FINANCIJSKA

MATEMATIKA

Alemka egota

UDBENICI SVEUILITA U RIJECI

MANUALIA UNIVERSITAS STUDIORUM FLUMINENSIS

Copyright 2012.
ALEMKA EGOTA
ISBN 978-953-7813-12-3

Doc. dr. sc. Alemka egota

FINANCIJSKA MATEMATIKA

EKONOMSKI FAKULTET U RIJECI

RIJEKA, 2012.

Doc. dr. sc. Alemka egota

FINANCIJSKA MATEMATIKA

Izdava:
Ekonomski fakultet Sveuilita u Rijeci

Recenzenti:
Prof. dr. sc. Maja Biljan-August, redoviti profesor
Ekonomskog fakulteta u Rijeci
Prof. dr. sc. Jasna Horvat, redoviti profesor
Ekonomskog fakulteta u Osijeku

Objavljivanje ovog sveuilinog udbenika odobrilo je Povjerenstvo za izdavaku

djelatnost Sveuilita u Rijeci Odlukom Klasa: 602-09/12-01/23, Ur. broj: 2170-5705-12-3 od 8. studenog 2012.

ISBN 978-953-7813-12-3

PREDGOVOR
Ovaj je udbenik nastao kao rezultat dugogodinjeg rada sa studentima
Ekonomskog fakulteta u Rijeci i pokriva gradivo kolegija Financijska matematika koji
se predaje na treoj godini preddiplomskog studija. U poetku je to bio obvezni
kolegij za smjer Financije i bankarstvo, a posljednjih godina nudi se kao izborni
kolegij za sve smjerove.
U razgovoru sa studentima doznala sam da izabiru ovaj kolegij zato to misle
da e im sadraj kolegija biti koristan u buduem radu, a veina dolazi na Fakultet
nakon zavrene gimnazije gdje nisu imali prilike sluati gradivo Financijske
matematike. Zato sam odluila napisati e-udbenik koji e biti dostupan svima i koji
e pokrivati gradivo kolegija, i uz to biti to je mogue razumljiviji, uz obilje rijeenih
primjera.
Izvodi izraza koji se koriste u Financijskoj matematici prikazani su detaljno i
bez preskakanja koraka s ciljem da studenti to lake slijede matematiku logiku i
razviju pravilan pristup rjeavanju problema koji openito nisu tako jednostavni.
Nadam se da sam ovim udbenikom bar malo olakala rad studentima i svima
onima kojima je iz bilo kojega razloga navedeno podruje zanimljivo.
Zahvaljujem recenzenticama prof. dr. sc. Maji Biljan-August i prof. dr.sc.
Jasni Horvat kao i studentima Ekonomskog fakulteta u Rijeci na njihovim korisnim
sugestijama, primjedbama i prijedlozima. Zahvaljujem i prof. Marici Zrili koja je
lektorirala ovaj udbenik.

U Rijeci, lipnja 2012.

Alemka egota

SADRAJ
PREDGOVOR

SADRAJ

UVOD

1. OMJER I RAZMJER
1.1. Omjer
1.2. Razmjer

8
8
9

2. POSTOTNI I PROMILNI RAUN

11

3. NIZOVI
3.1. Pojam niza
3.2. Aritmetiki niz
3.3. Geometrijski niz

14
14
15
16

4. KAMATNI RAUN
4.1. Jednostavni kamatni raun s primjenom
4.2. Sloeni kamatni raun s primjenom

16
17
44

5. PERIODINE UPLATE I ISPLATE

5.1. Konana vrijednost periodinih uplata i isplata
5.2. Poetna (sadanja) vrijednost prenumerando i postnumerando
isplata (renti)
5.3. Vjena renta

64
64

6. NEPREKIDNO UKAMAIVANJE

75

7. ZAJAM
7.1. Model otplate zajma jednakim anuitetima (dekurzivno)
7.2. Model otplate zajma dogovorenim jednakim anuitetima
(dekurzivo)
7.3. Model otplate zajma promjenjivim anuitetima (dekurzivno)
7.4. Konverzija zajma (dekurzivno)
7.5. Model otplate zajma jednakim anuitetima (anticipativno)
7.6. Model otplate zajma dogovorenim jednakim anuitetima
(anticipativno)

79
79

68
73

94
98
109
112
118

8. OCJENE FINANCIJSKE EFIKASNOSTI INVESTICIJSKOG

PROJEKTA
8.1. Neto sadanja vrijednost
8.2. Interna stopa profitabilnosti
8.3. Vrijeme povrata sredstava

123
125
127
130

PRIMJERI KREDITA IZ PRAKSE

132

LITERATURA

152

UVOD
Financijska matematika obuhvaa podruje ekonomske grane matematike koja
obrauje probleme poslovanja, kapitala, rentabilnosti ulaganja, zajmova i dr.1 Naime,
u svakodnevnom ivotu upravljamo osobnim financijama kako bismo osigurali
optimalni raspored financijskih sredstava kojima raspolaemo s ciljem zadovoljavanja
naih potreba. Vrijednost novca se tijekom vremena mijenja pa donoenje
odgovarajuih odluka postaje jo tee. Ukoliko raspolaemo s vikom financijskih
sredstava, zanima nas kako ih
optimalno iskoristiti: uloiti ih u banku ili
investirati npr. u nekretninu? Moda imamo mogunost ulaganja u projekt od kojega
oekujemo znatan povrat! U suprotnom, ukoliko smo suoeni s nedostatkom
financijskih sredstava, prisiljeni smo zatraiti zajam pod odreenim uvjetima. Da
bismo mogli donijeti odluku o tome koji zajam je za nas najpogodniji, tj. Najjeftiniji,
moramo dobro procijeniti uvjete zajma budui da emo vraati iznos koji smo
posudili (glavnicu) uvean za naknadu koritenja tuega novca (kamate) u odreenom
vremenskom razdoblju koje u sluaju veih iznosa zajma i/ili visina kamatnih stopa
znatno optereuju kuni budet.
Sa slinim se problemima suoavamo i u poslovnom svijetu. Naime, funkcije
financija obuhvaaju tri vrste odluka koje menadment poduzea treba donijeti:
odluku o investiranju, odluku o financiranju i odluku o dividendi (J. C. Van Horne,
1992.) Radi se o meusobno povezanim odlukama ija optimalna kombinacija
osigurava dioniarima maksimalnu vrijednost poduzea. Maksimalna vrijednost
poduzea predstavlja racionalno naelo poslovanja koje je nemogue ostvariti bez
razmatranja vremenske vrijednosti novca. Isto vrijedi i za upravljanje kunim
budetom.
U nastavku emo najprije dati kratak prikaz osnovnih matematikih pojmova i
relacija koje se koriste u financijskoj matematici radi boljega razumijevanja izvoda
temeljnih izraza.
1. OMJER I RAZMJER
1.1. Omjer
esto u svakodnevnom ivotu mjerimo jednu veliinu u odnosu na drugu.
Govorimo zapravo o omjeru dviju veliina a i b, odnosno a/b, to je jednako
kvocijentu koji je jednak broju a podijeljenom s brojem b. Svojstva koja vrijede za
razlomke, kao to je npr. svojstvo koje kae da se vrijednost razlomka nee
promijeniti ako brojnik i nazivnik podijelimo (ili pomnoimo) s istim brojem, vrijede
i za omjere. Razlikujemo aritmetiki i geometrijski omjer. Aritmetiki omjer pokazuje
koliko je neka veliina vea od druge dok geometrijski omjer pokazuje koliko je puta
neka veliina sadrana u drugoj veliini.
U ovisnosti o tome sadri li omjer samo dva ili vie lanova, razlikujemo
jednostavne od sloenih omjera. Tako npr. ukoliko imamo vie jednostavnih omjera
mogue je doi do sloenog omjera na sljedei nain:
Ako vrijedi

a:b=g
c:d=h
e : f = i,

Hrvatski enciklopedijski rjenik

tada vrijedi

a c e:b d f

g h i

Ukoliko su nam zadani produeni omjeri openito zadani

b1 : b2 : ... : bn ,, c1 : c2 : ... : cn dobit emo sloene omjere oblika

a1 : a2 : ... : an ,

a1 b1 ... c1 : a2 b2 ... c2 : ... : an bn ... cn .

Ako je barem jedan lan omjera razlomljeni broj, omjer se mnoi dok se u suprotnom,
ukoliko je mogue, omjer dijeli kako bi sadravao to je mogue manje brojeve kao
lanove.
Primjer:
2:3:4:5
6 : 8 : 9 : 12
1:3:5:8
____________
2 6 1 : 3 8 3 : 4 9 5 : 5 12 8
12 : 72 :180 : 480
Svaki od dobivenih lanova omjera moe se podijeliti s 12, to daje jednostavniji
omjer koji je laki za uporabu:
1 : 6 : 15 : 40
1.2. Razmjer
Razmjer izraava jednakost dvaju omjera ili razlomaka. Tako npr. kaemo da su neka
etiri broja proporcionalna ili jednakog razmjera ako je razlomak a/b jednak razlomku
a c
c/d tj.
. Ponekad se ta jednakost pie u obliku razmjera kao: a : b c : d . U
b d
navedenom razmjeru lanovi a i d su vanjski, a b i c su unutarnji lanovi razmjera.
U nastavku emo navesti korisna pravila koja vrijede za razmjere.
Pravilo 1:
Produkt vanjskih lanova razmjera jednak je produktu unutarnjih lanova razmjera.
Koristei pravilo 1, dolazimo do sljedee jednakosti:

ad

bc

Pravilo 2:
Razmjer vrijedi kad se njezin jedan vanjski i jedan unutarnji lan pomnoe ili podijele
s istim brojem.

Koristei pravilo 2, moemo pisati sljedee jednakosti:

a k :b

c k :d

a:b k

c:d k

a k :b k

c:d

a:b

c k :d k

Pravilo 3:
Razmjer ostaje valjan kad se svi njegovi lanovi potenciraju istim eksponentom.
Iz pravila 3 slijedi jednakost:

a n : bn

cn : d n

Pravilo 4:
Razmjer vrijedi ako dva unutarnja ili dva vanjska lana zamijene svoja mjesta.
Koristei pravilo 1 dolazimo do sljedeih valjanih razmjera:

a:c b:d

d :b

c:a

Pravilo 5:
Razmjer ostaje valjan ako se zbroj (razlika) lanova lijevog omjera odnosi prema
zbroju (razlici) lanova desnog omjera kao to se odnose po redu lanovi lijevog
omjera prema lanovima desnog omjera.
Koristei pravilo 5, dolazimo do sljedeih valjanih razmjera:

(a b) : (c d ) a : c

(a b) : (c d ) b : d

Pravilo 6:
Zbroj lanova lijevog omjera odnosi se prema zbroju lanova desnog omjera kao
razlika lanova lijevog omjera prema razlici lanova desnog omjera.
Koristei pravilo 6, dolazimo do sljedeeg razmjera:

(a b) : (c d ) (a b) : (c d )

Ako se razmjer sastoji od vie od 4 lana, radi se o proirenom razmjeru, kao npr.

a:b:c

d :e: f

10

Pravilo 7:
Zbroj (razlika) lanova lijeve strane prema zbroju (razlici) lanova desne strane
odnosi se kao lanovi kako dolaze po redu s lijeve strane prema lanovima desne
strane.
Gornje pravilo moemo zapisati pomou razmjera kako slijedi:

( a b c) : ( d e

f ) a:d
b:e
c: f

Openito za razmjer oblika:

a1 : a2 : ... : an

b1 : b2 : ... : bn

slijedi:

(a1 a2 ... an ) : (b1 b2 ... bn )

a1 : b1

a2 : b2

an : bn
2. POSTOTNI I PROMILNI RAUN
Ako od 100 uenika u nekoj koli 55 ine djevojice, znamo da je u toj koli
45 djeaka. Djevojica tada ima 55%, dok je djeaka 45%. Na ovom jednostavnom
primjeru moemo zakljuiti da je postotni izraz zapravo skraena verzija objanjenja
koliko se od ukupno 100 jedinica odnosi na neku odreenu veliinu. Osnovni
elementi postotnog rauna su: postotak p, osnovna veliina S i postotni dio P.
Postotak je broj jedinica koji se uzima od 100 jedinica neke veliine. Osnovna
veliina je broj od kojega se izraunava postotak, dok je postotni iznos broj koji se
dobije kada se od osnovne veliine S odredi dio naznaen danim postotkom.
Ako nas zanima koji se dio od ukupno 1000 jedinica odnosi na neku veliinu,
posluit e nam promilni raun. Krenut emo od osnovnog postotnog, odnosno
promilnog razmjera:
neka je S osnovna veliina, P postotni dio (promilni dio) te p postotak (promil). Tada
se osnovna veliina odnosi prema sto jedinica kao to se postotni dio (promilni dio )
odnosi prema postotku (promilu), tj. vrijedi sljedei razmjer:

S : 100 P : p

ili u sluaju promilnog rauna

S : 1000 P : p .

11

Iz prethodnih razmjera slijede jednakosti postotnog (promilnog) rauna:

Sp
100

100 P
p

100P
S

Sp
1000

1000P
p

1000P
S

U primjenama nam je esto poznata osnovna veliina uveana ili umanjena za

postotni (promilni) dio i zanima nas koliko iznosi osnovna veliina ili postotni
(promilni) dio. Da bismo mogli rijeiti takve primjere, krenut emo od osnovnog
postotnog (promilnog) rauna i uz pomo pravila koja vrijede za razmjere doi do
izraza za razmjer vie ili nie sto (tisuu):
ako u osnovnom postotnom razmjeru S : 100 P : p , odnosno osnovnom promilnom
razmjeru S : 1000 P : p zamijenimo unutarnje lanove, dobit emo valjani razmjer
oblika S : P 100 : p odnosno S : P 1000 : p .
Koristei pravilo 7, moemo ispisati sljedee jednakosti:

(S

P) : (100

p)

(S

P) : (1000 p)

S : 100
S : 1000

(S

P) : (100 p)

(S

P) : (1000 p)

P : p odnosno
P: p

koje osiguravaju izraze za osnovnu veliinu S i postotni dio P u postotnom raunu

vie (nie) sto:

( S P)100
100 p

( S P) p
100 p

odnosno osnovnu veliinu S i promilni dio P u promilnom raunu vie(nie) tisuu:

( S P)1000
1000 p

( S P) p
1000 p

u promilnom raunu.
Primjer:
Nabavna cijena hlaa iznosi 206 kn to je za 15% manje od njihove prodajne cijene.
Kolika je prodajna cijena hlaa?
Rjeenje:
S P = 206
12

p = 15
__________
S=?

( S P)100
100 p

206 100
100 15

20600
85

242,35

Prodajna cijena hlaa iznosi 242,35 kn.

Primjer:
Agencija je klijentu izdala raun uvean za proviziju od 5 na iznos od 25.345,00
kn. Koliki je iznos provizije?
Rjeenje:
S + P = 25.345,00
p = 5
_______________
P=?

( S P) p
1000 p

25345 5
126,09
1000 5

Provizija iznosi 126,09 kn.

U sljedeem emo primjeru vidjeti zato je potreban oprez kod zakljuivanja o
postotku za koji se uveani iznos S+P treba smanjiti da bismo dobili osnovni iznos S i
kako odrediti taj novi postotak.
Primjer:
Neka je marama prije poskupljenja od 20% kotala 100,00 kn. Kako je prodaja radi
poskupljenja marame znatno opala, donijeta je odluka o vraanju cijene na staro. Za
koliko e se posto nova cijena marame sniziti da bi opet kotala 100,00 kn?
Rjeenje:
S = 100
p1 = 20
________
p2 = ?
Nakon poskupljenja od 20% cijena marame S se uvea za postotni dio P, tj. jednaka je

P 100

100 20
120 .
100

13

Nova cijena od 120 kn se nakon nekog vremena umanjuje za nepoznati postotak kako
bi iznosila 100 kn. Taj nepoznati postotak oznait emo p2 i odrediti ga na sljedei
nain:
p2
( S P)
( S P) S iz ega u nekoliko koraka dolazimo do izraza za p2:
100

(S

p2
)
100

P)(1
p2
100

p2
100

S : (S

P)

S
S

S
S

p2 100(1

1 ( 100)

P
S
S

Nakon uvrtenja zadanih vrijednosti u gornji izraz dolazimo do konanog rjeenja:

p2 100(1

100
) 16,66667
120

Novi je postotak manji u odnosu na poetni jer je iznos na koji se primjenjuje vei u
odnosu na poetni. Zato je potreban oprez kod zakljuivanja o postotku!
3. NIZOVI
3.1. Pojam niza
Niz je ureeni skup oblika a1 , a2 ..., an ...

i odreen je ako, sljedei neko

pravilo, svakom prirodnom broju n pridruimo broj an . Niz se simboliki zapisuje:
a1 , a2 ...an .
Ako se niz sastoji od konanog broja lanova, radi se o konanom nizu, inae
je niz beskonaan. To ne znai da se beskonanom nizu ne moe odrediti sljedei
lan, nego samo da lanova u nizu ima beskonano mnogo. Opi lan niza je broj an i
on je predstavnik odreenog niza. Niz u ovisnosti o tome kakve vrijednosti poprimaju
njegovi lanovi moe biti rastui, padajui ili oscilirajui.
Primjer rastueg niza: an
Primjer padajueg niza: an

n 2 , n 1,2...

2
n 2

, n 1,2...

3, 4, 5, 6

2 2 2
, , ...
3 4 5

14

Primjer oscilirajueg niza: an

( 1) n
3 2 5 4
, n 1,2... 0, , , , ...
n
2 3 4 5

3.2. Aritmetiki niz

Neki nizovi imaju specifina obiljeja: ako je npr. razlika izmeu svaka dva
susjedna lana niza stalna, kaemo da je niz aritmetiki.
Primjer aritmetikog niza: 3, 5, 7, 9, 11
Razlika izmeu dva susjedna lana je stalna i u gornjem primjeru iznosi 2. Openito
se razlika d odreuje kako slijedi:
d

ai

ai

ai

i 1,2,3... iz ega slijedi 2ai

ai

ai

ai

Izraz za i-ti lan niza:

ai

ai

ai

i 1,2,3...

Opi lan niza an mogue je izraziti pomou prvog lana i razlike niza na sljedei
nain:

a2
a3

a4

a1 d
a2

a3

a2

a1 d

a3

a1 2d

a1

2d

a1 3d

analogijom zakljuujemo da za opi lan niza an vrijedi sljedea jednakost

an

a1

(n 1)d ,

N.

Slijedi izraz za zbroj n lanova aritmetikog niza S n :

Sn

n
(a1 an ) .
2

3.3. Geometrijski niz

Ukoliko je omjer svaka dva susjedna lana niza q stalan, niz je geometrijski.
Primjer geometrijskog niza: 3, 6, 12, 24, 48

15

Da bismo odredili izraz za opi lan geometrijskog niza kreemo od izraza za omjer
q:
q

a2
iz ega slijedi a2
a1

a1q

a3
iz ega slijedi a3
a2

a2 q

a1qq

a4
iz ega slijedi a4
a3

a3q

a1q 2 q

a1q 2

a1q 3

an
iz ega slijedi an
an 1

an 1q

a1q n

Dakle, opi lan geometrijskog niza an moe se izraziti uz pomo prvog lana i
omjera kao:
an

a1q n 1 .

Zbroj n lanova geometrijskog niza S n jednak je:

Sn

a1

qn 1
.
q 1

4. KAMATNI RAUN
Kamata je rije grkog podrijetla: kamatos u prijevodu znai zarada, ali kako
naglaava Giunio (2008;17) takoer i umor, muku, napor. Najee se pojam kamata
objanjava kao naknada za raspolaganje tuim novcem. Njihova je uloga veoma
vana i one predstavljaju instrument mikro i makro gospodarske politike.
Najjednostavnija podjela kamata je ona koja kamate dijeli na ugovorne i zatezne, a
najee ju nalazimo u graanskim zakonima. Zbog praktine upotrebe navedena
podjela nije dovoljna pa se kamate dijele prema razliitim kriterijima. Tako se npr.
prema tome radi li se o zajmoprimcu ili zajmodavcu dijele na aktivne i pasivne.
Nadalje se kamate mogu podijeliti prema kriteriju stalnih ili promjenjivih kamatnjaka.
Razlikujemo i kamate koje se obraunavaju na mjenini iznos, za razliku od kamata
koje se obraunavaju na glavnicu za vrijeme trajanja otplate zajma. U situacijama
inflacije obraunava se realna kamata: kamata dobivena nominalnim kamatnjakom
korigiranim za stopu inflacije. Ako traimo zajam, banka e nam osim nominalne
kamatne stope na iznos odobrenog zajma obraunati neke dodatne trokove pa emo
zajam dobiti po vioj cijeni nego to to odreuje nominalna kamatna stopa: radi se o
efektivnoj kamatnoj stopi. Kamate za razdoblje od dana kada su doznaena sredstva

16

do trenutka stavljanja zajma u otplatu nazivaju se interkalarne kamate, ali o tome e

biti vie rijei u poglavlju o zajmovima.
4.1 Jednostavni kamatni raun s primjenom
Ukoliko je zadana vrijednost glavnice C, tada emo iznos jednostavnih kamata
K odrediti tako da koristei postotni raun odredimo postotni iznos na zadanu
glavnicu. Jednostavne kamate se izraunavaju na dva naina: dekurzivno ili
anticipativno i najee se obraunavaju kod financijskih poslova koji traju krae od
godine dana.
Dekurzivni obraun kamata
Dekurzivnim nainom obraunavamo kamate tako da na kraju razdoblja
ukamaivanja izraunamo kamate na glavnicu s poetka tog razdoblja. Primjerice,
nakon to je protekla godina dana, obraunamo jednostavne kamate na glavnicu s
poetka godine. Kamate se nakon toga ne pribrajaju glavnici, tj. glavnica ostaje
nepromijenjena.
a) Kamatni raun od sto
Da bismo obraunali jednostavne kamate, koristimo postotni raun. Naime, onaj tko
posuuje novac na koritenje nekoj osobi kao naknadu za taj ustupak dobiva dio od
svakih sto novanih jedinica ili postotak. Kamate se zato raunaju tako da odreujemo
postotni dio glavnice, u ovisnosti o tome koliki je zadani postotak. Budui da se
postotni dio rauna na osnovnu veliinu, moemo poistovijetiti osnovne elemente
kamatnog rauna i osnovne elemente postotnog rauna na sljedei nain:
glavnicu C i osnovnu veliinu S
jednostavne kamate (uz dekurzivni obraun) K i postotni dio P
godinji dekurzivni kamatnjak p(G) i postotak p.
Iz osnovnog postotnog razmjera

S : 100

P: p

slijede izrazi za postotni dio P, odnosno iznos kamata K:

S p
100

C p(G)
100

Izraz za kamate bi se mogao koristiti ukoliko bi vrijeme trajanja ukamaivanja bilo

jedna godina. Razdoblje ukamaivanja je u praksi esto vee od jedne godine. Kako
tada obraunati kamatu?
Za prvu godinu jednostavne se kamate raunaju uz pomo izraza:

C p(G)
.
100

17

Za dvije godine je iznos jednostavnih kamata dvostruk u odnosu na jednostavne

kamate za jednu godinu (zato to je glavnica nepromijenjena, a vrijeme ukamaivanja
je dvostruko dulje):

C p(G)
2.
100

Analognim razmatranjem zakljuujemo da je iznos jednostavnih kamata za n-tu

godinu n-terostruk u odnosu na jednu godinu:

C p(G)
n.
100

elimo li gornju jednakost prikazati u obliku omjera, podijelit emo ju sa n p(G)

i dobiti:
K
n p (G )

C
100

ili ju zapisati u obliku osnovnog razmjera za jednostavni kamatni raun od sto dobit
emo sljedei izraz:

C : 100 K : ( p(G) n).

Usporedimo li gornji razmjer s osnovnim postotnim razmjerom, vidimo da se

razlikuju samo u tome to se u kamatnom raunu izraunavanje vri uzimajui u obzir
i vrijeme, za razliku od postotnog rauna u kojem vrijeme nema nikakvu ulogu.
Naime, kamatnjak je uvijek zadan za jedno vremensko razdoblje koje nazivamo
osnovno vremensko razdoblje.
Ako je glavnica C posuena uz kamatnu stopu p, nakon n godina zajmoprimac e
zajmodavcu dugovati iznos glavnice C uvean za iznos kamata K. Kako je C iznos
koji je posuen na poetku, a C n iznos koji e biti plaen u budunosti, nazivamo ga
konana ili budua vrijednost glavnice C n i izraunavamo ga kako slijedi:

Cn

Cn

C 1

C p(G)
n
100

p(G ) n
.
100

Primjer :
Kolika e biti konana vrijednost glavnice u iznosu od 10.000,00 kn ako je
ukamaena dekurzivno na vrijeme od 1 godine uz godinji kamatnjak 5?

18

Rjeenje:
C = 10.000,00 kn
n=1g
p (G) = 5
_______________
Cn

Cn

C 1

p(G ) n
100

10.000,00 1

51
100

10.000,00 1 0,05

10.500,00

Konana vrijednost glavnice iznosit e 10.500,00 kn.

Iz osnovnog razmjera za jednostavni kamatni raun od sto moemo izraziti:

Kamate:

C p(G) n
100

Kamatnjak:

p(G)

Vrijeme:

K 100
C p (G )

Glavnicu:

K 100
C n

K 100
n p (G )

Primjer:
Koliki iznos jednostavnih kamata donese glavnica od 5.000,00 kn ukamaena na 3
godine uz godinji kamatnjak 8? Ukamaivanje je dekurzivno.
Rjeenje:
C = 5.000,00 kn
p(G) = 8
n=3g
_____________
K=?

C p(G) n
100

5.000,00 8 3
100

1.200,00

Jednostavne kamate iznose 1.200,00 kn.

Primjer:

19

Glavnica od 30.000,00 kn donese nakon 5 godina jednostavnih dekurzivnih kamata u

iznosu od 5.000,00 kn. Koliki je godinji kamatnjak?
Rjeenje:
C = 30.000,00 kn
K = 5.000,00 kn
n=5g
______________
p(G) = ?

p(G)

K 100
C n

5.000,00 100
30.000,00 5

3,3

Kamatnjak iznosi 3,3.

Primjer:
Za koliko mjeseci glavnica od 20.000,00 ukamaena dekurzivno uz godinji
kamatnjak 10 donese jednostavnih kamata u iznosu od 6.000,00 kn?
Rjeenje:
C = 20.000,00 kn
p(G) = 10
K = 6.000,00 kn
______________
n=?
n

K 100
C p (G )

6.000,00 100
20.000,00 10

Vrijeme je izraeno u godinama, pa ga je potrebno pretvoriti u mjesece: 3g = 36

mjeseci.
Primjer:
Koliko je uloeno u banku prije 2 godine ako je danas obraunata kamata u iznosu od
18.930,00 kn uz godinji kamatnjak 6? Ukamaivanje je jednostavno, godinje i
dekurzivno.
Rjeenje:
K = 18.930,00 kn
p(G) = 6
n=2g
______________

20

C=?
C

K 100
n p (G )

18.930,00 100
2 6

157.750,00

Prije dvije godine uloeno je 157.750,00 kn.

U nastavku emo prikazati osnovne razmjere koji se koriste kada se vrijeme izraava
u danima i mjesecima. U naoj zemlji se najee koristi engleska metoda po kojoj se
za broj dana u godini uzima 365 (odnosno 366 u sluaju prijestupne godine). Broj
d
dana se odredi kao umnoak d 365 n (odnosno d 366 n ). Tada je n
365
d
(odnosno n
) pa osnovni razmjer za jednostavni kamatni raun kada se vrijeme
366
izraava u danima izgleda ovako:

C : 100 K : ( p(G)

d
)
365

(odnosno C : 100 K : ( p(G)

d
))
366

Gornji se izraz moe zapisati jednostavnije:

C : 36500 K : ( p(G) d ) , a u sluaju prijestupne godine C : 36600 K : ( p(G) d ) .

Ukoliko se koristi francuska ili njemaka metoda obrauna kamata, tada se za broj
dana u godini uzima 360. Osnovni razmjer za jednostavni kamatni raun tada izgleda
ovako:

C : 36000 K : ( p(G) d ) .
Slinim razmatranjem dobije se osnovni razmjer za jednostavni kamatni raun kada se
vrijeme izraava u mjesecima. Budui da godina ima 12 mjeseci, broj mjeseci se
m
odredi kao umnoak m 12 n . Tada je n
pa osnovni razmjer za jednostavni
12
kamatni raun kada se vrijeme izraava u mjesecima poprima sljedei oblik:

C : 100

K : ( p(G)

m
)
12

Nakon pojednostavljenja slijedi konani oblik:

C : 12000 K : ( p(G) m) .

Primjer:

21

Koliko je dana bila ukamaena glavnica od 15.500,00 ako je donijela 800,00 kn

jednostavnih kamata uz godinji kamatnjak od 10 i godinje dekurzivno
ukamaivanje?
Rjeenje:
C = 15.500,00 kn
K = 800,00 kn
p(G) = 10
______________
d=?
Iz osnovnog razmjera izrazimo d i uvrstimo zadane vrijednosti:
d

K 36500
C p (G )

800,00 36500
15.500,00 10

188,38

Glavnica je bila ukamaena 188 dana.

U gornjem primjeru koristili smo se engleskom metodom obrauna kamata i
pretpostavili smo da godina nije prijestupna, tj. da je broj dana u godini jednak 365.
Ukoliko se ne napomene kojom metodom e se vriti obraun, koristit e se engleska
metoda. Takoer, ukoliko se ne navede tono koja je godina, pretpostavit emo da ona
nije prijestupna.
Engleska, francuska i njemaka metoda razlikuju se ne samo u tome to razliito
raunaju broj dana u godini nego i po tome to razliito raunaju broj dana u
mjesecima.
Francuska metoda: godina ima 360 dana, a broj dana u svakom pojedinom mjesecu se
rauna prema kalendaru.
Njemaka metoda: godina ima 360 dana, a broj dana u svakom mjesecu je 30.
Engleska metoda: godina ima 365 ili 366 dana, a broj dana u svakom pojedinom
mjesecu se rauna prema kalendaru.
Primjer:
Poduzeu je odobren kratkoroni kredit za isplatu plaa u iznosu od 300.000,00 kn uz
6% godinjih kamata za vrijeme od 15.1. do 26.6. iste godine uz dekurzivni obraun
kamata. Odredite iznos jednostavnih kamata prema:
a) francuskoj metodi
b) njemakoj metodi
c) engleskoj metodi.
Rjeenje:
C = 300.000,00 kn
22

p(G) = 6
d = od 15.01. do 26. 06.
___________________
K=?

Prvi je korak odrediti broj dana po svakoj od navedenih metoda:

METODA
francuska
njemaka
engleska

BROJ DANA U MJESECU

Sijeanj Veljaa Oujak
16
28
31
15
30
30
16
28
31

Travanj
30
30
30

Svibanj
31
30
31

Lipanj
26
26
26

UKUPNO
162
161
162

Treba naglasiti da se kod sve tri metode slijedi pravilo da se prvi datum ne uzima u
obraun za razliku od zadnjeg. Za na primjer to znai da se 15. dan u sijenju nije
obraunao dok se 26. dan u lipnju uzeo u obraun.
Odredit emo iznose jednostavnih kamate primjenom svake od navedenih metoda:
a) prema francuskoj metodi:
K

C p (G ) d f
36.000

300.000,00 6 162
8.100,00 kn
36.000

b) prema njemakoj metodi:

K

C p(G ) d nj
36.000

300.000,00 6 161
8.050,00 kn
36.000

c) prema engleskoj metodi:

C p(G) d e
36.500

300.000 6 162
36.500

7.989,04 kn

b) Kamatni raun vie i nie sto

U sluajevima kada nam je poznata vrijednost glavnice uveane ili umanjene za iznos
kamata, a potrebno je odrediti vrijednost glavnice i/ili kamata koristimo kamatni
raun vie ili nie sto. Kreemo od osnovnog razmjera za jednostavni kamatni raun
od sto:

C : 100 K : ( p(G)n)

23

U nastavku se koriste pravila razmjera prikazana u prethodnom poglavlju koja govore

o tome kako iz poetnog razmjera doi do novih valjanih razmjera. Koristei pravilo 4
dolazimo do sljedeeg razmjera:

C:K

100 : ( p(G n))

Sada na gornji omjer primijenimo pravilo 5 i dolazimo do sljedeih razmjera:

(C K ) : (100

p(G) n) C : 100

(C K ) : (100

p(G) n)

K : ( p(G)n)

Iz gornjih razmjera, koji vrijede kada je vrijeme zadano u godinama, slijede izrazi za
glavnicu C i kamate K:
C

(C K ) 100
100 p (G ) n

(C K ) p(G ) n
100 p(G ) n

Ukoliko je vrijeme zadano u mjesecima glavnica i kamate odreuju se kako slijedi:

C

(C K ) 1200
1200 p(G ) m

(C K ) p(G ) m
1200 p (G ) m

Za vrijeme izraeno danima koristimo sljedei izraz:

K

(C K ) p(G ) d
36.500 p(G ) d

U sluaju prijestupne godine izrazi za glavnicu i kamate su:

C

(C K ) 36.600
36.600 p (G ) d

(C K ) p (G ) d
36.600 p (G ) d

Primjer:
Zajam od 8.000,00 kn, odobren 15. srpnja, dunik je vratio zajedno s pripadajuim
jednostavnim kamatama od 7% godinje, to je ukupno iznosilo 8.350,00 kn. Kojega
je datuma podmireno dugovanje ako je ukamaivanje dekurzivno?
Rjeenje:
C = 8.000,00 kn
p(G) = 7
C + K = 8.350,00 kn
_______________

24

datum = ?
K = (C + K) C = 8.350,00 8.000,00 = 350,00
d

K 36500
C p (G )

350 36500
8.000 7

228.125 228 dana

Da bismo odredili toan datum kada je vraen zajam raunamo 228 dana od 15.
srpnja:

u srpnju
u kolovozu
u rujnu
u listopadu
u studenom
u prosincu
u sijenju
Ukupno:
228 dana 200 dana = 28 dana

16 dana
31 dan
30 dana
31 dan
30 dana
31 dan
31 dan
________
200 dana
konaan datum: 28.veljae sljedee godine.

