Tehnicka Mehanika2 Cvrstoca I Dinamika

K
Boris Kuli i
sc
TEHNICKA MEHANIKA
Nauka o cvrstoi
c
i dinamika
OG
LE
DN
IP
RIM
JE
RA
ud benik za 2. razred
z
strojarskih tehnikih skola
c
K
RA
JE
RIM
IP
DN
LE
OG
Intelektualno je vlasni tvo, poput svakog drugog vlasni tva, neotudivo,

s
s
zakonom za tieno i mora se po tovati. Nijedan dio ove knjige ne smije se
s c
s
preslikavati ni umna ati na bilo koji nain, bez pismenog dopu tenja
z
c
s
nakladnika.
ISBN 978-953-197-341-0
RA
Boris Kuli i
sc
JE
TEHNICKA
MEHANIKA
RIM
NAUKA O CVRSTOCI I DINAMIKA
1. izdanje
OG
LE
DN
IP
ud benik za 2. razred strojarskih tehnickih skola

z
Zagreb, 2013.
Urednica
Sandra Graan, dipl. ing.
c
JE
Recenzenti
Zdravko Bla evi, prof.
z c
Irena Topi, prof.
c
RA
c Boris Kuli i, prof., 2013.

sc
RIM
Lektorica
Dunja Apostolovski, prof.
Slog i prijelom
Nata a Joci, dipl. ing.
s
c
Crte i
z
ELEMENT d.o.o.
DN
IP
Dizajn
Edo Kadi
c
OG
LE
Nakladnik
ELEMENT d.o.o., Zagreb, Menetieva 2
c c
tel. 01/ 6008-700, 01/ 6008-701
faks 01/ 6008-799
www.element.hr
element@element.hr
Tisak
ELEMENT d.o.o., Zagreb
PREDGOVOR
RA
Ud benik je izraden prema novom Nastavnom programu iz predmeta Tehnika mez

c
hanika za drugi razred smjera Raunalnog tehniara za strojarstvo koji je stupio na
c
c
snagu 13. lipnja 2011. g. odlukom Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta o Izmjenama i dopunama posebnog strunog dijela Nastavnog plana i programa za zanimanje
c
Raunalni tehniar za strojarstvo u obrazovnom sektoru strojarstvo, brodogradnja i
c
c
metalurgija.
JE
Ud benik je nastao od Nauke o cvrsto i s vje bama i Kinematike i dinamike s vje z
c
z
z
bama koji su do sada kori teni u ovom zanimanju s neznatnim izmjenama u smislu
s
skra ivanja i prilagodavanja gradiva smanjenoj satnici.
c
OG
IP
LE
DN
U Virovitici, travanj 2013.
RIM
Metodika koncepcija ud benika ostala je nepromijenjena, tako da, kao i u ranijim

c
z
izdanjima, nakon teorijskog izlaganja slijede izradeni primjeri i zadatci za vje banje u
z
okviru vje bi iz ovog predmeta.
z
Na kraju, zahvalio bih svima koji su pomogli da ovaj ud benik izade.
z
Autor
OG
LE
DN
IP
RIM
JE
RA

SADRZAJ
. . . . .
NAUKA CVRSTOCI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
1. Osnove cvrstoe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
c
1.1. Pojam i vrste optereenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
c
1.2. Pojam i vrste naprezanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
1.3. Pojam cvrstoe i deformacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
c
1.4. Dijagram: naprezanje relativno produljenje . . . . . . . . . . .
1.5. Dopu teno naprezanje i koeficijent sigurnosti . . . . . . . . . . . .
s
1.6. Hookeov zakon proporcionalnosti i modul elasti nosti . . . . . . .
c
1.7. Naprezanje na vlak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
1.8. Naprezanje na tlak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
1.9. Povr inski tlak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
s
1.10. Naprezanje zbog promjene temperature . . . . . . . . . . . . . . .
1.11. Naprezanje na odrez ili smik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
1.12. Dimenzioniranje elemenata izlo enih naprezanju na odrez ili smik
z
Zadatci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . .
RIM
JE
RA
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
LE
DN
IP
2. Momenti inercije i otpora ploha . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

2.1. Pojam i vrste momenata inercija i otpora ploha . . . . . . . . . . . .
2.2. Steinerov pouak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
c
2.3. Momenti inercije i otpora jednostavnih ploha . . . . . . . . . . . . .
2.4. Momenti inercije i otpora slo enih (sastavljenih) i oslabljenih ploha
z
2.5. Momenti inercije i otpora sastavljenih standardnih profila . . . . . .
2.6. Naprezanje pri savijanju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
2.7. Elasti na crta (polumjer zakrivljenosti, kut nagiba i progib) . . . . .
c
2.8. Naprezanje pri uvijanju ili torziji . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
2.9. Naprezanje pri izvijanju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
2.10. Dimenzioniranje elemenata izlo enih izvijanju . . . . . . . . . . . .
z
Zadatci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
OG
3. Slo ena naprezanja . . . . . . . . . . . . . . .

z
3.1. Temeljni pojmovi i vrste slo enih naprezanja
z
3.2. Ekscentrini vlak i tlak . . . . . . . . . . . .
c
3.3. Savijanje i vlak. Savijanje i tlak . . . . . . .
3.4. Dimenzioniranje te kih vratila . . . . . . . .
s
Zadatci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
DINAMIKA CESTICE . . . . . . . . .
4. Temeljni pojmovi i zakon dinamike
4.1. Newtonovi zakoni . . . . . . . .
4.2. Zadatci dinamike . . . . . . . . .
4.3. Inercijalne sile . . . . . . . . . .
Zadatci . . . . . . . . . . . . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
1
3
3
6
9
12
14
19
22
25
28
30
33
37
41
45
45
49
51
54
58
64
69
79
88
93
96
99
99
99
102
105
109
111
113
114
117
117
120
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
7. Mehanika energija . . . . . . . . . . . . .
c
7.1. Potencijalna energija ili energija polo aja
z
7.2. Kinetika energija ili energija gibanja . .
c
7.3. Snaga i koeficijent korisnog djelovanja .
Zadatci . . . . . . . . . . . . . . . . . .
RA
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . .
JE
6. Impuls sile i veliina gibanja

c
6.1. Mehaniki rad . . . . . .
c
Zadatci . . . . . . . . . .
. . . . .
. . . . . . .
. . . . . . .
. . . . . . .
. . . . . . .
. . . . . . .
. . . . . . .
. . . . . . .
. . . . . . .
. . . . . . .
IP
RIM
DINAMIKA KRUTOG TIJELA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

8. Moment tromosti ili dinamiki moment inercije . . . . . . . . .
c
8.1. Moment tromosti osnovnih geometrijskih tijela . . . . . . . . .
8.2. Moment tromosti ili dinamiki moment inercije slo enih tijela
c
z
8.3. Steinerov pouak za odredivanje momenta tromosti
c
ili dinami kog momenta inercije . . . . . . . . . . . . . . . . .
c
8.4. Radijus inercije i reducirana masa . . . . . . . . . . . . . . . .
8.5. Glavna dinami ka jednad ba rotirajueg tijela . . . . . . . . .
c
z
c
8.6. Mehani ki rad i snaga pri rotacijskom gibanju . . . . . . . . .
c
Zadatci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
9. Trenje . . . . . . . . . . . . . . . .
9.1. Trenje na horizontalnoj podlozi
9.2. Kut trenja i konus trenja . . . .
9.3. Trenje klizanja na kosini . . . .
9.4. Trenje klizanja na klinovima . .
9.5. Trenje kotrljanja (valjanja) . . .
9.6. Trenje u eta . . . . . . . . . . .
z
9.5. Pojasne konice . . . . . . . . .
c
Zadatci . . . . . . . . . . . . .
141
141
142
144
149
151
153
155
157
158
160
162
165
169
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
196
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
RJESENJA ZADATAKA . . . . . . . . . . . . . . . .
1. Osnove cvrstoe . . . . . . . . . . . . . . . . .
c
2. Momenti inercije i otpora ploha . . . . . . . . .
3. Slo ena naprezanja . . . . . . . . . . . . . . . .
z
4. Temeljni pojmovi i zakon dinamike . . . . . . .
5. DAlambertovo naelo . . . . . . . . . . . . . .
c
6. Impuls sile i veli ina gibanja . . . . . . . . . .
c
7. Mehanika energija . . . . . . . . . . . . . . . .
c
8. Moment tromosti ili dinamiki moment inercije
c
9. Trenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .
197
198
198
199
199
200
200
200
200
201
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
202
OG
Literatura
131
133
139
171
171
172
176
180
183
187
189
194
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
DN
LE
Tablica koritenih grkih simbola

s
c
121
121
124
129
5. DAlambertovo naelo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
c
5.1. DAlambertovo naelo za pravocrtno gibanje . . . . . . . . . . . .
c
5.2. Sila kao uzrok pravocrtnog gibanja jednad ba gibanja s trenjem
z
Zadatci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Kazalo pojmova
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
203
K
RA
OG
LE
DN
IP
RIM
JE
NAUKA O
CVRSTOCI
OG
LE
DN
IP
RIM
JE
RA
1.1. Pojam i vrste optere enja

c
RA
Osnove cvrsto e
JE
1.
Nauka o cvrsto i prouava utjecaj vanjskih sila i momenata na pona anje cvrstih
c
c
s
(realnih) tijela.
RIM
Djelovanje vanjskih sila i momenata na tijelo naziva se

optere enje.
c
Proizvoljno optere enje tijela mo e zahtijevati slo enu analizu naprezanja i dec
z
z
formacija, stoga se optere enja svode na
c
osnovna optere enja,
c
IP
a tijelo koje se promatra je stap sa svojom uzdu nom osi koja je ujedno i njegova
z
te i na os.
zs
DN
Ovisno o tome kako optere enje djeluje u odnosu na os stapa postoje ove
c
osnovne vrste optere enja:

c
OG
LE
1. osno ili aksijalno optere enje:

c
djeluje u osi stapa;
Sl. 1.1.
2. optere enje na odrez ili smi no:

c
c
djeluje okomito na os stapa i zeli ga prerezati;
Sl. 1.2.
1. Osnove cvrsto e
RA
Sl. 1.4.
RIM
5. optere enje na izvijanje:

c
Sl. 1.3.
JE
4. optere enje na uvijanje ili

c
torzija:
zakretanjem oko uzdu ne osi stapa
z
u suprotnim smjerovima nastaje

uvijanje (sukanje) stapa;
3. optere enje na savijanje ili

c
fleksija:
zakretanjem oko osi x nastaje
savijanje stapa;
Sl. 1.5.
IP
pri sabijanju dugakih stapova male povr ine presjeka u odnosu na njegovu du inu
c
s
z
nastaje izvijanje.
Navedene vrste optere enja mogu se pojaviti u trima oblicima:
c
DN
a) statikom ili mirnom;

c
b) dinamikom jednosmjernom obliku ili pulsiranju;
c
c) dinamikom dvosmjernom obliku ili osciliranju.
c
LE
Statiko ili mirno optere enje nastaje kada sile ili momenti tijekom vremena
c
c
zadr avaju svoju veliinu pa je:
z
c
F = konst.
M = konst.
OG
U dijagramu: optere enje (F, M) vrijeme ( t ) (sl. 1.6) predstavljeno je ravnom

c
crtom.
Sl. 1.6. stati ko ili mirno optere enje

c
c
1.1. Pojam i vrste optere enja

c
Takvo optere enje materijali najlak e podnose, pa ono mo e biti za 1/3 ve e od

c
s
z
c
dinamikog jednosmjernog i 2/3 od dinamiki dvosmjernog optere enja.
c
c
c
RA
Primjer statikog optere enja su razliiti prednaponi: kao optere enje postolja
c
c
c
c
stroja uslijed vlastite te ine, optere enje osovine prikolice zbog vlastite te ine
z
c
z
prikolice, sabijena opruga amortizera itd.
F = konst.
M = konst.
smjer + ili = konst.
JE
Dinamiko jednosmjerno optere enje ili pulsiranje tijekom vremena mijenja

c
c
veliinu, a zadr ava isti smjer:
c
z
DN
IP
RIM
Iz dijagrama: optere enje vrijeme vidi se da optere enje koleba izmedu minic
c
malne i maksimalne vrijednosti, a smjer je ostao pozitivan (sl. 1.7).
Sl. 1.7. Prikazano je dinami ki jednosmjerno optere enje: a) neprekidno, b) periodi no.
c
c
c
LE
Pulsiranje materijali te e podnose, pa ono iznosi 2/3 statikog optere enja. Primz
c
c
jer neprekidnog pulsiranja je optere enje vratila stepenastog mjenjaa koje rotira
c
c
uvijek u jednom smjeru. Primjer periodinog pulsiranja je u e ili lanac pri dizanju
c
z
tereta u radnim ciklusima.
OG
Dinamiko dvosmjerno optere enje ili osciliranje tijekom vremena mijenja vec
c
liinu i smjer:
c
F = konst.
M = konst.
smjer + ili = konst.
Promjena veliine i smjera optere enja vidi se iz dijagrama na slici 1.8.

c
c
Oscilatorno optere enje je najnepovoljnije, jer najvi e zamara materijal, pa on
c
s
mo e podnijeti svega 1/ 3 veliine statikog optere enja.
z
c
c
c
RA
1. Osnove cvrsto e
Sl. 1.8. dinami ki dvosmjerno optere enje

c
c
RIM
1.2. Pojam i vrste naprezanja
JE
To je tipino optere enje lisnatih i zavojnih torzijskih opruga, vitalnih dijelova

c
c
- pri radu, dijelova motora s unutarnjim izgaranjem itd.
strojeva i uredaja
OG
LE
DN
IP
Stap na slici 1.9 optere en je vlanim silama +F i F .

c
c
Sl. 1.9. stap optere en aksijalnim vla nim optere enjem normalno naprezanje
c
c
c
Uslijed optere enja F stapa (sl. 1.9a)) javit ce se unutar stapa

c
unutarnja sila Fn
kao reakcija na vanjsko optere enje. Unutarnja sila Fn dr i u statikom smislu
c
z
c
ravnote u s vanjskom silom F (sl. 1.9b)) pa je:
z
F = Fn .
1.2. Pojam i vrste naprezanja
RA
Maksimalna veliina sile Fn jednaka je

c
veliini kohezijskih sila
c
- atoma i molekula materijala stapa. U sluaju da vanjske sile nadvladaju
izmedu
c
unutarnje (koheziju), tj. kada je veliina
c
F > Fn ,
do i ce do deformacije ili loma stapa na najslabijem mjestu poprenog presjeka
c
c
A.
JE
Smisao je cvrsto e da se uspostavi ravnote a vanjskih i unutarnjih sila i da ne
c
z
dode do trajne deformacije (loma).
Vanjske sile optere uju stap, a unutarnje vr e naprezanje u materijalu stapa.
c
IP
RIM
Ako se zamisli da se unutarnja sila Fn jednakomjerno rasporedila po povr ini

s
poprenog presjeka A, cija se veliina matematiki mo e izraziti kvocijentom
c
c
c
z
Fn
,
A
dobije se naprezanje stapa (sl. 1.9b)). Kod aksijalnog optere enja naprezanje
c
je okomito (normalno) na povr inu presjeka A (sl. 1.9c)) i oznaava se grkim
s
c
c
slovom (sigma).
Kako je veliina sila
c
Fn = F,
DN
stoga je konaan izraz aksijalnog ili normalnog naprezanja:

c
F
.
A
Jedinica za naprezanje proizlazi iz jednad be naprezanja:
z
1N
= 1 MPa (megapaskal)
1 mm2
LE
=
N
.
m2
Ukoliko vanjske sile djeluju okomito na os stapa i zele ga prerezati (sl. 1.10a))
javit ce se unutarnja sila Fn koja je paralelna s poprenim presjekom A. Podjelom
c
unutarnje sile s povr inom poprenog presjeka dobije se
s
c
tangencijalno naprezanje
1 Pa = 1
OG
1 MPa = 106 Pa (paskal),
stapa (sl. 1.10b)), koje se oznaava grkim slovom (tau):
c
c
Fn
F
=
/MPa/.
A
A
z
c
Tangencijalno naprezanje le i u ravnini poprenog presjeka (sl. 1.10c)):
RIM
JE
RA
1. Osnove cvrsto e
Sa etak
z
IP
Sl. 1.10. stap optere en smi nim optere enjem tangencijalno naprezanje
c
c
c
DN
Vanjske sile i momenti vr e optere enje stapa.

s
c
Sile u stapu su unutarnje sile. Javljaju se kao reakcija na vanjske i predstav

ljaju kohezijsku silu materijala stapa.
LE
Unutarnje sile vr e naprezanje stapa.

s
Naprezanje je kvocijent izmedu unutarnje sile i povr ine poprenog presjeka.

s
c
OG
Kod normalnog naprezanja unutarnja je sila okomita na povr inu poprenog

s
c
presjeka:
F
N
=
ili MPa F A.
A
mm2
Kod tangencijalnog naprezanja unutarnja sila je paralelna s povr inom pops

renog presjeka:
c
F
N
=
ili MPa F A.
A
mm2
1.3. Pojam cvrsto e i deformacije
U skladu s optere enjem u stapu javit ce se sljede a vrsta naprezanja:

c
1. normalno ili aksijalno (vlano i tlano),

c
c
2. tangencijalno ili smino (odrez).
c
RA
Pri ostalim optere enjima javljaju se kombinacije normalnog i tangencijalnog nac

prezanja pa treba rabiti terminologiju:
JE
naprezanje pri savijanju s ;

naprezanje pri uvijanju u ;
naprezanje pri izvijanju i .
RIM
Stap poetne duljine l0 i poprenog presjeka A0 na

c
c
gornjem kraju je uvr cen, a na donjem optere en sic s
c
lom F (sl. 1.11a)) te se iste e.
z
DN
IP
Vrijednost sile F tijekom vremena raste i mjeri se,

tako da je u svakom trenutku vremena poznata veliina optere enja stapa. Uslijed optere enja stap ce
c
c
se u nekom vremenu t za vrijednost sile Ft produljiti za odredenu veliinu l , koja se takoder mjeri
c
pa se tono zna njezina veliina za vrijednost sile
c
c
(sl. 1.11b)).
Sl. 1.11. vla no optere enje stapa rastu om

c
c
c
silom F u tijeku vremena t
OG
LE
Produljenje stapa l /mm/ naziva se
apsolutno produljenje.
Optere enje stapa i u skladu s njim produljec
nje, traje sve do njegovog loma.
Opisani pokus mo e se prikazati dijagramom

z
optere enje F /N/ apsolutno produljenje
c
l /mm/ (slika 1.12). U njemu su oznaene
c
toke koje imaju sljede e znaenje:
c
c
c
O
T
M
L
poetak optere enja;

c
c
granica teenja;
c
maksimalno optere enje;
c
lom stapa.
Sl. 1.12. dijagram optere enja F i

c
apsolutnog produljenja l
1. Osnove cvrsto e
RA
Iz dijagrama F l vidi se da do toke T (granice teenja) apsolutno produljec

c
nje raste puno sporije od optere enja. Kada optere enje dosegne vrijednost ve u
c
c
c
od unutarnjih kohezijskih sila u materijalu, dolazi do popu tanja pa ce apsolutno
s
produljenje od toke T do M rasti br e od porasta optere enja. U toki M je

c
z
c
c
optere enje doseglo svoju najve u vrijednost Fmax , te nakon toga slijedi njegov
c
c
pad do toke L kada ce se stap i fiziki razdvojiti (slomiti).
c
maksimalno optere enje

c
poetna povr ina poprenog presjeka
c
s
c
RIM
cvrsto a materijala =
JE
Cvrsto a stapa odredena je kvocijentom maksimalnog optere enja i poetc

c
c
ne povr ine poprenog presjeka stapa, a oznaava se velikim slovom R i
s
c
c
indeksom m (Rm 1 ) :
N
Fmax
Rm =
.
A0
mm2
Za primjenu materijala jako je va no znati njegovu

z
cvrsto u na granici teenja:
c
c
gdje je:
FT
A0
N
,
mm2
FT
A0
N
cvrsto a na granici teenja 2 ;
c
c
mm2
/ N/ optere enje na granici teenja;
c
c
/ mm2 / poetna povr ina poprenog presjeka.
c
s
c
DN
RT
IP
RT =
LE
Stap ce u opisanom pokusu imati
uzdu nu i poprenu deformaciju.

z
c
OG
Uzdu na deformacija se oituje u njegovom produljenju poetne du ine l0 na

z
c
c
z
neku konanu l , za neku vrijednost l :
c
l = l l0
/mm/.
U cvrsto i se uzdu na deformacija cesto izra ava kao kvocijent apsolutnog pro
c
z
z
duljenja i poetne duljine, te naziva
c
relativno produljenje:
1
2
10
ranija oznaka M
ranija oznaka R
l
.
l0
Relativno produljenje (epsilon) nema dimenzije, a mo e se izraziti postotkom:

z
l
100 % .
l0
Vrijednost A je apsolutno su enje poprenog presjeka stapa.

z
c
RA
Poprena ce se deformacija oitovati u smanjenju povr ine poprenog presjeka.

c
c
s
c
Poetna povr ina A0 ce se smanjiti za vrijednost A na konanu povr inu presc
s
c
s
jeka A :
A = A0 A /mm2 /.
RIM
JE
Konano, povr ina presjeka A uzima se na mjestu prijeloma stapa. Poprena

c
s
c
deformacija mo e se izraziti kao relativna deformacija (relativno su enje ili
z
z
kontrakcija):
A
A =
,
A0
ili u postotku:
A =
A
100 % .
A0
IP
Du inske i poprene deformacije mogu se javiti u

z
c
elastinom i plastinom podruju
c
c
c
DN
dijagrama ispitivanja F l . Ta podruja dijeli granica teenja T, pa su sve dec

c
formacije od toke:
c
OT elastine deformacije;
c
TL plastine deformacije.
c
OG
LE
Elastine i plastine deformacije prikazuje slika 1.13a) i b).

c
c
Sl. 1.13. elasti na i plasti na deformacija

c
c
11
1. Osnove cvrsto e
Iz slika 1.13a) i b) slijedi:
Kod elastine deformacije stap nakon rastere enja poprima svoj prvobitan
c
c
oblik i veliinu.
c
RA
Kod plastine deformacije stap nakon rastere enja trajno mijenja oblik i vec
c
liinu.
c
JE
- c
Elastini materijali ce u dijagramu F l imati velik razmak izmedu toaka OT
c
(granice teenja) i pogodni su za

c
konstrukcije,
npr., mostova, dizalica, brodova, naftnih i plinskih platformi, strojeva, prometala
itd.
RIM
Plastini materijali imaju kra i razmak od toke O do T, tj. granice teenja, pa

c
c
c
c
su pogodni za
plastinu obradu metala,
c
kao kovanje, valjanje, duboko izvlaenje, vuenje i sl.
c
c
IP
1.4. Dijagram: naprezanje relativno produljenje
DN
Pri ispitivanju cvrsto e Rm materijala, svojstva materijala mogu se zorno vidjeti
c
iz dijagrama: naprezanje relativno produljenje ( ) (sl. 1.14).
OG
LE
Ispitivanje je standardizirano medunarodnim ISO normama. Iz materijala cija se
cvrsto a ispituje izradi se epruveta standardnog oblika i dimenzija i privrsti u ki

c
c
dalicu. Aktiviranjem kidalice pone ispitivanje 3 . Kidalica ima uredaj koji iscrta
c
dijagram ispitivanja.
Sl. 1.14. dijagram za mekani celik
12
Za mekani celik dijagram ispitivanja
ima oblik kao na slici 1.14.

