03 Mostovi 2 Plocasti Betonski Mostovi

31.10.2013.
1
Graevinski fakultet u Zagrebu Mostovi II Radi, Vlai
GRAEVINSKI FAKULTET
ZAVOD ZA KONSTRUKCIJE
KATEDRA ZA MOSTOVE
O
p
e
n
i
t
o
Osnovna oblikovna prednost ploastih nosaa oituje se u njihovoj
prilagodljivosti razliitim okolnostima i potrebama.
Oblik tlocrta moe se birati vrlo slobodno, izvedivi su i uzduni i
popreni nagibi.
U statikom smislu ploasti mostovi su u prednosti zbog dobre
razdiobe koncentriranih optereenja po nosau.
Osnovna mana ploastog presjeka oituje se u nesrazmjernom
porastu vlastite teine s porastom raspona, zbog ega se presjeci
na razliite naine olakavaju iznad 15 m raspona, a na rasponima
veim od 20 m se rijetko izvode.
31.10.2013.
2
Armiranibeton:
L
max
=15,0m
L
i,max
=20,0m
L
i,max
(h
prom
)=25,0m
h=50 100(90)cm
Prednapeti beton:
L
max
=25,0m
L
i,max
=30,0m
h=80 125cm
O
b
l
i
k
o
v
n
a
p
r
a
v
i
l
a
Armiranobetonskeploe:
Tip mosta
Statiki
sustav
L (m) h/L
Cestovni
Prosta greda 15,0 1/17
Kontinuirani
nosa
20,0 1/22
eljezniki
Kontinuirani
nosa
15,0 1/16
O
b
l
i
k
o
v
n
a
p
r
a
v
i
l
a
31.10.2013.
3
Ploeodprednapetog betona:
Tip mosta
Statiki
sustav
L (m) h/L
Cestovni
Kontinuirani
nosa
30,0 1/28
eljezniki
Kontinuirani
nosa
20,0 1/18
O
b
l
i
k
o
v
n
a
p
r
a
v
i
l
a
Armiranibeton:
O
b
l
i
k
o
v
n
a
p
r
a
v
i
l
a
31.10.2013.
4
Puneploe:
Monolitninosaiizvedeniuglavnombetoniranjemnamjestu
Moguesuvelikeoblikovnevarijacije
P
u
n
e
p
l
o
e
Puneploe:
P
u
n
e
p
l
o
e
poprecni pad
poprecni pad
irina nosivog sklopa
a) jednostreni poprecni pad
b) dvostreni poprecni pad
<75cm-stalna debljina
>75cm-promjenjiva debljina
2
5
5
0
-
1
0
0

