VRSTE I PODJELA OSIGURANJA

SEMINARSKI RAD

SADRAJ
UVOD....................................................................................................................................3
1.VRSTE I PODJELE OSIGURANJA..................................................................................4
1.1.IVOTNA OSIGURANJA....................................................................................................4
1.2.NEIVOTNA OSIGURANJA...............................................................................................5
2.OSIGURANJE IMOVINE..................................................................................................5
2.1.IMOVINSKI RIZICI.............................................................................................................6
2.2.OPTA PRAVILA OSIGURANJA IMOVINE......................................................................6
2.3.MODELI OSIGURANJA IMOVINE....................................................................................7
2.3.1.Osiguranje od rizika poara............................................................................................7
2.3.2.Osiguranje od rizika provalne krae i razbojnitva........................................................9
2.3.3.Osiguranje do rizika loma stakla i svjetleih reklama....................................................9
2.3.4.Osiguranje od rizika prekida rada zbog poara..............................................................9
2.3.5. Osiguranje od rizika potresa........................................................................................10
2.3.6. Osiguranje objekata u izgradnji i montai...................................................................11
3.OSIGURANJE VOZILA..................................................................................................11
3.1.OBAVEZNO OSIGURANJE OD AUTOMOBILSKE ODGOVORNOSTI.......................12
3.2.KASKO OSIGURANJE......................................................................................................12
4.OSIGURANJE LICA I OSIGURANJE IVOTA............................................................14
5.OSTALA OSIGURANJA.................................................................................................16
5.1.PUTNIKO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE..................................................................16
5.2.OSIGURANJE OSOBA OD POSLJEDICA NEZGODE....................................................17
5.3.OSIGRANJE ROBE U PRIJEVOZU..................................................................................17
ZAKLJUAK......................................................................................................................19
LITERATURA.....................................................................................................................20

2
UVOD

U ovom seminarskom radu emo se upoznati sa podjelom i vrstama osiguranja, meutim

obraene su podjele osiguranja koje su zastupljene u Bosni i Hercegovini. Jedna od najvanijih
podjela osiguranja jeste podjela da ivotna i neivotna osiguranja. U ivotna ubrajamo osiguranje
ivota, rentno osiguranje, dopunsko penzijsko osiguranje itd, dok u neivotna ubrajamo mnogo
vie vrsta osiguranja, a najpoznatija su osiguranje motornih vozila, osiguranje imovine,
zdravstveno osiguranje itd. Ali pored ovih navedenih osiguranje obratit emo panju na
osiguranja koja su nama manje poznata ali su takoe veoma vana.
" Zaista je neobino da ljudi osiguravaju svoje domove, pokustvo, automobile, brodove i druge
stvari, a oklijevaju u osiguravanju svog ivota, koje je zasigurno najvrijednije od svega, a ujedno
postoji jo vea opasnost da ga izgube. " (Benjamin Franklin)

3
1.VRSTE I PODJELE OSIGURANJA

Kada je ovjek spoznao da se udruivanjem u zajednicu rizika smanjuje pojedinani rizik i

omoguava jednostavnija i rentabilnija zatita od raznih opasnosti, dolo je do razvoja
naprednijih oblika osiguranja. Na taj nain najlake se moe sauvati imovina, zdravlje i ivot
ovjeka. Od primitivnih oblika samopomoi u sluajevima ljudskih i materijalnih gubitaka dolo
je do savremenog organizovanog prikupljanja sredstava unaprijed za naknadno pokrie
posljedica rizinih dogaaja. Privredni subjekti plaaju premije osiguranja u ravnomjernim
razdobljima da bi na taj nain izbjegli i eliminirali iznenadne velike gubitke i neplanirane
trokove poslovanja. Osiguranici vre uplate premija i to za njih predstavlja novani odliv, dok
za osiguravatelja to predstavlja novani priliv. Meutim, kada se vri osiguranje od raznih vrsta
rizika ne sprjeava se nastanak teta niti smanjuje vjerovatnoa njihovog nastanka kao to bi
mnogi pomislili, ve osiguranik neopreznim ponaanjem i nebrigom moe uzrokovati iniciranje
rizika i nastanak tetnog dogaaja. Neosporna je i drutvena korisnost osiguranja koja se ogleda
u kontinuiranom unaprjeenju zatite i efikasnijoj naknadi teta i isplati osiguranih svota. Vano
je napomenuti i to da sektor osiguranja ima vanu funkciju u okviru cjelokupnog finansijskog
sistema, jer je podruje odgovornosti i brige regulatora za stabilnost i efikasnost finansijskih
trita. Povjerenje osiguranika u sistem osiguranja znai i povjerenje u cijelokupni finansijski
4
sistem. Drutva za osiguranje upravljaju tuom tednjom iz ega proizlazi njihova socijalna,
privredna i drutvena odgovornost.1

1.1.IVOTNA OSIGURANJA

ivotna osiguranja prema naim propisima, dijele se na sljedee vrste:

- Osiguranje ivota;
- Rentno osiguranje;
- Dopunsko osiguranje uz osiguranje ivota;
- Dobrovoljno penzijsko osiguranje;
- Druge vrste ivotnih osiguranja.
Osiguranje ivota je vid pokria kojim se osigurava obavezuje da e, na osnovu plaenih
premija osiguranja, isplatiti osiguraniku ili licu koje on odredi osiguranu svotu za sluaj smrti
odreene osobe, odnosno za sluaj doivljenja odreenog vremena, to jest ugovorenog broja
godina.
Rentno osiguranje je posebna vrsta ivotnog osiguranja kod kog se naknada iz osiguranja javlja u
obliku ugovorno utvrene redovne rente, tokom odreenog razdoblja ili doivotno. Uplata
premije moe biti u vidu jednokratne svote ili, jo ee, tokom veeg broja godina. Ugovorena
visina rente moe biti stalna, rastua ili opadajua. Njena isplata koja je najee mjesena,
otpoinje ili odmah po uplati ukupne premije ili nakon odreenog broja godina.
Dobrovoljno penzijsko osiguranje predstavlja dopunu obaveznom penzijskom osiguranju. Njime
osigurana lica dodatno obezbjeuje sebi i lanovima porodice vee prihode. Izmeu rentnog i
dobrovoljnog penzijskog osiguranja, uz izvjesne slinosti, ima i razlika.2