O po etak ispitivanja;
c
P granica proporcionalnosti;
E granica elasti nosti;
c
T gornja granica te enja ili
c
cvrsto a na granici te enja;
c
c
T donja granica te enja;
c
M maksimalno naprezanje ili
cvrsto a materijala;
c
L lom epruvete ( tapa).
s
Nain ispitivanja cvrsto e materijala obraduje se u predmetu Tehniki materijali

c
c
c
1.4. Dijagram naprezanje relativno produljenje
Znaenje karakteristinih toaka u dijagramu

c
c
c
Oznaka graninog naprezanja
c
P = granica
proporcionalnosti
Do te toke naprezanje je
c
proporcionalno deformaciji. Za
koliku se vrijednost pove a sila
c
u proporcionalnom odnosu,
pove at ce se i produljenje.
c
Do te toke vrijedi Hookeov 4
c
zakon proporcionalnosti.
P =
E = granica
elastinosti
c
Do ove toke materijal zadr ava

c
z
svoju elastinost. Nakon
c
rastere enja poprimit ce poetnu
c
c
duljinu l0 i oblik.
5
E = 0,01 =
T = gornja
granica teenja
c
Prijede li se toka E , materijal

c
ce vrlo brzo popustiti te
ce do donje granice teenja T
c
deformacija rasti i kada
naprezanje pada. Nakon
rastere enja materijal vi e
c
s
ne e imati poetnu duljinu l0 ,
c
c
ve ce biti trajno produljen
c
(deformiran).
IP
DN
Prelaskom toke T dolazi do

c
ojaavanja materijala te je za
c
njegovo daljnje deformiranje
potreban porast optere enja.
c
Ono raste do toke M , a zatim
c
pada, jer je na mjestu budu eg
c
presjeka povr ina A sve manja.
s
OG
LE
M = cvrsto a
c
materijala
Sl. 1.15. usporedni dijagram za neke

materijale
4
5
Pona anje materijala

s
RA
sila na granici P
poetna povr ina presjeka
c
s
sila na granici E
c
s
JE
RIM
Toka
c
6
T = 0,2 =
sila na granici T
c
s
ranija oznaka R
Rm =
maksimalna sila
c
s
ranija oznaka m
Za svaki se materijal ispitivanjem moze dobiti dijagram pa se njego

vom usporedbom mogu odrediti svojstva i primjena. Na slici 1.15 prikazan je dijagram za materijale
koji se naje ce koriste.
c s
OT elastine deformacije
c
TL plastine deformacije
c
izg. Hukov
Granice elastinosti je te ko odrediti pa se uzima tehnika granica elastinosti. Ona nastaje pri
c
s
c
c
optereenju u kojem nastaju trajne deformacije u vrijednosti 0,01 do 0, 05 % u odnosu na prvobitnu
c
c
c
duljinu epruvete l0 , pa je naprezanje na granici elastinosti oznaeno s 0,01 .
6 Donja granica teenja je odredena naprezanjem pri kojemu nastaje trajno produljenje od 0, 2 %
c
prvobitne du ine stapa pa je oznaka naprezanja na granici teenja 0,2 .
z
c
13
1. Osnove cvrsto e
Iz dijagrama se vidi da celik visoke cvrsto e nije pogodan za plastinu obradu,
c
c
npr. valjanjem, jer je granica teenja T vrlo visoko, a podruje plastinih deforc
c
c
macija kratko. No, zato on ima vrlo veliko podruje elastinih deformacija, pa je
c
c
pogodan za primjenu u konstrukcijama.
RA
Meki bakar ima granicu teenja T vrlo nisko i veliko podruje plastinih deformac
c
c
cija pa je pogodan za plastinu obradu, ali se ne smije primijeniti za konstrukcije,
c
jer mu je cvrsto a mala.
JE
1.5. Dopusteno naprezanje i koecijent sigurnosti
Svaki dio strojarske konstrukcije zadr ava svoju funkciju ako je optere en do
z
c
granice elastinosti.
c
RIM
Prede li se ta granica, strojni dio ce se trajno deformirati ili ce nastupiti nje
gov lom. Stoga je temelj za dimenzioniranje elemenata svake konstrukcije manje

naprezanje od cvrsto e na granici teenja RT ili cvrsto e materijala Rm .
c
c
LE
DN
IP
Naprezanje koje je manje od cvrsto e RT i Rm naziva se
c
doputeno naprezanje,
s
ili to je ono naprezanje koje ce u konstrukciji uzrokovati samo elastine defor
c
macije, a nosi oznaku za naprezanje:
na vlak: vdop
pri savijanju: sdop
na tlak: tdop
pri uvijanju: udop
na smik: odop
pri izvijanju: idop .
Dopu teno naprezanje za
s
RT
elastine materijale s
c
dop =
;
= 1, 2 i 2,1
izrazitom granicom teenja:

c
Dopu teno naprezanje za
s
krte materijale:
dop =
Rm
;
= 2, 0 i 5,0
OG
Dopu teno naprezanje je manje od cvrsto e RT ili Rm za vrijednost

s
c
koeficijenta sigurnosti (mi).
Ve i koeficijent sigurnosti treba odabrati kada su elementi visoko optere eni i pric
c
jeti opasnost od loma te kada optere enja ne mogu do kraja biti jasno definirana.
c
Vrijednosti dopu tenih naprezanja za neke materijale navedena su u tablici na
s
sljede oj stranici. U tablici su rimskim brojevima oznaena optere enja:
c
c
c
I. statiko
c
II. dinamiko jednosmjerno
c
III. dinamiko dvosmjerno.
c
14
1.5. Dopu teno naprezanje i koecijent sigurnosti

s
Cvrstoa materijala
c
Rm / N/ mm2 /
celi ni
c
lijevano
lijevana strojarska
lijev
celik
zeljezo
bronca
300500 500700 360600
135175
bronca
mjed
valjana
celik
Materijal
200250 180220 200300
90150
120180
60120
3035
vd /MPa/
60100
80120
4080
2023
III.
3050
4060
2040
1012
Tlak
I.
90150
120180
90150
90100
td /MPa/
II.
60100
80120
60100
6066
2733
2027
2740
Specifian
c
I.
80100
100150
80100
7080
3040
2535
3045
pritisak
II.
5367
70100
5367
4753
2027
1723
2730
p /MPa/
III.
2733
3550
2733
2327
1013
812
1315
I.
90150
120180
75120
3040
4050
6090
4060
II.
60100
80120
5080
2733
4060
2740
III.
3050
4060
2540
ovisi o obliku
presjeka
1317
2030
1320
I.
72120
96144
4896
3035
45-70
3248
II.
4880
6496
3264
2023
3047
2132
III.
2440
3248
1632
1012
1523
1116
I.
60120
90144
4896
2035
3040
4570
3248
II.
4080
6096
3264
2027
3047
2132
III.
2040
3048
1632
ovisi o obliku
presjeka
1013
1523
1116
vd /MPa/
Uvijanje
ud /MPa/
3040
4060
2733
2027
2740
1317
1013
1320
4050
3040
4060
JE
RIM
Smik
IP
sd /MPa/
DN
Savijanje
4050
RA
I.
II.
Vlak
LE
Tablica 1. dopu tena naprezanja

s
OG
Iz tablice je vidljivo da lijevano zeljezo (sivi lijev) nema visoku cvrsto u na vlak,
c
ali zato ima veliku tlanu cvrsto u. Zbog toga su dopu tena tlana naprezanja
c
c
s
c
tri puta ve a od vlanih. Razlog tome je veliki sadr aj ugljika izluen u obliku
c
c
z
c
grafitnih listi a ili zrnaca (sl. 1.16).
c
Sl. 1.16. grafitna zrnca SL daju krtost
Iz tablice je takoder vidljivo da za statiko optere enje zilavih materijala ( celika)

c
c
15
1. Osnove cvrsto e
vrijedi:
vdop = tdop ,
a odnos dopu tenih naprezanja i cvrsto e je:

s
c
N
mm2
dop = (0, 4 0, 6)Rm
JE
RA
Cvrsto e aksijalnih naprezanja Rm i tangencijalnih naprezanja m stoje u meduc

sobnom odnosu:
za celik: m = 0, 85Rm
za SL: m = 1, 1Rm .
Utjecaj utora i naglih promjena presjeka
OG
LE
DN
IP
RIM
Na dovoljnoj udaljenosti od djelovanja koncentrirane sile F , naprezanje ce se
po citavoj povr ini presjeka rasporediti jednoliko s prosjenom vrijednosti n kao
s
c
na slici 1.17a).
Sl. 1.17. usporedba naprezanja
16
1.5. Dopu teno naprezanje i koecijent sigurnosti

s
Ako je stap izveden s utorom kao na slici 1.17b), tada raspored naprezanja na
mjestu presjeka gdje je izveden utor ne e biti ni pribli no jednolik, bez obzira na
c
z
kojoj se udaljenosti od djelovanja koncentrirane sile utor nalazi. Iz dijagrama na
slici 1.17b) se vidi da ce se na dnu utora naprezanje vi estruko pove ati, a idu i
s
c
c
prema sredi njoj osi presjeka ono ce se parabolino smanjivati.
s
RA
To vi estruko pove anje naprezanja na dnu utora naziva se koncentracija naps

c
c
s
rezanja, max . Tako velika naprezanja mogu prekoraiti dopu tena i dovesti do
loma ili trajne deformacije strojnog dijela ili konstrukcije.
JE
Ispitivanja su pokazala da se koncentracija naprezanja na dnu utora smanjuje ako utor nema otre bridove.
s
RIM
Utor na slici 1.17c) je izveden s nekim radijusom r . Za isto optere enje stapa
c
koncentracija naprezanja max ovdje ce se smanjiti. Isti efekt posti e se pri pos
z
tupnom prijelazu s manjeg na ve i promjer kod osovina, vratila i ostalih strojnih
c
dijelova i ku i ta.
cs
Iz slika 1.17a) i b) vidi se da se naprezanje na dnu utora pove alo i ono iznosi
c
max = k n
gdje je:
dop ,
Zamor materijala
DN
IP
k konstruktivni faktor dobiven ispitivanjima,

n naprezanje u dijelu stapa bez utora.
Kod o trih rubova konstruktivni faktor se kre e u granicama:

s
c
k = 6, 20 do 6, 5.
LE
Dinamika optere enja, a posebno dinamika dvosmjerna ili oscilatorna optere ec

c
c
c
nja imaju nepovoljan utjecaj na materijale. Takvo optere enje dovodi do zamora
c
materijala sto rezultira lomom i kod naprezanja koja su bitno manja od njegove
cvrsto e Rm .
OG
Smanjenje cvrsto e materijala uslijed oscilatornog optere enja nazivamo za

c
c
morom materijala.
Sposobnost materijala da se opire lomu uslijed dinamikih oscilatornih optec
re enja zove se dinamika izdr ljivost materijala.
c
c
z
Ispitivanja su pokazala da pri oscilatornom optere enju lom nastaje u 10 do 20 %
c
sluajeva zbog preoptere enja, a ve inom zbog pukotina koje nastaju zbog nehoc
c
c
mogenosti strukture materijala. Te pukotine nazivamo pukotinama zamora.
17
1. Osnove cvrsto e
Slika 1.18 nam pokazuje karakteristini izgled

c
loma uslijed zamora materijala.
RA
Dinamiku izdr ljivost materijala ispitivao je

c
z
in . W hler (izg. Veler). On je ispitivanjem
z
o
odredio granicu zamora materijala, sto se vidi
na dijagramu (sl. 1.18).
JE
Sl. 1.18. izgled loma uslijed zamora materijala
DN
IP
RIM
Iz njega je vidljivo mjesto gdje krivulja

prelazi u pravac. To je granica zamora. Ona je razliita za razliite materic
c
jale. Iza granice zamora nastupa dinamika izdr ljivost te on vi e ne puca ni
c
z
s
nakon vi emilijunskih periodinih ops
c
tere enja.
c
Takoder je vidljivo da je dinamika izc
dr ljivost ordinata do ravnog dijela W z
o
hlerove krivulje, D .
OG
LE
Sl. 1.19. W hlerov dijagram dinami ke izdr ljivosti materijala

o
c
z
Sl. 1.20. Smithov dijagram dinami ke cvrsto e materijala

c
c
18
Na osnovu W hlerovih dijagrama konso

truiraju se dijagrami dinamike cvrstoc
ce materijala koji su poznati pod nazi
vom Smithovi (izg. Smitovi) dijagrami, slika 1.20.
Rm cvrsto a materijala
c
0,01 naprezanje na granici elastinosti
c
a amplitudno naprezanje
sr srednje naprezanje
Krivulja abc je gornja granica dinamikog
c
naprezanja, a donji dio krivulje c, d, e, f daje donju granicu dinamikog naprezanja.
c
Podruje unutar krivulja abc i cdef predc
stavlja podruje izbora optere enja, koje kod
c
c
materijala izlo enog oscilatornom optere ez
c
nju ne e dovesti do loma.
c
1.6. Hookeov zakon proporcionalnosti i modul elasti nosti

c
1.6. Hookeov zakon proporcionalnosti i modul elasticnosti
RA
Reeno je da se u poetku naprezanja (elastino podruje) materijal pona a tako

c
c
c
c
s
da je sve do granice proporcionalnosti P deformacija proporcionalna naprezanju .
IP
RIM
= E ,
gdje je faktor proporcionalnosti.
JE
Tu pojavu je ispitivao Hooke 7 (izg. Huk), koji je uspostavio temelj teorije elasticnosti. Po njegovom zakonu deformacije koje nastaju u nekom elastinom tijelu
c
su
linearno proporcionalne
s naprezanjem koje ih je izazvalo (sl. 1.21), sto se mo e izraziti jednad bom:
z
z
DN
Sl. 1.21. Do to ke P deformacija je linearno proporcionalna naprezanju.

c
OG
LE
Otprilike 100 godina nakon sto je Hooke do ao do formulacije zakona propor

s
8
cionalnosti, Young (izg. Jang) je definirao faktor proporcionalnosti kao
koeficijent:
1
= ,
E
gdje je E Youngov broj ili modul elastinosti, a mjeri se kao i naprezanje u
c
N/mm2 = MPa .
Modul elastinosti E je ono naprezanje pri kojem bi se stap rastegnuo za
c
cijelu svoju du inu ili 100 %.

z
Uvr tavanjem =
s
7
8
1
c
u jednad bu Hookeova zakona = E konano slijedi:
z
E
1
= = E /MPa/.
E
Robert Hooke engleski fiziar (1635. 1703.)

c
Thomas Young engleski znanstvenik i prirodoslovac (1773. 1829.)
19
1. Osnove cvrsto e
Dobivena jednad ba predstavlja Hookeov zakon proporcionalnosti prema kojem

z
je
naprezanje jednako produktu deformacije i modula elastinosti.
c
RA
Hookeov zakon proporcionalnosti vrijedi samo do toke P, tj. u elastinom podc

c
ruju deformacija.
c
Podatci za modul elastinosti ili E -modul pronalaze se ispitivanjem. U tablici 2.
c
nalaze se vrijednosti E -modula za neke materijale pri temperaturi 20 C .
Alisti
c
Allegirani
RIM
bakar
N
mm2
64 000 70 000
E -modul u
JE
Materijal
66 000 83 000
122 000 123 000

107 000 113 000
celik za opruge
205 000 215 000
celik konstrukcijski
196 000 215 000
celik lijevani nelegirani
196 000 210 000
IP
bronca
78 000 98 000
nikal
127 000 130 000
novo srebro
122 000 125 000
DN
mjed
14 000 17 000
sivi lijev
73 000 102 000
LE
olovo
Tablica 2. modul elasti nosti pri 20 C

c
OG
Ako se jednad ba Hookeova zakona razvije, dobije se:

z
= E
F
Fl
l
=
E l =
A
l
AE
/mm/
Dobivena jednad ba predstavlja Hookeov zakon u drugom obliku, a prema njemu

z
Hookeov zakon glasi:
Apsolutno produljenje stapa je upravo proporcionalno sa silom i poetnom
c
du inom stapa, a obrnuto proporcionalno s povr inom poprenog presjeka i
z
s
c
modulom elastinosti.
c
20
1.6. Hookeov zakon proporcionalnosti i modul elasti nosti

c
Primjer 1.
RA
JE
E =?
/MPa/ :
F
3 104
naprezanje na vlak: = =
= 600 MPa ;
A
50
l
0, 2
relativno produljenje: =
=
= 0, 004 ;
l0
50
600
modul elastinosti: E =
c
= 150 000 MPa = 150 GPa .
0, 004
Iz izraza = E E =
RIM
A = 50 mm2
l0 = 50 mm
F = 3 104 N
l = 0, 2 mm
Koliki je modul elastinosti materijala ako se epruveta duljine l0 = 50 mm , presjeka A = 50 mm2

c
pri optere enju silom od 3 104 N produlji za l = 0, 2 mm ?
c
Primjer 2.
a) Iz Hookeova zakona l =
F l0
slijedi:
AE
F l0
/MPa/ ;
A l
povr ina presjeka epruvete:
s
DN
d0 = 12 mm
l0 = 120 mm
F = 100 kN = 105 N
l = 120, 54 mm
F1 = 60 kN = 6 104 N
IP
Na kidalici pri ispitivanju vlane cvrsto e materijala, epruveta promjera d0 = 12 mm i duljine

c
c
l0 = 120 mm , pri djelovanju sile od F = 100 kN produ i se na l = 120, 54 mm . Izraunajte:
z
c
a) modul elastinosti E ;
c
b) za djelovanje sile od F1 = 60 kN : naprezanje 1 , apsolutno produljenje l1 , relativno produljenje 1 .
2
d0
122
=
= 113, 04 mm2 ;
4
4
apsolutno produljenje:
l = l l1 = 120, 54 120 = 0, 54 mm ;
modul elastinosti:
c
105 120
.
E=
= 196 592 MPa = 196, 6 GPa .
113, 04 0, 54
OG
LE
a) E = ?
b) 1 = ?, l1 = ?, 1 = ?
E=
A=
b) Naprezanje za F1 = 6 104 N :
apsolutno produljenje l1 :
relativno produljenje 1 :
F1
6 104
=
= 530, 78 MPa;
A
113, 04
F1 l0
6 104 120
=
= 0, 32 mm;
AE
113, 04 196 592
l1
0, 32
1 =
=
= 0, 00266.
l0
120
l1 =
21
1. Osnove cvrsto e
1.7. Naprezanje na vlak
RIM
JE
RA
Slika 1.22 prikazuje dva vlano optere ena stapa koji imaju razliitu povr inu prec
c
c
s
sjeka A1 i A2 . Na oba stapa djeluje ista sila F ciji je pravac djelovanja okomit
na povr inu poprenog presjeka A .

s
c
IP
Sl. 1.22. vla no naprezanje stapa razli ite povr ine presjeka
c
c
s
Prema definiciji stvarno naprezanje u stapu je:
DN
naprezanje na vlak v =
optere enje F
c
.
povr ina poprenog presjeka A
s
c
LE
Stvarno naprezanje mora biti manje ili jednako dopu tenom naprezanju, jer bi u
s
protivnom stvarno naprezanje moglo prije i granicu teenja i nastupila bi trajna
c
c
deformacija. Stoga je:
F
v =
vdop .
A
OG
Ako su dimenzije presjeka stapova na slici 1.22 a1 = 5 mm i a2 = 10 mm , a
optere enje je F = 1 600 N , tada su naprezanja:

c
F
F
1 600
1 600
N
v1 =
= 2 =
=
,
= 64
A1
52
25
mm2
a1
N
F
F
1 600
1 600
= 16
v2 =
= 2 =
=
.
2
A2
10
100
mm2
a2
c
s
Rezultat pokazuje da je naprezanje v2 stapa ve e povr ine presjeka A2 mnogo
manje od naprezanja prvog stapa kojem je povr ina poprenog presjeka manja,
s
c
pa slijedi zakljuak:
c
22
1.7. Naprezanje na vlak
u najmanjim povr inama poprenog presjeka Amin djeluje najve e naprezanje

s
c
c
vmax i obrnuto.
Za provjeru je li cvrsto a stapa dovoljna da se ne prijede dopu tena granica nap

c
s
rezanja vd , potrebno je znati materijal od kojeg je stap izraden.
RIM
JE
RA
Ako se uzme da su stapovi na slici 1.22 izradeni iz SL 25, tada se iz tablice 1.
dopu tenih naprezanja za vlano naprezanje i statiko optere enje oita:

s
c
c
c
c
N
vdop = 80 . . . 100
.
mm2
Srednja vrijednost dopu tenog naprezanja je:
s
80 + 100
180
N
,
vdop =
=
= 90
2
2
mm2
pa je:
N
N
,
v1 = vmax = 64
< vdop = 90
2
mm
mm2
sto znai da cvrsto a stapova zadovoljava.
IP
Dimenzioniranje elemenata izlo enih vlacnom naprezanju

z
U jednad bi naprezanja
z
F
vdop
A
povr ina presjeka A sadr i tra enu dimenziju.
s
z
z
Iz jednad be (1.1) slijedi:
z
(1.1)
DN
v =
F
/mm2 /.
vdop
LE
A=
Za poznatu povr inu presjeka lako se izraunaju dimenzije kao sto slijedi.
s
c
d2
4
OG
A=
d=
4A
/mm/
Sl. 1.23. puni

kru ni presjek
z
A = (D2 d2 )
4
Sl. 1.24. suplji
kru ni presjek
z
D =
4A
(1 2 )
d = D
23
1. Osnove cvrsto e
A = a2
a=
/mm/
Sl. 1.25. kvadratni presjek
RA
A
b
A
b=
h
h=
poznato b
A= bh
poznato h
Sl. 1.26. pravokutni presjek
/mm/
Primjer 1.
RIM
JE
Sve izraunane dimenzije treba svesti na standardne vrijednosti i nakon toga proc
vjeriti cvrsto u.
Stap pravokutnog poprenog presjeka dimenzija a b = 10 15 mm optere en je vlanom silom

c
c
c
F = 80 kN . Koliko je naprezanje stapa?
Primjer 2.
IP
F
F
80 000
=
=
= 160
A
ab
10 50
N
mm2
LE
v =?
v =
DN
F = 80 kN = 80 000 N
a = 10 mm
b = 50 mm
OG
Kolikom naprezanju je izlo ena celina u ad dizala ako se uslijed optere enja produ e za 0,012 %?
z
c
z
c
z
N
.
Broj u adi je 6, a modul elastinosti E = 210 000
z
c
mm2
= 0, 012 % = 0, 00012
n=6
N
E = 210 000
mm2
v =?
24
v = E = 0, 00012 210 000 = 25, 2

optere enje jednog u eta:
c
z
v
25, 2
N
v1 =
=
= 4, 2
6
6
mm2
N
mm2
1.8. Naprezanje na tlak
Primjer 3.
Plosnata zeljezna sipka provrtana po sredini provrtom d = 8 mm optere ena je silom F = 20 kN
c
N
?
(sl. 1.27). Kolika treba biti sirina a sipke ako je dopu teno naprezanje vdop = 60
s
mm2
JE
RA
F = 20 kN = 20 000 N
N
vdop = 60
mm2
d = 8 mm
b = 6 mm
a =?
Iz bokocrta
standardizirano 9 : a = 65 mm .
RIM
F
20 000
F
=
A=
= 333, 33 mm2
A
vdop
60
A= abbd
a b = A + b d/ : b
333, 33 + 6 8
A+bd
=
= 63, 55 mm
a=
b
6
IP
Iz vdop =
Sl. 1.27. Za dimenzioniranje sirine a treba uzeti
najslabiji presjek (na mjestu provrta presjek

1 1 ).
F
F
=
,
A
b(a d)
20 000
N
20 000
N
v =
< vdop = 60
,
=
= 58, 47
6(65 8)
342
mm2
mm2
pa cvrsto a zadovoljava.
DN
Provjera naprezanja: v =
LE
OG
Proraun tlanog naprezanja (sl. 1.28) i dopu teno naprezanje po smislu je isc
c
s
tovjetno naprezanju na vlak. Ipak, razlika je u tome sto ce stap smanjiti svoju

du inu l za vrijednost skra enja l , a popreni presjek ce se pove ati za +A .
z
c
c
c
Proraun naprezanja stapa na tlak t i dopu tenog naprezanja tdop je isto kao i
c
s
pri naprezanju na vlak:
naprezanje =
9
optere enje
c
povr ina poprenog presjeka
s
c
t =
F
A
N
mm2
vidi: Bojan Kraut, Strojarski priru nik Plosnati celik vrue valjan
c
25
1. Osnove cvrsto e
za krte materijale:
tlana cvrsto a
c
c
koeficijent sigurnosti
N
mm2
Rtm
RA
za zilave materijale:
cvrsto a na granici teenja
c
c
tdop =
RT
N
mm2
IP
RIM
JE
dopu teno naprezanje =

s
tdop =
dopu teno naprezanje =

s
Sl. 1.28. naprezanje na tlak
DN
Postupak dimenzioniranja strojnih elemenata je isti kao i kod vlanog naprezanja.

