IZVOENJE GRAEVINSKIH KONSTRUKCIJA

DRVENE KONSTRUKCIJE
Vrste, proizvodi, tehnologije i neki primjeri
Sveuilite u Splitu; Graevinsko-arhitektonski fakultet
uro Nieti, dipl. ing. gra.
LITERATURA:

[1] DIN 1052 : 1969-10

[2] HRN U.D0.001 1983. (Materijali)
HRN U.C9.200 1984. (Konstrukcije od punog drva i ploa)
HRN U.C9.300 1984. (Lamelirane lijepljene konstrukcije)
HRN U.C9.500 1984. (Zatita)

[3] DIN 1052 : 1988-04

[4] DIN V ENV 1995-1-1; 1994-06
[5] DIN 1052 : 2004-08
Design of timber structures
General rules and rules for buildings
[6] EN 1995-1-1: 2004
Eurocode 5: Design of timber structures:
General-Common rules and rules for buildings
KLASIFIKACIJA PREMA VRSTOI (KLASE VRSTOE)

etinari klase vrstoe C16 do C40
Liari klase vrstoe D30 do D60
(Karakteristine vrijednosti savojne vrstoe fm,k = 16 do 60 N/mm.)


KLASIFIKACIJA PREMA TRAJNOSTI (KLASE OTPORNOSTI)

1. klasa klasa vrlo otpornog drva
2. klasa klasa otpornog drva
3. klasa klasa srednje otpornog drva
4. klasa klasa drva male otpornosti
5. klasa klasa neotpornog drva
etinari klase vrstoe (tablica F.6)
Prema TPDK:
Tablica F.3 Klase drvene grae prema normi HRN U.C9.200 i odgovarajui
razredi vrstoe konstrukcijskog drva (etinjae) prema normi HRN EN 338
SMREKA (SMRA) PICEA ABIES

European spruce, Rotficht, Rottanne

Raste u sjevernoj Europi i planinskim predjelima srednje i
june Europe.

Uvijek zeleno, 30 60 m visoko drvo.

Ravno valjkasto deblo promjera 0,6 1,2 m.

Gustoa 300 700 kg/m.

Dobro se i brzo sui, sklona dekoloraciji i uvtanju.

Dobro se i lako obrauje, dobro se lijepi, lijepo se polira.

Spada u 4. klasu otpornosti (drvo male otpornosti ).


KLASA C16:

f
m,k
= 16 N/mm
E
0,mean
= 8 000 N/mm

k
= 310 kg/m
SMREKA
JELA (OBINA) ABIES ALBA

Silver fir, Edeltanne, Weisstanne

Raste u srednjoj, zapadnoj i junoj Europi.

Uvijek zeleno 40 - 65 m visoko drvo.

Ravno valjkasto deblo promjera do 1,0 m.

Gustoa 300 750 kg/m.

Dobro se i brzo sui, neznatno sklona uvrtanju, donekle
sklona pucanju.

Dobro se i lako obrauje, dobro se lijepi, teko se polira i
tokari.

Spada u 4. klasu otpornosti (mala otpornost ).

KLASA C16:

f
m,k
= 16 N/mm
E
0,mean
= 8 000 N/mm

k
= 310 kg/m
JELA OBINA
BOR OBINI PINUS SILVESTRIS

Redwood, Weisskiefer, Rotkiefer

iroko rasprostranjen u Europi i u sjevernoj Aziji.

Uvijek zeleno, do 40 m visoko drvo.

Ravno i vitko deblo promjera 0,5 1,0 m.

Gustoa 300 860 kg/m.

Sui se bez potekoa.

Dobro se i lako obrauje, dobro se tokari a loe polira.

Spada u 3. i 4. klasu otpornosti (drvo srednje i male
otpornosti ).

KLASA C24:

f
m,k
= 24 N/mm
E
0,mean
= 11 000 N/mm

k
= 350 kg/m
BOR OBINI
ARI EUROPSKI LARIX DECIDUA

European larch, Gemeine Lrche

Europski ari raste u Alpama, Karpatima i Sudetima.