1.2.NEIVOTNA OSIGURANJA

Zakon o osiguranju navodi devetnaest vrsta neivotnih osiguranja, od kojih su najvanija:

- Osiguranje od posljedica nezgode;
- Dobrovoljno zdravstveno osiguranje;
- Osiguranje motornih vozila;
- Osiguranje imovine od poara i drugih opasnosti;
- Osiguranje imovine;
- Osiguranje od odgovornosti zbog upotrebe motornih vozila;
- Osiguranje od opte odgovornosti za tetu.3

2.OSIGURANJE IMOVINE

1 http://www.seminarski-diplomski.co.rs/OSIGURANJE/ModeliOsiguranjaImovine.html , pristup 13.07.2016 u

13:10

2 Prof.dr Milinko Ranilovi, EKONOMIKA OSIGURANJA, Banja Luka 2011, str.54

3 Prof.dr Milinko Ranilovi, EKONOMIKA OSIGURANJA, Banja Luka 2011, str.56

5
Institut osiguranja je prvenstveno nastao zbog zatite imovine i lica kao osnovne funkcije, a sa
razvojem osiguranja poveao se broj funkcija koje su od izuzetnog znaaja za pojedince i
drutvo u cjelini.

U teoriji postoji saglasnost da savremeno osiguranje ima sljedee funkcije:

- zatita imovine i lica,
- akumulaciona funkcija,
- funkcija poboljanja uslova za ivot (socijalna funkcija) i
- meunarodna funkcija osiguranja.

Funkcija zatite imovine i lice je najstarija funkcija osiguranja i iz nje proizizlaze ostale funkcije.
One se ostvaruju posredno i neposredno. Neposredno uvanje imovine i lica ostvaruje se
preventivnom i represivnom funkcijom osiguranja i putem bonifikacije. Neposredno uvanje
imovine i lica sprjeava nastanak teta (dok posredno uvanje imovine i lica samo nadoknauje
ve nastalu tetu), doprinosi umanjivanju ve nastale tete i stimulie osiguranike da sami
efikasnije tite svoju imovinu. Preventivne mjere predstavljaju najznaajniji vid neposredne
zatite imovine i lica a njihov je cilj da tete ili ne nastanu ili da nastaju u to manjem obimu.
Osiguranici (u skladu sa zakonskim aktima) plaaju premiju ali izdvajaju i dio za organizaciju i
sprovoenje preventivnih mjera. Sistem bonifikacije obuhvaa stimulativne mjere za osiguranike
da se savjesno odnose prema osiguranoj imovini (to je istovremeno i interes osiguranika) i
podrazumijeva umanjivanje visine premija za takve osiguranike. Bonifikacionih mjera stimuliu
savjesne osiguranike, a represivne mjere sankcioniu nesavjesni osiguranici. Drutvo za
osiguranje nije duno da isplati naknadu ukoliko je teta izazvana namjerno ili prevarom.
Osiguranik je duan da preduzme sve mjere potrebne da se sprijei nastupanje osiguranog
sluaja, a ukoliko on ipak nastupi, duan je da se ogranie njegove tetne posljedice.
Pored zatite pojedinaca i drutva, savremeno osiguranje ima i funkciju zatite treih lica koja se
utvruje uvoenjem obaveznih osiguranja na osnovu zakona. Dakle, tite se trea lica koja su
bez svoje krivice pretrpjela tetu na svojoj linosti ili imovini.4

2.1.IMOVINSKI RIZICI

Svako ko posjeduje imovinu suoen je sa imovinskim rizicima iz prostog razloga to se ovakvi

posjedi mogu unititi ili ukrasti. Imovinski rizici ukljuuju dva tipa gubitka: direktni i indirektni
(posljedini) gubitak. Direktni gubitak je najjednostavniji: ako je kua unitena poarom, vlasnik
gubi vrijednost kue. Meutim, pored gubitka vrijednosti same zgrade, vlasnik imovine nema
vie gdje da stanuje, a tokom vremena potrebnog za ponovnu izgradnju kue vlasnik e biti
izloen dodatnim izdacima ivjei na nekom drugom mjestu. Ovaj gubitak upotrebe unitenog
kapitala je indirektni ili posljedini gubitak. Imovinski rizici, obuhvaaju dva tipa gubitaka
i to:
- gubitak imovine i
- gubitak prihoda zbog nemogunosti upotrebe imovine.5

4 http://www.seminarski-diplomski.co.rs/OSIGURANJE/ModeliOsiguranjaImovine.html , pristup 13.07.2016 u

13:10

5 http://www.seminarski-diplomski.co.rs/OSIGURANJE/ModeliOsiguranjaImovine.html pristup 13.07.2016 u

