11/15/2016

ATMOSFERSKIELEKTRICITET

ATMOSFERSKIELEKTRICITET

Openito

Atomi i molekule zrane smjese mogu dobiti ili izgubiti elektrone i pri tom postaju elektriki
nabijeni,tvoreipozitivneinegativneioneislobodneelektrone.Nosilacelektrinognabojamoese
udruitisnekommolekulom,esticompraine,elementomoblaka(meteorolokiterminzakapljice
kie, snjene ili ledene kristalie, kondenzacijske i sublimacijske jezgre), pa tako nastane nabijena
estica.Pojavomnabojaatmosferapostajeelektrikivodljivaidolazidoelektrinestruje.

Sl.....
Slika1.Atmosferskislojeviklasificiraniprema:A)raspodjelitemperature,
B)premabrojevnojgustoielektrona,
C)premaprevladavajuimprocesimasastanovitaaeronomije.

Prouavanjeioniziraneatmosferesvodisenadvapodruja,donjuigornjuioniziranuatmosferu:

Donjaioniziranaatmosferakojaobuhvaatroposferuistratosferu(prvih50kmZemljine
atmosfere).Tamoseionizacijadogaaneprekidno,alijeslabogintenziteta,siznimkom
elektrinogizbijanjazagrmljavinskognevremena(ciklonalniporemeajiutroposferi).
Gornja ionizirana atmosfera, obuhvaa ionosferske slojeve i dio magnetosfere
(ukljuuje mezosferu, termosferu i dijelom magnetosferu) u kojima dolazi do raznih
fizikokemijskih procesa (fotodisocijacija, molekularna rekombinacija, iono
molekularniprocesiidr.).

http://eskola.hfd.hr/clanci/atmosferski_elektr/Grom2006a.htm

1/19

11/15/2016

ATMOSFERSKIELEKTRICITET

Slika2.
(1)Grmljavinskastruja(Elektrinastrujaupodrujugrmljavinskognevremena)
(2)elektriniotporuatmosferidoslojaizjednaenja(lijevoizmeuoblakaislojaizjednaenja,
desnoizmeutlaislojaizjednaenja)
(3)strujalijepogvremena
(4)ionizacijaizazvanakozmikimzraenjem
(5)tlo(Zemljinapovrina)
(6)slojizjednaenja(donjabazaelektrosfereiliionosfere,6070km)

Ionizatori

U Zemljinoj prizemnoj atmosferi do ionizacije dolazi pod uinkom radioaktivnih i

neradioaktivnihionizatora.

Radioaktivniionizatori
Radioaktivnost je sposobnost nekih tvari da se spontano raspadaju na jednostavnije elemente,
oslobaajuipritomalfa,betaiiligamazraenje.Takvisuradij,torijiaktinij,asadreihgotovo
sve prirodne stijene i veina prirodnih tala. Na jedan gram kamena dolazi u prosjeku oko 105 g
torija, 106 g urana i oko 1012 g radija. Oceani sadre takoer radioaktivne elemente, ali u
neznatnim koliinama. Radioaktivni ionizatori djeluju dvojako: direktnim zraenjem iz tla i
zraenjem preko plinovitih emanacija rasprenih u atmosferi. Pri tom je gamazraenje
najprodornije, pogotovo iznad eruptivnog kamenja. Plinovite emanacije (radon, toron, aktion)
radioaktivnih elemenata su meuprodukt njihovog raspadanja, slian plinu, i turbulencijom se
raznoseuprizemnimslojevimaatmosfere.Djelovanjeimjeogranienopoluvremenomraspadanja:
radon 3,8 dana, toron 54,6 sekunde, aktinon 3,9 sekundi. Za ionizaciju atmosfere je unato malim
koliinama u prirodnom stijenju, najvaniji radon, jer ima najdulje vrijeme raspadanja. Pri tom su
najdjelotvornije alfa zrake i to u prizemnom sloju od 12 m nad tlom (jaina ionizacije oko 107
ionskihparovausekundipo1m3).
Unato neznatnim koliinama emanacije, radioaktivni ionizatori su bitni izvori iona nad
kontinentima,uprizemnomsloju50100mnadtlom.Nadoceanimajenjihovznaajneznatan.

Neradioaktivniionizatori

Pojavaionizacijeprirasprskavanjuslatke vode (npr. vodopad, vodoskok). Kapljice se

nabijajupozitivno,asitnijeesticeuokolnomzraku(aerosoli)nabijajusenegativno.Na
krestamavalovanamoru(npr.vjetrovnivalovikodbure)dolazidorasprskavanjaslane
vodepriemusesitnekapljicemorskevodenabijajunegativno(Lenardovefekt).
Neke tvari obasjane Sunevim ultraljubiastim zraenjem izbacuju elektrone. Taj
fotoelektriniuinak,ogranienjenaprizemnuatmosferu,ovisnoorasprostiranjutvari
sasvojstvomfotoelektrinoguinka.Udiofotoelektrinoguinkanaionizacijuatmosfere
jemalen.
Sunevo ultraljubiasto, korpuskularno zraenje i kozmiko zraenje su moni
ionizatoriuvisokojatmosferi.Kozmikezrakeprodirukrozcijeluatmosferupaakiu
gornjislojZemljinepovrine.Maksimalniuinakkozmikihzrakajeprivrhutroposfere.
http://eskola.hfd.hr/clanci/atmosferski_elektr/Grom2006a.htm

2/19

11/15/2016

ATMOSFERSKIELEKTRICITET

Veinski sadraj kozmikih zraka su protoni, koji u procesu sekundarne ionizacije

izazivajustvaranjenovihesticavisokihenergija.Teesticeinesekundarnokozmiko
zraenje,kojedoprinosistvaranjuionaudonjojatmosferi(troposferaistratosfera).

Radioaktivno zraenje s tla te primarno i sekundarno kozmiko zraenje su glavni ionizatori

kojidjelujuuvijekisvagdje,priemuglavninaradioaktivnogzraenjadjelujenadkopnom.Sunevo
ultraljubiastozraenjedjelujekaobitanistalniionizatoruvisokojatmosferi,jerudonjuatmosferu
nakonapsorpcijeuviimslojevima,dospijevatekmanjidioizvornogintenziteta.

Karakteristineveliineelektrinogpoljauatmosferi

Ionizirane estice u zranoj smjesi ine elektrino polje donje atmosfere. Veliine kojima se
opisujetopoljesusljedee:
vrstaipokretljivostioniziranihesticaijakostionizacije,
prostorninaboj
elektrinavodljivost,
elektrinastrujainjenekomponente,
gustoaelektrinestrujeiglobalnajakoststruje,
elektrinopolje,razlikapotencijalaiotpor.
Fizikokemijski i termodinamiki procesi izazivaju promjenljivost elektrinog polja, i
parametara, o kojima ono ovisi. Promjene imaju dijelom periodiki (dnevni i godinji hodovi) a
dijelomneperiodikikarakterteoviseovremenuiprostoru.Stanjeelektrinogpoljasestogaopisuje
momentalnim vrijednostima, a i srednjacima tih veliina, njihovim rasponima ili globalnim
vrijednostimaraunskidobivenim.