Listopadno drvo visine do 50 m.

Ravno i vitko deblo promjera 0,6 1,0 m.

Gustoa 350 850 kg/m.

Dobro se sui, sklon uvrtanju.

Dobro se i lako obrauje, teko pili, dobro se polira.

Spada u 3. klasu otpornosti (drvo srednje otpornosti).

KLASA C24:

f
m,k
= 24 N/mm
E
0,mean
= 11 000 N/mm

k
= 350 kg/m
ARI EUROPSKI
DUGLAZIJA PSEUDOTSUGA MENZIESII

Douglas fir, Douglaskiefer

Po prirodi ameriko drvo, raste u zapadnom dijelu
Sjeverne Amerike i u Kanadi, preneseno u Europu.

Uvijek zeleno drvo visine do 100 m.

Deblo je ravno, promjera do 4,0 m. Kora je u mladosti
glatka i siva, u starijoj dobi smea, duboko ispucana,
plutasta, debela (do 20 cm).

Gustoa 320 750 kg/m.

Dobro se sui, stabilnih je dimenzija.

Dobro se obrauje, dobro se lijepi.

Spada u 3. klasu otpornosti (drvo srednje otpornosti ).

KLASA C30:

f
m,k
= 30 N/mm
E
0,mean
= 12 000 N/mm

k
= 380 kg/m
DUGLAZIJA
SOUTHERN PINE PINUS PALUSTRIS

Longleaf Pine, Sumpfkiefer

Raste u Sjevernoj i Srednjoj Americi.

Uvijek zeleno drvo visine do 50 m.

Deblo je uspravno, promjera do 1,2 m. Kora dosta dugo
glatka - sivozelena, kasnije ispucana - tamna.

Gustoa 300 670 kg/m.

Lako se sui.

Lako se obrauje, neto loije se polira.

Trajnost velika.

Spada u 3. klasu otpornosti (drvo srednje otpornosti).

KLASA C30:

f
m,k
= 30 N/mm
E
0,mean
= 12 000 N/mm

k
= 380 kg/m
SOUTHERN PINE
WESTERN HEMLOCK TSUGA HETEROPHYLLA

Alaska pine, Tsuga, Westliche

Raste u Sjevernoj Americi i u Kanadi.

Uvijek zeleno drvo visine do 50 m.

Deblo promjera do 2,0 m, ravno, kronja unjasta.

Gustoa 300 900 kg/m.

Lako se sui.

Dobro i lako se obrauje, dobro se lijepi, fino se polira.

Spada u 4. klasu otpornosti (drvo male otpornosti ).

KLASA C35:

f
m,k
= 35 N/mm
E
0,mean
= 13 000 N/mm

k
= 400 kg/m
WESTERN HEMLOCK
YELLOW CEDAR CHAMAECYPARIS NOOTKATENSIS

Nootka cypress, Yellow cypress, Alaska cedar

Raste u planinama pacifike obale Sjeverne Amerike i Kanade, od
Aljaske do Oregona.

Uvijek zeleno drvo visine do 40 m.

Deblo je ravno, promjer debla do 1,8 m, kronja piramidalna.

Gustoa 380 800 kg/m.

Lako se sui, slabo se utee, stabilnih je dimenzija.

Dobro se obrauje, fino se tokati i polira, moe se lijepiti.

Spada u 2. klasu otpornosti (otporno drvo).

KLASA C40:

f
m,k
= 40 N/mm
E
0,mean
= 14 000 N/mm

k
= 420 kg/m
YELLOW CEDAR
Liari klase vrstoe (tablica F.8)
Prema TPDK:
Tablica F.4 Klase drvene grae prema normi HRN U.C9.200 i odgovarajui
razredi vrstoe konstrukcijskog drva (listae) prema normi HRN EN 338
HRAST LUNJAK QUERCUS ROBUR

European Oak, Stieleiche, Traubeneiche

Lunjak je drvo nizinskih uma Europe, sjeverne Afrike i
zapadne Azije.

Listopadno drvo, visoko i preko 40 m.

Kronja mu je iroka, deblo ravno, promjera 0,6 0,9 m.

