l.

Hrvatsko domobranstvo

Odmah po proglaenju NDH l O. travnja

1941. objavljen je Zakon o osnutku vojske i
mornarice Drave Hrvatske, po kojem
"vojsku i mornaricu Drave Hrvatske sai
njavaju svi vojni obvezanici dotadanje vojske
i mornarice Kraljevine Jugoslavije i to asnici,
podasnici i momad sviju vrsti oruja,
aktivni i rezervni koji su dana l. studenog
1918. bili zaviajnici u ma kojoj opini koja je
danas sastavni dio Drave Hrvatske ili iji su
oevi bili toga dana zaviajnici til1 opina."
Do 16. travnja 1941. slubeni naziv za novu
hrvatsku vojsku bio je Vojska Drave
Hrvatske.
Na prvoj sjednici dravne vlade 16. travnja
odlueno je da se "ustrojstvo nove hrvatske
vojske organizira i vodi po uzoru i na principima koji su vrijedili za Hrvatsko domobranstvo do 1918. godine. Na taj nain produile
bi sc kroz novu vojsku sve slavne tradicije
prve hrvatske vojske i njene slavom ovjenane
42. vraje divizije." Nova hrvatska vojska toga
je dana nazvana Hrvatsko domobranstvo, a
dijelila se na Kopnene snage (ubrzo preimenovane u Kopnenu vojsku), Mornaricu i Zrane
snage.
U prvo vrijeme u sklopu Hrvatskog domobranstva nalazile su se i sve prometne ustanove (el jeznice, pota, brzojav, telefon,
radio), kao i s-ve snage sigurnosti objedinjene
u Odjelu za zbor javnog reda i sigurnosti
(dravno redarstvo, opinsko i gradsko redarstvo, graanska zatita i orunitvo; kasnije je
jedino orunitvo ostalo dijelom oruanili
snaga.) Kad su ustrojeni Narodna zatita 1
Dravna astna radna sluba, i oni su smatrani dijelom Hrvatskog domobranstva.
Zapovjednikom cjelokupne oruane sile i
ministrom Hrvatskog domobranstva postao
je vojskovoa Slavko Kvaternik (sl. 1). On je
formalno na dunosti ministra ostao do 4.
sijenja 1943., no u stvarnosti je uklonjen s
poloaja ve u jesen 1942. Neposredni nadzor
nad Ministarstvom preuzeo je Ante Paveli, a
za vrioca dunosti ministra postavio je generala Vilka Begia (sJ. 2) koji je na toj dunosti
ostao do 2. rujna 1943. kada je za ministra
postavljen zrakoplovni general Miroslav
Navratil. Ve 29. sijenja 1944. godine na
n,egovo mJesto dolazi ustaki pukovriik
Ante Voki. Zbog poznatog pripremanja
pua kojim je zajedno s min istrom
unutarnjih poslova Mladenom Lorkoviem
pokuao NDH prevesti na stranu
saveznikih sila bio je uhien 30. kolovoza
1944. Zadnji ministar bio je vice-admiral
Nikola Stcinfel, postavljen 31. kolovoza
1944.
Zapovjednikom Kopnenili snaga postao je 16.
travnja 1941. general pjeatva Slavko Stanzer

(s/. 3), Zranih snaga pukovnik Vlado Kren js/.

4), a Mornarice kapetan bojnog broda uro
Jakin. Ve 25. svibnja 1941. general Stanzer
postao je glavni inspektor Hrvatskog domobranstva, a na njegovo mjesto doao je podmaral Vladimir Laxa (s/. 5).
Zapovjednitvo vojske i Ministarstvo Hrvat
skog domobranstva utemeljeno je 16. travnja
1941. kao jedinstvena organizacija koja sc
dijelila na Predsjednitvo i sedam odjela:
I. Odjel kopncnili snaga
II. Odjel za ratnu mornaricu, rijenu
plovidbu, obale i pomorstvo

13

Slika 1
Vojskovodja Slavko Kvaternik u odori
Kopnene vojske Hrvotskog domoblanst'IIJ.
(HhO!Wpol'ljMIOOI!j}

l. Hrvatsko domobranstvo
Slika 2
Gene1ol Vilko Begi, glovm Glavnog
stoleJo, u genemlskoj kabanici suvenim poJUbimo i uvenom podslovom, 1943.
(S. Pogotii)

Ill. Odjel zranih snaga

IV Odjel za eljeznice i promet
V Odjel za cestovni saobraaj i graevine
VI. Odjel pota, brzojava, telefona i radija
VII. Odjel za zbor javnog reda i sigurnosti
Privredni inpektora t kao Vlli. odjel ustrojen 2. svibnja 1941.
Do 4. kolovoza 1941. godine kada je
formirano novo Ministarstvo Hrvatskog
domobranstva, s radom su zapoela i ostala civilna ministarstva, te su odjeli nevojIlikog znaaja preli u sklop Ministarstva
unutarnjih poslova i Ministarstva prometa. Novo Ministarstvo Hrvatskog domobranstva sastojalo se od Predsjednikog
meda, osam odjela1, Glavnog stoera,
Upravnog glavnog stoera i Glavnog
raunarskog nadzornitva.

Slika 3
Geneml pjeatvo Slavko Stanze1,
zapovjednik Kopnene vojske HJVotskog
domobJonst'lo, 1941.
' '
(Hrw~ki po~jesni muzej)

14

Postojali su sljedei odjeli:

l. Osobni odjel,
2. Novaki odjel,
3. Pravosudni odjd,
4. Zdravstveni odjel,
!1. Odjel za konjarstvo i veterinarstvo,
6. Odjel za naoruanje i tehniku opremu,
7. Vojno-gospodarstveni i upravni odjel,
8. Odjel za Narodnu zatitu.
Svaki odjel dijelio se na vie odsjeka. Na elu
odjela nalazili su se glavari odjela, a na elu
odsjeka stajali su proelnici odsjeka.
Neposredno podreeni Ministarstvu bili su i
Vrhovno nadzornitva Hrvatskog domobranstva i Zapovjednitvo vojnih kola.
Naziv Hrvatc;ko domobranstvo prontijenjen je
2. rujna 1942. godine u Domobranstvo, pa je

l. Hrvatsko domobranstvo
i naziv samoga ministarstva promijenjen u
Ministarstvo domobranstva.
Ministarstvo domobranstva 21. sijenja
1943. mijenja naziv u Ministarstvo oruanih
snaga, te pod njega potpada i Ustaka vojniea, koja je do tada bila samostalna2 . Naziv
"domobrru1stvo" esto je neslubeno oznaa
vao kopnenu vojsku, a od navedenog nadnevka i slubeno sc pravi razlika izmedu
Domobranstva, Mornarice i Zrakoplovstva.
Po toj zakonskoj odredbi Oruane snage
NDH sastojale su se iz sljedeih dijelova:
Domobranstvo
Bojno zrakoplovstvo
Plovne snage
Ustaka vojnica
Omnitvo
Narodna zatita
Dravna radna sluba.
Tako je ostalo do kraja rata, uz povremeno
mijenjanje naziva pojedinih dijelova, o emu
se govori u pojedinim kasnijim poglavljima.
Glavni stoer Ustake vojnice postao je
dijelom Ministarstva oruanih snaga, a neki
njegovi odjeli bili su spojeni s odgovarajuim
odjelima dotadanjeg Ministarstva domobranstva.
Novo Ministarstvo oruanih snaga sastojalo
sc od sljedeih dijelova:
l. Pobonitvo,
2. Glavnostoerni ured,
3. Upravni ured,
4. Osobni ured,
S. Stoer Ustake voj nice,
6. Izvjctaj1li odjel,
7. Odgojni odjel,
8. Redarstvo oruanih snaga,
9. Nadzorno vijee.
Uredi su se sastojali od odjela, a odjeli od
odsjeka. Ministar Navratil dobio je titulu
"ministar i zapovjednik oruanih snaga", no
kada je Ante Voki preuzeo Ministarstvo 29.
sijenja 1944. poloaj "zapovjednil<a oruanih snaga" dobio je general-porunik Matija

Slika 4
Zrakoplovni pukovnik Vlodimu Kren,
zapovjednik Zranih snago.
(1 /l,qkn)

ani.

Detaljan opis svih organizacijskih promjena

u okviru Millistarstva i svih njegovih ureda
i odjela ne moemo dati na ovome mjestu
jer bi to zahtijevalo prostor od barem jo
stotinjak stranica. Ovo osta.vljamo za
neko drugo budue djelo koje e potanko
opisati ustroj vojnih postrojbi NDH.
Obvezatno djelatno razdoblje (vojni rok)
u Hrvatskom domobranstvu (kasnijim
Omanim snagama) trajalo je dvije
godine, a novaenje je vreno u dvadeset prvoj godini ivota.

Sliko 5
General-porunik Vladimir

Glavnog stoera.
(S Pogo(oc)
2

Vet lg. o!ujko 1942. godine Zakonsko orhedba o oruanoj

vojnice, meutim to odredba nije imolo nikakve prok1i1ne p~jedice.

15

laxo, glovor

l. Hrvatsko domobranstvo

Kopnena vojska
Ustrojstvo Glavnoga stoera
Prvih tjedana postojanja Nezavisne Drave
Hrvatske zapovijedanje Kopnenom vojskom
bilo je usredotoeno u Stoeru Kopnene
vojske koji se sastojao od Predsjednikog
ureda i 14 odjela.
Stoer je 20. svibnja 1941. promijenio naziv u
Zapovjednitvo Kopnene vojske, a njegovi
odjeli nazvani su uredima. Zapovjednik je bio
general pjeatva Slavko Stanzer, a od 3 lipnja
1941. podmaral (general-porunik) Vladimir

Laxa.
Postojalo je jo jedno zapovjednitvo - Glavni
stoer vojskovoe - koje je djelovalo pod
neposrednim nadzorom vojskovodc Kvaternika, a na elu mu je bio podmaral August
Mari.

Zapovjednitvo Kopnene vojske i Glavni

stoer vojskovoe ujedinjeni su 4. kolovoza
1941. godine u Glavni stoer D omobranstva.
Glavar stoera postao je general-porunik
August Mari, a od 4. listopada na njegovo
mjesto doao je general-porunik Vladimir

Laxa.
Glavni stoer Domobranstva sastojao se od
jednog ureda i devet odjela:
l. Opi odjel,
2. Operativni odjel,
3. Etapni odjel,
4. Odjel za ustrojstvo,
S. Odjel za oevidnost,
6. Nastavni odjel,
7. Odjd za ratnu povijest,
8. Prometni odjel,
9. Odjel za predvojniku i
poslijevojniku naobrazbu,
10. Pomoni ured.
Glavni stoer Domobranstva zapovijedao je
svim vojn im pothvatima i nadzirao sve
postrojbe, kole i ustanove Kopnene vojske.

Tablica l.

STAROJUGOSLAVENSKI NAZIVI:
ARMIJA
KORPUS
DIVIZIJA
BRIGADA
PUK
BATAU ON
(u ortiljeriji OIVIZION)

HRVATSKI NAZIVI:
VOJSKA
ZBOR
DIVIZUA
ZORUGl
PUKOVNIJA
BOJNA4
(u topnitvu SKLOP)
SATN IJAS
(u topnitvu BITNICA)
VOD
.\
ROJ

ETA

(u artiljeriji BATERIJA)
VOD
ODEUENJE

16

Podreeni su mu bil i i vojni izaslanici i ostalo

vojno osoblje u inozemstvu.
Nadzornitva vrsta oruja takoer su se
nalazila u sklopu Glavnoga stoera. Postojala
~u etiri nadzornitva: Nadzonutvo pjeatva, Nadzornitva konjanitva, Nadzornitva topnitva i Nadzornitva tehnikih
eta. Kasnijim prcustrojstvom stvoreno je
umjesto Nadzornitva konjanitva Nadzornitva brzih eta koje je bilo zadueno za
konjanike, samovozne, oklopne i koturake
(biciklistike) postrojbe; takoer je stvoreno
Nadzornitva dojavnitva. Nadzorni rva su
organizirala vojnu izobrazbu, predlagala promjene u ustrojstvu, izraivala pravilnike itd.
Nakon stvaranja Ministarstva omanih snaga
u sijenju 1943. Glavni stoer Domobranstva
preustrojen je najprije kao Glavni stoer
O ruanih s naga, a zatim kao Glavnostoerni
ured. Time je na neki nain njegov znaaj
smanjen, budui da je bio tek jedan od nekoliko
ureda Ministarstva, a ne posebno zapovjedno
tijelo. Na elo Glavnostoernog ureda doao je
general Fedor Dragoj lov; njega je l. rujna 1944.
zamijenio ustaki pukovnik Tomislav Serti.

Glavnostoerni ured sastojao se od etiri

odjela:
l. Operativni odjel (poznat i kao
Pothvami odjel),
2. Ustrojbeni odjel,
3. Nastavni odjel,
4. Pozadinski odjel.
U ~klopu ureda nalazila su se i sva nadzornitva vrsta oruja. Ostali odjeli koji su
ranije bili sas tavnim dijelom Glavnog stoera
Domobranstva premijeteni su u druge urede,
te je time odgovornost Glavnostocrnog
ureda smanjena.