13:10

6
2.2.OPTA PRAVILA OSIGURANJA IMOVINE

Svrha osiguranja imovine jeste nadoknada tete koja nastaje na toj imovini. Vrijednosti imovine,
odnosno osiguranih objekata se moe utvrsiti kao i vrijednost tete koja moe nastati na toj
imovini.
Opta pravila (naela) osiguranja imovine koja se moraju potovati su:
- Naelo obeteenja, i
- Naelo materijalnog interesa.
Naelo obeteenja- Prema naelu obeteenja niko iz osiguranja ne moe dobiti vie nego to
iznosi teta koju je pretrpio. Ovim naelom odraava se svrha osiguranja, odnosno svrha
osiguranja jeste nadoknada tete koja je nastala na imovini, a ne izvor bogaenja osiguranika.
Naknada osiguranja je odreena visinom tete koja je nastala na imovini.
Prema naelu obeteenja moraju biti zadovoljeni slijedea pravila:
- da bi se naplatila naknada iz osiguranja osiguranik mora da dostavi dokaze o pretrpljeloj teti
na osiguranoj imovini, npr. kod oteenja automobila osiguranik da bi dobio naknadu iz
osiguranja mora dostaviti potvrdu od MUP-a da je teta prijavljena.
-Naknada iz osiguranja ne moe da bude vea od stvarnon pretrpljene tete,
- Zabranjeno je zakljuivanje vie ugovora o osiguranju za isti rizik na puno vrijednost, odnosno
dvostruko osiguranje.
- Osiguranik ne moe ukupno naplatiti vrijednost koja je vea od vrijednosti osigurane stvari,
odnosno osiguranik ne moe da dobije naknadu iz osiguranja i naknadu od lica koje je
odgovorno za prouzrokovanu tetu.
Meutim postoji odstupanje od naela obeteenja u dva sluaja i to:
- Osiguranje nove vrijednosti npr. ukoliko je untetna zgrada koja je stara nekoliko godina
osiguranje za tu zgradu se utvruje u odnosu na vrijednost nove zgrade umanjenu za procenat
amortizacije, ali e mu u tom sluaju i premija biti vea. U ovom sluaju dozvoljava se
osiguraniku da naplati tetu koja je vea od stvarne vrijednosti stare zgrade, jer da bi osiguranik
izgradio novu zgradu on mora uloiti iznos sredstava koji odgovara vrijednosti nove zgrade i ne
dolazi do njegovog bogaenja.
-Osiguranje izgubljene dobiti npr. u sluaju prirodnih nepogodnosti (grada) mogu biti uniteni
usijevi. U tom sluaju naplauje se naknada iz osiguranja koja je vea od vrijednosti usijeva u
tom trenutku to je svakako opravdano s obzirom da da nije dolo do grada njihova vrijednost bi
bila mnogo vea. To znai da se iz osiguranja naplauje i izgubljena dobit.
Naelo materijalnog interesa- Naelo materijalnog interesa glasi: Osiguranik mora biti
zainteresovan da se ne dogodi osigurani sluaj, odnoso da se ne desi teta na osiguranom
objektu, a ukoliko se desi da teta bude nadoknaena. Sada se postavlja pitanje ta se deava
ukoliko se javi vie subjekata sa interesom za osiguranje jedne stvari. U tom sluaju postoje dva
rjeenja. Prvo je, paralelni interes, odnosno zakljuenje ugovora o osiguranju dva lica na istoj
stvari (svako osigurava svoj interes). Npr. kod prevoza robe kod koje postoji kupac, prodavac,
skladitar svi su zainteresovani da zakljue ugovor o osiguranju (naknada tete u sluaju njenog
oteenja na putu od prodavca do kupca) i u tom sluaju to mogu biti vlasnik stvari i zaloni
povjerilac, vlasnik i zakupac, i sl. Drugo rjeenje je iskljuivi interes, odnosno interes prodavca
traje do prodaje robe kupcu, a od tada interes prelazi na kupca i ne dolazi do raskida ugovora o
osiguranja ve samo o prelazu interesa sa prodavca na kupca.6
2.3.MODELI OSIGURANJA IMOVINE

6 http://www.seminarski-diplomski.co.rs/OSIGURANJE/ModeliOsiguranjaImovine.html , pristup 13.07.2016 u

13:10

7
Osiguranje imovine ili odtetno osiguranje se ugovara u sluaju kada postoji interes osiguranika
da zatiti svoju imovinu od prijeteih opasnosti. Imovina osiguranika moe biti novac, odreena
stvar, potraivanje (pravo), usjev i ivotinja. Ako je imovina osiguranika stvar, tada se pod
osiguranjem imovine podrazumijeva osiguranje pokretnih i nepokretnih stvari. Tako je, na
primjer, kod osiguranja automobila, brodova, namjetaja i sl. rije o osiguranju pokretnih stvari,
a kod osiguranja kua, zgrada i skladita, rije o osiguranju nekretnina.

Podjela osiguranja imovine u uem smislu

Kao to je prikazano na slici , osiguranje imovine u uem smislu mogue je podijeliti na:
osiguranje industrijske i trgovake djelatnosti, privatna osiguranja, osiguranje poljoprivrede i
osiguranje prometnih sredstava.7
2.3.1.Osiguranje od rizika poara

Ovom vrstom osiguranja prua se osnovna zatita za vau imovinu, a obuhvaen je cijeli niz
raznovrsnih rizika. Glavni rizik jest poar, ali prate ga i ostali rizici koji se pokrivaju bez
dodatnog plaanja premije osiguranja. Polica moe obuhvaati i dopunske rizike, ovisno o
eljenom opsegu pokria.

ovjek izazove vie od 80% svih poara:

- nepanjom;
- nemarom;
- nestrunim rukovanjem strojevima i ureajima;
- nestrunim odravanjem instalacija i opreme i
- nepravilnom upotrebom vatre te igrom s njom
- Svaki poar se moe ugasiti:
- u prvoj minuti aom vode
- u drugoj minuti posudom vode uz pomo druge osobe
- u treoj minuti je potrebna cisterna i uvjebana vatrogasna postrojba
Upravo u toj treoj minuti, kada se pojedinac ne moe suprotstaviti vatri, nastaje veliki rizik da
teta na imovini bude katastrofalna
Policom osiguranja od rizika poara i nekih drugih rizika zatitit ete svoju imovinu od sljedeih
osnovnih rizika:

7 http://www.seminarski-diplomski.co.rs/OSIGURANJE/ModeliOsiguranjaImovine.html , pristup 13.07.2016 u

13:10

8
 - poara i udar groma;
- eksplozije osim nuklearne;
- oluje;
- tue;
- manifestacije i demonstracije;
- pada i udara zrane letjelice;
- udara vlastitog motornog vozila, vlastitog pokretnog radnog stroja i nepoznatog
motornog vozila u osigurani graevinski objekt.
Pokrie se moe proiriti i na neke dopunske rizike:
- izlijevanje vode iz vodovodnih i kanalizacijskih cijevi;
- poplave i bujice;
- potresa;
- snjene lavine;
- klizanje tla i odronjavanja zemljita;
- istjecanje tekuine [lekaa] i
- samozapaljenja zaliha8

ta se sve moe osigurati:

- graevinski objekti i razne druge nepokretne stvari smatraju se osiguranima svi dijelovi
graevinskog objekta, temelji i podrumski zidovi, sve ugraene instalacije, sva ugraena
oprema - dizalo, centralno grijanje s cisternom za gorivo, bojleri, ureaji za klimatizaciju,
hidrofori i drugo;
- pokretnine, namjetaj, ureaji i strojevi, razni alati;
- ograde, potporni zidovi, ceste, putovi, plonici, poploena dvorita;
- zalihe robe, sirovina, poluproizvoda, pomonog i potronog materijala;
- zalihe robe na otvorenom prostoru;
- podzemne, nadzemne i podvodne mree (vodovodna, kanalizacijska, telefonska, plinska,
elektrina i slina), osim mree koja je sastavni dio zgrade kao i mree na podruju
industrijskog poduzea;
- sportski tereni, tereni djejih igralita, otvorena kupalita i klizalita;
- novac i vrijednosni papiri;
- stvari na izlobama i sajmovima;
- antenski ureaji izvan graevinskog objekta i
- ostali predmeti prema Cjenovniku i Uvjetima9