Primjer:
Nakon odbitka 6% kamata od zajma za razdoblje od 1. svibnja do 30. lipnja banka je
isplatila duniku ostatak od 30.450,00 kn. Koliko su iznosile jednostavne kamate ako
je obraun bio godinji i dekurzivan?
Rjeenje:
C K = 30.450,00 kn
p(G) = 6
d = od 1. svibnja do 30. lipnja = 60 dana (30 dana u svibnju i 30 dana u lipnju)
______________________________
K=?
K

(C K ) p (G ) d
36.500 p (G ) d

30.450 6 60
36.500 6 60

303,32

Jednostavne kamate su iznosile 303,32 kn.

Primjer:
Iznos uloen uz kamatnjak p za vrijeme od 30 mjeseci narastao je na 134. 567,00 kn.
Isti iznos uloen uz godinji kamatnjak (p+1) % i jednostavno ukamaivanje nakon
24 mjeseca poveao se na 130.000,00 kn. Izraunajte koliki je iznos i pripadni
godinji kamatnjak.

25

Rjeenje:

m1 30
m2 24
(C K )1 134.567,00 kn
(C K )2 130.000,00 kn
_____________________

C p(G) 30
134.567,00
1200
C ( p(G) 1) 24
130.000,00
C
1200
_____________________________
p(G )
C 1
134.567,00
40
C

p(G ) 1
130.000,00
50
______________________________
C 1

40

p(G )
40

134.567,00

p(G ) 1
130.000,00
50
______________________________
C

50

Izrazit emo glavnicu C iz gornjih jednadbi:

C

134.567,00 40
40 p(G )

134.567,00 40
40 p(G )

130.000,00 50
51 p(G )

130.000,00 50
51 p (G )

to nakon izjednaenja daje:

ili

5.382.680,00(51+p(G)) = 6.500.000,00(40+p(G))
274.516.680,00+5.382.680,00p(G) =260.000.000,00+6.500.000,00p(G)
14.516.680,00 = 1.117.320,00 p(G)
p(G) = 12.99 13
Dakle, kamatnjak iznosi priblino 13%. Da bismo doli do uloenog iznosa C, uvrstit
emo dobiveni kamatnjak u prvi od dva gornja izraza za C:

26

134.567,00 40
101.560,00 kn
40 13

tedni ulozi po vienju

"tednja predstavlja suzdravanje od potronje materijalnih dobara ili novca" (ego,
2008.,str. 112.). Nakon sklapanja ugovora o tednji izmeu banke i ulagaa, banka
otvara raun po vienju i izdaje ulagau tednu knjiicu ili tekui raun i izdaje
karticu.
Graani su stimulirani za tednju radi kamata, kao naknade za koritenje njihovog
novca, koje e im banka isplatiti u odreenom vremenskom razdoblju. Banke nastoje
privui to je vie mogue novca od graana kako bi u ulozi posrednika izmeu onih
koji imaju vika novca i onih koji imaju manjka novca ostvarile to je mogue veu
zaradu. Budui da su tedni ulozi kojima raspolae banka znatni, potrebno je radi
smanjenja rizika od neuspjenih bankarskih ulaganja zatititi interes graana.
Presudnu ulogu u tome ima Hrvatska narodna banka kao kontrolor rada banaka, a
drava preko Dravne agencije za sanaciju banaka jami za isplatu tednih uloga do
odreenog iznosa koji se mijenja i trenutno iznosi 400 000 kuna. tedni ulozi se
razlikuju po tome jesu li na raspolaganju ulagaima kada god oni ele ili su oroeni na
odreeno vrijeme, tj. nedostupni za ulagae tijekom odreenog vremenskog razdoblja.
U prvom sluaju radi se o tednim ulozima po vienju ili "a vista", a u drugom sluaju
radi se o oroenim tednim ulozima. Banke veim iznosima kamata stimuliraju
oroenu tednju graana.
U sljedeem primjeru emo izraunati ukupan iznos kamata na kraju godine za a vista
depozit.
Primjer:
Koliki e iznos kamata Ana dobiti za 2007 godinu ako su na njezinoj tednoj knjiici
tijekom godine upisani sljedei podatci:
DATUM
10. 1. 2007.
18. 1. 2007.
8. 2. 2007.
10. 2. 2007.
5. 3. 2007.
21. 4. 2007.
1. 5. 2007.
18. 6. 2007.
20. 7. 2007.
3. 10. 2007.
8. 11. 2007.
24. 11. 2007.

ISPLATA UPLATA
2.500,00
1.000,00
4.500,00
3.000,00
1.000,00
3.800,00
1.000,00
4.800,00
3.500,00
2.000,00
500,00
3.000,00

STANJE
2.500,00
1.500,00
6.000,00
3.000,00
2.000,00
5.800,00
6.800,00
2.000,00
5.500,00
3.500,00
4.000,00
1.000,00

Za odreivanje iznosa kamata na kraju godine na raspolaganju su nam dva naina:

1. nain obrauna kamata

27

Odredimo broj dana za svaku isplatu i uplatu od datuma isplate ili uplate do kraja
obraunskog razdoblja. Zatim izraunamo kamate jednostavnim kamatnim raunom.
Iznos kamata jednak je razlici ukupnih kamata za sve uplate i ukupnih kamata za sve
isplate:
I
1
2
3
4
5
6

UPLATA
U(i)
2.500,00
4.500,00
3.800,00
1.000,00
3.500,00
500,00

DATUM UPLATE UKAMAIVANJE

OD DO
10. 1. 2007.
10. 1. 31. 12. 2007.
8. 2. 2007.
8. 2. 31. 12. 2007.
21. 4. 2007.
21. 4. 31. 12. 2007.
1. 5. 2007.
1. 5. 31. 12. 2007.
20. 7. 2007.
20. 7. 31. 12. 2007.
8. 11. 2007.
8. 11. 31. 12. 2007.

BROJ
DANA d(i)
355
326
254
244
164
53

Kamate uplata iznose:

KU 1

2.500 5 355
121,58
36500

KU 2

4.500 5 326
36500

200,96

KU 3

3.800 5 254
36500

132,22

KU 4

1.000 5 244
36500

33,42

KU 5

3.500 5 164
36500

78,63

KU 6

500 5 53
36500

3,63

Zbroj svih kamata uplata iznosi:

KU

121,58 200,96 132,22 33,42 78,63 3,63 570,44.

Analogno izraunamo kamate svih isplata:

I

ISPLATA DATUM ISPLATE

I(i)
1 1.000,00
18. 1. 2007.
2 3.000,00
10. 2. 2007.

UKAMAIVANJE
od do
18. 1. 31. 12. 2007.
10. 2. 31. 12. 2007.

BROJ
DANA d(i)
347
324

28

3
4
5
6

1.000,00
4.800,00
2.000,00
3.000,00

5. 3. 2007.
18. 6. 2007.
3. 10. 2007.
24. 11. 2007.

5. 3.
18. 6.
3. 10.
24. 11.

31. 12. 2007. 301

31. 12. 2007. 196
31. 12. 2007. 89
31. 12. 2007. 37

Kamate isplata iznose:

KI4

4.800 5 196
128,88
36500

3.000 5 324
133,15
36500

KI5

2.000 5 89
36500

1.000 5 301
36500

KI 6

3.000 5 37
15,21
36500

KI 2

1.000 5 347
36500

KI2

KI3

47,53

41,23

24,38

Zbroj svih kamata isplata iznosi:

KI

47,53 133,15 41,23 128,88 24,38 15,21 390,38

Ukupne jednostavne kamate K bit e jednake razlici ukupnih kamata uplata i ukupnih
kamata isplata:
K

KU

K I = 570,44 390,38 = 180,06 kn

2. nain obrauna kamata

Za svako stanje se izraunaju dani koji su protekli od datuma tog stanja do datuma
kada je nastupilo sljedee stanje. Za posljednje stanje raunaju se dani protekli od tog
stanja do kraja obraunskog razdoblja, tj. do kraja godine. Za svako stanje se
obraunaju pripadne jednostavne kamate, a njihov zbroj predstavlja ukupne kamate.

Stanje
(C i )
2.500,00
1.500,00
6.000,00
3.000,00
2.000,00
5.800,00
6.800,00
2.000,00
5.500,00
3.500,00
4.000,00
1.000,00

Datum stanja Ukamaivanje

od do
10. 1. 2007.
18. 1. 2007.
8. 2. 2007.
10. 2. 2007.
5. 3. 2007.
21. 4. 2007.
1. 5. 2007.
18. 6. 2007.
20. 7. 2007.
3. 10. 2007.
8. 11. 2007.
24. 11. 2007.

10. 1. 18. 1. 2007.

18. 1. 8. 2. 2007.
8. 2. 10. 2. 2007.
10. 2. 5. 3. 2007.
5. 3. 21. 4. 2007.
21. 4. 1. 5. 2007.
1. 5. 18. 6. 2007.
18. 6. 20. 7. 2007.
20. 7. 3. 10. 2007.
3. 10. 8. 11. 2007.
8. 11. 24. 11. 2007.
24. 11. 31. 12. 2007.

Broj
dana d(i)
8
21
2
23
47
10
48
32
75
36
16
37

29

K1

2.500 5 8
36500

K7

6.800 5 48
36500

44,71

K2

1.500 5 21
36500

K8

2.000 5 32
36500

8,77

K3

6.000 5 2
36500

K9

5.500 5 75
36500

56,51

K4

3.000 5 23
36500

9,45

K10

3.500 5 36
36500

17,26

K5

2.000 5 47
36500

12,88

K11

4.000 5 16
36500

8,77

K6

5.800 5 10
36500

7,95

K12

1.000 5 37
36500

5,07

2,74

4,32

1,64

Konano, ukupne kamate iznose:

12

Ki

K1

K2

K 3 ... K12

180,07 kn.

i 1

Razlika od 1 lipe izmeu ukupnog iznosa kamata koje smo odredili na dva razliita
naina posljedica je zaokruivanja pojedinih iznosa kamata i ne igra znaajnu ulogu.
Kako smo vidjeli u prethodnom primjeru obrauna godinjih kamata, nain na koji
smo doli do rjeenja nepraktian je i relativno dugotrajan, naroito ako se tijekom
godine vri vei broj uplata, odnosno isplata. Zato se u praksi jednostavne ukupne
kamate izraunavaju uz pomo kamatnih brojeva i divizora. Da bismo prikazali
navedeno, kreemo iz izraza za kamate za svaku glavnicu C i ukamaenu d i dana uz
dekurzivni godinji kamatnjak p(G):

Ki

Ci p(G) d i
36.500

i = 1,2n.

Gornji se izraz moe zapisati u obliku dvojnog razlomka kako slijedi:

Ki

Ci d i
100 = N i
365
D
p(G )

i = 1,2n.

Brojnik gornjeg dvojnog razlomka nazivamo kamatni broj i oznaavamo ga sa N i , a

njegov nazivnik je kamatni divizor oznaen sa D. Kamatni broj je vrijednost koja se
30

odreuje za svaku pojedinu glavnicu i pripadno vrijeme trajanja njezinog

ukamaivanja, dok je kamatni divizor stalna vrijednost, odreena godinjim
kamatnjakom i brojem dana u godini.
Kako su ukupne kamate K u jednake zbroju pojedinih kamata K i , slijedi:
n

Ni
i 1

Ku

Da bismo prikazali gornji nain obrauna jednostavnih kamata, vratit emo se

prethodnom primjeru obrauna:
1. nain
Kreemo od izraunavanja kamatnih brojeva uplata N i i isplata Ni* :

N1

C1d1 2.500,00 355

=
= 8.875,00
100
100

N1*

C1d1 1.000,00 347

=
100
100

N2

C2 d 2 4.500,00 326
=
= 14.670,00
100
100

N 2*

C2 d 2 3.000,00 324
=
100
100

C3d 3 3.800,00 254

=
= 9.652,00
100
100

N 3*

C3d 3 1.000,00 301

=
3.010,00
100
100

N 4 = C4 d 4 = 1.000,00 244 = 2.440,00

100
100

N 4*

C4 d 4 4.800,00 196
=
100
100

N3

3.470,00

9.720,00

9.408,00

N5

C5 d 5 3.500,00 164
=
= 5.740,00
100
100

N 5*

C5 d 5 2.000,00 89
=
100
100

1.780,00

N6

C6 d 6 500,00 53
=
= 265,00
100
100

N 6*

C6 d 6 3.000,00 37
=
100
100

1.110,00

Ni
i 1

D=

N i*

41.642,00

28.498,00

i 1

365 365
=
= 73
p (G )
5

Ukupne jednostavne kamate odredit emo pomou sljedeeg izraza:

31

N i*

Ni
Ku

i 1

i 1

41.642,00 28.498,00
180,05 kn.
73

Drugi nain se od prvoga razlikuje u tome to se kamatni brojevi izraunavaju za

svako stanje, a ukupne jednostavne kamate se zatim izraunaju pomou izraza:
n

Ni
Ku

i 1

Raun mjenica
Mjenica je vrijednosni papir koji sadri obvezu fizike ili pravne osobe da tono
utvrenog datuma isplati nekoj osobi odreeni iznos novca. Razlikujemo vlastite
mjenice od trasiranih mjenica. Naime, vlastita mjenica sadri obvezu izdavatelja da
e sam isplatiti mjenini iznos vjerovniku na datum koji je naveden na mjenici. U
sluaju trasirane mjenice izdavatelj mjenice nalae nekoj drugoj osobi da na tono
utvreni datum isplati vjerovniku mjenini iznos ili da to uini po njegovom nalogu.
Mjenica se moe iskupiti ili prodati:
1. na datum koji je naveden na mjenici (datum dospijea mjenice)
2. prije datuma dospijea mjenice
3. nakon datuma dospijea mjenice.
Ukoliko se mjenica prodaje ili iskupljuje na datum dospijea mjenice, prodaje se ili
isplauje mjenini iznos (nominalna vrijednost mjenice).
Ako se mjenica prodaje ili iskupljuje prije datuma dospijea, prodaje se ili isplauje
nominalni iznos mjenice umanjen za kamate (diskont).
Nakon dospijea mjenice ona se prodaje ili iskupljuje tako da se nominalnom iznosu
pribrajaju kamate.
Kada se mjenica prodaje ili kupuje, banka ostvaruje zaradu tako da zaraunava
proviziju od diskontirane vrijednosti mjenice kao i trokove koji nastaju prodajom
odnosno kupovinom mjenice.
Primjer:
Mjenica glasi na 100.000,00 kn i dospijeva 24. lipnja. Kolika je njezina vrijednost:
a) 14. svibnja
b) 1. srpnja
iste godine, ako je godinji kamatnjak p(G) = 6?
Rjeenje:
a) Najprije emo izraunati kamate za vrijeme od 14. svibnja do 24. lipnja, tj. za 41
dan:

32

C p(G) d
36.500

100.000,00 6 41
673,97 kn
36.500

Da bismo odredili vrijednost mjenice na datum 14. svibnja (prije datuma dospijea)
od nominalne vrijednosti mjenice oduzet emo pripadni iznos kamata:
100.000,00- 673,97 = 99.326,03 kn to predstavlja diskontiranu vrijednost mjenice.
b) Kamate za vrijeme od 24. lipnja do 1. srpnja, tj. za 7 dana iznose:

C p(G) d
36.500

100.000,00 6 7
115,07 kn.
36.500

Da bismo odredili vrijednost mjenice na datum 1. srpnja (nakon datuma dospijea),

nominalnom iznosu mjenice pribrojit emo iznos kamata:
100.000,00 + 115,07 = 100.115,07
mjenice.

kn, to je jednako eskontiranoj vrijednosti

Primjer:
Obraunajte prodaju mjenice na iznos od 25.000,00 kn plativu 24. listopada 2009.
koju je poduzee prodalo banci 7. rujna uz 8% diskonta, 3 promila provizije i 50 kn
trokova.
Uputa: Kako se provizija rauna od diskontirane vrijednosti mjenice, najprije
odredimo diskontiranu vrijednost mjenice, a zatim dobivenoj vrijednosti pribrojimo
iznos provizije i trokove.
Rjeenje:
Kamate za razdoblje od 7. rujna do 24. listopada 2009., tj. za 47 dana:

C p(G) d
36.500

25.000,00 8 47
36.500

257,53 kn.

Izraunat emo diskontiranu vrijednost mjenice:

S = 25.000,00 257,53 = 24.742,47 kn.
Na diskontiranu vrijednost mjenice obraunava se provizija u promilima:

S p(G)
1.000

24.742,47 3
1.000

74,23 kn.

Od diskontirane vrijednosti mjenice oduzet emo iznos provizije i bankarske trokove

i dobiti vrijednost mjenice s datumom 7. 9. 2009. Navedeni koraci prikazani su u
tabeli koja slijedi.

33

a) Nominalni iznos mjenice

b) Iznos kamata (diskont 8 %)
c) Diskont.vrijednost mjenice (vrijednost mjenice
umanjena za iznos kamata)
d) Iznos provizije (3 promila na diskontiranu
vrijednost mjenice)
e) Obraunati trokovi (bankarski trokovi)
f) Vrijednost mjenice (diskontirana vrijednost
mjenice umanjena za iznos provizije i trokova)

25.000,00
257,53
24.742,47
(a b)
74,23
50,00
24.618,24
(c d e)

Datum dospijea
24. 10. 2009.
7. 9. 2009.
7. 9. 2009.

7. 9. 2009.

Primjer:
Poduzee 7. 9. podmiruje dugovanje u iznosu od 35.567,00 kn mjenicom plativom 13.
10. iste godine. Odredite nominalni iznos mjenice ako je godinji kamatnjak 5!
Rjeenje:
C K = 35.567,00 kn
p(G) = 5
_________________
Da bismo odredili nominalni iznos mjenice, koristit emo kamatni raun nie sto jer je
poznata nominalna vrijednost mjenice umanjena za kamatu za razdoblje od 7. 9. do
13. 10. iste godine.
Broj dana od 7. 9. do 13. 10. = 23 + 13 = 36
C

(C K ) 36.500
36.500 p (G ) d

35.567,00 36.500
36.500 5 36

35.743,27 kn

U praksi se esto mjenica zamjenjuje novom mjenicom ili se nekoliko mjenica sa

razliitim dospijeima zamjenjuje novom mjenicom. U takvim se sluajevima za novu
mjenicu odreuje srednji rok plaanja koristei naelo ekvivalencije mjenica koje
kae: dvije su mjenice ekvivalentne ako odreenog datuma imaju jednake
diskontirane vrijednosti. Kod izraunavanja srednjeg dospijea odaberemo proizvoljni
datum i nazivamo ga epoha. U nastavku emo prikazati kako se odreuje srednji rok
plaanja (Reli, 2002).
Zadane su nominalne vrijednosti n mjenica C1 , C2 ...Cn koje dospijevaju za
d1 , d 2 ...d n dana uz godinje kamatnjake p1 (G ), p2 (G )... pn (G ) dok je srednji rok
plaanja d. Kamate za nominalni mjenini iznos Ci , dospijee d i i godinji
kamatnjak pi (G ) su jednake:

Ki

Ci pi (G) di
36.500
.

34

Kamate za nominalni mjenini iznos Ci , srednji rok plaanja d i godinji kamatnjak

pi (G ) su jednake:
Ci pi (G ) d

K i

36.500

Naelo ekvivalencije kapitala 2 osigurava jednakost navedenih ukupnih kamata:

n

Ki
i 1

K i iz ega slijede jednakosti:

i 1

Ci pi (G ) d i n Ci pi (G ) d
=
36.500
36.500
i 1
i 1
n
n
1
d
Ci pi (G ) d i
Ci pi (G )
36.500 i 1
36.500 i 1
,
n

odakle nakon dijeljenja jednakosti s

Ci pi (G ) slijedi izraz za srednji rok plaanja:

i 1

Ci pi (G ) d i
d

i 1
n

Ci pi (G )
i 1

Primjer:
Tri mjenice glase:
12.000,00 kn s dospijeem za 12 dana i ukamaivanjem 5% godinje,
14.000,00 kn s dospijeem za 14 dana i ukamaivanjem 6% godinje,
16.000,00 kn s dospijeem za 16 dana i ukamaivanjem 8% godinje.
Odredite za koliko dana dospijeva nova mjenica koja zamjenjuje sve tri mjenice i
jednaka je zbroju njihovih nominalnih vrijednosti!
Rjeenje:
Budui da sve tri mjenice zamjenjujemo jednom, najprije emo odrediti srednji rok
plaanja:

Naelo financijske ekvivalencije kapitala temelji se na jednakosti Cn

C0 r n

35

C1 p1 (G ) d1 C2 p2 (G ) d 2 C3 p3 (G ) d 3
=
C1 p1 (G ) C2 p2 (G ) C3 p3 (G )

12.000,00 5 12 14.000,00 6 14 16.000,00 8 16

=14.5 15 dana.
12.000,00 5 14.000,00 6 16.000,00 8

Nova mjenica na iznos od 42.000,00 kn (zbroj nominalnih vrijednosti triju mjenica

koje zamjenjuje: 12.000,00 + 14.000,00 + 16.000,00 = 42.000,00) dospijeva za 15
dana.
Ukoliko nam nije poznato za koliko dana dospijeva mjenica, nego znamo datum
dospijea mjenice, raunamo dane od epohe (koju sami odaberemo) do datuma
dospijea pojedine mjenice. Sljedei primjer prikazuje navedeno.
Primjer:
Tri mjenice glase:
12.000,00 kn s dospijeem 3. 3. 2009. i ukamaivanjem 5% godinje
14.000,00 kn s dospijeem 4. 4. 2009. i ukamaivanjem 6% godinje
16.000,00 kn s dospijeem 5. 5. 2009. i ukamaivanjem 8% godinje.
Te se mjenice zamjenjuju novom koja je jednaka zbroju njihovih nominalnih iznosa.
Odredite datum dospijea nove mjenice!
Rjeenje:
Odabrat emo epohu tako da ona bude jednaka datumu prve mjenice dakle 3. 3. 2008.
Sada emo odrediti broj dana od epohe do datuma dospijea svake pojedine mjenice:
12.000,00 kn
14.000,00 kn
16.000,00 kn

3. 3. 2008. 3. 3. 2009.
3. 3. 2008. 4. 4. 2009.
3. 3. 2008. 5. 5. 2009.

0 dana
32 dana
63 dana

5%
6%
8%

U nastavku odreujemo broj dana:

n

Ci pi (G ) d i
d

i 1

Ci pi (G )

C1 p1 (G ) d1 C2 p2 (G ) d 2 C3 p3 (G ) d 3
C1 p1 (G ) C2 p2 (G ) C3 p3 (G )

i 1

12.000,00 5 0 14.000,00 6 32 16.000,00 8 63

12.000,00 5 14.000,00 6 16.000,00 8

39,5 40 dana.

Da bismo odredili datum dospijea mjenice, brojimo 40 dana od datuma epohe:

3. 3. 2008. + 40 dana = 12. 4. 2009. (28 dana do 31. 3. 2009. + 12 dana u 4. mjesecu).
Ukoliko su vrijednosti kamatnjaka ili/i nominalnih iznosa mjenica jednaki, izraz za
srednji rok plaanja moe se znatno pojednostaviti. To e ubrzati i olakati postupak
izraunavanja nepoznatih vrijednosti. U nastavku emo prikazati takve mogunosti.

36

a) Iznos nominalnih vrijednosti mjenica je jednak, tj. Ci = C. Izraz za srednji rok

plaanja tada poprima sljedei oblik:
n

C pi (G ) d i
d

i 1

pi (G ) d i

pi (G ) d i

i 1
n

i 1
n

C pi (G )

i 1

pi (G )

pi (G )

i 1

i 1

pi (G ) d i
d

i 1
n

pi (G )
i 1

b) Mjenice imaju jednake nominalne vrijednosti, tj. Ci = C, i kamatnjake, tj.

pi (G ) = p(G). Izraz za srednji rok plaanja tada poprima oblik:
n

C pi (G ) d i
d

i 1

C p(G )

di
i 1
n

C pi (G )
i 1

C p(G )

di
i 1

i 1

di
d

i 1

U sljedeem primjeru prikazat emo kako se odreuje nominalni iznos mjenice kojom
zamjenjujemo druge mjenice, a rok dospijea nove mjenice nalazi se unutar intervala
rokova dospijea drugih mjenica:
Primjer:
Tri mjenice glase:
6.000,00 kn
7.000,00 kn
8.000,00 kn

s dospijeem 6. 6. 2009.
s dospijeem 7. 7. 2009.
s dospijeem 8. 8. 2009.

i potrebno ih je zamijeniti novom mjenicom s dospijeem na datum 9. 7. 2009. Koji

e nominalni iznos biti na novoj mjenici, ako je godinji diskont 10?
Rjeenje:
Rok dospijea nove mjenice je unutar intervala rokova dospijea mjenica koje ona
zamjenjuje pa emo, radi boljeg razumijevanja, prikazati navedeno grafiki.

37

6.000,00
7.000,00
X
8.000,00
________.________________._______________.________________.____________
6.6.
7.7.
9.7.
8.8.
K
+ 2
+ K1

- K3

Mjenicama koje dospijevaju prije datuma 9. 7. 2009. emo odrediti iznose na taj
datum tako da emo im uveati nominalne iznose za iznos pripadnih kamata, dok
emo mjenici koja dospijeva nakon tog datuma umanjiti iznos za iznos pripadnih
kamata. Najprije emo odrediti broj dana za svaku od mjenica:
d1 = 6. 6. 9. 7. = 33 dana
d 2 = 7. 7. 9. 7. = 2 dana
d 3 = 9. 7. 8. 8. = 30 dana

Nastavljamo s odreivanjem nominalnog iznosa nove mjenice koristei naelo

ekvivalencije:

6.000,00

6.000,00 10 33
7.000,00 10 2
8.000,00 10 30
7.000,00
8.000,00
36.500
36.500
36.500

X = 20.992,33 kn.
Anticipativni obraun kamata
Anticipativni obraun kamata je obraun kamata na poetku razdoblja ukamaivanja
od glavnice s kraja tog razdoblja. Kako smo ve prije naglasili, pri obraunu
jednostavnih kamata glavnica ostaje nepromijenjena, tj. kamate se ne pribrajaju
glavnici. Moemo rei da se kamate obraunavaju unaprijed, i to od konane
vrijednosti nekog iznosa. To znai da e netko tko je na poetku razdoblja posudio
neki iznos, kamate za raspolaganje tim iznosom platiti odmah, a iznos koji je posudio
vratit e na kraju razdoblja ukamaivanja.
Uvest emo oznake koje su najee u literaturi: anticipativni godinji kamatnjak
q(G), jednostavne kamate K , dok e oznake za glavnicu, konanu vrijednost glavnice
i vrijeme ostati iste kao u sluaju dekurzivnog obrauna kamata.
Pokazat emo kako se u sluaju anticipativnog obrauna kamata odreuju jednostavne
kamate za n godina od glavnice C n , uz godinji anticipativni kamatnjak q(G):
Na poetku prve godine obraunavaju se kamate za jednu godinu:

Cn q(G)
.
100

38

Kamate za dvije godine dvostruke su u odnosu na kamate za jednu godinu:

Cn q(G)
.
100

Zakljuujemo da su kamate za n godina n-terostruko vee u odnosu na kamate za

jednu godinu:

Cn q(G)
100 .

Prethodni se izraz dijeljenjem sa nq(G) svodi na:

K
n q(G )

Cn
100

ili u obliku omjera Cn : 100 K : (q(G) n) .

Taj se omjer naziva temeljni omjer za jednostavni kamatni raun od sto uz

anticipativni obraun kamata.
Kako se radi o anticipativnom obraunu kamata, od glavnice s kraja razdoblja
oduzimaju se kamate i dobije se glavnica s poetka tog razdoblja:
Cn

U gornjem izrazu kamate emo izraziti preko glavnice s kraja razdoblja i tako dobiti
vezu izmeu glavnice s poetka i glavnice s kraja razdoblja:

Cn q(G) n
C
100
q(G) n
Cn (1
) C
100

Cn

100 q(G) n
Cn (
) C
100
Cn

100
100 q (G ) n .

Gornji izraz se odnosi na konanu ili buduu vrijednost glavnice uz jednostavni,

anticipativni i godinji obraun kamata. Da bi se izraz mogao koristiti njegov
nazivnik mora biti pozitivan i razliit od nule pa se postavlja ogranienje: q(G)n <
100.

39

Primjer:
Odredite kolika je bila glavnica prije 4 godine, ako je njezina sadanja vrijednost
12.000,00 kn, a godinji anticipativni kamatnjak q(G) = 4. Obraun kamata je
jednostavan.
Rjeenje:
C n 12.000,00 kn
q(G) = 4
n=4g
_________________
C=?

100 q(G) n
Cn (
)
100
100 4 4
84
C 12.000,00(
) = 12.000,00
10.080,00 kn
100
100

Glavnica je iznosila 10.080,00 kn. elimo li provjeriti rjeenje, odredimo iznos

pripadnih jednostavnih kamata:

Cn q(G)
100

Provjera: C

Cn

12.000,00 4
1.920,00 kn.
100

K = 12.000,00 1.920,00 = 10.080,00 kn.

U nastavku emo prikazati primjenu anticipativnog obrauna kamata na primjeru

potroakog kredita.
Potroaki kredit je specijalan nain prodaje pri kojem kreditor odobrava korisniku
neki iznos novca za kupnju odreene vrste robe ili usluge, a korisnik kredita se
obavezuje da e otplatiti ustupljeni novani iznos, zajedno s pripadajuim kamatama,
u dogovorenom vremenskom roku, jednakim ratama. Kreditor i korisnik kredita
zakljuuju ugovor u kojem se nalaze sljedei podaci: (Reli, 2002;111)
a) vrsta robe ili usluge
b) iznos odobrenog potroakog kredita
c) udjel u gotovini
d) iznos godinjeg anticipativnog kamatnjaka
e) iznos ukupnih kamata
f) ukupno dugovanje dunika
g) iznos konstantne mjesene rate
h) nain vraanja kredita

C
P
q(G)
K
C2
R

Kako se odreuju pojedini elementi iz potroakog ugovora? Budui se u

potroakom ugovoru odreuje udio u gotovini koji korisnik kredita odmah plaa,

40

najprije se od iznosa odobrenog potroakog kredita odredi taj dio kao postotni dio
odobrenog kredita. Od odobrenog kredita C zatim se oduzme iznos udjela u gotovini
P i dobije se stvarni iznos kredita C1 . Od stvarnog iznosa kredita izraunaju se kamate

K i pribrajaju stvarnom iznosu kredita kako bismo dobili ukupno dugovanje C2 .