Gustoa 480 - 980 kg/m.

Teko i sporo se sui, jako se utee i puca.

Lako se obrauje, fino se polira i tokari.

Spada u 2. klasu otpornosti (otporno drvo).

KLASA D30:

f
m,k
= 30 N/mm
E
0,mean
= 10 000 N/mm

k
= 530 kg/m
HRAST LUNJAK
TIK (PRAVI) TECTONA GRANDIS

Teak, Teakholz

Raste u Jugoistonoj Aziji, od prirode u Myanmaru (ex. Burma).

Uvijek zeleno, do 40 m visoko drvo.

Deblo je ravno i vrlo dugo, promjera 0,4 1,0 m. Drvo je
masna izgleda, sjajno, u svjeem stanju jakog karakteristinog
mirisa.

Gustoa 440 800 kg/m.

Teko i sporo se sui, sklon pucanju.

Lako se obrauje, fino se blanja, tokari i polira.

Spada u 1. klasu otpornosti (vrlo otporno drvo).

KLASA D30:

f
m,k
= 30 N/mm
E
0,mean
= 10 000 N/mm

k
= 530 kg/m
TIK
KERUING DIPTEROCARPUS SPP

Yang, Keruing

Raste u Jugoistonoj Aziji.

Uvijek zeleno, do 40 m visoko drvo.

Ravno dugo deblo promjera 0,7 1,2 m.

Gustoa 500 950 kg/m.

Teko i dugo se sui, puca i uve se.

Dobro se obrauje, slabo se lijepi, fino se blanja, tokari i
polira.

Spada u 2. klasu otpornosti (otporno drvo).

KLASA D30:

f
m,k
= 30 N/mm
E
0,mean
= 10 000 N/mm

k
= 530 kg/m
KERUING
BUKVA (EUROPSKA) FAGUS SYLVATICA

Beech, Gemeine Buche

Nae najrairenije umsko drvo, rasprostranjeno u
centralnoj i junoj Europi.

Listopadno drvo, visoko do 40 m.

Kronja joj je unjasta, deblo ravno, promjera 0,5 1,0 m.

Gustoa 490 910 kg/m.

Kod suenja jako se utee, uvija i puca.

Sui se teko i sporo, dobro se obrauje, polira i tokari.

Spada u 5. klasu otpornosti (neotporno drvo).

KLASA D35: KLASA D40:

f
m,k
= 35 N/mm f
m,k
= 40 N/mm
E
0,mean
= 10 000 N/mm E
0,mean
= 11 000 N/mm

k
= 560 kg/m
k
= 590 kg/m
BUKVA (EUROPSKA)
AFZELIA AFZELIA AFRICANA

Douisse, Papao

Raste u zapadnoj Africi.

Uvijek zeleno, do 40 m visoko drvo.

Ravno dugo deblo promjera 0,6 1,2 m.

Gustoa 500 900 kg/m.

Teko i dugo se sui, jako se utee.

Dobro se obrauje, slabo se lijepi, fino se blanja, tokari i
polira.

Spada u 1. klasu otpornosti (vrlo otporno drvo).

KLASA D40:

f
m,k
= 40 N/mm
E
0,mean
= 11 000 N/mm

k
= 590 kg/m
AFZELIA
MERBAU INTSIA BIJUGA

Merbau, Muluccan iron-wood, Merbau

Stanita: jugoistona Azija

Drvo visine do 50 m, deblo ravno, promjera debla 0,8 1,0 m.

Gustoa 540 1000 kg/m.

Teko se sui, slabo se utee, vrlo je stabilnih dimenzija.

Teko ali dobro se obrauje, vrlo fino se polira.

Spada u 1. klasu otpornosti (vrlo otporno drvo).

KLASA D40:

f
m,k
= 40 N/mm
E
0,mean
= 11 000 N/mm

k
= 590 kg/m
MERBAU
ANGELIQUE DICORYNIA GUIANENSIS

Tapaiuna, Basralocus

Raste u kinim umama June Amerike.

Uvijek zeleno, do 50 m visoko drvo.