c
m
2
5
konzola
irina nosivog sklopa
konzola
poprecni pad
3
5
-
4
5

c
m
leajna istaka
horizontalno dno
5
0
-
1
0
0

c
m
31.10.2013.
5
Oblikovno uspjeli presjeci bez istaknutih konzola s podebljanim nosivim
dijelom ploe
P
u
n
e
p
l
o
e
Kadajeh>80(70)cm
Izgubljena oplata u
obliku kartonskih i
metalnih cijevi ili
pravokutnih profila
Punatijelaodpolistirena
Rupezaodvodnjuu
najniojtokiupljine
Poprena rebra bh/2
Nedoputeneunekim
zemljama
O
u
p
l
j
e
n
e
p
l
o
e
Oupljene ploe:
31.10.2013.
6
Osim oupljavanjem presjeka, olakane ploe moemo jo dobiti i
upotrebom predgotovljenih nosaa sanduastog presjeka, T presjeka ili I
presjeka
Jedan od naina je da se ovakvi nosai poredaju unutar poprenog
presjeka tako da im se pojasnice dodiruju i da se tada upljine izmeu njih
potpuno ili djelomino zapune betonom
O
u
p
l
j
e
n
e
p
l
o
e
Tipski montani nosai
(Viadukt)adhezivno
prednapeti
Uzdunakontinuirana
spojnica(armiranaizalivena
betonom)
Poprena veza na krajevima
nosaa kabelom za
naknadno prednapinjanje
Kontinuitet kratke
kontinuitetne ploena
mjestu
Trajnostspojnicaupitna
Povrhnosaaobinoseizvodiploadebljine20cm
O
u
p
l
j
e
n
e
p
l
o
e
31.10.2013.
7
Polumontana izvedbaustranojpraksi:
Poprenoprednapinjanje(nenuno)
Nazubljenja povoljnazaprijenospoprenihsila razdiobaoptereenja
O
u
p
l
j
e
n
e
p
l
o
e
Prijelaznioblicipremarebrastompresjeku:
O
u
p
l
j
e
n
e
p
l
o
e
Vlastitateinapuneploemoesesmanjivatiizvedbom
produljenihkonzola
Ostavljanjeupljinauploama.
Doodreenogomjeraupljinaipunihdijelovatakvi
nosaianalizirajusekaoploa,anakontogakao
sanduasti nosa.
upljinemogubitiotvorenesdonjestrane,todovodido
konceptakasetirane ploe.Ugraninomsluajuudonjoj
zoniformirajuserebra,povezanaveimilimanjim
brojempoprenihnosaa.
31.10.2013.
8
Ploa sa T ukrutama (prijelazni rebrasti oblik):
Betonska ploi ukruena sa rebrima
Kada ne postoje popreni nosai, ovo je zapravo prijelazni oblik sa
olakane ploe, pa je pri analizi potrebno paljivo prouiti koliki su odnosi
krutosti na savijanje u poprenom i uzdunom smjeru
Slinosti ovih ploa moemo takoer traiti i sa rotiljnim sustavima ako
postoje popreni nosai
Rotilj zamiljamo kao mreu nosaa postavljenih u dva okomita smjera i
na takav sustav dodamo gornju plou
O
u
p
l
j
e
n
e
p
l
o
e
Ploa sa T ukrutama (prijelazni oblik):
Ovakvi presjeci imaju vrlo malu krutost na popreno savijanje u
usporedbi sa krutou na savijanje u uzdunom smjeru
Popreni nosai se dodaju kako bi se poveala njihova poprena i torzijska
krutost i stabilizirala rebra na izvijanje
Torzijska krutost ovakvih sustava proizlazi iz tri faktora torzijske krutosti
individualnih greda, torzijske krutosti ploe i utjecaja poprene veze
nosaa ispod ploe
O
u
p
l
j
e
n
e
p
l
o
e
31.10.2013.
9
Kose ploe
Masivne ploe kod kosih krianja imaju velikih prednosti jer optereenje
predaju najkraim putem na leaje
smjer glavne armature i kabela lako semoe prilagoditi priblinom smjeru
glavnih momenata
Prijenos optereenja ne slijedi uvijek tlocrtni oblik ploe, pa ga je bitno
ispravno shvatiti i prilagoditi mu modeliranje za proraun.
K
o
s
e
p
l
o
e
Najvaniji utjecaji, koji odreuju ponaanje tlocrtno kosih ploa pod
optereenjem jesu:
kut krianja
odnos b:L (b - irina ploe okomito na most, L - raspon okomito na os leaja)
nain oslanjanja (pojedinani ili linijski leaji u pogodnom rasporedu)
linija oslonca linija oslonca
b : L = 2
b : L = 1
b : L = 0,5
b : L = 1
= 60 = 30
L
L
L
b
L
b : L = 2
b : L = 1
b : L = 0,5
b : L = 1
= 60 = 30
b
b
b
L
L
L
b
L
b : L = 2
b : L = 1
b : L = 0,5
b : L = 1
= 60 = 30
L
L
L
b
L
b : L = 2
b : L = 1
b : L = 0,5
b : L = 1
= 60 = 30
b
b
b
L
L
L
b
L
K
o
s
e
p
l
o
e
31.10.2013.
10
Za odreivanje naprezanja, odnosno dimenzioniranje i armiranje od savijanja
mora se promatrati tijek glavnih momenata koji za razliite vrste optereenja
mogu imati razliite smjerove
Takoer je potrebno paziti na vrijednosti reakcija, odnosno nain oslanjanja,
jer se u tupim kutovima javljaju ekstremni pritisci, a u iljatim kutovima postoji
mogunost pojave odizanja.
b : L = 2
b : L = 1
b : L = 0,5
b : L = 1
= 60 = 30
L
L
L
b
L
b : L = 2
b : L = 1
b : L = 0,5
b : L = 1
= 60 = 30
b
b
b
L
L
L
b
L
b : L = 2
b : L = 1
b : L = 0,5
b : L = 1
= 60 = 30
L
L
L
b
L
b : L = 2
b : L = 1
b : L = 0,5
b : L = 1
= 60 = 30
b
b
b
L
L
L
b
L
K
o
s
e
p
l
o
e
Proraunploa
P
r
o
r
a
u
n
Proraun zapoinje odabirom prikladna statikoga modela kojim e se opisati sklop uz
odreena pojednostavnjenja
Pri tome je vrlo bitno obrazloiti uvedena pojednostavnjenja, nastojei pri njihovu
odabiru biti na strani sigurnosti
Ploaste nosae odlikuje sloena razdioba unutarnjih sila, putem koje se u noenju
aktivira znatan dio konstrukcije, dalje od izravno optereenoga.
Ispravno konstruirana ploa djeluje kao ploni nosa, kontinuiran za prijenos
momenata savijanja u svim smjerovima unutar plohe
Kada optereenje djeluje koncentrirano, ploa se lokalno progiba u obliku plitke
posude, pri emu se razvija dvodimenzionalni sustav unutarnjih sila kojima se
optereenje preraspodjeljuje na podruja koja nisu izravno optereena.
31.10.2013.
11
Proraunploa
P
r
o
r
a
u
n
Teorija ploa zasniva se na sljedeim
pretpostavkama:
debljina ploe je mala u odnosu na raspon
progibi ploe su mali u odnosu na debljinu
materijal je izotropan i elastian
Ploa je izotropna kada ima podjednaku
krutost u svim smjerovima unutar ravnine
ploe, a ortotropna kada se krutosti u dva
okomita smjera znatnije razlikuju
Pretpostavka o izotropnosti nije posve
ispravna za pune armiranobetonske ploe,
zbog vee koliine uzdune armature, ali
se njezinim usvajanjem dobivaju rezultati
prihvatljivi u praksi
Proraunploa
P
r
o
r
a
u
n
uplje ploe jo vie odstupaju od pretpostavke o izotropnosti, ali i njih moemo
tretirati kao pune, ako su ispunjeni sljedei uvjeti:
visina i irina upljina manja je od 60% visine, odnosno irine ploe
unutar ploe postoji dostatan broj poprenih rebara (puna ploa u okolini oslonaca,
rebro u sredini raspona)
kod oblikovanja presjeka potovane su minimalne izmjere:
31.10.2013.
12
Proraunploa
P
r
o
r
a
u
n
Dostupnemetodeprorauna:
1. Zatvorena analitika rjeenja
Rjeenje se dobiva rjeavanjem diferencijalne jednadbe ploe za
zadane rubne uvjete i optereenja.
Sloenost rjeenja zahtjeva mnoge pretpostavke i pojednostavljenja,
a ak i tada nije dostatno da se rijee sloeniji problemi.
Primjena je ograniena na jednostavne, pravilne ploe sa
konstantnim rubnim uvjetima i jednostavnim optereenjima.
2. Tabline metode prorauna
U inenjerskoj praksi esto koritena metoda prorauna.
Za neke tipine ploe izraene su tablice ili dijagrami u kojima se za
konkretne dimenzije i uvjete pronalaze koeficijenti za proraun ili
gotova rjeenja.
Proraunploa
P
r
o
r
a
u
n
Dostupnemetodeprorauna:
3. Pribline metode prorauna
Ploa se aproksimira jednostavnijim elementima.
To mogu biti trake jedinine irine u jednom ili dva smjera koje se
raunaju zasebno.
U ove metode mogu se ubrojiti i razni rotiljni sistemi, shear key
sistem itd.
4. Numerike metode
Razvojem raunala i software-a danas su ove metode najrairenije.
Dozvoljavaju gotovo neogranienu slobodu oblika i optereenja sa
sloenim rubnim uvjetima.
U ove metode spadaju metoda konanih diferencija i metoda
konanih elemenata.
31.10.2013.
13
P
r
o
r
a
u
n
Primjenjivostmetodaproraunaploanatipoveploa:

