VELEUILITE U VARADINU

Odjel graditeljstvo

LIDIJA URINEC
MATEA OBADI
Kolegij: Zatita okolia
OTPADNA AMBALAA
SEMINARSKI RAD

Varadin, prosinac 2013

VELEUILITE U VARADINU
Odjel Graditeljstvo
Kolegij: Zatita okolia

OTPADNA AMBALAA
SEMINARSKI RAD

Predmetni nastavnik:
Lovorka Gotal Dmitrovi

Varadin, prosinac 2013.

2

Studenti:
Lidija urinec
Matea Obadi

Sadraj:
1. OTPAD ....................................................................................................... 4
1.1. NAINI POSTUPANJA S OTPADOM ............................................. 5
1.2. VRSTE ODLAGALITA OTPADA................................................... 7
2. OTPADNA AMBALAA .......................................................................... 9
2.1. PRIKUPLJANJE I RECIKLIRANJE OTPADNE AMBALANE
PLASTIKE .................................................................................................. 11
2.2. PRERADA PLASTINOG OTPADA.............................................. 14
2.3. DEPONIRANJE................................................................................. 15
3. VRSTE PLASTIKE ................................................................................. 16
4. KAUCIJA ZA PET AMBALAU .......................................................... 18
5. ZAKLJUAK .......................................................................................... 19
6. LITERATURA:........................................................................................ 20

1. OTPAD
Otpad je svaka tvar ili predmet odreen kategorijama otpada koje posjednik odbacuje.
Otpad se dijeli na:

Inertni
Opasan
Neopasan otpad.
Posebne kategorije otpada

Inertni otpad- otpad koji ne podlijee znaajnim fizikim,kemijskim i biolokim procesima.

Neopasan otpad -svaki otpad koji nije eksplozivan, oksidirajui, visokozapaljiv, zapaljiv,
nadrauju, otrovan, karcinogen, nagrizujui, infektivan
Opasan otpad -svaki otpad koji je eksplozivan, oksidirajui, visokozapaljiv ,zapaljiv,
nadrauju, otrovan, karcinogen, nagrizujui, infektivan
Posebne kategorije otpada

ambalaa i ambalani otpadom,

otpadni elektrika i elektroniki ureaji i oprema,
vozila kojima je istekao vijek trajanja,
otpadne baterije i akumulatori koji sadre odreene opasne tvari,
otpadne gume,
infektivni otpad iz zdravstvenih ustanova,
otpad iz rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina
otpadna ulja
otpad iz industrije titanovog dioksida i
poliklorirani bifenili (PCB) i polikolorirani terfenili (PCT).

Prema mjestu nastanka otpad dijelimo na komunalni i proizvodni.

1.1.NAINI POSTUPANJA S OTPADOM

Skupljanje otpada jest prikupljanje, razvrstavanje i/ili mijeanje otpada u svrhu prijevoza.
Skladitenje otpada je privremeni smjetaj otpada u graevini za skladitenje otpada
skladitu, do njegove oporabe i/ili zbrinjavanja.
Recikliranje je ponovna uporaba otpada u proizvodnom procesu osim uporabe otpada u
energetske svrhe.
Reciklano dvorite je graevina namijenjena razvrstavanju i privremenom skladitenju
posebnih vrsta otpada.
Oporaba otpada jest svaki postupak ponovne obrade otpada radi njegova koritenja u
materijalne i energetske svrhe.
Kondicioniranje ili predobrada otpada je postupak pripreme otpada za odreeni nain
obrade, oporabe i/ili zbrinjavanja otpada, a moe biti: usitnjavanje, ovlaivanje, pakiranje,
odvodnjavanje, otpraivanje, ovrivanje, stabilizacija te drugi postupci kojima se smanjuje
utjecaj tetnih tvari koje sadri otpad i/ili se olakava rukovanje otpadom.
Obrada otpada jest postupak kojim se u mehanikom, fizikalnom, termikom, kemijskom ili
biolokom procesu, ukljuujui razvrstavanje, mijenjaju svojstva otpada u svrhu smanjivanja
koliine i/ili opasnih svojstava, te olakava rukovanje i poboljava iskoristivost otpada.
Termika obrada jest obrada otpada uporabom toplinske energije, spaljivanje i suspaljivanje propisana Zakonom o otpadu.
Zbrinjavanje otpada jest svaki postupak obrade ili odlaganja otpada propisan Zakonom o
otpadu.
Postupci zbrinjavanja otpada su:

D 1 Odlaganje otpada u ili na tlo (na primjer odlagalite itd.)