c
Primjer 1.
OG
LE
Stupac iz sivog lijeva (sl. 1.29) poprenog presjeka A = 142 mm2 optere en je tlanom silom
c
c
c
F = 4, 15 kN . Koliko iznosi naprezanje stupa?
Sl. 1.29.
26
A = 142 mm2
F = 4, 15 kN = 4 150 N
t =?
F
4 150
N
t = =
= 29, 22
A
142
mm2
Primjer 2.
RA
Slika 1.30 prikazuje stup promjera D = 20 mm s poprenim provrtom d = 6 mm . Dopu teno

c
s
N
. Kolikom se silom mo e opteretiti ovaj
z
tlano naprezanje materijala stupa iznosi tdop = 12
c
mm2
stup?
D = 20 mm
d = 6 mm
N
mm2
JE
tdop = 12
Fdop =?
D2
202 3, 14
dD=
6 20
4
4
= 314 120 = 194 mm2
Fdop
A
Fdop = tdop A = 12 194 = 2 328 N
IP
Iz tdop =
Sl. 1.30. Za prora un Fdop treba

c
uzeti najslabiji presjek.
RIM
A=
Primjer 3.
F = 87 kN
OG
Amin =?
N
mm2
LE
tdop = 65
DN
Spremnik s teku inom oslanja se na elastinu podlogu (sl. 1.31) koja mo e podnijeti tlano nac
c
z
c
N
prezanje tdop = 65
. Kolika mora biti povr ina elastine podloge ako je pritisnuta silom
s
c
mm2
F = 87 kN ?
Iz tdop =
Amin =
F
Amin
Amin =
F
tdop
87 000
= 1 338, 46 mm2
65
Sl. 1.31.
27
1. Osnove cvrsto e
1.9. Povr
sinski tlak
RA
Na slici 1.32 je prikazan cep vratila u posteljici kliznog
le aja. Uslijed optere enja cepa silom F , cep ce tlaiti

z
c

c
zakrivljenu plohu posteljice. Posljedica toga je pojava povr inskog tlaka na dodirnoj povr ini.
s
s
Dakle,
On mo e izazvati nagnjeenje i deformaciju dodirnih ploz

c
ha, te ga je potrebno poznavati kako bismo mogli pravilno
odabrati materijale i dimenzionirati dodirne plohe.
RIM
Sl. 1.32. popre ni ili radijalni cep u

c
posteljici kliznog le aja

z
JE
povr inski tlak je tlak koji se javlja na

s
dodirnim povr inama dvaju tijela.
s
IP
Povr inski tlak je izra en kvocijentom djeluju e sile F / N/ na vanjsku povr inu
s
z
c
s
A /m2 / , tj.:
F
p=
pd /Pa/ ili /MPa/.
A
Primjer 1.
DN
Da ne bi nastupila deformacija uslijed povr inskog tlaka, on se uvijek rauna

s
c
i provjerava za mek u dodirnu povr inu. Stvarni tlak p mora biti manji ili u
s
s
graninom sluaju jednak dopu tenom tlaku pd .
c
c
s
OG
LE
Lamela na slici 1.33 spaja cvrstim dosjedom dvo

dijelni vijenac zama njaka. Treba provjeriti hos
ce li do i do nagnjeenja vijenca ako ga lamela
c
c
priti ce silom F = 180 kN , a izraden je od celis
cnog lijeva dopu tenog povr inskog tlaka pdop =
s
s
30 MPa .
F = 180 kN
Sl 20
p =?
28
F
p= 2 =
A
Sl. 1.33.
F
2b r
h
2
N
180 000
= 25
2 40(120 30)
mm2
p = 25 MPa < pdop = 30 MPa zadovoljava
1.9. Povr inski tlak

s
Primjer 2.
RA
Stapajica motora SUI 10 prema slici 1.34 prenosi silu F = 20 kN koja se razla e na komponentu u
z
ojnici Fs i komponentu Fn okomitu na papuu kri ne glave. Treba odrediti njenu dimenziju ako
c
z
je poznato:
omjer sirine i du ine h : b = 5 : 3 ;
z
dopu teni tlak izmedu papue i klizaa pd = 0, 4 MPa ;
s
c
c
kut koji zauzima ojnica u odnosu na put kri ne glave = 20 .
z
JE
F = 20 kN = 20 000 N
h:b=5:3
pd = 0, 4 MPa
= 20
RIM
h =?
b =?
Sl. 1.34.
normalna sila:
Fn
Fn = F tg = 2 104 tg 20 = 2 104 0, 3639 = 7 278 N ;
F
Fn
7 278
Fn
povr ina papu e: iz pd =
s
c
=
A=
= 18 195 mm2 ;
A
pd
0, 4
dimenzije povr ine papu e:
s
c
b h = 18 195
(1.2)
DN
IP
iz osjenanog trokuta tg =
c
h:b=5:3
(1.3)
OG
LE
5
Iz (1.3) 3h = 5b h = b, supstitucijom u (1.2) je:
3
5
b b = 18 195 3 : 5
3
18 195 3
= 104, 48 mm,
5
b=
usvojeno:
b = 105 mm,
kontrola: p =
10
Fn
A
pd ,
5
5
h = b = 105 = 175 mm;
3
3
p=
Fn
7 278
=
= 0, 39 MPa < pd = 0, 4 MPa , zadovoljava.
bh
105 175
motori s unutarnjim izgaranjem
29
1. Osnove cvrsto e
1.10. Naprezanje zbog promjene temperature
RA
Dovede li se stapu odredena koliina topline +Q , ta

c
da ce se njegova poetna temeratura T1 pove ati na
c
c
temperaturu T2 . Poetna duljina l ce se produljiti za
c
vrijednost l isto kao da je na njega djelovala neka

aksijalna vlana sila (sl. 1.35).
c
Sl. 1.35.
Pove anje du ine ili produljenje stapa uslijed njegova zagrijavanja iznosi:
c
z
/mm/,
JE
l = t (T2 T1 ) l
(1.4)
RIM
gdje je: t linearni koeficijent rastezanja materijala;

T2 = t2 C + 273 / K/ konana temperatutra stapa;
c
T1 = t1 C + 273 / K/ poetna temperatura stapa;

c
l / mm/ poetna duljina.

c
Ukoliko se stapu odvodi toplina ( Q ), odnosno poth
laduje se, on ce se skratiti za vrijednost l (sl. 1.36).
Sl. 1.36.
IP
Apsolutna vrijednost skra enja iznosi:

c
l = t (T1 T2 ) l
/mm/.
(1.5)
DN
Koeficijent toplinskog rastezanja t smatra se konstantnom veliinom pri mac

lim promjenama temperature. Npr. t = konst . za interval T = 100200 C .
Vrijednosti koeficijenata rastezanja t za neke materijale nalaze se u tab. 3.
Materijal
/1 / K/ 106
OG
LE
uglji ni celik
c
12,5
legirani celik
10 13
sivi lijev
10,4
bakar
16
bronca
17,5
mjed
18
aluminij i legure
24
magnezij i legure
26
olovo
29
staklo
beton
0,11
Tablica 3. koeficijenti toplinskog rastezanja
30
1.10. Naprezanje zbog promjene temperature
Ako se stapu omogu i slobodno istezanje odnosno skra ivanje, u njemu ne e nas
c
c
c
tati nikakva dodatna naprezanja. Naprezanje u stapu ce se dogoditi tek ako nije
osigurana slobodna diletacija.
RA
Na slici 1.37 je postavljen izmedu dva nedeformabilna zida, pa mu je dovodenjem topline onemogu eno istezanje. Stoga ce se na
c
mjestu uvr cenja javiti reakcije F i F koje

c s
se opiru istezanju i zele ga stlaiti.
Sl. 1.37.
JE
Da se odredi naprezanje u stapu pretpostavi se da su ga nastale reakcije F i F
stlaile za istu vrijednost za koju bi se produljio uslijed dovodenja topline, pa je:

c
ls = lt .
(1.6)
ls =
RIM
Kako je prema Hookeovom zakonu:

F l0
/mm/,
AE
izraz (1.6) postaje:
(1.7)
IP
Fl
= lt .
AE
Ako se u izraz (1.7) uvrsti za lt izraz (1.4), slijedi:
DN
Fl
= t (T2 T1 ) l : l E
AE
F
= t E(T2 T1 ) l : l E
A
LE
= t E(T2 T1 )
/MPa/
ili za T = T2 T1 je:
= t ET
/MPa/.
(1.8)
OG
Jednad ba (1.8) je za naprezanje uslijed promjene temperature. Iz nje slijedi

z
Naprezanje uslijed promjene temperature ovisi o linearnom koeficijentu rastezanja, modulu elastinosti i razlici temperature, a ne ovisi o du ini stapa
c
z
niti o povr ini njegova presjeka.
s
Prema slici 1.37, stap ce dovodenjem topline biti optere en na tlak, a pri odvo
c
denju topline na vlak.
31
1. Osnove cvrsto e
Primjer 1.
RA
Nosa -profila, du ine l = 4 m ugraden je u betonski zid pri temperaturi od 20 C . Izraunajte:

c
z
c
a) naprezanje nosaa ako se temperatura pove a na 60 C ;
c
c
b) produljenje l ako bi nosa na jednom kraju mogao slobodno diletirati;
c
c) naprezanje ako bi se temperatura snizila na 12 C ;
d) skra enje pri temperaturi 12 C .
c
a) t = t E T = t E(T2 T1 ) / MPa/ .
Iz tab. 3 za ugljini celik oitavamo: t = 12, 5106 1/ K .
c
c
Iz tab. 2 za ugljini celik: E = 200210 GPa ;
c
usvojeno E = 210 103 MPa ,
T1 = 20 C + 273 = 293 K ,
T2 = 60 C + 273 = 333 K ,
T = T2 T1 = 333 293 = 40 K ,
t = 12, 5 106 210 103 40 = 105 MPa ;
t =?
l =?
v =?
l =?
RIM
a)
b)
c)
d)
JE
l = 4m
t1 = 20 C
t2 = 60 C
t2 = 12 C
b) l = t (T2 T1 ) l = 12, 5 106 40 4 000 = 2 mm ;
T = T1 T2 = 293 261 = 32 K ,
IP
c) v = t E T /MPa/
T1 = 293 C , T2 = 12 + 273 = 261 K ,
v = 12, 5 106 210 103 32 = 84 MPa ;
Primjer 2.
DN
d) l = t (T2 T1 ) l = 12, 5 106 (32) 4 000 = 1, 6 mm .
OG
LE
c
Celini stap 22-profila, du ine l = 3 m uklije ten je izmedu dva nepomina i nedeformabilna
z
s
c
zida. Izraunajte:
c
a) naprezanje za pove anje temperature T = 50 C ako je poznato E = 210 GPa i =
c
12, 5 106 1/ K ;
b) aksijalnu silu.
l = 3 m = 3 000 mm
E = 210 GPa
= 12, 5 106 1/ K
a) =?
b) F =?
32
a) = t E t = 12, 5 106 210 103 50 = 131, 25 MPa ;

b) iz tab. 9 za
jeka:
c) iz =
22-profil oitavamo povr inu poprenog presc

s
c
A = 3 740 mm2 ;
F
F = A = 3 730 131, 25 = 490 875 N .
A
1.11. Naprezanje na odrez ili smik
RIM
JE
RA
Kod tangencijalnog naprezanja optere enje je djelovalo paralelno s ravninom

c
presjeka. Ista pojava javlja se u tijelu zakovice na slici 1.38 uslijed djelovanja
sila u limovima.
IP
Sl. 1.38. naprezanje na odrez zakovice
OG
LE
DN
F optere enje zakovice (sila u limu)

c
Ft tangencijalna sila unutar tijela zakovice (reakcija)
F = Ft ; F Ft
0 naprezanje na odrez
Sile u limovima su medusobno paralelne i svojim djelovanjem zele prerezati struk
zakovice. Tome se opiru sile unutar struka zakovice Ft , koje ce na svakoj jedinici
povr ine A izazvati naprezanje na odrez:

s
sila unutar tijela
optere enje
c
naprezanje na odrez =
=
povr ina presjeka
s
povr ina presjeka
s
0 =
F
A
N
.
mm2
Naprezanje na odrez je kvocijent sile odreza i povr ine presjeka koji se opire
s
odrezu.
-
Za zilave materijale kao npr., celik, vrijedi sljede i odnos izmedu cvrsto a na
c
c
odrez i vlane cvrsto e:
c
c
.
m0 = 0, 8Rm .
33
1. Osnove cvrsto e
RIM
JE
RA
U svim konstrukcijama naprezanje na odrez na smije prije i granicu teenja, pa

c
c
je:
cvrsto a na granici teenja
c
c
dopu teno naprezanje na odrez =
s
.
T
0dop = v .
- da optere enje ne djeluje u ravnini

Kod naprezanja na odrez cesto se dogada
c
presjeka, nego na nekom kraku l0 (sl. 1.39).
Sl. 1.39. sile odreza su razmaknute za vrijednost l0
IP
U tom sluaju nastaje par sila koje ce svojim momentom MS = F l0 prouzroc
kovati dodatno optere enje na savijanje. Time je naprezanje u materijalu postalo

c
slo eno (odrez i savijanje), pa jednad be za odrez ne vrijede.
z
z
DN
Ukoliko je l0 vrlo malen, maleno je i savijanje, koje se tada mo e zanemariti.

z
Uve anjem bliskog razmaka l0 , slika 1.39 b) vidi se da je toka C pomaknuta za
c
c
vrijednost l , do la u polo aj C.
s
z
LE
Pomak l naziva se
apsolutni pomak.
OG
Prema slici to je iznos za koji se jedan presjek pomaknuo prema drugome na

razmaku l0 . Njemu odgovara
kut smika .
Vrijednost kuta smika odredi se iz pravokutnog trokuta AC na slici 1.39 b):

l
tg = .
l0
Kako je vrlo mali kut, vrijedi tg = , pa je
34
l
l0
/rad/.
RA
Ako se usporedi dobivena jednad ba kuta smika s jednad bom relativnog proz
z
duljenja
l
=
l0
vidi se da je on ekvivalentan relativnom produljenju. Prema reenom kut je
c
relativno smicanje
te slu i kao mjera deformacije pri naprezanju na odrez.
z
= G
/MPa/,
JE
Mjerenjem je utvrdeno da tangencijalno naprezanje ovisi o produktu deformacije (kuta smika ) i modula smika (klizanja) G , tj.:
RIM
sto predstavlja Hookeov zakon za tangencijalno naprezanje koji se mo e us

z
porediti s Hookeovim zakonom za normalno ili aksijalno naprezanje:
= E /MPa/.
11
Modul klizanja G je modul elastinosti pri smiku.
c
Vrijednosti modula klizanja G za neke materijale nalaze se u tab. 4.
Modul klizanja G / GPa/
ugljini celik
c
8081
legirani celik
bakar
bronca
mjed
8081
45
4049
DN
lijevano zeljezo
IP
Materijal
4042
3537
2627
magnezij i legure
17
olovo
staklo
22
OG
LE
aluminij i legure
Tablica 4. modul klizanja ili modul smika za materijale

koji se naj e ce javljaju u konstrukcijama
c s
Prilikom izrade razliitih proizvoda iz lima

c
probijanjem
- se javlja naprezanje na odrez (sl. 1.40).
takoder
11
U literaturi se rabi i izraz modul smika.
35
RA
1. Osnove cvrsto e
JE
Sl. 1.40. Probijanjem se mora savladati smi na cvrsto a m .

c
c
U tom sluaju sila probijanja F mora savladati sminu cvrsto u lima m :

c
c
c
/ N/ sila probijanja.
RIM
F = m As
Maksimalna povr ina smicanja se odredi iz smine cvrsto e lima:

s
c
c
m =
F
Asmax
Asmax =
F
m
/ mm2 /.
IP
Iz nje se mo e izraunati najve a debljina lima s koji se mo e isijecati silom

z
c
c
z
F:
DN
za kru nu povr inu poznatog promjera d

z
s
iz Asmax = d s
smax =
Asmax
d
/ mm/,
za kvadratnu povr inu poznate stranice a

s
LE
iz Asmax = 4a s
smax =
Asmax
4a
/ mm/.
OG
Najve i promjer probijanja dobije se iz dopu tenog tlanog naprezanja probic

s
c
jaa, jer je on prilikom probijanja optere en na tlak:
c
c
4Fmax
F
F
dmax =
/ mm/.
= 2
A
tdop
d
4
Za probijanje kvadratne plohe najve a stranica kvadrata amax je:
c
iz tdop =
iz tdop =
36
F
F
= 2
A
a
amax =
F
tdop
/ mm/.
1.12. Dimenzioniranje elemenata izlozenih naprezanju na odrez ili smik
1.12. Dimenzioniranje elemenata izlo enih

z
naprezanju na odrez ili smik
RA
Proracun spojeva sa zakovicama i svornjacima
To su karakteristini spojevi kod kojih se pored odreza mora provjeravati i povrc

sinski tlak (gnjeenje).
RIM
JE
Promjer zakovice d se odredi iz dopu tenog naprezanja:

s
F
F
0d =
=
,
ikA
d2
ik
4
a odavde:
4F
d=
/mm/,
i k 0d
IP
gdje je: F / N/ optere enje zakovinog spoja,

c
c
i broj zakovica u spoju,
k broj rezova,
0d /MPa/ dopu teno naprezanje na odrez materijala zakovica.
s
OG
LE
DN
Broj rezova k je odreden brojem povr ina struka zakovice koje su izlo ene naps
z
rezanju na odrez. Prema slici 1.41a) spoj je jednorezan k = 1 , slici b) dvorezan
itd.
Sl. 1.41. broj rezova zakovi nog spoja

c
Kontrola na gnjeenje ili specifini tlak 12 vr i se za provrt u limu. Ve je poznato

c
c
s
c
da je specifini tlak:
c
p=
12
F
F
=
A
d1 s
pd
/MPa/,
povr inski tlak

s
37
1. Osnove cvrsto e
promjer struka d / mm/

Promjer provrta
1,4 1,7
2,6
3,5
RA
Sitne zakovice
gdje je: F / N/ sila koja otpada na jednu zakovicu,

d1 / mm/ promjer provrta u limu, tab. 5;
s / mm/ debljina lima.
7
Normalne zakovice
10
Promjer provrta
d1 / mm/
13
16
19
11
promjer struka d / mm/
31
34
37
JE
1,1 1,5 1,8 2,2 2,8 3,2 3,7 4,3 5,3 6,4 7,4 8,4 9,5
d1 / mm/
14
17
20
22
35
38
23
25
26
28
29
32
RIM
Tablica 5. standardni promjeri celi nih zakovica s pripadaju im provrtom

c
c
Ispitivanjima je dokazan sljede i odnos izmedu dopu tenog naprezanja na gnjec

s
cenje i dopu tenog naprezanja na vlak:
s
pd = (1, 7 do 2, 2)vd .
IP
Na isti nain se proraunavaju spojevi svornjacima i zaticima.

c
c
Proracun zavarenih spojeva na odrez
DN
Niz prednosti spajanja elemenata zavarivanjem gotovo je u potpunosti istisnulo

zakivanje kao tehnolo ki postupak spajanja cvrstih nerazdvojivih spojeva.
s
OG
LE
Zavarivanje je br e, ekonominije i cesto puta ne zahtijeva dopunsku obradu. Proz

c
raun zavarenih spojeva se svodi na odredivanje duljine zavara, a izvodi se za

c
najslabiji presjek zavara (prema slici 1.42 to je presjek A A ).
Sl. 1.42. preklopni zavareni spoj
38
Njegova povr ina iznosi:

s
A = lk a /mm2 /,
(1.9)
JE
RA
gdje je: lk = l 2a / mm/ korisna duljina zavara,

.
a = 0, 7s debljina zavara,
s / mm/ debljina lima.
Za zavar na slici 1.42 slijedi:
F
0 =
0d .
(1.10)
2A
U jednad bi (1.10) u nazivniku je brojka 2 zbog toga sto se prema slici 1.42 dvije
z
povr ine zavara opiru odrezu. Stvarno naprezanje ne smije prekoraiti dopu teno,
s
c
s
stoga je:
F
0d =
.
(1.11)
2A
Stvarna du ina zavara je:

z
F
2aod
/mm/.
IP
lk =
RIM
Uvr tavanjem (1.10) u (1.11), jednad ba dopu tenog naprezanja postaje:

s
z
s
F
0d =
,
2 lk a
a odavde korisna duljina zavara iznosi:
/mm/.
DN
l = lk + 2a
LE
Ako se radi o ceonom zavaru kao na sli

ci 1.43, tada se debljina zavara a uzima jednakom debljini zavarivanog lima, tj.:
a=s
/mm/,
pa je povr ina zavara:

s
OG
A = l a /mm2 /,
a naprezanje:
0 =
Sl. 1.43. ceoni zavareni spoj
F
F
=
A
la
0d .
(1.12)
Iz izraza (1.12) mo e se odrediti maksimalno naprezanje zavara koje iznosi:

z
Fmax = l a 0d
/N/.
39
1. Osnove cvrsto e
Vijak M18 prema slici 1.44 optere en je silama F = 20 kN . Koc

likom naprezanju na odrez je izlo eno tijelo vijka? Trenje izmedu
z
ploa zanemarite.
c
RA
F
F
4 20 000
4F
= 2 = 2 = 2
A
d
18 3, 14
d
4
80 000
N
=
= 78, 63
1 017, 36
mm2
Primjer 1.
Sl. 1.44.
RIM
JE
0 =
Primjer 2.
OG
LE
DN
IP
Dvije celine plosnate trake debljine s = 8 mm treba spojiti dvjema zakovicama tako da mogu
c
izdr ati optere enje F = 26 kN (sl. 1.45). Izraunajte:
z
c
c
a) promjer struka zakovice ako je vlana cvrsto a njihovog materijala Rm = 340 N/mm2 , a koefic
c
cijent sigurnosti treba biti = 1, 5 .
b) sirinu celine trake ako je dopu teno vlano naprezanje vdop = 90 N/mm2 .
c
s
c
F
A
A=
Iz A = b s b =
40
Iz 0dop =
F
26 000
F
=
A=
2A
2 0dop
2 181
2
= 71, 82 mm .
4A
4 71, 82
d2
=
d=
4
3, 14
= 9, 56 mm ,
standardizirano: d = 10 mm .
Iz A =
Sl. 1.45.
b) Iz vdop =
N
a) mv = 0, 8Rm = 0, 8340 = 272
,
mm2
m
272
N
0dop = v =
.
= 181
1, 5
mm2
vdop
26 000
= 288, 88 mm2 .
90
A
288, 88
=
= 36, 11 mm , standardizirano: b = 40 mm .
s
8
Zadatci
Hookeov zakon proporcionalnosti
i modul elasticnosti
6. Dizalicom se s pomou lanca di e teret od

c
z
RA
G = 14 kN . Koliki je promjer poprenog

c
presjeka karike (sl. 1.47) ako dopu teno nas
prezanje celika iz koje je lanac izraden iznosi
vdop = 68 N/mm2 ?
1. Koliko je apsolutno produljenje celine zice

c
duljine 3 m , promjera 1 mm , ako je opterecena silom od 1 000 N , E = 200 GPa ?
JE
2. Standardna normalna epruveta mjerne du ine

z
a) naprezanje u stapu ,
b) apsolutno produljenje stapa l ,
c) relativno produljenje .
RIM
l0 = 180 mm i promjera 18 mm optereena

c
je silom 65, 50 kN ; E = 210 GPa . Izrauc
najte:
3. Kolikom naprezanju je izlo ena bakrena ziz
IP
ca koja se s poetne du ine l0 = 800 mm

c
z
produlji za l = 10, 9 mm ?
Napomena. Za Cu uzeti srednju vrijednost
E.
DN
Naprezanje na vlak
4. Koliko je vlano naprezanje stapa optereec
nog silom F = 2, 8 kN ako je njegov promjer d = 12 mm ?
LE
5. Stapovi poprenog presjeka kao na slici 1.46

c
OG
optereeni su na vlak silom F = 60 kN . Izc

raunajte naprezanje u stapovima.
c
Sl. 1.46.
Sl. 1.47.
7. Koliku vlanu silu mo e prihvatiti stap iz cec

z
linog 14-profila ako je cvrstoa na granici

c
c
teenja RT = 235 N/mm2 i potreban koefic
cijent sigurnosti = 2, 4 ?
Uputa za rje avanje. Iz tablice 9 za celis
c
ne -profile, vrue valjane, i za 14-profile
c
treba oitati pripadajuu povr inu poprenog
c
c
s
c
presjeka A.
Naprezanje na tlak
8. U jednoj dijagonali re etkastog nosaa iz ces
c
linog profila 40 40 4 djeluje tlano

c
c
sila F = 11 kN . Koliko je tlano naprezanje
c
dijagonale?
9. Kratki cijevni nastavak nazivnog promjera

DN100 slu i kao oslonac (sl. 1.48). On
z
je optereen na tlak silom F = 120 kN .
c
Granica gnjeenja materijala oslonca iznosi
c
N
280
.
mm2
a) Kolikom je tlanom naprezanju izlo en cic
z
jevni nastavak?
41
1. Osnove cvrsto e
12. Provjerite tlak u kliznom le aju prema sliz

ci 1.51 ako je posteljica od bijele kovine, a
optereenje le aja F = 3 000 N . Ostali poc
z
datci prema slici, d = 40 mm , l = 50 mm .
RA
b) Kolika je sigurnost protiv plastine deforc

macije?
Sl. 1.48.
Sl. 1.51.
c
13. Celina greda
20-profila slu i kao nosa

z
c
oslonjen na betonsku podlogu (sl. 1.52). Potrebno je odrediti du inu a (sl. 1.52b)) za
z
oslonac A i B ako je greda optereena silom
c
F = 15 kN , a dopu teni povr inski tlak za
s
s
beton pd = 1, 5 MPa . Ostali podatci su kao
na slici.
Sl. 1.49.
Povr
sinski tlak
d = 360 mm
DN
D = 400 mm,
IP
RIM
M16 60 (sl. 1.49). Izmedu njih je brtva