Ukupno dugovanje podijelimo s brojem mjeseci na koji je odobren potroaki kredit i
dobijemo iznos mjesene rate R. Navedene korake opisat emo raunski:
C p
100
C P C1
C1 k
gdje je k kamatni koeficijent
K
100
C2 = C1 K
C2
R
m

1) P
2)
3)
4)
5)

Da bismo doli do konanog izraza koji povezuje navedene elemente, kreemo od

izraza za ukupno dugovanje iji je iznos jednak umnoku iznosa mjesene rate i broja
mjeseci:
C1

K
P
C
p

(C
) k
C p
C1 k
C p
100
)+(
)=C +
C2 = C1 K = (C P )+ K =C (
100
100
100
100
C p
(C
) k
C p
100
C+
= Rm
100
100

C p
k
)(1
) R m
100
100
p
k
C (1
)(1
) R m
100
100

(C

Za potroaki kredit uz anticipativni obraun kamata jednostavne kamate se

obraunavaju poetkom mjeseca tijekom razdoblja otplate kredita na ostatak
dugovanja Oi . Dakle:
za 1. mjesec kamate iznose

K1

O1 q(G) 1
1.200

C1 q(G)
1.200

za 2. mjesec kamate iznose

K2

O2 q(G ) 1
1.200

(C1

C1
) q(G )
m
1.200

C1 (1

1
) q(G )
m
1.200

C1 q(G )
1
(1
)
1.200
m

za 3. mjesec kamate iznose

41

K3

O3 q(G ) 1
1.200

C1
) q(G )
m
1.200

(C1 2

C1 (1

2
) q(G )
m
1.200

C1 q(G )
2
(1
)
1.200
m

za m-ti mjesec kamate iznose

C1
) q(G )
m
1.200

(C1 (m 1)

Km

Om q(G ) 1
1.200

Km

C1 q(G) m m 1
(
)
1.200
m

C1 (1

m 1
) q(G )
m
1.200

C1 q(G) 1
.
1.200 m

Budui da su ukupne jednostavne kamate jednake zbroju kamata za svaki mjesec,

moemo pisati:

C1 q(G)
1.200

C1 q(G)
1 C1 q(G)
2
C q(G) 1
(1
)
(1
) ... 1
1.200
m
1.200
m
1.200 m .

Primjeujemo da je desna strana gornjeg izraza zbroj m lanova aritmetikog niza. Da

bismo odredili ukupne jednostavne kamate koristit emo izraz za zbroj m lanova
aritmetikog niza:

Sm

m
(a1 am )
2

gdje je a1 prvi lan aritmetikog niza, am zadnji lan aritmetikog niza. Prvi lan
C q(G)
C q(G) 1
aritmetikog niza je 1
, a zadnji njegov lan jednak je 1
. Dakle,
1.200 m
1.200
ukupne jednostavne kamate su jednake:

m C1 q(G)
(
2 1.200

C1 q(G) 1
)
1.200 m

m C1 q(G)
(
2 1.200

C1 q(G) 1
)
1.200 m

m C1 q(G)
2.400

C1 q(G)
2.400

C1 q(G)
(m 1)
2.400

konano:

C1 q(G)
(m 1)
2.400

Za C1 100 iznos ukupnih kamata iznosi: K

100 q(G)
(m 1)
2.400

q(G)
(m 1) k ,
24

gdje je k kamatni koeficijent ije je znaenje:

42

Kamatni koeficijent predstavlja iznos ukupnih jednostavnih kamata na potroaki

kredit od 100 novanih jedinica za razdoblje od m mjeseci i anticipativni godinji
kamatnjak q(G) i jednak je:

q(G)
(m 1)
24
.

Primjer:
Trgovako poduzee odobrilo je potroaki kredit u iznosu od 15.000,00 kn za
kupovinu bijele tehnike uz sljedee uvjete:
a) udjel u gotovini iznosi 15 %
b) kredit je odobren na godinu dana
c) primjenjuje se godinji anticipativni kamatnjak 8.
Izraunajte mjesene rate potroakog kredita.
Rjeenje:
C = 15.000,00 kn
p = 15
q(G) = 8
m = 12
_____________
R=?

q(G)
8 (12 1)
(m 1)
4,33333 . Iznos mjesene rate izrazit emo pomou
24
24
izraza koji povezuje sve elemente potroakog kredita:
k

C (1

p
k
)(1
)
100
100
C (1

R m

p
1
)(1
)
100
100
m

15.000,00(1

15
4,33333
)(1
)
100
100
1.108,54 kn.
12

Mjesena rata potroakog iznosi 1.108,54 kn. Zbog praktinosti obrauna za

mjesenu ratu uzima se samo cjelobrojni dio iznosa 1.108,00, a decimalni dio
mjesene rate 0,54 pomnoi se s brojem mjeseci i tako dobiveni iznos pribroji se
prvoj ili zadnjoj mjesenoj rati. To znai da e se potroaki kredit otplaivati
mjeseno u iznosu od 1.108,00 kn, a prva ili zadnja mjesena rata e iznositi 1.108,00
+ 12 0,54 = 1.114,48 kn.

43

Primjer:
Obitelj razmilja o uzimanju potroakog kredita za namjetaj, ali ne moe odluiti u
kolikom iznosu. Raunajui trokove ivota, zakljuili su da bi mogli mjeseno
tijekom godine dana otplaivati iznos do visine od 900,00 kn. Izraunajte iznos
kredita koji bi obitelj mogla zatraiti. Uvjeti su:
a) udjel u gotovini iznosi 20 %
b) kredit je odobren na godinu dana
c) primjenjuje se godinji anticipativni kamatnjak 10.
Rjeenje:
p = 20
q(G) = 10
m = 12
R = 900,00
__________
C=?

p
k
)(1
) R m . Najprije odredimo iznos kamatnog
100
100
q(G)
10 (12 1)
(m 1)
5,41666 . Nastavljamo s odreivanjem
24
24

Kreemo od izraza C (1
koeficijenta: k
iznosa kredita:

R m
p
k
(1
)(1
)
100
100

900 12
12.806,33 kn.
20
5,41666
(1
)(1
)
100
100

Obitelj bi mogla zatraiti kredit za namjetaj u iznosu od 12.806,33 kn.

4.2 Sloeni kamatni raun s primjenom
Sloeni kamatni raun primjenjuje se kod kapitalizacije dulje od godine dana, a
kamate se obraunavaju od glavnice i zatim se toj glavnici pribrajaju. Radi se o
ukamaivanju pri kojem se glavnica na kraju razdoblja uveava za iznos kamata pa se
zapravo kamate u sljedeem obraunavaju i na glavnicu i na kamate. Obraun kamata
moe biti dekurzivan ili anticipativan.
Dekurzivni obraun kamata
Dekurzivnim nainom obraunavamo kamate tako da na kraju razdoblja
ukamaivanja izraunamo kamate na glavnicu s poetka tog razdoblja. Za razliku od
jednostavnog obrauna kamata kada se kamate nakon toga ne pribrajaju glavnici (tj.

44

glavnica ostaje nepromijenjena), kod sloenog kamatnog rauna kamate se nakon

toga pribrajaju glavnici, tj. glavnica je promjenjiva.
a) Konana ili budua vrijednost glavnice
Odredimo konanu ili buduu vrijednost glavnice ukamaene na n godina, uz stalni
kamatnjak te sloen, godinji i dekurzivni obraun kamata.
Budui da se radi o sloenom ukamaivanju uvest emo novu oznaku za iznos
kamata. Naime sa K smo oznaili iznos jednostavnih kamata pa emo sa I oznaiti
iznos sloenih kamata. Ostale oznake ostat e iste kao i kod jednostavnog i
dekurzivnog obrauna kamata. Konana vrijednost glavnice C n :
na kraju 1. godine jednaka je poetnom iznosu glavnice C 0 uveanom za iznos
godinjih kamata:

C1

C0

C0 p
100

C0 (1

p
)
100

na kraju 2. godine jednaka je iznosu glavnice na kraju prve C1 godine uveanom za

iznos kamata:

C2

C1

C1 p
100

C1

p
p
p
p 2
C1 (1
) C0 (1
)(1
) C0 (1
)
100
100
100
100

na kraju 3. godine jednaka je iznosu glavnice na kraju druge godine C2 uveanom za

godinji iznos kamata:

C3

C2

C2 p
100

C 2

p
p 2
p
p 3
C2 (1
) C0 (1
) (1
) C0 (1
)
100
100
100
100

Da bismo odredili izraz za konanu vrijednost glavnice na kraju n-te godine

primijetimo da konane vrijednosti glavnice na kraju svake godine ine geometrijski
niz (niz koji obiljeava stalan omjer izmeu dva susjedna lana) kojemu je prvi lan
p
p
a1 C0 (1
) , a omjer q je jednak 1
. Koristei izraz za opi lan
100
100
geometrijskog niza an a1 q n 1 , moemo izraziti C n na sljedei nain:

Cn

a1
q

p
p
C0 (1
)(1
)
100
100

n 1

C0 (1

p n
)
100

Konana vrijednost glavnice na kraju n-te godine C n uz sloen, godinji i dekurzivan

obraun kamata jednaka je:

45

Cn

C0 (1

p n
)
100

p
zamijenimo sa r, gornji se izraz moe zapisati:
100

Ako 1

C0 r n

Cn

gdje je r dekurzivni kamatni faktor ija je vrijednost jednaka vrijednosti novane

jedinice zajedno s kamatama na kraju razdoblja ukamaivanja.
Iz gornjeg izraza slijede izrazi za dekurzivni kamatni faktor r te izraz za broj
razdoblja, odnosno vrijeme ukamaivanja n :

Cn
C0
.
log r

log

Cn
C0

Za C 0 = 1 vrijedi jednakost Cn r n , gdje r n predstavlja faktor akumulacije, ija je

vrijednost jednaka vrijednosti novane jedinice sa sloenim kamatama na kraju n te
godine uz dekurzivni obraun kamata. Da bi se dobilo na jednostavnosti izrauna
konane vrijednosti glavnice izraunate su neke vrijednosti od r n koje se nalaze u
prvim financijskim tablicama n p, gdje je n broj razdoblja, a p kamatnjak. Sada se
konana vrijednost glavnice moe odrediti i uz pomo sljedeeg izraza:

Cn

C0 I pn

Primjer:
Neki je ulog uloen u banku uz sloen, dekurzivni i godinji obraun kamata. Koliko
e vremena protei dok se taj ulog utrostrui ako je godinji kamatnjak 8?
Rjeenje:
p(G) = 8
C n 3 C0
_________
n=?

r 1

p
8
1
1,08
100
100

46

Cn
C0
log r

log
n

3C0
C0
log1,08

log

log 3
0,0334237555

0,4771212547
14,2749
0,0334237555

Broj godina mogli smo odrediti i primjenom linearne interpolacije (vidjeti Reli,
2002;str.123).
Primjer:
Kapital iznosi 30.000,00 kn, a kamatnjak p = 15. Na koliku e vrijednost narasti
kapital za 5 godina uz sloeno, dekurzivno i godinje ukamaivanje i koliko e
iznositi kamate?
Rjeenje:
C0 30.000,00
P = 15
n=5
______________
C5 ?
p
15
r 1
1
1,15
100
100

Cn

C0 r n

C n C0

C5

C0 r 5

30.000,00 1,155

60.340,72

60.340,72 30.000,00 30.340,72

Kapital e narasti na vrijednost od 60.340,72 kn, dok e kamate iznositi 30.340,72 kn.
Primjer:
Koliko je iznosila kvartalna kamatna stopa uz koju je neka glavnica za p godina i
sloen i dekurzivni obraun utrostruila svoju vrijednost?
Rjeenje:
Cn 3C0
n 5 4
________

p=?
Odredit emo dekurzivni kamatni faktor r:

Cn
3C0 20
20
3 1,056467 .
C0
C0
Sada moemo odrediti traenu kamatnu stopu p:
r

47

p
100

r 1

p 100r 100 105,6467 100 5,6467 .

Primjer:
Obitelj kupuje stan i razmatra dvije ponude:
a) uplatiti 120.000,00 kn odmah, 200.000,00 kn nakon 3 godine i 300.000,00 kn
nakon 6 godina;
b) uplatiti 80.000,00 kn odmah, 180.000,00 kn nakon 4 godine i 350.000,00 kn nakon
5 godina.
Koju e ponudu za kupnju stana odabrati ako se po prvoj ponudi ukamauje s
kamatnjakom p = 8, a u drugoj s kamatnjakom p = 6 ?
Rjeenje:
Izraunat emo sadanje vrijednosti svih uplata za obje ponude kako bismo mogli
odluiti koja je povoljnija:
a) C0 120.000,00
C3 200.000,00
C6 300.000,00
p=8
________________
(uplauje se odmah)

C0

120.000,00

C0

C3
r3

200.000,00
158.766,45
1,083

C0

C6
r6

300.000,00
189.050,89
1,086

Zbroj svih sadanjih vrijednosti uplata iznosi 467.817,34 kn.

b) C0

80.000,00

C4 180.000,00
C5 350.000,00
p=6
________________
C0

80.000,00

(uplauje se odmah)

48

C0

C4
r4

180.000,00
142.576,86
1,064

C0

C5
r5

350.000,00
1,065

261.540,36

Zbroj svih sadanjih vrijednosti uplata iznosi 484.117,22 kn.

Obitelj e izabrati prvu ponudu jer je sadanja vrijednost svih uplata po toj ponudi
manja od svih uplata po drugoj ponudi, i to za 16.299,88 kn.
Primjer:
S kolikim emo iznosom na raunu u banci raspolagati za 9 godina ako danas uloimo
2.000,00 kn, za 5 godina uloimo 5.000,00, a za 6 godina (od danas) planiramo podii
8.000,00 s rauna? Obraun kamata je godinji, sloen i dekurzivni uz kamatnjak 6%.
Rjeenje:
Kako bismo lake rijeili zadatak posluit emo se grafikim prikazom promjena
tijekom vremena:
1

2000

5000

8000

Da bismo odredili traeni iznos najprije emo odrediti dekurzivni kamatni faktor r, a
zatim koristiti naelo ekvivalencije kapitala:

r 1

6
1,06
100

x 2000 1,069
x 163,21 kn

5000 1,064 8000 1,063

Promjenjivi dekurzivni kamatnjak

Pretpostavka da je dekurzivni godinji kamatnjak stalan nije potpuno realna, tj. za
oekivati je da e dekurzivni godinji kamatnjak mijenjati svoje vrijednosti tijekom
godina. Ako zadani godinji kamatnjak mijenja vrijednosti tijekom vremena, radi se o
promjenjivom kamatnjaku pi . Odredimo konanu vrijednost glavnice u tom sluaju.

49

Na kraju prve godine konana vrijednost glavnice je:

C1

C0 p1 (G)
100

C0

C0 (1

p1 (G)
).
100

Na kraju druge godine konana vrijednost glavnice je:

C2

C1 p2 (G )
100

C1

C1 (1

C1

p2 (G )
p1 (G )
) Co (1
)(1
100
100

p2 (G )
).
100

Na kraju n-te godine konana vrijednost glavnice je:

Cn

Cn

Cn
1

pn (G)
100

Cn 1 (1

pn (G)
) C0 (1
100

p1 (G)
)(1
100

p2 (G)
)...(1
100

pn (G)
).
100

Gornji se izraz moe krae zapisati:

n

Cn

C0

(1
i 1

gdje je ri

pi (G )
) ili Cn
100

C0

ri
i 1

pi (G)
promjenjivi dekurzivni kamatni faktor.
100

Primjer:
Netko je uloio u banku iznos od 18.000,00 kn. Prve godine se primjenjuje godinji
kamatnjak 5, druge godine 6, a tree godine ukamaivanje se vri uz godinji
kamatnjak 7. Odredite konanu vrijednost glavnice na kraju tree godine te prosjeni
kamatnjak.
Rjeenje:
C0

18.000,00 kn

p1 (G) 5
p2 (G) 6
p3 (G ) 7
n=3
______________
C3

50

p1
5
p2
6
1
1,05 r2 1
1
1,06
100
100
100
100
p3
7
1
1
1,07
100
100

r1 1
r3

Cn

C0

ri
i 1

C3

C0 r1 r2 r3 18.000,00 1,05 1,06 1,07 21.436,38 kn.

Prosjeni kamatnjak p odredit emo preko odgovarajueg dekurzivnog kamatnog

faktora r :

r1 r2 ... rm = 3 r1 r2 r3 = 3 1,05 1,06 1,07 = 1,059968553

p = 100(r - 1) = 100(1,059968553 1) = 5,99 %.

Primjer:
Koliki iznos moemo oekivati na raunu u banci za 10 godina ako danas uloimo
2.000,00 kn, za 5 godina 5.000,00, a za 6 godina (od danas) podignemo 8.000,00 kn?
Obraun kamata je godinji, sloen i dekurzivni, a godinji kamatnjak prve 3 godine
iznosi 7, u sljedee 2 godine 8, a nakon toga kamatnjak iznosi 10. Koristite se
grafikim prikazom!
Rjeenje:
Najprije emo odrediti odgovarajue dekurzivne kamatne faktore:

r1 1

7
1,07
100

r2

8
1,08
100

r3 1

10
1,1
100

1
r1 1, 07
r2 1, 08

r31,

2000

5000

8000

Traeni iznos odredit emo sada kako slijedi:

51

x 2000 1,073 1,082 1,14

x 856,58 kn.

5000 1,14

8000 1,13

Primjer:
Petar je dogovorio vraanje dugovanja u iznosu od 15.000,00 kn u 4 rate. Kolika je
prva rata koju Petar mora uplatiti nakon 3 godine ako druga rata iznosi 4.000,00 kn i
plaa se nakon 6 godina, a trea rata iznosi 1.000,00 kn i plaa se nakon 8 godina?
Obraun kamata je godinji, sloen i dekurzivni uz kamatnjak 4.
Rjeenje:
Grafiki prikaz problema:
1

15000

4000

1000

r = 1,04
4000 1000
12.495,05 kn
1,043 1,045
Nakon 3 godine Petar mora uplatiti 12.495,05 kn.
x 15000 1,043

b)Poetna ili sadanja vrijednost glavnice

Ako elimo znati kolika je bila vrijednost neke glavnice koja je nakon n godina, uz
sloeno, godinje i dekurzivno ukamaivanje te fiksan kamatnjak dostigla vrijednost
C n , krenut emo od izraza za konanu vrijednost glavnice uz sloeno, godinje i
dekurzivno ukamaivanje:

Cn

C0 r n

iz ega slijedi:

Ako u zadnji izraz uvedemo zamjenu v

C0

Cn
rn .

1
, dobit emo izraz za poetnu ili sadanju
r

vrijednost glavnice:

C0

Cn v n

V je diskontni kamatni faktor i predstavlja vrijednost koju treba uloiti u banku na

poetku godine da bi se zajedno sa sloenim dekurzivnim kamatama na kraju godine

52

uz kamatnjak p moglo podii novanu jedinicu. Ako je konana vrijednost jednaka

jedinici, tj. C n = 1, tada je sadanja vrijednost glavnice:

C0

vn.

Zbog potrebe prakse izraunate su vrijednosti od v n i zapisane u drugim

financijskim tablicama np gdje je n broj razdoblja, a p dekurzivni godinji
kamatnjak.
Kad dekurzivni kamatnjak mijenja svoje vrijednosti tijekom razdoblja ukamaivanja
izraz za sadanju vrijednost glavnice poprima sljedei oblik:

Cn

C0

ri
.

i 1

Primjer:
Ulaga razmilja o tome da danas u banku uloi neki novani iznos kako bi nakon 8
godina imao pravo podii i investirati u posao 100.000,00 kn. Banka obraunava
sloene kamate godinje i dekurzivno. Kamatnjak u prve dvije godine iznosi 6, u
sljedee tri godine 7, a u zadnje tri godine 8. O kolikom se novanom iznosu radi?
Rjeenje:
C8

100.000,00

p1 p2 6 ; p3 p4 p5 7 ; p6 p7 p8 8
________________________________________
C0

r1
C0

r2 1,06
Cn
n

ri

r3

r4

r5

1,07

r6

r7

r8

1,08

100.000,00
= 57.672,09 kn .
1,062 1,073 1,083

i 1

Kamatnjaci (kamatne stope)

Kamata se najee propisuje za vrijeme od godine dana. Ukoliko je i
ukamaivanje godinje, nije potrebno preraunavati propisani ili nominalni kamatnjak
na vremenske intervale ukamaivanja. Meutim, ukoliko se ukamaivanje vri ee
od jedanput godinje, npr. mjeseno, kvartalno ili polugodinje, a nominalni
kamatnjak je godinji, potrebno je preraunati nominalni kamatnjak na vremenske
intervale ukamaivanja. Kod preraunavanja na novo obraunsko razdoblje koristi se
relativni konformni kamatnjak ( kamatna stopa).

53

a) Relativni kamatnjak
Relativni kamatnjak p(d ) dobije se tako da se nominalni kamatnjak p(d1) podijeli s
brojem obraunavanja kamata. Dakle, najprije se utvruje koliko puta se vri
ukamaivanje i pri tome se koristi sljedei izraz:

d1
d

gdje je:

m broj obraunavanja kamata

d1 duljina vremenskog intervala za koji je propisan nominalni kamatnjak
d duljina vremenskog intervala u kojem se ukamauje.
Nakon toga se nominalni kamatnjak p(d1) podijeli s brojem ukamaivanja m i dobije
se relativni kamatnjak p(d ) :

p(d1 )
m .

p(d )

Primjer:
Kolika e biti vrijednost glavnice od 25.000,00 kn na kraju pete godine ako je
polugodinji kamatnjak 3, a sloene dekurzivne kamate obraunavaju se godinje?
Rjeenje:
Budui da je zadan polugodinji kamatnjak, a vrijeme ukamaivanja je jedna godina,
potrebno je preraunati nominalni kamatnjak u relativni.
C0 25.000,00
n = 5 godina
p(P) = 3
d1 1P
d = 1G
_____________
C5

?
d1
d

p(G)

r 1

C5

1P
1G

1P
2P

1
2

p( P)
m

3
m

3
1
2

p (G )
1,06
100

C0 r

25.000,00 1,065

33.455,64

54

Treba naglasiti da se uporabom relativnog kamatnjaka ne dobiva isti iznos kamata kao
uporabom nominalnog kamatnjaka. Naime, iznos kamata dobiven primjenom
nominalnog kamatnjaka je:
a) vei od iznosa kamata dobivenog uz relativni kamatnjak ukoliko je 0 < m < 1 ili
b) manji od iznosa kamata dobivenog uz relativni kamatnjak ukoliko je m > 1.
Primjer:
Na koliku e vrijednost narasti glavnica od 20.000,00 kn nakon 15 godina, ako se
ukamauje kvartalno uz relativni kamatnjak, a godinji kamatnjak p iznosi 12.
Rjeenje:
p = 12
m=4
_________

p(d1 ) 12
3
m
4
p (G )
r 1
1,03
100
C15 4 C0 r15 4 20.000,00 1,0360 117.832,06
p(d )

b) Konformni kamatnjak
Konformni kamatnjak p (d ) je kamatnjak ije je obiljeje da se njegovom uporabom
uz m ukamaivanja dobiva isti iznos kamata kao i uporabom nominalnog kamatnjaka
uz jedno ukamaivanje. Koristei to obiljeje, izvest emo izraz za konformni
kamatnjak kako slijedi:

p (d1 )
100

(1
1

(1
(1

p (d ) m
)
100

p (d1 ) m
)
1
100
1
p (d1 ) m
) 1
100

1
m

p (d )
100
p (d )
100
1

p (d ) 100 (1

p(d1 ) m
) 1
100

Primjer:

55

Ako je zadani godinji kamatnjak od 10, koliki je dnevni, mjeseni, kvartalni i

polugodinji kamatnjak?
Rjeenje:
Izraun dnevnog kamatnjaka: ako se radi o jednostavnom ukamaivanju izraunamo
relativni ispodgodinji kamatnjak za p(d1 ) = 10 i m = 365.

p(d )

p(d1 )
m

10
365

0,027397

Ako je ukamaivanje sloeno, izraunamo konformni ispodgodinji kamatnjak:

1

p (d ) 100 (1

p(d1 ) m
) 1
100

10 365
100 (1
)
1
100

0,0261157

Konformni ispodgodinji kamatnjak uvijek je manji od relativnog ispodgodinjeg

kamatnjaka.
Izraun mjesenog kamatnjaka: ako se radi o jednostavnom ukamaivanju,
izraunamo relativni ispodgodinji kamatnjak za p(d1 ) = 10 i m = 12.

p(d )

p(d1 )
m

10
12

0,833333

Ako je ukamaivanje sloeno, izraunamo konformni ispodgodinji kamatnjak:

1

p (d ) 100 (1

p(d1 ) m
) 1
100

100 (1

10 12
)
1
100

0,797414

Izraun kvartalnog kamatnjaka: ako se radi o jednostavnom ukamaivanju,

izraunamo relativni ispodgodinji kamatnjak za p(d1 ) = 10 i m = 4.

p(d )

p(d1 )
m

10
4

2,5

Ako je ukamaivanje sloeno, izraunamo konformni ispodgodinji kamatnjak:

1

p (d ) 100 (1

p(d1 ) m
) 1
100

10 4
100 (1
) 1
100

2,411368

Izraun polugodinjeg kamatnjaka: ako se radi o jednostavnom ukamaivanju,

izraunamo relativni ispodgodinji kamatnjak za p(d1 ) = 10 i m = 2.

56

p(d1 )
m

p(d )

10
2

Ako je ukamaivanje sloeno, izraunamo konformni ispodgodinji kamatnjak:

1

p(d1 ) m
) 1
100

p (d ) 100 (1

100 (1

10 2
) 1
100

4,880884

Ako usporedimo veliine dobivenih kamatnjaka, primjeujemo da je konformni

ispodgodinji kamatnjak uvijek manji od relativnog ispodgodinjeg kamatnjaka.

Primjer:
Na koliku vrijednost naraste glavnica od 40.000,00 kn nakon 18 mjeseci uz godinji
dekurzivni kamatnjak od 10 i sloen obraun kamata. Koristite konformni kamatnjak!
Rjeenje:
C0

40.000,00

p(G) = 10
_____________
C18 ?
1

p (m) 100 (1

C18

p(d1 ) m
) 1
100

100 (1

10 12
)
1
100

p (m)
1,00797414
100
40.000,00 r 18 40.000,00 1,0079741418

0,797

46.147,59

Primjer:
Zadane su vrijednosti dekurzivnih godinjih kamatnjaka p1 i p2. Odredite
ekvivalentne konformne kamatnjake za sijeanj i travanj.
p1 = 20
p2 = 15
______

p'

100

p(d1 )
100

Za p1 = 20 ekvivalentni konformni mjeseni kamatnjak za sijeanj koji ima 31 dan

iznosi:
57

'
p365

100

365
31

31

20
1
100

1,560535599.

Ekvivalentni konformni mjeseni kamatnjak za travanj koji ima 30 dana iznosi:

'
p365

100

365
30

30

20
1
100

1,50981765.

Za p2 = 15 ekvivalentni konformni mjeseni kamatnjak za sijeanj iznosi:

'
p365

100

365
31

31

15
1
100

1,194092268.

Ekvivalentni konformni mjeseni kamatnjak za travanj iznosi:

'
p365

100

365
31

30

15
1
100

1,155351514.

Primjer:
Odredite vrijednost poetnog kapitala u iznosu od 15.000,00 kn ukamaenog uz
dekurzivni godinji kamatnjak 10 nakon 120 dana (godina nije prijestupna).
Primijenite:
a) relativni kamatnjak
b) konformni kamatnjak.
Rjeenje:
C0

15.000,00

p(G) = 10
n = 120 dana
m = 365
____________
C120

a) Uz primjenu relativnog kamatnjaka konana vrijednost kapitala nakon 120 dana

iznosi:

p(d )

p(d1 )
m

10
365

0,0273972603

58

r 1

p
0,0273972603
1
1,000273972603
100
100

C120

15.000,00 1,000273973120

15.501,28

b) Uz primjenu konformnog dnevnog kamatnjaka vrijednost kapitala nakon 120 dana

iznosi:

p ' 100(d 1

0,0794567
1,000794567
100

r' 1
Cn'

p
10
1) 100(120 1
1) 0,0794567
100
100

C0 r n

'
C120

15.000,00 1,000794567120

16.500,00

Primjer:
Izraunajte vrijednost poetnog kapitala od 30.000,00 nakon 5 godina ako je
ukamaivanje godinje, sloeno i dekurzivno, a polugodinji kamatnjak iznosi 3,5.
Odredite i pripadni iznos kamata.
Rjeenje:
C0 30.000,00
p(P) 3,5
m=2
n = 5g
_____________
C10

I10

r 1

p
3,5
1
1,035
100
100

Cmn

C0 r mn

C10

C0 r 10

30.000,00 1,03510

42.317,96

Kamate se mogu odrediti na dva naina:

1. I mn C0 (r mn 1) 30.000,00(1.03510 1) 12.317,96

59

2. C10

C0

I10

42.317,96 30.000,00 12.317,96

Anticipativni obraun kamata

Anticipativno obraunavanje kamata podrazumijeva obraun kamata na poetku
razdoblja ukamaivanja od glavnice s kraja tog razdoblja. Kako se radi o sloenom
ukamaivanju, glavnici se na kraju svakog razdoblja pribrajaju kamate.
a) Konana (budua) vrijednost glavnice
Kako odrediti konanu vrijednost glavnice na kraju n - te godine uz sloen, godinji i
anticipativni obraun kamata? Uvest emo sljedee oznake:
C0
n
q(G)
Cn

poetna vrijednost glavnice

broj godina
anticipativni godinji kamatnjak
konana vrijednost glavnice

Da bismo odredili konanu vrijednost glavnice uz anticipativni obraun kamata,

kreemo od konanih vrijednosti glavnica za svako razdoblje ukamaivanja:
1. konana vrijednost glavnice za prvu godinu:

C1 q(G)
C0
100
q (G )
C1 1
C0
100
C1

C1

C1

100 q(G )
100

C0

100
C0
100 q (G )

2. konana vrijednost glavnice za drugu godinu:

C2 q(G)
C1
100
q (G )
C2 1
C1
100
C2

C2

100 q(G)
100

C1

60

C2

C1

100
100
C0
100 q(G ) 100 q(G )

100
C1
100 q(G )

100
C0
100 q(G )

C2

100
C0
100 q(G )

3. konana vrijednost glavnice za treu godinu:

C3 q(G)
C2
100
q(G )
C3 1
C2
100
C3

C3

100 q(G)
100

C2
C2

2
100
100
C0
100 q(G ) 100 q(G )

C3

100
C2
100 q(G )

C3

100
C0
100 q(G )

100
C0
100 q(G )

Analogijom zakljuujemo da je konana vrijednost glavnice za n tu godinu jednaka:

Cn

100
C0
100 q(G )

100
n
,
gdje je
100 q(G )
anticipativni kamatni faktor pa se sada gornji izraz za konanu vrijednost glavnice
moe zapisati

Radi jednostavnosti zapisa uvodi se zamjena

Cn

C0

ili primjenom prvih financijskih tablica n, q Cn

C0 I qn

b) Poetna (sadanja) vrijednost glavnice

Da bismo odredili poetnu (sadanju) vrijednost glavnice koja dospijeva za n godina
uz anticipativni godinji kamatnjak i sloen obraun kamata, kreemo od izraza za
konanu vrijednost glavnice:

61

Cn

C0

iz ega slijedi C0

Cn
n

ili C0

Cn

1
n

Primjenom drugih financijskih tablica n, q u kojima su navedene neke od vrijednosti

1
, poetna vrijednost glavnice odreuje se uz pomo izraza:
n

C0

Cn II qn .

Nominalni, relativni i konformni kamatnjak

Kad se vremenski intervali nominalnog kamatnjaka i ukamaivanja ne podudaraju,
potrebno je, kao i kod dekurzivnog ukamaivanja, preraunati nominalni kamatnjak u
relativni ili u konformni kamatnjak.

q(d1 )
, gdje je d duljina razdoblja
m
ukamaivanja, d1 je, kao i kod dekurzivnog ukamaivanja, duljina vremenskog
intervala nominalnog ili propisanog kamatnjaka.
Relativni kamatnjak jednak je

q(d )

q(d1 )
Konformni kamatnjak q (d ) odreuje se iz jednakosti: 1
100
slijedi:
,

q(d1 )
1
100
q(d1 )
1
100

1
m

1
m

q(d1 )
100 1
100

q , (d )
1
100

kako

q , (d )
100

100 q , (d )
100
1
m

100 q , (d )

q , (d ) 100 100 1

q(d1 )
100

i konano:

q (d ) 100 1

q(d1 )
1
100

1
m

62

Ekvivalenti dekurzivni (anticipativni) kamatnjak

Ukoliko je zadan anticipativni kamatnjak, moemo odrediti ekvivalentni dekurzivni
kamatnjak i primijeniti dekurzivno ukamaivanje. Isto tako mogue je postupiti
obratno: za zadani dekurzivni kamatnjak moemo odrediti njegov anticipativni
ekvivalent i primijeniti anticipativno ukamaivanje. Ipak se najee u primjenama
anticipativno ukamaivanje svodi na dekurzivno, koritenjem ekvivalentnog
dekurzivnog kamatnjaka.
Vezu izmeu jednoga i drugog kamatnjaka moemo utvrditi tako da postavimo
sljedei uvjet3: poetna ili sadanja vrijednost novane jedinice s kraja razdoblja uz
primjenu anticipativnog i dekurzivnog obrauna kamata je jednaka.
Navedeni uvjet moe se izraziti kao:

q(d1 )
100

1
, iz ega slijedi
p(d1 )
1
100
1
100 p(d1 )
100

q(d1 )
100

100
100 p(d1 )

q(d1 )
100

100 p(d1 ) 100 q(d1 )

100 p(d1 )
100
p(d1 )
q(d1 )
100
100 p(d1 ) 100

i konano, izraz za anticipativni kamatnjak ekvivalentan dekurzivnom kamatnjaku:

q(d1 )

100 p(d1 )
.
100 p(d1 )

Analogno prethodnim koracima dobije se izraz za ekvivalentni dekurzivni kamatnjak:

p(d1 )

100 q(d1 )
.
100 q(d1 )

Primjer:
Odredite konanu vrijednost iznosa 2.000,00 kn na kraju desete godine ako je
godinji anticipativni kamatnjak 15, a ukamaivanje godinje, sloeno i dekurzivno.
Rjeenje:
3

detalje vidjeti u Reli, 2002., str.184. i ego, 2008. str. 93.