Ravno dugo deblo promjera do 1,5 m.

Gustoa 500 1150 kg/m.

Teko i dugo se sui, jako se utee.

Dobro se obrauje, moe se lijepiti, fino se blanja, tokari i
polira.

Spada u 2. klasu otpornosti (otporno drvo).

KLASA D40:

f
m,k
= 40 N/mm
E
0,mean
= 11 000 N/mm

k
= 590 kg/m
ANGELIQUE
AZOBE (BONGOSSI) LOPHIRA ALATA

Ekki, Esore, Aba, Bakundu

Raste u zapadnoj Africi i Guyani.

Uvijek zeleno, do 50 m visoko drvo.

Ravno vrlo dugo deblo promjera do 2,0 m, kronja
razmjerno malena, kuglaste forme.

Gustoa 650 1300 kg/m.

Teko i dugo se sui, jako se utee.

Teko se obrauje, slabo se lijepi, fino se blanja i polira.

Spada u 1. klasu otpornosti (vrlo otporno drvo).

KLASA D60:

f
m,k
= 60 N/mm
E
0,mean
= 17 000 N/mm

k
= 700 kg/m
AZOBE (BONGOSSI)
IPE TABEBUIA SPP

Ipe, Lapacho, Bethabara

Raste u kinim umama Srednje i June Amerike.

Uvijek zeleno, do 50 m visoko drvo.

Ravno dugo deblo, isto do 30 m, promjera do 1,8 m.

Gustoa 600 1150 kg/m.

Teko i dugo se sui, jako se utee.

Teko se obrauje, vrlo fino se blanja, tokari i polira.

Spada u 1. klasu otpornosti (vrlo otporno drvo).

KLASA D60:

f
m,k
= 60 N/mm
E
0,mean
= 17 000 N/mm

k
= 700 kg/m
IPE
Drvena graa i proizvodi na bazi
drva
PUNO DRVO ETINARA (PD)
SOLID SOFTWOOD
VOLLHOLZ AUS NADELHOLZ (NH)

PUNO DRVO LIARA (PD)
SOLID HARDWOOD
VOLLHOLZ AUS LAUBHOLZ (LH)

LIJEPLJENO LAMELIRANO DRVO (LLD)
GLUED LAMINATED TIMBER (GLULAM)
BRETTSCHICHTHOLZ (BSH)

FURNIRSKI NOSAI
STRUCTURAL VENEER LUMBER (SVL)
SVL
Veneer furnir ; Lumber tehniko drvo (am)
FURNIRSKA PLOA
LAMINATED VENEER LUMBER (LVL)
FURNIERSCHHICHTHOLZ (FSH)

TROSLOJNA I PETEROSLOJNA PERPLOA
3-PLY CORE & 5-PLY CORE PLYWOOD
DREI & FNFSCHICHTPLATTEN (BRETTSPERRHOLZ)
PERPLOA
PLYWOOD
SPERRHOLZ

PLOA IVERICA
PARTICLEBOARD
SPANPLATTE-FLACHPRESSPLATTE (FP)

PLOA VLAKNATICA
FIBREBOARD
HOLZFASERPLATTE (HFD)

OSB PLOA OD SLOENOG KRUPNOG IVERJA
ORIENTED STRAN BOARD (OSB)
OSB-FLACHPRESSPLATTE
DRVENA GRAA I PROIZVODI NA BAZI DRVA


OBLA GRAA

GREDE
GREDICE
PILJENA GRAA PLATICE ("PUNTIELI")
DASKE
LETVE

LIJEPLJENI LAMELIRANI NOSAI


FURNIRSKI NOSAI

FURNIRSKE PLOE
PERPLOE
PLOASTI PROIZVODI PLOE IVERICE
PLOE VLAKNATICE
OSB PLOE
OBLA GRAA

Proizvodnja: skidanje kore strojno ili runo

Dimenzije: duina do 20 m, promjer do 300 mm
OBLA GRAA
(PUNO DRVO)
PILJENA GRAA
(ETINARI - PUNO DRVO)
PILJENA GRAA
(LIARI - PUNO DRVO)
PODJELA PILJENE GRAE PREMA DIN-u 4074-1