2.3.2.Osiguranje od rizika provalne krae i razbojnitva

Ugovaranjem ove vrste osiguranja prua se osiguravajua zatita od osiguranog rizika izvrenja
ili pokuaja provalne krae ili razbojstva, kao i obijesti [vandalizma] tijekom provalne krae.
Moe se osigurati;
- pokretnine u zgradama ili prostorijama, namjetaj, ureaji, alati i strojevi;
- novac i razne dragocjenosti, vrijednosni papiri, razne zbirke i slino;
- zalihe robe, sirovina, poluproizvoda, pomonog i potronog materijala;
- zalihe robe na otvorenom prostoru;

8 http://www.seminarski-diplomski.co.rs/OSIGURANJE/ModeliOsiguranjaImovine.html , pristup 13.07.2016 u

13:10

9 http://www.bosna-sunce.ba/imovinsko-osiguranje#pozar PRISTUP 13.07.2016 13:55

9
 - pokretnine u muzejima, na izlobama, javnim knjinicama i
- ostali predmeta prema Cjenovniku i Uvjetima

Osiguranjem je pokrivena teta od odnoenja, unitenja ili oteenja osiguranih stvari, kao i teta
prouzroena oteenjem graevinskih dijelova prostorija, instalacije i opreme [oteenje zidova,
stropova, vrata, stakala, brava itd.] u kojima se nalaze osigurane stvari prigodom izvrenja ili
pokuaja izvrenja provalne krae, odnosno razbojstva do odreenog limita.
Razbojstvom se smatra oduzimanje osigurane stvari uporabom sile [ugroavanje opasnou po
ivot i zdravlje] protiv osiguranika ili njegovih pripadnika ili prijetnjom da e se neposredno
napasti ivot i tijelo ovih osoba. Prilikom sklapanja police osiguranja od rizika provalne krae i
razbojstva, moete zakljuiti i odreenu odbitnu franizu, dakle, Vae sudjelovanje u teti, ime
e se smanjiti premija osiguranja.10
2.3.3.Osiguranje do rizika loma stakla i svjetleih reklama

Ugovaranjem ove vrste osiguranja prua se osiguravajua zatita od rizika loma za slijedee
predmete osiguranja:
- za sve vrste stakala;
- svjetleih natpisa i reklama;
- slika, natpisa i ukrasa izraenih na osiguranim staklima;
- mramornih ploa i ploa od umjetnog kamena;
- za sve vrste stakala;
- svjetleih natpisa i reklama;
- slika, natpisa i ukrasa izraenih na osiguranim staklima
teta se obraunava prema visini trokova za namjetanje novog stakla, odnosno druge stvari iste
vrste i kvalitete na mjesto polomljene, odnosno u visini trokova za izradu nove slike, natpisa,
ukrasa ili staklenih slova bez odbitka procijenjene istroenosti [amortizacije]11

2.3.4.Osiguranje od rizika prekida rada zbog poara

Osiguranje od rizika prekida rada zbog poara i nekih drugih rizika moe biti od vitalne vanosti
za vae preduzee, ba kao i osiguranje od poara. Dok je osiguranje od rizika poara i nekih
drugih rizika osnovna polica veine tvrtki, malo je onih koji razmiljaju o teti koja moe nastati
ukoliko bi poar, oluja ili poplava toliko otetila njihove proizvodne pogone da bi daljnja
proizvodnja bila privremeno prekinuta.
Upravo zbog ovakve povezanosti, ova polica osiguranja se ne moe zakljuiti kao pojedinana
polica, ve kao dodatak na policu osiguranja od rizika poara i nekih drugih rizika za Vau tvrtku
[standardno pokrie].
Zakljuivanjem ovakvog osigurateljnog pokria:
- osiguraniku se nadoknauje osigurani stvarni iznos dobiti prije oporezivanja, koji nije
mogao ostvariti zbog prekida rada, ali najvie do limita pokria;
- osiguraniku se nadoknauju stvarni iznosi osiguranih trokova ako su oni i dalje potrebni
i ekonomski opravdani, i ako bi ih osiguranik imao da i nije bilo prekida, ali najvie do
pojedinanih limita pokria;

10 http://www.bosna-sunce.ba/imovinsko-osiguranje#pozar PRISTUP 13.07.2016 13:55

11 http://www.bosna-sunce.ba/imovinsko-osiguranje#pozar PRISTUP 13.07.2016 13:55

10
 - osiguraniku se naknauju i gubici zbog trita te drugi gubici koji nastaju zbog prekida
rada
Moe se osigurati;
- dobit prije oporezivanja [bruto dobit]
- odreeni trokovi poslovanja
Pod dobiti se podrazumijeva samo ona dobit koja se ostvaruje obavljanjem registrirane
gospodarske djelatnosti kao i prihoda vezanih za tu djelatnost. Onaj dio koji se izvan toga
ostvaruje ne smatra se dobiti kao npr. poslovanjem u prometu novanih sredstava, prihodima od
kamata, poslovanjem jedinica u inozemstvu, i sl. Pod trokovima se podrazumijevaju samo
trokovi fiksnog karaktera i koji nastaju neovisno o tome da li se djelatnost obavlja ili ne, a koje
osiguranik mora snositi. Varijabilni trokovi, to jest oni trokovi koji su izravno vezani za
obavljanje djelatnosti kao: trokovi sirovina i materijala, utroena energija i sl., ne smatraju se
trokovima. Ako se posebno ugovori, predmet osiguranja mogu biti i dodatni trokovi kao npr.
trokovi gubitka trita i trokovi povratka na trite, te neki drugi trokovi. Kod ugovaranja ovih
trokova definira se pojedinano naziv troka, iznos osiguranja za svaki troak te se posebno
obraunava premija osiguranja. Za trajanje prekida rada do 72 sata osiguranik nema pravo na
naknadu tete, a ako prekid rada traje preko 72 sata, utvrena naknada za cijelo trajanje prekida
rada smanjuje se za 10% .12