Ustrojstvo operativnih postrojbi

U naelu se Kopnena vojska sastojala od
odredenih vrsti oruja i struka. Vrste oruja
bile su pjeatvo, konjanitvo, topnitvo i tehnike ete (podijeljene na opkoparstvo, dojavnitvo, cljezniarstvo, samovostvo i okloprutvo; dvije zadnje grane bile su kasnije
zajedno s konjanitvom spojene u brze ete) .
Struke su bile zdravstvena, pravosudna,
intendantska, popunidbena, gospodarska i
tehnika. Tu s u bile jo i pomone struke
(inovnici, nastavnici, glazbenici, sveenici).
Nazivi formacija Kopnene vojske temeljili su
se na nazivima koji su bili u uporabi u doba
Austro-Ugarske. Neki su nazivi iz tog vremena ipak promijenjeni (tablica 1.)- bataljun u
bojnicu, odnosno bojnu, a brigada u zdrug.

l. Hrvatsko domobranstvo
U ustrojbenom pogledu Kopnena vojska sastojala se od pothvatnog (operativnog) i teritOrijalnog dijela. Zborovi, divizije, zdmgovi,
pukovnije, samostalne bojne te sklopovi,
izvravali su operativne i borbene zadae, a
zborna podmja, popunidbcna zapovjednitva
i doknadne postrojbe izvravale su vojno-teritorijalne zadae (administracija, novaenj e,
opskrba itd.).
poetku
dmja:

je postojalo pet divizijskih po-

Savsko divizijsko podmje

(sa sjediLcm u Zagrebu)
Osj eko divizijsko podmje
(sa sjeditem u Osijeku)
Vrbasko divizijsko podruje
(sa sjeditem u Banja Luci)
Bosansko divizijsko podruje
(sa sjeditem u Sarajevu)
Jadransko divizijsko podmje
(sa sjeditem u Mostam)
Pukovnije bive jugoslavenske vojske najprije
su bile preustrojene kao nove hrvatske
pukovnije s novim nazivima, ali to preustrojstvo bilo je samo privremeno, te su u sklopu
divizijskih podruja tijekom travnja i svibnja
1941. godine postrojene 23 pohodne i 24 posadnc bojne.
Veina

je tih bojni 29. lipnja 1941. ula u

sklop novopostrojenih l S pjeakih ptlkovnija. Osim pjeakih pukovnija stvorene su i
jedna konjanika pukovnija, J O topnikih
odjela te mnogo manjih i pomonih postrojbi.
Postrojbeni pregled Kopnene vojske od srpnja
do listopada 1941.:
Savsko divizijsko podmje
l. pjeaka pukovnija, Bjelovar
2. pjeaka pukovnija, Zagreb
3. pjeaka pukovnija, Karlovac
I. topni.ki odje:!, Varadin
IL topniki odjel, Zagreb
IL konjaniki odjel Konjanike
pukovnije, Zagreb
Stoer i Stoerna satnija Konjanike
pukovnije, Zagreb
Pionirska ptlkovnija, Karlovac
L samovozna bojna, Zagreb
Savska povozna satnija, Zagreb
Osjeko

divizijsko podmje
4. pjeaka pukovnija, Osijek
S. pjeaka pukovnija, Poega

6. pjeaka pukovnija, Vinkovci

III. topniki odjel, Osijek
IV topniki odjel, Petrovaradi n
L konjaniki odjel Konjanike pukovnije,
Vuovitica
Pontonirska bojna, Osijek
3. samovozna satnija, Osijek
eljeznika bojna, Brod na Savi
Osi j eka povozna satnija, Osijek
Bosansko divizijske podmje
7. pjeaka pukovnija, Sarajevo
8. pjeaka pukovnija, Tuzla
9. pjeaka pukovnija, Travnik
V. topniki odjel, Sarajevo
VL topniki odjel, Tuzla
Samostalni konj aniki odjel, Kalinovik
Il samovozna bojna, Sarajevo
Bosanska povozna satnija, Sarajevo
Vrbasko divizijske podruje
l O. pjeaka pukovnija, Banja Luka
ll. pj eaka pukovnija, Sisak
12. pj eaka pukovnija, Otoac
VII. topniki odjel, Banja Luka
VllJ. topniki odjel, Biha
o. samovozna satnija, Banja Luka
Vrbasl<a povozna satnija, Ban ja Luka
Jadransko divizijsko podruje
13. pjeaka pukovnija, Mostar
14. pjeaka pukovnija, Trebinje
lS. pjeaka pukovnija, Knin
IX. topniki odjel, Mostar
X. topniki odjel, Knin
7. samovozna satnija, Mostar
Jadranska povozna satnija, Mostar
Svaka pjeaka pukovnija trebala je imati
l .626 asnika, doasnika i domobrana. Trebala se sastojati od dvije pjeake bojne,
stoerne satnije, protuoklopne satnije, pratee
satnije, radnog poluvoda i pukovnijske glazbe.
Svaka pjeaka bojna imala je tri streljake
satnije i strojniku satniju; streljaka satnija
sastojala se od tri voda, svaki vod od tri roja;
stroj nika satnija sastojala sc od dva voda, a
svaki vod od etiri roja. Stoerna satnija imala
je razvidni vod, dojavni vod, pionirski vod i
pomoni vod. Protuoklopna satnija in'lala je
tri voda sa est protuoklopnih topova. Pratea
satnija in1ala je topniki vod i bacaki vod.

Naziv"zdrug" upoetku je oznaavao odred, o tek od proljeu 1942. yodine poeo se upotrebljavati uznaenju rijei "brigada". Od 1942. godine,
pod utjewjem novog korijenskog provopiso, umjesto "zdrug" i "zbor" poelo se govorili "sdrug" i "sbor". Ovo promjena dosljedno se potivala u
Ustakoj vojnici, ali u Hrvatskomdomobranstvuesto su i dolje pisali i govorili po starom, po i u slubenim spisima i propisima. Ve idue godine
ponovo se poelo govoriti "zdrug" i "zbo~', oli samou Domobranstvu.
UDomobranstvu je uprvo vrijeme koriten noziv"bataljun", otek kasnije "bojnica", i konano, od jeseni 1941., "bojno"; u Ustakojvojnici odmah
je uveden naziv"bojnica", to je uAustro-Ugarskoj, u 19. stoljeu, bionazivza topni1kubitnicu. Do jeseni 1941. tojnazivpromijenjen je u"bojno"
Ukon;onitvu i topnitvo koristiose upoetku naziv"odjel", ood 13. prosinca 1941. naziv"sklop".
s 13..prosinca 1941. naziv "sotnijo" promijenjen je u"sar (mukog rodo}; 9. sijenja 1943. ponovno je vraen naziv "satnijo", o28. oujka 1943.
nazivje ponovno promijenjenu "sar', oli ovoga putozens.~ogo rodo. Neslubenose uvijek govorilo "satnijo".
3

17

l. Hrvatsko domobranstvo
druge privremene posebne postrojbe, kao na
primjer Grupa generala Klaia u Doboju
(kasnije sc premjestila u Tuzlu) ili Grupa
generala Lukia u Karlovcu koja je bila podreena talijanskoj 2. vojsci. Grupa generala
Svaki topniki odjel sastojao se od tri Klaia pokrivala je cijelo podruje sjeveroistone Bosne i kao najvaniju zadau imala je
topnike bitnice (svaka s dva voda) i stoerne
bitnice (s dojavnim, premjerni:m i pomonim sprjeavanje ulaska partizana iz Srbije i
vodom.); teoretski se topniki odjel sastojao zatitu eljezniki h pruga Rrod-Zavidovii ,
od 421 asnika, doasnika i domobrana, 266 Doboj-Tuzla i Usora-Tesli. Ta je grupa bila
temelj uspostave 4. pjeake divizije u studekonja i 12 haubica od 100 mm.
nome 1941.
Cjelokupna Kopnena vojska brojala je u lipnju 1941. godine oko 44.000 asnika, doasni Uinkovitost navedenih privremenih postrojbi bila je raznolika i varirala je od potpunog
ka i domobr;ma.
uspjeha do potpunog neuspjeha, ovisno o
Kvaternik je 9. svibnja 1941. godine naredio
sposobnosti pojedinih zapovjednika i opremzatvaranje granice sa Srbijom. Ve 24. travnja
ljenosti njihovih sastavnih dijelova. Zbog toga
ustrojeno je Zapovjednitvo Istonog pogra- je Glavni stoer isplanirao korjenito preuninog podruja koje je dobilo zadau nadzistrojstvo Kopnene vojske koje je na snagu
rati granicu prema Srbiji i Crnoj Gori. stupilu l. studenoga 1941.
Zapovjednitvu su na raspolaganje stavljene
dvije pohodne bojne (ll. i V). 24. svibnja iste Tim su preustroJstvom stvorena tri domogodine promijenjen je naziv toga zapovjed- brans!Gl zbora, tri domobranska zbor na podnitva u Zapovjednitvo Hrvatskog graniar mja i Vojna zona br. l . Svaki zbor imao je
stva, te su mu dodijeljene jo tri pohodne po dvije pjeake divizije; svaka divizija imala
bojne (III., TV i VII.). Ve 21. srpnja 1941. je dvije do tri pjeake pukovnije, jedan do
dolo je do novog preustrojstva, tc je stvoreno dva topnika odjela te pomone i pozadinske
Z apovjednitvo Vojne krajine, nakon ega je postrojbe. Zborovi i divizije bili su operativna,
formirana Vojna krajina kao posebno vojno, te ujedno i teritorijalna vojna tijela, to znai
upravno i sudsko tijelo koje je obuhvaalo da su sc stalno nalazili na svome podruju za
kotareve du granice sa Srbijom i Crnom koje su bili zadueni u pogledu odravanja
Gororn. Pridruene pohodne bojne dobile su javnoga reda i mira.
nove brojane oznake (I. - V bojna Vojne kra- Kopnena vojska dijeWa se na sljedee zborojine), a sve ostale oruane postrojbe (Oruni- ve, odnosno zborna podruja:
tvo, Redarstvo i Riznika straa) podreene
I. domobranski zbor, Sisak
su novom Zapovjednitvu Vojne krajine.
. TI. domobranski zbor, Slavonski Brod
Poetkom kolovoza 194 L. svaka bojna dobila
je i vod brdskih topova od 65 mm.
III. domobranski zbor, Sarajevo
Posadnu slubu provodila su mjesna zapovI. domobransko zborno podruje,
jednitva kojih je na kraju 1941. bilo dvadePetrinja
set tri. Kasnije su postrojene i mnogobrojne
II. domobransko zborno podn1je,
posebne posadne postrojbe, obino bojne ili
Banja Luka
satnije (do kraja 1941. postojalo ih je tek
III. domobransko zborno podruje,
nekoliko).
Travnik
Postojala su i popunidbena zapovjednitva
koja Sl!.l brinula o novaenju vojnika i njiho- Od 3. prosinca 1941. postojala je u okvim III.
vom slanju u operativne postrojbe. Do lipnja zbornog podruja i pod njegovim zapovjed1941. stvoreno je 18 takovih zapovjednitava. nitvom Vojna zona br. l. Obuhvaala je
kotareve Travnik, Fojnica, Bugojno, fajce i
Nakon izbijanja borbi u razdoblju od lipnja do
Mrkonji-Grad.
kolovoza 1941. Glavni stoer je pokuao
U
nadlenosti zapovjednitava domobranskih
suzbiti aktivnosti ustanika redovnim orunizborova bilo je ope zapovijedanje podinje
kim pa tek zatim i mirnodopskim domobranskim postrojbama. Uskoro je postalo nim postrojbama u borbenom, stegovnom i
nastavnom pogledu; uporaba svih postrojbi
oigledno da se Kopnena vojska mora preustrojitit kako b i se uspjeno nosila s neoeki na podruju zbora u cilju obrane podruja i
vanim borbenim zadaama. Kvaternik je 31. odravanje reda i mira; rukovoenje doglassrpnja 1941. ustrojio tri posebne postrojbe za nom slubom, vojnom promidbom u
borbu protiv partizana i etnika u Bosni i postrojbama, ustanovama i kod puanstva tc
dijelovima Hrvatske. Bili su to Liki zdrug, rjeavanje osobnih poslova z.a asnike, vojne
Sanski zdrug i Kninski zdrug. Ovi zdrugovi slubenike, doasnike i vojnike.
(pri emu rije "zdmg" ovdje oznaava odred, Postrojbeni pregled na dan l . studenoga
a ne brigadu ) in1ali su svoje -posebno opera- 194L bio je kako slijedi:
tivno podruje i sve postrojbe Hrvatskog
domobranstva, Ustake vojnice i ostale oru- I, do~obranski zbor:
l. pjeaka divizija, Bjelovar
ane postrojbe na n jihovom podruju bile su
stavljene pod njihovo zapovjednitvo.

l . pjeaka pukovnija, Bjelovar

2. pjeaka pukovnija, Zagreb
U razdoblju od kolovoza do listopada 1941.
ll. pjeaka pukovnija, Sisak
zdrugovi su preustrojeni, a stvorene su i neke
U stvarnosti je pojedina pukovnija mogla biti
neto manja ili poprilino vea od propisanoga. Na prin..,;er, l. pjeaka pukovnija
koja se borila u -Bosni imala je u prosincu
194 L. godine ak sedam bojni.

'

lB

l. Hrvatsko domobranstvo
l. topnikt odjel, Varadin

n. tOprtikt odjel, Zagreb

l povozna satm1a, Zagreb
2. pJeaka diVIZija, Blhac
3. pjeaka pukovruJa, Karlovac
12. pjeaka pukovnija, Otoac
l 5. pjeaka pukovmja, Kmn
Vlll. tOpmkJ odJel, Biha
X. tOprukJ odjel, Zagreb
KonJanik.'l pukovnija, Zagreb
l piOmrskn boJna, Sl'>:lk
111. piOnirska bojru1, Karlovac
Koturaka bojna, Koprivnica
Golubarska satnija, Zagreb
ll. domobranski zbor:

3.

pJCak.'l

divizija, Vmkovci

4. pjeaka pukovnija, Osijek

6. pjeaka pukovniJa, Vinkovci
l. bojna l 6. pjeake pukovn1je

!postroJba Njemake narodne

skupine)
lli. topmk.l odjel, Doboj
rv. topruk.l odJel, Petrovaradm
3. povozna satniJa, Osijek
4 pJeaka d1vizija, Doboj
5 PJC~a!G1 pukovniJa, Sl. Poega
8 PJC<Ika pukovruJa, Vinkovct
l O. pjeaka pukovnija, Banjaluka
Vl topniki odjel, Tuzla
Vl!. topmk.l odJel, Banjaluka
4 povozna satru)a, Bru1jaluk.a
3. amovozna satnija, Osijek
6. Samovozna satnija, Banja Luka
ll. p1onirska bojna, Brko
rv. piOnirska bojna, Osijek
DoJav11a bojna, Poega
Golubarska posw ja, Slavonski Brod
eljeznika bojna, Slavonski Brod
V. bojna Vojne krajine (taktiki)
Ill. domobranski zbor:

5. pJeaka dJVJZJja, SaraJevo

7. pjeaka pukovniJa, Sarajevo
9 pjeaka pukovru1a, Travnik
V. topmkt odJel, Sarajevo
:; povozna saUl!Ja, Sarajevo
6. pJeaka dJvizija, Mostar
13. pjeaka pukovm)a, Mostar
14. pJen!Gl pukovmJa, Trebmje
LX. topmk.l odjel, Mostar
6. povozna satnija, Mostar
Lli. srunovozna bojna, Sarajevo
Samoswlni konjaniki odjel, Sarajevo
Golubarska posta ja, Sarajevo
l, II, III. i IV. bojna VoJne krajine (taktiki)
U okviru 4. pjeake divizije postrojena su
et iri posebna odreda, tzv. "gromade", radi
uinkovnije borbe protiv parti:wna i etnika

Gromada Matea, Gromada Paja, Gromada

Grum i Gromada Bosru.

Svako zborno podruJe b1lo 1e Me~ovno

podinjeno zapoVJednitvu domobranskog
zbora na podruju koJega '>e nalazilo a u
svemu O'>talom Mllll'>tar.,tvu Hrvat.,kog
domobranstva.
Zapovjednitvu domobran~kog :borno~ podruja bile su podinJene u ste~ovnom po~edu
sve doknadne poMroJix, popun1dbcna zapoVJcdmi;tva, mJC~na 1 po~ta)JlJ zapoV)c~tva,
dotadanje dlVlzijske 1 posadne bolruce sa
zdravstvenim .,atm)ama, domobranska ht:i
lita, radnJkO-Z.111<llhjo,kc ...atnJJC, ob-.krbnc
postrOJbe, domobran.,kJ thvtZII"kl sudoVI i
tuiteljstva, skladita, radion1cc 1 ostale ustanove koje nisu neposredno b1le podinjene
Miniswrstvu Hrvat~kog domohranstv;t, a u
materijalnom i novanom r<>~lcdu sve r<>s
trojbe, ustanove i zavodi Kopnene VOJske na
dotinom podmju.