N
koja ima granicu gnjeenja Rtv = 20
c
.
mm2
Kolikom se maksimalnom silom smije pritegnuti svaki vijak da ne dode do nagnjeenja
c
brtve?
JE
10. Cijevi su spojene prirubnicama sa 16 vijaka
11. Koliki je povr inski tlak valjka na dodirnu

s
OG
LE
N
povr inu (sl. 1.50), ako je poznato = 78, 5 3 ,
s
m
d = 1, 2 m , l = 1, 8 m . Provjerite mo e li
z
se za taj povr inski tlak odabrati drvena pods
loga.
Sl. 1.50.
42
Sl. 1.52.
Naprezanje zbog promjene temperature

14. Dijelovi neke celine konstrukcije stegnuti su
c
u toplom stanju pri 70 C s pomou vijaka

c
promjera 42 mm , dugih 600 mm . Izraunajc
te:
a) skraenje vijaka kada se ohlade na 20 C ,
c
= 12 106 1/ K ,
b) naprezanje u vijcima ako je E = 210 GPa ,

c) aksijalnu silu koja djeluje na vijak.
18. Mjenja koji smije prenijeti maksimalni okc
retni moment od 240 Nm za tien je na ulazs c

nom vratilu spojem cilindrinog zatika i glac
vine vratila pogonskog stroja (sl. 1.55). Cilindrini zatik kao sigurnosni element izrac
den je iz celika cvrstoe Rm = 470 N/mm2 .
c
Koliki mora biti promjer zatika?
15. Jedan dio pruge montiran je na temperatu-
RA
ri t = 15 C . Ako je najvea temperac

tura ljeti tmax = 55 C , a zimi najmanja
tmin = 30 C , treba odrediti:
a) potreban razmak izmedu tranica za dilec
tiranje ako je duljina tranice 10 m i =
c
11, 5 106 1/ K ,
b) koliki ce taj razmak biti pri najni oj tem
z
peraturi.
Sl. 1.55.
19. Iz celinog lima cvrstoe izmedu Rm =

c
RIM
zaj prema slici 1.53, ako je razmak l =
220 mm , temperatura monta e 20 C , radz

na temperatura 80 C , a materijal vratila je
ugljini celik. Izraunajte silu kojom bi le aj
c
c
z
djelovao na kui te ako se pri monta i lecs
z
zaja izostavi zazor l . Promjer cepa iznosi
d = 40 mm .
JE
16. Odredite potrebnu monta nu zranost za lez

c
IP
DN
Sl. 1.53.
N
N
i Rm = 560
, i debljine
410
2
mm
mm2
s = 4 mm treba isijecati ploice promjera
c
d = 26 mm (sl. 1.56). Kolika je sila isijecanja?
Dimenzioniranje elemenata izlo enih

z
naprezanju na odrez ili smik
LE
17. Svornjak s glavom prema slici 1.54 optereen

c
OG
je uzdu nom silom F = 60 kN .

z
Sl. 1.56.
Uputa. Pri rje avanju uzeti veu cvrstou.

s
c
c
20. Odredite potrebnu duljinu l zavara prema slici 1.57, ako je debljina zavara a = 4 mm ,
dopu teno vlano naprezanje lima vd =
s
c
160 MPa , a sila u limu F = 200 kN .
Sl. 1.54.
Odredite njegov promjer d i visinu glave h

ako je vd = 70 MPa .
Sl. 1.57.
43
OG
LE
DN
IP
RIM
JE
RA
K
RA
2.
Momenti inercije
i otpora ploha
JE
2.1. Pojam i vrste momenata inercija i otpora ploha
RIM
Iz dosada njeg razmatranja aksijalnih naprezanja stapova mo e se uoiti da izmes
z
c
du ostalog naprezanje i krutost ovise o veliini povrine poprenog presjeka
c
s
c
A. Medutim, naprezanje kod savijanja i uvijanja stapova, veliina i raspored nap
c
rezanja te krutost stapova ne ovise samo o veliini povrine poprenog presjeka
c
s
c
A, ve i o njegovom obliku.
c
LE
DN
IP
Ovisnost naprezanja i krutosti o obliku povr ine poprenog presjeka pri opteres
c
cenju na savijanje vidi se ako nosa pravokutnog presjeka b h savijamo oko
c
manje stranice b , a potom istim optere enjem F oko ve e stranice h , slike 2.1a)
c
c
i b).
OG
Sl. 2.1. naprezanje grede na savijanje
U oba sluaja optere enja povr ina presjeka A = bh je ista. Ve iz iskustva je

c
c
s
c
poznato da ce greda u sluaju a) biti kru a i mo i ce podnijeti ve a optere enja,
c
c
c
c
c
nego u sluaju b).
c
Stoga je potrebno poznavati momente inercije razliitih oblika poprenog presc
c
jeka da se mogu odrediti odgovaraju i momenti otpora koje ta povr ina pru a
c
s
z
odredenom naprezanju i cini tijelo vi e ili manje krutim.
s
U zavisnosti od polo aja osi oko koje ce se vr iti deformacija povr ine poprenog
z
s
s
c
presjeka, postoje ovi momenti inercija:
45
2. Momenti inercije i otpora ploha
1. aksijalni odnose se na neku os koja je u ravnini presjeka, npr. os x

ili y , slike 2.2a) i b);
RA
2. polarni odnose se na neku os koja je okomita na povr inu presjes

ka, a prolazi kroz odabrani pol (naje ce te i te plohe), kao npr. os x ,
c s
zs
slika 2.2c);
RIM
JE
3. centrifugalni odnose se uvijek na dvije osi istovremeno, npr. osi x i

y , slika 2.2d).
Sl. 2.2. plohe i osi u odnosu na koje se vr i odredivanje momenta inercije

s
DN
IP
Ako os u odnosu na koju odredujemo moment inercije plohe prolazi kroz njeno
te i te, kao na slici 2.2a), tada se aksijalni moment inercije naziva
zs
centralni i vlastiti moment inercije.
U strojarskoj praksi naje ce se koriste aksijalni i polarni momenti inercije.
c s
LE
Aksijalni i polarni momenti inercije
OG
Povr ina A poprenog presjeka nekog tijela prema slici 2.3 razdijeljena je na male
s
c
elementarne povr ine A1 , A2 , A3 ,. . . , Ai s te i tima T1 , T2 , T3 ,. . . , Ti .
s
zs
Koordinate tih te i ta s obzirom na koordinatni sustav s ishodi tem O postavljezs
s
nim u te i te T presjeka A su: x1 , y1 ; x2 , y2 ; x3 , y3 ;. . . ; xi , yi .
zs
Mno enjem svake elementarne plohe A s kvadratom koordinate od pojedine osi

z
x ili y i njihovim zbrajanjem slijedi:
za os x :
n
A1 y2
1
+ A2
y2
2
Ai y2 , (2.1)
i
+ A3 (y3 ) + . . . + Ai (yi) =
i=1
46
za os y :
n
A1 x2
1
+ A2 (x2 ) + A3 (x3 ) + . . . + Ai
x2
i
Ai x2 . (2.2)
i
RIM
JE
RA
i=1
Sl. 2.3. povr ina presjeka A s elementarnim povr inama A

s
s
Suma produkta elementarnih povrina mno ena s kvadratom udaljenosti njis

z
hovih te ita do promatrane osi naziva se aksijalni moment inercije, pa je
zs
Iy =
i=1
n
i=1
Ai y2
i
Ai x2
i
aksijalni moment inercije za os x ;
(2.3)
IP
DN
Ix =
aksijalni moment inercije za os y .
(2.4)
LE
Dimenzija momenta inercije proizlazi iz izraza (2.3) i (2.4):

A1 /mm2 /,
y2 /mm2 / /mm2 mm2 / = /mm4 /,

1
Ix /mm4 /, Iy /mm4 /.
tj.:
OG
Iz jednad bi (2.3) i (2.4) vidi se da veliina momenta inercije ovisi samo o

z
c
dimenzijama poprenog presjeka.
c
Ako se moment inercije povr ine odreduje s obzirom na jednu toku koja se zove
s
c
pol, odnosno s obzirom na os koja prolazi kroz pol O i okomita je na povr inu
s
presjeka A (sl. 2.4) tada je to
polarni moment inercije.
Na slici 2.4 pol je ishodi te koordinatnog sustava O koje je postavljeno u te i te
s
zs
T presjeka A .
47
JE
RA
Sl. 2.4. pol u ishodi tu koordinatnog sustava s osi okomitom na ravninu presjeka
s
RIM
Polarni moment inercije s obzirom na odabrani pol je suma umno aka elemenz
tarnih povr ina s kvadratom udaljenosti njihovih te i ta do odabranog pola, tj.:
s
zs
Ip =
i=1
Ai ri2
/mm2 /.
(2.5)
OATi na slici 2.4 proizlazi:
IP
Iz
ri2 = x2 + y2 ,
i
i
pa supstitucijom u (2.5) slijedi:

n
Ai (x2 + y2 ) =
i
i
DN
Ip =
i=1
Ai x2 +
i
i=1
Ai y2 = Iy + Ix .
i
i=1
Odnosno, konano:
c
Ip = Ix + Iy .
(2.6)
LE
Iz jednad be (2.6) se vidi da je polarni moment inercije neke plohe jednak

z
zbroju aksijalnih momenata inercije s obzirom na dvije okomite osi koje se
sijeku u polu.
OG
Momenti otpora
Dijeljenjem momenta inercije s najve om udaljeno cu od osi za koju vrijedi moc

s
ment inercije do ruba presjeka dobije se moment otpora 13 plohe W (sl. 2.5).
Prema reenom je:
c
Wx =
13
48
Ili modul presjeka.
Ix
ymax
/mm3 / moment otpora za os x ,
2.2. Steinerov pou ak

c
Iy
xmax
/mm3 / moment otpora za os y .
RA
Wy =
JE
Sl. 2.5. maksimalne udaljenosti od osi x i y do ruba presjeka A
Ip
ymax
/mm3 /.
IP
Wp =
RIM
Dimenzija momenta otpora presjeka proizlazi iz jednad bi za momente otpora

z
Wx i Wy :
Ix /mm2 /
W /mm3 /.
ymax /mm/
Za polarni moment otpora se uzima:
DN
2.2. Steinerov 14 poucak
Dosad je moment inercije ravne plohe odredivan s obzirom na osi koje prolaze
kroz njezino te i te. To su
zs
centralni ili vlastiti momenti inercije.
OG
LE
Cesto puta je potrebno odrediti moment inercije za osi koje ne prolaze kroz te i te
zs
kao sto je to sluaj na slici 2.6.
Sl. 2.6. osi x i y izvan te i ta plohe

zs
14
Jakob Steiner (izg. Stajner), (1796. 1863.), njemaki matematiar.

c
c
49
Na slici 2.6 osi x i y su postavljene izvan te i ta T plohe A . U tom sluaju se

zs
c
za odredivanje momenta inercije primjenjuje Steinerov pouak. On daje odnos
c
izmedu vlastitog momenta inercije koji se odnosi na osi x i y sto prolaze kroz
te i te plohe A i momenta inercije s obzirom na osi x i y sto ne prolaze kroz

zs
te i te plohe A .
zs
RA
Prema definiciji moment inercije plohe A na slici 2.6 u odnosu na os x je:

n
Ai (yi + a)2 .
Ix =
i=1
n
JE
Ako se izraz (2.7) dalje razvije, slijedi:
(2.7)
Ai (y2 + 2yi a + a2 ),
i
Ix =
i=1
n
RIM
Ai y2
i
Ix =
Ai yi + a
+ 2a
i=1
i=1
Ai .
(2.8)
i=1
U izrazu (2.8) pojedini clanovi predstavljaju:
i=1
n
i=1
n
vlastiti moment inercije plohe A za os x ,
Ai yi
statiki moment povr ine s obzirom na os x ,

c
s
Ai = A
ukupnu povr inu plohe.

s
DN
i=1
Ai y2 = Ix
i
IP
LE
Budu i da je statiki moment povr ine jednak nuli, tj.:

c
c
s
n
Ai yi = 0,
Ix =
i=1
jer svakoj vrijednosti +y odgovara simetrino po vertikali ista veliina suprotnog

c
c
predznaka y , momenti se elementarnih ploha poni tavaju.
s
OG
Na taj nain izraz (2.8) postaje:

c
Ix = Ix + 2a 0 + a2 A,
Ix = Ix + Aa2
/mm4 /.
(2.9)
Iy = Iy + Ab2
/mm4 /.
(2.10)
Analogijom je:
Izrazi (2.9) i (2.10) predstavljaju Steinerov pouak koji glasi:

c
50
2.3. Momenti inercije i otpora jednostavnih ploha
RA
Moment inercije ravne plohe s obzirom na os koja ne prolazi kroz njeno tezi te, a paralelna je s osi koja prolazi kroz te i te, jednak je zbroju vlastitog
s
zs
momenta inercije i produkta povr ine plohe s kvadratom udaljenosti izmes
du osi koja prolazi kroz te i te i osi u odnosu na koju odredujemo moment
zs
inercije.
Steinerov pouak vrijedi i za polarni moment inercije.
c
JE
2.3. Momenti inercije i otpora jednostavnih ploha
RIM
Iz op ih jednad bi momenata inercije i otpora izvode se jednad be momenata

c
z
z
inercija i otpora jednostavnih ploha. Ovdje ih ne izvodimo ve su u gotovom
c
obliku navedeni u tablici 6.
AKSIJALNI
MOMENT INERCIJE
PLOHA
Iy =
hb3
12
Ix =
bh3
3
Iy =
hb3
3
Ix = Iy =
Ip = Ix + Iy
a4
12
OG
a4
Ix = Iy =
6
MOMENT
OTPORA
Ip =
Wx =
bh2
6
Wy =
hb2
6
Wx =
bh2
3
Wy =
Ip = Ix + Iy
DN
LE
PRAVOKUTNIK
bh3
12
IP
Ix =
POLARNI
MOMENT INERCIJE
hb2
3
Wx = Wy =
a4
3
Wx = Wy =
a3
6
a3
3
KVADRAT
bh3
36
Ix =
TROKUT
Ix =
bh3
24
Wx =
bh2
24
Wx =
bh2
24
51
d
64
Ip =
MOMENT
OTPORA
Wx = Wy =
d
32
Wp =
KRUG
KRUZNI VIJENAC
BH 3
64
HB3
Iy =
64
D4
(1 4 )
Ip =
32
IP
Ix =
JE
4
(D d4 )
64
4
(D d4 )
Ip =
32
RIM
Ix = Iy =
d3
32
d3
16
RA
Ix = Iy =
POLARNI
MOMENT INERCIJE
AKSIJALNI
MOMENT INERCIJE
PLOHA
3
D (1 4 )
32
d
D
Wp =
3
D (1 4 )
16
BH 2
32
HB2
Wy =
32
Wx =
DN
Wx = Wy =
ELIPSOID
Tablica 6. momenti inercije i otpora jednostavnih ploha
LE
Primjer 1.
Odredite momente inercije i otpora pravokutnika dimenzija b h = 60 100 mm za osi x i x

prema slici 2.7.
OG
b = 60 mm
h = 100 mm
Ix = ?, Wx = ?
Ix = ?, Wx = ?
Ix = Ix + A a2 =
60 1003
bh3
=
= 5 106 mm4 ,
12
12
bh2
60 1002
Wx =
=
= 100 000 mm3 ,
6
6
Ix =
Sl. 2.7.
bh
h
+ bh
12
2
52
bh3
3
60
1003
3
= 20 106 mm4 ,
bh3
h2
bh3 bh3
bh3 + 3bh3
4bh3
+ bh
=
+
=
=
12
4
12
4
12
12
Wx =
Ix
Ix
20 106
=
=
= 200 000 mm3 .
ymax
h
100
OG
LE
DN
IP
RIM
JE
RA
K
OG
LE
DN
IP
RIM
JE
RA
K
K
RA
OG
LE
DN
IP
RIM
JE
DINAMIKA
CESTICE
OG
LE
DN
IP
RIM
JE
RA
K
RA
4.
Temeljni pojmovi
i zakon dinamike
Dinamika
RIM
JE
Gibanje klipa u cilindru motornog mehanizma nije jednoliko (sl. 4.1), jer se njegova brzina kre e od 0 u gornjoj mrtvoj toki do neke maksimalne vrijednosti na
c
c
pribli no pola puta svog hoda, pa se opet smanjuje do nulte vrijednosti u donjoj
z
mrtvoj toki. Kao posljedica se javlja ubrzanje +a i usporenje a . Posljedic
ca ubrzanja su opet inercijalne sile Fi u motornom mehanizmu koje ga dodatno
optere uju.
c
IP
Dinamika uzima sve to u obzir pa se dobije realna slika optere enja koje je va no
c
z
za dimenzioniranje strojnog dijela.
LE
DN
GMT gornja mrtva toka

c
DMT donja mrtva toka
c
s hod klipa
F sila akcije (optere enje)
c
Fin sila inercije
a ubrzanje klipa
a usporenje klipa
v brzina klipa
DINAMIKA sile akcije, sile
inercije, brzine i ubrzanja
OG
Sl. 4.1.
Prema izlo enom proizlazi definicija:

z
Dinamika je dio tehnike mehanike koja prouava gibanja tijela, sile koje su
c
c
to gibanje proizvele i sile koje se javljaju kao posljedica gibanja.
Prilikom razmatranja gibanja tijela uslijed djelovanja vanjskih sila, dimenzije tijela nisu bitne, pa se njegova masa zamjenjuje cesticom mase. U daljnjem tekstu
ce se umjesto tijela rabiti izraz cestica.
113
Prvi Newtonov zakon (zakon inercije)
4.1. Newtonovi zakoni
JE
RA
Da se pokrene bilo koje tijelo koje miruje, treba upotrijebiti silu. Silu takoder
treba upotrijebiti ako se zeli zaustaviti tijelo koje se giba. Dakle, u oba sluaja
c
tijelo nastoji zadr ati stanje u kojem se nalazi (mirovanje ili gibanje). Svojstvo
z
tijela da nastoji zadr ati stanje u kojem se nalazi zove se
z
tromost, ustrajnost ili inercija.
Prema reenom prvi Newtonov zakon glasi:
c
RIM
Svako tijelo ili cestica mase ostaje u stanju mirovanja ili jednolikog gibanja
po pravcu sve dok neka vanjska sila to stanje ne promijeni.
IP
Iz ovog zakona proizlazi da cestica mase ne mo e sama sebi izmijeniti stanje, a
z
ukazuje i na osnovno svojstvo materije, a to je da nastoji zadr ati stanje u kome
z
se nalazi.
Prema ovom zakonu za cesticu koja miruje ili na koje djeluje sustav sila u ravno
te i vrijedi:
z
DN
a=0
v = konst. ili za mirovanje v = 0.
LE
Drugi Newtonov zakon
OG
Prema prvom Newtonovu zakonu cestica se odupire svakoj promjeni stanja miro
vanja ili gibanja. Da se savlada otpor cestice pri promjeni stanja, potrebno je na
nju djelovati silom ili neuravnote enim sustavom sila ( FR = 0 ). Drugi Newtonov
z
zakon upravo definira odnos veliine (modula) sile i promjene stanja cestice.
c
Npr. ako na istu cesticu djeluje dva puta ve a sila, ona ce imati dva puta ve e
c
ubrzanje. Tri puta ve a sila dat ce toj cestici tri puta ve e ubrzanje itd. Budu i
c
c
c
da je svaka cestica predstavljena svojom masom, iz reenog proizlazi:
c
sila je upravo razmjerna s masom m 24 i ubrzanjem a
pa je njena veliina
c
F =ma .
24
114
Da bi se oznaka za masu razlikovala od oznake za metar, ona ce biti otisnuta kurzivom.
4.1. Newtonovi zakoni
Izraz predstavlja drugi Newtonov zakon prema kojemu je za promjenu stanja

cestice potrebna sila.
JE
Odnos izmedu sile i ubrzanja
RA
Razmatraju i ovaj zakon mogu se izraziti sljede i odnosi:

c
c
odnos izmedu sile i ubrzanja,
odnos izmedu mase i te ine.
z
Sila je produkt mase i ubrzanja.
RIM
Giba li se cestica jednoliko i pravocrtno, tada ce ona prema prvom Newtonovu
zakonu, zadr ati svoje stanje sve dok na nju ne djeluje neka sila. Ako na tu cesticu
z
djeluje neka stalna sila ( F = konst.) u smjeru gibanja, ona ce se gibati jednoliko
ubrzano. Pritom znamo da ce ubrzanje biti to ve e sto je ve a sila. Odnosno,
c
c
ubrzanje cestice mase m je proporcionalno sili
za m = konst.
DN
Odnos izmedu mase i te ine

z
F1
a1
=
.
F2
a2
IP
pa je
LE
Te ina je sila kojom cestica tlai na svoju podlogu, a javlja se kao posljedica
z
c
sile te e kojom Zemlja privlai svaku cesticu. Zbog toga svaka cestica ima svoju
z
c
te inu. Cestica ve e mase imat ce i ve u te inu i obrnuto, pa je

z
c
c
z
te ina razmjerna s masom.
z
odavde:
OG
Znamo da sila te a daje svakoj masi pri slobodnom padu ubrzanje g = 9, 81 ms2 .
z
Budu i da je te ina G sila, i za nju vrijedi drugi Newtonov zakon mehanike pa
c
z
je njena veliina:
c
G = m g /N/,
m=
G
g
kg ms2
N
=
= |1 kg|.
ms2
ms2
Jedinica za masu m u ISO sustavu je 1 kilogram. Budu i da gravitacija nije

c
stalna veliina, mo e se zakljuiti da je
c
z
c
te ina cestice ili tijela promjenjiva veliina, a njena masa stalna veliina.
z
c
c
115
RA
Ipak moramo re i da postoji sluaj kada se masa cestice mijenja. Prema Einsc
c
teinovoj (izg. Ajn tajn) teoriji relativnosti, masa se mijenja promjenom brzine
s
gibanja po izrazu:
m0
m=
,
v2
1 2
c
JE
gdje je:
m0 masa cestice u stanju mirovanja,
v brzina gibanja tijela,

c brzina svjetlosti.
RIM
Ako bi se cestica gibala brzinom svjetlosti, tj. v = c , tada bi prema jednad bi za
z
promjenu mase ona bila beskonano velika, tj.:
c
m0
= .
m=
0
U tehnikoj praksi gdje su veliine brzina ograniene, promjena mase je zanemac
c
c
riva.
IP
Tre i Newtonov zakon

c
DN
Ovaj zakon poznat nam je pod nazivom zakon akcije i reakcije:

Akciji je uvijek suprotna reakcija, odnosno, uzajamna djelovanja dviju cestica
uvijek su jednaka i suprotnog su smjera.
OG
LE
To je navedeno kao jedno od naela statike. No, zakon akcije i reakcije ima op e
c
c
znaenje i ne vrijedi samo u sluaju statike ravnote e aktivnih sila u vezama,
c
c
c
z
ve i u sluajevima kada se brzina tijela pod djelovanjem vanjskih sila mijenja.
c
c
Npr. ako masa A djeluje na masu B, slika 4.2, silom F1 , onda istovremeno masa
B djeluje na masu A silom F2 , pa je:
F1 = F2 .
Sl. 4.2.
116
4.3. Inercijalne sile
Ove dvije sile nisu u statikoj ravnote i, jer mase na koje sile djeluju, mijenjaju
c
z
stanja svoga gibanja. Kako je:
a1
m2
=
.
a2
m1
RA
Za F1 = F2 m1 a1 = m2 a2 , slijedi:
F 1 = m1 a 1 ,
F 2 = m2 a 2 .
JE
Ubrzanja koja medusobno izazivaju dvije cestice obrnuto su proporcionalna
masama tih cestica. Iz toga proizlazi da je masa cestica uzrok otporu cestice
prema promjeni gibanja, odnosno masa je uzrok tromosti ili ustrajnosti tijela.
IP
4.2. Zadatci dinamike
RIM
Cestica ima to ve u masu sto se vi e opire promjeni stanja tijela (mirovanja ili
c
gibanja stalnom brzinom). Cestica se jednako opire promjeni gibanja u svim

smjerovima pa je masa skalarna veliina.
c
DN
Zadatci dinamike mogu se svesti na dva osnovna.
LE
1) Na osnovi poznatog zakona gibanja materijalne toke ili tijela zadane

c
mase, treba odrediti sile koje prouzrokuju gibanje.
2) Poznate su sile koje djeluju na cesticu mase m , pa treba odrediti zakon
gibanja.
OG
Sila kojom se cestica mase m suprotstavlja svakoj promjeni stanja mirovanja
ili gibanja je inercijalna sila. Ona je

prividna sila koja je nastala kao posljedica izvodenja cestice iz ravnote e, a
z
nestat ce cim se cestica uravnote i.