LETVE
b < 80 mm d 40 mm

DASKE
b 80 mm d 40 mm

PLATICE (PUNTIELI)
b > 3d d > 40 mm

GREDE
b h 3b b 40 mm
DASKA I PLATICA
ETVERODIJELNA GREDA
(LIJEPLJENA GREDA)
FOUR-PIECE BEAM
BALKENSCHICHTHOLZ
DVODIJELNA ILI TRODIJELNA GREDA
( LIJEPLJENA GREDA )
DUO BEAM , TRIO BEAM
BALKENSCHICHTHOLZ
LIJEPLJENA LAMELIRANA GREDA
LLD (GLULAM)

Dimenzije:
irina 60 - 220 mm
(U posebnoj izvedbi do 280 mm)
Debljina lamele do 32 mm
Uobiajeni odnos b/h < 1/10

Duine do 30 m (max 60 m)
LIJEPLJENA LAMELIRANA
GREDA
LLD (GLULAM)
FURNIRSKI NOSA ( SVL )

Dimenzije standardne:
irina 50 mm
Visina 100-356 mm
Duina do 48000 mm
FURNIRSKI NOSA
( SVL )
FURNIRSKA PLOA (LVL)

Dimenzije standardne broj furnira neparan :

TIP S:
Debljina 21-75 mm
Formati 1820 x 23000 mm i 2500 x 20000 mm

TIP Q:
Debljina 21-69 mm
Formati 1820 x 23000 mm i 2500 x 20000 mm

TIP T:
Debljina 39-75 mm
Format od 200 na vie x 23000 mm
FURNIRSKA PLOA
( LVL )
ORIENTED STRAND BOARD (OSB)
(PLOA OD SLOENOG KRUPNOG IVERJA)

Dimenzije standardne:
Debljina 6-40 mm
Formati 2440-5000 x 1220-2620 mm
OSB
PLOA OD SLOENOG
KRUPNOG IVERJA
PROIZVODNJA LIJEPLJENIH LAMELIRANIH NOSAA
Klase vrstoe: GL24h/c; GL28h/c; GL32h/c; GL36h/c

1. Sjea: obaranje, skidanje grana, rezanje u trupce, skidanje kore
2. Suenje trupaca u umi, transport, suenje trupaca u tvornici
3. Piljenje na dimenzije lamele sa nadmjerom
4. Suenje sirovih lamela: prirodno i prisilno u suarama (V 15%)
5. Ulaz u proizvodni pogon, odleavanje cca 7 danaujednaenje V
6. Uzduno spajanje lamela
7. Blanjanje lamela ( 0,1 mm)
8. Nanoenje ljepila (otvoreno vrijeme)
9. Slaganje nosaa u kalupu projektirane geometrije
10. Ovrenje ljepila (zatvoreno vrijeme)
11. Kontrola kvalitete
12. Zavrna obrada
13. Zatita premazima
14. Priprema za transport i transport
15. Montaa
Ulaz u proizvodni pogon, ujednaenje vlanosti (egalizacija)

Nakon zavretka procesa suenja, a kada vlanost padne ispod 15% lamele se
uvode u proizvodni pogon. Temperatura zraka u pogonu u kojem e se lijepiti
elementi mora iznositi 20 C uz relativnu vlanost od cca 60%. Pogon mora biti
dobro ventiliran, a tehnoloke linije moraju imati ugraene sisteme za direktno
odvoenje piljevine, strugotine i praine u silose van pogona.