Ioniziraneestice
Zaopisioniziranihesticabitanjenjihovtip,veliina(definiranapolumjeromr)ipokretljivost
.Vrijedirelacijadasepokretljivostodreujeiz:
gdje je brzina zanoenja nabijene estice (m/s), a E jakost elektrinog polja (V/m),
[]=m2/Vs

Tablica1.Naziviipokretljivostiona(H.Israel,1957).

Naziv
Polumjerr(nm)
Pokretljivost104(m2/Vs)
Primarniilimaliioni
<6,6
<1,0
Sekundarniilisrednjiioni

6,6do78

1,0>K>0,01

Manjiiveisrednjiioni

78do250

0,01>K>0,001

VelikiiliLangevinoviioni 250do570
Ultravelikiioni

0,001>K>0,0025

>570(dor=105cm) K<0,00025

Slobodnielektroniimaliionisupretenonegativniizbogmalemasesuvrlopokretljiviinajvie
doprinose elektrinoj vodljivosti zraka. Srednji i veliki ioni znatno manje doprinose vodljivosti
zraka,iakomogubitiznaajniunekimefektimaprostornognaboja.

Jakost ionizacije je broj iona odreenog predznaka, koji ionizacijom nastanu u jedininom
prostoru(1m3)ijedininomvremenu(1sekunda).

Prostorninabojiliprostornagustoaiona
Ionizacijomnastajejednakibrojionaobajupredznaka.Meutim,nejednolikostobiljejanastalih
iona, je uzrok raznolikosti djelovanja ostalih faktora na njihovu prostornu raspodjelu (npr.
meteoroloki parametri). Ukupan naboj u jedininom volumenu ini prostorni naboj q, odreen
izrazom:

http://eskola.hfd.hr/clanci/atmosferski_elektr/Grom2006a.htm

3/19

11/15/2016

ATMOSFERSKIELEKTRICITET

gdje je e elementarni naboj, a n broj iona u jedininom volumenu (brojana gustoa ili
koncentracija).
Prostorninabojopadaeksponencijalnosvisinom.Mjerenjasudalazaprostorninabojuzrakuu
blizinitlavrijednostoko31012Cm3,ana10kmvisineoko+1,31014Cm3.

Povrinskagustoaiona
U vremenski neporemeenim uvjetima na povrini Zemlje prevladava negativni naboj.
Povrinskagustoanabojamoeseodreditiizizraza:

ZapoljeE=130Vm1 (srednjak za prizemnu atmosferu) vrijednost za povrinsku gustou je

redaveliine109Cm2(H.Israel,1957).
Tajevrijednostpriblinojednakaprostornomstupastomnabojukojijetakoerredaveliine
9
10 C (stupac zraka baze 1 m2 i visine 9 km). Tako Zemlja u cjelini djeluje neutralno prema
svemirskomprostoru.

Elektrinavodljivost
Ioni u atmosferi i njihova pokretljivost ine atmosferu elektriki provodljivom. Tome najvie
doprinose elektroni i mali oni, dok je uinak srednjih i velikih iona neznatan. Vodljivost je
odreenaizrazom:

Znaenjaslovae,n,suistakaoranijeiseodnosinavrstuiona,a+inapredznaknabojaiona.
Srednja vrijednost vodljivosti u prizemnom sloju atmosfere je oko 2,51014 1 m1. To je
neznatnavodljivostuusporedbismetalima,alinijezanemarivauodnosunavodljivostnpr.jantara
(10181m1).
Vodljivost atmosfere se praktiki ne mijenja u prva 3 km nad tlom, ali s rastuom visinom
vodljivost naglo raste i postaje deseterostruko vea od vrijednosti u prizemnom sloju. U gornjoj
mezosferi i donjoj ionosferi (7080 km) vodljivost se moe usporediti s dobrim vodiem
elektriciteta.Kadionidoprudotihvisinavrlosebrzopodjednakoglobalnorasporede.Zatojesloj
7080kmdobioimeslojizjednaenjailislojizravnanja.

Elektrinastrujauatmosferiinjenekomponente
Pozitivniioniputujupremanegativnonabijenomtlu,anegativniioniputujuuvis.Takonastaje
stalna vertikalna elektrina struja, koja tee u oba smjera ili bipolarna struja, kako ju naziva H.
Israel.Ukupnabipolarnastrujananekommjestusemoeizrazitikao:

Bipolarna struja, nastaje u mirnoj neporemeenoj atmosferi i zove se vodljiva, konduktivna

struja ili struja lijepog vremena. Meutim, ioni se povode i za mehanikim gibanjem zraka, a
prenoenje elektrinog naboja du zrane struje stvara tzv. konvektivnu elektrinu struju.
Konduktivna i konvektivna elektrina struja su glavne komponente ope preteno vertikalne
elektrine struje u donjoj atmosferi. Nadalje, oborina sadri elemente raznih veliina i agregatnog
stanja(kapikie,kristalisnijega,zrncatue),kojitakoermogunositipozitivniilinegativninaboj,a
obaranjem iz oblaka ine tzv. oborinsku struju kao treu komponentu elektrine struje u donjoj
atmosferi.Prematomeseukupnastrujananekommjestuivremenumoeizrazitikao:

Vrijednosti tih jakosti su male, pa se rauna vrijednost globalne struje IZ lijepog vremena za
cijeluZemljuizizraza:
gdjejeJZgustoastrujelijepogvremenakojauprizemnomslojuzrakaiznosioko21012Am 2is
visinomsetekneznatnomijenja.

http://eskola.hfd.hr/clanci/atmosferski_elektr/Grom2006a.htm

4/19

11/15/2016

ATMOSFERSKIELEKTRICITET

PjeplotinaZemlje,kojaiznosi5,11014km2,aodatlejeIZ=1kA,vertikalnajeiusmjerenaje
prematlu.

Elektrinopolje,razlikapotencijalaiotpor
Jakostelektrinogpoljaodreenajeizrazom:
.
Srednjakjakostielektrinogpoljauneporemeenimuvjetimaprizemneatmosferekreeseoko
150 V/m, ali je promjenljivost velika pa se mjerene vrijednosti kreu izmeu 60 i 500 V/m, a za
olujnog nevremena vrijednosti se penju na nekoliko kV/m. Jakost polja opada priblino
eksponencijalnosvisinom,jerseielektrinavodljivostmijenjaeksponencijalnosvisinom.

Razlikapotencijalaelektrinogkrugaudonjojatmosferiodreujeseiz:

Ujerazlikapotencijalaizmeutlaislojaizjednaenja,zjerazlikavisina.
Srednjak razlike potencijala u neporemeenim uvjetima iznosi 240 kV, a mijenja se u rasponu
180do400kV.