D 2 Obrada otpada na ili u tlu (na primjer bioloka razgradnja tekueg ili muljevitog
otpada u tlu itd.)
D 3 Duboko utiskivanje otpada (na primjer utiskivanje otpada crpkama u buotine,
iscrpljena leita soli, prirodne upljine itd.)
D 4 Odlaganje otpada u povrinske bazene (na primjer odlaganje tekueg ili
muljevitog otpada u jame, bazene, lagune itd.)
D 5 Odlaganje otpada na posebno pripremljeno odlagalite (odlaganje u povezane
komore koje su zatvorene i izolirane jedna od druge i od okolia itd.)
D 6 Isputanje otpada u kopnene vode iskljuujui mora/oceane
D 7 Isputanje otpada u mora/oceane ukljuujui i ukapanje u morsko dno
D 8 Bioloka obrada otpada koja nije specificirana drugdje u ovim postupcima, a
koja za posljedicu ima konane sastojke i mjeavine koje se zbrinjavaju bilo kojim
postupkom D 1 D 12
D 9 Fizikalno-kemijska obrada otpada koja nije specificirana drugdje u ovim
postupcima, a koja za posljedicu ima konane sastojke i mjeavine koje se zbrinjavaju
bilo kojim postupkom D 1 D12 (na primjer isparavanje, suenje, kalciniranje itd.)

D 10 Spaljivanje otpada na kopnu

D 11 Spaljivanje otpada na moru
D 12 Trajno skladitenje otpada (na primjer smjetaj spremnika u rudnike itd.)
D 13 Spajanje ili mijeanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 D12
D 14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem od postupaka D1-D13
D 15 Skladitenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D 1
D 14 (osim privremenog skladitenja otpada na mjestu nastanka, prije skupljanja)

Postupci oporabe otpada su:

R 1 Koritenje otpada uglavnom kao goriva ili drugog naina dobivanja energije
R 2 Obnavljanje/regeneracija otpadnog otapala
R 3 Recikliranje/obnavljanje otpadnih organskih tvari koje se ne koriste kao otapala
(ukljuuju kompostiranje i druge procese bioloke pretvorbe)
R 4 Recikliranje/obnavljanje otpadnih metala i spojeva metala
R 5 Recikliranje/obnavljanje drugih otpadnih anorganskih materijala
R 6 Regeneracija otpadnih kiselina ili luina
R 7 Oporaba otpadnih sastojaka koji se koriste za smanjivanje oneienja
R 8 Oporaba otpadnih sastojaka iz katalizatora
R 9 Ponovna prerada otpadnih ulja ili drugi naini ponovne uporabe otpadnih ulja
R 10 Tretiranje tla otpadom u svrhu poljoprivrednog ili ekolokog poboljanja
R 11 Oporaba otpada nastalog bilo kojim postupkom R 1 do R 10
R 12 Razmjena otpada radi primjene bilo kojeg od postupaka oporabe R 1 do R 11 i
R 13 Skladitenje otpada prije bilo kojeg od postupaka oporabe R 1 do R 12 (osim
privremenog skladitenja otpada na mjestu nastanka, prije skupljanja)

1.2.VRSTE ODLAGALITA OTPADA

Legalna odlagalita otpada
- graevine za (trajno) odlaganje otpada, predviene odgovarajuim prostorno-planskim
dokumentima
-sagraene su u skladu s vaeim propisima
-rade uz odobrenje nadlenog tijela na temelju provedene procjene o utjecaju na okoli te
ishoenih dozvola

Odlagalita otpada u postupku legalizacije

- graevine za (trajno) odlaganje otpada, predviene odgovarajuim prostorno-planskim
dokumentima za koja je zapoeo, ali jo nije dovren postupak procjene utjecaja na okoli,
odnosno, ishoenje potrebnih dozvola
Slubena odlagalita otpada
-uglavnom vei, neureeni prostori za (trajno) odlaganje otpada, predvieni odgovarajuim
prostorno-planskim dokumentima, za koja nije proveden postupak procjene utjecaja na okoli
-ne raspolau nijednom od neophodnih dozvola, a rade na temelju rjeenja ili odluke
nadlenog tijela
- u sustavu su slubeno organiziranog dovoza otpada ovlatenih komunalnih poduzea