2.3.5. Osiguranje od rizika potresa

Ako se posebno ugovori i obrauna dodatna premija, osiguranje sklopljeno po Uvjetima za

osiguranje od rizika poara i nekih drugih rizika proiruje se i na pokrie od rizika potresa.
Osiguranik ima pravo na naknadu tete ako se dokae da se potres, na prostoru gdje se nalaze
osigurani predmeti, oitovao intenzitetom jednakim ili viim od 5 stupnjeva Mercall-Cancani-
Siebergove ljestvice. Prigodom ostvarenja rizika potresa svi dogaaji nastali unutar 72
sata smatrat e se jednim tetnim dogaajem. teta pokrivena ovim osiguranjem plativa je
uz odbitnu franizu koja ne moe biti manja od 1.000 KM ukupne svote osiguranja.13

2.3.6. Osiguranje objekata u izgradnji i montai

Osiguranje objekata u montai -Ugovaranjem ovakvog osigurateljnog pokria, osiguratelj je

obvezan isplatiti naknadu u sluaju tete prouzroene unitenjem, oteenjem ili nestankom
osiguranih stvari zbog sljedeih osnovnih rizika:
- poara i udara groma;
- eksplozije;
- oluje;
- tue;

12 http://www.bosna-sunce.ba/imovinsko-osiguranje#pozar , pristup 13.07.2016 13:55

13 http://www.bosna-sunce.ba/imovinsko-osiguranje#pozar , pristup 13.07.2016 13:55

11
- udara vlastitog motornog vozila, vlastitog pokretnog radnog stroja i nepoznatog
motornog vozila;
- pad i udar zrane letjelice;
- manifestacija i demonstracija;
- izlijevanja vode;
- mraza;
- leda i snijega;
- snjene lavine, kie;
- odronjavanja i zaruavanja tla;
- slijeganja tla;
- nepredviena graevinska nezgoda;
- nespretnosti, nemara i zle namjere radnika ili neke druge osobe;
- provalne krae.

Ako se posebno ugovori i obrauna dodatna premija, mogu se zakljuiti i dopunski rizici:
- poplave i bujice, visoke i podzemne vode;
- klizanja tla;
- odgovornosti izvoditelja montanih radova za tete prouzroene treim osobama;
- ugovorne odgovornosti izvoditelja montanih radova u jamstvenom roku.
U svakom ostvarenom osiguranom sluaju osiguranik sudjeluje u svakoj teti sa standardnom
franizom od 10%, ako nije drugaije ugovoreno. Ukoliko se ugovori vea franiza od
standardne, osiguraniku se odobrava popust do 30%. U sluaju ostvarenja rizika iz odgovornosti
izvoditelja radova prema treim osobama odbitna franiza se ne primjenjuje.
Trajanje montae takoer utjee na iznos premije osiguranja14

3.OSIGURANJE VOZILA

Svjesni ste injenice da svako motorno vozilo u prometu predstavlja potencijalnu opasnost da se
njegovom uporabom nanese materijalna ili nematerijalna teta. Ugovaranjem police
osiguranjatitite sebe i svoju obitelj, svoje vozilo i druge sudionike u saobraaju od posljedica
mogueg nesretnog sluaja. Upravo prema potrebama osiguranika razvijen je cjelovit program
zatite, u kojem se nudi:
- obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti
- kasko osiguranje15

3.1.OBAVEZNO OSIGURANJE OD AUTOMOBILSKE ODGOVORNOSTI

14 http://www.bosna-sunce.ba/imovinsko-osiguranje#pozar PRISTUP 13.07.2016 13:55

15 http://www.bosna-sunce.ba/imovinsko-osiguranje#pozar PRISTUP 13.07.2016 13:55

12
Policu osiguranja od automobilske odgovornosti obvezni su ugovoriti svi vlasnici ili korisnici
motornih vozila prema Zakonu o osiguranju od odgovornosti za motorna vozila.
Ugovaranjem police automobilske odgovornosti osiguravate odgovornost za naknadu tete
prema treim osobama, u sluaju:

tjelesnih ozljeda, naruavanja zdravlja ili smrti osobe. Bitno je napomenuti da se

treim osobama smatraju pjeaci i osobe u drugom vozilu, ali i putnici u automobilu.
unitenja, odnosno oteenja stvari- osigurava preuzima rizik, i titi osiguranika od
financijske odgovornosti te jamimo naknadu tete treim osobama, prouzroenu iz
upravljanjem motornim vozilom u zemlji i inozemstvu.

Osiguravateljno pokrie vrijedi na podruju Bosne i Hercegovine, i na podrujima zemalja

lanica sustava "zelene karte" ukoliko nije drugaije ugovoreno. Na polici osiguranja od
automobilske odgovornosti, osim osnovnog, mogue je ugovoriti i proirena pokria, ime
polica osiguranja prua dodatnu zatitu osiguraniku, putnicima i vozilu.

3.2.KASKO OSIGURANJE

to napraviti u sluaju kad u trenutku manje nepanje, sami napravimo neku bezazlenu nezgodu,
a trokovi popravka dosegnu vrtoglave iznose?! to ukoliko se dogodi kraa i naa imovina
nepovratno nestane?! Tada je obino kasno za razmiljanje o tome to se moglo ranije uiniti
kako bi se smanjio gubitak. Viegodinje iskustvo pokazalo je da kasko osiguranje motornih
vozila predstavlja jednu od najisplativijih vrsta osiguranja, jer Vam nadoknauje materijalne tete
na osiguranom vozilu u sluaju:
- krae, provalne krae i razbojstva;
- kada ste sami prouzroili ili ste suodgovorni za prometnu nezgodu;
- kada je vozilo oteeno bez Vaeg znanja;
- uslijed pada ili udarca nekog predmeta;
- oluje, tue i udara groma;
- poara, eksplozije i drugih ugovorenih rizika.
-
Moete ugovoriti kasko osiguranje:
- osobnih automobila;
- teretnih vozila;
- autobusa i slinih vozila;
- vunih vozila;
- specijalnih motornih vozila;
- motocikla i sl. Vozila;
- prikljunih vozila i kontejnera;
- motornih vozila inozemne registracije;
- vozila na popravku u automehaniarskim i autoremontnim radionicama i radionicama za
pranje i podmazivanje vozila;
- radnih vozila;
- tranih vozila;
- naknadno ili nestandardno ugraenih dijelova, opreme, prtljage, i raznih alata i sl.
Teritorijalna valjanost
13
Kasko pokrie vrijedi na podruju Bosne i Hercegovine i podruju zemalja lanica zelene karte,
ako se drukije ne ugovori.16