Zapovjedni~tva domobramk1h zhornd1 podruJa vrila ~u novaenJe 1osJ).,'UranJc r<xlruJ:I

u ratu, izvravala popumdbcnc po-.lovc (novaenje, oev1dnost obveznika. priuvmka,

stoke vozila), odobravala .,u <xllagan)e .,Juzbc
obvczmcmu i pricuvntm <l'-nicmta 1 docasrucnna, poduztmala .,u mJere u obla-.u narodne zatite (d1o kou '>pada u nadlenost
vojske), vrila su poslove VOJnog zdravsl"a 1
veterinarstva p<>zadJn...kc r<>slovc, op.,krbu
svili rostroib 1 U'>tanm na worn p<xlruJu
hranom, odJeom 1 obuom tvonvom i
orujem, rukovodila su ~adttehsktm po~lo
vima (izgradnJa, odrZ.lV<IIlJc 1 nadzor nad
VOJlllrn gradcvmam;tJ na wom podruJu
KraJem 1941 u Za~cbu JC utemelJena 1
Ustako-domobranska pukovnija "Poglavnika Dr-a Ante Pa velia" Trcb;tl:t JI.! 1rnati
isu MStav bo redovne pjc~akc pukovn1je,
uz dodatnu konj:l tHku s;\lmJu i lOprucku
bitnicu.
Treba spomenuti jo 1 Kotura;;ku bojnu koja
je u h~topadu 1941 . pm tJ o jena u Koptlvnc, a
sastoJala se od etin S<lllllje, te Jurinu bojnu
u Bihau kao posebnu clium po~trojbu nepo
srcdno podrcdenu VC>JskL>VodJ Kvatermku
Na kraJU 1941 . ~txlmc Kopncn;t VOJ'-!Gl Je
in1ala oko 77 000 a~mka, doca.,mka 1domobraT13.
U prolJee 1942. godmc CiJelo dravno pod
ruJe NDH rodJchcnn JC 11<1 J'<llhV<Iln<l (opcrauvna) podruJa Svaka puko\ruJa, a b-,mjt!
i zdru~ imala JC svoJe tono odredeno pothvamo podruje 1 wak.1 manJa po.,tro)ba koJa
JC zbog borbcmh zadaca bila prcmJ~o:'.tcnl na
podmje te pukovnJJL bila JOJ JC podrctlcna u
pogledu borbene uporabe. Rild1 boljeg pokrivanJa pod ruJa po.,tn>JCI11 'll Pe trinjski
zdrug, Srijemski zdrug (u Runu), Slavonski
zdrug lu OSIJeku, ka'>mic Poegi), Ba njaluki
zdrug, 'Ihzlanski zdru~ i Zcniki zdrug. To
su b11i staln1 zdrugov1 koJi ~u okupljali mznoli.ke postrojbe pod ~VOJim Z.'lpoVJednttvom,
ali jo uvijek rusu mali znaaJke brigade u
pravom snw.lu tc riJei . KraJem 1941. i
poetkom 1942. godmc u ~lubcnm ~e '-Pl'>l
ma spominJu JO .i Dobojski zdrug, U ti njski
zdrug, Kordunski zdrug, Gradiki zdrug 1

19

l. Hrvatsko domobranstvo
novopostrojeni Liki zdrug, no nismo sigurni
jesu li oni imali znaajke ranijih privremenih
zdrugova u smislu odreda ili novih stalnih
zdrugova.
U travnju l 942. godine postrojena je l. gorska divizija sa sjeditem u Bjelovaru. Ta divizija nije bila dijelom domobranskih zborova
ve je bila neposredno podvrgnuta Glavnom
stoem. U prvo vrijeme sastojala sc od etiri
gorska zdruga, svaki s jednom pjeakom
pukovnijom i jednom lovakom bojnom:

l . gorska divizija, Bjelovar

l. gorski zdrug, Zagreb
Ustako-domobranska pukovnija
"Poglavnika Dra Ante Pavelia"
II. lovaka bojna

Il. gorski zdrug, Bjelovar

2. gorska pjeaka pukovnija
ITI. lovaka bojna
JJI. gorski zdrug, Poega
3. gorska pjeaka pukovnija
IY. lovaka. bojna
IV gorski zdrug
4. gorska lovaka pukovnija
V lovaka bojna
Nakon otprilike est mjeseci gorski zdrugovi
su preustrojeni tako da su pjeake pukovnije
i lovake bojne ukinute, a wnjesto njih stvorene su po etiri bojne u svakome zdrugu;
zdrugovi su imali i po jednu gorsku topniku
bitnicu, pionirski vod i druge pomone postrojbe, a divizija je imala i oklopnu satniju.
U veljai 1943. godine Petrinjski zdrug preustrojen je u V. gors ki zdrug, a neto ranije
utemeljen je i VII. gors ki zdrug koji je bio na
izobrazbi u Reichu, u gradiu Bruck an der
Leitha. VII. gorski zdntg ukinut je u travnju
1943., a ljudstvo je prelo u ostale gorske
zdrugove ili je upueno u 369. legionarsku
diviziju.
Sredinom 1942. godine formirane su etiri
novake pukovnije (l. u Zemunu, 2. u Osijeku, 3. u Bjelovaru i 4. u Varadinu) koje su
bile zaduene za vojnu naobrazbu novaka.
Takoer su postrojene Domobranska veleobrtna zatita lo njoj vie u pogl. 1.5.) i
Domobranska poljopriradna zatita Ikoja je
na ugroenim podrujima titila polja i
usjeve). Izvrene su sve organizacijske predradnje za ustrojavanje Domobranske pripreme kao nasljednice Vojne prednaobrazbe koja
sc poela formirati u okvim Odjela za prijevojniku i poslijcvojniku naobrazbu Glavnoga
stoera, meutim Domobranska priprema je
morala obustaviti rad, a njene zadae preuzela
je Ustaka priprema (poglavlje /1-3.).
U travnju 1943. nareeno je novo preustrojstvo Domobranstva (Kopnene vojske), a
stupilo je na snagu l. kolovoza 1943.
Preustrojstvo je izvreno radi lalclcg zapovijedanja i bolje pothvatne uporabe postrojbi na
osiguranju podruja.
Zapovjednitva zborova i zapovjednitva
zbornih podruja spojena su u tri zapovjed-

20

nitva zbornih podruja koja su imala i pothvatnu i upravnu (administrativnu) zadau.

Preustrojstvom su ukinuti divizijski stoeri
losin1 6. pjeake divizije, koja je bila u talijanskoj Il. zoni), a od veine pjeakih i svih
gorskih postrojbi stvorena su etiri gorska i
etiri lovaka zdruga, svaki s po dvije gorske,
odnosno lovake pukovnije, te po dva topnika sklopa.
Svaki gorski zdrug imao je u svome sastavu
jo i gorsku dojavnu satniju, gorsku obkoparsku satniju, oklopni vod, vojno-oruniki
vod, zdravstvenu satniju, veterinarsku satniju, l. i 2. tovarni povoz, samovozni povoz,
pekarsku polusatniju i gospodarski ured.
Svaka gorska pukovnija imala je po tri bojne;
svaka bojna sastojala se od tri streljake satnije i strojnikc satnije. Stoer bojne imao je
18, strcljaka saulija 196, a strojnika satnija
226 asnika, doasnika i domobrana, to je
ukupno bilo 832 ovjeka u svakoj bojni.
Stroinika satnija imala je osam tekih strojnica i est tekih bacaa, a streljaka satnija
dvanaest lakih strojrlica i tri laka bacaa.
Lovaki zdrugovi vjerojatno su imali slian
sastav, ali potankosti nisu poznate, osin1
injenice da su svu opremu, naoruanje i
streljivo osiguravali Nijemci.
U sklop gorskih i lovakih zdrugova ule su i
neke ustake bojne: XI. ustaka djelatna bojna postala je III. bojnom 4. gorske pukovnije;
XXXVII. ustaka djelatna bojna ukljuena je
u 8. gorsku pukovniju, takoder kao Ul. bojna;
IV i VITI. ustaka djelatna bojna postale su
dijelom lO. lovake pukovnije, vjerojatno kao
njena II. bojna.
Evo pregleda postrojbi za ljeto 1943:
I. zborno podruje, Z agreb
Zapovjednitvo I. zbornog podmja Zagreb

l. gorski zdrug "Poglavnika Dr-a Ante

Pavelia", Bjelovar
l. gorska pukovnija, Zagreb
S. gorska pukovnija, Petrinja
III. topniki sklop, Petrinja
XIV. top1liki sklop, Pt:truvaradin
3. gorski zdrug, Petrinja
3. gorska pukovnija, Bjelovar
l l. gorska pukovnija, Sisak
II. topniki sklop, Zagreb
XIII. topniki sklop, Zagreb

4. gorski zdrug, Daruvar-Pakrac-Lipik

4. gorska pukovnija, Sisak
8. gorska pukovnija, Zagreb
I. topniki sklop, Varadin
XII. topniki sklop, Varadin
2. lovaki zdrug, Bos. Novi
l. lovaka pukovnija, Bjelovar
l O. lovaka pukovnija, Banja Luka
IY. topniki sklop, Osijek
VIIl. topniki sklop, Banja Luka
2. pjeaka pukovnija, Zagreb
l 2. pJeaka pukovnija, Gospi

l. Hrvatsko domobranstvo
15. pjeaka pukovnija, Knin
Il. lovaka bojna, Gospi
l. koruraka bojna, Koprivnica

II. zborno podruje, Brod

Zapovjednitvo n. zbornog podruja Brod
l. lovaki zdrug.. Vulkovci, Doboj
4. lovaka pukovnija, Osijek
6. lovaka pukovnija, Vtnkovci
V. topniki sklop, Osijek
XVI. topniki sklop, Osijek
3. lovaki zdrug, Brko
5. lovaka pukovnija, Slavonski Brod
8. lovaka pukovnija, Thzla

VII.

topniki

XVIII.

sklop, Brko

topniki

sklop, 'Ibzla
zdrug, Banja Luka
7. lovaka pukovnija, Sarajevo
13. lovaka pukovni;a, Mostar
XI. topniki sklop, Mostar
XXII. topniki ~klop, Mostar
3. pjeaka pukovnija, Karlovac (ali
veinom u Bosni)
Sriemski zdrug, Ruma
1llzlanski zdrug, Thzla
Slavonski zdrug, Poega
U. jurina bojna, Brod
Dobrovoljaki zdrug narodnog ustanka
bojnika Hadiefendia, Tuzla
Domobranska dobrovoljaka bojna
"Branitelji Kladnja", Kladanj
Domobranska dobrovoljaka bojna,
Banja Luka
Domobranska dobrovoljaka bojna,
4.

lovaki

Kotoric

Domobranska dobrovoljaka bojna,

Domobranska dobrovoljaka bojna,
Derventa
Domobranska dobrovoljaka bojna,

Tesli

Graanica
podruje, Sarajevo:
Zapovjednitvo Ill. zbornog podruja,
Sarajevo
2. gorski zdrug "Vojskovodje Doglavnika
Slavka viteza Kvaternika", Konjic
2. gorska pukovnija, Sarajevo
9. gorska pukovnija, Jablanica
IX. topniki sklop, Sarajevo
XX. topniki sklop, Sarajevo
6. pjeaka divizija, Mostar
14. pjeaka pukovnija, Trebinje-Bilea
l . domobranska dobrovoljaka
pukovnija, Imotski
Domobranska dobrovoljaka bojna

Ul. zborno

Fazlagi-Kula

Domobranska dobrovoljaka bojna

Kupres
1. konjanika pukovnija, Travnik

Izvan sastava zbornih podruja nalazilo sc

osamnaest eljezniko-straarskih bojni
("estra" bojni), ko1e su bile podreene nJe
makom Stoeru za osiguranje eljeznica u
Brodu ("Eisenbahn-Sicherungsstab Kroatien"). Postojale su i etiri samovozne bojne (1.
- IY.) koje su imale i odreeni broj lakih
tenkova i oklopnih vozila.
Razne doknadne postrojbe koje su prikupljale
ljudstvo za izobrazbu, zdruene su u veljai
1944. u tri doknadna zdruga (po jedan za
svako zborno podruje):
I. doknadni zdrug, Zagreb
l. doknadna pukovnija, Zagreb

I. gorska doknadna bojna, Varadin

III. gorska doknadna bojna, Zagreb
IV gorska doknadna bojna, Krievci
I. doknadna eljezniko-straarska
bojna, Petrinja
I. posadna doknadna bojna, Karlovac
I. doknadni topniki sklop, Zagreb
I. doknadna opkoparska bojna, Sisak
I. doknadna dojavna bojna, Zagreb

II. doknadni zdrug, Vmkovci

2. doknadna pukovnija, Zemun
I. lovaka doknadna bojna, Zemun
II. lovaka doknadna bojna, Vinkovci
II1. lovaka doknadna bojna, Hrvatska
Mitrovica
II. doknadna eljezniko-straarska
bojna, Nova Gradika
II. posadna doknadna bojna, Poega
ll. doknadni topniki sklop, Petrovaradin
II. doknadna opkoparska bojna, Brko
II. doknadna dojavna bojna, Poega
Ill. doknadni zdrug, Samjevo
3. doknadna pukovnija, Sarajevo
II. gorska doknadna bojna, Travnik
rv: lovaka doknadna bojna, Mostar
ITI. doknadna eljezniko-straarska
bojna, Zavidovii
Ill. posadna doknadna bojna, Visoko
III. doknadni topniki sklop, Sarajevo
III. doknadna opkoparska bojna, Sarajevo
m. doknadna dojavna bojna, Sarajevo
Doknadni zdrugovi vrili su izobrazbu novaka, te djelovali kao podrune operativne postrojbe ukoliko se ukazala potreba.
U travnju 1944. od posadnil1 postrojbi, raznih
pjeakih, topnikih i dobrovoljakih postrojbi koje nisu ule u sklop gorskih i lovakih
zdrugova, stvoreno je deset posadnih zdrugova. U posadne zdrugove ukljuene su kasnije i eljezniko-straarske bojne ("estrabojnc") i satnije oklopljcnil1 vlakova.
U proljee 1943. stvoren je Brzi zdrug, koji je
objedinio veinu konjanikih, samovoznih,
oklopnih i koturakih postrojbi Domobranstva. Taj je zdrug krajem 1944. jedn ostavno
prikljuen Ustakoj vojnici i dobio naziv Brzi
zdrug Ustake vojnice.