Dogovorna odlagalita otpada

-uglavnom neureeni, manji prostori za odlaganje otpada koji nisu predvieni odgovarajuim
prostorno-planskim dokumentima i za koje nije proveden postupak procjene utjecaja na okoli
-ne raspolau nijednom od neophodnih dozvola, ali djeluju uz znanje ili u dogovoru s
nadlenim tijelom
-uglavnom nisu u sustavu slubeno organiziranog dovoza otpada ovlatenih osoba.
Divlja odlagalita otpada
-manji, neureeni prostori koji nisu predvieni za odlaganje otpada, a formirali su ih najee
graani bez prethodnog znanja tijela lokalne samouprave
-ne raspolau nikakvim dokumentima relevantnim za njihovo djelovanje, a otpad, uglavnom
individualno, dovoze graani

2. OTPADNA AMBALAA
Ambalani otpad se odvojeno prikuplja i razvrstava. Na taj nain postaje korisna sirovina za
proizvodnju novih proizvoda.

Ambalaa predstavlja vaan element proizvodnih i marketinkih aktivnosti. Razlozi za to su

injenice da se ambalaa sve snanije razvija, i sve vie koristi. Ambalaa predstavlja kljuni
dio cjelokupne prodaje proizvoda. Zadae ambalae su da na polici privlai panju kupaca,
pobuuje emocije, te stvara elju za kupnjom.

injenica je da ambalaa ima iznimnu vrijednost u prometu suvremene trgovine, i

upotrebljava se u velikim koliinama za pakiranje robe. No, ambalaa moe predstavljati
opasan otpad koji teti okoliu, ali i moe tetiti zdravlju ljudi.
Otpadna ambalaa je zapravo svaka ambalaa ili ambalani materijal koji ostane nakon to se
proizvod otpakira, odvoji od ambalae, ili isprazni iz ambalae.
Ambalani otpad se skuplja, ovisno o vrstama ambalae, u spremnike ili drugu primjerenu
opremu koja mora udovoljavati nekoliko zahtjeva.
Mora imati oznaku vrste i naziva ambalanog otpada koji se u njih sprema, uputu o nainu
spremanja, te osnovne informacije o pravnoj ili fizikoj osobi odgovornoj za pranjenje
spremnika.
Trgovine koje su dune preuzimati ambalau za pie i napitke uz povrat dijela cijene ili
kaucije kupcu, organiziraju preuzimanje ambalae.

10

2.1.PRIKUPLJANJE I RECIKLIRANJE OTPADNE AMBALANE PLASTIKE

Plastika -skupno ime za niz suvremenih i sve rairenijih umjetnih materijala za ambalairanje
Poznato je da se ak 4 % godinje proizvodnje sirove nafte u svijetu utroi na proizvodnju
plastinih masa.
Problem predstavlja injenica da volumen plastinog otpada u kunome otpadu iznosi do 30
%. Razlog je taj to se plastina otpadna ambalaa vrlo teko moe reciklirati.
Bacimo li plastinu bocu u prirodu potrebno je 100 do 1000 godina za njezinu razgradnju.
Donedavno nije postojao uspjean nain recikliranja plastinog otpada, jer je odvajanje raznih
polimera bilo praktino nemogue, a postupak za obradu mijeanih polimera nije postojao.
Danas se u nekoliko smjerova razvijaju istraivanja postupaka kojima se moe iskoristiti
plastini otpad i time ujedno smanjiti oneienje okolia.

Plastine vreice - za razgradnju plastine vreice kao i kod folija za poljoprivredu i ostalih
predmeta napravljenih od polietilenkog filma koje su izloene sunevoj svjetlosti potrebno je
desetak godina, dok se praktina upotrebljivost predmeta napravljenog od polietilenskog filma
koji je bio pod utjecajem Sunca broji u mjesecima