117
Odredena je kao i svaka sila po drugom Newtonovu zakonu

Fin = m a
/ N/ ,
gdje je:
masa cestice
ubrzanje cestice.
m / kg/
a / m/ s 2 /
RA
Njezin vektor je uvijek na pravcu gibanja s orijentacijom suprotnom od ubrzanja.
JE
Inercijalne sile u pravocrtnom akceleriranom sustavu
RIM
Promotrimo gibanje klipa motornog mehanizma, slika 4.3. Preko stapajice prenosi se sila F . Gibanju
stapa suprotstavlja se sila trenja Ft . Rezultanta tih
dviju sila
FR = F Ft
Sl. 4.3.
daje ubrzano gibanje klipa s ubrzanjem a , pa je njena veliina:

c
FR = m a.
DN
IP
Zakon inercije (prvi Newtonov zakon) ka e da cestica koja je u stanju mirovanja

z
ili jednolikog gibanja po pravcu ostaje u tome stanju ako na njega ne djeluje
sila. Budu i da se klip giba s ubrzanjem a kao posljedica djelovanja sile FR , on
c
se nalazi u pravocrtnom
akceleriranom sustavu.
LE
U njemu ne vrijedi prvi Newtonov zakon (zakon inercije), jer je akcelerirani

sustav
neinercijski sustav
OG
u kojem na cesticu djeluju prividne sile (prividne u smislu definicije), koje nisu
posljedica djelovanja nekog drugog tijela, nego njegove tromosti. Te prividne sile
nazivamo
inercijalnim silama.
Po zakonu akcije i reakcije inercijalna sila klipa Fin jednaka je rezultanti FR , tj.
sili koja izaziva ubrzanje a , pa je:
Fin = FR = m a.
Smjer inercijske sile je uvijek suprotan od smjera u kojem se akcelerira neinercijski sustav, odnosno uvijek je suprotan od ubrzanja a .
118
Ako je djelovanje rezultante FR suprotno od gibanja, tada tijelo usporava svoje gibanje, pa inercijalna sila djeluje u
smjeru gibanja, odnosno suprotno od
ubrzanja (sl. 4.4).
RA
Sl. 4.4.
Iz reenog proizlazi da su
c
JE
akcelerirani sustavi oni u kojima se tijela gibaju ubrzano ili usporeno u odnosu na inercijski sustav. Inercijski sustav je sustav u kojemu vrijedi zakon
inercije ili tromosti (prvi Newtonov zakon).
RIM
Primjer 1.
Slobodna cestica mase 600 g giba se pravocrtno ubrzanjem 50 cm/s2 Odredite veliinu i smjer
c
inercijalne sile (sl. 4.5).
m = 600 g = 0, 6 kg
a = 50 cm s2 = 0, 5 ms2
Fin = ?
IP
Sl. 4.5.
DN
Primjer 2.
veliina sile inercije:

c
Fin = m a = 0, 6 0, 5
= 0, 3 N;
smjer Fin odreden je vektorom na

slici 4.5 (suprotan od ubrzanja).
Fin = m a =
OG
G = 2 500 N
a = 0, 2 ms2
LE
Vagoni te ine 2 500 N , giba se pravocrtno s ubrzanjem 0, 2 ms2 (sl. 4.6). Odredite veliinu i
cc z
c
smjer vektora sile inercije.
Fin = ?
Fin =
G
a
g
2 500
0, 2
9, 81
Fin = 50, 96 N
Sl. 4.6.
Predznak znai da vektor sile

c
inercije Fin ima suprotan smjer od
ubrzanja, a ucrtan je na slici 4.6.
119
Zadatci
3. Dopunite: Smjer inercijalne sile je uvijek

od smjera
DN
IP
4. Ucrtajte vektor inercijalne sile za gibanje tijela prema slikama 4.7 i 4.8.
LE
Sl. 4.7.
Sl. 4.8.
5. Na koje tijelo djeluje sila inercije?
OG
a) Na tijelo koje se giba.

b) Na tijelo koje je izazvalo gibanje.
6. U rudnik se spu ta ko ara s ubrzanjem a =

s
s
4 ms2 . Te ina ko are je 2 kN. Odredite siz

s
lu kojom je nategnuto u e za koje je vezana
z
ko ara.
s
120
RA
JE
RIM
a) Ako se giba jednoliko po pravcu.

b) Ako se giba jednoliko ubrzano ili usporeno.
c) Ako miruje.
2. Razlika izmedu pojma sile u inercijskom sustavu i inercijalne sile je:
a) u inercijalnom sustavu sila je posljedica
djelovanja drugog tijela, a u neinercijskom
sustavu se javlja kao posljedica tromosti tijela;
b) nema razlike jer u inercijskom sustavu djeluju sile po Newtonovim zakonima koje su
prema njemu dobile naziv inercijalne sile.
1. Kada je promatrani sustav neinercijski?
DAlambertovo nacelo
RA
5.
JE
Prema ovom naelu sustav sila koji djeluje na materijalnu toku, dodavanjem
c
c
inercijalne sile, svodi se na sustav sila u ravnote i. To je
z
dinamiki ravnote ni sustav sila.
c
z
RIM
Na taj se nain zadatci iz podruja dinamike mogu svesti na zadatke iz statike pa

c
c
cemo dinamiku ravnote u raunati kao i statiku ravnote u.
c
z
c
c
z
Pritom treba imati na umu da materijalna toka pod navedenim sustavom sila nije
c
u ravnote i, jer inercijalna sila nije vanjska sila koja djeluje na toku, ve prividna
z
c
c
sila otpora materije promjeni stanja gibanja. Kada bi materijalna toka ili tijelo
c
bilo u ravnote i, tada se inercijalna sila ne bi ni pojavljivala.
z
IP
DAlambertovo naelo kao metoda rje avanja zadataka naziva se jo

c
s
s
kinetostatika metoda
c
DN
koja je pogodna za rje avanje velikog broja zadataka, a posebno za odredivanje

s
dinamikih reakcija u vezama.
c
LE
Primjenu DAlambertova naela pokazat cemo pri razmatranju pravocrtnog gic
banja, jednolikog pravocrtnog gibanja s trenjem, gibanja s trenjem na okomitom

putu i gibanja s trenjem na kosini.
OG
5.1. DAlambertovo nacelo za pravocrtno gibanje
Na cesticu mase m prema slici 5.1, djeluje sila F koja uzrokuje njeno pravocrtno
gibanje s ubrzanjem a .
Sl. 5.1.
Sl. 5.2.
121
5. DAlambertovo na elo
c
F Fin = 0,
ili
RA
F + (m a) = 0 .
Uslijed ubrzanja a javit ce se na pravcu ubrzanja inercijalna sila Fi sa smjerom
suprotnim od ubrzanja, veliine: Fi = m a . Prema DAlambertovom naelu

c
c
veliine sila F i Fin moraju biti u ravnote i, pa je dinamika ravnote a:
c
z
c
z
Ako na materijalnu toku mase m djeluje sustav sila kao na slici 5.2, opet je
c
veliina sila inercije u ravnote i s veliinom rezultante aktivnih sila, tj.:
c
z
c
FR + Fi = 0 .
JE
Djeluju li na materijalnu toku osim aktivnih sila i otpori, npr. trenje, tada je:
c
FR + Fi + Ft = 0 .
RIM
Jednad be predstavljaju dinamike jednad be ravnote e.

z
c
z
z
Primjer 1.
LE
DN
IP
Na u etu visi teret te ine G = 20 kN (sl. 5.3, 5.4 i 5.5). Kolikom je silom optere eno u e:
z
z
c
z
a) u stanju mirovanja,
b) pri jednolikom ubrzanom dizanju s ubrzanjem 4 ms2 ,
c) pri jednolikom ubrzanom spu tanju s ubrzanjem od 4 ms2 ?
s
Sl. 5.3.
Sl. 5.4.
Sl. 5.5.
OG
a) U stanju mirovanja je: F = G = 20 kN , pa je sila u u etu F = 20 kN .

z
b) Pri ubrzanom dizanju tijelu se mora dodati sila inercije Fi = m a suprotno od smjera gibanja
(sl. 5.4), pa je uvjet dinamike ravnote e:
c
z
Fy = 0 F G m a = 0
20 000
4 = 20 000 + 8 154, 9 = 28 155 N.
9, 81
Prema rezultatu, kod ubrzanog dizanja tereta sila u u etu ve a je za 8 155 N u odnosu na stanje
z
c
mirovanja.
F = G + m a = 20 000 +
122
5.1. DAlambertovo na elo za pravocrtno gibanje

c
c) Pri ubrzanom spu tanju tereta treba dodati silu inercije suprotno od gibanja (sl. 5.5), pa je iz
s
uvjeta dinamike ravnote e:
c
z
Fy = 0 F + ma G = 0
F = G m a = 20 000 8 155 = 11 845 N.
RA
Kada se teret sup ta ubrzano, u e je optere eno manjom silom nego u stanju mirovanja.
s
z
c
Primjer 2.
Reakcije:
masa tereta: m =
RIM
Dizalica prema slici 5.6 di e teret od 1 100 N ubrzaz

njem 0, 5 ms2 . Treba odrediti reakcije u osloncima
A i B te stabilnost dizalice.
JE
Ako je spu tanje tereta s ubrzanjem a = 9, 81 ms2 = g , tada je: F = G m g =

s
20 000 20 000 = 0 , pa bi teret padao slobodnim padom, a u e bi bilo neoptere eno.
z
c
G
1 100
=
= 112 kg
g
9, 81
IP
inercijalna sila: Fin = m a = 112 0, 5 = 56 N
Sl. 5.6.
(5.1)
MA = 0 G 4 Fin 4 GR 0, 5 + GD 1 FB 2 + Gu 3 = 0.
(5.2)
DN
Fy = 0 Fin G GR Gu GD + FA + FB = 0
G 4 Fin 4 GR 0, 5 + GD 1 + Gu 3
2
1 100 4 56 4 500 0, 5 + 4 000 + 1 500 3
= 1 813 N
FB =
2
Iz (5.1) FA = FB + Fin + G + GR + Gu + GB = 1 813 + 56 + 1 100 + 500 + 1 500 + 4 000
FA = 5 343 N.
OG
Stabilnost:
LE
Iz (5.2) FB =
Dizalica ima mogu nost prevrtanja oko kotaa A, pa je:

c
c
a) moment stabilnosti:
Ms = GD 1 + Gu 3 = 4 000 1 + 1 500 3 = 4 000 + 4 500 = 8 500 Nm.
b) moment prevrtanja:
Mp =G 4 + Fin 4 + GR 0, 5 = 1 100 4 + 56 4 + 500 0, 5 = 4 400 + 224 + 250 = 4 874 Nm.
Kako je Ms > Mp , dizalica se ne e prevrnuti di u i teret G ubrzavanjem 0, 5 ms2 .
c
z c
123
c
5.2. Sila kao uzrok pravocrtnog gibanja

jednad ba gibanja s trenjem
z
RA
Jednoliko pravocrtno gibanje s trenjem
RIM
JE
Sila trenja uvijek je suprotstavljena smjeru gibanja sto se vidi iz primjera na sli
kama 5.7 i 5.8, pa je primjenom DAlambertovog naela za ubrzano i usporeno
c
gibanje mase m dinamika ravnote a:
c
z
Sl. 5.7.
IP
Fx = 0 F FT m a = 0
Sl. 5.8.
Fx = 0 FT + m a Fk = 0
F sila ubrzanja
Fk sila koenja
c
DN
Osnovni pojmovi o trenju nalaze se u poglavlju 9.
OG
LE
Gibanje s trenjem na okomitom putu

Slika 5.9 prikazuje dizalo za vrijeme gibanja
prema gore. Ono sto se odmah mo e zamijeti
z
ti jest da je uzeta u obzir ukupna te ina G , sto
z
je pravilo kada se promatra gibanje na okomitom putu.

Prema DAlambertu treba sumu svih vertikalnih sila izjednaiti s nulom, pa je:
c
Sl. 5.9.
F m a G FT = 0.
Iz toga slijedi sila u u etu ili sila dizanja:

z
F = m a + G + FT
124
/N/ sila dizanja.
5.2. Sila kao uzrok pravocrtnog gibanja jednadzba gibanja s trenjem
Primjer 1.
10 kN
1 cm
RIM
JE
MF =
RA
Za dizalo na slici 5.10 nacrtajte poligon sila u usvojenom mjerilu i napi ite jednad bu za silu dizas
z
nja za sljede a gibanja dizala ako je ukupna te ina dizala s teretom G = 16 kN , trenje FT = 4 kN ,
c
z
m
masa m = 1630, 988 kg i ubrzanje a = 4, 29 2
s
a) jednoliko prema gore;
b) jednoliko usporeno prema gore;
c) jednoliko ubrzano prema dolje;
d) jednoliko usporeno prema dolje.
Sl. 5.10.
Primjer 2.
DN
IP
Izraunajte pogonsku silu automobila (sl. 5.11) za uvjete:

c
a) bez otpora vo nje;
z
b) s otporom vo nje ako je koeficijent trenja izmedu kotaa
z
c
i ceste = 0, 2 . Masa automobila iznosi m = 2000 kg , a
za vrijeme od 18 sekundi postigne brzinu v = 110 km/h .
Sl. 5.11.
LE
v
30, 55
m
a) v = 110 km/h : 3, 6 = 30, 55 m/ s ; a = =
= 1, 697 2
t
18
s
F = m a = 2 000 1, 697 = 3 394 N
OG
b) F = m a + FT ; FT = FN = FG = m g = 2000 9, 81 0, 2 = 3 924 N ;
F = 2000 1, 697 + 3924 = 7 318 N .
Primjer 3.
Automobil iz 2. primjera poinje s koenjem pri brzini od v = 180 km/h i zaustavi se za t = 20 s .

c
c
Kolika je sila koenja Fk ako se u obzir uzme i trenje?
c
Sila trenja i koenja imaju isti smjer, pa je: Fk + FT = m a Fk = m a FT . v = 180 km/h :
c
v
50
m
3, 6 = 50 m/ s a = =
= 2, 5 2 . Fk = 2000 2, 5 3924 = 1076 N .
t
20
s
125
c
FH = G sin
/N/ sila niz kosinu
FN = G cos
/N/ normalna sila.
RA
Te ina tijela G na kosini se rastavi u komz

ponente cije veliine su (sl. 5.12):
Gibanje s trenjem na kosini
Sl. 5.12.
JE
Na pravcu kosine na kojem ce se odvijati
gibanje stoji sila FH koja djeluje niz kosinu. Nju treba uzimati u obzir pri promatranju gibanja. Prema tome:
RIM
Pri primjeni DAlambertova naela za gibanje na kosini u obzir treba uzeti

c
silu FH na pravcu kosine.
Nagib kosine prema slici 5.12 je:
h
l
nagib kosine.
DN
IP
N = tg =
Pod nagibom kosine podrazumijeva se omjer njezine visine h s du inom l

z
baze.
OG
Primjer 4.
LE
Ako se jednad ba nagiba pomno i sa 100, dobije se nagib izra en u postotcima.

z
z
z
Jedna ulica duljine 120 m ima visinsku razliku 6 m. Izraunajte:

c
a) nagib N u postotcima,
b) kut kosine .
a) N =
h
6
=
= 0, 05 100 = 5 % ;
l
120
b) tg = 0, 05 = 2, 862 = 2 51 44 .
126
Sila na kosini pri uzlaznom gibanju
RA
Prema DAlambertovu naelu njihov zbroj trec

ba izjednaiti s nulom, pa je:
c
Pri gibanju tijela uz kosinu (sl. 5.13) vuna

c
sila F treba svladati silu niz kosinu FH , silu
tromosti mase m g i silu trenja FT .
Sl. 5.13.
F FH m g FT = 0,
a odavde:
(5.3)
JE
F = FH + FT + m g
Ako se u jednad bu (5.3) uvrste ranije dobivene vrijednosti za FH i FT , slijedi:

z
Sila na kosini pri silaznom gibanju
/N/ vuna sila uz kosinu.

c
RIM
F = G sin + FG cos + m a
IP
Ako se tijelo giba niz kosinu, kao na slici 5.14

tada aktivna sila F i sila niz kosinu FH imaju
isti smjer, a sila tromosti mase m g i trenje
suprotan. DAlambertova jednad ba je:
z
F FH + m a + FT = 0,
Sl. 5.14.
DN
a odavde:
F = FT FH + m a
ili konano:
c
Primjer 5.
/N/ vuna sila niz kosinu.

c
LE
F = FG cos G sin + m a
OG
Tijelo klizi niz kosinu koja je prema horizontali nagnuta za = 45 . Nakon sto je tijelo pre lo put
s
od s = 3, 6 m , dobilo je brzinu v = 2 m/ s. Koliki je keoficijent trenja izmedu tijela i kosine?
v2
22
4
m
=
=
= 0, 55 2 . Ako tijelo samo od sebe klizi niz kosinu, tada
2s
2 3, 6
7, 2
s
je prema DAlambertovu naelu: FT FH + ma = 0 ma = FH FT = G sin G cos =
c
m g sin m g cos : m
g sin a
9, 81 sin 45 0, 55
=
= 0, 92 .
a = g sin g cos , a odavde: =
g cos
9, 81 cos 45
Iz v2 = 2as a =
127
c
Primjer 6.
RA
Vuna sila lokomotive je F = 170 kN . Trenje vlaka iznosi FT = 40 N po 10 kN. Te ina vlaka je
c
z
G = 6 MN . Koliko je ubrzanje a vlaka:
a) na horizontalnoj pruzi;
b) na pruzi uspona sin = 1 : 70 ?
6 000 kN
146 000 m
= 24 000 N . m a = F FT = 170 24 = 146 kN a =
.
10 kN
m
s2
G
6 000 103
146 000
m
m= =
= 611 620, 795 kg = 611 621 kg ; a =
= 0, 238 2 .
g
9, 81
611 621
s
JE
a) FT = 40 N
RIM
1
b) F = FH +FT +ma . F = Gsin + Gcos +ma . Gsin = 6 000
= 85, 714 kN . Za
70
male kutove cos = 1 , pa je FG cos = G = 24 kN . 170 = 85, 714 + 24 + 611, 621 a
m
170 000 109 714
= 0, 098 2 .
a=
611 621
s
Primjer 7.
IP
Porinu e broda vr i se na putu s 10 % pada. Otpor trenja = 0, 03 . Izraunajte ubrzanje koje

c
s
c
ce imati brod ako je njegova masa m = 105 kg (sl. 5.15).
LE
DN
FH = m a + FT
FH FT
G sin G cos
a=
=
m
m
m g(sin cos )
=
= g(sin cos ),
m
10
N = 10 % =
= 0, 1 tg = 0, 1 = 5, 72 ,
100
sin = 0, 0997,
cos = 0, 995,
m
a = 9, 81(0, 0997 0, 03 0, 995) = 0, 685 2 .
s
OG
Sl. 5.15.
128
Zadatci
DAlambertovo nacelo za pravocrtno gibanje
masa vitla je mV = 300 kg . Odredite reakcije oslonaca re etkastog nosaa ako teret
s
c
di emo ubrzanjem a = 1, 8 ms2 .
z
RA
1. Dizalica podi e teret od 30 000 N brzinom

z
RIM
JE
v = 1, 8 ms1 . Jednoliko ubrzano gibanje

5
u poetku traje t = s . Kolika sila opterec
4
cuje u e na koje je obje en teret (sl. 5.16)?
z
s
IP
Sl. 5.16.
2. Slika 5.17 prikazuje nosa s pokretnim koc
OG
LE
DN
licima dizalice nosivosti m = 104 kg . Odredite dodatne dinamike reakcije oslonaca

c
nosaa za pokazani polo aj kolica ako makc
z
simalni teret podi emo s ubrzanjem a =
z
6, 5 ms2 ?
Sl. 5.17.
3. Na simetrinom re etkastom nosau nalazi

c
s
c
se vitlo koje di e teret mase mt = 2 000 kg

z
(sl. 5.18). Masa re etke je mR = 1 200 kg ,
s
Sl. 5.18.
Sila kao uzrok pravocrtnog gibanja

jednad ba gibanja s trenjem
z
4. Automobil ima masu 1000 kg. Za vrijeme
gibanja na automobil djeluje trenje koje iz1

nosi
njegove te ine. Kolika je vuna sila
z
c
10
motora automobila ako se giba:
a) jednoliko;
m
b) stalnim ubrzanjem 2 2 ?
s
5. Vlak te ine 2 MN giba se po horizontalnom

z
m
kolosijeku s ubrzanjem od a = 0, 02 2 , a
s
trenje iznosi 2800 N po 1 MN njegove te iz
ne. Kolika mora biti snaga lokomotive nakon
20 s ako je poetna brzina vlaka 10 m/ s?
c
6. Kabina dizala prema slici 5.19 visi na u etu

z
koje je optereeno silom G = 29 430 N . Kac

bina ce na putu s = 1 m prema gore postii
129
RIM
Sl. 5.19.
Gibanje s trenjem na kosini
7. Po kosini nagiba h : l = 1 : 3 spu ta se

s
IP
brod te ine 80 kN. Duljina kosine je 50 m, a

z
= 0, 05 . Kolika je brzina broda na kraju
kosine i koliko je proteklo vremena?
8. Automobil te ine 5 kN vozi po cesti nagiba

z
DN
4 brzinom od 5 m/ s. Koliki je koeficijent

trenja ako je snaga automobila 3,8 kW?
9. Koliki mora biti minimalni koeficijent trenja
LE
izmedu ceste i automobilskog kotaa da bi

c
se automobil mogao penjati uz cestu nagiba
30 ubrzanjem od 0,6 m/ s?
10. S vrha kosine duge 10 m i visoke 5 m poinje

c
OG
se spu tati tijelo bez poetne brzine. Kolis

c
ko ce se dugo tijelo gibati niz kosinu ako je
koeficijent trenja 0,2? Kolika ce biti brzina
tijela na dnu kosine?
130
RA
JE
m
brzinu v = 90
.
min
a) Ucrtajte na sliku vektore brzina, ubrzanja i sila koje djeluju na kabinu i izraunajc
te optereenje u eta uzimajui u obzir trenje
c
z
c
FT = 186 N .
b) Izraunajte silu u u etu kada kabina uspoc
z
m
rava s a = 2 2 .
s
c
Impuls sile i velicina gibanja
RA
6.
Mno enjem jednad be s masom m cestice, dobije se:

z
z
RIM
mv = mv0 + ma t.
JE
Ako na cesticu koja se giba jednoliko nekom brzinom v0 djeluje neka sila F u
odredenom vremenskom intervalu t , njeno gibanje ce postati jednoliko ubrzano,
a brzina joj je:

v = v0 + a t.
Prema drugom Newtonovu zakonu je m a = F , pa je:

mv = m v0 + F t
F t = m v m v0
IP
F t = m(v v0 ) .
Ako je poetna brzina v0 = 0 , tada je gornji izraz konano:

c
c
DN
F t = m v .
Lijeve strane jednad bi predstavljaju

z
impuls sile I = F t ,
a desne
LE
veliinu gibanja
c
B= mv
.
B = m(v v0 )
OG
Umno ak sile F i intervala vremena t u kojem sila djeluje zove se impuls

z
sile I , a umno ak mase m i brzine v zove se veliina gibanja B.
z
c
Iz jednad bi slijedi pouak o impulsu.
z
c
Impuls sile za neki interval vremena t jednak je promjeni veliine gibanja
c
u tome intervalu.
Promatraju i izraze mo e se zakljuiti da dugotrajno djelovanje male sile na tijelo
c
z
c
mo e izazvati iste posljedice kao i kratkotrajno djelovanje velike sile. Isto tako,
z
131
6. Impuls sile i velicina gibanja
tijelo male mase, a velike brzine mo e imati iste uinke kao i tijelo velike mase,
z
c
a male brzine. Dakle, masa i brzina su dva va na obilje ja gibanja tijela, jer o
z
z
njima ovisi djelovanje tijela pri sudaru s drugim tijelom.
Impuls sile i veliina gibanja su vektorske veliine. Impuls ima smjer sile, a
c
c
veliina gibanja smjer brzine. Jedinica za impuls je:
c
a za veliinu gibanja:
c
B
RA
I /Ns/ = kgm s2 s = kgms1 ,