Elektrini otpor u atmosferskom elektrinom krugu se mijenja ovisno o jakosti elektrinog

poljaigustoestruje,dakleprvenstvenoojakostipolja,jerjegustoastrujepraktikikonstantna.
Prema gore navedenoj formuli bi promjena jakosti polja s visinom, trebala na visini od 30 km
dati jakost polja oko 1% njegove vrijednosti pri tlu. Mjerenja su meutim pokazala da elektrino
poljevenavisiniod2mopadneza80%prizemnevrijednosti.
Isto tako, prema zakonima elektrostatike naboj meu ploama kondenzatora elektrinog polja
navedenih karakteristika, trebao bi se izjednaiti ve nakon desetak minuta, a uvaavajui realne
uvjeteuatmosferidoizjednaenjabidolopriblinonakonpolasata.Meutim,dotoganedolazijer
se polje u donjoj atmosferi odrava i neprekidno obnavlja, zadravajui podjednako iste
karakteristike.Prematome,uprirodipostojimehanizamkojitopoljeodrava.
Izvorni proces za odravanje atmosferskog elektrinog polja su grmljavinske oluje, koje preko
elektrinog izbijanja (munje) obnavljaju atmosferski kondenzator. Prema globalnim klimatolokim
podacimasvakogtrenutkausvijetuizbija1000do2000munja.Munjeizbijajutijekomgrmljavinske
oluje,anajeesuutropskompojasuprekocijelegodine.estinapojavljivanjaimpostepenoopada
prema polovima. U umjerenim irinama su oluje nad kontinentom vezane za toplo doba godine i
dana(veinomposlijepodne),dokuobalnompodrujuumjerenihirinasuhladnodobagodineino
povoljnijizatermodinamikunestabilnostirazvojgrmljavinskognevremena,radipovrinemorau
neposrednoj blizini, koja je toplija od obale. Takova razlika u estini grmljavinskih oluja izmeu
kontinentalnogiobalnogpodrujajeutvrenaiuHrvatskoj,unatonevelikojpovrinikojuzauzima.

Odravanjeelektrinogpoljauatmosferi

Elektrine pojave u donjoj atmosferi mogu se uzeti kao neovisne o globalnom elektrinom
kondenzatoru kojemu je jedna ploa negativno nabijena Zemljina povrina, a druga ploa
koncentrirani pozitivni naboj ispod sloja izjednaenja, na visini baze najnieg ionosferskog sloja
(70do80km).
Kako je ve spomenuto naprijed, karakteristine veliine elektrinog polja ovise o
meteorolokim parametrima: magla, vlanost zraka, vrsta i razvijenost oblaka, koncentracija
organskih i drugih primjesa (praina, aa, pelud i dr.). U podruju vremenskih poremeaja
povezanih s prolazom zranih fronti kao i lokalnih termodinamikih nestabilnosti u toplo doba
godine i dana, nastaju povoljni uvjeti za nastanak olujnih oblaka intenzivnog vertikalnog razvoja
(Sl.4). To su kumulonimbus i kumulonimbus inkus oblaci (simbol Cb u meteorologiji, od lat
cumulonimbus znai gomilica i kia, lat. incus znai nakovanj, jer na njega podsjea najgornji
zaleeni dio u zadnjoj fazi razvoja olujnog oblaka). Vertikalne dimenzije Cb incus oblaka mogu
dosei10kmivie.Toznaidasetajoblakmoeprotezatikrozcijelutroposferu,prodiruiakiu
donju stratosferu. Gornji dijelovi tih oblaka (5 km i vie) sastoje se redovito od ledenih zrnaca ili
ledenih kristala. U uvjetima intenzivnog razvoja oblaka elektrino polje postaje vrlo promjenljivo:
povrinski naboj postaje mjestimice pozitivan, prostorni naboj opada s visinom, a smjer Epolja
poprimasmjersuprotanonomkojiprevladavanadpodrujemlijepavremena.
http://eskola.hfd.hr/clanci/atmosferski_elektr/Grom2006a.htm

5/19

11/15/2016

ATMOSFERSKIELEKTRICITET

Slika3.Shemagrmljavinskogoblakakaobaterijezaodravanjeglobalnog
elektrostatskogpoljaistrujnogkrugauatmosferi(M.A.Uman,2001).

Vremenskiporemeajiuoblikugrmljavinskognevremenasuglavnigeneratortrajnogodravanja
elektrinogpoljadonjeatmosfere.Uolujnimoblacimajakogvertikalnograzvoja,donjabazaoblaka
jeveinomnegativnonabijena,toinducirapozitivninabojnatluispodoblaka,svelikomrazlikom
potencijala izmeu oblaka i tla. To znai da se prostorni naboj preraspodjeli suprotno onome u
podruju lijepa vremena.. Posljedica je snano elektrino izbijanje (ili elektrino pranjenje) a
elektrina struja potee uzlazno, zatvarajui na visini i kroz tlo strujni krug sa silaznom
prevladavajuom slabom elektrinom strujom nad podrujem Zemlje bez vremenskih poremeaja,
kojejeznatnoveegrasprostiranja.

Elektrinoizbijanjeugrmljavinskomoblaku
Elektrini naboji u grmljavinskom oblaku rasporeuju se na elementima oblaka (jezgre
kondenzacije i sublimacije, kapi kie, ledene estice i snjeni kristali). Podruja unutar oblaka, s
prevladavajuim nabojem istog predznaka ine pozitivne ili negativne elije unutar oblaka. Sl. 4
prikazuje skicu oblaka s dvije elije suprotnog naboja. Nabijene estice i elije naboja istog
predznakauoblaku,suprostornoodvojenineutralnimzrakomizmeu,atajjelovodielektriciteta.
Turbulencijapribliavailiudaljavapojedineesticeipodrujaistoimenognabojaunutaroblaka,to
izazivapromjenljivostjakostielektrinogpolja.Kadmomentalnavrijednostpoljapremaikritinu
vrijednostjakosti(1MV/m),doedoudarneionizacijeiizbijanjeelektrineiskreodnosnodo
pojavemunje.Upoetnojfazipozitivniioniostajupraktikinamjestu(veisuislabijepokretljivi),
a negativni ioni i elektroni, znatno vee pokretljivosti, napreduju prema podruju induciranog
suprotnognaboja.

http://eskola.hfd.hr/clanci/atmosferski_elektr/Grom2006a.htm

6/19

11/15/2016

ATMOSFERSKIELEKTRICITET

Slika4.Primjerraspodjelaelektrinognabojaugrmljavinskomoblakukumulonimbusinkus,sasnanom
elijomnegativnihnabojausredinjemdijeluoblakaisdvijeelijepozitivnognaboja,odkojih
jedonjaslaborazvijena(EnciklopediaBritanica,1995).

Vremenskislijeddaljnjihdogaanjanajeegtipaelektrinogizboja(tip(1)naSl.5.)odnosno
napredovanja negativnog naboja iz oblaka prema induciranom pozitivnom naboju na tlu moe se
pojavnoovakoopisati:

Slika5.Vrsteelektrinogizbijanjaizmeuoblakaitla(Berger1978.).