63

C0 2.000,00 kn
n = 10
q(G) = 15
_______________
C10 ?

Odredit emo ekvivalentni dekurzivni kamatnjak, a nakon toga i vrijednost iznosa na

kraju desete godine uz dekurzivni obraun kamata:
p(d1 )

Cn

100 q(d1 )
100 q(d1 )

C0 r n

100 15
17,64705882
100 15

2.000,00 1

17,64705882
100

10

10.158,76 kn.

5. PERIODINE UPLATE I ISPLATE

U dosadanjim smo primjerima pokazali kako odrediti konanu ili buduu vrijednost
glavnice uz zadani kamatnjak i odgovarajue ukamaivanje te odreeno vremensko
razdoblje. U praksi se meutim pojavljuju i primjeri kada se uplate (isplate) vre
periodino u odreenom vremenskom razdoblju kapitalizacije. Glavnicu moemo
smatrati jednokratnom isplatom pa emo u nastavku najprije prikazati kako se
odreuje konana ili budua vrijednost viekratnih jednakih uplata (isplata) poetkom
vremenskog razdoblja ili prenumerando, a nakon toga i krajem vremenskog razdoblja
ili postnumerando.
5.1 Konana vrijednost periodinih uplata i isplata
a) Prenumerando uplate (isplate)
Radi jednostavnijeg razumijevanja izvoenja izraza za konanu vrijednost godinjih
prenumerando uplata (isplata) R na kraju n-te godine uz sloen, godinji i dekurzivni
obraun kamata i godinji kamatnjak p(G) koristit emo se sljedeim grafikim
prikazom:

64

...

...

n 1

R
R r

R r2
.
.

R rn

R rn

R rn
Zbrojimo li pojedinane konane vrijednosti svake uplate (isplate) R, dobit emo
njihovu ukupnu konanu vrijednost, tj. S n :
Sn

R r

R r2

... R r n

R rn

R rn

ri

i 1

Desna strana gornje jednakosti zbroj je n lanova geometrijskog niza iji je prvi lan
a1 jednak Rr, a omjer izmeu svaka dva susjedna lana q jednak je r. Koristei izraz
za zbroj n lanova geometrijskog niza S n

qn 1
dolazimo do konanog izraza za
a1
q 1

Sn :

Sn R r

rn 1
r 1 .

Postavimo li za R vrijednost 1 tj. pretpostavimo li da se radi o uplatama (isplatama)

od po jedne novane jedinice, njihova konana vrijednost zajedno s kamatama bit e
jednaka:
rn 1
r
.
r 1
Neke vrijednosti prethodnog izraza odreene su i nalaze se u treim financijskim
tablicama n p: III pn , gdje je n broj razdoblja, a p kamatnjak. Sada moemo izraz za
konanu vrijednost prenumerando uplata (isplata) alternativno zapisati kao:

65

Sn

R III np .

Primjer:
Banka graanima nudi opciju uplaivanja odreene svote poetkom godine uz sloen,
godinji i dekurzivni obraun kamata. Kolik bi iznos trebalo uplaivati da bi se steklo
pravo podizanja 50.000,00 nakon 15 godina ako banka primjenjuje godinji
kamatnjak 10 ?
Rjeenje:
Sn

50.000,00 kn

n = 15 g
p(G) = 10
____________
R=?
p(G)
10
r 1
1
1,1
100
100
rn 1
Iz S n R r
slijedi R
r 1

Sn

r 1
r (r n 1)

50.000,00

1,1 1
1,1(1,115 1)

1.430,63 kn.

b) Postnumerando uplate (isplate)

Ako se uplate (isplate) R vre na kraju godine, tada se konana vrijednost S n uplata
(isplata) na kraju n-te godine uz sloen, godinji i dekurzivni obraun kamata
odreuje (uz pomo grafikog prikaza) na sljedei nain:

...

...

n-1

R
R r

R rn

R rn

66

Zbrojimo li sve konane vrijednosti pojedinanih uplata (isplata), dobit emo izraz za
konanu vrijednost S n godinjih postnumerando uplata (isplata) R na kraju n-te
godine uz godinji dekurzivni kamatnjak p(G) te sloeno, godinje i dekurzivno
ukamaivanje:
S n

R r

... R r n

R rn

ri

i 1

Desna strana gornje jednakosti predstavlja niz od n lanova geometrijskog niza, iji je
prvi lan R, a omjer r. Koristei izraz za zbroj prvih n lanova geometrijskog niza
dobijemo izraz za konanu vrijednost godinjih postnumerando uplata (isplata) na
kraju n-te godine:
rn 1

Sn R
r 1 .
rn 1
S n
, to predstavlja konanu vrijednost
r 1
postnumerando uplata (isplata) zajedno s pripadnim kamatama na kraju n - te godine.
Usporedimo li izraze za konane vrijednosti prenumerando i postnumerando uplata
(isplata), moemo postaviti sljedeu relaciju meu njima:

Ukoliko je R = 1, slijedi

Sn

S n r .

Primjer:
U banku je uloeno 50.000,00 kn da bi se sljedeih 5 godina moglo krajem godine
podizati po 7.000,00 kn. Obraun kamata je sloen, godinji i dekurzivni, uz godinji
kamatnjak p(G) = 12. Koliki e iznos biti na raunu u banci na kraju sedme godine?
Rjeenje:
C0

50.000,00 kn

R = 7.000,00 kn
p(G) = 12
________________
Cx

Grafiki prikaz postavke problema:

67

1
50.000,00

2
R

3
R

4
R

5
R

R
R r
.
.
.

S5

S5 r 2

R r4

.
50.000,00 r 7
Cx
.
Iznos nakon sedam godina odredit emo kao razliku poetnog iznosa od 50.000,00
ukamaenog sedam godina i konane vrijednosti isplata (od po 7.000,00 tijekom 5
godina) ukamaene na razdoblje od dvije godine:

Cx

50.000,00 1,127

Cx

54.750,99 kn.

7.000,00

1,125 1
1,122
1,12 1

110.534,07 55.783,08

5.2 Poetna (sadanja) vrijednost prenumerando i postnumerando isplata (renti)

Da bismo razmotrili probleme odreivanja sadanjih vrijednosti prenumerando i
postnumerando isplata (renti), koristit emo dosadanje oznake i uvesti neke nove:
R
n
p(G)

godinja konstantna isplata (renta)

broj godina ukamaivanja
godinji dekurzivni kamatnjak

An
A

poetna ili sadanja vrijednost postnumerando isplata (renti)

poetna ili sadanja vrijednost prenumerando isplata (renti).

a) Postnumerando isplate (rente)

Problem je odrediti poetnu ili sadanju vrijednost konstantnih isplata (renti) koje
dospijevaju krajem godine tijekom razdoblja ukamaivanja od n godina uz sloen,

68

godinji i dekurzivni obraun kamata te godinji kamatnjak p(G). Grafiki prikaz

opisanog problema:
1
2
n-1
n

...

1
r
1
R 2
r
.
An .
.
1
R n1
r
1
R n
r
R

Zbrojimo li svaku pojedinanu poetnu (sadanju) vrijednost isplata (renti) koje

dospijevaju krajem godine, dobit emo izraz za poetnu (sadanju) vrijednost
postnumerando isplata (renti):
An

1
r

1
r2

... R

1
rn

1
rn

R
i

1
i
1r

Desna strana gornjeg izraza je geometrijski niz od n lanova iji je prvi lan

1
,a
r

1
. Koristei izraz za zbroj n lanova
r
geometrijskog niza, dobijemo sljedei izraz za poetnu (sadanju) vrijednost
postnumerando isplata (renti):
omjer izmeu dvaju susjednih lanova iznosi

An

An

1 rn
n
R r
1 r
r
r

1
1
1 rn
R
r 1
1
r
R

rn
n

r (r 1)

1 rn
n
R r
1 r

1 rn
R n
r (1 r )

(r n 1)
r n (r 1)

rn 1
R n
r (r 1)

Iz gornjeg izraza slijedi izraz za isplate (rente) R:

69

An

r n (r 1)
.
r n 1)

Ako pretpostavimo da je vrijednost isplate (rente) jednaka novanoj jedinici, tj. R = 1,

tada gornji izraz poprima oblik:
rn 1
i ima sljedee znaenje:
r n (r 1)

An

to je iznos koji treba uloiti na poetku razdoblja ukamaivanja kako bi se krajem

svake od n godina mogla isplaivati jedna novana jedinica.
Za neke vrijednosti od n i p izraunati su navedeni iznosi i nalaze se u etvrtim
financijskim tablicama np, tj. IV pn , pa se alternativni izraz za poetnu (sadanju)
vrijednost postnumerando isplata (renti) moe zapisati:
R IV pn .

An

Primjer:
Ako se danas u banku uloi 30.000,00 kn, koliko se godina moe podizati krajem
godine po 3.000,00 kn uz kamatnjak p(G) = 8? Ukamaivanje je sloeno, godinje i
dekurzivno.
Rjeenje:
30.000,00 kn
R 3.000,00 kn
p(G) = 8
________________
n=?
An

p(G)
100

8
1,08
100

70

rn 1
R n
r (r 1)

An

30.000,00

3.000,00

1,08n 1
: 3.000,00
1,08n (1,08 1)

1,08n 1
0,08
1,08n 0,08

10

1,08n 1
1,08n
1
0,8 1
1,08n
0,8

1
log
0,2
n log1,08 log 5
log 5
n
log1,08
n 20,912

1,08n

Kako rezultat nije cijeli broj potrebno je dati njegovo objanjenje:

20 godina e se moi podizati krajem godine iznos od 3.000,00 kn, a krajem 21.
godine jo nepotpuni iznos R koji emo odrediti kao razliku poetnog uloga
ukamaenog na 21 godinu umanjenog za konanu vrijednost prenumerando isplata za
razdoblje od 20 godina:

30.000,00 1,08 21 3.000,00 1,08

2.746,25 kn

1,0820 1
1,08 1

Tijekom 20 godina moi e se podizati po 3.000,00 kn, a krajem 21. godine e se jo

moi podii iznos od 2.746,25 kn.
b) Prenumerando isplate (rente)
Problem je odrediti poetnu ili sadanju vrijednost konstantnih isplata (renti) koje
dospijevaju poetkom godine tijekom razdoblja ukamaivanja od n godina uz sloen,
godinji i dekurzivni obraun kamata te godinji kamatnjak p(G). Grafiki prikaz
opisanog problema:

71

...

...

n-1

R
1
r
1
R 2
r
A .
n
.
R

.
1

rn

Zbrojimo li svaku pojedinanu poetnu (sadanju) vrijednost isplata (renti) koje

dospijevaju poetkom godine, dobit emo izraz za poetnu (sadanju) vrijednost
prenumerando isplata (renti):
A n

1
r

1
r2

... R

1
r

n 2

1
r

n 1

i 1r

1
i 1

Srednji dio gornjeg izraza je geometrijski niz od n lanova iji je prvi lan R , a
1
omjer iznosi . Koristei izraz za zbroj n lanova geometrijskog niza, dobijemo
r
1
1 rn
1
n
n
r (1 r n )
(r n 1)
rn 1
A n R r
R r
R n
R
R
,
1 n
n 1
1
1 r
r
(
1
r
)
r
r
(
r
1
)
r
(
r
1
)
1
r
r
iz ega slijedi izraz za poetnu (sadanju) vrijednost prenumerando isplata (renti):

A n

rn 1
.
r n 1 (r 1)

Za isplatu (rentu) R u vrijednosti jedne novane jedinice poetna (sadanja) vrijednost

prenumerando isplata (renti) iznosi:
rn 1
i predstavlja iznos koji na poetku treba uloiti u banku kako bi se
A n
r n 1 (r 1)
poetkom godine tijekom n-godinjeg razdoblja kapitalizacije omoguila isplata
(renta) od jedne novane jedinice.
Usporedbom izraza za poetnu vrijednost prenumerando i postnumerando isplata
(renti) dolazimo do zakljuka da izmeu tih vrijednosti vrijedi sljedea relacija:

72

A n

r An .

Primjer:
Banka e sljedeih 15 godina, poetkom godine, isplaivati iznos od 20.000,00 kn.
Odredite sadanju vrijednost cijele rente ako je dekurzivni godinji kamatnjak 6.
Rjeenje:
R = 20.000,00
p(G) = 6
n = 15
___________
A15 ?

A n

p(G)
6
1
1,06
100
100
rn 1
1,0615 1
R n1
20.000,00
r (r 1)
1,0614 (1,06 1)

205.899,68 kn

5.3 Vjena renta

U prethodnim primjerima renta je trajala neko odreeno vrijeme. Ukoliko renta traje
vjeno, njezinu poetnu (sadanju) vrijednost A uz sloen, godinji i dekurzivni
obraun kamata te fiksni kamatnjak odreujemo uz pomo grafikog prikaza kako
slijedi:
1

2
R

...
R

...
R

1
R
r
1
R 2
r

An

.
.
.
R

1
n 1

r
1
R n
r

73

1
1
1
1
R 2 ... R n 1 R n ...)
r
n
r
r
r
Desna strana gornje jednakosti predstavlja zbroj beskonano mnogo lanova
1
geometrijskog niza iji je prvi lan R , a omjer izmeu dva susjedna lana iznosi
r
1
.
r
Da bismo odredili A , potrait emo graninu vrijednost zbroja n lanova
geometrijskog niza kada n

Budui da n

lim

lim
n

rn 1
r n (r 1)

100R
1
1 n
p(G)
r

lim ( R

lim
n

R1

1
rn

1
r 1

100R
1
1 n
lim
p(G) n
r

lim

R1

1
rn

1
p(G )
1
100

100R
100R
1
.
p(G)
p(G)

Poetna (sadanja) vrijednost vjene rente uz sloen, godinji i dekurzivni obraun

kamata jednaka je:
A

100R
.
p (G )

Primjer:
Odredite sadanju vrijednost dionica koje donose dividendu krajem svake godine u
iznosu od 10.000,00 kn ako dividenda traje vjeno, a godinji kamatnjak p(G) iznosi
9.
Rjeenje:
R = 10.000,00
p(G) = 9
____________
A =?
Dividenda koja se isplauje krajem svake godine i traje vjeno moe se poistovijetiti s
vjenom rentom, pa je sadanja vrijednost dionica zapravo jednaka sadanjoj
vrijednosti vjene rente:

A =

100 R 100 10.000,00

=
p (G )
9

111.111,11 kn

74

Primjer:
Ispitajte da je li isplativije iznajmljivati stan za godinju neto najamninu u iznosu od
55.000,00 kn ili ga prodati za 1.300.000,00 kn i oroiti dobivenu svotu u banci koja
odobrava 5% godinjih kamata na oroena sredstva.
Rjeenje:
N =
55.000,00 kn
A = 1.300.000,00 kn
p(G) = 5
__________________
R=?

A =

100R
p(G )

p(G )
100

1.300.000,00 5
100

65.000,00 kn

Zakljuujemo da je isplativije prodati stan i oroiti novac jer se tako moe ostvariti
godinja renta od 65.000,00 kn, za razliku od najamnine u iznosu od 55.000,00 kn.

6. NEPREKIDNO UKAMAIVANJE

Kontinuirano ili neprekidno ukamaivanje predstavlja specijalan sluaj sloenog

ukamaivanja: kamate se obraunavaju i pribrajaju glavnici "u svakom trenutku"
razdoblja kapitalizacije. Iako je takav nain ukamaivanja u praksi besmislen, njegova
je primjena mogua u sluajevima kao to je npr. odreivanje prirodnog prirasta, u
makroekonomiji, medicini itd.
U nastavku emo razmotriti kako odrediti vrijednost glavnice na kraju razdoblja
ukamaivanja uz kontinuirani obraun kamata.
Konana vrijednost glavnice uz sloen, dekurzivni i godinji obraun kamata
odreena je izrazom:

Cn

C0 1

p(G)
100

Ukoliko se kapitalizacija vri m puta u jednoj godini, konana vrijednost glavnice uz

relativni kamatnjak odreuje se izrazom:

Cn

p(G)
C0 1
100 m

Iz zamjene x

mn

100 m
slijedi m
p (G )

x p(G )
to daje:
100

75

x p (G )
n
100

p (G )
x p (G )
100
100

Cn

C0 1

Cn

1
C0 1
x

x p (G )
n
100

odnosno

Pretpostavka obraunavanja kamata u svakom trenutku implicira m

odnosno
.
x
Odredimo sada konanu vrijednost glavnice kao graninu vrijednost gornjeg izraza:

Cn

1
x

lim C 0 1

x p (G ) n
100

C 0 lim 1
x

1
x

n p (G )
100

C0 e

n p (G )
100

Dakle, konana vrijednost glavnice uz kontinuirano ukamaivanje jednaka je:

Cn

C0 e

n p (G )
100

Primjer:
Odredite prosjeni godinji prirast purana ako on u 2 godine upeterostrui svoju
teinu.
Rjeenje:
C2

5C 0

n=2
________
p(G) = ?

C0

n p (G )
e 100

C2

C0

2 p (G )
e 100

5C0

C0 e

ln 5

p(G)
ln e
50

Cn

2 p (G )
100

ln

76

p(G) = 50 ln5
p(G) = 80,47189
Primjer:
Procijenite teinu djeteta nakon 4 godine ako je dijete roeno sa 3,4 kg. Prve godine
ivota dijete prosjeno dobiva na teini 70%, druge 50%, tree 30%, a etvrte 20%.
Rjeenje:
n=4g
C 0 3,4 kg

p1 70
p2 50
p3 30

p4 20
________
C4 ?
Cn

C0

n p (G )
e 100

Na kraju prve godine procijenjena teina djeteta iznosi:

C1

C0e

1 70
100

3,4 e0, 7

6,846759205 kg.

Na kraju druge godine procijenjena teina djeteta iznosi:

C2

C1e

1 50
100

6,846759205 e0,5 11,28839754 kg.

Na kraju tree godine procijenjena teina djeteta iznosi:

1 30

C3

C2e 100

11,28839754 e0,3 15,23774284 kg.

Na kraju etvrte godine procijenjena teina djeteta iznosi:

1 20

C4

C3e 100

15,23774284 e0, 20

18,61 kg.

Rjeenje koje smo dobili u nekoliko koraka mogli smo dobiti pomou izraza iji izvod
slijedi:

77

C3

1 p3

1 p4

C4

C3e 100

C4

C0 e 100 e 100 e 100 e 100

C2

1 p4

1 p2

C2e 100 e 100

p1

p2

p3

C1

1 p3

1 p4

C1e 100 e 100 e 100

1 p1

1 p2

1 p3

1 p4

C0e 100 e 100 e 100 e 100

p4

ili, openito:
p1
100

p2
100

Cn

C0 e e e

Cn

C0e100

p3
100

... e

( p1 p2 p3 ... pn )

pn
100

C0 e

1
( p1 p2 p3 ... pn )
100

i konano:

Rjeenje prethodnog zadatka sada se dobije bre i jednostavnije:

C4

C0e

1
( p1 p 2
100

p3

p4 )

3,4e

1
( 70 50 30 20 )
100

3,4e1,7

18,61 kg.

7. ZAJAM
Zajam predstavlja imovinsko-pravni odnos izmeu zajmodavca i zajmoprimca. Taj se
odnos regulira posebnim ugovorom o zajmu tako da se u njemu definiraju:
a) iznos odobrenog zajma
b) kamatnjak
c) nain na koji e se obraunati iznos kamata
d) vrijeme otplate zajma
e) nain otplate zajma
Zajam zajmoprimac vraa zajmodavcu anuitetima. Anuiteti su razdobljeini iznosi
koji se sastoje od otplatnih kvota i kamata. Naime, krajem razdoblja zajmoprimac je
duan vraati posuenu glavnica (zajam), kao i iznos obraunatih, sloenih kamata.
Pregled otplate zajma nalazi se u otplatnoj tablici (planu) koja se sastoji od stupaca u
kojima se navode: razdoblje otplate zajma, anuiteti, kamate, otplatne kvote i ostatak
dugovanja.
U nastavku emo prikazati razne naine otplate zajma uz dekurzivni obraun kamata.
7.1 Model otplate zajma jednakim anuitetima (dekurzivno)
Pretpostavljamo da se zajam C otplauje uz sloen i dekurzivan obraun kamata i
jednake anuitete a, krajem razdoblja. Kamatnjak se tijekom cijelog razdoblja otplate
zajma ne mijenja. Da bismo odredili izraz za iznos jednakih anuiteta kojima se vraa
zajam uoavamo analogiju izmeu jednakih periodinih uplata krajem godine i
jednakih anuiteta a kao i izmeu sadanje vrijednosti postnumerando uplata i
odobrenog zajma. Dakle, izraz za iznos jednakih anuiteta krajem godine bit e
analogan izrazu za iznos periodinih uplata krajem godine (postnumerando):

78

An

r n (r 1)
rn 1

r n (r 1)
rn 1

r n (r 1)
rn 1

Primjer:
Odredite iznos jednakih anuiteta koje e poduzee otplaivati krajem godine tijekom
5 godina uz 12 % godinjih, dekurzivnih kamata za zajam od 150.000,00 kn.
Rjeenje:
C0

150.000,00

n=5
p(G) = 12
_____________
a=?
p
12
r 1
1
1,12
100
100

a C

r n (r 1)
1,125 (1,12 1)
150
.
000
,
00
rn 1
1,125 1

41.611,46

Za prethodni primjer izradit emo otplatnu tablicu koja se sastoji od sljedeih stupaca:
1. Razdoblje oznaava broj razdoblja u kojem dolazi do novanog tijeka. Nulto
razdoblje je razdoblje u kojemu je odobreni zajam stavljen na raspolaganje. Posljednje
razdoblje je ono razdoblje u kojemu dolazi do posljednjeg novanog tijeka. U nulto
razdoblje se upisuje samo iznos odobrenog zajma koji predstavlja ostatak dugovanja.
2. Anuitet (otplatni obrok) u tom stupcu su iznosi koji se sastoje od dijela kojim se
vraa glavnica (zajam) i dijela kojim se vraa kamata na glavnicu.
3. Kamate u taj stupac se unosi iznos kamata na ostatak dugovanja koji treba
otplatiti za sva razdoblja osim nultog.
4. Otplatna kvota u taj se stupac unose iznosi kojima se vraa glavnica, odnosno
zajam.
Za razdoblje k = 1, 2,, n unose se iznosi kamata, otplatnih kvota i ostatka dugovanja
kako slijedi:
Ik

Ck 1 p
100

kamate k tog razdoblja

79

Rk

Ik

Ck

Ck

otplatna kvota k tog razdoblja

ostatak dugovanja k tog razdoblja.

Rk

U zadnji redak otplatne tablice unosi se zbroj anuiteta, kamata i otplatnih kvota.
Za na primjer navedeni koraci izgledaju ovako:
za 1. razdoblje:
k=1

I1

R1
C1

C0 p(G) 150.000,00 12
18.000,00
100
100
a I1 41.611,46 18.000,00 23.611,46
C0 R1 150.000,00 23.611,46 126.388,54

za 2. razdoblje:
k=2

I2
R2
C2

C1 p(G) 126.0388,54 12
15.166,62
100
100
a I 2 41.611,46 15.166,62 26.444,84
C1 R2 126.388,54 26.444,84 99.943,70

za 3. razdoblje:
k=3

I3
R3
C3

C2 p(G) 99.943,70 12
11.993,24
100
100
a I 3 41.611,46 11.993,24 29.618,22
C2 R3 99.943,70 29.618,22 70.325,48

za 4. razdoblje:
k=4

I4
R4
C4

C3 p(G) 70.325,48 12
8.439,06
100
100
a I 4 41.611,46 8.439,06 33.172,40
C3 R4 70.325,48 33.172,40 37.153,08

za 5. razdoblje:
k=5

I5
R5
C5

C4 p(G) 37.153,08 12
4.458,37
100
100
a I 5 41.611,46 4.458,37 37.153,08
C4 R5 37.153,08 37.153,08 0

Otplatna tablica izgleda ovako:

Kraj k-tog Anuitet
razdoblja ak a

Kamate
Ik

0
1
2

18.000,00 23.611,46
15.166,62 26.444,84

41.611,46
41.611,46

Otplatna kvota Ostatak dugovanja

Rk
Ck
150.000,00
126.388,54
99.943.70

80

3
4
5

41.611,46
41.611,46
41.611,46
208.057,30

11.993,24
8.439,06
4.458,37
58.057,29

29.618,22
33.172,40
37.153,08
150.000,00

70.325,48
37.153,08
0

Primjeujemo da je zbroj svih anuiteta jednak zbroju svih kamata i otplatnih kvota.
Takoer zbroj svih otplatnih kvota jednak je iznosu zajma tj. ostatku dugovanja na
poetku. Vidimo i da je ostatak dugovanja iz predzadnjeg razdoblja jednak otplatnoj
kvoti zadnjega razdoblja.
Openito, ispravnost izraene otplatne tablice moemo provjeriti u tijeku izrade ili
nakon to je tablica izraena.
Kontrola u tijeku izrade otplatne tablice
a) Kontrola otplatnih kvota
Da bismo doli do veze izmeu otplatnih kvota, kreemo od pojma anuiteta. Anuiteti
su jednaki zbroju kamata i otplatnih kvota:
a

Ik

Rk .

U nastavku emo razmotriti jednakosti koje povezuju otplatne kvote pojedinih

razdoblja kako slijedi:4
k=1

k=2

k=3

I1 R1

I2

I3

R2

R3

C0 p
100

C1 p
100

C2 p
100

R1

R2

R3

C1

(C0 R1 ) p
100

R2

C2

(C0 R1 R2 ) p
100

R3

k=n

In

Rn

Cn 1 p
100

Rn

n 1

(C0 R1 R2 ... Rn 1 ) p
100

Rn

Postavljamo jednakost koja povezuje drugu i prvu otplatnu kvotu:

Gospodarska matematika, B. Reli, str. 198. - 200.

81

C0 p
100

R1

C0 p
100

R1

C1

(C0 R1 ) p
100

C0 p
100

R2

C0 p
100

R1

R2

R1 (1

p
)
100

R2

R1 r

R1 p
100
C0 p
100

R2

R2
R1 p
100

Nastavljamo s jednakosti koja povezuje treu i drugu otplatnu kvotu:

C1 p
C2 p
R2
R3
100
100
(C0 R1 ) p
C0 p
R2
100
100
R3
R3
R3

R1 p
100

R2 p
100

R3

C0 p R1 p
C0 p R1 p R2 p
R2
100
100
100
100
C0 p R1 p
C0 p R1 p R2 p
R2
100
100
100
100
100
R2 r

R2 (1

p
)
100

Zakljuujemo da openito vrijedi jednakost:

Rk

Rk

ili izraeno financijskim tablicama:

Rk

Rk

I 1p

Kontrolirajmo vrijednost R4 iz prethodnog primjera:

R4 R3 r
33.172,40
33.172,40

29.618,22 1,12
33.172,40

82

b) Kontrola ostatka duga5

Ostatak dugovanja moe se prikazati kao zbroj vrijednosti anuiteta koji dospijevaju
nakon ktog razdoblja u trenutku ktog razdoblja. Grafiki to moemo prikazati:

1
C

k-1
a

k+1 k+2

1
r

1
r2

n-1
a

1
r

n k 1

n k

Ostatak dugovanja na kraju k-tog razdoblja jednak je zbroju:

Ck

1
r

1
r2

1
r

n k 1

1
r

n k

Desna strana gornje jednakosti predstavlja zbroj n-k lanova geometrijskog niza u
1
1
kojemu je prvi lan a , a stalan omjer izmeu dvaju susjednih lanova
.
r
r
Primjenom izraza za zbroj nk lanova geometrijskog niza odredit emo izraz za
ostatak dugovanja C k kako slijedi:

Ck

Ck

1
( )n k 1
a r
r 1 1
r

rn
r

n k

1
n k

ar
1 r
r
r

1 rn k
n k
a r
1 r

(r n k 1)
r n k (r 1)

rn
r

n k

1
(r 1)

1
(r 1)

ili

Ck

a IV pn k .

Kontrolirajmo ostatak duga na kraju tree godine iz prethodnog primjera:

5

Gospodarska matematika, B. Reli, str. 201.

83

p(G) = 12
a = 41.611,46
n=5g
k=3
C3 70.325,48
__________
p
r 1
1,12
100

C3

r5

1
5 3
r (r 1)

41.611,46

1,122 1
1,122 0,12

70.325,48

c) Zadnja otplatna kvota jednaka je predzadnjem ostatku duga:

Rk

Ck

R5

C4

37.153,08 = 37.153,08

Kontrola nakon izrade otplatne tablice

a) Budui da se otplatnim kvotama vraa odobreni zajam, odnosno glavnica, logino
je da zbroj svih otplatnih kvota mora biti jednak odobrenomu zajmu:
n

Rk

C0

Rk

150.000,00

k 1

5
k 1

b) Kako se anuitet sastoji od kamata i otplatne kvote za pojedino razdoblje, zbroj svih
anuiteta mora biti jednak zbroju ukupnih kamata i ukupnih otplatnih kvota:
n

ak
k 1

Ik
k 1

Rk
k 1

Kako se radi o modelu otplate zajma jednakim anuitetima, vrijedi sljedea jednakost:
n

n a

Ik

C0 .

k 1

84

Primjer:
Trea otplatna kvota iznosi 6.526,11 kn, a deseta 6.807,41 kn. Odredite iznos zajma
koji se otplauje 12 godina po modelu obrauna zajma jednakim anuitetima koji
dospijevaju krajem godine. Obraun je sloen, godinji i dekurzivni.
Rjeenje:
R3

6.526.11

R10

6.807,31

n = 12
____________
C=?
Rjeenje:
Krenut emo od izraza
desetu otplatnu kvotu:
Rk

Rk

R10

R3 r 7

r7

R10

R9 r

Rk

Rk

r kako bi doli do izraza koji povezuje treu i

R8 r r R3 r 7

6.807,31
1,043088455 / log
6.526,11

7 log r = log 1,043088455

r = 1,006044765

R3
R1

R2

R1 r r

R2 r
R1 r 2
R3
6.447,92
r2
r 12 1
1,00604476512 1
R1
6.447,92
80.000,00 kn
r 1
1,006044765 1

Primjer:
Zbroj druge i etvrte otplatne kvote zajma iznosi 59.617,24 kn. Odredite iznos zajma
koji je odobren, ako se on amortizira jednakim anuitetima krajem godine tijekom pet
godina uz godinji kamatnjak 12. Obraun kamata je sloen, godinji i dekurzivan.