kgms1 .
JE
Impuls sile i veliina gibanja imaju istu dimenziju. Iz jednad be impulsa i veliine
c
z
c
gibanja mo e se izraziti sila:
z
m (v v0 )
.
t
RIM
F=
Prema izrazu sila je jednaka promjeni veliine gibanja u odredenom vremenc

skom intervalu.
Primjer 1.
Primjer 2.
DN
I =?
v =?
I = F t = 20 0, 03 = 0, 6 kgms1
F t
I
0, 6
Iz F t = m v v =
= =
m
m
0, 2
v = 3 ms1 .
LE
m = 200 g = 0, 2 kg
F = 20 N
t = 0, 03 s
IP
Na cesticu mase 200 g djeluje sila F = 20 N u vremenu t = 0, 03 s . Koliki je impuls sile i
brzina cestice poslije prestanka djelovanja sile ako je cestica prethodno mirovala?
OG
Odredite silu koja djeluje na cesticu mase 200 g te ce joj nakon 10 sekundi djelovanja dati brzinu
od 6 ms1 .
m = 200 g = 0, 2 kg
t = 10 s
v = 6 ms1
F =?
132
Iz F t = m v
mv
0, 2 6
F=
=
= 0, 12 N .
t
10
6.1. Mehani ki rad

c
Primjer 3.
F=
JE
F =?
m(v0 v)
2(11 5)
=
= 6 N.
t
2
RA
t = 2 s
m = 2 kg
v0 = 11 ms1
v = 5 ms1
Koja sila promijeni u 2 sekunde cestici mase 2 kg brzinu od 11 ms1 na 5 ms1 ?
Primjer 4.
RIM
Vlak se giba pravocrtno brzinom od 72 kmh1 . Zatim koi silom od 0, 1 te ine vlaka. Koliko je
c
z
vrijeme koenja i prijeden put za vrijeme koenja?
c
c
v0 = 72 kmh1 = 20 ms1
F = 0, 1G = 0, 1mg
konana brzina vlaka: v = 0

c
m v m v0 = 0, 1mg t
m 0 + m v0 = 0, 1mgt
t = ?
s =?
:m
IP
v0 = 0, 1g t
v0
20
t =
=
= 20, 38 s .
0, 1g
0, 1 9, 81
0, 1gt2
0, 1 9, 81 20, 382
= 20 20, 38
= 407, 6 203, 7 = 203, 9 m
2
2
LE
s = v0 t
DN
prijedeni put za jednoliko usporeno gibanje:
6.1. Mehanicki rad
OG
Covjek na slici 6.1 gura ormar nekom silom. Ne e ga pomaknuti zbog prepreke
c
koja se na la na putu poku aja premje tas
s
s
nja. No, ipak ce se on nakon nekog vre
mena umoriti. Pitamo se je li covjek iz
vr io rad. U svakodnevnom zivotu to bi
s
predstavljalo neki rad, ali u tehnici se to

ne smatra radom jer nije izvr en nikakav
s
pomak, pa djelovanje sile nije mjerljivo.
Sl. 6.1.
Sl. 6.2.
133
Tek kada se ukloni prepreka kao na slici 6.2, ormar ce se mo i premjestiti. Pre
c
mje tanju se suprotstavlja sila trenja FT koju treba svladati na putu s . Time je
s
djelovanje sile F postalo mjerljivo.
U skladu s reenim mo e se zakljuiti:

c
z
c
RA
U fizikalnom smislu rad se obavlja kada sila djeluje uzdu prevaljenog puta.
z
Primjenjuju i reenu definiciju, mehaniki rad se opisuje jednad bom:
c c
c
z
JE
W = F s /Nm/ mehaniki rad

c
|W| = |F| |s| = /N/ /m/ = /Nm/.
Jedinica za mehaniki rad je njutnmetar ili, prema SI-sustavu jedinica:

c
RIM
Kada sila od 1 N od toke djelovanja u smjeru sile izvr i pomak tijela od

c
s
1 m, tada je izvr en rad od jednog d ula (1 J).
s
z
IP
Ekvivalentna jedinica za elektrini rad je vatsekunda (Ws), pa je:

c
1 /J/ = 1 /Nm/ = 1 /Ws/.
Budu i da se u nauci o toplini za koliinu topline koristi jedinica d ul, u mehanici
c
c
z
se rad u pravilu rauna u njutnmetrima. Time je povuena jasna granica izmedu
c
c
nauke o toplini, elektrotehnike i mehanike.
DN
LE
Sl. 6.3.
Ipak, treba jasno razgraniiti fizikalnu razliku izmedu mehanikog

c
c
rada i okretnog momenta jer imaju istu jedinicu, Nm. Djelovanje
momenta sile vidi se na slici 6.3. Usporedbom djelovanja sile F na
slikama 6.2 i 6.3, vidi se da na slici 6.2 sila F djeluje paralelno s
putom s , a na slici 6.3 okomita je na krak l .
OG
Pod mehanikim radom podrazumijeva se samo rad sile koja je paralelna s

c
putom.
Ako se to pravilo primijeni za primjer na slici 6.4, tada je izvr en rad za
s
premje tanje kolica:
s
W = F cos s /J/
rad kose sile.
Sl. 6.4.
Komponenta F sin okomita je na put pa ne cini rad na putu s . Ona ce na kraku
l ciniti moment M = F sin l , koji ce nastojati podi i kolica.
134
6.1. Mehani ki rad

c
Gracki prikaz mehanickog rada
Jednad ba rada opisana je jednad bom W = F s . Ako se sila nanese na ordiz

z
natu y , a put na apscisu koordinatnog sustava (sl. 6.5), vidi se da produkt F s
predstavlja osjenanu povr inu, koja je grafiki prikaz rada W .
c
s
c
RA
Dakle:
RIM
JE
U F , s dijagramu osjenana povr ina plohe ispod linije sile predstavlja mec
s
haniki rad.
c
Sl. 6.5.
Sl. 6.6.
IP
Kada sila na svojem putu nije konstantna veliina, tada je linija sile razlomljena
c
kao sto pokazuje F , s dijagram na slici 6.6. U tom sluaju ukupni rad se mo e
c
z
izraunati zbrajanjem povr ina pojedinih ploha, pa je:
c
s
/J/ ukupan rad.
DN
Wuk = W1 + W2 + W3 + . . .
OG
LE
Rad na kosini i zlatno pravilo mehanike
Sl. 6.7.
Na kosoj plohi (sl. 6.7) vitlom se podize teret mase m . Pritom treba savladati
silu FH na putu s , za sto je potreban
rad:
(6.1)
W = FH s = G sin s.
Nakon prijedenog puta s , savladana je
visinska razlika h . Odnos izmedu puta s i visine h dobije se iz pravokutnog
trokuta na slici 6.7, pa je:
h
h
. (6.2)
s=
sin =
s
sin
Uvrsti li se (6.2) u (6.1), dobije se:

h
W = G sin
W =Gh
sin
/J/ rad na kosini.
(6.3)
135
Iz jednad be (6.3) mo e se zakljuiti:

z
z
c
RA
Prema reenom pravilu rad dizanja na putu s ,

c
prema slici 6.8, bio bi jednak produktu te ine
z
G i visinske razlike h .
Pri dizanju rad ne ovisi o obliku prevaljenog puta nego samo o visinskoj
razlici koju masa prelazi.
FH
h
=
G
s
Sl. 6.8.
JE
Izjednaavanjem jednad bi (6.1) i (6.3) slijedi:

c
z
FH s = G h
zlatno pravilo mehanike.
RIM
Zlatno pravilo mehanike za kosinu bi znailo za sto manju silu dizanja

c
potrebna je du a kosina.
z
IP
Ova zakonitost ne vrijedi samo za kosinu nego i za sve radne strojeve. Najjednostavniji stroj je poluga koja se u raznim oblicima javlja kod slo enijih strojeva
z
kao dizalice, vitla, koloture itd. gdje je mogu e velike terete dizati malom silom.
c
Koliko puta je manja sila, toliko puta je ve i put dizanja.
c
LE
DN
Rad sile trenja
OG
Sl. 6.9.
Da bi se pomaknuo sanduk na slici 6.9, treba savladati silu

trenja FT koja je usmjerena suprotno od smjera gibanja. Iz
fizike su poznate jednad be trenja:
z
FT0 = FN 0 /N/ sila trenja mirovanja
FT = FN /N/ sila trenja gibanja
0 koeficijent trenja mirovanja
koeficijent trenja gibanja.
Za pomak sanduka za neki put s izvr en je rad trenja klizanja koji iznosi:
s
WT = FN 0 s
rad sile trenja za pokretanje sanduka
WT = FN s
rad sile trenja gibanja.
Kada bi sanduk bio postavljen na valjke i tako premje tan za neki put s , javilo
s
bi se trenje valjanja i trenje vo nje, pa je rad trenja:
z
WT = FN R s
136
rad sile trenja valjanja
6.1. Mehani ki rad

c
WT = FN V s
rad otpora vo nje.

z
Rad sile trenja pri pokretanju tijela bit ce ve i od rada trenja gibanja jer je
c
0 > . Isto tako, rad trenja valjanja bit ce manji od rada trenja klizanja jer
je R < 0 < .
RA
Primjer 1.
JE
Covjek okre e ruicu polumjera r = 0, 6 m (sl. 6.10) runom sic

c
c
lom od F = 200 N i okrene je 90 puta. Izraunajte:
c
a) Kolika je veliina okretnog momenta?
c
b) Koliki je rad izvr io covjek?
s
c) Prika ite rad dijagramom F , s .
z
Sl. 6.10.
RIM
a) M = F r = 200 0, 6 = 120 Nm .
b) W = F s = F d i = 200 1, 2 3, 14 90 = 67 824 J
Sl. 6.11.
DN
Primjer 2.
IP
c) prevaljeni put s = d i = 1, 2 3, 14 90 = 339, 12 m

MF : 100 N = 10 mm Ms = 100 m = 10 mm . Za konstantnu
runu silu F = 200 N i prevaljeni put s = 339 m , dijagram (F, s)
c
je prikazan na slici 6.11.
Radnik vue sanduk mase 50 kg po hrapavoj povr ini gdje koeficijent trenja izmedu sanduka i
c
s
podloge iznosi = 0, 4 . Koliki je rad obavio radnik ako je premje tao sanduk 20 metara?
s
LE
Sila trenja iznosi: FT = m g = 50 9, 81 0, 4 = 196, 2 N .

Sl. 6.12.
OG
Povlae i sanduk radnik je savladavao silu trenja pa je:

c c
W = F s = FT s = 196, 2 20 = 3 924 J .
Primjer 3.
Covjek tjelesne mase m = 80 kg ide s 2. na 4. kat zgrade i sa sobom nosi teret od G = 200 N .
Visina jednog kata je h = 3, 2 m . Koliki je rad izvr io covjek?
s
Ovdje je rije o radu dizanja gdje je mjerilo puta visinska razlika, pa je: W = Gh = (G1 +G2 )h =
c
(m g + G2 ) h = (80 9, 81 + 200) 2 3, 2 = 6 302, 72 J .
137
Primjer 4.
Na slici 6.13 prikazana je dvokraka neuravnote ena poluga kojom treba podi i teret G = 80 kN .
z
c
c
Silom F treba podi i teret G . Koliko treba biti dugaak krak poluge l1 ako teret zelimo podi i
c
c
silom F = 300 N . Krak l2 = 0, 3 m .
RA
Zadatak se mo e rije iti primjenom zlatz

s
nog pravila mehanike:
W1 = W2
F s1 = G s2 .
(6.4)
Sl. 6.13.
RIM
JE
Iz slinosti osjenanog trokuta na slici 6.13 proizlazi:

c
c
l1
s1
l2
=
s2 = s1 .
(6.5)
l2
s2
l1
l2
G l2
F l1 = G l2 l1 =
Uvr tavanjem (6.5) u (6.4) je: F s1 = G s1
s
;
l1
F
80 000 0, 3
l2 =
= 0, 8 m .
300
IP
Napomena: Do istog rezultata mo e se do i izjednaavanjem momenata sila za toku O:

z
c
c
c
G l2
80 000 0, 3
F l1 = G l2 l1 =
=
= 0, 8 m.
l1
300
DN
Primjer 5.
LE
S pomo u brodske dizalice (sl. 6.14) izvlai se brodic

c
ca mase m1 = 30 000 kg . Masa kolica iznosi m2 =
10 000 kg . Kosina ima nagib 15 % i visinu h = 6 m .
Otpor trenja vo nje m1 + m2 je v = 0, 01 . Izraunajte:
z
c
a) rad dizanja WH ;
b) rad sile trenja WT ;
c) ukupni rad W .
Sl. 6.14.
OG
a) WH = G h = (m1 + m2 ) g h = (30 000 + 10 000) 9, 81 6 = 2 354 400 Nm = 2 354, 4 kJ .

15 %
b) WT = FN v s , tg =
= 0, 15 = 8, 531 .
100
h
6
h
sin =
=
s=
= 40, 458 m
s
sin 8, 531
0, 1483
FN = G cos = (m1 + m2 ) g cos = (30 000 + 10 000) 9, 81 cos 8, 531 = 388 058, 386 N .
WT = 388 058, 386 0, 01 40, 458 = 157 000, 662 Nm = 157 kJ .
c) W = WH + WT = 2 354 400 + 157 001 = 2 511 401 J .
138
6.1. Mehani ki rad

c
Zadatci
Impuls sile i velicina gibanja
2. Na automobil mase m = 1200 kg djeluje sila

F = 2700 N . Pritom se automobilu povea
c
brzina s v1 = 72 km/ h na v2 = 90 km/ h .
Koliki je put pritom pre ao automobil?
s
Sl. 6.16.
6. Teret te ine G = 600 N di e se dizalom duz

z
ljine s = 7, 5 m na visinu h = 4 m . Kolika

je sila dizanja i koliki je pritom izvr en rad?
s
RIM
3. Kojom silom koenja treba koiti automobil

c
c
RA
granata te ine G2 = 70 N brzinom v2 =

z
500 ms1 . Kolikom brzinom top trgne unatrag?
JE
1. Iz topa te ine G1 = 3 500 N ispaljena je

z
ga radnici trebaju gurati i koliki pritom izvr e

s
rad?
mase 1 200 kg da mu smanjimo brzinu od

8 ms1 u intervalu t = 6 s ?
Mehanicki rad
IP
4. Vilju karom na slici 6.15 se podi e teret mas

z
Sl. 6.17.
7. Teret se ukrcava na teretni vagon putem ko-
sine duljine s = 4, 8 m , silom F = 650 N

na visinu h = 1, 2 m .
a) Koliko iznosi te ina G tereta?
z
b) Koliki je izvr eni rad?
s
LE
DN
se m = 300 kg .
a) Koliki je mehaniki rad potreban da bi se
c
teret podigao na visinu h = 2 m ?
b) Kolika je potencijalna energija tereta na
visini h = 1, 8 m ?
OG
Sl. 6.15.
c
5. Celina bava mase m=12 kg ispunjena je s
c
Sl. 6.18.
kg
.
200 l ulja specifine mase = 0, 92
c
dm3
Treba je utovariti na transporter s pomou
c
kosine na visinu h = 1, 6 m .
a) Koliko duga treba biti kosina ako dva
radnika guraju bavu ukupnom silom F =
c
950 N ?
b) Oni takoder trebaju utovariti aparat za zavarivanje te ine G = 700 N . Kojom silom
z
139
OG
LE
DN
IP
RIM
JE
RA
OG
LE
DN
IP
RIM
JE
RA
K
OG
LE
DN
IP
RIM
JE
RA
K
K
RA
OG
LE
DN
IP
RIM
JE
DINAMIKA
KRUTOG TIJELA
OG
LE
DN
IP
RIM
JE
RA
RA
8.
Moment tromosti ili

dinamicki moment inercije
Ova pojava se iskori tava npr. kod zama njaka (sl. 8.1) gdje je
s
s
zama na masa vijenca pove ana, jer se nalazi na ve oj udaljes
c
c
nosti r od osi rotacije pa ce imati ve i dinamiki
c
c
moment.
IP
Sl. 8.1.
RIM
JE
Za translacijska gibanja i sve sto je s tim u vezi energija,
rad, snaga va na je masa tijela. Medutim, za rotacijska je

z
gibanja va no na kojemu se mjestu nalazi ta masa. Ona mo e
z
z
biti bli e ili dalje od osi rotacije, pa ce koliina energije u roz
c
tiraju em sustavu obilje avati
c
z
moment tromosti mase ili dinamiki moment inercije.
c
Dovedeni mehaniki rad rotiraju oj masi ce razmjerno povec
c
cati njezinu kinetiku energiju, a ona ce biti to ve a sto je ve a
c
c
udaljenost r mase od osi rotacije.
DN
Dinamiki moment inercije ili moment tromosti cestice mase mo e

c
z
se odrediti promatranjem gibanja cestice mase m na slici 8.2. Ona
rotira na razmaku r oko sredi nje toke M , konstantnom obodnom

s
c
i kutnom brzinom v = konst. , = konst. , pa je kutno ubrzanje
= 0.
Sl. 8.2.
OG
LE
Kinetiku energiju koju cestica mase m ima odredi se analogijom iz jednad be

c
z
za kinetiku energiju mase pri translaciji:
c
v2
Ek = m
kinetika energija mase pri translacijskom gibanju,
c
2
zamjenom linearne brzine v obodnom . Kako je: v = r v2 = r2 2 ,
dobije se:
2
Ek = m r 2
energija rotiraju e mase.
c
(8.1)
2
U jednad bi (8.1) produkt mase m i kvadrata udaljenosti r2 njezina te i ta od
z
zs
osi rotacije naziva se moment tromosti ili dinamiki moment inercije. Dakle:
c
Produkt mase s kvadratom udaljenosti njezina te i ta od osi rotacije naziva
zs
se moment tromosti ili dinamiki moment inercije.
c
153
8. Moment tromosti ili dinami ki moment inercije

c
On se obilje ava velikim slovom I s indeksom d (Id ) , pa je:

z
moment tromosti ili dinamiki moment inercije.
c
Id = m r2
Jedinica za moment tromosti proizlazi iz njegove jednad be:

z
RA
|Id | = |m| |r2 | = /kg m2 /.
JE
Izvedena jedinica za moment tromosti u SIsustavu mjera jest kgm2 .
Ek =
Id
2
2
RIM
Sredivanjem jednad be kinetike energije rotiraju e mase, dobije se:

z
c
c
/Nm ili J/
kinetika energija rotiraju e mase.

c
c
IP
Kinetika energija rotiraju e mase jednaka je produktu polovine momenta

c
c
tromosti i kvadrata kutne brzine.
DN
Primjer 1.
2
n
Id
m r1
2 =
2
2
30
OG
a) Ek1 =
LE
Tijelo mase m = 10 kg rotira s n = 60 min1 s razmakom te i ta od osi rotacije:

zs
a) r = 1 m ;
b) r = 2 m .
Za oba sluaja izraunajte kinetiku energiju mase rotacijskog gibanja. Komentirajte rje enja!
c
c
c
s
b) Ek2 =
10 22
2
3, 14 60
30
10 12
2
3, 14 60
30
= 197 kgm2
= 788, 768 kgm2 .
2
Kako je 788, 768 : 197 = 4 i r2 = 22 = 4 , znai:
c
energija rotiraju e mase proporcionalna je s kvadratom udaljenosti te ita mase od osi rotac
zs
cije.
154
8.1. Moment tromosti osnovnih geometrijskih tijela
8.1. Moment tromosti osnovnih geometrijskih tijela
RA
Masa realnih tijela sastoji se od vrlo mnogo cestica masa s razliitim razmacima
c
od osi rotacije. Zbroj svih cestica mase cini realno tijelo, stoga:
Prema reenom pravilu proizlazi jednad ba:

c
z
(m r2 ) /kg m2 / op i izraz za moment tromosti

c
ili dinamiki moment inercije.
c
RIM
Id =
JE
Moment tromosti ili dinamiki moment inercije rotiraju eg tijela izrauna se

c
c
c
tako da se zbroje svi produkti cestica masa s kvadratom njihovih udaljenosti
r od osi rotacije.
IP
Tono izraunavanje momenta tromosti mase po gornjoj jednad bi za konkretc

c
z
no geometrijsko tijelo mogu e je samo primjenom integralnog rauna. Ovdje ce
c
c
biti pokazan izvod s pomo u jedne metode koja daje dovoljno toan rezultat na
c
c
primjeru sipkastog tijela ( tap ili paok remenice, zama njaka, zupanika i sl.)
s
s
c
DN
Moment tromosti ili dinamicki moment inercije ravnog stapa
Stap duljine r i mase m (sl. 8.3) rotira oko toke M .

c
LE
Za odredivanje dinamikog momenta inercije za toku M trec

c
ba razdijeliti stap na broj jednakih dijelova, npr. tri, kao na
m
slici. Svaki dio ima masu
. Udaljenosti te i ta T1 , T2 , T3
zs
3
od toke rotacije M iznose:
c
OG
l
3
5
r1 = r, r2 = r, r3 = r.
6
6
6
Prema definiciji dinamikog momenta inercije je:
c
Id =
2
2
2
(m r2 ) = m1 r1 + m2 r2 + m3 r3
m r 2 m
+
3 6
3
2
mr 1
Id =
+
3
36
Id =
3 2 m 5 2
r +
r
6
3 6
9
25
35 m r2
+
=
.
36 36
36
3
Sl. 8.3.
155

c
m r2
Da je stap razdijeljen na beskonano mnogo dijelova, tada bi koeficijent uz
c
3
bio jednak jedinici, pa je konaan izraz dinamikog momenta inercije za toku M :
c
c
c
c
/ kgm2 / moment tromosti rotiraju eg stapa.
m r2
3
RA
Id =
Moment tromosti ili dinamicki moment inercije ostalih va nijih geometrijskih tijela
RIM
JE
Momenti tromosti drugih geometrijskih tijela izraunavaju se istom metodom koc

jom je izraunan moment tromosti rotiraju eg stapa. Zbog ogranienja prostora
c
c
c
ud benika ovdje ce biti navedene gotove jednad be momenta tromosti za pet najz
z
ce cih tijela koja se pojavljuju u tehnikoj praksi.
s
c
Opis tijela
Izgled
Moment tromosti
kgm2
Id =
m 2
l
3
Tanki stap toka rotacije na sredini
Id =
m 2
l
12
Puni valjak
Id =
DN
IP
Tanki stap toka rotacije na kraju
Kugla
2
Id = m R2
5
OG
Primjer 1.
LE
Suplji valjak debela stijenka
Suplji valjak tanka stijenka
m 2
r
2
m
Id = (R2 + r2 )
2 2
Id = m rm
Izraunajte kinetiku energiju rotiraju eg tijela zama njaka prec

c
c
s
ma slici 8.4 ako je poznato: D = 1, 8 m , d = 1, 6 m , povr ina pres
sjeka vijenca Av = 140 cm2 , povr ina presjeka palca Ap = 46 cm2 .
s
Zanemariti glavinu. Materijal zama njaka je SL sa specifinom
s
c
masom = 7, 4 kg/dm3 . Broj okretaja je n = 480 min1 .
Sl. 8.4.
156
8.2. Moment tromosti ili dinami ki moment inercije slozenih tijela

c
2
2
; Id = Idv + 4Idp . Vijenac: Idv = m rm za valjak tankih stijenki, rm =
Ek = Id
2
D+d
1, 8 + 1, 6
=
= 0, 85 m . mv = Av 2 rm = 1, 4 2 8, 5 3, 14 7, 4 = 553 kg .
4
4
2 = 399, 54 kgm2 .
Idv = 553 0, 85
RA
m 2
D
1, 8
r , r = =
= 0, 9 m .
3
2
2
30, 636
mp = Ap r = 0, 46 9 7, 4 = 30, 636 kg . Idp =
0, 92 = 8, 272 kgm2
3
Palci: Idp =
Kutna brzina: =
n
3, 14 480
1
=
= 50, 24 .
30
30
s
JE
Ukupni moment tromosti: Id = 399, 54 + 4 8, 272 = 432, 63 kgm2 .
RIM
2
50, 242
Kineti ka energija: Ek = Id
c
= 432, 63
= 545 991, 52 J . Ova energija odgovara
2
2
545 991, 52
545 991, 52 Ws =
= 0, 15166 kWh .
3, 6 106
IP
Primjer 2.
DN
Elektromotor rotira s n = 700 min1 . Na ploici elektromotora oznaen je moment tromosti koji
c
c
iznosi Id = 17, 5 kgm2 . Koliko elektrine energije u kWh mora biti dovedeno, ako se zanemari
c
trenje, da bi motor postigao taj broj okretaja?
LE
2
n
73, 252
3, 14 700
1
Ek = Id
; =
=
= 73, 27 ; Ek = 17, 5
= 46 970 J : 3 600 000 =
2
30
30
s
2
0, 013 kWh .
OG
8.2. Moment tromosti ili dinamicki moment inercije
slo enih tijela