(1)Negativnonabijenavodilicakreesilaznimkanalomodoblakaprematluiumanjujenegativninabojitimenaponoblakaprema
Zemlji.Tojenajeitipatmosferskogelektrinogizbijanjaizmeuoblakaitlaijavljaseu90%odukupnogbrojasluajeva.
(3)Pozitivnonabijenavodilicakreesilaznimkanalomodoblakaprematluizelijepozitivnognabojaoblaka.
Ovajtipmunjejavljasepriblinousamo10%odukupnogbrojaelektrinihizbijanjaoblaktlo.
(2)i(4)Vodilicesekreuodtlapremagoreiovevrstemunjasuizazvaneelektrinimizbijanjemodtlapremaoblaku.
Vrsta(2)jepozitivnonabijenavodilicaiizazivasniavanjenegativnognabojaoblaka.
Vrsta(4)jenegativnonabijenavodilica,kojadovodidosniavanjapozitivnognabojaoblaka.
Elektrini izboji od tla prema oblaku su relativno rijetki i veinom se opaaju iznad visokih tornjeva, graevina i iznad
planinskihvrhunaca.

Kanalmunjeproviriizoblakakaovodeikorakilivodilicainapredujestepenastoukoracima
premapodrujusuprotnognaboja.Vodilicaprevaliput20do50mizastaneazatimnakonstankeod
http://eskola.hfd.hr/clanci/atmosferski_elektr/Grom2006a.htm

7/19

11/15/2016

ATMOSFERSKIELEKTRICITET

oko 5 s (106 s) naglo nastavi put uz svjetlucanje, prijee daljnjih 20tak m i opet zastane itd.
Koracislijedejedanzadrugimsvedoneposredneblizinetla.Brzinanapredovanjajeoko105do
106m/s.Unapredovanjuodbazeoblakaprematlu,munjemoguimati50do100koraka,paivie.
Za vrijeme stanke vidljiv je slabi sjaj do tada preene staze kanala. Elektrino polje izmeu
vodilice kanala i tla je sve snanije, a nakon premaivanja kritine vrijednosti dolazi do susreta
vodilice,sadaglavekanalastzv.hvataljkom odozdo (iz elije induciranog pozitivnog naboja pri
tlu). Time je dovreno stvaranje ioniziranog kanala ili vodljive staze za munju. Slijedi pojava
prethodnice i zatim nagli dotok struje u susret glavi kanala. Pozitivni naboj, induciran na tlu,
nahrupi u krivudavi, ve ionizirani silazni kanal, kao povratna struja ili povratni udar. To je
zapravo lavina suprotnog naboja, koja kratkotrajno neutralizira naboj kanala (u ovom sluaju
negativan). Povratna struja potee uz zasljepljujui sjaj ili bljesak i prasak, a njena brzina je reda
veliinel07do108m/s.Bljesakpovratnestrujeilimunja,duioniziranogkanala,jezavrnafaza
udaragroma.Nakonstankeslijediobnavljanjevodljivogkanalaipripremazasljedeipovratniudar.
Naknadniudarigromanerazvijajuseukoracima,negokontinuirano(brzinajeredaveliine
106 m/s) u estokom i naglom skoku s tim da svaki daljnji udar groma ima sve manju snagu dok
razlikapotencijalaizmeudonjebazeoblakaitlaneoslabiikonanonestane.
Elektrina izbijanja izmeu oblaka i tla dadu se klasificirati u etiri kategorije prema smjeru
kretanjavodiliceipredznakunjenognabojauioniziranomkanalu.
Slika 6. prikazuje niz skica pojedinih faza oblaka pri razvoju groma ili elektrinog izbijanja
izmeu negativno nabijene baze oblaka i pozitivno nabijenog tla ispod oblaka kao najeeg tipa
elektrinog izbijanja u atmosferi. Prva je skica oblaka s povoljnom raspodjelom naboja za pojavu
vodiliceinjenogputovanjaiizgradnjeioniziranogkanalasvedosusretashvataljkom,kojajojstie
u susret s tla. Slijedi skica s pojavom prethodnice i priprema za prvi povratni udar (munja). U
nastavkuskiceprikazujuobnavljanjevodljivogkanalaipripremuzasljedeepovratneudare.

Sl.6.Redoslijedfazauprocesurazvojagromailinegativnogelektrinogizbojaoblaktlo(M.A.Uman,2001).

UzpojedinefazenaSl.6.jenaznaenoinjihovopriblinotrajanje.Jedinicesumilisekunde,to
znaidacijelinizfazadoizbijanjagroma(priprema,prekostvaranjaioniziranogkanala,doizboja
praenog bljeskom i grmljavinom, pa ponovnih priprema za daljnje povratne udare) nije mogue
http://eskola.hfd.hr/clanci/atmosferski_elektr/Grom2006a.htm

8/19

11/15/2016

ATMOSFERSKIELEKTRICITET

razluitiprostimokom,negoseonesvestapajuujedinstvenkonanidoivljajmunjekaosvjetlosnei
zvunepojave.
Ionizirani kanal ili staza munje koja preostaje nakon povratnog udara, esto je prostom oku
nevidljiva jer tek slabo i isprekidano svjetluca, djeluje poput vodia u slabo vodljivom okolnom
zraku i brzo se ponovo obnavlja. Kanal je krivudav, jer ovisi o nepravilnoj raspodjeli prostornog
naboja u okolnoj atmosferi, a moe se i cijepati i tako tvoriti grane izvornog ioniziranog kanala,
uvijekusmjerenepremapoveanojprostornojkoncentracijisuprotnognaboja.Onagranaijaglava
kanalaprvastiedotlainiglavnikanalmunje.
Razlikuje se toplinsko i mehaniko djelovanje munje odnosno groma. Prolazom struje kroz
sredstvo ili predmet velikog otpora, razvija se toplina. Ako u takovom predmetu ima pukotina
ispunjenih npr. vodom razvije se visoki tlak pare to moe izazvati raspadanja predmeta (ruenje
zida,dimnjaka,raspuknuestabalailidrvenihstupovaisl.zbogudaragroma).Udargromaodnosno
njegovemunje,uzapaljivimaterijalizazivapoar.Strujaizazvanamunjomslijevasenizglatkui
vlanukorubukve,alineidekrozvanjskuhrapavukoruhrastanegoprolazigodovimaispodkore,
kojisubogatikapilarama.
Pokazalo se da je proces atmosferskog elektrinog izbijanja lokalni izvor za duini oksid u
okolnomzraku.Mehanizamtogprocesajonijeupotpunostipoznatkaonitieventualnaovisnosto
tipumunje(npr.pozitivniilinegativniizbojizmeubazeoblakaitlailiunutaroblaka).Poveanje
koncentracijeduinogoksidameutimutjeenakoliinutroposferskogozona,tonadaljeutjeena
trenutanafizikaikemijskasvojstvaokolnogzraka.
Nakon munje ili bljeska uje se grmljavina zbog jakog zagrijavanja i ekspanzije zraka unutar
kanalamunje(temperaturapostievrijednostiredaveliine104 K i vie). Nakon nagle ekspanzije
nastupa ohlaenje od okoline i kompresija, pa nastanu kompresioni ili zvuni valovi prema istom
mehanizmukaotonastanetutanjtopa.

