakih mostova
(footway pavement; Fusswegbelag),
posteljica u eljeznikih mostova
(ballast; Bettung),
zatitna ili odbojna ograda
(guard rail; Leitplanke),
rubni trak ili kapa (***; Kappe),
rubnjak (curb; Schrammbord),
pjeaka ograda (railing; Gelnder),
vjetrobran (wind protection; Windschtz).
Oprema mosta (III)
Za nadziran prijenos sila s rasponskoga sklopa na
stup ili upornjak slui:
leaj (bearing; Lager) ili
zglob (joint /hinge/; Gelenk).
Leaj moe biti:
nepomian (fixed b.; festes Lager) ili
pomian
(movable /expansion/ b.; bewegliches Lager).
Nepomini leaj moe biti:
crtast /linijski/ (linear b.; Linienlager) ili
tokast (point b.; Punktlager).
Oprema mosta (IV)
Postoji pet vrsta pominih leajeva:
klizni (sliding b.; Gleitlager),
elastomerni (elastomeric b.; Elastomerlager),
valjkasti (roller b.; Rollenlager),
leaj-njihalo (pendulum b.; Pendellager),
stup-njihalo(rocking pier; Pendelpfeiler).
Leaj-njihalo razlikuje se od stupa-njihala samo po
visini.
Elastomerni leaj
Oprema mosta (V)
Klizni (lonasti)
leaj
Oprema mosta (VI)
Klizni leaj omoguuje pomake u jednom smjeru ili
svestrano (kao i elastomerni).
Zadnje tri vrsti leaja omoguuju pomake samo u
jednom smjeru. One imaju samo povijesno znaenje
Valjkasti leaj
Oprema mosta (VII)
Zglob je armiranobetonski, a omoguuje pomake u
jednom smjeru ili svestrane.
U zadnje vrijeme grade se scijeljeni ili integralni
mostovi u kojih se leajevi izostavljaju i u kojih nema
jasne granice izmeu donjeg i gornjeg ustroja.
Nesprijeene pomake omoguuje prijelazna ili
dilatacijska naprava. Ona ublaava prijelaz izmeu
upornjaka i KS ili preko raspora na KS i sprjeava
procurivanje vode s kolnika.
Oprema mosta (VIII)
Prijelazna ploa ublaava prijelaz izmeu stiljivog
nasipa i nepopustljivog upornjaka
Trajnost jame:
dobra odvodnja (drainage; Entwsserung),
vijenci (facia beam; Gesims) i
pouzdano brtvljenje /hidroizolacija/ (sealing;
Dichtung).
Oprema mosta (IX)
Za zatitu okolia slue:
zatvoreni sustav odvodnje (closed drainage system;
geschlossene Dichtungssystem),
bukobrani (noise protection; Lhrmschutz).
Obrnutoj svrsi slui:
vjetrobran (wind protection; Wintschutz).