GESTALT PSIHOLOGIJA

Pod utjecajem Einsteinove teorije polja na psihologiju, poetkom ovog stoljea,

dolo je do razvoja gestalt psihologije u Njemakoj. Osim toga, gestalt psihologija
nastaje i kao reakcija na uenje eksperimentalne psihologije toga vremena,
odnosno na pokuaje objanjavanja svoenja sloenih mentalnih procesa na
pojedinane opaajne elemente.
Dakle, gestalt psihologija nastala je kao reakcija na strukturalistiku i
bihevioristiku psihologiju. Stoji na stanovitu da je cjelina vanija od dijelova:
doivljaji se ne sastoje od perceptivnih elemenata, koji se struktuiraju u odreene
sadraje, niti se ponaanje moe svesti na puku kombinaciju refleksa ili
uvjetovanih reakcija. Ukratko, psihike fenomene moemo razumjeti samo ako ih
promatramo kao organizirane, struktuirane cjeline.
Preteu gestalt psihologije nalazimo u Christianu von Erenfelsu koji je smatrao
da doivljaj cjeline (kvaliteta forme ili gestalt kvaliteta), prema kojemu cjelina nije
jednostavan zbir sastavnih dijelova, postaje polazna toka u razvoju cjelokupne
gestalt psihologije. Melodija, npr. nije suma odreenih definiranih tonova, ve je
to struktuirana cjelina, koju jednako doivljavamo transponiranu u drugom kljuu,
iako su se svi elementarni tonovi promijenili.
Max Wertheimer dalje istrauje odnose izmeu cjeline i pojedinanih elemenata,
te ukazuje da se organizirane cjeline opaaju neposredno u danom trenutku, te
da je opaanje (percepcija) dijelova rezultat kasnije analize. Ovo je, ujedno, i
jedan od osnovnih zakona gestalt psihologije, zakon zajednitva: elementi, npr.
ve reene note (date forme) mogu biti definirani jedino kroz cjelinu koju
sainjava tzv. gestalt. Iz ovoga proizlazi drugi osnovni zakon gestalt psihologije,
Zakon pregnantnosti: cjelina (gestalt) tei da bude percipirana na strukturiran,
organiziran i stabilan nain. Gestalt psihologija nije imala veliki utjecaj na
suvremenu psihijatriju niti na suvremene teorije linosti. Meutim, ona dolazi do
punog izraaja u okviru gestalt terapije.
Gestalt terapija se smatra jednom od vrsta egzistencijalistike terapije, u koju
spadaju i Franchlova i Binswagnerova psihologija. Polazi se od stava da je
ukupni doivljaj struktura kvaliteta za sebe, te da postoji dinamiko jedinstvo
polje linosti-okolina. Osnovni cilj gestalt terapije je da se postigne puna svijest
pacijenta o sebi, svojim sposobnostima i svojim problemima. Osnovni je oblik
gestalt terapije grupna psihoterapija.