Premija kasko osiguranja

Kao osnovica za obraun premije uzima se stvarna novonabavna cijena vozila u trenutku
sklapanja ugovora o osiguranju. Pored toga premija se utvruje s obzirom na:
- vrstu i namjenu vozila;
- tehnike karakteristike vozila;
- trajanje osiguranja (jednogodinje/viegodinje);
- oblik, visinu i opseg pokria
Vrste kaska
Postoje dvije vrste kasko osiguranja cestovnih vozila:
- potpuno kasko osiguranje;
- djelomino kasko osiguranje
Potpuno kasko osiguranje
Potpuno kasko osiguranje pokriva tete prouzroene oteenjem, unitenjem ili nestankom
osiguranog vozila odnosno drugih osiguranih stvari u i na vozilu, nakon ostvarenja osiguranih
rizika.
U okviru potpunog kasko osiguranja, mogu se zakljuiti dvije vrste tog osiguranja, koje
pokrivaju iste rizike:
- potpuno kasko osiguranje;
- potpuno kasko osiguranje - kasko povjerenja
Potpuni kasko:
- moe se zakljuiti za sve grupe premije u Premijskom sustavu
- moe se ugovoriti osiguranje bez franize, ali i s franizom u iznosima: 1%, 2%, 3%, 4%,
5% od cijene novog vozila optereene carinom i porezima
- uz potpuno kasko osiguranje, moe se zakljuiti i osiguranje od rizika loma
cjeline odnosnoloma radnoga ureaja za odreene vrste vozila, te osiguranje prtljage i
drugih stvari u vozilu za odreene vrste vozila
- za svaku godinu bez tete odobravamo bonus na polici potpunog kasko osiguranja
Potpuni kasko - kasko povjerenja
Potpuno kasko osiguranje i kasko povjerenja, dvije su varijante potpunog kaska koje pokrivaju
iste rizike. Ipak, postoje odreene razlike izmeu ove dvije varijante potpunog kasko
osiguranja:
- kasko povjerenja se moe zakljuiti samo za osobne automobile i teretna vozila
- kod kasko povjerenja, franiza se obvezno ugovara, a moe se ugovoriti u
iznosima 15%, 20%, 25%, 30% od iznosa svake tete po kojoj postoji obveza naknade
- obzirom na obvezno ugovaranje franize premija osiguranja je povoljnija
- na kasko povjerenja se ne primjenjuju odredbe Uvjeta o bonusu i malusu

Djelomino kasko osiguranje

16 http://www.seminarski-diplomski.co.rs/OSIGURANJE/ModeliOsiguranjaImovine.html , pristup 13.07.2016 u
13:10

14
Ukoliko smatrate da Vam je potpuno kasko osiguranje nepotrebno, nudimo Vam mogunost
odabira jedne od kombinacija djelominog kasko osiguranja, kojim su osigurani samo
pojedinani rizici.
Djelomini kasko moe se zakljuiti za vozilo "bilo gdje se nalazilo" ili "samo za vrijeme
mirovanja vozila".

Djelomini kasko "bilo gdje se vozilo nalazilo" moe po izboru ugovaratelja osiguranja pokrivati
sljedee rizike - kombinacije:

Kombinacija A-Poar, udar groma, eksplozija, oluja, tua, snjena lavina, pad zranih letjelica,
manifestacija i demonstracija.
Kombinacija B-Oteenje ili lom stakla na motornom vozilu, osim stakla na svjetlima i
ogledalima, kao i tete izravno prouzroene od divljai i domaih ivotinja.
Kombinacija C- Trokovi vue, odnosno prijevoza osobnog automobila do mjesta prebivalita,
odnosno sjedita osiguranika, ako vozilo nije u voznom stanju zbog prometne nezgode ili kvara,
kao i trokovi prijevoza vozaa i putnika prijevoznim sredstvom u javnom prometu do mjesta
prebivalita odnosno sjedita, a najvie prema broju registriranih mjesta.
Kombinacija E- Lom stakla na osobnom automobilu, osim stakla na svjetlima i ogledalima.
Djelomino kasko osiguranje "samo za vrijeme mirovanja vozila" moe se ugovoriti samo
pokombinaciji A.
Ovaj vid djelominog kasko osiguranja vrijedi samo za vrijeme dok se vozilo nalazi na mjestu
koje je u ugovoru oznaeno bliom adresom, kao mjesto osiguranja, s tim da vozilo bude
smjeteno u zakljuanoj garai. Ako se radi o vozilima namijenjenim za prodaju, koja su
smjetena na otvorenom prostoru, ovaj vid djelominog kaska vrijedi samo ako je prostor
ograen i stalno uvan. Uz djelomino kasko osiguranje nije mogue zakljuiti osiguranje
naknadno ugraene opreme, prtljage, te drugih stvari u vozilu i na vozilu, koje se ne smatraju
sastavnim dijelom vozila. Djelomino kasko osiguranje zakljuuje se bez sudjelovanja
osiguranika u teti - franize, a ne vrijede ni odredbe o obveznoj dodatnoj franizi kod ostvarenja
rizika krae te odredbe o bonusu i malusu.17

4.OSIGURANJE LICA I OSIGURANJE IVOTA

U Zakonu o obligacionim odnosima definie se da u ugovorima o osiguranju lica (osiguranje

ivota i osiguranje od nesrenoga sluaja) visina osigurane svote, koju je osigurava duan da
isplati kada nastupi osigurani sluaj, utvruje se u polisi prema sporazumno ugovorenim
stranama. Uoava se da i Zakona ukazuje da osiguranje lica obuhvata, pre svega, dve vrste
osiguranja: osiguranje ivota i osiguranje od nesrenoga sluaja. to se posebno biti i odreeno.
Koliko je znaaj, ovog osiguranja ranije, u stabilnim uslovima privreivanja bio, potvruje i
injenica da su osnovni oblici organizovanja osiguravajui organizacija do 1990 godine nazivali
zajednice osiguranja imovine i lica. Dakle, ve i samog naziva se moe da uoi ova vrsta
osiguranja imala podjednak znaaj u odnosu na sada dominantan osiguranje imovine.
S obzirom da osiguranje ivota ima elemente tednje, jasno je da naim prostorima nakon
hiperinflacije i uopte izuzetno je smanjenje tednje kod graana, dolo do velikoga pada u