U ovakvim uvjetima materijal mora ostati makar 7 dana. U tom se vremenu
ujednauje vlanost lamela po principu higroskopne ravnotee. Ovim se nastoje
smanjiti na minimum parazitni naponi u lijepljenim rekama koji bi se mogli pojaviti
u eksploataciji nosaa kod promjene uvjeta okoline, ako bi susjedne lamele bile
razliite vlanosti.
Uzduno spajanje lamela

Svaka lamela poprenog presjeka izrauje se iz veeg broja segmenata uzduno
spojenih lijepljenjem. Spajanje se izvodi zupastim spojem.
Nastavci u susjednim lamelama moraju biti izmaknuti prema odredbama
DIN EN 386:2002-04.
Najmanje karakteristine vrijednosti vrstoa na savijanje zupastih
nastavaka lamela u N/mm
2
Blanjanje lamela (0,1 mm)

Prije uzdunog spajanja elementi lamela se blanjaju sa tonou obrade povrine
od 0,1 mm. Blanjanje se izvodi posebnim alatom koji obrauje obje strane
lamele odjednom proputajui konstantnu debljinu.
Nanoenje ljepila, slaganje nosaa u kalupe i ovrenje ljepila

Nakon izrade lamela i ovrenja uzdunih spojeva pristupa se lijepljenju nosaa.
Danas se LLN lijepe, u pravilu, rezorcinskim ljepilima, pa se dole navedeni podaci
odnose na rezorcine.

Poetak lijepljenja je priprema ljepila: katalizator se pomalo uz mijeanje dodaje
ljepilu do omjera 1 : 5 u teinskim dijelovima. Mijeanje je strojno a nakon dodatka
cijele koliine katalizatora traje jo 10 min. do homogenosti. Temperatura
smjese mora ostati u granicama 15 do 20 C.

Temperatura znatno utjee na proces lijepljenja i upotrebno vrijeme ljepila:

Temperatura smjese ( C) 10 15 20 25 30 35
Upotrebno vrijeme (h/min) 7/00 4/00 2/00 1/00 0/40 0/10

Ljepilo se strojno, gumenim valjcima, nanosi na obje povrine koje se lijepe.
Nanos se kree u granicama 0,20 do 0,35 kg/m.

Prva lamela se premazuje sa jedne, ostale sa obje, a zadnja opet sa jedne strane.
Nepremazane strane su vanjska lica nosaa. Nakon premazivanja ljepilom lamele
se redom slau u kalup projektirane geometrije.
Otvoreno vrijeme ljepila je vrijeme od nanoenja ljepila na lamelu pa do spajanja
sa drugom premazanom lamelom.

Zatvoreno vrijeme je maksimalno vrijeme od spajanja lamela bez pritiska.

Vrijeme preanja je vrijeme u kojem nosa mora biti pod pritiskom.

Sva ova vremena ovise o materijalu a za navedene uvjete u pogonu vrijedi
orijentaciono :

Temperatura ( C) 10 15 20 25 30 35
Otvoreno vrijeme (min) 50 40 25 15 10 5

Zatvoreno vrijeme (min) 240 120 80 50 20 10
Vrijeme preanja (h/min) 15/00 10/00 5/00 4/00 2/00 1/15

Pritisak kod lijepljenja kree se u granicama:
- za meka drva 30 60 N/cm
- za tvrda drva 60 90 N/cm

Nakon oslobaanja pritiska nosau je potrebno odleavanje od 24 sata (do
premjetanja ili daljnje obrade). Punu vrstou lijepljeni spojevi postiu nakon 5-7
dana.
IZVEDBA NOSAA UVJETI ZA POSTIZANJE KLASE

U proraun mehanike otpornosti i stabilnosti uvode se geometrijske
karakteristike homogenog poprenog presjeka u svemu prema vaeim HRN
U.C9.300 ako su ispunjeni slijedei uvjeti kod izrade nosaa:

Raspored materijala po visini poprenog presjeka

Za izradu LLN koji su podvrgnuti utjecaju savijanja sa ili bez uzdune sile (uz uvjet
da su naprezanja u vanjskim etvrtinama razliitog predznaka) moe se u
srednjem dijelu nosaa upotrijebiti materijal II klase.

Ovako izvedeni nosai deklariraju se kao I klasa.
Klasifikacija lijepljenih lameliranih nosaa
Vanjske lamele: 1/6 visine nosaa, ali najmanje dvije lamele.
Prema TPDK:
Tablica F.5 Klase drvene lamelirane grae prema normi HRN U.C9.300 i
odgovarajui razredi vrstoe lijepljenog lameliranog drva (etinjae) prema
normi HRN EN 1194
GL36c GL32c
Debljina lamela

Najvea debljina lamele smije iznositi kod etinara 32 mm [2] i [5].
Najmanja debljina lamele smije iznositi 6 mm [5].