21

l. Hrvatsko domobranstvo
Postojao je i veW<.i broj pozadinskih postrojbi,
vojnih ustanova i vojnih kola.
Postrojbeni pregled za sredinu 1944. godine:
I. zborno podruje, Zagreb
Zapovjednitvo I. zbornog podmj a,
Zagreb
l. gorski zdmg, Ku tina
3. gorski zdrug, Banja Luka
4. gorski zdrug, Lipik
2. lovaki zdmg, Donji Lapac
l. posadni zdmg, Krievci
2. posadni zdmg, Karlovac
3. posadni zdmg, Gospi
4. posadni zdrug, Sisak
Zagrebaki posadni zdmg, Zagreb
l . doknadni zdmg, Zagreb
II. zborno podruje, Brod
l. lovaki zdrug, Doboj
3.1ovaki zdrug, Brod
4. lovaki zdmg, Dvor
5. posadili zdrug, Nova Gradika
6. posadili zdrug, Doboj
7. posadni zdrug, H1vatska Mitrovica

Slika 6
Glazbenici Vojske Drave Hrvotske lS.
travnja 1941. Jo se uvijek nose starojugoslovenske oznake inova, alis
hrvatskom trobojkom iznad oznake
ina no epoletama; no tvrdim kopo mo
takoder je hrvatsko trobojka.
(HI\'allki povijesni murej)

22

lO. posadili zdrug "Bosanski planinci",

Tuzla
2. doknadni zdrug, Vinkovci
Ill. zborno podruje, Sarajevo
2. gorski zdmg, Konjic
8. posadni zdrug, Sarajevo
9. posadni zdrug, Dubrovnik
3. doknadtli zdrug, Sarajevo
Izvan sastava zbornih podruja nalazili su se:
Brzi zdrug, Brod na Savi
l. domobranska radna pukovnija, Bjelovar
2. domobranska radna pukovnija, Osijek
3. domobranska radna pukoVIlija, Sarajevo
eljeziliko-straarske bojne (ukupno njih
24, s jo tri satnije oklopljenih vlakova)
Doknadne samovozno zapovjednitvo u
Zagrebu s tri bojne (u Zagrebu, Brodu i
Sarajevu)
l . doknadna oklopna sat, Zagreb (kasnije
Doknadne oklopno zapovjednitvo)
Krajem 1944. i poetkom 1945. stvoreno je
dvadeset h rvatskih divizija u koje su zdruene sve domobranske i ustake postrojbe. O
tome vie u Ill. poglavlju.

l. Hrvatskodomobranstvo

Odore i oznake Kopnene vojske

Prvih dana je nova vojska nosila sta.rojugoslavenske odore i oznake inova, ali su s kapa
odmah skinuli kokarde i stavili hrvatsku tro-

vremena Austro-Ugarske Monarhije, odlueno je da i odore moraju slijediti tu tradiciju,

dakle, s dosta zlata i srebra.

bojku. Te su trobojke bile nestandardizirane,

Nove odore Kopnene vojske napravljene su

obino

pravokutnoga oblika, a koristili su se i

vijenci sa starojugoslavensltih asnikih
kokardi, pri emu se prethodno skinuo
dvoglavi orao, a umjesto njega stavila trobojka. Trobojne trake stavljane su i na oznake
inova, na gornju stranu epolete (sl. 6).
Ponekad se nosila i iroka trobojna vrpca oko
lijeve nadlaktice (sl. 7) ili mala trobojka iznad
lijevoga depa, odnosno po jedna na svakoj
strani ovratnika.
Fotografije nam pokazuju da su prvih dana
pokuaji prekrajanja omrznutih
starojugoslavenskih ajkaa da bi se barem
novim oblikom kape razlikovali od stare
vojske (sJ. 8).
uinjeni

Odmah po proglaenju NDH odreeno je

povjerenstvo koje je trebalo nainiti propise o
novim odorama. lanovi povjerenstva bili su
general Vilko Begi, major Ferdo pl. Halla,
major Julije Donner i pukovnik Kraus Thdi.
Odredba o osnutku povjerenstva navodi da e
se oznake inova i rodova stavljati na rukave
i da oznake nee biti ni zlatne ni srebrne "jer
je to ostatak feudahzma, gdje se moralo zlatom nagraivati i u vanjskom obliku one, koji
vre slubu za domovinu" No, s obzirom na
odluku od 16. travnja 1941. da e se organizacija vojske temeljiti na domobranstvu iz

tijekom svibnja, a slubeno su predstavljene u

javnosti 13. lipnja 1941. na Antunova kada
su i pitomci bive kraljevske vojne akademije
promaknuti u porunike, te su dali i sveanu
prisegu.
No, nije bilo mogue na brzinu proizvesti na
tisue novih odora, te je odlueno da se i dalje
nose starojugoslavenske odore, ali s novim
oznakama i uz nove kape. Najvei dio surki
kraljevske vojske ipak je prepravljen (sl. 9 i l O)
- stavljeni su novi sputeni ovratnici, a probucne su i mpice za puceta na depovima i
rubovima skuti (puceta na starojugoslavenskim surkama nisu bila vidljiva). Ponekad su
stavljeni ovratnici tamnozelene boje, a
ponekad iste boje koje je i odora, dakle maslinasto sive. Ponekad je provedena samo jedna
izmjena, ponekad sve ili nijedna, sve je ovisilo o raspoloivom vremenu i materijalu.
Starojugoslavenske momadske kabanice
nisu se prepravljale, ak tovie, na ovratnicima su esto ostavljene latice kvadratnog oblika (dok su u Kopnenoj vojsci za kabanice
propisane latice u obliku koplja).
Zbog ratnog stanja te su se prepravljene i
neprepravljene odore nosile jo godinama postoje fotografije ak iz 1945. koje pokazuju
domobrane u starim odorama.

23

Slika 7
Domobrani ustorojugoslovenskim
surkamo i novim hrvotskim taborskim
kopomo; no lijevom rukavu nose
povesku ubojo mo hrvotske zostove.
(S. V~novii)

l. Hrvatsko domobranstvo
Sliko 8
Vojsko Drave Hrvatske 15. travnja
1941. na sprovodu Petra Kvoternikou
Zagrebu na grobljuMirogoj. Vojnici
nose starojugoslavenske injele s
preprovljenim jkocomo no kojima je
mola hrvatsko trobojka.
(Htwllki IIO'"Ieslll muzej)

Slika 9
Domobranski vodnici - doci no lelu s
porulnikam u prepravljenim starojugoslovenskim odoramo sdomobranskim kapomo i oznokamo 1inoYO,
1941. Koo oznaku doka nose starojugoslavenski znak uoblik11 dvo
prekriena mola iznad lijevog depa.
(S

i'oga1i)

24

l. Hrvatsko domobranstvo

Proizvodnja novih odora nikako nije mogla

potrebnu brzinu pa se tijekom 1944.
godine sve vie poj avijuju odore njemake
vojske. Surke su znane pod nazivom "M-43",
a bilo je i dosta kabanica koje se raspoznaju
po izrazito velikim ovratnicima (sl. ll ).
Tijekom te godine u Hrvatsku je uvezeno vie
postii

od 120,000 kompleta njemakih odora, koje

su se osim u Domobranstvu nosile i u
Ustakoj vojnici. Njihova je boja bila slina
boji domobranskih odora. Na njima su se
nosile sve propisane oznake, osim na ovratniku kabanice gdje se nisu stavljale ni latice,
vjerojatno zbog tednje.

Slika 10
Skupina visvkHt asnika Kopnene
vojske Hrvatskog domoilronstva. Drugi
i etvrti osnik slijeva nose
storojugoslovenske surke no kojima su
stavljeni novi ovratnici i proiluene
rupice zo puceto; prvi i trei slijevo
takoder nose preprovijene
storojugoslovenske surke, ali s
na~venim

depovimo prema novim

propisima; 13 lipnja 1941.

- -L ~

Slika ll
Domoilranu njemakoj kabanici i
desetnik u njemakoj surci M-43 - te
su se odore uvozile tijekom 1944.
godine zbog nedostatka propisnih
domoilro nskih surki i ko ilanica.

25

l. Hrvatsko domobranstvo
Oznake i nova

general pjeatva, topnitva ili konjanitva,

general-porunik i general; stoerni asnici
bili su pukovnik, podpukovnik i bojnik;
Prvi nazivi inova bili su potpuna kopija nazi- nadasnici su bili nadsatnik, satnik, nadva koji su vrijedili do 1918 6 Nakon samo pomnik, pomnik i zastavnik, doasnici9 su
nekoliko tjedana (slubeno objavljeno 29. bili asniki namjesnik, stoerni narednik,
svibnja 1941.), umjesto ina majora uveden je narednik i vodnik; u momad su se ubrajali
in bojnika, koji je ve postojao u Ustakoj
razvodnik, desetnik i domobran. lO Doasnici
vojnici. Istodobno je razvodnik [najnii in) su se dijelili na vie doasnike (asniki nampostao desetnikom i obratno, desetnik jesnik i stoerni narednik) i nie doasnike
razvodnikom. in podmarala je do rujna (narednik i vodnik).
mjeseca promijenjen u in general-porunika
Domobranski glazbenici-asnici imali su iste
i to je bila zadnja izmjena naziva do 13.
nazive inova kao i ostali asnici (uz dodatak
sij enja 1945.
rijei "glazbenik"), dok su doasnici prvih
Kontfno prevoenje u nove inove za sve one nekoliko mjeseci imali posebne nazive (to su
koji su Hrvatskom domobranstvu pristupili iz u stvari bili starojugoslavenski inovi kojima
bive kraljevske vojske izvreno je na nain je rije ''klasa" promijenjena u "razred" u
Tablica 2
prikazan u tablici 2.
odnosnim padeima). Ti posebni nazivi
ukinuti su 15. srpnja 1941, te su doasnici
7
General pjeatvo, topnitvo, konjonitvo
Armiski eneral
prevedeni u nove inove (tablica 3) .
Podmorol (General-porunik)
Diviziski eneral
Kod glazbenika Domobranstva umjesto ina
Brigadni eneral
General
asnikog namjesnika postojao je in "kapciniki namjesnik".
Pukovnik
Pukovnik
Potpukovnik
Podpukovnik
Za doasnike i momad 1942. godine uvedeni
su naslovni inovi. Tako je npr. razvodnik
Major
Bojnik
mogao stei in naslovnog vodnil<a, pri etnu
Kapetan l. klase
Nodsotnik
je njegov naziv ina glasio "razvodnik-naslovKapetan ll. klase
Satnik
ni vodnik". Uvijek su sc nosile oznake
Nodporunik
Porunik
naslovnih inova (koje su bile posve jednake
redovnim inovin1a), no nakon prestanka
Polporunik
Poruni k
obavljanja slube u naslovnom inu pripadasnifki namjesnika
Narednik-vodnik l. klase
nik Domobranstva vraao se u svoj stari in,
Narednik-vodnik ll. i lli. kl.
Stoerni narednik
te je dalje nosio oznaku svog starog ina.
Narednik l. i ll. klase
Narednik
Oznake inova nosile su se na laticama u boji
Podnarednik l. i ll. klase
Vodnik
vrste oruja i struke, koje su se stavljale na
Kaplar (s vie od 6 mjeseci slube)
Razvodnik
ovratnik (sl. 14). Za oznaavanje inova uzet
je trolist, sastavljen iz tri dijela, od kojih je
Kaplar {s manje od 6 mjeseci slube)
Desetnik
svaki
dio izgledao kao dva zupca, te simboRedov
Domobran
lil<i prikazivao Hrvatsku i Slavoniju, Bosnu i
Hercegovinu, Dalmaciju i Zahumlje. Trolisti
Prevoenj e u nove inove doasnika za bive
su
za domobrane i doasnike bili kotani ili
starojugoslavenske doasnil<e izvreno je l 7.
metalni presvueni bijelom pokosti, za
lipnja 1941.
nadasnike i generale srebrni, a za stoerne
U Hrvatskom domobranstvu svi inovi podiasnike zlatni.
jeljeni su u nekoliko skupina: generali su bili
Tijekom 1941. za oznaku inova viih asni
ka i generala koristila se i srebrna, odnosno
zlatna vrpca s uzorkom austro-ugarskog
Domobranstva (p. 1/15), a 14. oujka 1942.
slubeno je odreeno, da vrpca mora biti
"istkana tropletom koji je nainjen po uzom
onog tropleta kakav se nalazi na splitskoj
krstionici iz X. stoljea" (p. 1/16; sl. 12).
Prema plVOLnim propisima !aLice sLoernill
asnika bile su dugake 8, ~ iroke 4,5 do 5
cm, pri emu je srebrni vez bio dugaak 7 cm,
a irok 4 cm. Glavnostoerni asnici su imali
Slika 12
Oznaka ina domobranskog genera lo
prema propisima izoujka 1942.
godine.
(S. P<XJoliQ

Nazivi inova Hrvatsko-slavonskog domobranstvo do 1918. godine glasili su: razvodnik, desetnik, vodnik, narednik, stoerni narednik, asniki

zamjenik, zosftJvnik, porunik, nodporunik, satnik, major, popukovnik, pukovnik, general-major, podmorol.
Rodise oIri ina iste vrijednosti: general pjeatva, general topnitvo i general konjanitva. Ve krojem 1941. godine nazivi su izmijenjeni uskladu
s novimkorijenskim provopisom, po su glasili: general pjeatvo, general ftJpnitvo i general konfrmitva.
a Uskoro je toj naziv uskladu s novimkorijenskim provopisom promijenjen uas/niki nomjestnik.
1

Oo 29. svibnja 1941. umjesto nozivo "doasnik" VJijedio je naziv "podasnik".

ro Ovi nazivi skupina inova niSlJ se uvijek dosljedno primjenjivoli. Tijekom roto ponekad se umjesto stoerni osnid govorilo vii asnici, o umjesto
nodasnici koristio se izraz nii asnid. Ponekad su se u asnike uopenitom smislu ubrojali i generali, oponekad ne. Postojale su i razlike upisanju
i izgovoru - u poetku se pisaloi govorilo asnik i oasnik, o od kroja 1941. godine astnik i doastnik.