Analitiko
rjeenje
Tablino
rjeavanje
Priblina
metoda
(rotilj)
Numerike metode
Konani
elementi
Konane
diferencije
TIP PLOE
Puna ploa
Olakana ploa
Ploa na nosaima
Ploe u sanducima
Spregnute ploe
Ortotropne ploe
TLOCRT
Pravilna
Kosa (> 20)
Zakrivljena
Nepravilna
RUBNI UVJETI
Slobodno oslonjena na
krajevima

Slobodno oslonjena na
krajevima i izmeu

Proizvoljno

P
r
o
r
a
u
n
A
n
a
l
i
t
i
k
o
r
j
e
e
n
j
e
4 4 4
4 2 2 4
2 ( , )
x y
w w w
D H D p x y
x x y y
c c c
+ + =
c c c c
;
3
12(1 )
x
x
x y
E h
D
v v
=
;
3
12(1 )
y
y
x y
E h
D
v v
=

3
12
xy
xy
G h
D = ; ;
(1 2 )
x y x
xy xy yx
x xy y y
E E E
G
E E E
v v
v
= =
+ +
; 2 4
x y y x xy
H D D D v v = + +
Uvjeti
torzijske
krutosti
Primjenauzzadaniuvjet
Dodatniuvjeti
krutostina
savijanje
Primjenauzdodatanuvjet
2
x y
H D D >
ploasavelikomtorzijskomkrutou
4 4 4
4 2 2 4
2 ( , )
x y
w w w
D H D p x y
x x y y
c c c
+ + =
c c c c
poprena
krutostse
zanemaruje
0
x
D =
ortotropnaploasazatvorenim
rebrima
4 4
2 2 4
2 ( , )
y
w w
H D p x y
x y y
c c
+ =
c c c

2
x y
H D D =
armiranobetonskaploa(armaturauxiy
smjeruuzrokujeortotropnost)
4 4 4
4 2 2 4
2 ( , )
x y
w w w
D H D p x y
x x y y
c c c
+ + =
c c c c
izotropnosti
homogenost
ploei
materijala
x y
H D D
D
= =
=

potpunoizotropnaploa
4 4 4
4 2 2 4
( , )
2
w w w p x y
x x y y D
c c c
+ + =
c c c c

3
2
12(1 )
Eh
D
v
=

2
x y
H D D <
ploasmalomtorzijskomkrutou
4 4 4
4 2 2 4
2 ( , )
x y
w w w
D H D p x y
x x y y
c c c
+ + =
c c c c
poprena
krutostse
zanemaruje
0
x
D H = =
ortotropnaploasaotvorenim
rebrima
4
4
( , )
y
w p x y
y D
c
=
c

Analitikorjeenje
Huberovajednadbaploe:
Vrijednost2H
oznaavaefektivnu
torzijskukrutost
ortotropne ploe.
31.10.2013.
14
P
r
o
r
a
u
n
A
n
a
l
i
t
i
k
o
r
j
e
e
n
j
e
Analitikorjeenje
MogueanalitikorjeenjeHuberove jednadbe trigonometrijskorjeenje:
1
sin
n
n
w Y x
=
=
n
l
t
=
2
2
0, 0 0
0,
n
w
x x l w
x
y y s w Y
c
= = = =
c
= = =
y
x
slobodno oslanjanje
s
l
slobodno oslanjanje
2 4
4 2
2 4
2 0
n n
x n y
Y Y
D Y H D
y y

c c
+ =
c c
my
n
Y e =
4 2 2 4
2 0
my my my
x y
D e H m e D m e + =
4 2 2 4
2
0
x
y y
D H
m m
D D

| | | |
+ = | |
| |
\ . \ .
2
x
y y y
D H H
m
D D D
| | | | | |
= | | |
| | |
\ . \ . \ .
RjeenjazamsemogurazliitoiskazatiovisnooodnosukrutostiH,Dx iDy.Generalno,
razlikujusetrimogunosti.Premaovimodnosimavrijednostiispodkorijenaesemijenjati.
P
r
o
r
a
u
n
A
n
a
l
i
t
i
k
o
r
j
e
e
n
j
e
Razlikeusavijanjimaiprogibima izotropne iortotropne ploe:
z
x
y
y
y
x
x
ly=lx
lx
z
x
y
y'
y'
x
'
x
'
ly=lx
lx
Wo
max My=max Mx
X - X
W 'o
max My>max Mx
X' - X'
Wo
max Mx
Y - Y
W 'o
max Mx
Y' - Y'
a) izotropna ploca
Dx=Dy
b) ortotropna ploca
Dx<Dy
31.10.2013.
15
Proraunpoteorijigreda
ovaj proraun je mogue koristiti kada je l
y
l
x
/2
svoenje ploastog nosaa na gredni nosa jedinine irine
Nekoliko problema:
pronai mjerodavno optereenje jedinine trake
uzeti u obzir unutarnje sile u poprenom smjeru
prikladno ojaati rubne, optereenije dijelove ploe
Raunamo momente i poprene sile u uzdunom smjeru ploe
Razdiobu optereenja u poprenom smjeru pokrivamo pretpostavkama u
analizi optereenja
Unutarnje sile u poprenom smjeru ne raunamo, kao ni momente torzije
P
r
o
r
a
u
n
T
e
o
r
i
j
a
g
r
e
d
a
l
y
l
x
/2
P
r
o
r
a
u
n
T
e
o
r
i
j
a
g
r
e
d
a
Pokrivanje dijagramamomenatasavijanjaipoprenihsilaza sredinju traku
irine 1m
Rubne dijelove ploe irine 0,2l
y
ojaavamo s 10do 20%vieglavne armature
31.10.2013.
16
Mjerodavnooptereenjejedininetrake
2
y
ar
s l x
a
k
s
l
A
b b l
A
Q
Q
b
= + s
=
P
r
o
r
a
u
n
T
e
o
r
i
j
a
g
r
e
d
a
b /2
b
kotac racunskog vozila
kolnicki zastor
ploca
neutralna os
irina rasprostiranja
4
5
4
5
b /2
Poprenesile
Uvelikeoviseonainuoslanjanja
Mjerodavne irine rasprostiranja za proraun posminih naprezanja na leaju
Potpunilinijskileaj poprene sile nisu kritine
Kratki linijski ili tokasti leaji
potrebna posmina armatura uploi
Mjerodavna poprena sila na udaljenosti d(EC2)
Potrebazaodreivanjempop.arm.(EC2):
, 1 Sd Rd
V V >
P
r
o
r
a
u
n
T
e
o
r
i
j
a
g
r
e
d
a
d
d
a
r
b