Slika7.Horizontalnamunja(munjaizmeuoblaka)ipravci(1),(2)i(3)kaopokazateljiudaljenosti
odstajalitaSnatlu(obradafotografije:http://en.wikipedia.org/wiki/Lightning).

Postojirazlikaizmeuzvukagrmljavineitopovskogtutnja.Zvunivaltopovskoghitcairise
koncentrinokaoodtokastogizvoraiujeseujednomtutnju.Grmljavinajepakizazvanazvunim
valovimanastalimdukanalamunjedugimviekilometara(iduiodoblakadotlailiunutaroblaka
ili izmeu vie oblaka). Povratna struja putuje kanalom brzinom blizu brzine svjetlosti (neto
manjom)paitavkanalizgledaosvijetljenpraktikiistovremeno.Valovizvukaodgrmljavineputuju
brzinompriblinojednakombrzinizvuka(brzinazvuka330m/s).DoopaaaustajalituS(npr.do
meteorolokogmotritelja)stignenajprijezvukproizvedendijelommunjenajbliestajalituS(linija
(1)vrijemet1),azatimopaaustiezvukizudaljenijihdijelovamunje(linija(2)i(3)spripadnim
vremenimat2it3naSl.7.).Pritomjet1<t2<t3.
Zbogtogasegrmljavinaujepoputtutnjave(mnogotutanja)ilipoputkotrljanja,anesamokao
jedan tutanj ili prasak. Dakle ako je kanal munje vijugav i razgranat trajanje grmljavine je
produeno, jer svaka grana kanala proizvodi odvojeni zvuk. Tome se pridruuje uinak odbijanja
zvukananepravilnostimaoblikabazeoblakaipovrinenatlu.Uokolnostimakaddoedogroma
iznad glave opaaa, zvuk je kratak, jednostruk i vrlo jak, poput praska i gotovo istovremen s
bljeskommunje.

Vrstemunja
http://eskola.hfd.hr/clanci/atmosferski_elektr/Grom2006a.htm

9/19

11/15/2016

ATMOSFERSKIELEKTRICITET

Elektrinaizbijanjaodoblakaprematlu,unutariizmeuoblaka

Razgranatamunja

Elektrinoizbijanjeoblaktlo,kaonaslici,prikazujevrlorazgranatumunju.Vodljivestazesu
krivudave i razgranate (sporedne munje), ali do tla stie samo jedan ili glavnih kanala, koji su i
najbljetaviji.

Slika8.Razgranatamunja(http://www.strikingimages.com/light.htm)

Vrpastamunja

Slika9.Udargroma21.8.2003,blizinaToronta,Ontario,SAD
(http://en.wikipedia.org/wiki/Lightning)

Opaasekaoblijeteavrpcaodbazeoblakadotla.Nastajeuzastopnimelektrinimizbojima,uz
istovremeni boni pomak ioniziranog kanala, kao posljedica snanog vjetra po smjeru priblino
okomitogsmjeranapruanjekanalamunje.

Viestrukamunja

Slika10.(http://en.wikipedia.org/wiki/Lightning)

Slika pokazuje munje iz dva odvojena oblaka. Poetni dijelovi obiju munja skriveni su unutar
izvornihoblaka.

http://eskola.hfd.hr/clanci/atmosferski_elektr/Grom2006a.htm

10/19

11/15/2016

ATMOSFERSKIELEKTRICITET

Stazamunjeiliioniziranikanal

To je staza ioniziranja du koje dolazi do elektrinog izboja, zaostaje jedva vidljiva na kratko
nakontoglavakorakadosegnetloaprijeudarapovratnestrujeizapripremedaljnjihudara.Staza
munje je isprekidana i slabo svjetlucava. Jae osvijetljeni dijelovi staze ostaju dulje vidljivi.
Obziromdaseradiokratkomvremenuizmeupojedinihfazastazumunjejetekookomprimijetiti.
Munjasemoesnimatifotoaparatomsfiksnimilispokretnimfilmom,aupotrebompokretnog
filmasenaslicimogudobitipojedinefazedonastankamunje(sl.11).

Slika11.Nizpovratnihizboja,priudarugroma,snimljeno
kameromspokretnimfilmom(http://www.horsburgh.com).

Atmosferskoelektrinoizbijanjeilipranjenje

Elektrinoizbijanjeizoblaka,alikojenedopredotla.Ionizirajuikanalnapredujehorizontaloi
moepostiiduljinuodviedesetakakm.Ponekadtakavkanalmunjeponovoulaziuistioblakiliu
drugisusjednigrmljavinskioblak.

Slika12.(www.ghcc.msfc.nasa.gov)Slika13.(adresakaoSl.12)

Plonamunja,sijevanje

Slika14.Sijevanje(adresakaoSl.12)

Tuseradiomunjiunutargrmljavinskogoblaka,oitujeseudifuznomosvjetljenjuoblaka.Kanal
munje moe biti djelomice vidljiv, kroz prozirnije dijelove oblaka. Plone munje su ee od
http://eskola.hfd.hr/clanci/atmosferski_elektr/Grom2006a.htm

11/19

11/15/2016

ATMOSFERSKIELEKTRICITET

gromova (munja oblak tlo) i prema jednoj statistici pojavljuju se u omjeru 6: 1 u korist plonih
munja. Unutar jednog grmljavinskog oblaka moe doi do stotine plonih munja a da pri tom ni
jednom ne doe do groma. Ponekad se opaa premjetanje plone munje iz jednog kraja oblaka
premadrugomnjegovomdijelu(udaljenosti70iviekm).

Elektrinoizbijanjeodtlapremaoblaku

Uovomsluajuvodljivastazaimunjazapoinjeodtlapremagrmljavinskomoblaku,kadseon
nalaziiznadnekogistaknutogobjekta(toranj,neboder)iliiznadplaninskogvrhunca.Visokiobjektii
orografskioblicideformirajuelektrinopoljeprizemneatmosfere.Iznadistaknutihobjekataporaste
jakostpolja,kojadovodidouvjetapovoljnihzaformiranjevodiliceodistaknutogvrhapremagorei
razvojaioniziranogkanalaodozdo.Duljinakoraka,vremenskiintervalmeunjimaiostalaobiljeja
u razvoju ove munje slini su onima pri razvoju munje oblaktlo. Ovdje jedino izostaje bljesak
povratnestrujeodbazeoblakapremailjkupritlu,alidolazidoslijedauzastopnihudara,dukanala
prvotno stvorenog poetnom munjom. Taj kanal nije razgranat kao ionizirani kanal, koji poinje u
oblaku.