26

l. Hrvatsko domobranstvo
latice duine l 0,5 cm; srebrni vez je bio dugaak 8 cm, izbojak od crnog baruna l cm, a
ostatak latice jo 1,5 cm.
Latice nadasnika bile su obrubljene srebrnom (kod nadsatnika zlatnom) vrpcom
debljine 1,5 mm. Trolisti su se privrivali
na 4,5 mm od prednjeg ruba latice, koja je
bila 8 cm dugaka i 4,S do S cm iroka.
Trolisti za nadasnike bili u srebrni, osim za
nadsatnika koji je nosio zlatne troliste.
Latice asnikog namjesnika i zastavnika bile
su 8 crn dugake i 4,S do 5 cm iroke. Srebrna
vrpca bila je iroka l crn, a kod zastavnika je
na 3 mm od te vrpce dolazila jo jedna tanja,
irine 3 mm. lako je ve u svibnju i lipnju
1941. odreeno da vrpce moraju biti istkane
hrvatskirn tropletom, one su do 1942. godine
bile ukraene austro-ugarskim cik-cak uzorkom (s/. 13).
Kod desetnika, razvodnika i vodnika trolisti
su se stavljali na 6
mm od prednjeg
ruba latice. Kod

vm muziar l. razreda
Vii muziar ll. i 111. razreda
Nii muziar l. razreda
Nii muziar ll. razreda
Nii muziar 111. razreda
(s vie od 6 mjeseci slube)
Nii muziar lli. razreda
(s manje od 6. mj. slube)

Kapelniki namjesnik
Stoerni narednik-glazbenik
Narednik-glazbenik
Vodnik-glazbenik
Razvodnik-glazbenik

Desetnik-glazbenik

narednika se srebrna vrpca irine S mm stavijala na 5 mm od prednjeg ruba latice, a

zatim trolisti na 3 mm od vrpce. Kod stoernog narednika se na 3 mm od narednike
vrpce stavljala jo jedna tanja, irine 3 mm.
Mjere za latice generala nisu bile propisane,
ali se prema fotografijama ini da je zlatni vez
bio barem l cm duiJl nego kod latica stoernih

Tablica 3

asnika.

Kad su u oujku 1942. propisane vrpce h

hrvatskim tropletom, odredeno Je da
vrpce za stoerne asnike moraju
biti iroke 33, a za generale 37

Slika 13
Domobranski zastavnik s oznakom lina
premo propiSI! iz 1941. (cik-cok
uzorak).
(J No<O<)

27

l. Hrvatsko domobranstvo

(dojovniki)

vodnik
(eljeznilki)

stoerni narednik
(zdroYStveni)

tosnilki namjesnik

zastavnik

nod porunik

satnik

nodsotnik

domobran

desetnik
(obkoporski)

narednik
(oklopnitki)

porunik

razvodnik

podpukovnik

bojnik

general-porulnik

general

pukovnik
(glovnostoerni)

genaral pjeatvo, tapniltvo, konjoniltvo

Slika ll
Oznake inova Kopnene vo1ske
Hrvatskog domobranslvtJ; gore prema popisu iz svibnja 1941 , dolje
omoke stoiermh asnika i generala,
prema propisu iz oujka 1942.; lin
vojskovoe o~tno je isti.
(M(Tt000 Povlow)

vojskovodja

bojnik

padpukovnik

pukovnik

general

generol-porulnik

genaral pjeoltvo, topniltvo, konjoniltvo

28

l. Hrvatsko domobranstvo
Oznake vrsto oruja i struka
Boje latica (suvratki, obojnih oznaka) koje su
svi asnici, doasnici i momad nosili na
ovratnicima surki i kabanica (tablica 4) propisane su 29. svibnja 1941. Samo na latice na
surkama stavljale su se oznake inova i struka, a latice u obliku koplja, kakve su stavljane
na kabanice, bile su bez dodatnih oznaka.

Kopljasta latica na kabanici glavnostoernih

bila je eme boje sa crvenim obrubom.
Isprve je bilo odreeno da general i podmaral, kasniji general-pomnik, nose latice
u boji vrste on!ja ili stmke, no uskoro je
odreeno da svi generali nose skrletno-crvene
latice.
asnika

VRSTE ORUJA l STRUKE

etni generali
Operativni i administrativni
glavni stoer
Pjeatvo
Topnitvo
Konjanitvo
Tehnike ete

Vojni suci
Intendantski asnici
Vojni l ijenici
Zdravstveni asnici
Vojni veterinari
Ljekarnici
Gospodarski asnici
(upravni, opskr'bni, blagajniki, nii
intendantski asnici i inovnici)
Planinski lovci
Skladini asnici
Povozni asnici
Samovozne postrojbe

Tablica 4
Boje latica no odorama

BOJAl MATERIJAL LATICE

Skrletnocrveno sukno
Skrletnocrveno sukno i izbojak
od crnog baruna
Svijetlo broiasto crveno sukno
Votrenocrveno sukno
Tamnouto sukno
elinozeleno sukno
Ljubiasto sukno
Trenjevostocrveni barun
Tomnosmei barun
Svijetlodrap sukno
Golu basta sivi barun
Svijetlosmee sukno
Svijetlomodro sukno

Poput trave zeleno sukno

kriljasto sivo sukno
Tamno poput neba modro sukno
Crno sukno

Pripadnici odn::enih struka imali su i posebne

metalne znakove na svojim laticama (si. 15)
l. Lijenici - svi lijenici nosili su zmijicu na
tapu; veterinari i ljekarnici vjerojatno su
nosili posebne oznake, ali nismo pronali
fotografiju ili dokumenat koji bi to

Slika 15
Oznake stru ko Kopnene vojske. S lijevo
no desno: /asnici-lijenici, lel1eznicko
struka, tehnii'ko struka, dojovniori,
oklopne postrojbe, glazbenici,
opkapari.

potvrivao.

2. eljeznike postrojbe - 4. sijenja 1944.

propisan je i "eljezniki znak" za pripad
nike eljeznike struke tehnikih eta kota s krilom.
3. Tehnika stmka - za pripadnike tehnike
struke propisan je 29. svibnja 1941. znak
u obliku zupanika.

29

Slika 16
General usveanoj odori s oznakama
cima uvedenimo uoujku 1942. i
znakovima za kopu uvedenimo ustudenome 1942. godine.
(nomoo O.Povlo~c)

l. Hrvatsko domobranstvo
4. Dojavne postrojbe - okmnica od 26.
travnja 1942. propisuje "dojavni znak" u
obliku dvaput prelomljene strelice od
metala za sve pripadnike dojavnitva
telmikih eta (sl. 17). Prije toga neki su
nosili starojugoslavenski znak - dvije
prekriene munje.
5. Oklopne postrojbe - ve od 1941. pripadnici oklopnih postrojbi nosili su na crnoj
!atici samovostva i znak bojnih kola, ali
nije sigurno, radi li se o starojugoslavenskom znaku, ili novom domobranskom
znaku. Od kraja 1943. uvedene su posebne
odore i oznake za oklopne postrojbe
(opisane na str. 46-49).

6. Glazbenici - 8. studenoga 1943. propisan

je glazbeniki znak "lira" za sve glazbovoe
i glazbt:nikt: Domobranstva. Prije toga su
glazbenici nosili starojugoslavenski glazbeniki znak, inae vrlo slian onom domobranskom [sl. 19).
7. Opkopari - 4. sijenja 1944. propisan je
"opkoparski znak" za pripadnike opkoparske struke tehnikih eta - dvije ukrtene
lopate i pijuk.
Pripadnici tehnikih eta - tehniari, dojavnici, eljezniari i opkopari nosili su znakove na
elinozelenim laticama, glazbenici na crvenim laticama, a oklopnici na crnim laticama.
Znakovi su bili od srebrnastog metala za nie
asnike, doasnike i momad, te od zlatnog
metala za vie asnike. Generali nisu nosili
znakove struke.
Prvih mjeseci, pa i duboko u 1942. godinu,
nosili su se i razni starojugoslavenski znaci
stmka [sl. 18 i 19). Neki od njih nosili su se
uz slubenu dozvolu, a neke su pripadnici
Kopnene vojske upotrebljavali samoinicijativno, uglavnom zato da malo ukrase odoru.
Tako je poetkom 1942. godine jednom
Slika 17
Dojavni vodnik u zimskoj slubenoj
odori.

Slika 18
Vodnik soznakom storojugoslovens~h
eljeznikih postrojbi i podobrons~
ralV1ldnik Ivan Zamuda, Ko~rill{lico,

1943.
(J Ncvul)

30

l. Hrvatsko domobranstvo
Slika 19
Na1ednik so starajugoslavenskom

oznakom glazbenika
IS l'ogJI~)

okrunicom najstroe zabranjeno dacima

(svrenim gimnazijalcima) na odsluenju
obvezatnog djelatnog razdoblja nositi starojugoslavenske prekrienc maeve bo oznaku
daka iznad lijevog depa haljinca !surke) i na
hjCVOJ strani kabanice.
29. svibnja 1941. prop1sane su i boje lampasa
na hlaama za generale, boje podstava i poruba na kabanicama, te poruba na hlaama i kapama. Svi asnici imali su porubc u boji latice,
tj. boji vrst~ oruja i struke. Za glavnostocrne asnike odreeno it: da moraju imati porubc skrletnocrvene boje, osim poruba na hlaa
mn koji su morali biti malinastocrvcne boje.
Za generale je propisano sljedee: svi etni i
oruniki generali imali su lampase, podstavu

i pombe od skrletnocrvcnog sukna; generali u

operativnom (podhvatnom) i administrativtlom (upravnom) glavnom stoeru nosili su
takoder skrletnu boju; generali - vojni suci
nosili su ljubiasto sukno; intendantski generali trenjevastocrveno sukno; generali- vojni
lijenici svijetlosmee sukno.
Ovo je ubrzo ukinuto tc su svi generali imali
lampase, podstavu i porube od skrletnocrvenog sukna. Isto tako je ukinuto noenje
maslinastocrvcn ih poruba na hlaama za
glavnostoerne asnike, pa su nadalje nosili
skrletnocrvene porube.
Krilni pobonik Poglavnika takoer je nosio
latice, pombe i lampase od skrletnocrvenog
sukna.

31

l. Hrvatsko domobranstvo
Slika 20
Sveano promaknue novih porunika
Kopnene vojske Hrvatskog domobranstvo, Zagreb 13. trovnjo 1941.
Porunici nose sveanu odoru so est
puceto.
{Hrvutlkil""it!llltmuzei)

Surke, kabanice, kape i hlae

bile su maslinastosive boje.
Prvi propisi objavljeni sredinom 1941 . godine navodili su
da svi asnici, doasnici i momad moraju imati ovratnike tamnozelene boje, a generali tamno-

smee boje. Ovo je krajem 1941. unekoliko

izmijenjeno: asnici su samo na slubenojl 2
odori nosili tamnozelene ovratnike, a na
sveanoj odori nosili su tamnosmee ovratruke. Generali su i dalje uvijek nosili tamnosmee, a doasnici i mom.o'ld tamnozelene
ovratnike.

asnike surke bile su zatvorenoga laoja s

mekim sputenim ovratnikom tarnnozclcnc

Slika 21
Domobranski porunik u sveanoj odori
no Borongaju21. rujno 194 L
{HNolskopo~jesm muzet)

Slika 22
Oomobronski vodnik i razvodnik (s
kacigom) podnose prijovok Po(llovniku;
Bosansko Kostajnica 5/6. kolovoza
1942.; Nose ljetne odore s nepoznatim
znakomiznad desnog depa
(HMJtsiJ l""iresno muzej)
'

'

11
11

Umjesto nozivo "surka" esto se koristionaziv "haljinac".

Pod izrazom "~ubeno odora" podrozumijevo se svokodneVIlo rodno, odnoSilo ratno odora.

32

l. Hrvatsko domobranstvo
Slika 23
Domobransko glazbo u Varadinu,

liponj 1942. Svi nose ljetne surke.

(J hovok)

boje za slubenu i tamnosmee boje za svea

nu odoru. Kako je rat odmkao proizvodilo se
sve vie surki s ovratnicima iste boje kao i
sama surka. Surke su imale etiri naivena
depa s karakteristinim prorczom u sredini,
nisu imale naramenice, a na krajevima rukava bila su dva rnala puceta za pritezanje.
Slubena i sveana surka krojem nisu bile
posve jednake. Sveana je bila od boljeg materijala i zakopavala sc sa est metalnih puceta
maslinasto zelene boje s troliMom u tropleru
!sl. 20 i 21 ). Slubena je bila od "momadskog
sukna", dakle grublje izrade, a zakopavala se
s pet metalnih maslinasto zelenih puceta bez
ukrasa.
Surke za doasnike i momad (sl. 17) bile su
iste kao asnike slubene surke (uvijek s
tanmozelenim ovratnikom), s tim da su imale
jo i naramenice tamnozelene boje (koje su
isto kao i ovratnici tijekom rata, zbog tednje,
sve vie pravljene u obinoj boji odore). Neke
su surke na desnoj naramenici imale valjak,
koji je sluio za pridravanje puke. Puceta su
bila metalna, maslinastosive boje, bez ukrasa.
Generalske surke imale su tamnosmee ovratnike i zlatna puceta s trolistom u tropletu.

Slika 24
Oomobron u ljetnoj surci, s njemakom
kacigom M-16.

ljetne surke
Ljetne surke za asnike bile su sline zimskim
slubenim surkama, s tim da su bile napravljene od tanjeg platna, na krajevima rukava
su imale samo po jedno puce, dzepovi nisu
imali prorez u sredini, a ovratnici su uvijek
bili iste boje kao i sama surka.
Ljetne surke za doasnike i domobrane bile su
iste kao i za asnike, ali su imale jo i naramenice iste boje kao i sama surka, a bile su
ponekad i od neto slabijeg materijala (s/. 22,
23 i 24).
asnicima i generalima bilo je ljeti dozvoljeno noenje surke bijele boje, to se u praksi
rijetko dogaalo.

33

l. Hrvatsko domobranstvo
Slika 25
Domobronskr wvmrukobonrcomo,
1941. tosnrk ~11evo je glovnOSioierni
pukovnik.
r.:'d\b polle\ll'jl

16

Sotnk Mo1norK u 1osnrko1 kabanici,

Zagreb 1942
(li /hOIIC)

Okrumcom od 22. svibnJa 1943. ukmuto

JC noenJe latica u boJi na hctn.im surkama
za sve domobrane bez ina, zbog tednje.
Ni1h .,u, mcduum, ohim domobram i
pnJc mctko no.,lh

bile -.u otvorenoga

kro,a bez naramenica, ., dva ill>Jt!tena
depa s kosun prcklopcuna i dva reda
po est metalmh rna!>hna!>wsivih pucct;l ., troh.,tom 1 tropletom. Kabamcc '>U
llll<llc narukavl1c !> prcdnJC 1 '>tranje Mranc
za~ 1(Jcno prema gore h/. 25 i 26). Prednja
strana, preklopci depova, spojnica na
lcdima 1 namkav(Je bili \u obmbheni ll
boJI vr~tc OruJa th <,trukc, ~to e~to IDJe
provodeno zbog ~tednJe. Ovratnici ~u btli
tamnozelene boJe na sluzbenim kabanicama, odnosno tamno-.mcdc boje na

Slika 27
Sl<ur no d... brano u kobctnkomo
0H

34

sv(.'an.i.m

kabanicama. Na ovratnicimH '>ll sc

nosue latice u bojt vrste oruja ili stntkc ll
obliku koplja s malun maslinastosivim pucctom na vrhu, ukral.enim tropletom 1 troh-.tom (p. l 17'
Generalske kaban1cc tmale su tamno!>mcdi
ovratnik i zlatna puccta. Latice, obrub1 1 podstava kabanica bili su skrletno crvene boje.
Generali su prva dva puceta nosili nezakopana, tako da sc vtdJcla crvena pod..,tava

bl. 2).
Doasnike 1 momadske kabamcc bile su
... hc::ne asmtklma, no msu tmalc obrube u
boJt, puceta na laucama, mu naruk:wl1a (\/.
27). Puceta za zakopavanje hiJa '>ll glatka,
maslinastosive boje. Na krajevima rukava
n<tlazilo se po Jedno malo puce za pritezanje.
Ovratnici 1 nar,tmcntcc bih su tamnozclcru,
no ve 1942. dosta proizvederuh kabaruca
tmaJo je ovratnike t naramenice obine boje
odore.

l. Hrvatskodomobranstvo
Kape

Slika 28

Tvrde kape (tzv. tanjurae)

kopom i znakovljem uve<lenim 28. studenoga 1942. godine.