presjek A-A
A
A
A
b

R
A
m
A
31.10.2013.
17
Proraunidimenzioniranje
skrivenihgreda
Preostale dijelove ploe u
poprenomsmjeru
armiramo s 20%vrijednosti
glavne uzdunearmature
P
r
o
r
a
u
n
T
e
o
r
i
j
a
g
r
e
d
a
Proraunipomoutablicaidijagrama
Kakobiseolakaoiubrzaoproraun,zanajeetipoveploairubnih
uvjetanapravljenesumnogetablinemetode,dijagramiiutjecajne
plohe.
Nekiodtihpostupakaposebnosuupotrebljivisamozaizotropne ili
ortotropne ploe
Povijesnislijedizdavanjaovakvihprirunika:
P
r
o
r
a
u
n
K
o
r
i
t
e
n
j
e
t
a
b
l
i
c
a
d
i
j
a
g
r
a
m
a
1.Olsen,H.;Reinitzhuber,F. 1950.
2.Olsen,H.;Reinitzhuber,F. 1951.
3.Hoeland,G. 1957.
4.Kawei,T.;Thrlimann,B. 1957.
5.Pelikan,W.;Elinger,M. 1957.
6.Pucher,A.(drugoizdanje) 1958.
7.Rsch,H. 1960.
8.Krug,S.;Stein,P. 1961.
9.Malkwitz,H. 1964.
10.Rsch,H.;Hergenrder,A, 1964.
11.Bittner,E. 1965.
12.Homberg,H.;Ropers,W. 1965.
13.Stiglat,K. 1965.
14.Bergfelder,J. 1967.
15.Homberg,H. 1968.
16.Schleicher,C.;Wegener,B. 1968.
17.Molkenthin,A. 1971.
18.Homberg,H. 1973.
19.Grahoff,S. 1975.
20.Mendel,G. 1975.
21.Gauger,H.U.;Oxfort,J. 1983.
31.10.2013.
18
Pucherovidijagrami
P
r
o
r
a
u
n
K
o
r
i
t
e
n
j
e
t
a
b
l
i
c
a
d
i
j
a
g
r
a
m
a
Pucher (1958)je bio jedan od prvih koji je izradio dijagrame utjecajnih ploha za
izotropne ploe.
Obraene su:
kontinuirane ploe,
pravokutne ploe i
okrugle ploe,
rubni uvjeti obuhvaaju upete, slobodno oslonjene ploe i sluaj kada je ploa
oslonjena samo na dva kraja Pri tome su mogue kombinacije upetih i slobodno
oslonjenih rubova za omjere stranica ploe kao na slici
upeto
slobodno oslonjeno
bez oslanjanja
a/b
b/a
b/a
0,8
1,0 0,8 1,0 1,2
0,8
0,8 1,0 1,2 1,0
0,8
1,0
1,2 1,4 0,8 1,0 0,8 1,0 1,2 0,5 0,667 - 0,8 1,0 - - -
- - - -
b
a
Za neko zadano optereenja momente
savijanja u toki (u,v) dobiti emo na slijedei
nain:
Za plona optereenja:
Za linijska optereenja:
Za koncentrirana optereenja:
Pucherovidijagrami
P
r
o
r
a
u
n
K
o
r
i
t
e
n
j
e
t
a
b
l
i
c
a
d
i
j
a
g
r
a
m
a Veliine za koje su raene utjecajne linije su momenti savijanja u smjeru x i y
(m
x
, m
y
) i moment torzije (m
xy
)
Za kontinuiranu i potpuno upetu plou postoje i utjecajne linije za poprenu
silu (q
x
, q
y
)
Utjecajne linije su dane za toke u sredini ploe i, ako je upeta, na njenom
rubu.
Utjecajna linija za moment m
y
(moment oko osi y) u sredini ploe koja ima
odnos stranica b/a=1,4 (vrijednosti treba pomnoiti sa 8):
2
( , ) ( , ) ( , , , ) m u v l p x y u v x y dxdy _ =
}}
( , ) ( ) ( , , , ) m u v l p u v x y d o _ o =
}
( , ) ( , ) ( , , , )
i
i
m u v P x y u v x y _ =
jevrijednostutjecajnelinijeutoki(x,y)za
odreenimoment,al je:
razmakleajevazabeskonaneploe,
duljastranicazapravokutneploe.
_
31.10.2013.
19
Rschovetablice
IskljuivozaoptereenjacestovnihmostovapremastaromDIN1072
Raunaju se pojedine najvee vrijednosti unutarnjih sila od djelovanja
stalnog i prometnog optereenja priblino se odreuje raspored
momenata u ploi, pomou dijagrama
UzdunimomentiM
x
RubnimomentiM
xr
>M
xm
P
r
o
r
a
u
n
K
o
r
i
t
e
n
j
e
t
a
b
l
i
c
a
d
i
j
a
g
r
a
m
a
Rschovetablice
PozitivnipoprenimomentiM
y
M
ym
>M
yr
M
y
s1/5maxM
x
Negativnipoprenimomenti
narubovima odoptereenja
nakonzolama
Dimenzioniranje kutova ploe na
savijanje itorziju
Kut ploe,dolje:
Kut ploe,gore:
xy y
*
y
M M M =
xy x
*
x
M M M =
xy x
*
x
M M M + =
xy y
*
y
M M M + =
P
r
o
r
a
u
n
K
o
r
i
t
e
n
j
e
t
a
b
l
i
c
a
d
i
j
a
g
r
a
m
a
31.10.2013.
20
Rschovetablice
Br. ploe Odnos ly/lx
Koordinata toke za
vrijednost
Vrijednost
Smjer
x y