11

Otpadna plastina ambalaa moe se ponovno upotrijebiti. Otpadni materijali se u odreenom

omjeru dodaju u svjei materijal i na taj se nain ponovno obrauju, odnosno recikliraju.
Plastini se otpad moe ukloniti spaljivanjem uz iskoritenje energije koja se oslobaa.
Problem pri spaljivanju plastinog otpada su razni kancerogeni spojevi koji se oslobaaju u
tom procesu. Iz tog je razloga pri spaljivanju potrebna stalna kontrola ekoloke sigurnosti.
Najee reciklirani tip plastike je HDPE. Ona se reciklira u plastine stolove, spremnike za
smee, uredski pribor, i slino.
Prednosti recikliranja plastike su u tome to se proizvodi oko 90 % manje otpada, oko 250 %
manje ugljinog dioksida, i treinu sumpornog dioksida nego to se proizvodi primarnom
proizvodnjom plastinih masa.
Nedostatak je taj to je transport plastike jednako skup ili ak skuplji od dobitaka recikliranja.
To znai da oko 250 % manje proizvedenog ugljinog dioksida ne uzima u obzir ugljini
dioksid nastao prilikom transporta i prilikom rada strojeva za recikliranje.
Recikliranje plastike je proces u kojem se plastini otpad uporablja, te se pretvara u korisne
proizvode, ponekad potpuno drugaije od izvornog stanja.
Prije recikliranja plastika se sortira prema vrstama. Ako je usporedimo sa drugim materijalima
kao to je staklo ili metal, plastika zahtjeva sloeniji proces da bi se reciklirala.
Plastika ima nizak stupanj mijeanja zahvaljujui visokoj molekularnoj teini. Zagrijavanje
nije dovoljno da se otope tako velike molekule, pa stoga plastika mora biti istog sastava da bi
se reciklirala.
Kada se razliiti tipovi plastike otapaju zajedno, oni se razdvajaju u procesu (npr. kao voda i
ulje) i postave u slojevima. To uzrokuje loiju kvalitetu recikliranog materijala sa
ogranienom uporabom.
Jo jedna prepreka recikliranju plastike je sveprisutno koritenje boja, te drugih dodataka, ije
odstranjivanje poskupljuje proces.
Aditivi se manje koriste kod boca pa se one ee recikliraju.
Takoer, sve vie raste upotreba biorazgradive plastike. Ukoliko bi se ta plastika mijeala sa
ostalim vrstama reciklaa ne bi bila mogua zbog razliitog sastava i temperature otapanja.
U novije vrijeme u reciklai se poinje koristiti metoda zagrijavanja kompresijom (naroito u
Australiji, SAD-u i Japanu.
Ovaj proces koristi svu nesortiranu, istu plastiku u svim oblicima i mijea ju u velikim
rotirajuim bubnjevima. Prednost ovog naina je u tome to omoguuje da se sva plastika
oporabi (bez obzira na vrstu), ali je isto tako i nedostatak visoka potronja energije.

12

lanak:
09.07.2013. u Osijeku

Iskoritene plastine proizvode mogue je

ponovo upotrijebiti ili preraditi pomou
razliitih postupaka, zavisno od postavljenog
cilja, a sve zbog smanjenja mase za
deponiranje.

Iz odbaene plastike proizvodit e se

20000 litara dizela dnevno. Drava
International d.o.o. iz Osijeka pustila je
danas u pogon najsuvremeniji stroj za
proizvodnju dizela iz plastinog otpada.
Kilogram plastike koja je dosad zavravala u
smeu, stroj pretvara u 0,9 kg dizela izvrsne
kvalitete, a na odlagalitima pored tvornice
desetine su tisua tona plastinog otpada
koje e postati 'tekue zlato' .

Problematian je otpad iz domainstava koji je heterogen, i u kome se nalaze mijeani, a

ovisno od sistema prikupljanja, razliito zaprljani plastini materijali.
Trokovi prerade ovakvog otpada, za dobivanje visokovrijednih proizvoda, po pravilu prelaze
cijenu novog materijala.
Zbog injenice da plastini otpad najee nije sortiran (zbog zahtjevnog i skupog postupka
sortiranja i nedovoljno provedenog razdvajanja od strane potroaa), nalo se rjeenje za
preradu mjeavine plastinog otpada.
Meutim, ovakvim nainom prerade dobiju se reciklati manje kvalitete. Takvi reciklati na
tritu ne mogu biti konkurentni novim materijalima. Zato i proizvodni pogoni nisu ba
spremni da proire svoj proizvodni program i na bazi reciklata.