z
Ve se izraunavanjem kinetike energije rotiraju eg tijela zama njaka u pretc
c
c
c
s
hodnom primjeru vidjelo da se on sastoji od vi e dijelova i da se izraunavanje
s
c
momenta tromosti vr ilo po sljede em pravilu:
s
c
Ukupni moment tromosti tijela koje je sastavljeno od vi e pojedinanih tijela
s
c
izraunava se kao suma momenata tromosti svih pojedinanih dijelova tijela.
c
c
157

c
RA
Na slici 8.5a) sastavljeno je tijelo od dvaju valjaka 1 i 2

cija se te i ta poklapaju s osi rotacije. Tada je rije o
zs
c
koncentrinom smjetaju.
c
s
Na slici 8.5b) vidi se da je te i te valjka 2 izvan osi rotacizs
je, pa je rije o
c
ekscentrinom smjetaju.
c
s
Nezavisno od tih razlika, primjenom pravila je:
Id =
Idi = Id1 + Id2 + . . .
ukupni moment tromosti.
Ukupni moment tromosti za ekscentrian smje taj, slika 8.5b)

c
s
bit ce ve i od momenta s koncentrinim smje tajem na sli
c
c
s
ci 8.5a).
JE
Sl. 8.5.
RIM
To je zbog toga jer se masa 2 nalazi na ve oj udaljenosti r od osi rotacije. Tac

kav sluaj izraunavanja momenta tromosti obuhva en je Steinerovim teoremom
c
c
c
pomaka Steinerovim poukom.
c
IP
8.3. Steinerov poucak za odredivanje momenta tromosti
ili dinamickog momenta inercije
DN
Dakle, kada je potrebno odrediti dinamiki moment inercije tijela s obzirom na

c
os koja ne prolazi kroz njegovo te i te, primjenjuje se
zs
Steinerov pouak.
c
OG
LE
Na slici 8.6 je presjek nekog tijela cije je te i te u
zs
toki T. Treba prona i dinamiki moment inercije
c
c
c
za os koja prolazi kroz toku O i na udaljenosti a
c
od te i ta T. Osi polo ene kroz O i T medusobno
zs
z
su paralelne i okomite na ravninu slike.
Dinamiki moment inercije s obzirom na os kroz
c
toku O pronademo po definiciji:
c
Id0 =
i2 = (a + xi )2 + y2
i
i = a2 + 2axi + x2 + y2 .
i
i
x2
i
y2
i
ri2 ,
(8.3)
izraz (8.3) postaje:
i = a2 + 2a xi + ri2 .
158
(8.2)
Iz pravokutnog trokuta OAB prema slici slijedi:
Sl. 8.6.
Kako je prema slici
mi i2 .
(8.4)
8.3. Steinerov pou ak za odredivanje momenta tromosti ili dinamickog momenta inercije
c
Supstitucijom (8.4) u (8.2) dobije se:

mi (a2 + 2axi + ri2 ) =
Ido = a2
mi a2 +
mi + 2a
mi 2a xi +
mi ri2
mi ri2 .
(8.5)
mi xi +
mi = m masa cijelog tijela,

n
RA
Clanovi u izrazu (8.5) predstavljaju sljede e:

c
Ido =
mi xi = m xi = m x0 = 0, jer je udaljenost osi y od te i ta T x0 = 0,

zs
mi ri2 = Id
i=1
vlastiti dinamiki moment inercije

c
(za os koja prolazi kroz te i te T).
zs
JE
i=1
n
Stoga izraz (8.5) postaje:
moment tromosti za
(8.6)
ekscentrian smje taj masa.
c
s
RIM
Id0 = a2 m + Id Id0 = Id + m a2
Jednad ba (8.6) je Steinerov teorem pomaka ili, kra e, Steinerov pouak izraz
c
c
zen u matematikom obliku. Izra en rijeima, on glasi:
c
z
c
Primjer 1.
DN
IP
U odnosu na promatranu os rotacije koja ne prolazi kroz te i te tijela dizs

namiki moment inercije Id0 izraunava se kao vlastiti moment tromosti Id
c
c
uve an za produkt mase m tijela i kvadrata razmaka a2 izmedu osi rotacije
c
i te i ne osi.
zs
LE
Odredite kinetiku energiju valjka na slici 8.7 koji rotira oko osi z1 s n = 250 min1 . Valjak ima
c
dimenzije prema slici i specifinu masu = 7 500 kg/m3 .
c
2
/J/ kinetika energija rotiraju ih tijela,
c
c
2
2 moment inercije za os z , a = R
Idz1 = Idz + m a
1
1
Idz = m R2 vlastiti moment inercije,
2
m = V = R2 h = 7 500 0, 12 3, 14 0, 3 = 70, 65 kg
1
Idz = 70, 65 0, 12 = 0, 353 kg m2
2
Idz1 = 0, 353 + 70, 65 0, 12 = 1, 059 kg m2
n
3, 14 250
1
=
=
= 26, 16
30
30
s
26, 162
Ek = 1, 059
= 362, 36 J .
2
OG
Ek = Idz1
Sl. 8.7.
159

c
Primjer 2.
S obzirom na os y , koliki je moment inercije tijela koje je sastavljeno od stapa duljine 900 mm
z
te ine G1 = 40 N i kugle promjera 500 mm, te ine G2 = 120 N (sl. 8.8)?
z
RA
Idy = Idkugle + Idstapa
Idykugle = Id + m2 a2
JE
2
= m2 R2 + m2 (R + l)2
5
F G2
120
m2 =
=
= 12, 23 kg
g
9, 81
2
Idykugle = 12, 23 0, 252 + 12, 23(0, 25 + 0, 9)2 = 16, 479 kg m2
5
l2
FG1 l2
40 0, 92
32, 4
Idystapa = m1 =
=
=
= 1, 1 kg m2
3
g
3
9, 81
3
29, 43
Idy = 16, 479 + 1, 1 = 17, 579 kg m2 .
RIM
Sl. 8.8.
DN
IP
8.4. Radijus inercije i reducirana masa
OG
LE
Radijus inercije
Sl. 8.9.
Ako se prstenu mase m (sl. 8.9), ciji dinamiki mo

c
ment inercije iznosi:
Id = m r2 /kg m2 /
cijela masa koncentrira u toki A koja se nalazi na
c
udaljenosti i od osi rotacije O tako daleko da se dinamiki moment inercije prstena nije promijenio, tada
c
izraz postaje:
Id = m i2 ,
a odavde:
Id
i=
/m/ .
m
Radijus inercije i je udaljenost toke od osi rotacije u kojoj je koncentrirana

c
cijela masa tijela, a da pritom dinamiki moment inercije ostaje isti.
c
160
8.4. Radijus inercije i reducirana masa
Reducirana masa
Rotira li prsten na slici 8.9 oko osi O odredenom kutnom brzinom , tada je
kinetika energija prstena:
c
2
/J/ .
2
Ako se masa prstena m koncentrirana u toki A zamijeni nekom masom mx na
c
nekoj udaljenosti rx od osi rotacije O tako da kinetika energija Ek ostane ista,
c
tada reducirana masa mx ima svoju kutnu brzinu x i svoju kinetiku energiju
c
Ekx . Budu i da su kinetike energije ostale iste, mo e se pisati:
c
c
z
RIM
2
2
2
= Id
. 2
2
2
2
mx rx = Id , a odavde:
2
mx r x
Id
2
rx
rx = ix =
reducirana masa;
Id
mx
radijus inercije.
IP
mx =
JE
2
x
2
= Id
.
2
2
Kako je u praktinim zadatcima ve inom x = , slijedi:
c
c
2
mx r x
RA
Ek = Id
Primjer 1.
DN
Reducirana masa mx je masa koja na nekoj udaljenosti rx od osi rotacije i

pri nekoj kutnoj brzini x ima kinetiku energiju kao i zadana masa.
c
OG
LE
Na vretenastoj pre i kugle imaju promjer d =

s
150 mm i nalaze se na udaljenosti R = 0, 5 m
od osi vrtnje z (sl. 8.10). Ove kugle treba zamijeniti kuglama koje imaju za polovinu manju
masu. Na kojoj udaljenosti Rx = ix treba staviti kugle da njihova energija, odnosno moment
inercije ostane isti?
Sl. 8.10.
Dinamiki moment inercije kugle s obzirom na

c
2
os z nade se po Steinerovu pouku: Idz = Id + m R2 = m r2 + m R2 . Kuglama treba
c
5
m
2
reducirati masu na vrijednost mx =
, pa je: Idz = mx R2 ; m r2 + m R2 = mx R2 ,
x
x
2
5
4 2
4
m
2
m r2 + m R2 = R2 Rx = ix =
r + 2R2 =
0, 0752 + 2 0, 5 = 0, 71 m .
x
5
2
5
5
161

c
Primjer 2.
RA
Sl. 8.11.
JE
Reducirana masa mx mora imati istu kinetic

ku energiju kao i zadana. Ako je kutna
brzina zadane mase, onda je x kutna brzina reducirane mase, tj.: Ekx = Ek , odnosno
2
2
Idx x = Id
.
2
2
2
2
mx R2 x = Id
.
(8.7)
x
2
2
Motor od 11 kW cini n = 1 450 min1 i ima zamahni moment 25 GD2 = 6 Nm2 (sl. 8.11).
i
Motorom se tjera bubanj promjera D = 400 mm i cini n1 = 40 min1 . Kolika je reducirana masa
na obodu bubnja?
DN
IP
RIM
0, 4
D
=
= 0, 2 m .
Budu i da masu treba reducirati na obod bubnja promjera D , slijedi: Rx =
c
2
2
n1
3, 14 40
1
Kutna brzina reducirane mase x je i kutna brzina bubnja: x =
=
= 4, 2 .
30
30
s
G
Di 2
Dinamiki moment inercije pogonskog motora izrauna se iz izraza: Id = m i2 =
c
c
=
g
2
G D2
6
6
i
=
=
= 0, 152 kg m2 , gdje je Di promjer inercije. Kutna brzina motora:
4g
4 9, 81
39, 24
n
3, 14 1 450
1
=
=
= 151, 7 = 152 . Uvr tavanjem dobivenih vrijednosti u izraz (8.7)
s
30
30
s
4, 22
1522
= 0, 152
izrauna se tra ena reducirana masa mx na obod bubnja: mx 0, 22

c
z
2
2
mx = 4 977 kg .
LE
8.5. Glavna dinamicka jednad ba rotiraju eg tijela
z
c
OG
Na tijelo prema slici 8.12 djeluje sustav vanjskih sila F1 , F2 , F3 ,. . . , Fi koje

u odnosu na os z stvaraju zakretni moment Mz . Zbog toga nastaje rotacija tijela
oko nepomine osi z , odnosno nastaje jednoliko ubrzano kru no gibanje s kutc
z
nim ubrzanjem . Svaka cestica mase toga tijela m1 , m2 , m3 ,. . . , mi imat ce
tangencijalno ubrzanje at1 , at2 , at3 ,. . . , ati , a u suprotnom smjeru ce djelovati
T
T
T
tangencijalne komponente sile inercije Fin1 , Fin3 ,. . . , Fini . U smjeru radijusa
r1 , r2 , r3 ,. . . , ri rotacije cestica masa djeluju normalne komponente sile inerci
N
N
N
je Fin1 , Fin3 ,. . . , Fini . Normalne komponente sile inercije su centrifugalne sile
N
(Fini = Fc1 ) koje u odnosu na os rotacije z ne cine momente jer njihovi pravci
prolaze kroz os z .
25
162
Zamahni moment rotirajue mase je produkt te ine s kvadratom promjera inercije (Di = 2ri ) .
c
z
8.5. Glavna dinami ka jednadzba rotiraju eg tijela

c
Tangencijalne komponente sila inercije stvaraju moment

s obzirom na os rotacije jer djeluju na odgovaraju em
c
kraku ri .
Mz =
Fi r i ,
RA
Prema DAlambertovu naelu ukupni zakretni moment

c
vanjskih sila iznosi:
(8.8)
Mi =
T
Fini ri .
(8.9)
Izraz (8.8) mo e se napisati u obliku:

z
RIM
Mz = m1 at1 r1 +m2 at2 r2 +m3 at3 r3 +. . .+mi ati ri .

(8.10)
Kako je at1 = r1 , at2 = r2 , at3 = r3 ,
ati = ri , izraz (8.10) postaje:
JE
koji s obzirom na os rotacije z mora biti u ravnote i s

z
momentom sila inercije:
2
2
2
Mz = m1 r1 + m2 r2 + m3 r3 + . . . + mi ri2 ,
Mz =
mi ri2 Mz =
Ako se izraz (8.9) napi e u obliku:

s
IP
odnosno:
mi ri2 .
Sl. 8.12.
(8.11)
Mi = mi at1 r1 + m2 at2 r2 + m3 at3 r3 + . . . + mi ati ri ,
DN
uvr tavanjem izraza za tangencijalno ubrzanje at = r u gornji izraz i sredivas

njem dobije se:
Mi =
(8.12)
mi ri2 .
LE
c
U izrazima (8.11) i (8.12)
mi ri2 predstavlja dinamiki moment inercije Id ,
s obzirom na os rotacije z , pa je Mz = Mi = Id , odnosno zakretni moment
vanjskih sila je:
Mz = Id
/Nm/ zakretni moment.
(8.13)
OG
Izraz (8.13) predstavlja glavnu dinamiku jednad bu rotiraju eg tijela koja

c
z
c
glasi:
Moment vanjskih sila jednak je umno ku kutnog ubrzanja i dinamikog mos
c
menta inercije s obzirom na os rotacije.
Jednad ba (8.13) je analogna osnovnoj dinamikoj jednad bi za materijalnu toz
c
z
c
ku:
F = m a.
163

c
Iz jednad be (8.13) kutno ubrzanje je:

z
Mz
Id
1
s2
kutno ubrzanje.
(8.14)
RA
Izraz (8.14) predstavlja fizikalni smisao momenta inercije mase tijela i karakterizira inertnost tijela pri rotaciji. Odnosno, to znai:
c
Sto je ve i moment inercije tijela, to je potrebno privesti ve i zakretni moment

c
c
da bi tijelo dobilo odgovaraju e kutno ubrzanje.
c
JE
Prema tome, moment inercije mase tijela mo e se shvatiti kao mjera inertnosz
ti krutog tijela pri rotacijskom gibanju oko nepomine osi, jednako kao sto
c
nam masa tijela slu i za mjeru inertnosti cestice pri translacijskom gibanju.
z
RIM
Ako tijelo rotira jednoliko ( = konst.), onda je = 0 , pa je zakretni moment:

Mz = 0 Id = 0,
sto znai da se tijelo okre e samo zbog inercije.
c
c
IP
Zakretni moment i moment trenja
DN
Rotira li tijelo samo zbog inercije i pritom djeluje moment sile trenja Mt koji je
suprotnog smjera od smjera rotacije, onda pri jednolikoj rotaciji zakretni moment
mora biti jednak momentu sile trenja, tj.:
Mz = Mt .
Rotira li tijelo jednoliko ubrzano ( = konst.) i pritom mora savladati moment
sile trenja, tada je zakretni moment:
LE
Mz = Id + Mt
/Nm/ zakretni moment pri ubrzavanju rotacije + .
Ako tijelo rotira jednoliko usporeno, tj. s kutnim usporenjem , onda je:
Mz = Id Mt
/Nm/ zakretni moment pri usporavanju rotacije .
OG
Prema analogiji translacije u odnosu na rotaciju proizlazi:
Veliina translacije F = m a
c
Jedinica
Veliina rotacije M = Id
c
Jedinica
Sila F
Okretni moment M
Nm
Masa m
kg
Dinamiki moment inercije Id

c
kgm2
Ubrzanje a
164
m
s2
Kutno ubrzanje
1
s2
8.6. Mehani ki rad i snaga pri rotacijskom gibanju

c
Primjer 1.
Zama njak, prema slici 8.4, treba za t = 10 s pove ati broj okretaja s n0 = 80 min1 na
s
c
nt = 180 min1 . Pritom se javlja moment trenja koji iznosi Mt = 68 Nm . Koliki je za to
potreban zakretni moment bez trenja i s trenjem?
nt n0
3, 14
1
. =
=
(180 80) = 10, 466 .
t
30
30
30
s
10, 466
= 557, 36 Nm .
10
JE
Zakretni moment bez trenja: Mz = 532, 516
RA
Mz = Id = Id
Ukupni zakretni moment Muk = Mz + Mt = 557, 36 + 68 = 618, 516 Nm .
IP
Mehanicki rad pri rotacijskom gibanju
RIM
8.6. Mehanicki rad i snaga pri rotacijskom gibanju
DN
Prema definiciji mehanikog rada, rad konsc

tantnog zakretnog momenta koji cini sila F s
obzirom na os O (sl. 8.13) je sljede i:

c
Wrot = F s.
(8.15)
Prijedeni put s , pri zaokretu tijela za kut ,
LE
odgovara luku AB , pa je:
Sl. 8.13.
s = R .
(8.16)
OG
Supstitucijom (8.16) u (8.15) slijedi:
Wrot = F R .
(8.17)
Kako je F R = M , izraz (8.17) postaje:

Wrot = M /Nm = J/
Dakle:
rad pri rotacijskom gibanju.
(8.18)
Rad rotacijskog gibanja izra ava se kao produkt zakretnog momenta i zakz
retnog kuta.
165
RA
Taj se produkt mo e izraziti dijagramom

z
(zakretni moment, zakretni kut) ili kra e
c
M , dijagramom (sl. 8.14). U njemu je
osjenana povr ina plohe ispod linije moc
s
menta rad rotacijskog gibanja.

c
Sl. 8.14.
Primjer 1.
RIM
JE
Pri stezanju vijka moment se pove ava pribli no linearno od M1 = 30 Nm na M2 = 90 Nm pri

c
z
zakretnom kutu od = 280 .
a) Nacrtajte dijagram M , .
b) Izraunajte potreban rad pri stezanju.
c
a) MM : 30 Nm = 5 mm ; M : 70 = 5 mm (sl. 8.15).
Sl. 8.15.
IP
M1 + M2
30 + 90
b) Wrot = Msr ; Msr =
=
= 60 Nm ;
2
2
= 280
= 2, 442 rad ; Wrot = 602, 442 = 146, 52 Nm .
360
DN
Mehanicka snaga pri rotacijskom gibanju
LE
Prema definiciji snaga je:

W
P=
/W/ op a jednad ba snage.
c
z
t
Ako se u (8.19) uvrsti izraz za rad rotacijskog gibanja dobije se:
OG
Kako je
P=
M
.
t
= , izraz (8.20) postaje:

t
P = M /W/ snaga pri rotacijskom gibanju.
(8.19)
(8.20)
(8.21)
Dakle:
Mehanika snaga pri rotacijskom gibanju jednaka je umno ku zakretnog moc

s
menta i kutne brzine.
Ako se u izraz (8.21) uvrsti vrijednost kutne brzine:

n
=
,
30
166

c
gdje je n broj okretaja tijela u minuti, dobije se:
n
.
30
(8.22)
P=M
Iz izraza (8.22) zakretni je moment:
P
30 P
M = 9, 55
n
n
moment u ovisnosti
/Nm/ zakretnibroja okretaja
snage i
(8.23)
RA
M=
gdje je:
broj okretaja n u
1
min
JE
snaga P u /W/
.
RIM
Iz jednad be (8.23) vidi se kako se uz konstantnu snagu P mijenja zakretni moz

ment M u ovisnosti o broju okretaja n . Smanjenjem broja okretaja raste
zakretni moment i obrnuto, pa se mo e zakljuiti:
z
c
IP
Zakretni moment mijenja se proporcionalno sa snagom, a obrnuto proporcionalno s brojem okretaja.
Primjer 2.
LE
DN
Zato je pri kretanju vozila i pri savladavanju uspona mjenja u ni em stupnju pric
z
jenosa. Tada se uz istu snagu koju razvija motor dobiva ve i zakretni moment koji
c
mo e svladati otpore. Ta spoznaja koristi se i pri drugim tehnikim rje enjima,
z
c
s
npr. dizanju velikih tereta i slino.
c
OG
Vratilo pri n = 2800 min1 prenosi okretnu snagu P = 42 kW . Izraunajte:

c
a) djeluju i okretni moment;
c
b) zakretni kut za vrijeme gibanja od t = 3 minute.
a) P = M = M
n
30P
30 42 000
M=
=
= 143, 31 Nm .
30
n
3, 14 2800
n
3, 14 2800
t =
3 60 = 52 752 rad. Podijeli se s 2 , tada je
b) = t =
30
30
razmjeran s 8 400 okretaja.
167

c
Primjer 3.
RA
Na zama njak djeluje par sila ciji je zakretni moment Mz = 0, 5 kNm . Ravnina djelovanja para
s
sila okomita je na os osovine. Te ina zama njaka je FG = 100 kN , a radijus inercije i = 1 m .

z
s
Izraunajte nakon koliko sekundi od poetka gibanja zama njak postigne n = 120 min1 i koliki
c
c
s
je za to utro en rad?
s
RIM
JE
Mz = 0, 5 kNm 103 = 500 Nm ; FG = 100 kN 103 = 105 N . Iz Mz = Id =

Mz
Mz
9, 81 500
1
Mz
n
=
= g
=
= 0, 04905 2 . Iz = t t =
=
=
Id
m i2
FG i2
100 000 12
s
30
3, 14 120
2
FG 2 100 000 2
kg
= 256 s ; W = Ek = Id
; Id = m i2 =
i =
1 = 10 193, 68 2 ;
30 0, 04905
2
g
9, 81
m
n
3, 14 120
1
12, 562
=
=
= 12, 56 . W = 10 193, 68
= 804 044, 85 J .
30
30
s
2
Primjer 4.
IP
Brusna ploa ima promjer D = 900 mm , a debljinu b = 120 mm i specifinu masu =

c
c
3, 5 kg/dm3 i cini n = 840 min1 . Izraunajte:
c
a) snagu za pogon te ploe ako ona mora posti i normalni broj okretaja za 15 sekundi;
c
c
b) za koje ce vrijeme ploa stati ako je prepu tena samoj sebi, promjer osovine d = 80 mm , a
c
s
= 0, 09 ?
OG
LE
DN
D = 900 mm = 9 dm ; b = 120 mm = 1, 2 dm . a) Dinamiki moment inercije brusne ploe:

c
c
R2
D2
0, 452
92 3, 14
Id = m ; m = V =
b = 3, 5
1, 2 = 267 kg ; Id = 267
= 27 kgm2 .
2
4
4
2
n
n
3, 14 840
1
Zakretni moment: Mz = Id ; =
= 30 =
=
= 5, 86 2 ;
t
t
30 t
30 15
s
n
=
Mz = 27 5, 86 = 158, 22 Nm . Snaga za pokretanje brusne ploe P = Mz ; =
c
30
3, 14 840
1
= 87, 92 ; P = 158, 22 87, 92 = 13 910, 7 W = 13, 9 kW .
30
s
Id
. Moment trenja MT = FT r =
MT t =
t
Mz + MT
FG r = m g r = 0, 09 267 9, 81 0, 04 = 9, 43 Nm . Vrijeme zaustavljanja brusne ploe
c
27 87, 92
t=
= 14, 16 s .
158, 22 + 9, 43
b) Iz Mz = Id MT = Id
168

c
Zadatci
3 m i debljine 15 cm koja cini 100 o/min
ako je specifina masa ploe = 7, 5 kg/m3 ?

c
c
2. Izraunajte kinetiku energiju valjka promc

c
jera 500 mm i duljine 2000 mm ako cini
40 o/min , = 7, 85 kg/m3 .
3. Cilindrian brus promjera 400 m, debljine

c
70 mm ima specifinu masu = 4 kg/dm3 .
c
skom ruicom cija je os yy udaljena od osi

c
x x oko koje rotira ploa za a = 30 mm .

c
Materijal ploe i ruice je celik cija specific
c
c
na masa iznosi = 7, 85 kg/dm3 . Ostale
mjere prema slici. Izraunajte:
c
a) moment inercije Idx za osi rotacije x x ;
b) reduciranu masu na promjer ploe mredd ;
c
c) radijus inercije i .
IP
Moment tromosti slo enih tijela.