1

0
0
l
x
/2
0
0
0
m
xm

m
ym

q
x

1A
1A
99
1B
1B
99
... ... ... ... ... ... ... ...
6

2,0
0
0
0
l
x
/2
0
0,445 l
x

0,445 l
x

0,445 l
x

0
0
l
y
/2
0
l
x
/4
l
y
/2-0,03l
x

l
y
/2-0,03l
x

l
y
/2-0,03l
x

m
xm

m
ym

m
xr

q
x

m
y

m
x

m
y

m
xy

6A
6A
6A
99
99
103
103
103
6B
6B
6B
99
99
-
-
-

x
y
x
y
P
r
o
r
a
u
n
K
o
r
i
t
e
n
j
e
t
a
b
l
i
c
a
d
i
j
a
g
r
a
m
a
Rschovetablice
2
g x
m g k l =
1 1 1 1 2 2 p
m P p k p k k = + +
P
r
o
r
a
u
n
K
o
r
i
t
e
n
j
e
t
a
b
l
i
c
a
d
i
j
a
g
r
a
m
a
31.10.2013.
21
RschHergenrder metode zakoseploe
P
r
o
r
a
u
n
K
o
r
i
t
e
n
j
e
t
a
b
l
i
c
a
d
i
j
a
g
r
a
m
a
zakoseizotropne ploe upotrebautjecajnihploha utjecajneplohesudaneza
razliiteodnosestranicaploa,kutovezakoenosti,uvjeteoslanjanjaitokeu
kojimatraimomomentesavijanja
obraenisukutovizakoenostiod30,45 i60 iodnosistranicab/l
od0,4do
1,6posebnosudaneutjecajneplohezamomentesavijanjausmjerovimaxiyi
zamomenttorzijem
xy
Proraunploemetodomrotiljneanalize
Zadovoljavajuatonostzainenjerskupraksu
Br.uzdunihnosaado20,b
12
2d3d,min4el.uuzdu.smjeru
Zadatidimenzijepop.iuzd.elemenata(zbogkrutosti),pop.el.sa=0
Momentinercije
Kodrotiljneanalizetorzijska
sekonstantaobinoreducira
napolovicuvrijednostiuobasmjera
patorzijskakrutostpojedinog
elemenataploeteorijski
priblinoiznosi:
P
r
o
r
a
u
n
R
o
t
i
l
j
n
a
a
n
a
l
i
z
a
( )
3
3
1
0, 333 2
2 6
b d
C b d I = ~ =
12
3
d b
I =
b b b
d1
1 2
2
3
3
b b b
d1
1 2
2
3
3
31.10.2013.
22
Proraunploemetodomrotiljneanalize
Poprenielementitrebajubitiokomitinauzdune
Razmakuzdunihipoprenihelemenatatrebaobibitislian razmaci
manjiodetvrtineraspona
P
r
o
r
a
u
n
R
o
t
i
l
j
n
a
a
n
a
l
i
z
a
1,7
0,3
11,8
1
,
0
0,3
2,8 2,8
y
x
2,8 1,7
2,86
20,0
Proraunploesuzdunimspojnicama
Malakrutostnapoprenosavijanjeuzdunihspojnica
Poprenarazdiobasevriprekopoprenihsila manjeuinkovitanegokod
puneploe
Uzduninosaiskrutimistakamakojesupovezaneilizglobovimaili
elementimamalekrutosti
P
r
o
r
a
u
n
R
o
t
i
l
j
n
a
a
n
a
l
i
z
a
31.10.2013.
23
Najvaniji parametri za ponaanje kosih ploa pod optereenjem:
kut krianja ; ako je >70 moe se zanemariti utjecaj kosine
odnos b/L
nain oslanjanja (zaokretni linijski leajevi u smjeru leajne linije ili pojedinani
svestrano zakretni leajevi)
P
r
o
r
a
u
n
K
o
s
e
p
l
o
e
Proraunkosihploa
b : L = 2
b : L = 1
b : L = 0,5
b : L = 1
= 60 = 30
L
L
L
b
L
b : L = 2
b : L = 1
b : L = 0,5
b : L = 1
= 60 = 30
b
b
b
L
L
L
b
L
Momenti savijanja kodkosihploa
Glavni momenti savijanja M
1
iM
2
za razliite vrste optereenja mogu imati
razliite smjerove
M
xy
torzijskimoment momentsmjera odreuje smjer djelovanja
glavnih momenata
y x
xy
M M
M 2
2 tg
= o
2
xy
2
y x
y x
2 , 1
M 4 ) M M (
2
1
2
M M
M +
+
=
P
r
o
r
a
u
n
K
o
s
e
p
l
o
e
leajna linija
X
Y
M
M
1
2
31.10.2013.
24
Tijek linija glavnih momenata savijanja jednoliko optereenih kosih ploa
P
r
o
r
a
u
n
K
o
s
e
p
l
o
e
4
5
4
5
b:L = 1:2,12
b:L = 1:0,71
leajna linija
Proraun na savijanje seupraksi obinoograniavana mali broj toaka
m (+) M
max
upolju
r (+) M
max
naslobodnomrubu
s () M
min
utupomkutuuslijedupetostiodlinijskogoslanjanja
P
r
o
r
a
u
n
K
o
s
e
p
l
o
e
X
Y
M
M
1
2
9
0
L
k