13

2.2. PRERADA PLASTINOG OTPADA

Plastini otpad se moe preraditi na vie naina:
Topljenjem, pri emu se ne mijenja ili se vrlo malo mijenja makromolekularna struktura.
Preradom materijala (postupkom topljenja) se od istovrsnog i istog plastinog otpada mogu
dobiti visokokvalitetni reciklati, koji mogu biti upotrijebljeni kao zamjena originalnim
sirovinama, iste ili sline kvalitete.
Kemijski, hidrolizom1 mogue je dobiti monomere ili se hidrogenizacijom poetnog
materijala mogu dobiti organske sirovine kao to su plinovi i ulja.
Dobre strane kemijske prerade su: mogunost prerade mijeanog i esto zaprljanog plastinog
otpada, uteda fosilnih goriva i obezbjeivanje trita za proizvode.
Meutim, cijena kemijske prerade jo je visoka i ne pokriva trokove recikliranja.
Kontroliranim spaljivanjem, pri emu se dobiva energija i kao produkti sagorijevanja
ugljik-dioksid (CO2) i voda (H2O).
Meutim, iako se koliina smea koje ovjek dnevno `proizvodi` poveava, njegovo
spaljivanje nije reenje ve dio problema : Spalionica je, laiki reeno, jedna velika pe u
kojoj sagorijeva sav otpad, koji moemo brzo eliminirati i pretvoriti u toplinsku energiju.
Meutim, grad bi koristio samo 3% te energije, dok bi ostatak otiao u zrak, to bi opet dovelo
do naruavanja zdravlja ljudi.

Hidroliza je razgradnja (raspad, cijepanje) molekula kovalentnih sloenih kemijskih spojeva u reakciji s vodom,
kidanjem kovalentnih veza, pri emu se vodikov ion (atom) iz vode spaja s jednim, a hidroksidni ion (hidroksilna
skupina) s drugim produktom raspada (proizvodom cijepanja).

14

2.3.DEPONIRANJE
Ako se uzme u obzir da su plastini materijali relativno novi materijali jo uvijek ima mnogo
otvorenih pitanja u vezi njihovog deponiranja na due vrijeme.
Ispitivanja su pokazala da na proces raspadanja ima utjecaj debljina plastinog materijala.
Dok su kod folija i tanjih dijelova nastupili procesi raspadanja, deblji dijelovi nisu pokazivali
vidljive pojave razgradnje.
Takoer se ispitivanjima ustanovilo da mikroorganizmi nemaju nikakav utjecaj na razgradnju
pojedinih vrsta plastinih materijala kao to su PP(polipropilen neprozirna plastika) i
PE(polietilen visoke gustoe), dok su kod drugih vrsta, npr. kod polistirena ili poliuretana oni
ubrzavali proces razgradnje.
Za sada se plastini materijali zajedno sa drugim otpadom deponiraju na deponije za vrsti
komunalni otpad.
Moe se pretpostaviti da e zbog sve manjeg prostora u budunosti naglo rasti trokovi
deponiranja i da se dananja rjeenja za zbrinjavanje otpada nee moi zadrati.
Treba naglasiti, da su plastini materijali na deponijama najmanji zagaivai vodotokova (jer
se slabo rastvaraju u vodi) i ne zagauju zrak.

15

3. VRSTE PLASTIKE

POLI (ETILEN-TEREFTALAT)
Najrairenija vrsta plastike koja se uglavnom koristi za boce za vodu, sokove, posude za
prehrambene proizvode i ostalu ambalau.
Reciklira se da bi se proizvela poliesterna vlakna, flasteri,boce za pie, termo-izolacijske
ploe.

POLIETILEN VISOKE GUSTOE

Koristi se za boce za mlijeko, sokove, jogurt, vodu, deterdente i druge kemijske preparate.
Reciklira se da bi se proizvele boce, kutije za namirnice, kante za recikliranje, poljoprivredne
cijevi, alice, plastino drvo.
POLI (VINIL-KLORID)
Koristi se za boce za deterdente, ampone i druge kemijske preparate, kablove i drugi
graevinski materijal.
Reciklira se da bi se proizvele cijevi, ograde i boce koje se ne koriste u prehrani.
POLIETILEN NISKE GUSTOE
Koristi se za fleksibilne boce, vreice za kruh i smrznutu hranu.
Reciklira se da bi se proizvele plastine vreice, razni kontejneri, razne boce, cijevi i razna
laboratorijska oprema.

POLIPROPILEN
Koristi se za boce za jogurt, sirupe, keap, medicinske boce, zatvarae za boce.
Reciklira se u razne dijelove za vozila i industrijska vlakna.