85

Rjeenje:

R2 R4 59.617,24
n =5 g
p(G) = 12
________________
p
r 1
1,12
100
R2 R1 r
R1 r 3 +
________________
R4

R2

R1 r R1 r 3

R4

59.617,24

R1 (r r 3 ) 59.617,24
59.617,24
R1
23.611,46
1,12 1,123

R1

r5 1
1,125 1
23.611,46
150.000,00 kn
r 1
1,12 1

Primjer:
Banka je poduzeu odobrila zajam u iznosu od 200.000,00 kn na 3 godine uz 12 %
dekurzivnih godinjih kamata i plaanje jednakih anuiteta krajem polugodita. Izradite
otplatnu tablicu za polugodinji, sloen i dekurzivni obraun kamata.
Rjeenje:
Kako je zadan godinji kamatnjak, a ukamaivanje je polugodinje, najprije emo
odrediti polugodinji konformni kamatnjak.
1

p(d1 ) m
) 1
100

p ' (d ) 100 (1

100 (1

12 12
) 1
100

5,83005244

r' = 1,0583005244
Broj anuiteta: n = 3 m = 6

polugodinji anuitet:

rkn (rk 1
1,05830052446 (1,0583005244 1)
= 200.000,00
=40.455,61 kn
a C0 n
1,05830052446 1
rk 1
za k = 1

I1

C0 p
100

200.000,00 5,83005244
11.660,10
100

86

R1
C1
za k = 2

I2

R2
C2
za k =3

I3
R3
C3

za k = 4

I4

R4
C4
za k = 5

I5
R5
C5

za k = 6

I6
R6
C6

a I1 40.455,61 11.660,10 28.795,51

C0 R1 200.000,00 28.795,51 171.204,49
C1 p 171.204,49 5,83005244
9.981,31
100
100
a I 2 40.455,61 9.981,31 30.474,30
C1 R2 171.204,49 30.474,30 140.730,19
C2 p 140.730,19 5,83005244
8.204,64
100
100
a I 3 40.455,61 8.204,64 32.250,97
C2 R3 140.730,19 32.250,97 108.479,22
C3 p 108.479,22 5,83005244
6.324,40
100
100
a I 4 40.455,61 6.324,40 34.131,21
C3 R4 108.479.22 34.131,21 74.348,01
C4 p 74.348,01 5,83005244
4.334,53
100
100
a I 5 40.455,61 4.334,53 36.121,08
C4 R5 74.348,01 36.121,08 38.226,93
C5 p 38.226,93 5,83005244
2.228,65
100
100
a I 6 40.455,61 2.228,65 38.226,96
C5 R6 38.226,93 38.226.96
36

Slijedi pripadna otplatna tablica:

Kraj k-tog Anuitet
razdoblja ak a
0
1
2
3
4
5
6

40.455,61
40.455,61
40.455,61
40.455,61
40.455,61
40.455,61
242.733,66

Kamate
Ik

Otplatna kvota Ostatak dugovanja

Rk
Ck

11.660,10
9.981,31
8.204,64
6.324,40
4.334,53
2.228,65
42.733,63

28.795,51
30.474,30
32.250,97
34.131,21
36.121,08
38.226,96
200.000,00

200.000,00
171.204,49
140.730,19
108.479,22
74.348,01
38.226,93
-3

Zbog zaokruivanja decimalnih vrijednosti moe doi do minimalnih razlika izmeu zadnje otplatne
kvote i predzadnjeg ostatka dugovanja.

87

Primjer:
Zajam od 250.000,00 kn odobren je na tri godine uz 10% godinjih kamata i plaanje
jednakih anuiteta krajem polugodita uz polugodinji, sloen i dekurzivan obraun
kamata.
Rjeenje:
Budui da je ukamaivanje polugodinje, a kamate godinje, potrebno je preraunati
nominalni kamatnjak u relativni ili konformni. Prikazat emo obraun u oba sluaja,
kako slijedi:
C=250.000,00
n = 3 godine = 6 polugodita
p(G) = 10
________________________

d1
d

1G
1P

2P
1P

a) Odredit emo polugodinji relativni kamatnjak i odgovarajui dekurzivni kamatni

faktor:

p(G) 10
r 1
5
2
2
Polugodinji anuitet jednak je:
p ( P)

mn

r (r 1)
r

mn

250000

p( P)
100

1,052 3 0,05
1,052 3 1

5
1,05
100

49.254,37 kn.

Otplatna tablica je jednaka:

Kraj k-tog Anuitet

ak a
razdoblja
0
1
2
3
4
5
6

Kamate
Ik

Otplatna kvota Ostatak dugovanja

Rk
Ck

49.254,37 12.500,00 36.754,37

49.254,37 10.662,28 38.592,09
49.254,37
8.732,68 40.521,69
49.254,37
6.706,59 42.547,78
49.254,37
4.579,20 44.675,17
49.254,37
2.345,45 46.908,92
295.526,20 45.526,20 250.000,02

250.000,00
213.245,63
174.653,54
134.131,85
91.584,07
46.908,90
-0,02

88

b) Odredit emo polugodinji konformni kamatnjak i odgovarajui dekurzivni

kamatni faktor:
1

'

p ( P) 100 (1

r' = 1

p(G ) m
) 1
100

10 2
100 (1
) 1
100

4,880884817

p ( P)
1,048808848
100

Polugodinji anuitet jednak je:

(r )mn (r 1)
(r )mn 1

250000

(1,048808848)6 (1,048808848 1)
(1,048808848)6 1

49.066,90 kn.

Otplatna tablica je jednaka:

Kraj k-tog Anuitet

ak a
razdoblja
0
1
2
3
4
5
6

Kamate
Ik

Otplatna kvota Ostatak dugovanja

Rk
Ck

49.066,90 12.202,20 36.864,70

49.066,90 10.402,88 38.664,02
49.066,90
8.515,73 40.551,17
49.066,90
6.536,48 42.530,42
49.066,90
4.460,62 44.606,28
49.066,90
2.283,44 46.783,46
294.401,40 44.401,35 250.000,05

250.000,00
213.135,30
174.471,28
133.920,11
91.389,69
46.783,41
-0.05

Ako usporedimo rezultate koje smo dobili koritenjem relativnog i konformnog

kamatnjaka, vidimo da je iznos anuiteta uz relativni kamatnjak vei od iznosa anuiteta
uz konformni kamatnjak. Takoer je i iznos ukupnih kamata u tom sluaju vei. To
vrijedi uvijek kada je m > 1 pa se moe zakljuiti da je koritenje relativnog
kamatnjaka tada za zajmodavca isplativije nego koritenje konformnog kamatnjaka.
Toga se oito dre i nae banke koje ve nekoliko godina umjesto konformnog
kamatnjaka koriste relativni kamatnjak kod obrauna zajma.
Interkalarne kamate
Kamate koje zajmoprimac plaa za koritenje sredstava od trenutka kada su mu
sredstva dostavljena do trenutka stavljanja zajma u otplatu (obino se radi o danima)
nazivaju se interkalarne kamate. Obraun interkalarnih kamata moe se vriti na dva
naina:

89

a) po sloenom kamatnom raunu i nakon toga se isplauju odjednom

b) po sloenom kamatnom raunu i nakon toga se pripisuju iznosu zajma u trenutku
stavljanja zajma u otplatu.
Primjer:
Poduzee je dobilo zajam kako slijedi: poetkom prve godine doznaen je dio zajma
(trana) u iznosu od 200.000,00 kn. Poetkom tree godine doznaeno je jo
200.000,00 kn. Rok otplate je 6 godina, uz kamatnjak 8, anuiteti su jednaki i plaaju
se krajem godine, a poinju se vraati krajem 5. godine. Obraun kamata je godinji i
dekurzivni. Odredite visinu anuiteta i interkalarne kamate za oba naina obrauna.
Rjeenje:
Radi boljeg razumijevanja zadatka posluit emo se grafikim prikazom.
400.000,00
1
2
3
4
200.000,00
200.000,00

a)
Ik
Ik

200.000,00 1,085 200.000,00 1,083 400.000,00

293.865,62 251.942,40 400.000,00

Ik

145.808,02 kn

a C0

r n (r 1)
rn 1

400.000,00

1,08(1,08 1)
1,08 1

432.000,00 kn

b)
Na kraju pete godine interkalarne kamate dodaju se odobrenome kreditu, pa je u tom
sluaju

C 0

400.000,00 145.808,02 545.808.02 kn

n1 6
n n1 5 1
p(G) = 8
___________

90

r n (r 1)
a C 0 n
r 1

545.808,02

1,08(1,08 1)
1,08 1

589.472,66 kn

Primjer:
Ivan je odluio kupiti automobil ija je cijena 120.000,00 kn. Kako raspolae s
gotovinom u iznosu od 30.000,00 kn, za ostatak od 90.000,00 obratio se banci.
Sklopio je ugovor o potroakom kreditu u kojemu su sljedei podaci:
1) nominalni iznos glavnice
2) nominalni godinji kamatnjak
3) depozit (20%)
4) naknada za obradu zahtjeva (1%)
5) rok otplate
6) broj anuiteta u godini
7) ukupan broj anuiteta
8) poetak roka otplate
9) dospijee prvog anuiteta
10) datum isplate kredita

90.000,00
12 %
18.000,00
900,00
7 godina
4
28
1. 5. 2004.
1. 7. 2004.
18. 4. 2004.

Interkalarne kamate teku od dana isplate kredita 18. 4. 2004. do poetka roka otplate
1. 5. 2004. Banka je 1. 1. 2007. smanjila kamatnjak sa 12% na 10% godinje.
Izraunajte:
a) tromjeseni konformni kamatnjak od godinjeg kamatnjaka 12%
b) tromjeseni anuitet
c) za vrijeme od 1. 1. 2007. tromjeseni konformni kamatnjak od godinjeg
kamatnjaka 10%
d) novi tromjeseni anuitet
e) otplatnu tablicu
f) interkalarne kamate
g) ukupne trokove kredita
Rjeenje:
a)
m = 12
n=3
p(G) = 12

'

100

p
1
100

100

12

12
1
100

2,873734472

b)
u 7 godina dospijeva n = 28 anuiteta

91

r' 1

a C

p'
2,873734472
1
1,028737345
100
100

r n (r 1)
rn 1

90.000,00

1,02873734528 (1,028737345 1)
1,02873734528 1

4.722,65 kn

c) Izraun novog tromjesenog konformnog kamatnjaka:

'

100

p
1
100

100

12

10
1
100

2,411368908

d) Izraun novog anuiteta: Za 17 anuiteta (koliko ih je preostalo od ukupno 28) i

ostatak glavnice u iznosu od 62.815,78 kn (vidi sljedeu tablicu) odreujemo novu
vrijednost.
p'
2,411368908
1
1,02411368908
100
100
r n (r 1)
1,0241136890817 (1,02411368908 1)
a C n
62.815,78
r 1
1,0241136890817 1

r' 1

4.547,77

e) Otplatna tablica
Dospijee
1. anuitet
2. anuitet
3. anuitet
4. anuitet
5. anuitet
6. anuitet
7. anuitet
8. anuitet
9. anuitet
10.anuitet
11.anuitet
12.anuitet
13.anuitet
14.anuitet
15.anuitet
16.anuitet
17.anuitet
18.anuitet
19.anuitet
20.anuitet
21.anuitet
22.anuitet

1.7.2004.
1.10.2004.
1.1.2005.
1.4.2005.
1.7.2005.
1.10.2005.
1.1.2006.
1.4.2006.
1.7.2006.
1.10.2006.
1.1.2007.
1.4.2007.
1.7.2007.
1.10.2007.
1.1.2008.
1.4.2008.
1.7.2008.
1.10.2008.
1.1.2009.
1.4.2009.
1.7.2009.
1.10.2009.

Poetno
stanje
90.000,00
87.863,71
85.666,03
83.405,19
81.079,38
78.686,74
76.225,34
73.693,20
71.088,30
68.408,54
65.651,77
62.815,78
59.782,73
56.676,54
53.495,45
50.237,65
46.901,30
43.484,49
39.985,29
36.401,71
32.731,72
28.973,23

Kamata

Otplata

2.586,36
2.524,97
2.461.81
2.396,84
2.330,01
2.261,25
2.190,51
2.117,75
2.042,89
1.965,88
1.886,66
1.514,72
1.441,58
1.366,68
1.289,97
1.211,42
1.130,96
1.048,57
964,19
877,78
789,28
698,65

2.136,29
2.197,68
2.260,84
2.325,81
2.392,64
2.461,40
2.532,14
2.604,90
2.679,76
2.756,77
2.835,99
3.033,05
3.106,19
3.181,09
3.257,80
3.336,35
3.416,81
3.499,20
3.583,58
3.669,99
3.758,49
3.849,12

Novo
stanje
87.863,71
85.666,03
83.405,07
81.079,38
78.686,74
76.225,34
73.693,20
71.088,30
68.408,54
65.651,77
62.815,78
59.782,73
56.676,54
53.495,45
50.237,65
46.901,30
43.484,49
39.985,29
36.401,71
32.731,72
28.973,23
25.124,11

Anuitet
4.722,65
4.722,65
4.722,65
4.722,65
4.722,65
4.722,65
4.722,65
4.722,65
4.722,65
4.722,65
4.722,65
4.547,77
4.547,77
4.547,77
4.547,77
4.547,77
4.547,77
4.547,77
4.547,77
4.547,77
4.547,77
4.547,77

92

23.anuitet
24.anuitet
25.anuitet
26.anuitet
27.anuitet
28.anuitet
Ukupno

1.1.2010.
1.4.2010.
1.7.2010.
1.10.2010.
1.1.2011.
1.4.2011.

25.124,11
21.182,17
17.145,18
13.010,84
8.776,81
4.440,68

605,83
510,78
413,43
313,74
211,64
107,07
39.261,23

3.941,94
4.036,99
4.134,34
4.234,03
4.336,13
4.440,68
90.000,00

21.182,17
17.145,18
13.010,84
8.776,81
4.440,68
0

4.547,77
4.547,77
4.547,77
4.547,77
4.547,77
4.547,75
129.261,23

f) Izraun interkalarnih kamata:

Interkalarne kamate se izraunavaju za razdoblje od 18. 4. 2004. do 1. 5. iste godine
tj. za 13 dana:

p
C 1
100

12
90.000,00 1
100

13
366

363,01 kn

g) Ukupni trokovi zajma:

Naknada za obradu zahtjeva
900,00
Interkalarne kamate
363,01
Zbroj kamata u anuitetima
39.261,23
_____________________________________
Ukupni trokovi

40.524,24 kn

Primjer:
Poduzee je dobilo zajam u iznosu od 300.000,00 kn na rok od 4 godine, uz godinu
poeka i 8% godinjih, sloenih i dekurzivnih kamata. Plaanje jednakih anuiteta je
krajem godine, a interkalarne kamate se obraunavaju i dodaju iznosu zajma u
poetku otplate zajma. Izradite otplatnu tablicu.
Rjeenje:
C0 = 300.000,00
n=4
p(G) = 8
_____________

Kako je zajam odobren s poekom od jedne godine, obraunat emo interkalarne

kamate za to vrijeme i dobiveni iznos pribrojiti iznosu odobrenog zajma. Interkalarne
kamate su jednake razlici vrijednosti zajma nakon godine dana i odobrenog zajma.
Zato emo najprije odrediti dekurzivni kamatni faktor, a nakon toga interkalarne
kamate.

r 1

p(G)
1,08
100

93

C1 C0

C0 r

C0

C0 (r 1) 300.000,00(1,08 1)

24.000,00 kn

Kad pribrojimo iznos interkalarnih kamata iznosu odobrenog zajma, dobit emo iznos
zajma C koji e poduzee vraati:
C

C0

300.000,00 24.000,00 324.000,00 .

Nastavljamo s izraunom jednakih godinjih anuiteta:

r 4 (r 1)
1,084 (1,08 1)
324000
97.822,34 .
r4 1
1,084 1
Izradit emo otplatnu tablicu za etiri godine otplate zajma:
a

Kraj k-tog Anuitet

ak a
razdoblja
0
1
2
3
4

97.822,34
97.822,34
97.822,34
97.822,34
391.289,36

Kamate
Ik

Otplatna kvota Ostatak dugovanja

Rk
Ck

25.920,00
20.167,81
13.955,45
7.246,10
67.289,36

71.902,34
77.654,53
83.866,89
90.576,24
324.000,00

324.000,00
252.097,66
174.443,13
90.576,24

7.2 Model otplate zajma dogovorenim jednakim anuitetima (dekurzivno)

U praksi se esto radi jednostavnijeg obrauna zajma, kao i pruanja prilike
zajmoprimcu da odredi iznos anuiteta za koji pretpostavlja da e moi otplaivati,
primjenjuje model otplate zajma unaprijed dogovorenim anuitetima.
Primjer:
Poduzee trai zajam u iznosu od 230.000,00 kn uz 15 % godinjih dekurzivnih
kamata i procjenjuje da e moi plaati anuitete od po 80.000,00 kn krajem godine uz
sloen, godinji i dekurzivni obraun kamata. Izradite otplatnu tablicu.
Rjeenje:
C0

230.000,00

p(G) = 15
a = 80.000,00
______________
Najprije emo odrediti broj godina otplate zajma, tj. vrijeme amortiziranja zajma uz
pomo sljedeeg izraza:

94

log a log a C0 (r 1)
log r

log 80.000,00 log 80.000,00 230.000,00(1,15 1)

log1,15

4,03768

Kako je n vei od 4, zakljuujemo da e poduzee 4 godine plaati dogovoreni

anuitet, a pete godine nepotpuni ili krnji anuitet.
Nepotpuni anuitet odredit emo iz izraza:
Cr n

a4. 1

230000 1,154

a5.

rn 1
r 1

an. 1

a r

80000 1,15

1,154 1
3.221,66
1,15 1

3.221,66

Nastavljamo s izraunom elemenata otplatne tablice:

a) I k
b) Rk
c) Ck

Ck 1 p
100
a Ik
Ck 1 Rk

za k = 1

I1

R1
C1
za k = 2

I2

R2
C2
za k =3

I3
R3
C3

za k = 4

I4

R4
C4

C0 p 230.000,00 15
34.500,00
100
100
a I1 80.000,00 34.500,00 45.500,00
C0 R1 230.000,00 45.500,00 184.500,00
C1 p 184.500,00 15
27.675,00
100
100
a I 2 80.000,00 27.675,00 52.325,00
C1 R2 184.500,00 52.325,00 132.175,00

C2 p 132.175,00 15
19.826,25
100
100
a I 3 80.000,00 19.826,25 60.173,75
C2 R3 132.175,00 60.173,75 72.001,25
C3 p 72.001,25 15
10.800,19
100
100
a I 4 80.000,00 10.800,19 69.199,81
C3 R4 72.001,25 69.199,81 2.801,44

95

za k = 5

C4 p 2.801,44 15
420,22
100
100
C4 2.801,44
C4 R5 2.801,44 2.801,44 0

I5
R5
C5

Nepotpuni anuitet moemo sada odrediti i kao zbroj otplatne kvote na kraju petog
razdoblja i odgovarajuih kamata:
a5

R5

I5

2.801,44 420,22 3.221,66 .

To znai da e poduzee 4 godine otplaivati po 80.000,00 kn, a krajem pete godine

jo nepotpuni anuitet od 3.221,66 kn.
Otplatna tablica:

Kraj k-tog Anuitet

razdoblja ak a
0
1
2
3
4
5

Kamate
Ik

80.000,00
80.000,00
80.000,00
80.000,00
3.221,66
323.221,66

34.500,00
27.675,00
19.826,25
10.800,19
420,22
93.221,66

Otplatna kvota Ostatak dugovanja

Rk
Ck
230.000,00
184.500,00
132.175,00
72.001,25
2.801,44
0,00

45.500,00
52.325,00
60.173,75
69.199,81
2.801,44
230.000,00

U nastavku emo pokazati kako se dolazi do izraza za krnji ili nepotpuni anuitet.
1

2
a

3
a

n-1

n
a

n+1
a

a n

1
a
r
1
a 2
r
1
a 3
r

1
a n1
r
1
a n
r
1
a n 1
r
96

C0
a

a
1

rn

1
1
a 2
r
r
C0

a C0 r n

a n

1
1
1
... a n a n 1
3
r
r
r
1
1
1
1
(a
a 2 a 3 ... a n )
r
r
r
r

(ar n

ar n

... ar )

rn 1
ar
r 1

n 1

C0 r

ar n

Ostatak duga na kraju k-tog razdoblja C k odredit emo uz pomo grafikog prikaza i
naela ekvivalencije kapitala kako slijedi:

2
a

k-1 k k+1k+2 n-1

a

a a

1
1
... a n k
3
r
r

an

n+1
a n

1
r
1
a 2
r

1
a

a
a
a n

Ck

rn

k 2

1
r

n k 1

n k

n k 1

1
1

1
1
a 2
r
r

1
1

n k 1

Prvih n-k lanova gornjeg izraza ine geometrijski niz u kojem je prvi lan jednak
a omjer izmeu susjednih lanova jednak je

Ck

rn
r

n k

a
,
r

1
pa se gornji izraz moe zapisati kao:
r

1
1
a n 1 n k
(r 1)
r

ili

Ck

a IV pn

an

II pn

k 1

97

7.3 Model otplate zajma promjenjivim anuitetima (dekurzivno)

Model otplate zajma promjenjivim anuitetom najee se upotrebljava kada korisnik
zajma procijeni, oekujui efekte budueg poslovanja, da e mu taj model otplate
odgovarati.
a) jednake otplatne kvote
Ukoliko su otplatne kvote jednake slijedi da je visina otplatne kvote jednaka n-tom
dijelu zajma tj.:

n R C0

Co
.
n

Odreivanje visine otplatne kvote tada predstavlja prvi korak kod izrade otplatne
tablice. Nakon toga slijedi izraun ostalih elemenata.
Primjer:
Poduzeu je odobren zajam u iznosu od 150.000,00 kn na razdoblje od 3 godine, uz
sloen, godinji i dekurzivni obraun kamata i godinji kamatnjak 8. Zajam e se
otplaivati jednakim otplatnim kvotama, krajem godine. Izradite otplatnu tablicu.
Rjeenje:
Najprije emo odrediti visinu otplatne kvote R:

C0
n

150.000,00
3

50.000,00

Odredimo ostale elemente otplatne tablice:

za k = 1

C1

I1

a1

za k = 2

C2
I2

a2

C0 R 150.000,00 50.000,00 100.000,00

C0 p 150.000,00 8
12.000,00
100
100
I1 R 12.000,00 50.000,00 62.000,00

C1 R 100.000,00 50.000,00 50.000,00

C1 p 100.000,00 8
8.000,00
100
100
I 2 R 8.000,00 50.000,00 58.000,00

98

C3

za k = 3

I3
a3

C2 R 50.000,00 50.000,00 0
C2 p 50.000,00 8
4.000,00
100
100
I 3 R 4.000,00 50.000,00 54.000,00

Otplatna tablica:
Kraj k-tog Anuitet
razdoblja ak a
0
1
2
3

62.000,00
58.000,00
54.000,00
174.000,00

Kamate
Ik
12.000,00
8.000,00
4.000,00
24.000,00

Otplatna kvota Ostatak dugovanja

Rk
Ck
50.000,00
50.000,00
50.000,00
150.000,00

150.000,00
100.000,00
50.000,00
0

Kontrole u tijeku izrade otplatne tablice

a) Kontrola ostatka dugovanja
Kako se u modelu otplate zajma jednakim otplatnim kvotama izraunava ostatak
dugovanja?
Ck

C0 ( R1 R2 ... Rk )

Ck

C0

Ck

Ck

kR
C
C0 k 0
n
k
C0 (1 )
n

C0 (1

k
)
n

Primjer:
Kontrolirajte ostatak dugovanja na kraju druge godine iz prethodnog primjera.
Rjeenje:
C0

150.000,00

k=2
n=3
______________

C2

Ck

C0 (1

k
)
n
99

C2 150.000,00(1

2
) 50.000,00 kn
3

b) Kontrola promjenjivog anuiteta

Kreemo od izraza za promjenjivi anuitet ak u kojem emo I k zamijeniti sa

ak

Ik

R=

Ck 1 p
100

Ck 1 p
:
100

R.

U nastavku emo na C k

primijeniti jednakost Ck

C0 (1

C
k
) , a R zamijeniti sa 0
n
n

to daje novi izraz za ak :

k 1
)p
n
100

C0
n

n k 1
p
n
100

C0
n

C0 (1
ak

C0
ak

ak

C0
(n k 1) p
n
100

C0
n

Izluimo li zajedniki faktor

C0
iz gornjega izraza dobit emo pojednostavljeni izraz
n

za k-ti anuitet ak :
ak

C0
p
(n k 1)
1
n
100

(k=1,2,,n).

Primjer:
Kontrolirajte anuitet na kraju druge godine iz prethodnog primjera.
Rjeenje:
C0

150.000,00

k=2
n=3
______________
a2 ?

100

C0
p
150.000,00
8
(n k 1)
1 =
(3 2 1)
1
n
100
3
100

ak

58.000,00 kn

c) Kontrola zadnje otplatne kvote

Zadnja otplatna kvota jednaka je predzadnjem ostatku duga.

Kontrola nakon izrade otplatne tablice

a) Zbroj otplatnih kvota jednak je iznosu zajma:
n

Rk

C0

k 1

Kako se ovdje radi o jednakim otplatnim kvotama, vrijedi sljedea jednakost:

n R

C0 .

b) Zbroj anuiteta jednak je zbroju kamata i otplatnih kvota:

n

ak
k 1

Ik
k 1

Rk
k 1

C0 p
100

Cn 1 p
C1 p
...
100
100

Ik

I1 I 2 ... I n

Ik

C0 p (Cc R) p
(C0 (n 1) R) p
...
100

100

100

k 1

n
k 1

zbroj n lanova aritmetikog niza

Ukupne kamate jednake su zbroju lanova aritmetikog niza S n koji se odreuje uz

pomo prvog lana aritmetikog niza a1 i zadnjeg lana aritmetikog niza an , tj.

a1 an
C p
gdje je a1 = 0
,a
n
an
2
100
C0 p
p
C0 (n 1) R
n
100
100 n iz ega slijedi:
Ik
2
k 1

Sn

Ik
k 1

n p
C0 (C0 (n 1) R)
200

C0 (n 1) R

p
100

n p
2C0 nR R .
200

101

Ako u gornjem izrazu zamijenimo R sa

C0
, pojednostavit e se izraz za zbroj
n

kamata:
n

Ik
k 1

C
n p
2C0 n 0
200
n

C0
n

n p
C0
200

C0
n

n p C0
200

p C0
200

C0 p
(n 1)
200

tj. dobiti konaan oblik:

n

Ik
k 1

C0 p
(n 1) .
200

Uvrstimo li taj novi izraz za zbroj kamata u izraz za zbroj anuiteta

n

ak
k 1

k 1

Rk , dobit emo:

Ik
k 1

ak

C0 p
(n 1) C0 ,
200

ak

C0

k 1

n
k 1

to pojednostavljeno daje:

p (n 1)
1 .
200

Gornji izraz nam omoguuje izraun ukupnih anuiteta uz pomo iznosa zajma,
kamatnjaka i vremena.
Primjer:
Banka je poduzeu odobrila zajam u iznosu od 120.000,00 kn na razdoblje od 3
godine uz 8 % godinjih dekurzivnih kamata i plaanje jednakim otplatnim kvotama
krajem polugodita. Obraun kamata je sloen i polugodinji. Izradite otplatnu
tablicu.
Rjeenje:
Kako je kamatnjak godinji, a ukamaivanje je polugodinje, najprije emo odrediti
polugodinji konformni kamatnjak.

p(G) = 8
m=2
________
1

p ' ( P) 100 (1

p(G ) m
) 1
100

100 (1

8 12
) 1
100

3,92304845

102

p ( P)
1,0392304845
100
Kako vrijeme otplate zajma i obrauna kamata mora biti u istim jedinicama, vrijeme
emo izraziti u polugoditima:
r' = 1

n = 3 godine = 6 polugodita.
Otplatne kvote su jednake i iznose:

C0
n

120.000,00
6

20.000,00.

Kamate, anuitet i ostatak duga po godinama izraunat emo u nastavku:

za k = 1

I1

a1
C1
za k = 2

I2

a2
C2
za k = 3

I3
a3
C3

za k = 4

I4

a4
C4
za k = 5

I5
a5
C5

za k = 6

I6
a6
C6

C0 pk 120.000,00 3,92304845
4.707,66
100
100
I1 R 4.707,66 20.000,00 24.707,66
C0 R 120.000,00 20.000,00 100.000,00
C1 pk 100.000,00 3,92304845
3.923,05
100
100
I 2 R 3.923,05 20.000,00 23.923,05
C1 R 100.000,00 20.000,00 80.000,00
C2 pk 80.000,00 3,92304845
3.138,44
100
100
I 3 R 3.138,44 20.000,00 23.138,44
C2 R 80.000,00 20.000,00 60.000,00
C3 pk 60.000,00 3,92304845
2.353,83
100
100
I 4 R 2.353,83 20.000,00 22.353,83
C3 R 60.000,00 20.000,00 40.000,00
C4 pk 40.000,00 3,92304845
1.569,22
100
100
I 5 R 1.569,22 20.000,00 21.569,22
C4 R 40.000,00 20.000,00 20.000,00
C5 pk 20.000,00 3,92304845
784,61
100
100
I 6 R 784,61 20.000,00 20.784,61
C5 R 20.000,00 20.000,00 0

Otplatna tablica:

103

Kraj k-tog Anuitet

razdoblja ak a
0
1
2
3
4
5
6

24.707,66
23.923,05
23.138,44
22.353,83
21.569,22
20.784,61
136.476,81

Kamate
Ik
4.707,66
3.923,05
3.138,44
2.353,83
1.569,22
784,61
16.476,81

Otplatna kvota Ostatak dugovanja

Rk
Ck
20.000,00
20.000,00
20.000,00
20.000,00
20.000,00
20.000,00
120.000,00

120.000,00
100.000,00
80.000,00
60.000,00
40.000,00
20.000,00
0

b) Promjenjive otplatne kvote

U nastavku emo prikazati kako odrediti otplatne kvote i izraditi otplatnu osnovu
ukoliko se radi o modelu otplate zajma promjenjivim anuitetima i otplatnim kvotama
koje ine neki aritmetiki niz, a dekurzivni kamatnjak je stalan.
Ako su otplatne kvote lanovi aritmetikog niza tada se opi lan moe zapisati,
koristei izraz za opi lan aritmetikog niza an a1 (n 1) d , kao:
Rk

R1 (k 1) d

Zbrojimo li sve otplatne kvote dobit emo iznos zajma C 0 koji se, koristei izraz za
n
zbroj n lanova aritmetikog niza S n
a1 a2 , moe zapisati kao:
2
n
n
C0
R1 R1 (n 1) d
2 R1 (n 1) d
2
2

n
2 R1 (n 1) d .
2

C0

Iz gornjeg se izraza moe izraziti d kako slijedi:

C0

n
2 R1
2

C0 nR1

n
(n 1)d
2

n
2
(n 1)d
2
n(n 1)

C0 nR1
.
n(n 1)

Ako se dobiveni izraz za razliku uvrsti u izraz za opi lan aritmetikog niza dobije se

104

C0 nR1
.
n(n 1)
Iz gornjeg se izraza ne moe odrediti otplatna kvota Rk sve dok je nepoznata prva
otplatna kvota R1 . Izbor prve otplatne kvote7 moe se obaviti tako da se procijeni
iznos prvoga promjenjivog anuiteta a1 i zatim odredi R1 preko poznatog izraza:
Rk

R1 2 (k 1)

R1

a1

C0 p
2 C0
i uz ogranienje R1 (0,
).
100
n

Primjer:
Odredite otplatne kvote za zajam u visini od 100.000,00 kn koji e se vraati 5 godina
uz 10 % dekurzivnih kamata i plaanje promjenjivih anuiteta krajem godine. Otplatne
kvote ine aritmetiki niz, a iznos prvoga godinjeg anuiteta procijenjen je na
20.000,00 kn. Izradite otplatnu tablicu.
Rjeenje:
C0 100.000,00 kn
n=5g
a1 20.000,00 kn
p = 10
________________
Rk

? k = 1, 2, 3, 4, 5

R1

a1

C0 p
100

20.000,00

100.000,00 10
10.000,00 kn
100

Neophodna je provjera je li prva otplatna kvota R1 iz intervala (0,

2 C0
):
n

2 100.000,00
) =(0,40.000,00).
5
Nakon provjere koja je pokazala da je ogranienje na iznos prve otplatne kvote
zadovoljeno, odredit emo razliku d kako bismo odredili iznose ostalih otplatnih
kvota.
R1 = 10.000,00 (0,

C0 nR1
n(n 1)

100.000.00 5 10.000,00
5 4

5.000,00

Kako je prva otplatna kvota R1 = 10.000,00 kn, a razlika d = 5.000,00, slijedi da su

vrijednosti ostalih otplatnih kvota, redom: R2 15.000,00 kn, R3 20.000,00 kn,
R4 25.000,00 kn i R5 30.000,00 kn.
Nastavljamo s izraunavanjem svih preostalih elemenata otplatne tablice:
7

Vidjeti Reli, 2002., str. 231.

105

za k = 1

C1

I1

a1
za k = 2

C2
I2

a2
za k = 3

C3

I3
a3

za k = 4

C4

I4

a4
za k = 5

C5

I5
a5

C0 R1 100.000,00 10.000,00 90.000,00

C0 p 100.000,00 10
10.000,00
100
100
I1 R1 10.000,00 10.000,00 20.000,00

C1 R2 90.000,00 15.000,00 75.000,00

C1 p 90.000,00 10
9.000,00
100
100
I 2 R2 9.000,00 15.000,00 24.000,00
C2 R3 75.000,00 20.000,00 55.000,00
C2 p 75.000,00 10
7.500,00
100
100
I 3 R3 7.500,00 20.000,00 27.500,00
C3 R4 55.000,00 25.000,00 30.000,00
C3 p 55.000,00 10
5.500,00
100
100
I 4 R4 5.500,00 25.000,00 30.000,00
C4 R5 30.000,00 30.000,00 0
C4 p 30.000,00 10
3.000,00
100
100
I 5 R5 3.000,00 30.000,00 33.000,00

Otplatna tablica:

Kraj k-tog Anuitet

razdoblja ak a
0
1
2
3
4
5

20.000,00
24.000,00
27.500,00
30.500,00
33.000,00
135.000,00

Kamate
Ik
10.000,00
9.000,00
7.500,00
5.500,00
3.000,00
35.000,00

Otplatna kvota Ostatak dugovanja

Rk
Ck
10.000,00
15.000,00
20.000,00
25.000,00
30.000,00
100.000,00

100.000,00
90.000,00
75.000,00
55.000,00
30.000,00
0

1.Kontrole u tijeku izrade otplatne tablice

a) Kontrola ostatka dugovanja
elimo li provjeriti tonost izrade otplatne tablice u stupcu Ostatak dugovanja,
kreemo od jednakosti koja govori o tome da je ostatak dugovanja na kraju k-tog
106

razdoblja jednak iznosu zajma umanjenom za k otplatnih kvota koje su otplaene do

toga razdoblja:
Ck

C0

( R1

R2 ... Rk ).