Sl.15.Munjakojaizbijaizobjektapritlu(tlooblak),nijerazgranata,
(http://www.horsburgh.com)

Slika16.Udarmunjeuavion,snimljenouJapanu(www.erh.noaa.gov)i(www.scifgun.ed.ac.uk)

Vatrasv.Nikole,vatrasv.Ilijeilivatrasv.Elma

TiholuminiscentnoelektrinopranjenjeizistaknutihzailjenihobjekatanaZemljinojpovrini
je jo u 18 st. protumaeno kao elektrina pojava u prirodi (B. Franklin, 1749). iljasti predmeti
izazivajudeformacijuelektrinogpoljausvojojokolini.Linijepoljaelektrinogpotencijalasunad
zailjenimobjektimague,teelektrinopoljemoepremaitikritinuvrijednost(3MV/m)idolazi
doelektrinogizbojaelektronaumlazu,dosekundarneionizacije,praenesvjetlucanjimauobliku
vijencailikoroneokopredmeta,kojijeizazvalapojava.Veliinavijencaovisiojakostinabojaoko
http://eskola.hfd.hr/clanci/atmosferski_elektr/Grom2006a.htm

12/19

11/15/2016

ATMOSFERSKIELEKTRICITET

iljka.Pripozitivnomnabojujevei,abojasvjetlucanjajeljubiasta.Prinegativnomnabojuvijenac
je manji, a svjetlucanje je svjetlije i plavkasto. Podruje svjetlucanja je zapravo plazma, male
gustoe izazvana razlikom potencijala iznad vrijednosti dielektrinog praga elektrinog proboja u
zraku.

Slika17.Crtebrodasvijencimavatresv.Nikoleokojarbola
(http://en.wikipedia.org/wiki/St_Elmo%27s_fire).

Premamnogimopisimaopaaatojesjajnasvjetlost,kojapoputplavkastevatreujednostrukom,
dvostrukom ili trostrukom mlazu izlazi iz iljastih objekata, stupova, tornjeva, dimnjaka, iz
avionskih krila i sl. Pojava se moe vidjeti i u kuglastoj formi, a viena je, iako vrlo rijetko, i od
pojedinanih osoba. Zapisano je i da je viena za vrijeme oluje i kod stada ovaca na vrhovima
njihovih rogova. esto je opaana na vrhovima brodskih jarbola u vrijeme kad grmljavinsko
nevrijemenamoruvepomalojenjava.Potomepojavanosinazivsveca,zatitnikapomoraca:Sv.
NikolauHrvata,St.ElmopremaSaoTelmoiliSaintTelmosvetaczatitnikportugalskihpomoraca
ilipremagromovnikuizbiblijeSv.Iliji.Uhrvatskomjezikujenazivsv.Nikolestarijiizapisanjeve
u15.st.uknjiziDubrovaninaB.Kortuljevia(M.Vueti,2004).

Osobitesvjetlosnepojavedokojihpovremenodolaziuatmosferi

Kuglastamunja

Ima dosta zapisa te neobine pojave kao i crtea (Sl. 18), koji seu i par stoljea unatrag.
Kuglasta munja nastaje iznenada, traje kratko i dosada postoji tek mali broj fotografija, nastalih
sluajno.Prvafotografijejenastalatekudrugojpolovici20stoljea,kadsepojavajavilaiznenadaa
opaajeimaofotokameruuzase.

Slika18.Fotografijakuglastemunje,kojujesluajnosnimiojedanstudentuJapanu
(http://en.wikipedia.org/wiki/Ball_Lightning).

Iz opisa: kuglasta se munja javlja kao svjetlea kugla, promjera 10 do 20 cm, ali viena je
veliinepromjera1do2m,nastajenakonudaragroma,pomiuisepolagano,paralelnostlomili
slobodnokrozzrak.Ponekadtihonestane,anekadeksplodiraudodirusnekimtvrdimpredmetom
(stablo,zid).Ponekadseopisujedaslijedimetalnevodie,kaonpr.elektrinevodoveilieljeznike
http://eskola.hfd.hr/clanci/atmosferski_elektr/Grom2006a.htm

13/19

11/15/2016

ATMOSFERSKIELEKTRICITET

tranice.Vienojeiopisanodajekuglastamunjaulaukuu,krozotvoreniprozorilikrozdimnjak,
azatimseraspalaudodirusazidomilijepakzaokrenulaugibanjuiizalakrozprozor.Vienoje
kako je kuglasta munja usmrtila ivotinje i ljude ili ih je pak onesvijestila. U jednom sluaju je
takovasvjetleakugla,veliinenarane,vienakakopadauposuduvode(uposudijebiloblizu5l
vode),avodasepritomugrijaladovrenja.

Slika19.Crtekojiopisujepojavukuglastemunjepriulazuizotvorenogprostoraukuu,potjeeiz19.st.
(http://en.wikipedia.org/wiki/Ball_Lightning)i(http://amasi.com/tesla/balligtn.htm)

Kuglastamunjajevrlorijetkapojava,noinisedajeeauvisokimpredjelimaAlpa.Mnogi
strunjaci su ak odricali tvrdnju da kuglasta munja uope postoji. Ipak neki od opisa pojave su
pouzdani. Malo je znanstvenika strunjaka atmosferskog elektriciteta do sada vidjelo kuglastu
munju zbog ve navedenih injenica: javlja se u neoekivano vrijeme, na neoekivanom mjestu, a
traje kratko. U novije vrijeme se pojavu uspjelo snimiti u vie navrata fotografskim aparatom a i
drugiminstrumentima(npr.magnetometar).

Idanasjonemajedinstveneteorijeouvjetimanastankakuglastemunje,iakojepremaopisima
vienanajeezagrmljavinskognevremena.Evonekihodteorijskihrazmiljanja.
Ima vie kemijskih teorija npr. kuglasto svjetlo koje nastane izgaranjem movarnih plinova,
povuenih iz tla elektrinom (povratnom) strujom pri udaru groma, ili elektrini izboj u zraku je
popraen posrednim stvaranjem ozona i atomarnog kisika, a ta nestabilna smjesa se naglo vraa u
molekularnikisikuzizbijanjesvjetla.
Elektrinateorija.Ukanalumunjepostojivisokakoncentracijaelektrona,kojaopstajekrozneko
vrijeme uz mjestimice snanu emisiju svijetlosti, izazvanu sudarom elektrona i molekula okolnog
zrakanekismatrajudajekuglastamunjaplazmatinatvorbastojnogvalapokusimaulaboratoriju
seuspjelodobitimjehurplazmeizazvanelektrinimizbojem,aliplinseustanjuplazmezadrava
tek nekoliko milisekunda, ako nema nekog doprinosa energije izvana teko je rastumaiti kako
kuglastamunjauprirodimoepostojatikroznekolikosekundiiliakkroznekolikominuta,akoje
nastalasamoizdvajanjemizkanalamunjekaoplazmatinaforma.
Zbogestooskudnihikontradiktornihopisakuglastihmunjazasadajenemoguepodratibilo
kojuodponuenihteorija