Domobranski nadporunik s tvrdom

IS Pogaoi)

Isprva su ih nosili samo asnici i generali, a

od 1943. i doasnici. Bile su njemakoga
kroja sa crnim suncobranom i srebrnim (zlatnim za generale) podbratkom. Kod niih
asnika podbradak su tvorile dvije okmgle
pletenice meusobno upletene deset puta (s/.
20 i 21 ), a kod viih asnika pletenice od tropleta {p. 1!10). Isto je bilo i kod generala,
samo to su njihove zlatne pletenice bile
neto deblje. Na sredini gornjeg dijela kape
nosio se zlatni "vrhovniki znak" sa slovima
NHD {p. 1/3 i 1!4), a ispod, na sredini vijenca
kape, vezeni ili srebrni metalni (zJatni za generale) znak u obliku poluvijenca od lipovog
lia s hrvatskom okruglom trobojkom u sredini (p. 2/6). Prema Domobranskom priruni
ku iz 1942. godine vrhovniki znak je izradio
slikar J. Horvat prema zamisli Poglavnika.
Novi je oblik podbratka odreen 9. lipnja
1942. Morao je biti od aluminija sive boje, u
obliku tropleta irine 1,8 cm za vie asnike,
l cm za nie asnike, dok su generali nosili po
starom.

Slika 29
Taborsko kopo Kopnene vojske.
(S. Sabljorii)

28. studenog 1942. odreeno je da svi podbratci moraju biti jedan cm iroki, aluminijske boje (za generale zlatne boje) {p. 1/11).
Uvedeni su i novi znaci za kape (sl. 28) umjesto ovalnog NHD znaka stavljeno je
slovo "U" u tropletu visine i irine 25 mm {p.
1/2)_ Umje<;to poluvijenca od lipovog lia i
trobojke, stavljen je poluvijenac od hrastovog
lia s dravnim znakom NDH u njt:mu {p.
1/71. Taj je znak bio srebrn, a za generale zlatan, visine 38, a irine 33 mm. Generali su
smjeli nositi taj znak vezen.

Kape su uvijek bile obmbljene u boji vrste

oruja ili struke. Vijenac kape bio je za generale i asnike tamnosmee boje.
1943. godine uvedene su tvrde kape za
doasnike. One su bile krojem iste kao za
asnike, s time da im je podbradak bio u
obliku tropleta zelene boje irine jedan cm.
Na gornji dio kape stavljao se znak U u tropletu, kao i kod asnika {p. 1!2), a na vijencu
se nosio vrhovniki znak s taborske kape sa
slovima NDH {p. 1!9).

Generalske kape imale su zla ma puceta s trolistom i tropletom, asnike maslinasto zelena puceta s trolistom i tropletom za sveane,
tj. bez ukrasa za slubene kape, a doasnike i
momadske kape imale su glatka maslinastozelena puceta.

asnici i generali mogli su ljeti uz bijelu

surku nositi i bijelu kapu sa crnim suncobranom.

Taborske kape
Taborske su kape oblikom slijedile tradiciju
hrvatskog domobranstva do 1918. Na vrhu
kape nosio se zJatni ovalni znak sa slovima
NHD (s/. 29; p. 1/3 i 4).
Taj je znak 28. studenog 1942. zamijenjen
slinim, ali sa slovima NDH {p. 1/9). Tada se
pojavila i razlikovnost u pogledu metala g~nerali su nosili zlatne znakove, asnici srebrne, a doasnici i momad bronane. Postoje
i znakovi obojeni maslinasto-zelenom bojom.

35

Slika 30
Truba neke domobranske konjamike

postrojbe, 1942.
(HMJtski pllVijesni muzej)

l. Hrvatsko domobranstvo

Slika 31
Pjeaki sctnik muslimanske nacional
nosti no mimohodu uzimskoj
~ubenoj odori.

{Nocrloo O. PoviOVIQ

Slika 32
Domobran Musliman uprepravljenoj
storajugaslavenskaj odori scrvenim
fesom.
(S Pogoiic)

Taborske kape za momad oklopijenih vlakova

Hlae i obua

Taborske kape sa titnikom smetale su vojni

cima u oklopljenim vlakovima, jer zirnici kod
strojnica i strijelci nisu imali slobodan vidik,
a i motriteljima na kupoli je titnik smetao.
Zato su okmnicom od 24. m jna 1943. za
momad oklopljenih vlakova uvedene kape
bez titnika, inae krojem jednake onima sa
titnikom.

Postojalo je pet vrsta hlaa:

Jahae hlae - nosili su ih samo asnici uz
sveanu ili slubenu odoru. Uz njih su se
nosile crne izme.

Fesovi
asnici, doasnici i mom.ad muslimanskih
postrojbi obavezno su za vrijeme slube
nosili crveni fes umjesto taborske kape
(sl. 31 i 32). U slobodno vrijeme nosila
se kapa ili fes, po volji. 1., 2., 3., 4., i
6. pjeaka pukovnija bile su sastav
ljene iskljuivo od Muslimana, a u
poetku su se nalazile u Bjelovaru,
Zagrebu, Karlovcu, Osijeku i
Vinkovcima.
Isprve su i asnici i doasnici i
momad na fesu nosili zla uu ovahli znak sa
slovima NHD, a od 28. studenog 1942. asni
ci su na fesu nosili asniki znak (ovalni znak
sa slovima NDH u vijencu od hrastova lia)
kao to se nosio na tvrdim
kapama. Ostali su dobili
znakove istoga oblika
kao i ranije sa slovi
ma NDH.

36

l. Hrvatsko domobranstvo
Duge hlae nosili su ih asnici i doasnici
izvan slube ilf u uredskoj slubi (sl. 21). Uz
njih su sc nosile eme cipele.
Duge eme hlae - nosili su asnici i generali
u sveanim prilikama, uz eme cipele.
Bosanske hlae nosili su asnici, doasnici i
momad uz slubenu odoru u prvim godinama rata (~/. 9). Uz njih :.u st: nu:.ili uvijai i
duboke crne cipele.
Njemake hlae - tzv. njemake ili skijake
hlae nosili S\.1 asnici, doasnici i momad
negdje od 1942. godine, umjesto bosanskih
hlaa s uvijaima koje su se izbacivale iz
uporabe. Uz njil1 su se nosili glenjaci maslinastosive boje koji su se zakopavali s tri
maslinastosiva puceta i duboke eme cipele, ili
niske izme njemakoga kroja (sl. 29).
Jahae, duge i duge crne hlae za asnike
imale su na vanjskom avu nogavica obrub u
boji vrste oruja odnosno struke, irine dva
nm1. Generalske hlae su imale skrletnocrvene lampase.
Glavni je stoer 26. sijenja 1942. propisao
nonju "njemakili" ili "skijakih" hlaa, te
hlaa jahaega i bosanskoga kroja, dakle onih
hlaa koje su se nosile u slubi:
Hlae njemakoga kroja nosili su pjeatvo
(osim onili postrojbi koje su nosile fes i hlae
bosanskoga kroja, dakle muslimanske postrojbe), te pionirske, dojavne, eljeznike, zdravstvene, obskrbne, korurake, oklopne i samovozne postrojbe i svi zavodi. Hlae jahaega
kroja nosile su sve konjanike i topnike
postrojbe, a hlae bosanskoga kroja sve one
postrojbe koje nose fes, ukoliko nisu pripadale
konjanitvu.
Okrunicom od lO. rujna 1943. ukinuta je
zbog tednje proizvodnja asnikih izama, a
konjaniki i topniki asnici od tada su dobivali izme od momadskog (slabijeg) tvoriva.
Svi ostali dobivali su iskljuivo cipele.

Ogrta, kino kabanica i konati

kaput

asnicima je l. kolovoza 1941. odobreno noenje ogrtaa (pelerine) svijetlosivomaslinaste

bojt: od m:promocivug :.ukna, lodt:na ili od
bilo kojeg drugog impregniranog ili gumenog
materijala. a ovratnike suknenih ogrtaa
stavljale su se latice kopljastog oblika u boji
vrste oruja ili struke, a na gumirane ogrtae
latice se nisu stavljale. inovi se nisu nosili.
Ogrta sc nosio u slubi i izvan slube, a
asnici su ~ morali sami mbaviti i platiti,
ako su ga eljeli nositi.
Osim ogrtaa asnicima je odobreno i noenje
starojugoslavenskih ili novoizradenlh kinih

kabanica "ako im se boja ne razlikuje previe

od temeljne maslinastosive boje" (sl. 33).
Smjeli su nositi i kratke konate kapute.
Negdje od l943. poeli su asnici nositi 1
maslinastosive dugake konate kapute
njemake proizvodnje.
Na kine kabanice i kapute nisu se stavljale
latice ni oznake inova.

Postojale su i dolamice koje su pri l ino liile

na starojugoslavenskc, pa je teko rei da li su
izvorne hrvatske dolamice uope bile proizvedene. Na njima se nisu nosile oznake inova,
ve su se na ovratniku n osile kopljastc latice
kao na kabanici. Dolamice su umje~to kabanica nosili pripadnici Kotu rake boJne; latice su
bile ute boje, kao za konjanitvo.

Bod i sabljo
asniki bod propisan Je okrunicom od 24.
lipnja 1941. Dobijao ~e samo Jednom, a reMea se dobijala svake godine nova.
Glavica drka boda bila je izraena od ma tiranoga posrebrenog bakrenog lima. Bila JC okrugla oblika s plosnatim stranicama omedenima krunim tropletnim ornamcntom u
ijem je sreditu na prednjoj izboenoj strani
bio natpis NHD (umjesto NDII, to je
uinjeno iz estetskih razloga, odnosno zbog
bolje prilagodljivosti slova N i D krunom
obliku glavice). Na stranjoj stmni glavice
svakom je asniku bilo dozvoljeno ugravirati
poetna slova svoga imena i prezimena u
sredite unutar tropletnog ornamenta.

37

Slika 33
Domobron\ki porunik i nokoplovni
narednikukinim kaba ni coma,
Scrojevo 1942.
(S l'ogolii)

l. Hrvatskodomobranstvo
Drak boda imao je kruni namrckani oblik
od osam izboina koje se blago proiruju
prema sreditu rukohvata. Bio je izraden od
bijele plastine (sintetike) mase, plastificiranog drveta ili drveta prebojan og bijelom
bojom (u zakonskim tekstovin1a spominje e
drak izraen od kosti).
Rukobran je bio pljosnatog oblika s jednakinl ornamentima s obje strane (sredinji
dio bio je kombinacija krunog i kumog
pletera, a po rubu je bio sitan kruni pleter).
Krajevi rukobrana bili su blago zavinuti tvorei pritom kruni oblik du ijih se rubova
p rotezao sitni kruni pleter. Rukobran je bio
izradivan od matiranoga posrebrenog
bakrenog lima.
( ) Otrica boda
se od poniklane kovine, a n a n jenom gornjem
dijelu esto je bila utisnuta oznaka
proizvoaa ("Braa Knaus" ili "Tosip
Bobek"). Po duini otrice asnici
su mogli ugravirati slogan postrojbe ili nadnevak uz naznaku
nekog svog uspjeha (npr. najbolji
strijelac, pohvala itd.), ali su
takve gravure izuzetno rijetke.
Tok (korice) boda izraivao se od
matiranog posrebrenog hronanog
lima. Na otvoru toka esto je bilo
ugravirano une proizvoaa, a ispod
Slika 34
njega se nalazio sitni kruni pleter.
Boo za losnike Kopnene voj5ke.
Za njin1 je slijedio vei kutni
(S PogOO<l
tropletni ornament ispred kojega se nalazila izboina
irine 2 mm, na koju se
nadovezivala karika za nosni remen boda. Potom je
slijedila dua neravna
(sitne kmne izboi ne) povrina koja je zavravala s
izboenjem za drul:,'U kariku nosnoga remena. Ispod
druge karike pa do samoga
vrha toka nalazilo se deset
trolista ija se veliina
smanjivala prema vrhu, a
okruivao ih je kruni tropicUli ornament koji se takoder suavao. Vodoravno u
odnosu ua spojna mjesta tropletnoga ornamenta nalazili
su se simetrino sa svake
s trane mali cvjetni motivi
ljiljana. Tok je bio jednak s obje strane.
Resica za bod bila je izraena
od zlatnog prediva za generale,
srebrnog prediva za asnike i
od tamnomodre svile za doas
nike. Donji djo resice bio je u
obliku ploice jajolikog oblika,
presvuene tkaninom crvene
boje (postoje i druge inaice, ali
Slika 35
je jedino ova slubeno propisa
Konjaniki nodporu(nik no mimohdu
na).
Resica se vezala za drak
uzimskoj ~ubenoj dori. Nosi kacigu
boda tako da je okrugli dio visio
njemakog uzorka M-l i storojus donjeg dijela drka u duljini od
goslovensku soblju.
10 do 12 cm.
(not~oo D.l'oi41M()

izraivala

38

Visak (nosni remen) za bod bio je izraen od

koe i presvuen s prednje strane zlamim predivom za generale, srebrnim predivom za
asnike i tamnomodrom svilom za doasnike.
U poetku se na zlatnom i srebrnom
predivu naJazio ukras u
obliku cik-cak linija
austrijskog uzorka, a
kasnije (vjerojatno
od oujka 1942.
kad su izmijenjeni
i ukrasi na inovi
ma generala i viih
asnika) ukras u obliku hrvatskoga
tropleta.