U gornjem je izrazu zagrada jednaka zbroju n lanova aritmetikog niza pa ga

moemo zapisati kao

k
( R1 Rk ) C0
2

Ck

C0

Ck

C0 k

Ck

C0 k R1

1
2 R1
2

k
R1
2

Rk

2(C0 n R1 )(k 1)
R1
n(n 1)

1 2(C0 n R1 )(k 1)
2
n(n 1)

(C0 n R1 )(k 1)
n(n 1)

Gornji se izraz moe pojednostaviti ukoliko uvedemo zamjenu d

C0 nR1
:
n(n 1)

Ck

C0 k R1

Ck

C0 k R1

C0 n R1
(k 1)
n(n 1)

i konano slijedi

d
(k 1) .
2

Dakle, ostatak dugovanja krajem k-tog razdoblja gornjim se izrazom moe odrediti
ako znamo iznos zajma, iznos prve otplatne kvote i razliku izmeu otplatnih kvota.
Primjer:
Provjerite ostatak dugovanja iz prethodnog primjera na kraju tree godine ako je iznos
zajma 100.000,00 kn, otplatna kvota na kraju prve godine iznosi 10.000,00 kn, a
zajam e se vraati 5 godina.
Rjeenje:
C0 100.000,00 kn
n=5g
p(G) = 10
________________

107

C3

Ck

C3

C0 nR1
100.000.00 5 10.000,00
2
n(n 1)
5 4
5.000,00
100.000,00 3(10.000,00
2) 55.000,00 kn
2

C0 k R1

d
(k 1)
2

5.000,00

Ostatak dugovanja na kraju tree godine u iznosu od 55.000,00 odgovara iznosu koji
je za to razdoblje upisan u otplatnu tablicu.
b) Kontrola promjenjivog anuiteta
Kreemo od definicije anuiteta na kraju k-tog razdoblja sadrane u izrazu ak I k
p
u koji uvodimo zamjenu za kamate na kraju k-tog razdoblja I k Ck 1
tj.
100
k 1
C

C0 n R1
p
C nR1
Ik
C0 (k 1) R1
( k 2)
i Rk R1 2 (k 1) 0
n(n 1)
n(n 1)
100

Rk

pa se sada promjenjivi anuitet moe izraziti kao

ak

Ik

Rk

k 1
C

C0 n R1
C0 (k 1) R1
(k 2)
n(n 1)

p
100

R1 2 (k 1)

C0 nR1
n(n 1)

I1

C0 nR1
p
Ako se u gornji izraz uvedu zamjene d 2
i C0
a1 R1 nakon
n(n 1)
100
sreivanja dobije se izraz za promjenjivi anuitet na kraju k-tog razdoblja:

ak

a1 (k 1) d ( R1

k 2
p
d)
.
2
100

Primjer:
Ako je iznos zajma 100.000,00 kn, n = 5 godina, otplatna kvota na kraju prvog
razdoblja 10.000,00 kn, anuitet na kraju prve godine 20.000,00 kn, a p(G) = 10, koliki
je anuitet na kraju pete godine?
Rjeenje:
d

C0 nR1
n(n 1)

100.000,00 5 10.000,00
5 4

5.000,00

108

ak

k 2
p
d)
2
100

a1 (k 1) d ( R1

5 2
10
5.000,00)
2
100
20.000,00 4 5.000,00 (10.000,00 7.500,00)0.1 33.000,00 kn
20.000,00 (5 1) 5.000,00 (10.000,00

Ako pogledamo prethodnu otplatnu tablicu, vidjet emo da je taj iznos upisan kao
anuitet na kraju pete godine.
2. Kontrole nakon izrade otplatne tablice
Nakon izrade otplatne tablice slijede kontrole:
-

zbroja otplatnih kvota koji mora biti jednak iznosu zajma, tj.
n

Rk

k 1

zbroja kamata i otplatnih kvota koji mora biti jednak zbroju anuiteta, tj.
n

ak
k 1

Ik
k 1

Rk
k 1

7.4 Konverzija zajma (dekurzivno)

U tijeku otplate zajma moe nastupiti situacija u kojoj se od strane zajmodavca ili
zajmoprimca trae promjene jednoga ili vie elemenata iz ugovora koji su potpisali.
Svaka takva promjena naziva se konverzija zajma. Tada se odreuje novi iznos
anuiteta koji se izraunava na temelju ostatka dugovanja u razdoblju kada je nastupila
jedna ili vie promjena. Da bismo prikazali kako se u takvim sluajevima postupa,
krenut emo od uobiajenih oznaka, a zatim emo prijei na primjere.
C0
( ak )1

n1
p1
u
Cu
( ak ) 2
n2
p2

iznos zajma
iznos anuiteta u k-tom razdoblju uz prvobitne uvjete
broj godina otplaivanja zajma kako je ugovoreno
dekurzivni kamatnjak koji je ugovoren
razdoblje u kojemu su se promijenili prvobitni uvjeti
ostatak dugovanja u razdoblju u
novi iznos anuiteta u k-tom razdoblju
broj razdoblja otplate novog zajma
dekurzivni kamatnjak nakon promjene

Postupak konverzije zajma odvija se u sljedeim koracima8:

1) odrediti ostatak dugovanja u razdoblju kada dolazi do promjene
8

Detalje vidjeti u Reli, 2002., str. 239.

109

2) odrediti iznose novih anuiteta.

Primjer:
Poduzee je otplaivalo banci zajam u iznosu od 200.000,00 kn jednakim anuitetima 3
godine kada je zapalo u financijske potekoe pa se obratilo banci sa zamolbom da
umjesto ugovorenih 5 godina zajam otplauje 6 godina. Dekurzivni kamatnjak iznosi
12. Koliki su bili iznosi anuiteta prve tri godine, a koliko iznose nakon produenja
roka otplate zajma? Izradite otplatnu tablicu!
Rjeenje:
C 0 = 200.000,00 kn

n1 5
p1 (G) 12
r1 1,12
________________
( ak )1 = ?
( ak ) 2 = ?
Najprije emo odrediti iznose anuiteta za prve tri godine:

ak

a C0

(ak )1

(a)1

r n (r 1)
rn 1

(ak )1

200.000,00

(a)1

r1n1 (r1 1)
r1n1 1

1,125 (1,12 1)

55.481,95 kn

1,125 1

Poduzee je prve tri godine plaalo na kraju godine 55.481,95 kn anuiteta.

Da bismo odredili iznos anuiteta nakon produenja roka otplate, moramo najprije
odrediti ostatak dugovanja nakon tri godine.

Ck

rn

r1n1

1
n k
r (r 1)

C3

55.481,95

Cu

C3

iz ega slijedi Cu
1,125

n1 u
1

1
, tj.
(r1 1)

93.767,33 kn.
1,125 3 (1,12 1)
Dobiveni iznos predstavlja ostatak dugovanja na kraju tree godine i jednak je iznosu
novog zajma. Sada emo odrediti iznos novih anuiteta:
93.767,33

n2 3
p2 12
r2 1,12
110

(ak ) 2 =?

ak

r n (r 1)
a C0 n
r 1

( ak ) 2

(a) 2

( ak ) 2

93.767,33

(a) 2

r2n2 (r2 1)
Cu
r2n2 1

1.123 (1,12 1)
1,123 1

39.039,93 kn

Otplatna tablica:
Kraj k-tog Anuitet
razdoblja ak a
0
1
2
3
4
5
6

Kamate
Ik

55.481,95
55.481,95
55.481,95
39.039,93
39.039,93
39.039,93
283.565,64

24.000,00
20.222,17
15.991,01
11.252,08
7.917,54
4.182,84
83.565,64

Otplatna kvota Ostatak dugovanja

Rk
Ck
31.481,95
35.259,78
39.490,94
27.787,85
31.122,39
34.857,09
200.000,00

200.000,00
168.518,05
133.258,27
93.767,33
65.979,48
34.857,09
0

Primjer:
Poduzee je 2 godine otplaivalo zajam u iznosu od 250.000,00 kn odobren na 4
godine uz 20 % dekurzivnih kamata i plaanjem anuiteta krajem godine po modelu
jednakih otplatnih kvota. Nakon druge godine banka je snizila kamatnjak na 15.
Izradite otplatnu tablicu.
Rjeenje:
C 0 = 250.000,00 kn

n1 4
p1 (G) 20
r1 1,20
________________
Najprije emo odrediti iznos otplatnih kvota:

( R)1

250.000,00
4

62.500,00 kn

111

Kraj k-tog Anuitet

razdoblja ak a
0
1
2
3
4

112.500,00
100.000,00
81.250,00
71.875,00
365.625,00

Kamate
Ik
50.000,00
37.500,00
18.750,00
9.375,00
115.625,00

Otplatna kvota Ostatak dugovanja

Rk
Ck
62.500,00
62.500,00
62.500,00
62.500,00
250.000,00

250.000,00
187.500,00
125.000,00
62.500,00
0

Prve dvije godine otplatne kvote iznosile su 62.500,00 kn jer se ukupan iznos zajma
od 250.000,00 dijelio na 4 godine. Nakon toga se ostatak dugovanja na kraju druge
godine u iznosu od 125.000,00 dijelio na 2 godine, to je dalo isti iznos otplatnih
kvota i u sljedee dvije godine.
Nastavljamo s prikazom modela otplate zajma uz anticipativni obraun kamata.
7.5 Model otplate zajma jednakim anuitetima (anticipativno)
Kako odrediti jednake anuitete koji dospijevaju krajem razdoblja ako je zajam
odobren na rok od n godina, a obraun kamata je sloen i anticipativan?
C = C0
n
q(G)
Ik

iznos zajma
broj godina
godinji, anticipativni kamatnjak
sloene kamate u k-tom razdoblju

Kako se radi o anticipativnom ukamaivanju, prvi je korak obraun kamata na

odobreni zajam. Nakon toga se dobiveni iznos kamata odbija od odobrenog zajma:
C0

I0

C0

C0 q(G )
100

C0 1

q(G )
100

C0

100 q(G )
100

C0

1
100
100 q(G )

C0

Budui da anuiteti dospijevaju krajem godine, koristei naelo ekvivalencije,

dolazimo do sljedeeg grafikog prikaza:

112

2
a

n-1
a

n
a

1
2

.
.
.
a
a

C0

1
n 1

1
n

... a

1
n

Desna strana gornje jednakosti zbroj je n lanova geometrijskog niza, iji je prvi lan
1
1
a
, a omjer izmeu dva susjedna lana
. Koristei izraz za zbroj n lanova
geometrijskog niza, dobijemo sljedei izraz:
n

1
C0

C0

(1

C0

n
n 1

1
1

1
n

(1

Pomnoimo li gornju jednakost sa

C0

1
n

1)
(

1)

n 1

, dobije se izraz za zajam:

1
1)

1
1) .

Iz gornje jednakosti slijedi izraz za anuitet:

113

n 1

a C0

(
n

1)

Pomou financijskih tablica zajam i anuitet mogu se izraziti kako slijedi:

a IVqn

C0

a C0 VI qn

gdje je

VI qn

1
n 1
q

IV

Primjer:
Izraunajte godinji anuitet za otplatu zajma odobrenog na 3 godine u iznosu od
25.000,00 kn i godinji kamatnjak 20. Banka primjenjuje sloen, godinji i
anticipativni obraun kamata. Izradite otplatnu tablicu.
Rjeenje:
C 0 = 25.000,00 kn
n=3g
q(G) = 20
________________

a=?
q(G) = 20
100
100 q(G )
n 1

a C0

(
n

100
1,25
100 20

1)

25.000,00

1,253 1 (1,25 1)
10.245,90 kn
1,253 1

Izrada otplatne tablice sastoji se od sljedeih koraka:

a) u nulto razdoblje upie se iznos kamata i iznos zajma
b) unosi se jednaki iznos anuiteta od prvog do n-tog razdoblja
c) upisuju se otplatne kvote, kamate i ostatak dugovanja za svako od n razdoblja.

C q(G) 25.000,00 20
100
100
b) a = 10.245,90
a) I 0

c) Otplatne kvote: Rk
1

(a I 0 )

5.000,00

C 0 = 25.000,00

za k = 1, 2, 3

R1

(a I 0 )

R2

(a I 0 )

(10.245,90 5.000,00) 1,252

R3

(a I 0 )

(10.245,90 5.000,00) 1,253 10.245,90

Kamate: I k

(10.245,90 5.000,00) 1,25 6.557,38

8.196,72

a Rk za k = 1, 2, 3

114

I1

a R1 10.245,90 6.557,38 3.688,52

I2

a R2

I3

a R3 10.245,90 10.245,90 0

10.245,90 8.196,72 2.049,18

Ostatak dugovanja: Ck

Ck

Rk za k = 1, 2, 3

C1 C1 1 R1 25.000,00 6.557,38 18.442,62

C2 C2 1 R2 18.442,62 8.196,72 10.245.90
C3 C3 1 R3 10.245,90 10.245,90 0
Kraj k-tog Anuitet
razdoblja ak a
0
1
2
3

10.245,90
10.245,90
10.245,90
30.737,70

Kamate
Ik
5.000,00
3.688,52
2.049,18
0
5.737,70

Otplatna kvota Ostatak dugovanja

Rk
Ck
6.557,38
8.196,72
10.245,90
25.000,00

25.000,00
18.442,62
10.245,90
0

U nastavku emo prikazati dvije vrste kontrole izrade otplatne tablice: kontrola u
tijeku izrade i kontrola nakon izrade.

1)Kontrola u tijeku izrade otplatne tablice

U tijeku izrade otplatne tablice moemo kontrolirati otplatne kvote, kamate i ostatak
dugovanja. Najprije emo se zadrati na prikazu kontrole otplatnih kvota.
a) Kontrola otplatnih kvota
Da bismo doli do izraza za otplatne kvote openito, tj. u ovisnosti o razdoblju n,
izrazit emo otplatne kvote za prvo, drugo i tree razdoblje. Krenut emo od izraza za
anuitet i kamate:
a

I 1 R1

I1

C1 q(G)
100

(C0

R1 ) q
.
100

Ako sada u izraz za anuitet uvrstimo gornji izraz za kamate, dobit emo anuitet
izraen pomou kamata nultog razdoblja, kamatnjaka i otplatne kvote prvog
razdoblja:
C0 q R1q
q
R1 I 0 1
R1 , tj:
100 100
100
q
a I0 1
R1 .
100
Sada moemo izraziti otplatnu kvotu prvoga razdoblja R1 kako slijedi:
a

115

R1

q
R1
100

a I0

a I0
q
1
100

a I0
100 q
100

R1

a I0

100
100 q

R0

tj.

R0

Nastavit emo sa izraavanjem otplatne kvote drugoga razdoblja R1 :

a

I2

R2

I2

(C0

I2

C2 q(G)
100

(C0

R1 R2 ) q
100

R1 R2 ) q
100

Zamijenimo li izraz za kamate u izrazu za anuitet slijedi:

(C0

R1 R2 ) q
(C0 R1 ) q R2 q
R2
R2 tj.
100
100
100
(C0 R1 ) q R2 q
(C R1 ) q
R2 iz ega nakon zamjene 0
100
100
100

q
1
100

a R1 R2

a R1 R2 1

R2 1

R2

tj. R2

q
100

q
100

a a R1

R1
q
1
100

R1
100 q
100

R1

a R1 R2 1

I1

a R1 slijedi

q
100

iz ega slijedi izraz za otplatnu kvotu drugog razdoblja

R1 , odnosno

R1
1

R1

Analogno prethodnim koracima dolazimo do izraza za otplatnu kvotu treeg

razdoblja:
R3 R2 .
Zakljuujemo da se openito otplatna kvota k-tog razdoblja moe izraziti:

116

Rk

Rk

Ispiemo li prvih nekoliko otplatnih kvota R1 , R2 , R3 ... a zatim ih izrazimo preko

prve otplatne kvote, dobit emo geometrijski niz:

R1 , R1

, R1

iji je prvi lan jednak R1 , a omjer

opem lanu geometrijskog niza an
Rk

R1

k 1

, pa je otplatna kvota k-tog razdoblja Rk jednaka

a1 q n

za n = k, tj.

Izrazimo li iz gornje jednakosti otplatnu kvotu prvog razdoblja R1 preko anuiteta i

kamata dobijemo:

Rk

(a I 0 )

Gornja jednakost slui kao izraz za odreivanje i kontrolu otplatnih kvota. Ako se
koristimo financijskim tablicama, tada je odgovarajui izraz

Rk

(a I 0 ) I qk .

Primjer:
Provjerite je li tono odreena vrijednost otplatne kvote treeg razdoblja iz
prethodnog primjera.
Rjeenje:

R3

(a I 0 )

(10.245,90 5.000,00)1,253 = 10.245,90 kn

Vrijednost otplatne kvote treeg razdoblja je tono odreena.

b) Kontrola kamata
Kontrola kamata moe se provesti koristei poznati izraz za kamate na kraju k-tog
razdoblja

Ik

Ck q
.
100

c) Kontrola ostatka dugovanja

117

Na kraju svakog razdoblja treba otplatiti jo ostatak dugovanja, za to je potrebno jo

n-k anuiteta, to vodi izrazu za anuitet:
n k 1

a Ck

n k

1)
1

ili uz pomo financijskih tablica a Ck VI qn .

Iz gornjeg izraza slijedi odgovarajui izraz za ostatak dugovanja na kraju k-tog

razdoblja:

n k

Ck

n k 1

1)

ili uz pomo financijskih tablica Ck

a (VI qn

k 1

1) .

Takoer vrijedi da je ostatak dugovanja u predzadnjem razdoblju jednak zadnjoj

otplatnoj kvoti, odnosno anuitetu:
Cn

Rn

a.

2) Kontrola otplatne tablice nakon njezine izrade

a) Iznos zajma jednak je zbroju otplatnih kvota:
n

Rk

C0

k 1

b) Zbroj anuiteta jednak je zbroju kamata i otplatnih kvota:

n

Ik
k 1

Rk
k 1

ak
k 1

Prethodni izraz moe se zapisati na drugi nain:

n

Ik

C0

n a budui da se radi o modelu otplate zajma jednakim anuitetima.

k 1

7.6 Model otplate zajma unaprijed dogovorenim jednakim anuitetima

(anticipativno)
esto se poduzea koja se banci obrate za zajam, koriste modelom u kojemu se
anuiteti unaprijed dogovaraju. Naime, takav je model otplate zajma prihvatljiviji
ukoliko se moe procijeniti iznos koji bi poduzee moglo otplaivati u buduem
razdoblju. Navedeni model otplate zajma prikazat emo na sljedeem primjeru.
Primjer:
Poduzeu je potreban zajam i procijenilo je da bi ga moglo otplaivati anuitetima u
visini od 80.000,00 kn krajem godine. Ako bi iznos zajma iznosio 300.000,00 kn, a
fiksni godinji kamatnjak q = 20, koliko bi trajala otplata zajma i kako bi izgledala
otplatna tablica?

118

Rjeenje:
C0 300.000,00 kn
a = 80.000,00 kn
q(G) = 20
_________________
100
100
1,25
100 q(G ) 100 20

za k = 0

R0

C0

300.000,00
C0 q 300.000,00 20
100
100

I0
za k = 1

R1
C1

I1
za k = 2

R2
C2

I2
za k = 3

R3
C3
I3

za k = 4

R4
C4

I4
za k = 5

R5
C5
I5

za k = 6

R6
C6

60.000,00

(a I 0 )
(80.000,00 60.000,00)1,25 25.000,00
C0 R1 300.000,00 25.000,00 275.000,00
C1 q 275.000,00 20
55.000,00
100
100
(a I 0 ) 2 (80.000,00 60.000,00)1,252 31.250,00
C1 R2 275.000,00 31.250,00 243.750,00
C2 q 243.750,00 20
48.750,00
100
100

(a I 0 ) 3 (80.000,00 60.000,00)1,253 39.062,50

C2 R3 243.750,00 39.062,50 204.687,50
C3 q 204.687,50 20
40.937,50
100
100
(a I 0 ) 4 (80.000,00 60.000,00)1,254 48.828,13
C3 R4 204.687,50 48.828,13 155.859,37
C4 q 155.859,37 20
31.171,87
100
100

(a I 0 ) 5 (80.000,00 60.000,00)1,255 61.035,16

C4 R5 155.859,37 61.035,16 94.824,21
C5 q 94.824,21 20
18.964,84
100
100
(a I 0 ) 6 (80.000,00 60.000,00)1,256 76.293,95
C5 R6 94.824,21 76.293,95 18.530,26

119

C6 q
100

I6

18.530,26 20
100

3.706,05

Budui da je ostatak dugovanja C6 18.530,26 manji od dogovorenog iznosa

anuiteta a = 80.000,00, na kraju sedme godine otplatit e se to dugovanje uveano za
iznos kamata. Zadnji anuitet nee biti jednak ostalim anuitetima, pa ga nazivamo krnji
ili nepotpuni anuitet a 4 , a njegov je iznos jednak zadnjoj otplatnoj kvoti.
Otplatna tablica:

Kraj k-tog Anuitet

razdoblja ak a
0
1
2
3
4
5
6
7

Kamate
Ik
60.000,00
55.000,00
48.750,00
40.937,50
31.171,87
18.964,84
3.706,05

80.000,00
80.000,00
80.000,00
80.000,00
80.000,00
80.000,00
18.530,26
498.530,26 198.530,26

Otplatna kvota Ostatak dugovanja

Rk
Ck
25.000,00
31.250,00
39.062,50
48.828,13
61.035,16
76.293,95
18.530,26
300.000,00

300.000,00
275.000,00
243.750,00
204.687,50
155.859,37
94.824,21
18.530,26
0

U prethodnom primjeru odredili smo vrijeme otplate zajma usporeujui anuitet i

ostatak dugovanja. Vrijeme otplate se meutim moe odrediti i pomou jednakosti za
zajam, kako slijedi:
n

C0

C0 (
a
C0 (
a
1
n

1
n

n 1

1
1) a

1)

1
n

1)

1
n

C0 ( 1)
a
a C0 ( 1)
a

a
C0 (

1)

120

Gornji se izraz, uvoenjem odgovarajuih zamjena9, moe svesti na

log a log( a I 0 )
.
log

U nastavku emo prikazati kako odrediti nepotpuni anuitet uz pomo naela

ekvivalencije kapitala.
Grafiki prikaz navedenog problema:
1

2
a

3
a

n
a ...

...

n+1
a

a n

1
2

.
.
.
a
a
a n

1
n 1

1
n

1
1

n 1

C0

C0

a
1

a n

n 1

a n

C0

C0
n

a(

(a
n

... a

a
n 1

1
2

n 2

a n

1
3

...

1
1

n 1

... a
2

n 1

U zagradi gornje jednakosti nalazi se zbroj n lanova geometrijskog niza, pa je sada

nepotpuni anuitet a n 1 jednak slijedeoj razlici:
9

vidjeti Reli, 2002., str. 264.

121

an

C0

1
1

Ukoliko koristimo financijske tablice, nepotpuni anuitet a n

razlici:

an

jednak je slijedeoj

C0 I qn aIII qn .

Efektivni kamatnjak
Efektivni kamatnjak je kamatnjak koji pokazuje koliko odobreni zajam zaista kota
klijenta. On odraava sve trokove zajma koji osim kamatnjaka sadri i naknade,
osiguranje i ostale trokove zajma10. Tek otkada banke imaju obvezu iskazivanja
efektivnog kamatnjaka, klijenti mogu procijeniti cijenu kredita. U Odluci o efektivnoj
kamatnoj stopi kreditnih institucija i kreditnih unija te ugovaranju usluga s
potroaima Hrvatske narodne banke od veljae 2010. godine navodi se:
Efektivna kamatna stopa (EKS) je dekurzivna kamatna stopa iskazana na godinjoj
razini primjenom sloenog kamatnog rauna primjenom koje se diskontirani novani
primici izjednauju s diskontiranim novanim izdacima koji se odnose na dane kredite
odnosno primljene depozite. Kod kredita ta je stopa dodatno prilagoena
jednokratnim ekvivalentom utjecaja diskontiranih novanih primitaka i izdataka po
osnovi novanog pologa koji slui za osiguranje naplate kredita. Pri diskontiranju
primjenjuje se stvarni (kalendarski ) broj dana u mjesecu i 365/366 dana u godini.
EKS se iskazuje s dvjema decimalama, uz zaokruivanje druge decimale.
Metodologija izrauna efektivne kamatne stope takoer je predmet navedene Odluke
HNB i propisana je Uputom za primjenu Odluke o efektivnoj kamatnoj stopi kreditnih
institucija i kreditnih unija te ugovaranju usluga s potroaima. Nain izrauna EKS je
jedinstven i temelji se na matematikom naelu koje kae da je EKS jednaka razlici
izmeu zbroja konanih vrijednosti uplata davatelju kredita i zbroja poetnih
vrijednosti isplata korisniku kredita (deponentu), iskazanoj na godinjoj razini kao
postotak od zbroja poetnih vrijednosti isplata korisniku kredita (deponentu).
Efektivna kamatna stopa pe predstavlja rjeenje sljedee jednadbe:

pe
NNTk 1
100

dk
t

0 gdje je

NNTk neto novani tijek (neto uplata davatelju kredita) tijekom k-tog dana,

dk

broj dana koji je protekao od nultog dana do promatranog novanog tijeka na

k-ti dan
broj dana u godini.

10

Postoje 4 metode izrauna efektivnog kamatnjaka: aktuarska, direktna, konstantna i N metoda. U

naoj zemlji Hrvatska narodna banka zaduena je za odreivanje metode izrauna efektivnog
kamatnjaka koje su banke dune primijeniti.

122

ego (2008.) upozorava na sloenost metodologije na koju za izraun EKS upuuje

HNB te zakljuuje kako se tom metodologijom ne moe uvijek izraunati stvarna
cijena kredita budui da se moe dogoditi da rjeenje gornje jednadbe nije
jedinstveno11.
Iz navedenih razloga ovdje se neemo uputati u izraunavanje EKS na praktinom
primjeru.

8. OCJENE FINANCIJSKE EFIKASNOSTI INVESTICIJSKOG PROJEKTA

U praksi se esto donose procjene prihvatljivosti nekoga investicijskog projekta. Da bi
se mogla donijeti konana odluka o tome potrebno je procijeniti ulaganja kao i
njihove posljedice tj. efekte na materijalnu osnovu poduzea. Zapravo, razmatraju se
ulaganja i povrati sredstava uz odreene trine uvjete. Da bi ocjena investicijskog
projekta bila to je mogue realnija, neki autori12 predlau da se ocjena sastoji od:
1) financijske (trine) ocjene projekta
2) drutveno-ekonomske ocjene projekta
3) ocjene neizvjesnosti projekta
4) usporedne ocjene projekta

Zadrat emo se na financijskoj, odnosno trinoj ocjeni projekta. Najprije emo

uvesti neke nove pojmove koji e nam omoguiti razradu kriterija ocjene financijske
efikasnosti investicijskog projekta:
aj

neto efekt (razlika primitka i izdatka) u svakom razdoblju ekonomskog

vijeka trajanja investicijskog projekta

ekonomski vijek trajanja investicijskog projekta

kalkulativna stopa

Da bismo odredili sadanje vrijednosti neto efekata koji se oekuju tijekom trajanja
projekta, koristit emo sljedei grafiki prikaz:

11
12

Detaljnije vidjeti u B. ego, Financijska matematika, str. 352. 358.

Reli, 2002., str. 269.

123

1
a0

...

n-1

a2

a1

n
an

an

a1
1 i
a2
(1 i ) 2
.
.
.
an 1
(1 i ) n 1
an
(1 i ) n
Sadanja vrijednost neto efekata

r 1

p(G)
te i
100

an
a
jednaka je nn zato to vrijede jednakosti:
n
(1 i )
r

p(G )
.
100

Dakle, vrijednost investicijskog projekta (koja ovisi o kalkulativnoj stopi i) sada

moemo odrediti kao zbroj svih sadanjih vrijednosti neto efekata:
S ( 0 ) (i )

a0
n

S ( 0) (i)
j 0

a1
1 i

a2
(1 i ) 2

aj

a j (1 i)

(1 i)

...

an
(1 i ) n

a0
(1 i ) 0

a1
(1

j)

a2
(1 j ) 2

...

an
(1 i ) n

j 0

Prikaemo li vrijednost investicijskog projekta u obliku funkcije dekurzivnog

kamatnog faktora gornji se izraz mijenja u
n
( 0)

S (i)
j 0

aj
(1 i)

a jr

S ( 0 ) (r ) .

j 0

Razmotrimo vrijednosti neto efekata u projektu:

za j = 0, tj. na poetku ekonomskog vijeka trajanja projekta vrijedi: a j

U j,

gdje je U j ulaganje u projekt na kraju j-te godine:

za j = 1, 2, 3, , n-1 vrijedi: a j

Uj

Pj

Ij

gdje su: Pj primitak na kraju j te godine, I j izdatak na kraju godine

za j = n vrijedi: a j

Pj

Ij

R j gdje je R j rezidualna vrijednost na kraju nte

124

godine13.
Nastavit emo s prikazom kriterija ocjene financijske efikasnosti investicijskog
projekta:
1) neto sadanja vrijednost
2) interna stopa profitabilnosti
3) vrijeme (rok) povrata sredstava

8.1 Neto sadanja vrijednost

Ukoliko je na poetku trajanja projekta izvreno samo jedno ulaganje, a svi su efekti
pozitivni i konstantne vrijednosti, tada je neto sadanju vrijednost projekta mogue
odrediti, uz pomo grafikog prikaza, na sljedei nain:

2
a

...

n-1

1
r2

...

a0
a
r
a
r2
.
S ( 0 ) (in )
.
.
a
rn 1
a
rn

S ( 0) (i )

a0

a
r

a
r2

...

a
rn

a0

1
r

1
rn

Pribrojnici unutar zagrade u gornjoj jednakosti ine n lanova geometrijskog niza u

1
kojemu je prvi lan, kao i omjer, jednak
. Primijenimo li izraz za zbroj prvih n
r
lanova geometrijskog niza, dobit emo sljedeu jednakost:

13

radi se o vrijednosti realne imovine na kraju vijeka investicijskog projekta

125

S ( 0) (i )

a0

1
1
1
1
n
1 r
a
a0 a r
1 r
r 1 1
r
r
r

a0

1 rn
n
a r
1 r

a0 a

(r n 1)
r n (r 1)

a0 a

rn 1
r n (r 1)

tj.
S ( 0) (i) a0

rn 1
.
r n (r 1)

Za neki investicijski projekt procjenjujemo da je:

1) efikasan ako je S ( 0) (iu ) > 0
2) neutralan ako je S ( 0) (iu ) = 0
3) neefikasan ako je S ( 0) (iu ) < 0.
Realnost i uporabnost procjene financijske efikasnosti investicijskog projekta ovise o
tome koliko smo dobro predvidjeli visinu kalkulativne stope, odnosno vremenske
preferencije novca.
Primjer:
Za neki investicijski projekt predviaju se sljedei novani tijekovi:
120.000,00 kn

neto efekt na poetku vijeka trajanja

25.000,00 kn

neto efekt na kraju prve godine

38.000,00

neto efekt na kraju druge godine

40.000,00

neto efekt na kraju tree godine

35.000,00

neto efekt na kraju etvrte godine

26.000,00

neto efekt na kraju pete godine.

Primjenom neto sadanje vrijednosti ocijenite financijsku efikasnost investicijskog

projekta iji je vijek trajanja 5 godina, a kalkulativna stopa iu = 8 %.
Rjeenje:
a0

120.000,00

a1 25.000,00
a2 38.000,00
a3 40.000,00
a4

35.000,00

126

a5 26.000,00
n 5
iu 8%

S ( 0 ) (iu )

S ( 0) (iu )

S ( 0) (iu )

a0

a1
1 i

a2
(1 i ) 2

120.000,00

a3
(1 i )3

25.000,00
1 0,08

120.000,00 1,085

a4
(1 i ) 4
38.000,00
(1 0,08) 2

a5
(1 i )5
40.000,00
(1 0,08)3

35.000,00
(1 0,08) 4

25.000,00 1,084 38.000,00 1,083

1,085

26.000,00
(1 0,008)5

40.000,00 1,082

35.000,00 1,08 26.000,00

10.901,52
1,085

Budui da je S ( 0) (iu ) > 0 zakljuujemo da je investicijski projekt efikasan.