16

POLISTIREN
Koristi se za vru ambalau, tanjure, ae, kutije za lijekove.
Reciklira se u raznu uredsku opremu, igrake, videokasete i kutije, izolacijske ploe,
ugostiteljska pomagala i proirene polistirenske proizvode.
OSTALI VIESLOJNI (LAMINIRANI) MATERIJALI
Ostala plastika: akrilik, polikarbonat, najlon, fiberglas, poliaktid.
Ostali plastini proizvodi koji nisu navedeni u gornjem popisu.

U PLASTINIM BOCAMA JE AK 24.520 KEMIKALIJA

Njemaki znanstvenici s fakulteta u Frankfurtu u plastinim su bocama otkrili kemikalije koje
prouzrokuju smetnje u endokrinom sustavu to dovodi do mnogih bolesti. Prijevozom i
skladitenjem plastine boce su esto ispostavljanje visokim temperaturama i drugim
okolnostima koja pospjeuju luenje tetnih tvari iz ambalae. Vjerovanje da je voda iz
plastinih boca ia i zdravija je la.
Ovo su neki od negativnih utjecaja plastinih boca:

Vodom iz ambalae nepotrebno zagaujemo okoli (na dan po svijetu odvezemo oko 40
milijuna plastinih ambalaa)

S proizvodnjom jedne vode iz plastine boce u jednoj godini bi potroili priblino 415.000
bave nafte

Ako se odreknemo kupnje jedne plastine boce, utedjet emo 3 litre pitke vode

Voda iz vodovoda je po kvaliteti jednako vrijedna vodi iz ambalae i ne sadri otpadne

tvari

17

4. KAUCIJA ZA PET AMBALAU

Prve, 2006. godine, kada je uveden sustav prikupljanja i oporabe PET ambalae, otkupljeno je
otprilike 18.000 tona.
Tada se jo nisu razvili modeli manipulacije tom vrstom otpada i dokumentacijom radi
potkradanja Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost, no ve naredne godine
prikupljeno je udesnih 23.158 tona!
Dakle, vie od pet tona Fondu naplaene ambalae nego godinu ranije jasno je ukazivalo na to
da se ekipa uhodala i poela fiktivno otkupljivati PET.
Sljedee, 2008. godine postali su oprezniji i u Hrvatskoj je prikupljeno 21.680 tona PET
ambalae,
2009. Fond je poeo ozbiljnije kontrolirati sustav i prikupljeno je samo 18.610 tona. Te
godine, 1. prosinca, u Fondu obustavljaju daljnju isporuku robe varadinskom BBS-u, pa
osjeka tvrtka Drava International ostaje jedini hrvatski uporabitelj PET ambalae.
Ve 2010. godine na tritu prikupljena koliina dodatno pada na 16.100 tona, a prole, 2011,
prikupljeno je 15.430 tona i za tu se koliinu moe ustvrditi da je realna za hrvatsko trite.
U vedskoj je kaucija 9 centi za male, 19 za velike, u Finskoj 10, 20 i 40 centi, ovisno o
veliini boce.
U Danskoj je 20 i 40 centi, a u Njemakoj 25 centi za boce zapremine od jedne do tri litre,
dok se u Nizozemskoj vraa 10 centi za male, a 25 centi za velike boce.

18

5. ZAKLJUAK

Dnevno se u svijetu odbaci 40 milijuna plastinih boca.

Poznato je da se ak 4 % godinje proizvodnje sirove nafte u svijetu utroi na proizvodnju
plastinih masa.
Problem predstavlja injenica da volumen plastinog otpada u kunome otpadu iznosi do 30
%.
Moemo puno toga promijeniti mi sami..
Umjesto vode i sokova u plastinim bocama moemo kupovati u staklenim bocama ili piti
vodu iz obinog vodovoda.
Svu plastinu ambalau moemo zamijeniti staklenom, ako neemo kupovati proizvode u
plastinim bocama manje e se proizvoditi i moda s vremenom potpuno nestane plastina
ambalaa.
Ako ve koristimo plastinu ambalau,trebali bi ju odlagati u oznaene kante. Kante za
plastiku imaju znak PET.

19

6. LITERATURA:

http://www.besplatniseminarskiradovi.com/ZastitaZivotneSredine/Kako-se-prikupljaotpadna-ambalaza.htm
http://hr.wikipedia.org/wiki/Recikliranje
http://www.humkom.hr/node/111
http://www.huzp.hr/pet060128.htm
http://magazin.net.hr/zdravlje/istrazivanja/plasticne-boce-nas-polako-truju
http://dnevnik.hr/tema/pet+ambalaza

20