z
Radijus inercije i reducirana masa
5. Slika 8.17 prikazuje kru nu plou s pogonz

c
RIM
Izraunajte:
c
a) masu brusa;
b) njegovu te inu;
z
c) dinamiki moment inercije s obzirom na
c
os rotacije.
RA
1. Kolika je kinetika energija ploe promjera

c
c
b) njihovu te inu;
z
c) momente inercije navedenih dijelova s obzirom na os rotacije;
d) radijus inercije zama njaka;
s
e) reduciranu masu s obzirom na obod zama njaka;
s
f ) kinetiki moment ako zama njak rotira s
c
s
n = 120 min1 ;
g) zamahni moment.
JE
Moment tromosti osnovnih geometrijskih tijela
4. Na slici 8.16 predoen je zama njak stance.

c
s
OG
LE
DN
Vijenac i glavina spojeni su punom ploom

c
debljine 40 mm. Specifina masa lijevanog
c
zeljeza je = 7, 2 kg/dm3 .
Sl. 8.17.
6. Osovina te ine G = 500 N rotira s n =

z
120 min1 . Koliki ce biti broj okretaja oso

1
vine ako se os rotacije 0 - 0 pomakne za
R
10
od osi osovine x - x , uz uvjet da pritom kinetika energija osovine ostane ista (sl. 8.18)?
c
Sl. 8.16.
Izraunajte:
c
a) masu vijenca, ploe, glavine i ukupnu mac
su zama njaka;
s
Sl. 8.18.
169

c
Mehanicki rad i snaga pri rotacijskom gibanju
RIM
svoje geometrijske osi. Izraunajte:

c
a) te inu valjka;
z
b) moment inercije s obzirom na os rotacije;
c) kutno ubrzanje ako valjak iz stanja mirovanja poslije dvije sekunde cini 400 min1 ;
d) linearno ubrzanje;
e) obodnu silu F0 ;
f ) kinetiku energiju valjka pri 40 min1 ;
c
g) snagu koju trebamo upotrijebiti da bismo
ga zaustavili.
RA
8. Valjak promjera 900 mm, duljine 3 500 mm,

specifine mase = 7, 85 kg/m3 rotira oko
c
JE
4 m , unutarnji d2 = 3 m , debljinu b =
300 mm i specifinu masu = 7500 kg/m3 .
c
Izraunajte:
c
a) moment inercije prstena;
b) za koje se vrijeme dobije prsten 180 min1
zbog zakretnog momenta od 120 Nm.
7. Neki celini prsten ima vanjski promjer d1 =

c
9. Koliki je zakretni moment potreban da vi-
OG
LE
DN
IP
jenac zama njaka prema slici 8.19 postigs

ne iz stanja mirovanja n = 250 min1 za
t = 50 s ako je specifina masa materijala
c
vijenca = 7200 kg/m3 , i to
a) bez obzira na trenje;
b) ako se uzme u obzir trenje na cepu koji
ima promjer d = 80 mm , a = 0, 07 ?
Sl. 8.19.
170
OG
LE
DN
IP
RIM
JE
RA
K
OG
LE
DN
IP
RIM
JE
RA
K
K
RA
OG
LE
DN
IP
RIM
JE
RJESENJA
ZADATAKA

RJESENJA ZADATAKA
l = 19, 1 mm .
= 257, 53 MPa ; l = 0, 22 mm ;
= 0, 0012 .
3. = 1 457, 87 MPa .
N
.
4. v = 24, 769 = 24, 8
.
mm2
1.
2.
15.
JE
N
mm2
N
za kvadratni presjek:
v = 66, 67
mm2
N
za sesterokutni presjek: v = 76, 98
;
mm2
uputa za izraunavanje povr ine:
c
s
opseg sesterokuta: O = 6 a , gdje je a
stranica sesterokuta koja se izrauna iz trokuta
v = 84, 92
za kru ni presjek:
z
16.
17.
18.
19.
20.
RIM
5.
14.
.
FA = F1 = 5 kN ; a1 = 44, 44 mm =
.
45 mm ; FB = F2 = 10 kN ; a2 = 88, 88 =
90 mm .
a) l = 0, 36 mm ; b) = 126 MPa ;
c) F = 174 477 N .
a) l = 4, 6 mm ;
b) l = 5, 2 mm , lmax = 9, 8 mm .
l = 0, 165 mm ; F = 197 820 N .
d = 33 mm ; h = 10, 3 mm .
d = 5, 2 mm .
.
F = 146 298, 88 N = 146, 5 kN.
.
l = 204 mm .
13.
RA
1. Osnove cvrsto e
1.
2.
3.
Or
s
, gdje je r =
2
2
za kvadratnu cijev:
7.
8.
9.
10.
11.
12.
198
d = 11, 45 standardizirano d = 13 mm
(Strojarski priru nik celini lanci).
c
c
.
F = 179 175, 3 N = 179 kN.
N
t = 35, 71
.
mm2
N
a) t = 72, 79
, b) = 3, 8 .
mm2
.
Fmax = 27 kN.
p = 0, 00014 MPa , moi ce se rabiti drvena
c
podloga jer je p = 0, 00014
pd = 25
c-drvo.
p = 1, 5 MPa < pd = 56 MPa zadovoljava.
OG
6.
N
mm2
N
v = 132, 69
mm2
5.
6.
v = 104, 16
LE
za okruglu cijev:
DN
povr ina: A =
s
IP
4.
7.
8.
Wp = 12 265, 625 mm3 .

Ix = 66 500 000 mm4 , Wx = 650 000 mm3 .
Ix =5 719 166, 67 mm4 , Wx =75 166, 66 mm3 ,
Iy =2 689 166, 67 mm4 , Wy =69 166, 67 mm3 .
a) Ix =. 3736 104 mm4 , Wx = 34 .104 mm3 ;
b) Ix = 40 042 104 mm4 , Wx = 200, 2
104 mm3 ;
.
c) Ix = 58 442 104 mm4 , Wx = 221, 6
4
3
10 mm .
Ix = 676 023 mm4 , Wx = 21 454 mm3 .
a) Ix = 7317 104 mm4 , Wx = 60, 975
104 mm3 , Iy = 83 662 033 mm4 ,
.
Wy = 288 490 mm3 ;
b) Ix = 2950,.35 104 mm4 , Wx = 32, 7817
104 mm3 , Iy = 5894 104 mm4 ,
Wy = 420 980 mm3 ;
.
c) Ix = 7480104 mm4 , Wx. = 679 999 mm3 ,
Iy = 9935 104 mm4 , Wx = 685 166 mm3 .
a) d = 242, 6 mm , dstand. = 245 mm ;
b) b = 111, 1 mm , bstand. = 115 mm ,
h = 287, 5 mm ;
c) za kru ni presjek: f A = 1, 4 mm , A =
z
0, 0168 rad = 0 5 47 , B = 371 222 mm ;
za pravokutni presjek: f A = 1, 089 mm ,
A = 0, 01306 rad = 0 4 29 ,
B = 478 243, 8 mm .
a) d = 251, 9 mm , dstand. = 255 mm , f =
0, 793 mm , = 605 058 mm , A = B =
0, 00099 rad = 0 3 24 ;

RJESENJA ZADATAKA
13.
14.
RA
= 106, 15 > g = 100 dimenzioniranje po Euleru zadovoljava.

18. F = 18 692 N , = 192, 5 > g = 105
izvijanje je u elastinom podruju pa primjec
c
na Eulerove jednad be vrijedi.
z
19. = 61 .
3. Slo ena naprezanja

z
1.
2.
3.
d=
32Mu
=
Gd
4.
5.
6.
DN
IP
15.
a = 197, 88 mm , standardizirno: a = 200 mm ,
JE
12.
17.
max = A = 200 MPa > vd = 120 MPa ,
B = 100 MPa . Cvrstoa stapa ne zadoc

voljava.
s =4v ; max =5v ; granino naprezanje
c
je pet puta vee od osnovnog naprezanja na
c
vlak.
A = max = 9, 34 MPa ;
B = tmax = 14, 29 MPa .
dC = 61 mm , standard. dC = 63 mm .
d1 = 99 mm , standard. d1 = 100 mm .
a) Mt = 66, 25 Nm ;
b) Fo = 662, 5 N ;
c) Fn = FR = 1 987, 5 N ;
d) FA = 914, 25 N ;
e) Ms = 247 Nm ;
f ) Mek = 765 Nm ;
g) d = 57 mm , standard. d = 60 mm .
RIM
9.
10.
11.
b) D = 272, 9 mm , Dstand. = 275 mm , d =

183, 3 mm , f = 0, 730 mm , = 656 860 mm ,
A = B = 0, 000913 rad = 0 3 8 ;
c) b = 84, 3 mm , bstand. = 85 mm , h =
340 mm , f = 0, 591 mm , = 812 009, 7 mm ,
A = B = 0, 000738 rad = 0 2 32 .
24, s = 79, 44 MPa .
F = 12 229 N .
d = 70, 46 mm standardizirano: d =
75 mm .
Wx = 21, 25 103 mm3 iz tab. profila
za Wx = 26, 5 103 mm3
10
N
N
s = 96, 22
< sdop = 120
2
mm
mm2
cvrstoa nosaa 10profila zadovoljava.
c
c
dB = 13, 861 mm , standardizirano dB =
14 mm ; dA = 9, 481 mm , standardizirano
dA = 10 mm .
D = 233, 7 mm , standardizirano D = 240 mm ,
d = 230, 4 mm .
Modul smika G : C.0645 spada u ugljine

c
celike pa iz tab. 12 je G = 80 GPa ;
a) promjer vratila d :
Mu
Mu
=
Iz d =
GIp
G d4
32
32 150
,
80 109 3, 14 0, 003
OG
LE
d = 0, 0502 m = 50, 2 mm , standardizirano:

d = 55 mm ;
b) kut uvijanja :
Mu
150 000
=
=
=
80 103 0, 1 554
4
G
d
32
0, 000002 rad/ mm = 0, 002 rad/ m < =
0, 03 rad/ m zadovoljava.
Iz = = l = 0, 000002 800 =
l
180
= 0, 09 .
0, 0016 rad
16. a) d = 153 mm , standardizirano d = 155 mm ;

b) d = 153, 73 mm , standardizirano D =
155 mm , d = 51, 6 mm ;
c) u teda 11, 56 % .
s

1.
2.
3.
4.
b).
a).
. . . suprotan . . . ubrzanja.
a)
Sl. 4.1.
199

RJESENJA ZADATAKA
b)
5. DAlambertovo nacelo
RIM
1. F = 34 400 N .
2. FA = 135 917 N , FB = 27 183 N .
3. FA = 24 928 N , FB = 13 007 N .
4. a) F = 981 N ; b) F = 2 981 N .
5. P = 100 645, 68 W .
6. a) Fu = 32 991 N ; b) Fu = 23 616 N .
7. v = 16, 21 m/ s , t = 6, 16 s .
8. = 0, 083 .
9. = 0, 506 .
10. t = 2, 48 s , v = 8, 08 m/ s .
JE
5. b).
6. Fu = 1, 185 kN.
RA
Sl. 4.2.
3. a) h = 1, 679 m ;
b) Ep = 738, 76 Nm ;
c) Ek = 738, 76 Nm ;
d) v = 5, 74 m/ s .
4. Ep = Ek = 282 528 000 000 Nm ili
J = 78 480 kWh .
5. Ukupan stupanj iskoristivosti: uk = p
2
L = 0, 73 0, 982 = 0, 7 ; snaga na izlaznom
Piz
Piz = uk Pul =
vratilu: iz uk =
Pul
0, 7 4 500 = 3 150 W .
6. Piz = 11 256 975 W .
7. Pul = 172, 594 W .
8. PB = 7, 2 kW , PEM = 8, 323 kW .
9. Fot = 19 615 N .
10. PRS = Piz = 2, 5296 kW .
IP
DN
OG
LE
1. v1 = 10 ms1 .
2. s = 50 m .
3. Fk = 1 600 N .
4. a) W = 58 860 Nm ;
b) Ep = W = 52 974 Nm .
5. a) s = 3, 238 m ;
b) F = 345, 892 N , W = 1 120 Nm ili J.
6. F = 320 N , W = 2 400 Nm ili J.
7. a) FG = 2 600 N ; b) W = 3 120 Nm .
7. Mehanicka energija
v = 8, 858 m/ s ; Ek = 1 995 986 Nm ili J.

kgm
2. m v = 409, 536 2 , Ek = 82 296 Nm ,
s
Ep = 45 095 Nm .
1.
200
8. Moment tromosti ili dinamicki
moment inercije
1. Ek = 489 Nm ili J.
2. Ek = 0, 0918 Nm ili J.
3. a) m = 35, 2 kg ;
b) FG = 345 N ;
kg m
c) Id = 0, 704 2 .
s
4. a) mv = 230, 4 kg , mp = 79, 2 kg ,
mg = 10, 8 kg , m = 320, 4 kg ;
b) FGv = 2 260 N , FGp = 777 N ,
FGg = 106 N , FG = 3 143 N ;
c) Idv = 33, 69 kgm2 , Idp = 3, 73 kgm2 ,
Idg = 0, 0276 kgm2 , Id = 37, 44 kgm2 ;
d) i = 0, 341 m ;
e) mx = 184, 88 kg ;
kgm2
f ) Mk = 470, 24
;
s
2
g) FG Di = 1469, 14 Nm2 .
5. a) Idx = 0, 0016103 kgm2 ;
b) mredd = 0, 64412 kg ;
c) i = 35, 1 mm .
6. nx = 118, 75 min1 .
7. a) Id = 38 636, 72 kgm2 ;
b) t = 6 077, 41 s = 101, 29 min .

RJESENJA ZADATAKA
JE
RA
8. a) FG = 171, 380 N ;
b) Id = 1, 7688 kgm2 ;
1
c) = 20, 93 2 ;
s
m
d) at = 9, 4 2 ;
s
e) F0 = 82, 26 N ;
f ) Ek = 15, 51 Nm ;
g) P = 1 549 W .
9. a) Mz = 340, 7 Nm ;
b) Mz = 313 Nm .
OG
LE
DN
IP
1. P = 593, 46 W .
2. = 0, 16
3. a) F0 = 15 007 N ;
b) FN = 100 046, 67 N ;
c) Fv = 16 674, 5 N .
4. FT = 981 N .
5. = 0, 452 .
6. a) F = 13, 371 kN ;
b) F = 14, 54 kN .
7. F = 25 322 N , F = 19 333 N .
8. FG = 278 N .
9. < 17, 06 = 17 3 36 .
10. F = 140 562, 5 N .
11. F = 343, 7 N .
12. F = 343, 7 N .
13. Fd = 1 278 N , Fs = 281, 69 N .
14. Fs1 = 115 N .
15. F = 10, 95 kN , FT = 3, 987 kN .
16. a) F0II. = 1003 N ;
b) F0I. = 2 417 N .
17. F = 960 N .
RIM
9. Trenje
201
LITERATURA
RA
LITERATURA
[1] DAVORIN BAZJANAC , Nauka o cvrsto i, Tehni ka knjiga, Zagreb, 1973.
c
c
[2] HORST HERR, Technische Mechanik, G. Auflage, Verlag Europa Learmuttel,

Nourney, Vollmer Gmbh & Co., 2002.
JE
[3] VELIMIR KRUZ , Tehni ka mehanika, VII. ispravljeno izdanje, Skolska knjiga,
c
Zagreb, 1975.
[4] ZELJKO JAKOPOVIC, VJERA LOPAC , Fizika 1, Skolska knjiga, Zagreb, 1996.
OG
LE
DN
IP
RIM
c s
[4] ZORISLAV SAPUNAR , MIRKO KRPAN , Dinamika, Sveuili te u Zagrebu, Rijeka,
1973.
202
KAZALO POJMOVA
KAZALO POJMOVA
JE
cisto savijanje, 65, 66
cvrsto a, 10, 12, 13, 18
c
cvrsto a na granici teenja, 10
c
c
RIM
centralni moment inercije, 46, 49
IP
dijagram naprezanja, 12
dijagram optereenja, 9
c
dinami ka ravnote a, 121
c
z
dinamike jednad be ravnote e, 122
c
z
z
dinami ki moment
c
inercije, 153, 155, 156, 157
dinamiko dvosmjerno optereenje, 5
c
c
dinami ko jednosmjerno optereenje, 5
c
c
dinamika, 113
DN
d ul, 134
z
kineti ka energija, 141, 142, 156

c
kinetostati ka metoda, 121
c
koeficijent korisnog
djelovanja, 145, 146, 147, 177, 178
koeficijent sigurnosti, 14, 92
koeficijent toplinskog rastezanja, 30
koeficijent trenja gibanja, 172
koeficijent trenja mirovanja, 172
koncentracija naprezanja, 17
konus trenja, 174
koso savijanje, 66
kriti na sila, 89, 92
c
kritino naprezanje, 92
c
kut nagiba elasti ne crte, 70
c
kut smika, 34, 80, 81
kut trenja, 173, 174
kut uvijanja ili torzije, 80
kutno ubrzanje, 164
RA
akcelerirani sustav, 118, 119

aksijalni moment otpora, 69
aksijalno naprezanje, 7, 9
aksijalno optereenje, 3
c
apsolutni pomak, 34
apsolutno produljenje, 9
LE
ekscentri ni tlak, 99, 101

c
ekscentri ni vlak, 99, 100
c
ekscentri no optereenje, 99
c
c
elasti na crta, 69
c
elasti na deformacija, 11, 12, 13
c
elasti no podruje, 11
c
c
energija, 141
Eulerove jednad be, 89, 91
z
faktor proporcionalnosti, 19
OG
granica elasti nosti, 12, 13

c
granica proporcionalnosti, 12, 13
granica te enja, 9, 12, 13
c
grani ni stupanj vitkosti, 91, 92
c
granica zamora, 18
Hookeov pravac, 19
Hookeov zakon, 20
impuls sile, 131

inercijalna sila, 117
izvijanje u elasti nom podru ju, 89
c
c
laka vratila, 82
maksimalno naprezanje, 12
maksimalno optereenje, 9
c
minimalni moment inercije, 90
modul elasti nosti, 19, 20
c
modul klizanja, 80
moment inercije, 45, 46, 49, 50
moment otpora, 45, 48, 51
moment sile trenja, 183
moment trenja u eta, 188
z
moment tromosti, 153, 155, 156, 157
moment uvijanja ili torzije, 79
naprezanje na granici elasti nosti, 12, 18
c
naprezanje na odrez, 33
naprezanje na tlak, 25
naprezanje na vlak, 22
naprezanje pri izvijanju, 88
neutralna os ili vlakno, 65, 69, 80
Newtonovi zakoni, 114, 116
normalno naprezanje, 7, 9
obuhvatni kut, 187
obino savijanje, 66
c
optereenje, 3
c
optereenje na izvijanje, 4
c
optereenje na odrez, 3
c
203
KAZALO POJMOVA
specifini kut torzije, 83

c
srednje naprezanje, 18
statiko optereenje, 4
c
c
Steinerov pou ak, 49, 50, 158
c
stupanj korisnog djelovanja, 145, 146, 147
stupanj vitkosti, 91
optereenje na savijanje, 4
c
optereenje na uvijanje ili torziju, 4
c
osno optereenje, 3
c
osnovna optereenja, 3
c
osnovne vrste optereenja, 3
c
plasti na deformacija, 11, 12
c
plasti no podruje, 11
c
c
pojasna ko nica, 189, 190
c
polarni moment inercije, 46, 47
polarni moment otpora, 46, 47, 80
poprena deformacija, 10
c
potencijalna energija, 141, 142
povr inski tlak, 28
s
progib, 65, 67
pukotina zamora, 17
RA
JE
veli ina gibanja, 132

c
vitkost stapa, 91
vlastiti moment inercije, 46, 49

vlastiti moment otpora, 68
vuna sila vo nje, 185
c
z
W hlerov dijagram, 18
o
Yangov broj, 19
zakon akcije i reakcije, 116
zakretni moment, 163
zamahni moment, 162
zamor materijala, 17
zlatno pravilo mehanike, 135, 136
OG
LE
DN
IP
samoko nost klina, 181

c
samoko nost kosine, 174, 178
c
savijanje i tlak, 102
savijanje i vlak, 102
sila, 114, 115
sila trenja, 171, 183, 184, 187
slo eno naprezanje, 99
z
smi no optereenje, 3
c
c
Smithov dijagram, 18
snaga, 144, 145, 166
ubrzanje cestice mase, 117, 118
unutarnja sila, 6
uzdu na deformacija, 10
z
RIM
rad rotacijskog gibanja, 165

radijus inercije, 91, 160
ravno savijanje, 66
reducirana masa, 161
relativna deformacija, 11
relativno produljenje, 10
tangencijalno naprezanje, 7, 9, 33
te ka vratila, 105
s
Tetmayerove jednad be, 89
z
te ina, 115
z
trenje klizanja, 176, 177, 180, 181
trenje kotrljanja ili valjanja, 183
trenje u eta, 187
z
trenje vo nje, 185
z
Zagreb, prosinac 2013.
204

Tehnicka Mehanika2 Cvrstoca I Dinamika

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Tehnicka Mehanika2 Cvrstoca I Dinamika

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

K

Intelektualno je vlasni tvo, poput svakog drugog vlasni tva, neotudivo,

NAUKA O CVRSTOCI I DINAMIKA

ud benik za 2. razred strojarskih tehnickih skola

c Boris Kuli i, prof., 2013.

Ud benik je izraden prema novom Nastavnom programu iz predmeta Tehnika mez

Ud benik je nastao od Nauke o cvrsto i s vje bama i Kinematike i dinamike s vje z

U Virovitici, travanj 2013.

Metodika koncepcija ud benika ostala je nepromijenjena, tako da, kao i u ranijim

2. Momenti inercije i otpora ploha . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

3. Slo ena naprezanja . . . . . . . . . . . . . . .

6. Impuls sile i veliina gibanja

DINAMIKA KRUTOG TIJELA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Tablica koritenih grkih simbola

1.1. Pojam i vrste optere enja

Djelovanje vanjskih sila i momenata na tijelo naziva se

osnovne vrste optere enja:

1. osno ili aksijalno optere enje:

2. optere enje na odrez ili smi no:

5. optere enje na izvijanje:

4. optere enje na uvijanje ili

u suprotnim smjerovima nastaje

3. optere enje na savijanje ili

a) statikom ili mirnom;

U dijagramu: optere enje (F, M) vrijeme ( t ) (sl. 1.6) predstavljeno je ravnom

Sl. 1.6. stati ko ili mirno optere enje

1.1. Pojam i vrste optere enja

Takvo optere enje materijali najlak e podnose, pa ono mo e biti za 1/3 ve e od

Dinamiko jednosmjerno optere enje ili pulsiranje tijekom vremena mijenja

Promjena veliine i smjera optere enja vidi se iz dijagrama na slici 1.8.

Sl. 1.8. dinami ki dvosmjerno optere enje

1.2. Pojam i vrste naprezanja

To je tipino optere enje lisnatih i zavojnih torzijskih opruga, vitalnih dijelova

Stap na slici 1.9 optere en je vlanim silama +F i F .

Uslijed optere enja F stapa (sl. 1.9a)) javit ce se unutar stapa

1.2. Pojam i vrste naprezanja

Maksimalna veliina sile Fn jednaka je

Smisao je cvrsto e da se uspostavi ravnote a vanjskih i unutarnjih sila i da ne

Ako se zamisli da se unutarnja sila Fn jednakomjerno rasporedila po povr ini

stoga je konaan izraz aksijalnog ili normalnog naprezanja:

javit ce se unutarnja sila Fn koja je paralelna s poprenim presjekom A. Podjelom

1 MPa = 106 Pa (paskal),

stapa (sl. 1.10b)), koje se oznaava grkim slovom (tau):

Vanjske sile i momenti vr e optere enje stapa.

Sile u stapu su unutarnje sile. Javljaju se kao reakcija na vanjske i predstav

Unutarnje sile vr e naprezanje stapa.

Naprezanje je kvocijent izmedu unutarnje sile i povr ine poprenog presjeka.

Kod normalnog naprezanja unutarnja je sila okomita na povr inu poprenog

Kod tangencijalnog naprezanja unutarnja sila je paralelna s povr inom pops

1.3. Pojam cvrsto e i deformacije

U skladu s optere enjem u stapu javit ce se sljede a vrsta naprezanja:

1. normalno ili aksijalno (vlano i tlano),

Pri ostalim optere enjima javljaju se kombinacije normalnog i tangencijalnog nac

naprezanje pri savijanju s ;

1.3. Pojam cvrsto e i deformacije

Stap poetne duljine l0 i poprenog presjeka A0 na

Vrijednost sile F tijekom vremena raste i mjeri se,

Sl. 1.11. vla no optere enje stapa rastu om

Produljenje stapa l /mm/ naziva se

nje, traje sve do njegovog loma.

Opisani pokus mo e se prikazati dijagramom

poetak optere enja;

Sl. 1.12. dijagram optere enja F i