Ako se radi o ocjeni kapitalnih projekata u inozemstvu, neophodno je prikupiti
dodatne informacije koje mogu utjecati na gotovinski tijek. Tada se savjetuje
koritenje metode prilagoene neto sadanje vrijednosti koja se sastoji od sljedeih
koraka14:
1. procijeniti neto sadanju vrijednost projekta u domaoj valuti
2. procijenjene tijekove novca diskontirati stopom koja predstavlja rizik
3.vrijednost gotovinskih
odgovarajuem teaju

tijekova

preraunati

izvjetajnu

valutu

prema

4. proraunati eventualne koristi od koritenja kreditnog financiranja

5. u proraun uvrstiti koristi i trokove tipa subvencionirane kamate i sl.

8.2 Interna stopa profitabilnosti

Interna stopa profitabilnosti iR je stopa uz koju je neto sadanja vrijednost
investicijskog projekta jednaka 0. Dakle, radi se o specifinoj stopi.
Da bismo mogli dati ocjenu efikasnosti investicijskog projekta, potrebno je usporediti
neku unaprijed zadanu stopu iD ( koja moe biti kamatna stopa ili stopa profitabilnosti

14

detaljne upute o tome kako provesti navedene korake vidjeti u Vidui Lj., 2006.

127

za sline projekte u nekoj djelatnosti i sl.) s internom stopom profitabilnosti. Mogua

su tri sluaja:
ako je iR > iD , zakljuujemo da je investicijski projekt efikasan
ako vrijedi iR = iD ,

zakljuujemo da je investicijski projekt neutralan

ukoliko je iR < iD ,

zakljuujemo da je investicijski projekt neefikasan.

Kod izraunavanja interne stope profitabilnosti iR koristimo se nekom od iterativnih

metoda ili primijenimo linearnu interpolaciju za odreivanje njezine pribline
vrijednosti.
Neka vrijedi:

i1

y1

S ( 0) (i1 )

x iR

S ( 0 ) (iR ) 0

x2

y2

x1

i2

S ( 0 ) (i2 ) 0

Koristei jednadbu pravca kroz dvije toke y

y1

y2
x2

y1
( x x1 ) , nakon uvrtenja
x1

gornjih jednakosti, dobijemo sljedeu jednakost:

0 S ( 0) (i1 )

S ( 0) (i2 ) S ( 0) (i1 )
(iR i1 )
i2 i1

(i2 i1 )

S ( 0) (i1 )(i2 i1 )

( S ( 0) (i2 ) S ( 0 ) (i1 ))(iR i1 )

S ( 0 ) (i1 )(i2 i1 )

S ( 0) (i2 ) iR

S ( 0) (i1 )iR

S ( 0) (i2 )i1 S ( 0) (i1 ) i1

( S ( 0) (i2 ) S ( 0 ) (i1 ))i1 S ( 0) (i1 )(i2 i1 ) iR ( S ( 0) (i2 ) S ( 0 ) (i1 ))

iR

( S ( 0) (i2 ) S ( 0) (i1 )) i1
( S ( 0) (i2 ) S ( 0) (i1 ))

iR

i1

iR

i1

S ( 0) (i1 )(i2 i1 )
( S ( 0) (i2 ) S ( 0) (i1 ))

S ( 0) (i1 )(i2 i1 )
( S ( 0) (i1 ) S ( 0) (i2 ))

S ( 0) (i1 )(i2 i1 )
S ( 0) (i1 ) S ( 0) (i2 )

128

Primjer:
Za prethodni primjer ocijenite financijsku efikasnost investicijskog projekta koristei
kriterij interne stope profitabilnosti, ako je iD = 0,06.
Rjeenje:
S ( 0) (i )

120.000,00

25.000,00
1 i

38.000,00
(1 i ) 2

40.000,00
(1 i ) 3

35.000,00
(1 i ) 4

26.000,00
(1 i ) 5

Slijedi rjeavanje jednadbe S ( 0) (iR ) 0

Linearnom aproksimacijom odredit emo priblinu vrijednost od iR . Prvi je korak
odabir neke i1 za koju je S ( 0 ) (i1 ) 0 i neke i2 za koju je S ( 0 ) (i2 ) 0 .
Ako postavimo vrijednost i1 =0,1 tada slijedi:
S ( 0) (0,1)

120.000,00

25.000,00
1 0,1

38.000,00
(1 0,1) 2

40.000,00
(1 0,1) 3

35.000,00
(1 0,1) 4

26.000,00
(1 0,1) 5

40.000,00
(1 0,6) 3

35.000,00
(1 0,6) 4

26.000,00
(1 0,6) 5

4.234,24 0

Ako postavimo vrijednost i2 =0,6 tada slijedi:

S ( 0) (0,6)

25.000,00
1 0,6

120.000,00

38.000,00
(1 0,6) 2

71.945,49 0 .
Sljedei korak sastoji se u odreivanju interne stope profitabilnosti iR :

i1

0,1

S ( 0 ) (0,1)

iR

S ( 0) (iR ) 0

i2

0,6

S ( 0) (0,6)

4.234,24

71.945,49

Uvrstimo li odgovarajue vrijednosti u izraz za iR , dobit emo:

iR

i1

4.234,24(0,6 0,1)
S ( 0) (i1 )(i2 i1 )
= 0,1
( 0)
(0)
4.234,24 71.945,49
S (i1 ) S (i2 )

0,127791 .

Budui da je iR > iD , zakljuujemo da je investicijski projekt efikasan.

129

Karakteristika ove metode ocjene financijskog projekta je da se radi o stopi, a ne o

apsolutnim vrijednostima, pa se moe dogoditi da se ne uzima u obzir efekt baze na
koju se izraunava stopa. Nadalje, ukoliko gotovinski tijekovi nisu konstantni,
izraunavanje stope bez raunala postaje naporno.
Usporedba metode neto sadanje vrijednosti i interne stope profitabilnosti teoretski
daje prednost metodi neto sadanje vrijednosti, iako se u praksi vie koristi interna
stopa profitabilnosti15.
8.3 Vrijeme povrata sredstava
Vrijeme povrata sredstava definira se kao vrijeme koje je potrebno za povrat svih
ulaganja, a odreuje se izrazom:
T ( iu )

S ( 0) (t )

a j (1 iu )

gdje je:

j 0

S ( 0 ) (t )
aj

funkcija vremena
neto efekt u projektu na kraju j-te godine

iu

zadana kalkulativna stopa

vrijeme povrata sredstava kao funkcija kalkulativne stope.

T( iu )

Za neko unaprijed zadano vrijeme povrata slinih projekata t m , neki investicijski

projekt je:
a) prihvatljiv, ako je T( iu ) < t m
b) neutralan, ako je T( iu ) = t m
c) neprihvatljiv, ako je T( iu ) > t m .
Postupak odreivanja vremena povrata sredstava odvija se u sljedeim koracima:
1) Odreujemo sume S ( 0 ) (t ) za t = 0, 1, 2 ..., sve dok ne odredimo onu vrijednost za t
za koju vrijede sljedee nejednakosti:
S ( 0 ) (t ) < 0 i S ( 0 ) (t 1)

0.

2) Zakljuujemo da je vrijeme povrata sredstava unutar interval <t,t+1>.

3) Odredimo vrijeme povrata sredstava pomou izraza:

T (iu ) t

15

S ( 0) (t )
.
S ( 0) (t ) S ( 0) (t 1)

za detalje vidjeti Vidui Lj., 2006.

130

Primjer:
Procijenite financijsku efikasnost investicijskog projekta iz prethodnog primjera uz
vrijeme povrata slinih projekata t m = 4 g i kalkulativnu stopu iu 0,08 .
Rjeenje:
T ( iu )

S ( 0) (t )

a j (1 iu )

j 0

S ( 0) (0)

a0

120.000,00
a1
25.000,00
S ( 0) (1) a0
120.000,00
96.851,85
1,08
1,08
a1
a2
25.000,00 38.000,00
S ( 0 ) (2) a0
120.000,00
64.272,97
2
1,08 1,08
1,08
1,082
a3
a1
a2
25.000,00 38.000,00 40.000,00
S ( 0) (3) a0
120.000,00
2
3
1,08 1,08 1,08
1,08
1,082
1,083
S ( 0) (3)
32.519,68
a3
a1
a2
a4
25.000,00 38.000,00 40.000,00
S ( 0 ) (4) a0
120.000,00
2
3
4
1,08 1,08 1,08 1,08
1,08
1,082
1,083
35.000,00
6.793.64
1,084
a3
a5
a1
a2
a4
25.000,00 38.000,00
S ( 0) (5) a0
120.000,00
2
3
4
5
1,08 1,08 1,08 1,08 1,08
1,08
1,082
40.000,00 35.000,00 26.000,00
10.901,52
1,083
1,084
1,085

Kako smo dobili pozitivnu vrijednost, zaustavljamo se i zakljuujemo da je

T (iu 0,08) iz intervala <4,5> budui da je S ( 0) (4)
6.793,64 i S ( 0 ) (5) 10.901,52 .
Sada moemo odrediti vrijeme povrata sredstava:
T (0,08)

6.793,64
6.793,64 10.901,52

T (0,08) 4,3839 godina

Budui je T (0,08) 4,3839 >4 g = t m , procjenjujemo da je investicijski projekt
neprihvatljiv.

131

PRIMJERI KREDITA IZ PRAKSE

U nastavku emo prikazati stvarne primjere kredita iz jedne nae banke.
1. Primjer nenamjenskog kredita:

Otplatni plan

Korisnik:
Iznos kredita
valuti:
Iznos kredita
valuti isplate:
Valuta:
Valuta isplate:

Sigurnosni polog:
u
Kamatna
stopa
10.000,00
pologa:
u
Nain
obrauna
73.900,00
kamate:
EUR
Kraj
razdoblja
koritenja:
HRK
HBC - Kupovni Kamatna stopa u
Teaj za isplatu:
koritenju:
(7,390000)
HBC - Prodajni Razdoblje
Teaj za naplatu:
obrauna kamate
(7,490000)
koritenja:
Rok otplate u
60
Kraj
razdoblja
mjesecima:
moratorija:
Nominalna
8,55%
Kamatna stopa u
kamatna stopa:
moratoriju:
Efektivna kamatna
9,96%
Razdoblje
stopa:
obrauna kamate
Kamatna stopa 2: 0,00%
moratorija:
Datum
kamatne
Datum izrauna:
stope 2:
Datum isplate:
Periodinost
Mjeseno
Datum dospijea:
otplate:
Dan plaanja:
Periodinost
Mjeseno
obrauna kamate:
Anuitet u valuti:
Naknada:
1,00%
Anuitet u valuti
isplate:
Premija osiguranja: 0,00
Anuitet u valuti 2:
Anuitet u valuti
isplate 2:

0,00
0,00%
Proporcionalni
27.5.2011
0,00%
Mjeseno
27.5.2011
0,00%
Mjeseno
27.5.2011
27.5.2011
30.6.2016
31
205,41
1.538,49
0,00
0,00

132

Datum
Razdoblje
dospijea
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41

01.06.2011
31.07.2011
31.08.2011
30.09.2011
31.10.2011
30.11.2011
31.12.2011
31.01.2012
29.02.2012
31.03.2012
30.04.2012
31.05.2012
30.06.2012
31.07.2012
31.08.2012
30.09.2012
31.10.2012
30.11.2012
31.12.2012
31.01.2013
28.02.2013
31.03.2013
30.04.2013
31.05.2013
30.06.2013
31.07.2013
31.08.2013
30.09.2013
31.10.2013
30.11.2013
31.12.2013
31.01.2014
28.02.2014
31.03.2014
30.04.2014
31.05.2014
30.06.2014
31.07.2014
31.08.2014
30.09.2014
31.10.2014
30.11.2014

Isplata
kredita

Druge Otplatna Otplatna Uplata

isplate rata
kvota
kamate

Druge Stanje
uplate kredita

73.900,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00

0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00

749,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00

0,00
1.538,50
1.538,50
1.538,50
1.538,50
1.538,50
1.538,50
1.538,50
1.538,50
1.538,50
1.538,50
1.538,50
1.538,50
1.538,50
1.538,50
1.538,50
1.538,50
1.538,50
1.538,50
1.538,50
1.538,50
1.538,50
1.538,50
1.538,50
1.538,50
1.538,50
1.538,50
1.538,50
1.538,50
1.538,50
1.538,50
1.538,50
1.538,50
1.538,50
1.538,50
1.538,50
1.538,50
1.538,50
1.538,50
1.538,50
1.538,50
1.538,50

0,00
1.004,84
1.012,00
1.019,21
1.026,47
1.033,78
1.041,15
1.048,57
1.056,04
1.063,56
1.071,14
1.078,77
1.086,46
1.094,20
1.102,00
1.109,85
1.117,75
1.125,72
1.133,74
1.141,82
1.149,95
1.158,15
1.166,40
1.174,71
1.183,08
1.191,51
1.200,00
1.208,55
1.217,16
1.225,83
1.234,56
1.243,36
1.252,22
1.261,14
1.270,13
1.279,18
1.288,29
1.297,47
1.306,71
1.316,03
1.325,40
1.334,85

515,87
533,66
526,50
519,29
512,03
504,72
497,35
489,93
482,46
474,94
467,36
459,73
452,04
444,30
436,50
428,65
420,75
412,78
404,76
396,68
388,55
380,35
372,10
363,79
355,42
346,99
338,50
329,95
321,34
312,67
303,94
295,14
286,28
277,36
268,37
259,32
250,21
241,03
231,79
222,47
213,10
203,65

74.900,00
73.895,16
72.883,16
71.863,95
70.837,48
69.803,70
68.762,55
67.713,98
66.657,94
65.594,38
64.523,24
63.444,47
62.358,01
61.263,81
60.161,81
59.051,96
57.934,21
56.808,49
55.674,75
54.532,93
53.382,98
52.224,83
51.058,43
49.883,72
48.700,64
47.509,13
46.309,13
45.100,58
43.883,42
42.657,59
41.423,03
40.179,67
38.927,45
37.666,31
36.396,18
35.117,00
33.828,71
32.531,24
31.224,53
29.908,50
28.583,10
27.248,25

Tokovi
sig.
pologa
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00

133

Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata

42
43
44
45
46
47
48
49
50
51
52
53
54
55
56
57
58
59
60

31.12.2014
31.01.2015
28.02.2015
31.03.2015
30.04.2015
31.05.2015
30.06.2015
31.07.2015
31.08.2015
30.09.2015
31.10.2015
30.11.2015
31.12.2015
31.01.2016
29.02.2016
31.03.2016
30.04.2016
31.05.2016
30.06.2016

0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
73.900,00

0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00

1.538,50
1.538,50
1.538,50
1.538,50
1.538,50
1.538,50
1.538,50
1.538,50
1.538,50
1.538,50
1.538,50
1.538,50
1.538,50
1.538,50
1.538,50
1.538,50
1.538,50
1.538,50
1.537,99
92.309,49

1.344,36
1.353,93
1.363,58
1.373,30
1.383,08
1.392,94
1.402,86
1.412,86
1.422,92
1.433,06
1.443,27
1.453,56
1.463,91
1.474,34
1.484,85
1.495,43
1.506,08
1.516,81
1.527,11
74.900,00

194,14
184,57
174,92
165,20
155,42
145,56
135,64
125,64
115,58
105,44
95,23
84,94
74,59
64,16
53,65
43,07
32,42
21,69
10,88
17.925,36

0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
749,00

25.903,89
24.549,96
23.186,38
21.813,08
20.430,00
19.037,06
17.634,20
16.221,34
14.798,42
13.365,36
11.922,09
10.468,53
9.004,62
7.530,28
6.045,43
4.550,00
3.043,92
1.527,11
0,00

0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00

Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata

efektivna
kamatna
stopa
vaea
je
na
datum
izrauna.
Napomene: Iskazana
Pri isplati i otplati kredita te izraunu efektivne kamatne stope koriten je teaj vaei na datum
izrade otplatnog plana.

2. Primjer stambenog kredita:

Otplatni plan

Korisnik:
Iznos kredita
valuti:
Iznos kredita
valuti isplate:
Valuta:
Valuta isplate:

u
u

100.000,00
739.000,00
EUR
HRK

Sigurnosni polog:
Kamatna
stopa
pologa:
Nain
obrauna
kamate:
Kraj
razdoblja
koritenja:

0,00
0,00%
Proporcionalni
27.5.2011

134

HBC - Kupovni
(7,390000)
HBC - Prodajni
(7,490000)

Teaj za isplatu:
Teaj za naplatu:
Rok otplate u
mjesecima:
Nominalna
kamatna stopa:
Efektivna kamatna
stopa:
Kamatna stopa 2:
Datum
kamatne
stope 2:
Periodinost
otplate:
Periodinost
obrauna kamate:
Naknada:
Premija osiguranja:

Datum
Razdoblje
dospijea
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17

01.06.2011
31.07.2011
31.08.2011
30.09.2011
31.10.2011
30.11.2011
31.12.2011
31.01.2012
29.02.2012
31.03.2012
30.04.2012
31.05.2012
30.06.2012
31.07.2012
31.08.2012
30.09.2012
31.10.2012
30.11.2012

360
5,90%
6,68%
6,40%
30.6.2012
Mjeseno
Mjeseno
0,00
0,00

Kamatna stopa u
koritenju:
Razdoblje
obrauna kamate
koritenja:
Kraj
razdoblja
moratorija:
Kamatna stopa u
moratoriju:
Razdoblje
obrauna kamate
moratorija:
Datum izrauna:
Datum isplate:
Datum dospijea:
Dan plaanja:
Anuitet u valuti:
Anuitet u valuti
isplate:
Anuitet u valuti 2:
Anuitet u valuti
isplate 2:

0,00%
Mjeseno
27.5.2011
0,00%
Mjeseno
27.5.2011
27.5.2011
30.6.2041
31
593,14
4.442,59
624,86
4.680,18

Isplata
kredita

Druge
Otplatna
Otplatna rata
isplate
kvota

Uplata
kamate

Druge Stanje
uplate kredita

739.000,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00

0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00

3.559,83
3.682,58
3.678,85
3.675,09
3.671,32
3.667,53
3.663,71
3.659,89
3.656,04
3.652,17
3.648,28
3.644,38
3.948,97
3.945,07
3.941,15
3.937,20
3.933,24
3.929,26

0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00

0,00
4.442,60
4.442,60
4.442,60
4.442,60
4.442,60
4.442,60
4.442,60
4.442,60
4.442,60
4.442,60
4.442,60
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18

0,00
760,02
763,75
767,51
771,28
775,07
778,89
782,71
786,56
790,43
794,32
798,22
731,21
735,11
739,03
742,98
746,94
750,92

749.000,00
748.239,98
747.476,23
746.708,72
745.937,44
745.162,37
744.383,48
743.600,77
742.814,21
742.023,78
741.229,46
740.431,24
739.700,03
738.964,92
738.225,89
737.482,91
736.735,97
735.985,05

Tokovi
sig.
pologa
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00

135

Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata

18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
42
43
44
45
46
47
48
49
50
51
52
53
54
55
56
57
58
59
60
61
62

31.12.2012
31.01.2013
28.02.2013
31.03.2013
30.04.2013
31.05.2013
30.06.2013
31.07.2013
31.08.2013
30.09.2013
31.10.2013
30.11.2013
31.12.2013
31.01.2014
28.02.2014
31.03.2014
30.04.2014
31.05.2014
30.06.2014
31.07.2014
31.08.2014
30.09.2014
31.10.2014
30.11.2014
31.12.2014
31.01.2015
28.02.2015
31.03.2015
30.04.2015
31.05.2015
30.06.2015
31.07.2015
31.08.2015
30.09.2015
31.10.2015
30.11.2015
31.12.2015
31.01.2016
29.02.2016
31.03.2016
30.04.2016
31.05.2016
30.06.2016
31.07.2016
31.08.2016

0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00

0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00

4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18

754,93
758,95
763,00
767,07
771,16
775,27
779,41
783,57
787,74
791,95
796,17
800,42
804,68
808,98
813,29
817,63
821,99
826,37
830,78
835,21
839,67
844,14
848,65
853,17
857,72
862,30
866,90
871,52
876,17
880,84
885,54
890,26
895,01
899,78
904,58
909,41
914,26
919,13
924,03
928,96
933,92
938,90
943,90
948,94
954,00

3.925,25
3.921,23
3.917,18
3.913,11
3.909,02
3.904,91
3.900,77
3.896,61
3.892,44
3.888,23
3.884,01
3.879,76
3.875,50
3.871,20
3.866,89
3.862,55
3.858,19
3.853,81
3.849,40
3.844,97
3.840,51
3.836,04
3.831,53
3.827,01
3.822,46
3.817,88
3.813,28
3.808,66
3.804,01
3.799,34
3.794,64
3.789,92
3.785,17
3.780,40
3.775,60
3.770,77
3.765,92
3.761,05
3.756,15
3.751,22
3.746,26
3.741,28
3.736,28
3.731,24
3.726,18

0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00

735.230,12
734.471,17
733.708,17
732.941,10
732.169,94
731.394,67
730.615,26
729.831,69
729.043,95
728.252,00
727.455,83
726.655,41
725.850,73
725.041,75
724.228,46
723.410,83
722.588,84
721.762,47
720.931,69
720.096,48
719.256,81
718.412,67
717.564,02
716.710,85
715.853,13
714.990,83
714.123,93
713.252,41
712.376,24
711.495,40
710.609,86
709.719,60
708.824,59
707.924,81
707.020,23
706.110,82
705.196,56
704.277,43
703.353,40
702.424,44
701.490,52
700.551,62
699.607,72
698.658,78
697.704,78

0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00

136

Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata

63
64
65
66
67
68
69
70
71
72
73
74
75
76
77
78
79
80
81
82
83
84
85
86
87
88
89
90
91
92
93
94
95
96
97
98
99
100
101
102
103
104
105
106
107

30.09.2016
31.10.2016
30.11.2016
31.12.2016
31.01.2017
28.02.2017
31.03.2017
30.04.2017
31.05.2017
30.06.2017
31.07.2017
31.08.2017
30.09.2017
31.10.2017
30.11.2017
31.12.2017
31.01.2018
28.02.2018
31.03.2018
30.04.2018
31.05.2018
30.06.2018
31.07.2018
31.08.2018
30.09.2018
31.10.2018
30.11.2018
31.12.2018
31.01.2019
28.02.2019
31.03.2019
30.04.2019
31.05.2019
30.06.2019
31.07.2019
31.08.2019
30.09.2019
31.10.2019
30.11.2019
31.12.2019
31.01.2020
29.02.2020
31.03.2020
30.04.2020
31.05.2020

0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00

0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00

4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18

959,09
964,20
969,35
974,52
979,71
984,94
990,19
995,47
1.000,78
1.006,12
1.011,48
1.016,88
1.022,30
1.027,75
1.033,24
1.038,75
1.044,29
1.049,86
1.055,46
1.061,08
1.066,74
1.072,43
1.078,15
1.083,90
1.089,68
1.095,50
1.101,34
1.107,21
1.113,12
1.119,05
1.125,02
1.131,02
1.137,05
1.143,12
1.149,21
1.155,34
1.161,51
1.167,70
1.173,93
1.180,19
1.186,48
1.192,81
1.199,17
1.205,57
1.212,00

3.721,09
3.715,98
3.710,83
3.705,66
3.700,47
3.695,24
3.689,99
3.684,71
3.679,40
3.674,06
3.668,70
3.663,30
3.657,88
3.652,43
3.646,94
3.641,43
3.635,89
3.630,32
3.624,72
3.619,10
3.613,44
3.607,75
3.602,03
3.596,28
3.590,50
3.584,68
3.578,84
3.572,97
3.567,06
3.561,13
3.555,16
3.549,16
3.543,13
3.537,06
3.530,97
3.524,84
3.518,67
3.512,48
3.506,25
3.499,99
3.493,70
3.487,37
3.481,01
3.474,61
3.468,18

0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00

696.745,69
695.781,49
694.812,14
693.837,62
692.857,91
691.872,97
690.882,78
689.887,31
688.886,53
687.880,41
686.868,93
685.852,05
684.829,75
683.802,00
682.768,76
681.730,01
680.685,72
679.635,86
678.580,40
677.519,32
676.452,58
675.380,15
674.302,00
673.218,10
672.128,42
671.032,92
669.931,58
668.824,37
667.711,25
666.592,20
665.467,18
664.336,16
663.199,11
662.055,99
660.906,78
659.751,44
658.589,93
657.422,23
656.248,30
655.068,11
653.881,63
652.688,82
651.489,65
650.284,08
649.072,08

0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00

137

Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata

108
109
110
111
112
113
114
115
116
117
118
119
120
121
122
123
124
125
126
127
128
129
130
131
132
133
134
135
136
137
138
139
140
141
142
143
144
145
146
147
148
149
150
151
152

30.06.2020
31.07.2020
31.08.2020
30.09.2020
31.10.2020
30.11.2020
31.12.2020
31.01.2021
28.02.2021
31.03.2021
30.04.2021
31.05.2021
30.06.2021
31.07.2021
31.08.2021
30.09.2021
31.10.2021
30.11.2021
31.12.2021
31.01.2022
28.02.2022
31.03.2022
30.04.2022
31.05.2022
30.06.2022
31.07.2022
31.08.2022
30.09.2022
31.10.2022
30.11.2022
31.12.2022
31.01.2023
28.02.2023
31.03.2023
30.04.2023
31.05.2023
30.06.2023
31.07.2023
31.08.2023
30.09.2023
31.10.2023
30.11.2023
31.12.2023
31.01.2024
29.02.2024

0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00

0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00

4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18

1.218,46
1.224,96
1.231,49
1.238,06
1.244,66
1.251,30
1.257,98
1.264,69
1.271,43
1.278,21
1.285,03
1.291,88
1.298,77
1.305,70
1.312,66
1.319,66
1.326,70
1.333,78
1.340,89
1.348,04
1.355,23
1.362,46
1.369,73
1.377,03
1.384,38
1.391,76
1.399,18
1.406,64
1.414,15
1.421,69
1.429,27
1.436,89
1.444,56
1.452,26
1.460,01
1.467,79
1.475,62
1.483,49
1.491,40
1.499,36
1.507,35
1.515,39
1.523,48
1.531,60
1.539,77

3.461,72
3.455,22
3.448,69
3.442,12
3.435,52
3.428,88
3.422,20
3.415,49
3.408,75
3.401,97
3.395,15
3.388,30
3.381,41
3.374,48
3.367,52
3.360,52
3.353,48
3.346,40
3.339,29
3.332,14
3.324,95
3.317,72
3.310,45
3.303,15
3.295,80
3.288,42
3.281,00
3.273,54
3.266,03
3.258,49
3.250,91
3.243,29
3.235,62
3.227,92
3.220,17
3.212,39
3.204,56
3.196,69
3.188,78
3.180,82
3.172,83
3.164,79
3.156,70
3.148,58
3.140,41

0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00

647.853,62
646.628,66
645.397,17
644.159,11
642.914,45
641.663,15
640.405,17
639.140,48
637.869,05
636.590,84
635.305,81
634.013,93
632.715,16
631.409,46
630.096,80
628.777,14
627.450,44
626.116,66
624.775,77
623.427,73
622.072,50
620.710,04
619.340,31
617.963,28
616.578,90
615.187,14
613.787,96
612.381,32
610.967,17
609.545,48
608.116,21
606.679,32
605.234,76
603.782,50
602.322,49
600.854,70
599.379,08
597.895,59
596.404,19
594.904,83
593.397,48
591.882,09
590.358,61
588.827,01
587.287,24

0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00

138

Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata

153
154
155
156
157
158
159
160
161
162
163
164
165
166
167
168
169
170
171
172
173
174
175
176
177
178
179
180
181
182
183
184
185
186
187
188
189
190
191
192
193
194
195
196
197

31.03.2024
30.04.2024
31.05.2024
30.06.2024
31.07.2024
31.08.2024
30.09.2024
31.10.2024
30.11.2024
31.12.2024
31.01.2025
28.02.2025
31.03.2025
30.04.2025
31.05.2025
30.06.2025
31.07.2025
31.08.2025
30.09.2025
31.10.2025
30.11.2025
31.12.2025
31.01.2026
28.02.2026
31.03.2026
30.04.2026
31.05.2026
30.06.2026
31.07.2026
31.08.2026
30.09.2026
31.10.2026
30.11.2026
31.12.2026
31.01.2027
28.02.2027
31.03.2027
30.04.2027
31.05.2027
30.06.2027
31.07.2027
31.08.2027
30.09.2027
31.10.2027
30.11.2027

0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00

0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00

4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18

1.547,98
1.556,24
1.564,54
1.572,88
1.581,27
1.589,70
1.598,18
1.606,71
1.615,27
1.623,89
1.632,55
1.641,26
1.650,01
1.658,81
1.667,66
1.676,55
1.685,49
1.694,48
1.703,52
1.712,61
1.721,74
1.730,92
1.740,15
1.749,43
1.758,76
1.768,14
1.777,57
1.787,06
1.796,59
1.806,17
1.815,80
1.825,49
1.835,22
1.845,01
1.854,85
1.864,74
1.874,69
1.884,69
1.894,74
1.904,84
1.915,00
1.925,21
1.935,48
1.945,80
1.956,18

3.132,20
3.123,94
3.115,64
3.107,30
3.098,91
3.090,48
3.082,00
3.073,47
3.064,91
3.056,29
3.047,63
3.038,92
3.030,17
3.021,37
3.012,52
3.003,63
2.994,69
2.985,70
2.976,66
2.967,57
2.958,44
2.949,26
2.940,03
2.930,75
2.921,42
2.912,04
2.902,61
2.893,12
2.883,59
2.874,01
2.864,38
2.854,69
2.844,96
2.835,17
2.825,33
2.815,44
2.805,49
2.795,49
2.785,44
2.775,34
2.765,18
2.754,97
2.744,70
2.734,38
2.724,00

0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00

585.739,26
584.183,02
582.618,48
581.045,60
579.464,33
577.874,63
576.276,45
574.669,74
573.054,47
571.430,58
569.798,03
568.156,77
566.506,76
564.847,95
563.180,29
561.503,74
559.818,25
558.123,77
556.420,25
554.707,64
552.985,90
551.254,98
549.514,83
547.765,40
546.006,64
544.238,50
542.460,93
540.673,87
538.877,28
537.071,11
535.255,31
533.429,82
531.594,60
529.749,59
527.894,74
526.030,00
524.155,31
522.270,62
520.375,88
518.471,04
516.556,04
514.630,83
512.695,35
510.749,55
508.793,37

0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00

139

Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata

198
199
200
201
202
203
204
205
206
207
208
209
210
211
212
213
214
215
216
217
218
219
220
221
222
223
224
225
226
227
228
229
230
231
232
233
234
235
236
237
238
239
240
241
242

31.12.2027
31.01.2028
29.02.2028
31.03.2028
30.04.2028
31.05.2028
30.06.2028
31.07.2028
31.08.2028
30.09.2028
31.10.2028
30.11.2028
31.12.2028
31.01.2029
28.02.2029
31.03.2029
30.04.2029
31.05.2029
30.06.2029
31.07.2029
31.08.2029
30.09.2029
31.10.2029
30.11.2029
31.12.2029
31.01.2030
28.02.2030
31.03.2030
30.04.2030
31.05.2030
30.06.2030
31.07.2030
31.08.2030
30.09.2030
31.10.2030
30.11.2030
31.12.2030
31.01.2031
28.02.2031
31.03.2031
30.04.2031
31.05.2031
30.06.2031
31.07.2031
31.08.2031

0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00

0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00

4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18

1.966,62
1.977,10
1.987,65
1.998,25
2.008,91
2.019,62
2.030,39
2.041,22
2.052,11
2.063,05
2.074,05
2.085,12
2.096,24
2.107,42
2.118,66
2.129,96
2.141,32
2.152,74
2.164,22
2.175,76
2.187,36
2.199,03
2.210,76
2.222,55
2.234,40
2.246,32
2.258,30
2.270,34
2.282,45
2.294,63
2.306,86
2.319,17
2.331,54
2.343,97
2.356,47
2.369,04
2.381,67
2.394,38
2.407,15
2.419,98
2.432,89
2.445,87
2.458,91
2.472,03
2.485,21