Zakrivljeni lijepljeni nosai prema [5]

R
in
radijus zakrivljenosti intradosa nosaa (R = R
in
+ h/2)
t debljina lamele

Zakrivljeni nosai radijusa zakrivljenosti R
in
uporabne klase 1 i 2 tretiraju se kao
ravni nosai ako je R
in
230 t.

Kod nosaa uporabne klase 3 ovo vrijedi za radijus zakrivljenosti R
in
205 t.

Najmanji doputeni radijus zakrivljenosti je R
in
150 t pri emu je potrebno
smanjiti debljinu lamele prema odredbama [5].

t 13 + 0,4 [ R
in
/t 150 ] (sve u mm) ???????

Manji radijusi zakrivljenosti od R
in
= 150 t nisu doputeni.
Dimenzije poprenog presjeka

Najvea irina jedne lamele moe iznositi po HRN
200 mm (prema EC5 do 220 mm).

Ako se zahtijeva vea irina lamele se moraju
izvesti iz dva dijela. irina poprenih presjeka
ovako izvedenih nosaa moe iznositi prema HRN
do najvie 300 mm (prema EC5 - 280 mm).
Popreni preklopi u dva susjedna sloja moraju biti
vei od dvije debljine lamele a uzdune reke
moraju biti lijepljene.

Alternativno, vee irine presjeka odnosno krutosti
nosaa dobiju se slaganjem 2 ili 3 nosaa u blok ili
izvoenjem komponiranih poprenih presjeka.
Orijentacija lamela

Desnom stranom lamele nazovimo stranu blie srcu, lijevom blie kori.
Suenjem odnosno poveanjem vlanosti lamela se deformira.
Pogledajmo mogua stanja u dvije susjedne lamele.
Kontrola kvalitete

Svaki proizvedeni nosa mora imati popratnu
dokumentaciju sa dokazima kontrole kvalitete a u nju se
unose slijedei podaci:

- vrsta drva i klasa
- vlanost lamela u fazi lijepljenja
- vrsta ljepila i atestna dokumentacija
proizvoaa ljepila
- najmanje i najvee debljine lamela
- temperatura i vlanost zraka pogona
(polikondenzacija ljepila)
- ostvareni pritisak u fazi polikondezacije ljepila
- ostvarena geometrija u odnosu na projekt
- rezultati ispitivanja posmine vrstoe ljepila
- kod izuzetnih konstrukcija rezultate ispitivanja
vlane vrstoe ljepila i uzdunih spojeva
lamela

Pod izuzetnim konstrukcijama podrazumijevaju se
konzole preko 15 m, ravni nosai preko 30 m i lukovi
preko 60 m duine.

Navedena ispitivanja posmine vrstoe ljepila vre se
na uzorcima koji se uzimaju sa svakog nosaa (van
projektiranih dimenzija). Ispitivanja do loma se provode
prema HRN D.A1.053 na uzorcima prema skici.
Zavrna obrada, zatita i priprema za transport


Pod zavrnom obradom podrazumijeva se konano blanjanje i bruenje lica nosaa i svi
zahvati na nosau koje je projektom predvieno izvesti u tvornici. Nakon zavrne obrade
nosai odlaze u dio pogona u kojem se premazuju zatitnim sredstvima prema projektu.
Nanose se najmanje dva sloja odgovarajueg zatitnog premaza a trei, zavrni sloj nanosi se
nakon definitivne montae.

Nosai se nakon ove operacije pakiraju u PVC da bi se zatitili od vlage u narednim fazama, a
ako se radi o teim transportima mogu se zatititi i od mehanikih oteenja.
Transport i montaa

Planom transporta prikazuje se i opisuje nain transporta te dokazuje mehanika otpornost i
stabilnost kod kritinih operacija i specifinih naina oslanjanja ili poloaja LLN. Transportni
putovi moraju biti utvreni, pri emu se mora voditi rauna o radijusima krivina prema
zahtjevima specijalnih vozila i postojeim slobodnim profilima.
Montaa se mora provesti prema planu
montae. Plan montae ovjerava
projektant konstrukcije.