L
L
/
2
b=L
m m
s
r
r
s
r
b
L

/
1
2
L /18
L /12
L /(12 sin )
L /(18 sin ) X
Y
M
M
1
2
31.10.2013.
25
M
1
iM
2
kod kosih ploa podkutem 60 israzliitim odnosom b/L
optereenih jednolikim optereenjem
P
r
o
r
a
u
n
K
o
s
e
p
l
o
e
X
Y
M
M
1
2
+M
1
r
M=0
+M
1
-M
2
s
m
+M
2
+M
1
leajna linija
+M
1
r
+M
1
-M
2
s
m
+M
2
+M
1
M=0
+M
1
+M
2
6
0
b:L=0,8 b:L=1,2
u tupim kutovima jaka promjena smjera djelovanja momenata
Kose ploe mogu se analizirati pomou kose ili ortogonalne mree
elemenata
Za kosine, koje od pravog kuta odstupaju za vie od 20
o
, kosim mreama
nedostaju elementi u smjeru dominantnih djelovanja (glavnih momenata)
pa nisu pogodne za proraun
tapni elementi trebali bi biti usporedni s linijama noenja, koje su obino
ortogonalne.
P
r
o
r
a
u
n
K
o
s
e
p
l
o
e
a) b) c)
Kosamrea Mreaselementimaokomitimnaraspon Mreaokomitanaoslonce
31.10.2013.
26
Za uske ploe povoljno je armaturu postavljati u smjeru ploe, to namee
rjeenje mree s elementima okomitim na raspon (b)
za elemente s linijom oslonca na upornjaku duljom od raspona, povoljno je
postaviti mreu okomitu na oslonce (c)
ak i kada su glavne nosive linije dobro aproksimirane mreom tapnih
elemenata u modelu, proraun moe iskazati znatne lokalne momente
torzije.
glavni momenti u tom se sluaju raunaju iz ortogonalnih momenata,
prema danoj formuli
P
r
o
r
a
u
n
K
o
s
e
p
l
o
e
a) b) c)
Kosamrea Mreaselementimaokomitimnaraspon Mreaokomitanaoslonce
Neke ploe su izrazito nepravilnog oblika, esto s proirenjem na jednom
kraju
Tada se odabire mrea u kojoj elementi mijenjaju meusobni razmak
Kod odreivanja statikih karakteristika treba paziti da se one mijenjaju du
nosaa
P
r
o
r
a
u
n
K
o
s
e
p
l
o
e
31.10.2013.
27
Zakrivljene ploe mogu se modelirati na dva naina, pomou zakrivljenih i
pomou ravnih elemenata.
Kod uobiajenih konstrukcija i ve ranije objanjenog naina formiranja
mree elemenata promjena smjera tapnog elementa u voru rijetko treba
biti vea od 5
o
.
P
r
o
r
a
u
n
Z
a
k
r
i
v
l
j
e
n
e
p
l
o
e
Momenti savijanja kodzakrivljenihploa
Leajne reakcije,oslanjanje ipoprene sile ukosimploama
Preporukeza odabir leaja pri >40
vrstilinijskileaj
Duljinaleajado10m
P
r
o
r
a
u
n
K
o
s
e
p
l
o
e
<10 m
klizni leaj
klizni leaj
nepokretan linijski
leaj
linijski leaj pokretan samo
u poprecnom smjeru
<10 m
klizni leaj
klizni leaj
nepokretan linijski
leaj
u poprecnom smjeru
<10 m
klizni leaj
klizni leaj
nepokretan linijski
leaj
u poprecnom smjeru
31.10.2013.
28
P
r
o
r
a
u
n
K
o
s
e
p
l
o
e
Leajne reakcije,oslanjanje ipoprene sile ukosimploama
ili 2 nepokretna leaja
s ovakvim rasporedom leaja se
na pokretnom kraju dobivaju mali pomaci
u smjeru linije leaja
nepokretan leaj
nepokretan leaj
svestrano zaokretan
zrakasto pokretan
zrakasto pokretan
2h do 4h 4h do 7h 4h do 8h
< 7 m
Preporukeza odabir leaja pri <40
Nepomiansvestranozaokretnileajutupikut
Ostalileajevipominisvestranozaokretninarazmaku2hdo4h
Dimenzioniranjearmatureuploiprovodisepremaprovjerama
graninihstanja:
1. Granino stanje sloma savijanje
Glavni kriterij za dimenzioniranje je dominantna unutarnja sila - moment savijanja.
U betonskim ploama uvijek se javljaju i momenti torzije.
Torzijska naprezanja ne smiju se zanemariti.
Glavna proraunska pretpostavka materijal linearno elastian, odnosno presjek je
neraspucao.
2. Granino stanje sloma posmik
Posmina naprezanja uglavnom nisu presudna za dimenzioniranje ploe.
Veina propisa doputa AB ploe bez posmine armature, za razliku od greda, kod
kojih su vilice obavezne.
3. Granino stanje sloma proboj ploe
Ovo granino stanje rijetko je kritino, osim kod pojedinanih oslonaca, najee
na stupovima.
P
r
o
r
a
u
n
D
i
m
e
n
z
i
o
n
i
r
a
n
j
e
31.10.2013.
29
graninihstanja:
4. Granino stanje uporabe naprezanja
Uobiajeno je ograniiti vlana naprezanja elika i tlana naprezanja betona na
takav nain da konstrukcija ostane u linearnom podruju.
Na taj se nain provjera progiba i irine pukotina moe provesti bez nelinearnog
prorauna.
Provjeru naprezanja nije potrebno provesti uvijek. EC 2 doputa pretpostavku da je
ogranienje naprezanja zadovoljeno i bez zasebnog prorauna ako je:
proraun proveden prema graninim stanjima nosivosti
zadovoljen uvjet minimalne armature
raspored armature usklaen s propisom i preporukama.
5. Granino stanje uporabe irina pukotina
iroke pukotine su nepoeljne iz estetskih i trajnosnih razloga.
Smatra se da pukotine ire od doputenih omoguuju bri razvoj korozije armature.
EC 2 doputa da se izbjegne proraun irine pukotina ako je udovoljeno pravilima
koja ograniavaju promjer i raspored ipki armature.
P
r
o
r
a
u
n
D
i
m
e
n
z
i
o
n
i
r
a
n
j
e
graninihstanja:
6. Granino stanje uporabe progibi
Deformacije elemenata konstrukcije ne smiju biti takve da se ugrozi funkcionalnost
graevine.
Kod mostova je bitno uoiti da se i progibi unutar graninih vrijednosti mogu u
vonji oitovati kao neugodno poskakivanje vozila.
Prema EC2 progib ploa ogranien je s 1/250
Potrebno je rasponskom sklopu mosta dati nadvienje, koje odgovara raunskom
progibu za djelovanje stalnog optereenja.
7. Granino stanje uporabe zamor
EC 2 predvia provjeru armature na zamor.
Ovakve provjere rijetko se provode u praksi, jer se pokazalo da problem zamora ne
uzrokuje oteenja AB konstrukcija.
Ova provjera bitna je kod nekih eljeznikih mostova ili kod koritenja zavarene
armature.
P
r
o
r
a
u
n
D
i
m
e
n
z
i
o
n
i
r
a
n
j
e
31.10.2013.
30
Armiranje punih ploa mekom armaturom
Uzdunismjer
A
r
m
i
r
a
n
j
e
P
r
a
v
o
k
u
t
n
e
p
l
o
e
h
UZDUNI PRESJEK
ukosnica poprecno min 6,6 10/m
krajeve poviti na licu mjesta (sidriti pod kutem 15 )
bez nastavljanja armature od 0,3L do 0,7L
RASPODJELA POPRECNE ARMATURE
vilice, kada su potrebne samo do L = 0,3L ili 6h ako je L/h > 18
0 0,2 L 0,4 L
L
2
x x
x
uzduno min 5 10/m
h
UZDUNI PRESJEK
ukosnica poprecno min 6,6 10/m
krajeve poviti na licu mjesta (sidriti pod kutem 15 )
bez nastavljanja armature od 0,3L do 0,7L
RASPODJELA POPRECNE ARMATURE
vilica-drac
vilice, kada su potrebne samo do L = 0,3L ili 6h ako je L/h > 18
0 0,2 L 0,4 L
L
2
x x
0,3A
0,6A
A
S1,Y
S1,Y
S1,Y
A
S1,X
x
max 0,3h
uzduno min 5 10/m
1
5
Armiranje punih ploa mekom armaturom
Poprenismjer
A
r
m
i
r
a
n
j
e
P
r
a
v
o
k
u
t
n
e
p
l
o
e
Bez posmicne armature (vilica) s vilicama na razmaku v > 0,4m
rubna vilica
e=150 - 250mm
glavna armatura u 2 reda:
razmak izmeu redova min max d
e
Bez posmicne armature (vilica) s vilicama na razmaku v > 0,4m
rubna vilica
e=150 - 250mm
glavna armatura u 2 reda:
razmak izmeu redova min max d
e
e
m
i
n