l. Hrvatsko domobranstvo
lako postoji veliki broj razlt1t1h maica resica
i vi~kova, ni j(:dna ud njih nije bila slubeno
propisana i standardizirana.
Bode se nosio uz lijevi bok !>'vcane odore,
provuen ispod surke ili kroz lijevi dep
kabanice, ili je visio sa sveanog pojasa.
Ok! uI.ticom ud 24. lipnja 1944. uvcd<.:nc su u
Domobranstvo sablje. One su sc u konjanistvu nosile i ranije, ali su !>ada pravo da ih
nose dobili jo i glavnostOcrru, pjeaki,
topniki, oklopniki, samovozni, obkoparski,
doJavni i eljezniki asniCI i doasnici od
ina narednika na vie. Svi om koji su bili
odredeni za uredsku slubu nisu smjeli nositi
sablje.
Sablja se nosila u sljedeim prilikama: kod
prut:daba vojne naravi (sveanosti, mimohoda, sveanih doeka, polaganja prisege, sveanog polaganja vijenaca), kod vojnih alobnih sveanosti i voj1tih ukopa, na poasnoj
~trai, kod sluhe Boje voinc naravi (ako je
no!>itclj bio prisutan slubeno), kod priredaba
dravnih, poludravnih i samoupravrtih oblasti i ustanova nevojnike naravi, te u slubi.
U odrede1tim sluajevima moglo se birati
hoe li sc nositi sablja ili bod i to kod priredaba nevojnike naravi posebnikih (privatnih)
ustanova i priznatih vjera, izv;m s luhe, te

kod slube Boje vojne naravi (ako je nositelj

bio nazoan dobrovoljno).
U ratnoj slubi, na svim straama (osim poasmh), prilikom ophodnje u posadama, te u
slubi nadzornog asnika ili doasnika nosio
sc obavezno pripasni remen ~a san1okresom,
bez sablje ili boda.

asnici Domobranstva iz vrsta oruja i struka koje nismo gore naveli, svi asnici odredeni za uredsku slubu i vojni inovnici nosili
su i dalje samo bod j to u pngodama koje smo
naveli za noenje sablji.
Uz sablju se nosio sveani pojas u sv1m vojnim sveanim prigodama, te na ~)()asnoj straI, a obini pripasni reme n bez samokresa u
svim vojnikim prigodanu kuje ni~>u bile
~veane naravi, kod slube Boje vojne naravi
1 kod priredaba dravnih, poludravnih i
~amoupravnih oblasti j ustanova nevojnike
naravi.
Sablja sc nosila na lijevoj strani, a visila je o
nosni remen koji je bio privren za uski pripasni remen, koji se opet nosio bpod haljinca
ili kabanice. Nosni remen bio je za generale
zlatan, za as1tike srebrn, a za tloca~nike od
bijele svilene ili vunene tkanine.
Na sablji sc nosila resic.1 u sablju koja je za
generale bila zlama, za asnike s rebrna, a
doasnike od bijele svilene ih vunene tkanine.
Kad.!><: nosila kaban ica ili ki~na kabanil:a sablja je visila o nosnom remenu koji je virio kroz
prorez kabanice iznad depa.
Ako je asnik ili doasnik bio oboruan
sabljom, a zapovijedao je postrojbom u zboru
oboruanom vatrenim orujem, tada je sablju
morao unati tzvuenu iz korica, a ako postroJba nije nosila vatreno oruje, tada ju je drao
u koricama.

U vrijeme donoenja tc okrunice Hrvats ka

Jtije imala svoju proizvodnju sablji, tako ela su
asnici i doasnici sm jeli nositi sablje bivega
Kraljevskog ugarsko-h rvatskog domobranstva
koje su sc nosile do 1918. Ako asnici i doa
snici nisu imali tih sablji ije su korice prema
propisima morale bHi pocrnjene, nosih su
pripasni remen sa samokresom ili pak bod.

Dodatni dijelovi
Smei

pripasni remen: bio je irine S cm

!>

obinom kopom iz kovine. Isprve se tok

s
pitoljem nosio na desnoj strani, a od l 2.

veljae 1944. odredeno je da se mora nositi "

lijeve strane.
Sveani pojas: bio je irine S cm, a postojala
je inaica za asmke -vezen srebrom, s plete-

rom u narodrum bojama, s okruglom '>rebrnom kopom u obliku vrhovrtikog znaka

{p. 2/15), tc za generale, koji je bio jednak a~
nikoj inaici, ali vezen zlatom i s okmglom
kopom zlatne boje. Postojala je jo jedna inaica sveanog pojasa za generale, na kojoj sc
du pojasa nalazi iri pletemi ornament vezen
zlatom, a kopa je zlatne boje i ovalnog oblika du ijeg ruba se nalazio vijenac od lipova
lia. (sl. 16). Nosio sc u sveaitim prilikama,
na mimohodima, primanjin1a i slino.

Rukavice !>U bile sive boje, hetne su b1lc

konanc, a z1mskc konate.

Kacige
Koriten je veliki broj raznih vrsta kaciga. U
prvim danima rata najvie se koristila kaciga
&ancuskc proizvodnje M-lS '~drian" (s/. 36).
Postoji veliki broj inaica te kacige, a njena
posebnost je izdignuta metalna "kresta'' po
vrhu kacige.

39

Slika 36
Razvodnik i domobran u potpuno11
domobronskrm odorama s njemakim
lizmomo. Domobran rrna lwcigu fron-

cuskogo uzorko
(S fngol'd)

~drian.

l. Hrvatsko domobranstvo
Slika 37
Pjeaki padpukovnik Kopnene l'ojske
uzimskoj odori s kacigom ekoga
uzorka.
(noctroo D. Mvlovii)

Koristile su se i kacige njemake i austrougarske vojske iz prvog svjetskog rata M-16,

M-17 i M-18 (konjanika inaica), a proizvodile su se i u laaljevini pod slubenom oznak<lm M-20. Posebnost ove skupine kaciga su
dva izdignuta vrka smjetena na prednjim
bonim !aajevima kacige. Ove kacige b Lie
su najrasprostranjenije i u uporabi su
zadrane do kraja rata (sl. 35).

, M-34 bila je kaciga ehoslovake

proizvodnje, a koristila se i proizvodila u kraljevini Tugoslaviji pod nazivom
"Model aak". Bila je posebnog jajollkog oblika (sl. 54 i 37).
l
Koristile su se, dakako, i novije kacige
njemake proizvodnje - M-35, M-42 i
M-43. Posebno su postale este od 1942.
godine nakon povratka prvih legionara s
istonog bojita.

Oznake na kacigama
Treba naglasiti da je kod znakovlja na kacigama uoljiva neobina raznolikost, te da te
oznake nikada nisu bile slubeno propisane.
Kacige su uglavnom bile zagastio maslinastozelene boje, a manji dio il1 je bio elino
modre, odnosno crne boje.
U p~Vim danima NDH na veliki broj kaciga
ucrtane s11 bojom na elo kaciga neke od
sljedeih oznaka:
- slovo "U" sa i bez gorue bombe, veliine
l O-IS cm,
- hrvatska trobojnica,
- hrvatski grb (bez slova U iznad grba).

Tijekom 1942. godine, vjerojatno po uzom na

njemaku vojsku, znakovlje je premjeteno
na bone strane kaciga. S jedne strane (najee desne) nalazio se dravni grb (hrvatski
grb s U u tropletu iznad ili samo hrvatski grb),
a na lijevoj strani hrvatska trobojka u obliku
tita s poljima poloenin1 u koso. Hrvatski
dravni grb prikazan je na kacigama u obliku
panjolskog, poljskog i francuskog tita, a postoje i inaice gdje nisu bojana crvena polja ve
je lik grba raen preko ablone tako da su isertana samo bijela polja. Treba napomenuti da
je veliki broj kaciga bio bez ikakvih oznaka.

d) cipele ili izme

e) pripasni remen sa samokresom
f) sive mkavice
Obina odora nosila se u slubi izvan etne
postrojbe i izvan slube u obinim prilikama.
Uz obinu odoru bilo je obavezno noenje jednoga hrvatskoga odlikovanja. U nedostatku
samokresa bilo je dozvoljeno nositi bod.

Slubena odora sastojala se od ovih dijelova:

a) kaciga ili taborska kapa, odnosno fes
b) surka
e) hlae (dugake ili jahae) poljskt: buj~:
d) izme ili cipele
e) pripasni remen sa samokresom
f) sive rukavice
Uz dugake hlae obavezno su se nosili glenjaci. Kaciga sc nosila onda kada ju je nosila
dotina postrojha. asnici su morall nositi
punu ratnu opremu, ako je s njome bila opremljena itava postrojba. Ova se odora nosila i
u postrojenoj eti (u zboru), u nadzornoj slubi, na prijavk:u i pri ~lubenim nastupima kad
nije predviena sveana odora. U sveanim
prilikama asnici su morali uz slubenu
odoru nositi sva odlikovanja.
Sveanu

odoru inili su:

a) tvrda kapa
b) surka
e) dugake hlae s cipelama ili jahae
hlae s izmama, poljske boje
d) bod
e) sveani pojas
f) sive rukavice
g) sva odlikovanja luvatska i inozemna

Sveana

odora nosila se kod svih svetkovina u

kojima su sudjelovale postrojbe, a asnici su
izvan postrojbe, na sveanim slubama
Bojinl, na razliitim sveanostima i svea
nim primanjima, i kad se to izriito zapovijedi. Okrunica kao dio sveane odore navodi
hlae poljske boje, no poznato je da su za sveane prilike postojale i hlae crne boje, koje su
se zbog tedr!je ve prestale proizvoditi.
Kabanica se ubrajala u dijelove svih triju vrsta
odora i pripasni remen, odnosno sveani
pojas, obavezno su se morali nositi preko nje,

a ne ispod n~e.

Noenje odore za asnike

Domobranstva
10. studenoga 1944. objavljena je okrunica
Upravnog ureda MINORS-a koja je propisala
vrstu i nain noenja odora za asnike
Domobranstva. Okrunicom je odredeno da
postoje tri vrste asnikih odora: obina,
slubena i sveana.
Obinu odom iniJj su:
a) asnika kapa (tvrda kapa ili taborska
kapa, odnosno fes)
b) surka
e) hlae (dugake ili jaha(~:) poljske boje
(misli se na maslinastosivu boju)

40

Kina kabanica ili plat (pelerina) mogli su se

nositi kod svih triju vrsta odora, ali su se kod
sveane odore morali skinuti za vrijeme trajanja sveanosti.
Koni kaput se nosio umjesto kc1.banice, osinl
kod sveane odore kad se morala nositi
kabanica.
Ogrta ili kratki kaput mogli su se nositi
samo uz obinu odom.
Umjesto izama mogli su se nositi koni
glenjaci s cipelama, osim kod sveane odore.

Hrvatski zatitni lovci

Hrvatska seljaka sLranka bila je najjaa
stranka u Banovini Hrvatskoj. Ve prije uspo-

l. Hrvatsko domobranstvo
Slika 38
Pripadnici Hrvatske grodonske Mtite u
Zagrebu ustarojugoslovenskimlntelr
ma, twvonj 1941
{l

~~<~n)

Slika 39
Pripadnici Hrvotske ~ljake zohle u
korrbinezonimo 1 kaputima, travon1

1941.
(S ,..lii)

stave banovine HSS je utemeljio svoju poluvojnu organizaciju Hrvatsku seljaku zatitu
IHSZ), koja se u gradovima nazivala Hrvatska
graanska zatita IHGZ). 1940. godine
HSZIHGZ je postala nekom vrstom pomonoga redarstva, a njeni pripadnici su obavljali slubu strae gdje god je to bilo potrebno.
ak oko 140,000 ljudi bilo je pripadnicima
zatite.
Po proglaenju NDH pripadnici zatite razoruali su veliki broj starojugoslavenskih
vojnika, te sauvali nedirnuta vojna skladita.
Bataljun zatite upuen je 20. travnja 1941. u
sklopu 13osansko-hercegovakog odjela u
Sarajevo gdje je sudjelovao u preuzimanju
vlasti.
Vojskovoda Kvaternik je zbog velikih zasluga
Hrvatske graanske zatite u Zagrebu, ovu
organizaciju 19. travnja 1941. !okrunica je
objavljena 23. svibnja 1941.) ukljuio u sklop
Hrvatskog domobranstva pod posebnim im~::
nom - Hrvatski zatitni lovci. To se odnosilo samo na HGZ u Zagrebu, a ne na ostale
dijelove zatite. Meutim, ve dva mjeseca
kasnije Hrvatski zatitni lovci su ukinuti, a
njihovi pripadnici rasporeeni u razne
dijelove Kopnene vojske.

41

l. Hrvatsko domobranstvo
Slika 40
Desetnik (prvi s desno) i vodnik (trei s
desno, s kacigom ekog ouz01ko)
Domobranskoga orunitvo u ljetnim
odorama. No donjem dijelulijevoga
rukovo imajunotpis DOM.
ORUNITVO. z~ocenje pleterasdvo
iro koji nosi vodnik nijepoznato.
Izmedu njih je redarstveni straar u
tamno-plavoj odori.
(S i'Qgoflt)

Iako je poznato da je dio pripadnika HGZ u

Zagrebu ve prije rata nosio posebne odore
smede boje i posebne oznake inova, nije bilo
mogue utvrditi kako su te odore i ti inovi
izgledali. Fotografije iz travnja 1941. pokazuju nam pripadnike HGZ u starojugoslavenskim kabanicama i njihovim karakteristinim eirima (s/. 38), ili u kombinezonima
nepoznate boje i civilnim kaputima (sl. 39).

Slika 41
Oznake za majstore oruore

majstor oruor
X. poloajne grupe

(tlo(lloo XMikulon)

lJ

majstor oruor
IX. poloojne grupe

Domobransko orunitvo
Domobransko orunitvo je vrilo slubu
vojnoga redarstva i to prema zapovjedima
mjesnih i posadnih zapovjedn.itava. 13 Te su
se postrojbe do kraja listopada 1941 . slubeno
nazivale "vojno-oruniki vodovi", a L. studenog 1941. naziv im je promijenjen u
"domobranski oruniki vodovi". Sredinom

majstor oruor
VIli. poloojne grupe

majstor aruar
VII. poloajne grupe

UZagrebu je 1941. postrojen Domobranski oruniki vod Zagreb. UPetrinji, Sisku, Sl. Brodu, Banjo luci, Travniku i Sorojevu ustmjeni sudomobranski oruniki vodovi l. razreda, o u Vamdinu, Bjelovaru, Karlovcu, Biharu, Osijeku, Vinkovcima, Petrovaradinu, Zemunu, Doboju, Tuzli, Kninu, Sinju,
Mostaru, Trebinju i Dubrovnikudomobranski oruniki vodovi ll. razreda. Vodovi l. rorreda imoli su po40 ljudi, o stroreni su usjeditima zopo'ljednitova zborova i zbornih podruje; vodovi ll. razreda imoli su po 26 ljudi, o utemeljeni su kod mjesnih zapovjednitava. Kasnije su domobranski
oruniki vodovi postrojeni i kod pojedinih zdrugovo i imoli su ulogu vojnoga redorstvo no pothvofllompodruju odredenogozdruga

42

l. Hrvatsko domobranstvo
Slika 42
Oznake zo majstore potkivole
(llocrtaa < lobkulon)

majstor podkiva
X. poloaj ne grupe

majstor podkiva1
IX. poloajne grupe

1942. nazvani su /(bojno-oruniki vodovi", a

zadnjih mjeseci rata u slubenim se spisima
spominju kao /(voj no-oruniki vodovi".
Okrunicom od ll. svibnja 1943. Domobransko omnitvo je postalo neka vrsta
izvrnoga tijela novoutemeljenoga Redarstva
oruanih snaga i to kad god je to od njih
zahtijevano.
Okrunicom objavljenom 5. prosinca 1941.
propisana je kao obiljeje asnika, doasnika i
momadi domobranskih orunikih vodova
vrpca svijetloplave boje, irine 8-l Ocm s otisnutim crnim slovima DO (kratica za "domobranski orunik"). Vrpca se nosila priivena
oko lijevoga rukava iznad lakta.
Kasnije je uvedena i posebna znaka za
Domobransko orunitvo. Bila je srebrnaste
boje s natpisom DOM. ORU. (p. 1/5), te
vrpca za rukav svijetle boje i s tamnim slovima DOM. ORUNITVO (sl. 40).