Meustanja konstrukcije u fazi montae
potrebno je provjeriti vodei rauna o
mjestima i nainima hvatanja/oslanjanja u
fazama podizanja i montae. Posebnu
panju treba posvetiti osiguranju stabilnosti
u fazama i elementima koji kod montae
imaju naprezanja suprotna od oekivanih u
eksploataciji

Mjesta hvatanja potrebno je osigurati od
oteenja.
Drveni most preko Foe u Trogiru

Trogir, Hrvatska; 2006.. Projektant konstrukcije: J. Radni, Split Hrvatska

Pjeaki most, ista irina prijelaza 3,2 m, ukupna irina ~ 4,2 m, raspon 25,0 m.

Glavnu nosivu konstrukciju mosta tvore dva drvena luka na bokovima, poprene
drvene grede i klasina daana ukruta. Svi elementi izvedeni su od klasine
drvene grae (hrastovina I klase, borovina i tikovina).

Lukovi su oblika krunog luka, dvozglobni, konstantnog poprenog presjeka (48/68
cm), formirani od 4 drvene grede presjeka 24/34 cm. Grede su meusobno
spregnute u vertikalnoj i horizontalnoj ravnini s pomou drvenih modanika
(poprene grede 22/22 cm) i metalnih modanika tipa GE-KA. Spajanje je izvedeno
vijcima M20 i M24.

Zglobovi lukova su klasini metalni zglobovi izvedeni iz zavarenih elinih limova s
valjkastim trnom. Donje ploe zglobova sidrene su u betonsku naglavnicu pilota.

Temeljno tlo na lokaciji mosta je nasip male nosivosti radi ega je projektirano
temeljenje na pilotima. Na svakoj strani mosta predviena je izvedba po etiri
buena (Benotto) pilota promjera 80 cm. Piloti su u ravnini mosta u paru, pod kutom
od 15 prema vertikali. Glave pilota su povezane naglavnicom, koja zajedno s njima
tvori prostorni okvirni nosivi sustav. U fazi izvedbe dolo je do izmjene pa je
umjesto dubokog temeljenja izvedeno plitko temeljenje na tlu ije su karakteristike
poboljane mlaznim injektiranjem (jet grounting).
Prof.dr.sc. Bilana Kovaevi Zeli : Mlazno injektiranje
Sveuilite u Zagrebu-Rudarsko geoloko naftni fakultet
Hvala na panji.
Sveuilite u Splitu, Graevinsko-arhitektonski fakultet
w w w . g r a d s t . h r
Drveni mostovi
Posebni naini montae
Sveuilite u Splitu; Graevinsko-arhitektonski fakultet
uro Nieti, dipl. ing. gra.
Most preko rijeke Neckar

Remseck, Njemaka; 1988. 89.
Arhitekti i projektanti konstrukcije: E. Milbrandt, D. Sengler, Stuttgart Njemaka

Pjeaki most - trodimenzionalni okvir raspona 80 m.
Popreni presjek - istostranini trokut formiran od tri reetke: baza 6,40 m, stranice 7,56 m.
Most je pokriven staklenim panelima na LLD rogovima.
Most Viamala

Viamala, vicarska; 1996.
Projektanti konstrukcije: Branger, Conzett & Partner, Chur - vicarska

Projektiran je za lokaciju koja je traila laganu konstrukciju prenosivu helikopterom (max 4,3 t),
prenesen je i montiran u dva dijela:
1. dio : parabolina tropojasna drvena reetka sa vlanim tapovima izvedenim od elinih
ueta ili profila.
2. dio : Greda H presjeka od troslojne perploe sa horizontalnom dijafragmom od LLD.
Naalost, most je uniten 1999. godine u odronu kamenja.
Hvala na panji.
Sveuilite u Splitu, Graevinsko-arhitektonski fakultet
w w w . g r a d s t . h r