2.713,56
2.703,08
2.692,53
2.681,93
2.671,27
2.660,56
2.649,79
2.638,96
2.628,07
2.617,13
2.606,13
2.595,06
2.583,94
2.572,76
2.561,52
2.550,22
2.538,86
2.527,44
2.515,96
2.504,42
2.492,82
2.481,15
2.469,42
2.457,63
2.445,78
2.433,86
2.421,88
2.409,84
2.397,73
2.385,55
2.373,32
2.361,01
2.348,64
2.336,21
2.323,71
2.311,14
2.298,51
2.285,80
2.273,03
2.260,20
2.247,29
2.234,31
2.221,27
2.208,15
2.194,97

0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00

506.826,75
504.849,65
502.862,00
500.863,75
498.854,84
496.835,22
494.804,83
492.763,61
490.711,50
488.648,45
486.574,40
484.489,28
482.393,04
480.285,62
478.166,96
476.037,00
473.895,68
471.742,94
469.578,72
467.402,96
465.215,60
463.016,57
460.805,81
458.583,26
456.348,86
454.102,54
451.844,24
449.573,90
447.291,45
444.996,82
442.689,96
440.370,79
438.039,25
435.695,28
433.338,81
430.969,77
428.588,10
426.193,72
423.786,57
421.366,59
418.933,70
416.487,83
414.028,92
411.556,89
409.071,68

0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00

140

Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata

243
244
245
246
247
248
249
250
251
252
253
254
255
256
257
258
259
260
261
262
263
264
265
266
267
268
269
270
271
272
273
274
275
276
277
278
279
280
281
282
283
284
285
286
287

30.09.2031
31.10.2031
30.11.2031
31.12.2031
31.01.2032
29.02.2032
31.03.2032
30.04.2032
31.05.2032
30.06.2032
31.07.2032
31.08.2032
30.09.2032
31.10.2032
30.11.2032
31.12.2032
31.01.2033
28.02.2033
31.03.2033
30.04.2033
31.05.2033
30.06.2033
31.07.2033
31.08.2033
30.09.2033
31.10.2033
30.11.2033
31.12.2033
31.01.2034
28.02.2034
31.03.2034
30.04.2034
31.05.2034
30.06.2034
31.07.2034
31.08.2034
30.09.2034
31.10.2034
30.11.2034
31.12.2034
31.01.2035
28.02.2035
31.03.2035
30.04.2035
31.05.2035

0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00

0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00

4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18

2.498,46
2.511,79
2.525,19
2.538,65
2.552,19
2.565,80
2.579,49
2.593,25
2.607,08
2.620,98
2.634,96
2.649,01
2.663,14
2.677,34
2.691,62
2.705,98
2.720,41
2.734,92
2.749,51
2.764,17
2.778,91
2.793,73
2.808,63
2.823,61
2.838,67
2.853,81
2.869,03
2.884,33
2.899,72
2.915,18
2.930,73
2.946,36
2.962,07
2.977,87
2.993,75
3.009,72
3.025,77
3.041,91
3.058,13
3.074,44
3.090,84
3.107,32
3.123,90
3.140,56
3.157,31

2.181,72
2.168,39
2.154,99
2.141,53
2.127,99
2.114,38
2.100,69
2.086,93
2.073,10
2.059,20
2.045,22
2.031,17
2.017,04
2.002,84
1.988,56
1.974,20
1.959,77
1.945,26
1.930,67
1.916,01
1.901,27
1.886,45
1.871,55
1.856,57
1.841,51
1.826,37
1.811,15
1.795,85
1.780,46
1.765,00
1.749,45
1.733,82
1.718,11
1.702,31
1.686,43
1.670,46
1.654,41
1.638,27
1.622,05
1.605,74
1.589,34
1.572,86
1.556,28
1.539,62
1.522,87

0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00

406.573,22
404.061,43
401.536,24
398.997,59
396.445,40
393.879,60
391.300,11
388.706,86
386.099,78
383.478,80
380.843,84
378.194,83
375.531,69
372.854,35
370.162,73
367.456,75
364.736,34
362.001,42
359.251,91
356.487,74
353.708,83
350.915,10
348.106,47
345.282,86
342.444,19
339.590,38
336.721,35
333.837,02
330.937,30
328.022,12
325.091,39
322.145,03
319.182,96
316.205,09
313.211,34
310.201,62
307.175,85
304.133,94
301.075,81
298.001,37
294.910,53
291.803,21
288.679,31
285.538,75
282.381,44

0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00

141

Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata

288
289
290
291
292
293
294
295
296
297
298
299
300
301
302
303
304
305
306
307
308
309
310
311
312
313
314
315
316
317
318
319
320
321
322
323
324
325
326
327
328
329
330
331
332

30.06.2035
31.07.2035
31.08.2035
30.09.2035
31.10.2035
30.11.2035
31.12.2035
31.01.2036
29.02.2036
31.03.2036
30.04.2036
31.05.2036
30.06.2036
31.07.2036
31.08.2036
30.09.2036
31.10.2036
30.11.2036
31.12.2036
31.01.2037
28.02.2037
31.03.2037
30.04.2037
31.05.2037
30.06.2037
31.07.2037
31.08.2037
30.09.2037
31.10.2037
30.11.2037
31.12.2037
31.01.2038
28.02.2038
31.03.2038
30.04.2038
31.05.2038
30.06.2038
31.07.2038
31.08.2038
30.09.2038
31.10.2038
30.11.2038
31.12.2038
31.01.2039
28.02.2039

0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00

0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00

4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18

3.174,15
3.191,07
3.208,09
3.225,20
3.242,40
3.259,70
3.277,08
3.294,56
3.312,13
3.329,80
3.347,55
3.365,41
3.383,36
3.401,40
3.419,54
3.437,78
3.456,11
3.474,55
3.493,08
3.511,71
3.530,44
3.549,27
3.568,20
3.587,23
3.606,36
3.625,59
3.644,93
3.664,37
3.683,91
3.703,56
3.723,31
3.743,17
3.763,13
3.783,20
3.803,38
3.823,66
3.844,06
3.864,56
3.885,17
3.905,89
3.926,72
3.947,66
3.968,72
3.989,89
4.011,16

1.506,03
1.489,11
1.472,09
1.454,98
1.437,78
1.420,48
1.403,10
1.385,62
1.368,05
1.350,38
1.332,63
1.314,77
1.296,82
1.278,78
1.260,64
1.242,40
1.224,07
1.205,63
1.187,10
1.168,47
1.149,74
1.130,91
1.111,98
1.092,95
1.073,82
1.054,59
1.035,25
1.015,81
996,27
976,62
956,87
937,01
917,05
896,98
876,80
856,52
836,12
815,62
795,01
774,29
753,46
732,52
711,46
690,29
669,02

0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00

279.207,29
276.016,22
272.808,13
269.582,93
266.340,53
263.080,83
259.803,75
256.509,19
253.197,06
249.867,26
246.519,71
243.154,30
239.770,94
236.369,54
232.950,00
229.512,22
226.056,11
222.581,56
219.088,48
215.576,77
212.046,33
208.497,06
204.928,86
201.341,63
197.735,27
194.109,68
190.464,75
186.800,38
183.116,47
179.412,91
175.689,60
171.946,43
168.183,30
164.400,10
160.596,72
156.773,06
152.929,00
149.064,44
145.179,27
141.273,38
137.346,66
133.399,00
129.430,28
125.440,39
121.429,23

0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00

142

Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata

333
334
335
336
337
338
339
340
341
342
343
344
345
346
347
348
349
350
351
352
353
354
355
356
357
358
359
360

31.03.2039
30.04.2039
31.05.2039
30.06.2039
31.07.2039
31.08.2039
30.09.2039
31.10.2039
30.11.2039
31.12.2039
31.01.2040
29.02.2040
31.03.2040
30.04.2040
31.05.2040
30.06.2040
31.07.2040
31.08.2040
30.09.2040
31.10.2040
30.11.2040
31.12.2040
31.01.2041
28.02.2041
31.03.2041
30.04.2041
31.05.2041
30.06.2041

0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
739.000,00

0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00

4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.680,18
4.679,55
1.682.250,79

4.032,56
4.054,06
4.075,69
4.097,42
4.119,28
4.141,25
4.163,33
4.185,54
4.207,86
4.230,30
4.252,86
4.275,54
4.298,35
4.321,27
4.344,32
4.367,49
4.390,78
4.414,20
4.437,74
4.461,41
4.485,20
4.509,13
4.533,17
4.557,35
4.581,66
4.606,09
4.630,66
4.654,72
749.000,00

647,62
626,12
604,49
582,76
560,90
538,93
516,85
494,64
472,32
449,88
427,32
404,64
381,83
358,91
335,86
312,69
289,40
265,98
242,44
218,77
194,98
171,05
147,01
122,83
98,52
74,09
49,52
24,83
936.810,62

0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00

117.396,67
113.342,61
109.266,92
105.169,50
101.050,22
96.908,97
92.745,64
88.560,10
84.352,24
80.121,94
75.869,08
71.593,54
67.295,19
62.973,92
58.629,60
54.262,11
49.871,33
45.457,13
41.019,39
36.557,98
32.072,78
27.563,65
23.030,48
18.473,13
13.891,47
9.285,38
4.654,72
0,00

0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00

Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata
Otplata

efektivna
kamatna
stopa
vaea
je
na
datum
izrauna.
Napomene: Iskazana
Pri isplati i otplati kredita te izraunu efektivne kamatne stope koriten je teaj vaei na datum izrade
otplatnog plana.

3. Stambeni kredit uz valutnu klauzulu u EUR:

143

kupovina nekretnine (kue, vikend kue, stana, apartmana, garae, parkirnog

mjesta); potrebno je priloiti predugovor o kupoprodaji nekretnine, a po odobrenju
kredita potrebno je priloiti i ugovor o kupoprodaji nekretnine ovjeren kod javnog
biljenika
refinanciranje kapare; ova namjena je mogua samo kao dodatna namjena uz
kupovinu nekretnine

Namjena
kredita:

refinanciranje stambenog kredita; potrebno je priloiti ugovor o kreditu koji se

refinancira, eventualno i pismo brisovne namjere
adaptacija nekretnine; potrebno je priloiti trokovnik
rekonstrukcija / izgradnja / dogradnja / zavretak gradnje nekretnine; potrebno
je priloiti pravomonu graevinsku dozvolu tj. ekvivalent sukladno novom Zakonu
o prostornom ureenju i gradnji (rjeenje o uvjetima graenja ili lokacijska
dozvola), projekt i trokovnik
kupovina graevinskog zemljita i komunalno ureenje zemljita; potrebno je
priloiti kupoprodajni ugovor i lokacijsku dozvolu ili uvjerenje o namjeni zemljita
Napomena: Detaljan popis potrebne dokumentacije prema namjenama dostupan je u
obrascu Dokumentacija uz stambeni kredit.
Iznos
kredita:

Od 5.000 EUR navie u kunskoj protuvrijednosti.

Za namjenu adaptacije / rekonstrukcije / dogradnje / zavretka gradnje nekretnine - od
5.000 do 75.000 EUR u kunskoj protuvrijednosti.
U iznos kredita moe se ukljuiti:
naknada druge banke za prijevremenu konanu otplatu u sluaju da klijent
novim kreditom eli zatvoriti postojei kredit u drugoj banci uz potivanje
zadanog omjera iznosa kredita i procijenjene vrijednosti nekretnine na
koju se upisuje hipoteka
depozit

Rok
otplate:

Do 30 godina.
Za iznose do 15.000,00 EUR do 8 godina.

Poek:

Do 12 mjeseci. Poek je ukljuen u rok otplate.

Za vrijeme poeka obraunava se redovna kamata koja dospijeva na naplatu svakog
zadnjeg dana u mjesecu. Obavijest o iznosu i datumu plaanja kamate u razdobljeu
poeka Korisnik kredita e primiti na kunu adresu.

Kamatna
stopa:

Kamatne stope u razdoblju akcije od 10.03.-30.06.2011. godine:

-

za namjenu kupnje / izgradnje / refinanciranja stambenog kredita / kupnje i

komunalnog ureenja zemljita:
bez statusa klijenta
7,20%
uz status klijenta
6,20%
uz status klijenta za mlade do 40 godina
starosti
5,90%

144

uz status klijenta i paket tekueg rauna Vaa

sretna zvijezda
5,90%
uz status klijenta za refinanciranje kredita
drugih banaka
5,90%
-

za namjenu adaptacije / rekonstrukcije / dogradnje / zavretka gradnje

nekretnine:
bez statusa klijenta
8,10%
uz status klijenta
7,10%
uz status klijenta za mlade do 40 godina
starosti
6,80%
uz status klijenta i paket tekueg rauna Vaa
sretna zvijezda
6,80%

U tijeku akcije kamatne stope su fiksne na rok od 1 godine, a nakon toga se

primjenjuju nie navedene kamatne stope.

Redovna kamatna stopa za refinanciranje stambenog kredita drugih banaka

6,40%, godinja, uz obavezan status klijenta
Redovne kamatne stope za namjenu kupnje / izgradnje / refinanciranja
stambenog kredita / kupnje i komunalnog ureenja zemljita
7,60%, godinja, bez statusa klijenta Banke
6,85%, godinja, uz status klijenta Banke
6,55%, godinja, uz status klijenta za mlade do 40 godina starosti
6,40%, godinja, uz status klijenta i paket Vaa sretna zvijezda
Redovne kamatne stope za namjenu adaptacije / rekonstrukcije / dogradnje /
zavretka gradnje nekretnine
8,50%, godinja, bez statusa klijenta Banke
7,75%, godinja, uz status klijenta Banke
7,30%, godinja, uz status klijenta i paket Vaa sretna zvijezda
7,45%, godinja, uz status klijenta za mlade do 40 godina starosti
Kamatna stopa je godinja, promjenjiva; primjenjuje se dekurzivna metoda obrauna,
proporcionalni kamatnjak.
Na sve dospjele, a nenaplaene iznose koje Korisnik kredita duguje temeljem
Ugovora o kreditu, Banka obraunava i naplauje zakonsku zateznu kamatu u visini
od 14% godinje, promjenjiva, od prvog dana poslije dana dospijea do dana plaanja.
Visinu kamatnih stopa i naknada Banka odreuje i mijenja tijekom koritenja,
odnosno otplate kredita, ovisno o trinim uvjetima na domaem / stranom tritu,
poslovne politike Banke, kreditno-monetarne politike RH, vaeih zakonskih propisa,
urednosti u poslovanju klijenta i ostalih razloga koji mogu utjecati na visinu kamatnih
stopa i naknada.

145

Interkalar
na
kamata:

Interkalarna kamata je kamata koja se obraunava na iznos glavnice za razdoblje od

isplate (koritenja) do poetka otplate kredita. Interkalarna kamatna stopa je istovjetna
redovnoj kamatnoj stopi i naplauje se po prodajnom teaju Banka za devize.
Interkalarna kamata se odbija od iznosa kredita prilikom koritenja (isplate) kredita.

Efektivna
kamatna
stopa
(EKS):

Pregled EKS za rok otplate 30 godina:

Kamatna stopa
za
kupovinu
fiksna 1 god.
7,20%
6,20%
5,90% za mlade
5,90% uz paket i
za refinanciranje
druge banke

EKS

Kamatna stopa
za adaptaciju

EKS

7,91%
7,08%
6,76%
6,62%

8,10%
7,10%
6,80% za mlade
6,80% uz paket

8,95%
8,11%
7,79%
7,64%

Pregled EKS, na rok od 8 godina i maksimalni iznos 15.000 EUR i 10% depozita:
Kamatna
stopa
za
kupovinu fiksna 1 god.
7,20%
6,20%
5,90% za mlade
5,90%uz paket i za
refinanciranje
druge
banke

EKS
8,37%
7,42%
7,07%
6,95%

Izraun EKS temelji se na nominalnoj kamatnoj stopi ukljuujui sve trokove kredita
koje korisnik kredita plaa Banci (interkalarna kamata, naknada, razlika u teajevima
za isplatu i naplatu kredita, depozit i sl.).
U izraun EKS nije ukljuen troak police osiguranja nekretnine i police ivotnog
osiguranja / riziko police, te troak police osiguranja s otkupnom vrijednou,
meutim korisnik kredita je obvezan podmiriti trokove polica ako su iste instrument
osiguranja kredita.
Ovisno o namjeni kredita, korisnik kredita snosi i sljedee trokove koji ne ulaze u
izraun efektivne kamatne stope: javnobiljenike pristojbe, sudske trokove
izdavanja ZK izvatka i uknjibe zalonog prava u korist Banke, troak procjene
vrijednosti nekretnine, trokove izrade trokovnika.
Naknada:

BEZ NAKNADE

Posebna
pogodnost:

Besplatna SMS usluga na rok od 1 godine za korisnike kredita koji u razdoblju akcije
otvore tekui raun ili paket tekueg rauna Vaa sretna zvijezda.

146

Koritenje
kredita:

Kredit za kupovinu / izgradnju / refinanciranje, isplauje se u kunskoj

protuvrijednosti po srednjem teaju Banke vaeem na dan koritenja (isplate)
kredita.
Kredit za adaptaciju se isplauje u kunskoj protuvrijednosti po kupovnom teaju
Banke za devize vaeem na dan koritenja (isplate) kredita.
Ako se radi o kupnji, kredit se isplauje prodavatelju.
Nakon odobrenja kredita, Banka e klijentu na njegov zahtjev izdati nacrt Ugovora o
kreditu, bez naplate naknade.

Otplata
kredita:

Kredit se otplauje u jednakim mjesenim anuitetima koji dospijevaju na naplatu

svakog zadnjeg dana u mjesecu, u kunskoj protuvrijednosti po prodajnom teaju
Banke za devize vaeem na dan dospijea.
Ako se plaanje vri prije roka dospijea, primjenjivat e se teajna lista na dan
plaanja.
Prijevremena otplata kredita (djelomina ili konana) moe se izvriti na zahtjev
klijenta, uz naplatu naknade sukladno Tarifi vaeoj u trenutku prijevremene otplate
kredita.
Sva potraivanja po kreditu naplauju se po prodajnom teaju Banke za devize.

Preduvjeti
(kreditna
sposobnost
):

Krediti se odobravaju kreditno sposobnim dravljanima RH s primanjima koje

ostvaruju unutar RH (zaposlenima ili s mirovinom u RH).
Svi sudionici u kreditu moraju ostvarivati stalna mjesena primanja (plaa, honorar,
mirovina).
Potrebna primanja izraunavaju se kao dio ukupne kreditne sposobnosti klijenta.
U jednom kreditnom poslu mogu se pojaviti:
- najvie 2 fizike osobe zaposlene kod istog poslodavca,
- samo jedna osoba: starosni umirovljenik, osoba koja ostvaruje prihode od
samostalne djelatnosti (obrt, slobodno zanimanje, djelatnost poljoprivrede i
umarstva) ili osoba zaposlena kod iste, vlasnik d.o.o. s manje od 10 zaposlenih
ili osoba zaposlena kod istog.
Sudionici u kreditu po isteku kredita ne smiju biti stariji od 72 godine.

Instrumen
ti
osiguranja
:

Osnovni instrumenti osiguranja:

Sudunik prema potrebi.
Upis zalonog prava na nekretninu (hipoteka). Po odobrenju kredita vrijednost
nekretnine mora procijeniti HAAN d.o.o. ili drugi ovlateni sudski procjenitelj.
Ako procjena ne sadri sve potrebne podatke, nee biti prihvaena. Banka
zadrava pravo izvriti reviziju procjene. Ako klijent ve ima procjenu, ona ne
smije biti starija od 3 mjeseca. Podaci koje mora sadravati elaborat sastavni su
dio obrasca Dokumentacija uz stambeni kredit dostupnog u poslovnicama, te na
internetskim stranicama Banke. Potreban omjer iznosa kredita i procijenjene
vrijednosti nekretnine iznosi 1:1. Na nekretnini ne smije biti nikakvog tereta
(hipoteka, pravo prvokupa, doivotno uivanje i sl.), osim eventualno otkupa.

147

Nekretnina na koju banka upisuje hipoteku u pravilu se mora odnositi na stambeni

objekt: kua, stan, apartman, garaa, pripadajue parkirno mjesto, pripadajue
zemljite.
Ako se hipoteka upisuje na neku drugu vrstu nekretnine (npr. graevinsko
zemljite, poslovni prostor i sl.), primjenjuju se drugaiji omjeri iznosa kredita i
procijenjene vrijednosti nekretnine.
Polica osiguranja nekretnine vinkulirana u korist Banke - nekretnina na koju se
upisuje zalono pravo osigurava se od osnovnih rizika, a polica se vinkulira u
korist Banke nakon odobrenja, a prije isplate kredita.
Polica ivotnog osiguranja ili riziko polica vinkulirana u korist Banke u sluaju
da je dunik sm u kreditu ili ako je sm nositelj kreditne sposobnosti; ugovorena
svota police (riziko ili ivotnog osiguranja) za sluaj smrti treba biti minimalno u
visini 40% iznosa kredita.
Izjave o suglasnosti zapljene primanja svih sudionika u kreditu dunika i
sudunika.
Zadunica/e svih sudionika u kreditu dunika i sudunika.
Ostali instrumenti osiguranja prema potrebi.
Za iznose do 15.000,00 EUR uz rok otplate do 8 godina uz gore navedene
instrumente osiguranja mogui su sljedei modeli:
MODEL A (za sve klijente)
Umjesto hipoteke mogue je ponuditi 1 kreditno sposobnog jamca platca i
namjenski depozit u visini 10% od iznosa kredita. Polica osiguranja s
otkupnom vrijednou u visini 10% od iznosa kredita moe zamijeniti traeni
iznos depozita
MODEL B - bez jamaca (samo za klijente koji imaju primanja u banci u
razdobljeu duem od 9 mjeseci)
Umjesto hipoteke mogue je ponuditi namjenski depozit u visini 10% od
iznosa kredita. Polica osiguranja s otkupnom vrijednou u visini 10% od
iznosa kredita moe zamijeniti traeni iznos depozita
Zajedniki instrumenti osiguranja za gore navedene modele A i B su:
Sudunik prema potrebi
Polica ivotnog osiguranja ili riziko polica vinkulirana u korist Banke u
sluaju da je dunik sm u kreditu ili ako je sm nositelj kreditne sposobnosti;
ugovorena svota police (riziko ili ivotnog osiguranja) za sluaj smrti treba
biti minimalno u visini 40% iznosa kredita ili manje mogue su kombinacije
Izjave o suglasnosti svih sudionika u kreditu dunika i sudunika
Zadunica/e svih sudionika u kreditu dunika i sudunika
Ostali instrumenti osiguranja prema potrebi
U sluaju da klijent ugovori policu osiguranja s jednokratnom uplatom premije

148

temeljem koje polica odmah dobiva otkupnu vrijednost u visini 10% od iznosa kredita
po tarifi G11, Grawe Hrvatska d.d. poklanja riziko policu osiguranja za prvu godinu.
Namjenski depozit se ugovara do dana dospijea kredita + 1 mjesec. Kamatna stopa
na depozit je 0%, promjenjiva.
Dodatni instrumenti osiguranja:
Ako procijenjena vrijednost nekretnine na koju se upisuje hipoteka banke nije
dostatna da zadovolji traeni omjer, moe se nadomjestiti drugim instrumentom
osiguranja:
Depozitom na nain da protuvrijednost 1 EUR depozita zamjenjuje 1 EUR
potrebne procijenjene vrijednosti nekretnine. Depozit treba biti namjenski oroen
na rok mjesec dana dui od roka otplate kredita u valuti uz koju je vezana valutna
klauzula (u EUR-ima). Kamatna stopa na depozit je 0% godinje, promjenjiva.
Policom ivotnog osiguranja s otkupnom vrijednou u trenutku podnoenja
zahtjeva/odobrenja kredita na nain da protuvrijednost 1 EUR otkupne vrijednosti
police zamjenjuje 1 EUR potrebne procijenjene vrijednosti nekretnine. Polica se
vinkulira i zalae u korist banke na rok otplate kredita.
Udjelima u investicijskim fondovima na nain da protuvrijednost
- 1,00 EUR vrijednosti udjela u fondu HI-cash, ili
- 1,20 EUR vrijednosti udjela u fondu HI-conservative, ili
- 1,50 EUR vrijednosti udjela u fondu HI-balanced, ili
- 2,00 EUR vrijednosti udjela u fondu HI-growth,
zamjenjuje 1 EUR potrebne procijenjene vrijednosti nekretnine. Ugovorom o
kreditu zasniva se zalono pravo nad udjelima u investicijskom fondu Banke.
Dodatnim instrumentima osiguranja moe se nadomjestiti do 20% potrebne
procijenjene vrijednosti nekretnine. Ovo ogranienje ne odnosi se na depozit.
Poseban
uvjet:

Klijenti koji ugovaraju kredit po kamatnoj stopi vezanoj uz paket tekueg rauna xxx
mogu izabrati jedan od sljedeih paketa:
Paket tekueg rauna xxx sadri sljedee proizvode:
tekui raun uz Visa Electron karticu
net internetsko bankarstvo
mjeseni izvod po tekuem raunu
Visa Classic kreditnu karticu
Paket tekueg rauna xxx sadri sljedee proizvode:
tekui raun uz Visa Electron karticu
net internetsko bankarstvo
mjeseni izvod po tekuem raunu
MasterCard Revolving karticu
Paket tekueg rauna xxx sadri sljedee proizvode:
tekui raun uz Visa Electron karticu
net internetsko bankarstvo
mjeseni izvod po tekuem raunu

149

MasterCard Revolving karticu

Visa Classic kreditnu karticu
Posebne
obveze:

Klijent koji ostvari pravo na povoljniju kamatnu stopu vezano uz status klijenta,
ugovorom o kreditu se obvezuje da e redovna mjesena primanja primati preko
rauna otvorenog u Banci za cijelo vrijeme trajanja kredita. Ako korisnik kredita u
toku trajanja kredita preusmjeri svoja redovna mjesena primanja na raun u drugoj
banci, banka zadrava pravo usklaenja kamatne stope s vaeim uvjetima za
stambene kredite bez obveze redovnih mjesenih primanja.
U sluaju da klijent prije odobrenja kredita jo nije preusmjerio svoja redovna
mjesena primanja na raun u Banci, klijenta e se ugovorom obvezati da to uini u
roku od 60 dana od dana isplate kredita. Ako to ne uini u ugovorenom roku, Banka
ima pravo korigirati kamatnu stopu u skladu s vaeim uvjetima za stambene kredite
bez obveze redovnih mjesenih primanja.

Tabela mjesenih anuiteta (u EUR) prema iznosu kredita i roku otplate (u

godinama)
Za namjenu kupnje / izgradnje / refinanciranja stambenog kredita / kupnje i
komunalnog ureenja zemljita

Iznos
kredita
u EUR
10.000
40.000
80.000
100.000

kamatna stopa 5,90%

(uz status klijenta i paket, za mlade uz status klijenta, za refinanciranje
kredita drugih banaka)
5
10
15
20
25
30
(60 rata)
(120 rata)
(180 rata)
(240 rata)
(300 rata)
(360 rata)
192,87
110,52
83,85
71,07
63,83
59,32
771,46
442,08
335,39
284,27
255,29
237,26
1.542,91
884,16
670,78
568,54
510,57
474,51
1.928,64
1.105,19
838,47
710,68
638,21
593,14

Tabela mjesenih anuiteta (u EUR) prema iznosu kredita i roku otplate (u

godinama)
Za namjenu kupnje / izgradnje / refinanciranja stambenog kredita / kupnje i
komunalnog ureenja zemljita

150

Iznos
kredita
u EUR
10.000
40.000
80.000
100.000

kamatna stopa 6,20% (uz mjesena primanja u Banci)

5
10
15
20
25
(60 rata)
(120 rata)
(180 rata)
(240 rata)
(300 rata)
194,26
112,03
85,48
72,81
65,66
777,04
448,12
341,89
291,21
262,64
1.554,08
896,23
683,77
582,42
525,27
1.942,60
1.120,28
854,71
728,02
656,59

30
(360 rata)
61,25
244,99
489,98
612,47

Tabela mjesenih anuiteta (u EUR) prema iznosu kredita i roku otplate (u

godinama)
Za namjenu kupnje / izgradnje / refinanciranja stambenog kredita / kupnje i
komunalnog ureenja zemljita
Iznos
kredita
u EUR
10.000
40.000
80.000
100.000

kamatna stopa 7,20% (bez preusmjeravanja mjesenih primanja u Banci)

5
10
15
20
25
30
(60 rata)
(120 rata)
(180 rata)
(240 rata)
(300 rata)
(360 rata)
198,96
117,15
91,01
78,74
71,96
67,88
795,83
468,57
364,02
314,94
287,84
271,52
1.591,66
937,14
728,04
629,88
575,68
543,04
1.989,57
1.171,42
910,05
787,35
719,59
678,79

REPREZENTATIVNI PRIMJER UKUPNOG IZNOSA KREDITA I UKUPNIH

TROKOVA
Naknada za obradu kredita
Redovna kamatna stopa
(fiksna 1 godinu)
Redovna kamatna stopa
za preostali rok otplate,
promjenjiva
Mjeseni anuitet u prvoj
godini otplate
Mjeseni
anuitet
za
preostali rok otplate

0%

Iznos
(glavnice)

5,90%

Interkalarna kamata

270,42EUR

6,40%

Kamata za razdoblje
otplate

42.305,65
EUR

Troak obrade kredita

0 EUR

Ukupan
plaanje

97.576,07EUR

390,87
EUR
406,21
EUR

kredita

iznos

za

55.000,00
EUR

*Reprezentativni primjer je izraunat uz pretpostavku isplate 01.03.2011. godine i

plaanja interkalarne kamate do 31.03.2011. godine po modelu za klijente Banke uz
otvaranje paketa tekueg rauna xxx, fiksnu kamatnu stopu prvu godinu otplate
151

kredita i rok otplate 20 godina (240 mjeseca). EKS (efektivna kamatna stopa) za
navedeni primjer iznosi 6,62%.

LITERATURA:
1. Aljinovi Z., Marasovi B., ego B.:Financijsko modeliranje, Split - Zagreb,
2008.
2. Chiang A.C.: Osnovne metode matematike ekonomije, Mate d.o.o., Zagreb,
1994.
3. Crnjac M.: Matematika za ekonomiste, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek,
2001.
4. Dabevi A., Dravinac N., Frani I. Sekuli B., ego B.:Primjena matematike
za ekonomiste, Informator, Zagreb, 1996.
5. Giunio M., Kirchbaum R., Zorica S., Crvenkovi ., Mari G., Javor Lj.,
Amidi K.: Kamate juer i danas, TEB, Zagreb, 2008.
6. Grui B., Jemri I., utalo I., Volarevi H.: Matematika za ekonomiste i
managere, Mate d.o.o., Zagreb, 2011.
7. Hrvatski enciklopedijski rijenik, EPH d.o.o. i Novi Liber d.o.o. Zagreb, 2004.
8. Hrvatska narodna banka: Odluka o efektivnoj kamatnoj stopi kreditnih
institucija i kreditnih unija te ugovaranju usluga s potroaima,
www.hnb.hr/propisi(odluke-nadzor-kontrola/odluke-zoki-veljaa-2012.
9. Kovai B., Radii B.: Gospodarska matematika, kolska knjiga,
Veleuilite u Poegi, Zagreb, 2011.
10. Mateja J. : Fin-mat-1, www.efzg.unizg.hr/jmatejas, svibanj, 2012.
11. Mateja J. : Fin-mat-2 www.efzg.unizg.hr/jmatejas, svibanj, 2012.
12. Mateja J. : Fin-mat-3 www.efzg.unizg.hr/jmatejas, svibanj, 2012.
13. Mateja J. : Zadaci-Fin-mat, www.efzg.unizg.hr/jmatejas, svibanj,2012.
14. Pavlovi I.: Poslovna matematika za ekonomiste, Ekonomski fakultet
Sveuilita u Mostaru, Mostar, 2005.
15. Reli B.: Gospodarska matematika (drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje),
Raunovodstvo i financije, Zagreb, 2002.

152

16. Reli B.: Financijske tablice , Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih

djelatnika, Zagreb, 1996.
17. ego B.: Financijska matematika, Zgombi i partneri, Zagreb, 2008.
18. ego B.: Matematika za ekonomiste, Narodne novine, Zagreb, 2005.
19. ori K.: Zbirka zadataka iz matematike s primjenom u ekonomiji, Element,
Zagreb 1997.
20. ori
K.:
Kvantitativne
metode
www.efzg.unizg.hr/ksoric, studeni, 2011.

za

ekonomske

analize,

21. Van Horne J.C.: Financijsko upravljanje i politika, Mate d.o.o., Zagreb, 1992.
22. Vidui Lj. : Financijski menadment, RriF, Zagreb, 2006.
23. Vujkovi T.: Financijska matematika, Perspective, Zagreb, 1994.

153

Izdava
Ekonomski fakultet Sveuilita u Rijeci

Tehniki urednik
Doc. dr. sc. Alemka egota
Lektorica i korektorica
prof. Marica Zrili

154

e-udbenik
Sva prava zadrava autor
(All rights reserved)

155