17 http://www.bosna-sunce.ba/imovinsko-osiguranje#pozar PRISTUP 13.07.2016 13:55

15
zakljuivanju ove vrste ugovora o osiguranju. Pri tome naglaavamo da je osiguranje lica od
posledica nesrenoga sluaja zadravalo izvestan nivo, ali da je klasino osiguranje ivota
umnogome svedeno na minimalan broj.18

Ugovorom o osiguranju ivota ugovara se obavezuje da plaa premiju osiguravau, a

osigurava se obavezuje da, ako se desi osigurani sluaj isplati korisniku osiguranu sumu,
odnosno njen deo. U praksi se osiguranje ivota zakljuuje u tri osnovna vida:

- za sluaj smrti (tkz. Riziko osiguranje);

- za sluaj smrti i doivljavanje (mjeovito osiguranje);

- rentno osiguranje

Bitno je naglasiti da se uz osiguranje ivota moe ugovoriti i dopunsko osiguranje od posledica

nesretnoga sluaja. Osnovne karakteristike ove vrste osiguranja i ujedno bitne razlike u odnosu,
pre svega, na imovinsko osiguranje sastoji se u sledeem. Pre svega, ova vrsta osiguranja za svoj
predmet ima ivot i zdravlje, odnosno radnu sposobnost osiguranika, to se moe iskazati kroz
novanu vrijednost na klasian nain. Dakle, osiguranje ivota, kao i uopte osiguranje lica,
nema na cilj da nadoknadi tetu, jer se teta u sluaju nastupanja osiguranog sluaja (npr smrti)
ne moe nadoknaditi.

Meutim, moe se korisniku osiguranja, dakle licu iju se korist zakljuuje ugovor o osiguranju,
isplati i ugovor definisanja osiguranih suma, odnosno moe se samom licu koje je pretrpjelo
nezgodu isplati odgovarajua naknada. Stoga je osigurana suma, koja je definiemo dao
ugovoreni iznos koji je osigurava duan isplatiti kada nastupi osigurani sluaj, bitan element
ugovora, te ugovor nije ni punovaan, ukoliko ona nije definisana. Iz injenice da se predmet
osiguranja ne moe novano iskazati, proizilazi da se ne primjenjuje kljuna pravila iz
imovinskoga osiguranja o odnosu sume osiguranje, vrijednost osigurane stvari i naknade tete
(pravilo o podsticanju, nedoosiguranju itd). Jednostavno, u sluaju nastupanja osiguranog sluaja
isplauje se predhodno ugovoreni definisana suma. Ne primjenjuje se ni pravila o nemogunosti
komuniciranja koja vae kod imovinskoga osiguranja. Naprotiv korisnik osiguranja moe da
kumulira vie naknadu iz zakljunih ugovora o osiguranju. Karakteristino je i to da se
osiguranje moe zakljuiti vezano za nastupanje osiguranog sluaja koji se sastoji u tome to
nastupa smrt nekog treeg lica. Prilikom zakljuenja ugovora o osiguranju ivota posebno je
znaajno da se od strane osiguranika daju tani podaci, odnosno posebno je znaajno da se od
strane osiguranika daju tani podaci, odnosno da se ne preute neke bitne okolnosti. Ukoliko
osiguranik netano prijavi godine ivota, zakljuenje ugovor o osiguranju ivota moe biti
nitavan.
Pri tome je osigurava duan da vrati primjenu premiju ako se priliko zakljuenja ugovora
netano prijavljenu godine ivota do koje osigurava, shodno svojim uslovima, zakljuuje
osiguranje ivota. U sluaju da osiguranik ima manje godina, nego to je prijavljeno a njegove
stvarne godine ivota. Meutim, kada osiguranik ima manje godina nego to je navedeno
prilikom zakljuenja osiguranja, tada se premija smanjuje, uz obavezanu osiguravaevu da vrati
razliku izmeu primjene premije i premije na koju, prema uslovima i tarifi ima pravo.
Karakteristino je pravilo utvreno u Zakonu da osigurava nema pravo da sudskim putem
isplati premije ukoliko ugovara osiguranja ivota ne plati premiju u ugovorenome roku.

18 http://www.seminarski-diplomski.co.rs/OSIGURANJE/Osiguranje.html, pristup 13.07.2016 u 13:10

16
Ovom vrstom osiguranja regulie se odnosi izmeu osiguranja i osiguravaa i to za sluaj:

- smrt usled nesrenoga sluaja;

- trajnog gubitka opte radne sposobnosti (identitet);

- prolazne nesposobnosti za rad (dnevna naknada);

- narueno zdravlja koja zhtijeva lekarsku pomo ;

- mogunost su i drugi sluajevi ukoliko je predvieno dopunskim uslovima, u sluaju

njihovog ugovaranja

Po pravilu, sva lica od etrnaest do sedamnaest i pet godina ivota mogu biti osigurani.
Meutim, i lica mla od etrnaest godina i starija od sedamdeset pet godina mogu biti osigurana
ako je posebnim ili dopunskim uslovima utvreno.Istiemo da su ova osiguranja dobrovoljan, i
da se zakljuuju na osnovu ugovora odnosno potpisivanje polise osiguranja.
Postoji i obavezno osiguranje na osnovu Zakona o osiguranju imovine i lica i to osiguranje
putnika u javnome saobraaju. Pri tome je obavezna i vlasnika odnosno korisnik vozila u
javnome saobraaju da zakljui osiguranje putnika od posledica nesrenoga sluaja.19

5.OSTALA OSIGURANJA

5.1.PUTNIKO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

Putniko zdravstveno osiguranje (PZO) daje Vam pokrie za neposrednu medicinsku pomo kao
posljedicu bolesti Vas kao osigurane osobe, dok se nalazite u inostranstvu ili pretrpjelog
nesretnog sluaja za vrijeme tog perioda.
Zakljuuje se prije putovanja u inostranstvo, a za osiguranje su podobne sve osobe sa stalnim
mjestom boravka u Bosni i Hercegovini, a koje putuju u inostranstvo. Osiguranje se moe
zakljuiti na period od 5 do 365 dana. PZO moete zakljuiti za jednu osobu ili za vie osoba
(porodino i grupno osiguranje).