Gestalt terapiju utemeljio je psihijatar Fritz Perls (1893-1970) sa suprugom

Lorom Pearls i Amerikim pjesnikom, piscem i intelektualcem Paulom
Goodmanom izmeu 40-tih i 50-tih godina prolog stoljea. Od tada je ona,
zahvaljujui svojoj pristupanosti, dobila niz sljedbenika. Gestalt psihoterapija je
vrsta psihoterapijske tehnike, koja je primjenjiva u razliitim okolnostima kao to
su individualni rad, grupni rad i rad u institucijama tj. organizacijski razvoj i
coaching. Kada se govori o gestalt terapiji uvijek se radi na rastu i razvoju
osobnosti, bilo u smislu profesionalnog razvoja i usavravanja, bilo u smislu
svladavanja svakodnevnih osobnih problema, pronalaenja oslonca u sebi i
potencijala za nova rjeenja i nove poglede na situaciju
Gestalt je njemaka rije koja je teko doslovno prevodiva a najee se kod nas
prevodi kao rije koja oznaava cjelovitost, sveukupnost, potpunost forme. Po
svojoj prirodi Gestalt psihologija koja je posluila kao temelj za razvoj gestalt
terapije bazirana je na postavci po kojoj opaaj i doivljaj cijeline znai neto
vie, ili je bar neto drugo, od zbroja djelova (Vidanovi, 2003.) Gestalt teorija je
po svojoj prirodi anti redukcionistika jer za razliku od mnogih drugih istraivaa
koji pokuavaju proniknuti u sloeno funkcioniranje neke pojave na nain da je
dijele na sastavne dijelove i prouavajui ih ele saznati kako funkcionira cjelina,
gestalt psiholozi smatraju da je to pogreno jer struktura i konfiguracija, fizikog
biolokog i psiholokog fenomena je tako integrirana da ini funkcionalnu cjelinu
sa osobinama koje nisu nastale jednostavnim sabiranjem sastavnih djelova
(Vidanovi, 2003.).
Gestalt terapiju esto se naziva i treom snagom i pripada humanistikom
pravcu u psihologiji a pri tome su prva snaga verbalne terapije u koje spada i
psihoanaliza, a druga snaga modifikacije ponaanja- bihevioralne terapije
(Perls, 1973). Pearls je inicijalno kliniko iskustvo sakupljao kroz prizmu
psihoanalitie teorije i praktinih tehnika koje je usvojio kao psihijatar ali je nakon
toga znaajan utjecaj na razvoj gestalt psihoterapije imalo Pearlsovo osobno
iskustvo i uenje od ljudi kao to su neoanalitiari Wilhelm Reich, C.G.Jung,
Karen Horney, egzistencialistika filozofija, gestalt psihologija, zen budizam,
taoizam, filozofija Martina Bubera koja naglaava Ja-ti odnosu u terapiji i
Jakob Moreno sa svojom psihodramom. Najznaajniji i esto spominjani utjecaj
na Perlsa izvrio je W. Reich koji je bio i Perlsov terapeut te je usmjerio njegov
interes za tijelo i koritenje tijela u psihoterapiji, analizu karakternog oklopa i
aktivan stav terapeuta u psihoterapiji (Clarkson,1993.). Egzistencijalistika
filozofija nala je svoje mjesto u sustavu Gestalt terapije kroz shvaanje da svaki
ovjek treba prihvatiti odgovornost za svoju egzistenciju (Clarkson,
1989.).Egzistencialistiko shvaanje u psihoterapiju uveo je Viktor Frankl (Frankl,
1997.) poznati njemaki psihijatar koji je takoer (nakon preivljavanja iskustva iz
koncentracionog logora) naglaavao da unato tome to nismo osobno
odgovorni za okolnosti u kojima se naemo, odgovorni smo za znaenje koje

dajemo naim ivotima kada biramo stavove prema, i nae ponaanje, u takvim
situacijama i okolnostima. Pearls je koristio naziv gestalt kako bi time oznaio
svoj interes da suprotstavljene dijelove linosti ujedini u jedan integrirani oblik ili
lik to je vazano uz ideju polarnosti koje su meusobno povezane.

Tri principa definiraju Gestalt terapijiu a to su:

Princip jedan: Gestalt terapija je fenomenoloka; njen jedini cilj je
svjesnost a njena metodologija je metodologija svjesnosti.

Princip dva: Gestalt terapija je bazirana u potpunosti na dijalokom

egzistencijalizmu- na J-Ti kontakt/ povlaenje procesu.

Princip tri: Gestaltistiki konceptualni pogled je cjelina bazirana na

holizmu i teoriji polja.
Prema gestaltistikom shvaanju linost je strukturirana interakcijama u samom
pojedincu i interakcijama izmeu pojedinca i njegove okoline. Funkcioniranje
pojedinca obuhvaa odgovarajue dinamike meuodnose izmeu njegovih
doivljaja sebe, drugih i svijeta oko njega (Vidanovi, 1993.). Gestalt terapija
usmjerena je na svjesnost o tome to se deava ovdje i sada (Berger, 1980.). Ta
svjesnost omoguava nam da djelujemo u skladu sa svojim autentinim
potrebama te na taj nain izbjegavamo sukobe unutar vlastite osobnosti koji se
inae vide kroz razliite neurotske i psihosomatske simptome (npr. strah,
anksioznosti, depresija). Stav ovdje i sada znai da se ne istrauje povijest
klijenta ve se prikladnim vjebama poveava njegov stupanj svjesnosti, tj.
prepoznavanje vlastitih osjeaja i ponaanja. Perls je vjerovao da ljudi mogu
sami birati i usmjeravati svoj osobni rast i razvoj (Pearls, 1973.) Gestalt terapija
je esto i vrlo direktivna jer vodi klijenta kroz planirane vjebe te ga potie da
kroz vijebe u potpunosti procesno proivi i osvijesti za njega vane fantazije,
osjeaje, snove, elje te strahove i potisnute dijelove osobnog iskustva ako je to
dio vaan za njegov rast i razvoj. Ono to je kod gestalt psihoterapije privlano i
interesantno to su njezine tehnike koje omoguuju vrlo brzo ulaenje u osnovu
problematike i sagledavanje svoje pozicije, svojih otpora koji se javljaju u toj
poziciji, te pronalaenje moguih izlaza tj. rjeenja problema. Povijesno gledano
gestalt terapija je odbacila svaku ideju o dijagnostici, smatrajui je de
personalizirajuom, antiterapijskom i politiki represivnom (Delisle, 1999.).
Naravno da je u dananje doba zavidan pomak u smjeru konceptualne
dijagnostike i unutar gestalt terapije napravljen kroz ozbiljne teorijske radove
(Delisle, 1999.).Terapijski postupak u gestalt terapiji nije usmjeren na sadraj,
problem zbog kojeg se javlja klijent ve na procese pomou kojih on odrava
svoju konfuznost, konflikte ili anksioznost. Terapeut obraa panju na nain
izlaganja klijenta, geste i tjelesne znakove. Rjeenje problema nije mogue,
prema gestalt terapiji, jedino kroz razgovor o problemu ve je vano da klijent