Majstori oruori i podkivoi

U pozadinskim postrojbama Domobranstva
bile su zaposlene osobe graanskoga reda koje
su svoj obrtniki posao obavljale u svome
graanskom, odijelu. To je, meutim, /(tetno
uticalo na red i stegu kod njih samih i kod
domobrana koji su kao pomona radna sila
zaposleni u podkivanicama (ili omarnicama) jer su domobrani vojnikom obukom i
nastavom odgojeni i navikli smatrati predpostavljene samo osobe u vojnikoj odori s
vidljivom oznakom", pa je za majstore
oruare l. kolovoza 1941, a za majstore
potkivae 26. rujna 1941. propisano noenje
domobranske odore s posebnim oznakama
koje su se nosile na gornjem dijelu lijevoga
rukava. Majstorima su izdane momadske
odore, te im je strogo zabranjeno dolaziti u
slubu u

graanskom

majstor podkiva1
VIli. poloajne grupe

majstor pod kivo(

VII. poloojne grupe

Oznake majstora potkivaa (sl. 42) bile su od

golublje sivog sukna s obrubom od srebrne
vitice i odreenim brojem vodoravnih srebrnih vrpci, ovisno o poloajnim grupama koje
su bile iste kao za majstore oruare.
Budui da je postojalo jo raznih vrsta obrtnika u Domobranstvu (sedlari, pukari, mehaniari itd. J, mogue je da su i oni dobili odore
i oznake kao to je naznaeno u Zakonu o
radnom osoblju kod Hrvatskog domobranstva
od 24. sijenja 1942. Izgled tih oznak..'l nije
poznat.

Njemake ete Hrvatskog domobranstvo

U NDH je ivjelo oko 180.000 Nijemaca,
uglavnom u istonoj Slavoniji, Srijemu, ali i
drugdje po Hrvatskoj i Bosni. Kao dravljani
NDH bili su duni sluiti u Hrvatskom
domobranstvu, ali im je odobreno stvaranje
posebnih jednonacionalnih postrojbi u okviru
Kopnene vojske. Th su se postrojbe slubeno
zvale Njemake ete Hrvatskog domobranstva.
Prva takva postrojba u okviru Hrvatskog
domobranstva bila je I. bojna 16. pjeak~:
pukovnije, a poela se stvarati u studenom
1941. u Rumi. Za zapovjednika bojne odreden

odijelu.

Oznake majstora oruara (sl. 41) bile su od

crvenoga sukna s obrubom od srebrne vitice i
odredenim brojem pravokutnih srebrnih
VIpCi, ovisno o poloajnim grupama, koje su
vrijedile za inovnike i doinovnike:
Majstor VII poloajne grupe
Majstor VIli poloaj ne grupe
Majstor IX poloaj ne grupe
Majstor Xpololajne grupe

3 srebrne vrpce
2 srebrne vrpce
l srebrn a vrpca
bez ikakove vrpce

Slika 43
Domobran - pripadnikNjemakih 1eto
Hrvatskog domobranstvo
(Noooooloo i >veuitillo knjilnico)

43

l. Hrvatsko domobranstvo
je bojnik Johann Strecher. U sijenju 1942.
bojna je nazvana I. lovaka bojna. U tijeku
1942. formirane su i tri eljezniko-straarske
bojne, koje su vrile osiguranje pruge ZagrebZemun. Veina tih postrojbi ukljuena je
sredinom 1943. u SS diviziju "Prinz Eugen" i
njemaku 714. pjeaku diviziju, a ostaci su
popunjeni ljudstvom starijih godita.
Slubeni i zapovjedni jezik bio je njemaki, a
jezik openja s hrvatskim postrojbama hrvatski.
Odore i oznake njemakih eta bile su iste
kao i za redovnu Kopnenu vojsku Hrvatskog
domobranstva, s tim to se na lijevom tukavu, s gornje strane, nosio "njemaki znak"
- crni kukasti kri na okruglom crvenom
polju, sve obavijeno vijencem od hrastova
lia (sl. 43 i 44). Znak je slubeno uveden
okrunicom od 2. veljae 1942.

Slika 44
Oznaka zo rukov Njemakih elo
Hrvatskog domobranstvo
{S. Pogo1ii)

Slika 45
Domobranski zdrovstvenik u
storojugoslovenskoi odori
(S. Pogooi}

Domobransko veleobrtno zatita

Za vrenje slube osiguranja u poduzeima od
vanrednog znaaja za oruane snage ili
dravu, stvorena je Zakonskom odredbom od
7. travnja 1942. Domobranska veleobrtna
zatita (DVZ). Zatitnici su se dijeWi na djelatne i priuvne. Djelatni su stalno nosili
domobransku odom i omje, a priuvni su
svoju slubu obavljali u graanskome odijelu
i to samo u sluaju potrebe, te su tada dobivali omje koje su kasnije vraali u skladita.
Zatitnici i njihovi zapovjednici bili su
postrojeni iz redova radnika i inovnika
svakog dotinog poduzea i bili su podvrgnuti
domobranskim popunidbenim zapovjednitvima.
Nadzor nad svim postrojbama DVZ-a povjeren je posebnom Zapovjednitvu Domobranske veleobrtne zatite u Zagrebu.
Kao vanjsko obiljeje zatitnika odredena je
16. svibnja 1942. uta vrpca irine l O cm s
tamnomodrim slovima DVZ visine 6 cm.
Vrpca se nosila na nadlaktici lijevoga rukava.

Zdravstveno-nadzorno sluba
U Zagrebu, Sisku i Bosanskom Brodu oformljene su tzv. raskune postaje koje Stl vrile kupanje i razuivanje vojnika iz "zaraenih predjela drave" (juno od Save). Radi osiguranja
provoenja tih djelatnosti stvorena je na
kolodvorima Zagreb, Sisak i Brod Zdravstveno-nadzorna sluba. Pripadnici slube pregledavali su putne isprave i potvrde o obavljenom kupanju i razuivanju, a nedisciplinirane su pod pratnjom upuivali na izvrenje
zapovjedi.
Pripadnici slube nosili su na lijevoj nadlaktici domobranske odore bijelu povesku sa
znakom crvenoga kria i na~isom NADZORNA ZDRAVSTVENA SLUZBA.
Pripadrnci redovnih zdravstvenih postrojbi
nosili su kao posebnu oznaku bijelu vrpcu sa
znakom crvenoga kria na lijevoj nadlaktici
(sl. 45).

44

l. Hrvatsko domobranstvo
Slika 46
Znak za kopu IV. gor9.og zdruga
{S

Pripadnici lovaloh zdmgova nosih

su na gornjem diJelu lijevog mkava
posebnu oznaku u obliku crnog
trokuta, obrubljenog srebrnom vrpcom, na kojem sc nalaz10 ~rebrni
runoli'>t (s/. 47, 48 i 49). Shni metalni runolist nostl1 su i na lijevoJ
strani tabor..kc kape (\/. SO).

l'ooJiu/

Slika 47 (lijevo)
Domobran- ~rpodnrk lovollih zdru
govo. Znak Uno lijevom depu
oznoow go koo pripodnrko ustakog
pokreta. No lijevom rukow ima uni
trokut sa Slebrnim runolistom, o no
lijevoj strani nepropisne taborska kape
(bez suncobrana) ima metalni runolist.
(S l'oga1K)

Slika 48
Oznaka zo rukov lovolklh zdrugovo
iHa<llao D i'lloiiM:)

Slika 49
Zastavnik lovake postrojbe primo
odlikovonte, 1943. Na li1Mm rukavu
je oznoko lovolkihzdrugovo.
(S. !'ogoli<)

Gorski i lovaki zdrugovi

Gorski 1 lovalo zdmgovi predstavljali su
elitne postrojbe Hrvatskog domobranstva, a
~a~tavl,ah '>U ih mladi vojn1 obvezmci, a ne
pnuvmc1 kao to je to b10 sluaJ kod
pJeakih pukovru)a.
Gorslo zdrugovi formiraru su od novaka koji
u pozvam u domobr<tn'>tvO u 1e~n 1941.
Izobrazbu u Z..1VThlh u travnJu 1942., te Je
utemelJena l. gor..ka dtviziJa s etiri gorska
zdruga ko11 c;u oznaeni rimskim brojevima
od I do IV
Pnpadruc1 gor..loh zdmgova no!>Lll !lu po!>ebne
znake na hJeVOJ strani taborske kape. Znake
su imale runske brojeve od l do rv, ovisno o
zdrugu (\1. 46).
U svibnJU I 943. gorslo se :dmgovi nakon
prcustrOJ'>lVa oznaavaju arapskim brojevima
od l do 4, J !>astoje !>e od po 2 gorske pukovniJe, 2 topnika sklopa i pomonih postrojbi.
Oznake se nisu mijenjale.
U svibnju 1943. utemeljeni su i lovaki zdmgQvi l'>tog sastava kao i gorski zdrugovi.
Po!>tiOJt!na su 4 lovaka zdmga oznaena broJevima od l do 4.

Slika 50
Oznaka zo tolmke ko pe lovoklh
zdrugow
(lat~oo D FMMI)

45

l. Hrvatsko domobranstvo
Slika 51
Oznaka za rukav lsto11kedomobranske
pukovnije

Istarsko domobransko pukovnija

Nakon kapitulacije ltalije NDH je polagala
pravu na Dalmaciju, Istru, Rijeku i Boku Kotorsku, ali je dobila samo Dalmaciju, dok je
ostatak stavljen pod njemaku upravu. Ipak,
utemeljeno je jo i Upravno povjerenitvo
Suak-Krk, na ijem ie podruju slubeni jezik
bio hrvatski, ali je i dalje bilo u sklopu
njemake Operativne zone Jadransko primorje (Adriatisches Kustenland). Na Suaku
je utemeljena Istarska domobranska pukovnija, koja je kasnije, kad Istra i Rijeka budu
prikljueni Hrvatskoj, trebala prerasti u diviziju.
Za pripadnike te pukovnije propisana je posebna oznaka koja se nosila na gornjem dijelu
lijevoga lUkava - tit od tarnnoplavog sukna s
istarskom kozom bijele boje koja stoji na zelenom polju; znak je bio obrubljen srebrnom
vrpcom (sl. 51 ). Zbog ove oznake dobili su
naziv "kozari". Osim tOga veina pripadnika
pukovnije nosila je talijanske zelenkaste
odore otvorena kroja, pa i talijanske eire s
perom, na koje su stavili dumubranskt znake
(sl. 52).
U okviru Hrvatskih oruanih snaga 1945. pukovnija je dobila naziv Hrvats ka istarska pukovnija. U travnju 1945. u pukovniji je ostalo samo 14 asnika i 300 doasnika i vojnika,
a ubrzo se potpuno raspala.

(S Pogaic1

Slika 52

lbnobronski narednik Istarske domo-

branske pu~ovnite utoliton5koj odori s

hrvatskim cznakoma, 1943/1944
{S.I'ogaic)

Oklopne ete

/.
46

Oklopne ete Hrvatskog domobranstva bile su

podvrgnute Nadzornitvu brzih eta pri Glavnom stoeru, a bile su rasporeene u etiri
sarnovozne bojne i neke manje samostalne
postrojbe. Na proljee 1944. od tih samovoznih bojni i veine konjanikih postrojbi
stvoren je Brzi zdrug.
Pripadnici oklopnih eta isprva su nosili
uobiajenu domobransku odoru, a u borbi
smee radne odore (sl. 531, s tim to su na
ovratniku domobranske surke imali eme latice i metalni znak u obliku tenka, a na ovratniku radne odore samo metalni znak u obliku
tenka i ponekad oznaku ina. Imali su
uobiajene taborske kape ili kape bez suncobrana, na iju su lijevu stranu neslubeno
takoer stavljali metalni znak u obliku tenka.
l. studenoga 1943. donijet je propis o posebnoj odori i oznakama oklopnih eta oruanih
snaga. Oznake inova (s/. 56) slijedile su nain
oznaavanja inova u zrakoplovstvu, s tim da
su se epolete mogle skinuti. Sve naramenice
imale su obrub tamnocrvene boje, a naramenice asnika bile su jo i podstavljene crnim
barunom. Doasnici i momad nosili su
oznake inova bijele boje, asnici su imali srebrne naramenice sa zlatnim trolistima, a
general zlatne naramenice sa srebrnim trolistima.
Odora je bila crne boje, krojem vrlo slina
zrakoplovnoj (sl. 54, 55, 57, 601. Surka je bila
otvorenoga kroja s naivenim depovima i
pucetima boje kovine s tropletom i trolistom.

l. Hrvatsko domobranstvo
Slika 53
Pnpodnici Oklopnih(eto Hrvolskog
domobranstvo negdje u Bosni,
liponVSiponj 1942. Dvo vojnika krojn
je desno pripadnici su Ustake voj nice
{Hrv~nsk1 po~iesni

muzej)

Slika 54
Poru1niko Oklopnih (eto; posebno crno
odora nosilo se od kJojo 1943. do
kroja 1944. godine, ouz izmjenjene
oznake do kJojo roto
Ovratnik asnike surke bio je opiven srebrnom viticom irine 2 mm, a ovratnik doa
snike surke ~rebrnom vrpcom irine 8 mm.
Sa svake ~tra ne ovratnika nalazio se znak boJnih kola (\/. 59) na baruna~toj podlozi
opivenoj srebrnom viticom od 2 mm (za
asnike), odnosno na suknenoj podlozi opivenoj tamnocrvenim dvopletom od 2 mm (za
doasn i ke i domobrane).

47

(No111oo DPllvlit'IC)

Slika 55
{asni kOklopnih lero, 194S. Na kap1
imo oznake uvedene 13. sijenja
1945. (vidi Ill. poglavlje)
{D Samodol)

l. Hrvatsko domobranstvo

desetnik

razvodnik

vodnik

narednik

nod porunik

satnik

nadsotnik

bojnik

momo k

stoerni narednik 1ostniki namjestnik

zastavnik

porunik

Slika 56
Oznake linow Oklopnih eta.
(i>o<rtoo Dfollow)

Slika 57
Pripadnici Oklopnih eto u r~_ovim crnim
odoromo.
(S Pogooi)

48

podpukovnik

pukovnik

general