Osiguranje pokriva:
- trokove hitnih i neophodnih medicinskih tretmana;
- vanbolniki tretman (lijekovi, zavoji, gips), kao i odreene terapije propisane od ljekara;
- bolesniki tretman u odgovarajuim bolnicama u inostranstvu;
- hirurke operacije (samo u hitnim i neophodnim sluajevima)
-
Osigurava nije obavezan platiti naknadu:
- za hronine bolesti i posljedice takvih bolesti;
- za bolesti ili nesretne sluajeve koji su rezultat ratova ili slinih dogaaja ili uea u
neredima;

19 http://www.seminarski-diplomski.co.rs/OSIGURANJE/Osiguranje.html, pristup 13.07.2016 u

13:10
17
- za bolesti ili nezgode prouzrokovane pijanstvom ili ovisnosti (alkohol, droga);
- za kontrole u toku trudnofe ili za prekid trudnoe

5.2.OSIGURANJE OSOBA OD POSLJEDICA NEZGODE

Nesretnim sluajem smatra se svaki iznenadni i od volje osiguranika nezavisni dogaaj koji,
djelujui uglavnom izvana i naglo na tijelo osiguranika, ima za posljedicu njegovu smrt, potpuni
ili djelomini invaliditet, prolaznu nesposobnost za rad ili pogoranje zdravlja koje zahtjeva
lijeniku pomo.

Osiguranje osoba moe biti:

- pojedinano ili individualno osiguranje koje zakljuuje ugovaratelj - fizika osoba, a
polica glasi na ime i prezime osiguranika;
- grupno osiguranje koje zakljuuje ugovaratelj - pravna osoba za 2 do 6 osoba;
- kolektivno osiguranje koje zakljuuje ugovaratelj - pravna osoba za vie od 6 osoba i
polica za sve osiguranike mora biti s naznakom imena i prezimena osiguranika i
identifikacijskog broja.
Osiguranje mogu ugovoriti osobe od navrenih 14 do navrenih 75 godina.
Kad nastane nesretni sluaj u smislu ovih Pravila, osiguratelj isplauje iznose ugovorene u
polici osiguranja ako su ugovoreni i to:
- osigurani iznos za sluaj smrti ako je zbog nesretnog sluaja nastupila smrt osiguranika,
odnosno osigurani iznos za sluaj invaliditeta ako je zbog nesretnog sluaja nastupio potpuni
invaliditet osiguranika;
- postotak od osiguranog iznosa za sluaj invaliditeta koji odgovara postotku djelominog
invaliditeta, ako je zbog nesretnog sluaja nastupio djelomini invaliditet osiguranika;
- ako je ukupan postotak invaliditeta preko 50%, tada se svaki dio postotka invaliditeta
preko 50% priznaje u dvostrukom iznosu;
- dnevnu naknadu ako je osiguranik zbog nesretnog sluaja bio privremeno nesposoban za
rad, odnosno za obavljanje svog redovnog zanimanja;
- naknadu trokova lijeenja ako je osiguraniku zbog nesretnog sluaja bila potrebna
lijenika pomo i ako je zbog toga imao trokove lijeenja;
- ostale ugovorene obveze prema Posebnim uvjetima i Uvjetima za osiguranje.20

5.3.OSIGRANJE ROBE U PRIJEVOZU

Mogunost nastanka odreene tete na robi tijekom prijevoza je sve vea. Duga putovanja,
premjetanje i slaganje tereta, loe vrijeme i ostale prirodne nepogode mogu dovesti do
oteenja, krae dijela ili cijele poiljke. Robu moete zatiti od ovih rizika zakljuivanjem
nekoliko vrsta osiguravajuih pokria.
Postoje dvije osnovne vrste ugovora o transportnom osiguranju:

20 http://www.seminarski-diplomski.co.rs/OSIGURANJE/ModeliOsiguranjaImovine.html , pristup 13.07.2016 u

13:10

18
- Pojedinani ugovori, kojima se osiguravaju pojedine, ugovorom tono odreene,
poiljke robe koje se prevoze na odreenoj relaciji. U tu svrhu ugovor ili polica osiguranja
sadri podatke o robi, osiguranu relaciju, prijevozno sredstvo, poetak putovanja i dr. U
meunarodnom transportu jednom ugovorenom vrijednou redovito se osim vrijednosti robe
osiguravaju i troak vozarine, osiguranja i drugi trokovi. Osiguratelj na temelju podataka
dobivenih ponudom procjenjuje rizik i odreuje premiju osiguranja. Ugovor se sklapa prije
poetka putovanja. Za svako sklopljeno osiguranje izdaje se posebna polica osiguranja.
- Opti [generalni] ugovori, kojima se osigurava vei broj poiljaka koje se uzastopce
otpremaju i koje su u ugovoru oznaene samo u opim crtama. Na primjer, ugovorom se
mogu osigurati sve poiljke osiguranika: koje se prevoze u odreenom razdoblju; na
odreenoj relaciji; odreenim prijevoznim sredstvom i sl.21

21 http://www.bosna-sunce.ba/ostale-vrste-osiguranja pristup 13.07.2016

19
ZAKLJUAK

Iz svega navedenog u ovom radu moemo zakljuiti da se znaenje osiguranja odnosi na sigurnost,
obezbjeenje, odnosno pruanju neke odreene sigurnosti. ovjekov ivot, njegovo zdravlje i imovina
kojom raspolae mogu biti ugroenim tetnim dogaajima, bez obzira da su to posljedice prirodnih
pojava ili pojedinca. Najee prirodne pojave koje ugroavaju ovjekov ivot i njegovu imovinu su:

- poari;

- zemljotresi;

- oluje i sl

Meutim u interesu ljudi je da organizovano tite od negativnih posljedica tetnih dogaaja izazvanih
prethodno navedenim prirodnim pojavama. Ove pojave se ne deavaju istovremeno kod svih niti se mogu
predvidjeti, pa poueni iskustvom ljudi su shvatili da se od tetnih dogaaja mogu efikasno braniti ako se
organizuju. Voeni ovim organizovana su razna vrsta osiguranja. Najvanija podjela je na obavezna i
neobavezna, zatim dalje se dijele na ivotna i neivotna, imovinska osiguranja, itd.

20
LITERATURA

- http://www.seminarski-diplomski.co.rs/OSIGURANJE/ModeliOsiguranjaImovine.html ,
pristup
- Prof.dr Milinko Ranilovi, EKONOMIKA OSIGURANJA, Banja Luka 2011, str.54
- http://www.bosna-sunce.ba/ostale-vrste-osiguranja
- http://www.seminarski-diplomski.co.rs/OSIGURANJE/Osiguranje.html

21