doivi, osjeti, iskae ili uini neto drugo to e omoguiti zavretak te

nezavrene stvari, tj. upotpunjavanje gestalta, a to znai i rjeavanje problema,
osloboenje od napetosti i nezadovoljstva. Cilj gestalt terapije je jaanje
klijentovog samopouzdanja i do okretanje klijenta od podrke u okolini do
podrke u samom sebi. Po Peralsovim rijeima gestalt terapija je doivljena, a ne
verbalna ili interpretativna terapija.ovjek se u gestalt terapiji smatra zdravim sve
dotle dok je u kontaktu sa samim sobom, svojom okolinom i odnosima izmeu
sebe i okoline. U toku terapije klijenti ue da koriste svjesnost u funkcioniranju
svog organizma kao cjeline. Oni ue usmjeravati svoju svjesnost i na taj nain
otkrivaju to jest, a ne to bi trebalo da bude, ue kako da vjeruju sebi samima i
vjeruju sami sebi (Clarkson i Mackewn, 1993.). Unutranje podvojenosti koje su
se razvile ranije, mogu se integrirati ponovno kroz osjeaj svjesnosti koji se
potie u terapijskom i izvan terapijskom meusobno povezanom procesu. Klijent
moe postati kompletniji kada se suoi sa svojim izbjegavanjima koja su ostavila
praznine u njegovoj linosti.U odnosu klijenta i terapeuta u gestalt terapiji postoji
sljedei fenomenoloki stav: terapeut treba ui u fenomenoloki svijet klijenta i
zajedno s njim treba doivjeti njegovo vienje i njegovo stajalite. Takav pristup
zahtijeva blizak odnos s klijentom ali i dijeljenje osjeaja sa klijentom a ne
suzdran stav objektivan stav kakav je zastupala psihoanalitika ortodoksna
teorija i praksa (Perls,1973.). Kroz usmjeravanje panje na sadanje, trenutno
doivljavanje, nerijeeni konflikti, prema gestalt teoriji i praksi, izbijaju na povrinu
i rjeavaju se. To se ne moe postii diskusijom o prolosti ili nebitnim aspektima
sadanjosti. U skladu sa stavom da je jedan od ciljeva gestalt terapije promjena
podrke u okolini za podrku u samom sebi, gestalt terapeuti ne pruaju klijentu
pomo kroz savjete i instrukcije jer bi mu na taj nain pruili svoje odgovore
isvoju svjesnost ve je cilj je da svaki ovjek trai i nae svoje odgovore jer e
jedino tako sam odreivati svoj put (Pearls, 1973.).U gestalt terapiji nastoji se da
klijent u to veoj mjeri i sam provodi svoju terapiju dok je terapeut promatra,
komentator i vodi terapijskog procesa. Do interpretacije treba doi sam klijent,
on na taj nain postie svoju svjesnost, a time se prihvaa odgovornost za
vlastito ponaanje. Gestalt terapija od metoda i tehnika najvie koristi dijalog
kojim se osvjeuje unutranji konflikt a tu je vano spomenuti vjebe kao to su:
igre dijaloga, igre projekcije, eksperiment usmjerene svjesnosti, koritenje
fantazije putem verbalnih iskaza, crtea, gline, vode, pijeska, prianje bajki
(Vidanovi, 2003.). A prema miljenju iskusnih terapeuta prazna stolica je
najpopularnija i najee koritena tehnika u gestalt terapiji. Takoer vrlo vaan
je i govor tijela, te se klijente upozorava da obrate panju na vlastito mrtenje ili
napetost facijalnih miia, posturu tijela i prisutnost ivotnosti u pojedinim
dijelovima tijela, dok govore o temama za koje misle da su za njih vane. Na taj
nain esto otkrivaju da govor tijela pokazuje osjeaje ije su postojanje poricali.
U gestalt terapiji je interakacija izmeu pojedinca i okoline te unutar pojedinca i
prema okolini promatra kroz tkz. krug formacije cjeline i destrukcije tj. faze
kontakta i povlaenja koji se sastoji od (Prikaz 1):
4