m
a
x

d
d
e
31.10.2013.
31
Puneploe odprednapetog betona
Uzduni kabeliiznaddonje
mreenadrae
Ispitivanjanaposmik
pokazaladajenajpovoljnije
sidrenjenah/3
Popreno:grupenarazmaku
od40cm prolazosobljapri
izvedbi
Poprenaarmaturazasile
cijepanjaodsidrenjakabela
b<10m poprenopred.
nijepotrebnoilisamolagano
centrinoprednapinjanjeu
srednjoj1/3L(protivuzdunih
pukotina)
b>10m poprenoprednap.
inaleajima(zbogtemp.i
utjecajaodsprijeenih
deformacija)
A
r
m
i
r
a
n
j
e
P
r
a
v
o
k
u
t
n
e
p
l
o
e
L/2
h
/
3
izgled sidra nategnuto sidro i nepokretno sidro izmjenicno
h
/
3
izgled sidra nategnuto sidro i nepokretno sidro izmjenicno
drac
L/2
rubna vilica vilica - drac
0,4 m za prolaz
lagano centricno poprecno prednaprezanje
x=0,3 do 0,7 L; o =P/(h e) ~ 0,3 MPa y, p
gornja mrea dodana
kod betoniranja
Puneploe odprednapetog betona
Kodkontinuiranihprednapetih ploavaljauzdunekabeleiznadstupova
zaoblitinatomanjojduini(<1,5h)kakobiseskretne silemogledirektno
predatinaleaje
Natajsenainspreavapojavatetnihkosihvlanihnaprezanja
Ovekabeletrebapostavitinaleajuutojemogueviipoloajkakobiseu
poljupojaviletoveeskretne silenaspramgore
A
r
m
i
r
a
n
j
e
P
r
a
v
o
k
u
t
n
e
p
l
o
e
<1,5h
skretne sile
31.10.2013.
32
uzduni kabeli samo ovdje uzduni kabeli samo ovdje
uzduni kabeli postavljaju se samo na dijelu pune visine ploe, dok se popreni kabeli
smjetaju u gornju zonu, za prihvat momenata savijanja od konzolnog djelovanja rubnih
podruja ploe
Popreni kabeli - ispod uzdunih kabela,
Linija voenja prema dijagramu momenata savijanja i poprenih sila
A
r
m
i
r
a
n
j
e
P
r
a
v
o
k
u
t
n
e
p
l
o
e
poprecni nosac s vilicama
h/2 h/2
poprecni presjek nad srednjim osloncem
uzduni presjek
voenje uzdunih kabela koncentrirano iznad stupova;
poprecni nosac s armaturom za ovjeenje za indirektno oslanjanje
poprecni nosac s vilicama
h/2 h/2
poprecni presjek nad srednjim osloncem
uzduni presjek
voenje uzdunih kabela koncentrirano iznad stupova;
poprecni nosac s armaturom za ovjeenje za indirektno oslanjanje
uplje ploe
Dijagram kosih vlanih naprezanja naruen zbog upljih prostora
osjetljive su na velike poprene momente i pripadne poprenesile
Poprena rebra u(l/2)i na osloncima,ako jel/b s 4
A
r
m
i
r
a
n
j
e
P
r
a
v
o
k
u
t
n
e
p
l
o
e
poprecna rebra
31.10.2013.
33
uplje ploe
Uzdunarebrasearmirajusasponamana max. 0,3hili 30cm
Poprena armatura jedan redarmaturedolje igore
Koncentriranasilakotaavozila prenosi sepreko upljine
djelovanjem svoda
Zapravokutne upljeploe uvjet: l
o
/h
o
s 6
A
r
m
i
r
a
n
j
e
P
r
a
v
o
k
u
t
n
e
p
l
o
e
uzduni kabeli
o o
gornja poprecna armatura
za L / h s 6
o o
b) a) c)
d)
uzduni kabeli
Lo o
gornja poprecna armatura
za L / h s 6
o o
b) a) c)
d)
h
uplje ploe
iroki popreni nosa iznad stupova kontinuirane uplje ploe
Popreno prednapinjanje u podruju poprenog nosaa
Reakcijeploenarubnimdijelovimaizvanpodrujastupa(indirektno
oslanjanje)sepreuzimajuputem skretnih sila poprenihkabelai spona
A
r
m
i
r
a
n
j
e
P
r
a
v
o
k
u
t
n
e
p
l
o
e
b
b
armatura za ovjeenje
POPRECNI PRESJEK
UZDUNI PRESJEK
uzduni kabeli
poprecni kabeli
indirektno oslanjanje
h h
direktno oslanjanje
poprecni kabeli
uzduni kabeli
Sx
Sy
h/2 h/2
poprecni nosac nad stupom
31.10.2013.
34
Armiranje kosih ploa
Za > 60 , b/ L > 1:2
Uzduna i poprena armatura postavlja se paralelno s rubovima
Slobodni rubovi obuhvaaju se s vilicama
A
r
m
i
r
a
n
j
e
K
o
s
e
p
l
o
e
1
presjek 1-1
leajna linija
vilica
b
L
1
Za < 60
Uzduna armatura se postavlja okomito na leajeve, a poprena
paralelno s leajevima
Na slobodnim rubovima formira se traka b
r
h koja se ojaava uzdunom
armaturom i vilicama
Gornja armatura rubnih traka povija se na tupim kutovima ploe u
smjeru leajne linije za preuzimanje momenata upetosti tu treba
progustiti i vilice
A
r
m
i
r
a
n
j
e
K
o
s
e
p
l
o
e
2
presjek 2-2
vilica
L
2
donja armatura gornja armatura u kutu
