Professional Documents
Culture Documents
1.Uvod
2. Ime drave
Prvi termin koji se upotrebljavao bio je polis. To je bio grad drava Osnovna obeleja
takve zajednice su samoodlunost i samodovoljnost. To znai da polis sam za sebe predtstavlja
svrhu postojanja i ivljenja. Omeanost jednog polisa u odnosu na druge bila je razvijena do
te granice da stanovnike jednog polisa apsolutno nije interesovalo dogaanje bilo ega iz
drugog. Aristotel polis smatra izrazom opteg dobra i olienjem moralnih vrednosti.
Sledei termin koji je bio u opticaju je res publica to u slobodnom prevodu glasi javna
stvar.Novi istaknuti teoretiar koji se bavio pitanjima republike bio je Ciceron. On smatra
kako akcenat sa zajednikog ivota (kao to je u polisu), treba prebaciti na strukturu drave.
IUS (pravo) se uzima kao posebno obeleje.
1
Osnovi sociologije , Milo Marjanovi, Slobodanka Markov; Novi Sad 2003, str. 179.
1
Sociologija Drava
Kod nas termin drava prvi put je upotrebljen u reniku srpsko-hrvatskog
knjievnog i narodnog jezika i znai drati posedovati vlast u svojim rukama.
2
Vladalac, Nikolo Makijaveli, Beograd 1964., str.9.
2
Sociologija Drava
3. Elementi drave
4. Dravna vlast
Mo predstavlja sposobnost da se neko privoli na neki vid potovanja. Izvori moi mogu
da budu: fizika snaga, ekonomsko bogatstvo, duhovna sposobnost...
Prinuda je primena moi koju upranjava jedan subjekat na drugi.
Vlast je mo zasnovana na izvesnim normama i koja je pri odreenim uslovima
legitimna. Pripadnici drave kao politike zajednice ne poseduju istu koliinu vlasti. To pitanje
regulisano je hijerarhijskim ureenjem drave. Hijerarhija poiva na principu nadreenosti i
3
Sociologija Drava
podreenosti. Mnogi teoretiari odbacuju shvatanje da se drava bazira iskljuivo na sili i
prihvataju novo shvatanje gde se dravna vlast karakterie kao sila koja se vri u ime prava.
Vlast koja nije povezana sa pravom nije legalna, tj. ne poseduje titulu dravne vlasti. Da
bi se vlast sprovodila moraju postojati dve strane. Na jednoj se nalazi subjekat koji nareuje,
u naelnom pogledu to je drava, a sa druge strane nalazi se subjekat koji slua, u naem
sluaju to su graani. U dravi postoje razliiti tipovi vlasti i shodno tome oni se i razliito
manifestuju. Najjau vlast u dravi predstavlja dravna vlast. Ona poseduje najvii stepen
prinude, njene sankcije su najotrije i ostavljena je mogunost i primenjivanja fizike sile nad
onim ko je prekrio dispoziciju.
5. Suverenost
4
Sociologija Drava
Drava je suverena sve dok moe vriti dravnu vlast nad svojim podanicima. Ta vlast
moe biti vrena samo ukoliko ta drava raspolae monopolom fizike prinude, a ako je taj
monopol poljuljan na bilo koji nain, postavlja se pitanje gubitka suverenosti jedne drave.
Nacionalna suverenost je vezana za vladavinu naroda, tj. za razvoj demokratije. S druge
strane imamo nacionalnu suverenost, gde se nacija posmatra kao suverena jer ima mogunost
da osnuje dravu ili da se izdvoji iz okvira neke vee postojee ili da se prikljui nekoj dravi.
Moderne drave raaju se poetkom novog veka u zapadnoj Evropi, kao nacionalne
drave. Njihovo nastajanje vezuje se za slabljenje uticaja rimokatolikog shvatanja crkve i
drave. Naime, u srednjem veku prednjai duhovna vlast nad svetom. Svetenstvo se mea u
dravna pitanja. U novovekovnim dravama uinjen je korak ka odvajanju svetovne vlasti od
duhovne, formiranjem dravnih crkava.
Koncil Francuskih biskupa 1438. godine proglaava Galikanske slobode, koje je svojim
aktom ozvaniio i kralj arl VII. Tako otpoinje razvoj Galikanske crkve. Do 1789. godine
Francusko svetenstvo imalo je iroku samoupravu, a kralj je postavljao arhibiskupe, biskupe
i opate po svojoj volji.
9.2. panija
panija je uvek teila postojanju samo jedne religije na njenim prostorima. Ve 1492.
godine izdat je edikt koji je sve Jevreje obavezivao da se pokrste ili isele iz zemlje. Nakon
nepotpune decenije ista sudbina zadesila je i Muslimane. Nakon to su isterali sve druge vere,
5
Sociologija Drava
pretrpeli su velike gubitke, ali osnovni cilj uspostavljanja samo jedne vere je ispunjen. Na
snazi je bila rimokatolika crkva.
9.3. Nemaka
Drugi raskol u katolikoj crkvi desio se u Nemakoj. Formiraju se tzv. albe nemake
nacije, gde se govori kako se katolika crkva pretvorila u ogromnu finansijsku instituciju u
kojoj opratanje grehova je u funkciji sticanja profita. Pobornik ove politike struje bio je
Martin Luter, a njegov pokret protestantski pokret.
9.4. Engleska
10. Zakljuak
Drava se, istorijski gledano, razliito definisala i mnogi poznati mislioci bavili su se tom
problematikom. Poevi od Platona i Aristotela, preko Cicerona, Makijavelija, Monteskjea,
Rusoa, pa sve do dananjih dana.
Kada govorimo o definiciji drave , postoji mnogo teoretiara koji su se time bavili.
Jedna od osnovnih definicija koja bi trebala ostati u mislima i nakon zavretka ovog rada bila
bi: Drava se shvata kao drutvena organizacija koja ima monopol fizike prinude, putem
koga vri svoju dravnu vlast.3
3
Sociologija, Dr Dragan Subotic, Beograd, 2008.str.195.
6
Sociologija Drava
Ne moe se u potpunosti sagledati drava, jer ona je podlona nepristrasnim
promenama. Nova vremena donose nove zahteve, tako se sa njima menjaju neka shvatanja.
11. Literatura
Drava
Sila
Teritorija
Stanovnitvo
Vlast