Prikaz 1. Krug Gestalt formiranja i destrukcije (Prilagoeno prema The cycle of

Gestalt formation and destruction, Petruska Clarkson, str. 33., 1999.)
Do poremeaja moe doi na bilo kojoj fazi koja se odnosi na formiranje gestalta
figure te zadovoljavanja potrebe kroz stupanje u kontakt kroz navedene faze.
Dobar kontakt sa potrebom kroz stupanje u kontakt sa sobom ili okolinom na
adekvatan nain je sutinska ideja u Gestaltu (Clarkson, 1999.). Do poremeaja
moe doi radi raznih razloga i obrambenih mehanizama kojih u gestalt terapiji
ima nekoliko a to su: desentizacijaili umanjivanje senzacije u fazi
pretkontakta, defleksija ili okretanje u suprotnom smjeru od direktnog kontakta ili
smislenog kontakta sa drugom osobom, introjekcija ili kada radimo prema
nekim davno usvojenim trebam, moram introjektima koji nas udaljavaju od
akcije koja je autentina obzirom na potrebu, projekcija ili kada u drugima
vidimo ono to ne elimo priznati sebi da je dio nas, retrofleksijakada radimo
sebi ono to elimo raditi drugima, egotizam kada blokiramo spontanost kroz
kontrolu,konfluencija koja se takoer naziva i disfunkcionalna bliskost tj. kada
ne razluujemo sebe od okoline (Yontef, 1993.). Gestalt terapija je vrlo efikasna
5

kod pretjerano socijaliziranih, skuenih i inhibiranih osoba koje se esto opisuju

kao neurotine, fobine, perfekcionistike i potitene te kod rjeavanja niza
psihosomatskih potekoa i problema.
Sljedei principi predstavljaju gestaltistike sugestije koje vode zdravijem,
punijem i sretnijem ivljenju:
ivi u sada
ivi ovdje, u trenutnoj situaciji
Prihvati sebe kakav jesi
Opaaj svoju okolinu i postupaj shodno tome kakva ona jest, a ne kakva bi
elio da bude

Budi poten prema sebi

Izrazi se kroz svoje elje, misli i osjeaje i ne manipuliraj sobom i drugima

kroz racionalizacije, oekivanja, procjenjivanja i iskrivljavanja

Doivi u potpunosti itavu skalu svojih osjeaja, kako prijatnih tako i

neprijatnih

Ne prihvaaj vanjske zahtjeve koji su u suprotnosti s tvojim poznavanjem

sebe

Budi spreman da eksperimentira, da se susretne s novim situacijama

Budi spreman na promjene i razvoj.

Potrebno je za kraj naglasiti da je Gestalt terapija bila esto predmet ustrih
rasprava prvenstveno radi stava i stila F. Perlsa koji je bio psihijatar u sukobu sa
psihijatrijskim i psiholokim institucijama te je beskompromisno radio u svojem
smjeru i dolazio u sukobe i svae sa predstavnicima konvencionalnih pogleda.
Posljednjih je desetljea situacija drugaija jer su se trendovi i koncepti u
podruju psihoterapije pribliili idejama koje je Perls zastupao koji se
prvenstveno mogu punktuirati kroz ideju integracije razliitih tehnika i pristupa sa
naglaskom na svjesnost koju individua postie. Gestalt terapija i inicijalne ideje
koje je Perls zastupao prole su kroz odreene transformacije (Beisser, 1990.).
te se danas govori o integrativnoj gestalt terapiji.

www.BesplatniSeminarskiRadovi.com