2
presjek 2-2
vilica
L
2
donja armatura gornja armatura u kutu
31.10.2013.
35
Za < 70; b:L<1:2 (uska ploa)
Uzduna armatura postavlja se paralelno sa slobodnim rubovima
Poprena armatura polae se u srednjim podrujima ploe okomito na
uzdunu armaturu, a u podrujima leaja u obliku lepeze, na krajevima
je paralelna s leajnom linijom
A
r
m
i
r
a
n
j
e
K
o
s
e
p
l
o
e
gornja armatura kao
na prethodnoj slici
L
b
b:L < 1:2
Primjer Kosa ploa (okvirnipodvonjak)
Tlocrt
P
r
i
m
j
e
r
31.10.2013.
36
Modeliranjezaproraun
Model
P
r
i
m
j
e
r
Dodatnostalnooptereenje
P
r
i
m
j
e
r
31.10.2013.
37
Prometnooptereenje
P
r
i
m
j
e
r
Prometnooptereenje(4od9vanijihpoloajaprometnogoptereenja)
P
r
i
m
j
e
r
31.10.2013.
38
Monolitno nafiksnimipokretnimskelama
Montano odpredgotovljenih nosaa
Polumontano odpredgotovljenih nosaasaizvedbomkolnikeploe
I
z
v
e
d
b
a
Mogunostiizvedbe
Nepokretne skele su sve klasine nosive skele.
One su fiksne i grade se na jednome mjestu, a za ponovnu
upotrebu na drugome mjestu moraju se rastaviti i u dijelovima
premjestiti.
Sve su manje u primjeni za mostove velikih raspona.
Prema grai skele mogu biti: drvene, eline i kombinirane.
Oplata moe biti daana, od perploe i metalna.
Mora biti dobro ukruena i bez vidljivih deformacija od pritiska
svjeeg betona.
Prema namjeni: skele grednih i skele lunih mostova
Prema nainu oslanjanja: skele s vie oslonaca, s malo oslonaca
te s dva oslonca u jednom polju mosta
I
z
v
e
d
b
a
Nepokretne skele monolitnaizvedba
31.10.2013.
39
Skele s vie oslonaca:
Pogodne su za gredne mostove (i plitke svodove), kada graevina nije
visoko uzdignuta iznad tla
Drveni stupovi mogu biti zabijeni u tlo kao piloti, a na vrhu povezani
naglavnicom, te ukrueni horizontalnim klijetima i krievima.
Drveni stupci kao i elini mogu biti postavljeni i na betonske pragove.
I
z
v
e
d
b
a
Skele smalo oslonaca:
Uglavnom su eline
Tipizirani dijelovi
Kodmostova razliitih raspona ivisina iznad terena
I
z
v
e
d
b
a
31.10.2013.
40
Pokretne skele monolitnaizvedba
Bez rastavljanja mogu se premjetati uzdu i poprijeko na most
Pogodne za ravno i dobro nosivo tlo, te za mostove koji nisu visoko
uzdignuti iznad tla i imaju vie od tri raspona
Radne reke na mjestima nul-toaka momentnog dijagrama ( l).
I
z
v
e
d
b
a
pokretna skela
radna reka
stup
oplata
pokretna skela
radna reka
stup
oplata
Izvoenje Montana ipolumontana izvedba
I
z
v
e
d
b
a
15 15
15 15
210
210
1
5
1
0
1
5
1
0
D
m
a
x
=
2
7
m
D
m
a
x
=
2
0
m
15 15
15 15
7
5
1
1
5
1
3
5
210
210
210
1
5
1
0
1
5
1
0
SAN 210/75 D max = 20 m
SAN 210/115 D max =27 m
SAN 210/135 D max = 32 m
D
m
a
x
=
3
2
m
D
m
a
x
=
2
7
m
D
m
a
x
=
2
0
m
31.10.2013.
41
Izvoenje Montana ipolumontana izvedba
Kod izvedbe ploastih rasponskih konstrukcija sastavljenih od gotovih,
montanih elemenata
Duljine elemenata toliko da seu od jednog do drugog stupa mosta
Koriste se razliita prenosila autodizalice, portalne dizalice
Montani nosai izrauju se u industrijskim postrojenjima ili na mjestu
gradnje
Transport nosaa na manjim udaljenostima obavlja se specijalnim cestovnim
vozilima, a na duljim relacijama eljeznicom
Za montau tipskih nosaa koriste se obino 2 autodizalice nosivosti 90
100 t, dok u iznimnim situacijama kod oteanog pristupa mostu 1
autodizalica nosivosti 300 t
Montani nain gradnje primjeren je za nadvonjake preko autocesta, a
polumontani nain s dobetoniranom ploom iznad nosaa, za graevine u
trasi.
Premda je montani nain gradnje vodei po brzini izvedbe, u nekim
okolnostima te s aspekta trajnosti konstrukcije mosta primjereniji je
polumontani nain.
I
z
v
e
d
b
a

03 Mostovi 2 Plocasti Betonski Mostovi

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

03 Mostovi 2 Plocasti Betonski Mostovi

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

31.10.2013.

You might also like