Plavimlazovi,vatrenjaci,vilenjaci

Slika 20. prikazuje fantastine oblike nekoliko svjetlosnih pojava u atmosferi iznad
troposferskoggrmljavinskogoblakakumulonimbusa.Pojavesusnimljenenouvrloosjetljivimfoto
kameramainemorajupostojatiistovremeno.
Najvieseistiuplavimlaz(bluejet),vatrenjak(sprite)ivilenjak(elve).Imenanahrvatskomsu
odabrana slobodno, a ona na engleskom potjeu od imenima duhova iz starih mitova i iz tekstova
W.Shakespeara. Takova matovita imena su usvojena obzirom da se jo uvijek dovoljno ne zna o
njihovomnastanku.
Odmah iznad oblaka na slici uzdie se plavi mlaz kao neka svjetlosna vrpca koja prelazi u
plaviasti nastavak. Pojava na slici je trajala oko etvrtinu sekunde i snimljena je nou 1994.g. iz
NASAinogistraivakogaviona,dokjeistovremenodolodoelektrinogizbijanjaudonjemdijelu
oblaka.

http://eskola.hfd.hr/clanci/atmosferski_elektr/Grom2006a.htm

14/19

11/15/2016

ATMOSFERSKIELEKTRICITET

Slika20.Svjetlosnepojaveiznadizrazitoggrmljavinskogoblaka(obraenopremahttp://skyfire.tv/index.cgi/spritesbluejetselves.htm),koje
serasporeujunaraznimvisinamasrednjeatmosfere.Naapscisijeljestvicaudaljenostianaordinatiljestvicavisineinaziviatmosferskih
slojeva.Brojevioznaavajupoloajsvjetlosnihpojavanaslici:
(1)plavimlaz
(2)vatrenjak
(3)vilenjak
(4)grmljavinskioblakCb
(5)munjaizmeuoblakaitla.

Vatrenjak(engl.sprite)nastajenavisiniodoko70km(mezosfera)kaokratkotrajnasvjetlosna
tvorevinauoblikuvatrenihplamenovausmjerenihpremadolje.Pojavamoedosezati90100km,
dakle sve do ionosfere. To je pojava prvenstveno crvene boje iz ijeg gornjeg dijela se izdvajaju
ograncipoputplamenovasputajuiseunieslojevekatkadaakdo2530kmustratosferu,ipri
tom postaju plavkasto obojeni. Vatrenjake proizvodi grmljavinski oblak osobito jakih elektrinih
izbojaprematluiobinosejavljajuzajedno.Smatrasedapojavavatrenjakamoeizazvatistvaranje
duinogoksidausrednjojatmosferi(kaotoseuzmunjunailazinanovonastalekoliineduinog
oksidautroposferi).Uspjelojemodeliratirazvojvatrenjaka,alipostojeneslaganjaizmeumodelai
mjerenihpodataka,apritomsejoneznakolikosuneslaganjaizazvanapogrekomumjerenjuiliu
samom modelu. Daljinska mjerenja koja su otkrila postojanje vatrenjaka u atmosferi, potvrdila su
opisivanjapilotapremavizualnimopaanjimaizpilotskekabine,kojimasenajprijenijevjerovalo,a
kasnije su takovi opisi (19701980) sreeni i predstavljaju vjerodostojne obavijesti o pojavi
vatrenjaka,prijepoetakainstrumentalnihpraenja.Naime,vidljivostvatrenjakaprostimokomtraje
dodesetinkesekunde,doksepomouosjetljivenonefotokamerevatrenjakmoepratitidostotinke
sekunde.
Vatrenjacisuveinomudruenisasnanimpozitivnimelektrinimizbojimaizmeuoblakaitla,
to naglo ojaa elektrino polje u srednjoj atmosferi nad oblakom, iznad granine vrijednosti
dielektrinog praga za atmosferu. Drugim rijeima, iznad grmljavinskog oblaka nastane ogromna
elektrina iskra (na visini oko 70 km), iji se ionizirani kanali poput snopa niti ire u vie i nie
slojeve. Vatrennjaci nisu popraeni ujnom grmljavinom, ali mogu proizvesti zvune valove vrlo
niskihfrekvencija(oko1Hz)nakojeljudskouhonijeosjetljivo.Meutim,tiinfrazvunisignalise
mogudetektiratiposebnimprijamnicimaaknastotinepaitisuekmdalekoodizvora.

http://eskola.hfd.hr/clanci/atmosferski_elektr/Grom2006a.htm

15/19

11/15/2016

ATMOSFERSKIELEKTRICITET

Slika21.Vatrenjaknastaoizmeugrmljavinskogoblakaidonjegraniceionosfere,
(snimljenoosjetljivomnonomfotokameromhttp://science.nasa.gov/newhome/headlines/essd08jun99_1.htm).

Vilenjak(engl.elve),nastajekaosvjetlosnapojavacrveneboje,prstenastaoblikanavisini
90100 km i koja se dok traje moe iriti tako da poprima ak nekoliko stotina u dijametru.
Otkrivena je u ranim 1990im godinama instrumentima iz letjelice Space Shutle i daljinskim
instrumentimasaZemljinepovrine.Vilenjacisuproizvodosobitojakogelektromagnetskogimpulsa
za snanog elektrinog izboja u grmljavinskom oblaku. Snaan impuls napreduje prema veim
visinama i pri tom izaziva svjetlucanje molekula u okolnoj atmosferi. Pojava traje jo krae od
vatrenjaka,sveganekolikotisuinkasekunde,tejepojavunemoguevidjetiprostimokom.
Iz umjetnih satelita je utvreno gama zraenje u atmosferi iznad grmljavinskih oblaka, koje je
vjerojatnoizazvanomeudjelovanjemimpulsaelektromagnetskogpoljaskozmikimzraenjem.

Okamenjenamunjailifulgurit

Imedolaziodlat.fulgurittoznaivertikalniudargromailimunja,kojaudariokomitoutlo.Ime
okamenjena munja moe se povezati s ponekad razgranatim i nepravilnim oblikom fulgurita, koji
odajeoblikputaioniziranestazekojomjeelektrininabojprodroutlo.

Slika22.Bijelifulgurit,naenuNovomZelandu(http://www.sciencemallusa.com/fulgurites2.html)
iprimjerkaizzbirkegeologaA.Aldena,(http://geology.about.com/library7bl/images7blfulgurite.htm)

Oblikiboja.estotapiastoghrapavogoblikaizvana,obloengrubljimesticamapijeskaili
tla, i glatkog cjevastog oblika iznutra, duljine od desetak centimetara pa do metar ili vie.
Okamenjenatvorevinajeuvijekiznutrauplja.Dijametarunutarnjecijevimoebitiod1donekoliko
centimetara. Te tvorevine su dosta krhke i lome se pri iskopavanju iz tla. Fulguriti mogu biti
poluprozirni , bijeli (rijetko), svjetlo smei, zelenkasti i crne boje, to ovisi o kemijskom sastavu
otopljenematerije,ukojujeudariogrom.

http://eskola.hfd.hr/clanci/atmosferski_elektr/Grom2006a.htm

16/19

11/15/2016

ATMOSFERSKIELEKTRICITET

Slika23.Fulguritrazgranatogoblika(poputkorijena),naenuAuraValley,Arizona
(http://www.menzelphoto.com/gallery/big/lightning6.htm)

Nastanak. Veinom su posljedica toplinskog djelovanja udara groma u pjeskovito tlo. Du

ioniziranogkanalaserazvijevisokatemperatura(preko1000Kpaakioko20000K).Uztakovu
temperaturu, koja traje djeli sekunde, sastojci tla izgaraju ili se otope, a zatim brzo ohlade od
okolnogtla,kojenijebilopogoenomunjom.Najeesemogunainakonudaragromaupjeano
tlo,ilipustinjskipijesak,kojisadridostaesticakvarca(SiO2).Amorfnikvarciliprirodnostakloje
nakonohlaivanjaglavnisastojakfulgurita.Tragovifulguritasemogunaiiupodrujukamenitih
tala.Kamenikomadiukojejegromudariosuprekriveniglatkomsmekastozelenomglazurom.
estinapojave.Premasvjetskojstatisticigrmljavinskihdanabiljeisenekolikomilionamunja
dnevnonaZemlji(veinomutropskominiimirinamaumjerenogpojasa).Svakamunjausebinosi
nezamislivu koliinu energije, koja se oituje trenutanom postizanju visokih temperatura du
ioniziranihkanala.Odukupnemnoinemunjauatmosferitekmanjidioudarautlo,predstavljajui
pojavugroma.Odukupnogbrojagromovajedanmanjidioudaraupjeskovitatlaukojimanastaje
najvei dio fulgurita, jedan dio udara u kamena tla ili u stjenovite planinske vrhunce, a ostatak u
ostalatlanaZemljinojpovrini.

Pitanjaitateljasudobrodolaiuputiteihnajednuodadresa:

lisac@irb.hr
eugvujic@gfz.hr

Kakosezatitiodudaragromazagrmljavinskognevremena?

Slika24.Istovremenapojavarazgranatemunjeizazvanegromom(oblaktlo),
jednehorizontalnemunjeimunjetlooblak(http://en.wikipedia.org/wiki/Lightning).

Ostanite u zatvorenom (stan, kua i sl.) i ne izlazite, niti se zadravajte vani za grmljavinskog
nevremena,akonijeneophodno.

Udaljiteseodotvorenihvratailiprozora,odpeitednjaka,radijatoraielektrinihaparata,ukljuenih
uelektrinumreu(radio,televizor,elektrinesvjetiljkeisl.).
http://eskola.hfd.hr/clanci/atmosferski_elektr/Grom2006a.htm

17/19

11/15/2016

ATMOSFERSKIELEKTRICITET

Nesluiteseelektrinimaparatimazavrijemegrmljavinskognevremena(elektrinoglaalo,suiloza
kosu,brijaiaparatisl.).

Neupotrebljavajtetelefon,jergrommoepogoditivanjskuliniju.

Neskidajterubljesuetazavrijemegrmljavinskognevremena.

Prekiniteeventualneradovenaogradi,elektrinimvodovima,vodovodnimcijevimailinametalnim
konstrukcijama.

Nemojtenositiilisesluitimetalnimpredmetima(kiobran,kosa,tapsudicomisl.).Klinastecipele
sportaanepogodnesuzaupotrebuzavrijemegrmljavinskognevremena.

Nemojterukovatizapaljivimmaterijalomuotvorenimposudama.

Izaiteizvodeilimalenogamcaiudaljiteseodvodenihpovrina.

Ostaniteusvomautomobilu,akostenaputuzavrijemegrmljavinskognevremena.Automobilidaju
potpunuzatituodgroma.

Zaustaviteradtraktoranapolju,naroitoakoonvuemetalnuopremuilidijelove.Traktoreidrugo
orue,kojeimametalnikontaktstlom,estopogaagrom.

Akosezadravatevaninaotvorenomneizbjenojenajboljazatitaunekojpilji,uudubinitla,ancu,
dubokojdoliniilikanjonu,uzpodnojestijene,uunutranjostigusteume,ilimeugustomnakupinom
drvea(alitadaodaberitejednoniestablookruenoviimstablima).

Akovaninemoetenaizaklon,najboljajezatitaunuti,akostenaotvorenom,dreisedaljeod
pojedinanihstabala.Udaljiteseoddrvoreda.Izbjegavajtenajviamjestauokolici,osamljenekolibei
planinskevrhunce.

Akoosjetiteelektrininaboj,davamsekosajeiilidavastrnciprolazepokoi,tojeznakdavasgrom
upravomoepogoditi.Smjestasebacitenapod.

Preporukezadaljnjeitanjeizdomaeistraneliterature:

BergerK.,1978,BlitzstromParametervonAufwrtsblitzen,Bull.Schweiz.
Slektrotch.Ver,69,353360.
Israel,H.,1957:AtmosphrischeElektrizitt,TeilI,Leipzig,Akad.Ver.370.
KrulcZ.1984,OpasnamunjaHPD,LDXXII/6,Zagreb,170172
NewcottW.R.,1993,Lightning,NationalGeographicJuly,(83100)
UmanM.A.,2001,TheLightningDischarge,DoverPublications,377.
VolariB.,1955,Ogrmljavinama,R.BokoviAlmanah,HPD,Zagreb,192198.
VolariB.,196061,Kakonastajuelektrininabojiugrmljavinskomoblaku,
Matem.Fiz.list,11/12,Zagreb,6264.
VolariB.,196162,Problemodranjaelektrinnogpoljauatmosferi,
Mat.fiz.list12/2,Zagreb,6571.
VolariB.,197273,Jakostisnagagroma,Matem.fiz.list23/4,Zagreb,149152.
VolariB.,197273,Izbijanjemunje,Matem.fiz.list23/2,Zagreb,4955.
VolariB.,2004,Elektrinasvojstvaatmosfere,Hrvatskimeteorolokiasopis,39,83102.
VollandH.,1984,AtmosphericElectrodynamics,SpringerVerlag,205
VuetiM.,2005,Vatranavrhjarbola,More,XI/128,9698.
USNationalOceanicandAtmosfericAdministration,USWeatherBureau,
1969,TheSafeRulesforPublic.
Wikipedia,TheFreeEncyklopedia(http://en.wikipedia.org)
http://science.nasa.gov
http://eskola.hfd.hr/clanci/atmosferski_elektr/Grom2006a.htm

18/19

11/15/2016

ATMOSFERSKIELEKTRICITET

http://www.chaseday.com/lightning.htm

Sastavila:Dr.sc.IngaLisac
GeofizikizavodAndrijaMohorovii,PMF,SveuiliteuZagrebu
Horvatovacbb,10000Zagreb
Email:lisac@irb.hr

http://eskola.hfd.hr/clanci/atmosferski_elektr/Grom2006a.htm

19/19