X.

FENIANI

1.Uvod
Obala Sirije zvala se Fenicija koja je usko povezana trgovakim putovima sa otocima
istonog Mediterana, sa Ciprom, Kretom i arhipelagom Egejskog mora.
Jugozapadni kraj Sirije i Fenicije, koji je leao na raskriju pomorskih i karavanskih
trgovakih putova najzasluniji je za razvoj trgovine.

Ope je poznato geografsko podruje klasinih Feniana, njihovo primorje, dolina

rijeke Oronta te brdski krajevi Libanona i Antilibanona.
Nastavali su obalne gradove izmeu planine Karmel i Tarta.

Ime nastalo od gr. rijei "porfyra" (grimiz) i vezano je uz pravljenje grimizne boje u
fenikim gradovima.
Plemenski naziv "Feniani" nastao od egipatske rijei "Fenehu"= brodograditelj.

Najstariji plemenski sloj inili su Huriti, ija je uspomena sauvana u Bibliji i ije je
ime sauvano u egipatskom nazivu Sirije-Haru.
Potomci fenikih kolonista u Kartagi sauvali su do u rimsko carsko doba tradiciju o
svom kanaanskom podrijetlu (potvrda kod Augustina).

Sirofenika obala naziva se u egipatskim tekstovima Zahi. Za druge je to zemlja

sidonska (u Bibliji i u homerskim pjesmama) i fenika.
Od treeg tisuljea Egipani imaju intenzivne gospodarske veze s ovim krajem preko
luke Byblos (danas Djebail). U to vrijeme mezopotamski osvajai upadaju u te krajeve (Lugal
Zagissi, Sargon, Naramsin).
Faraoni od IV. dinastije dobavljali su drvo (cedar libanonski) preko ove luke i ostalu
robu.
U drugom tisuljeu Sirija (Palestina, Fenicija i zalee) gotovo je stalno bojno polje
Egipana, Hetita i mezopotamskih zavojevaa.
Sredinom drugog tisuljea prije Krista Fenicija potpada pod vlast Egipta.
Ramzes II. 1278. prije Krista dijeli Siriju s Hetitima.
Oko 1200. slijedi upad "naroda s mora", (Egejci) pad hetitskog carstva, opadanje
egipatske i asirske moi. Od tada cvjetaju neki samostalni feniki gradovi drave.

2. Gradovi
Feniki gradovi vodili su svoj ivot svaki za sebe, poveznica: vjetina pomorske
plovidbe (geografski poloaj Feniana), smisao za trgovinu i sustav pisma koji je bio
zajedniki latinski i grki alfabet svodili su se na feniki i zajedniki jezik to se postupno
razvio.
Klasini su feniki gradovi drave luke na obali i otocima juno od rijeke Oronta do
brda Karmela (oko 400 km). Vaniji su: Arados, Byblos, Berytos, Akra, Sidon i Tyros.
Byblos - stoljetna egipatska trgovaka baza. Jedan od najstarijih gradova Fenicije. U
njemu su vladali kneevi sa sirskim imenima i egipatskim titulama. Biblos je imao za Egipat
jednak znaaj kao i Memfis. Biblos je imao grebenima zatienu luku koja je smjetena na
uu jedne rijeke.
Povijesni gradovi Feniana su Sidon i Tir.
Sidon je nazvan po imenu najmonijeg fenikog plemena. "Feniani ribu nazivaju
sidon" Od ribarskog naselja razvio se veliki trgovaki grad, politiko sredite, matica mnogih
fenikih naseobina (dananja luka Saida). Sidon je jednim dijelom leao na poluotoku, a drugi
mu se nalazio na otoku.
Izraelci i stari Grci nazivali su sve Feniane Sidoncima.
U Sidonu se nalazilo ope feniansko svetite hram boginje Astarte iji je kult u
Feniciji osobito rasprostranjen. Sidon je imao glasovitu proizvodnju grimizne boje.
Tir (Tyros),= hrid obalni dio u dananjoj libanonskoj luci Sur, glavna akropola mu je
bila na otoiu, na "hridi" i bio je jako utvren kamo su napadai teko mogli pristupiti, jer je
bio mona pomorska tvrava. Bog zatitnik u Tiru bio je Melkart=kralj grada.
Tir je krupan trgovaki i politiki centar. Razvija se u velik i bogat grad. Njegova
teritorija bila je umjetno uveana nasipavanjem zemlje u istonom djelu grada gdje je pod
Hiramom I. podignut nov gradski kvart i trg za trnicu i narodne skupove.
Na trgovima Tira prodavana je roba iz Jermenije.
Hiram I. kralj Tira (969. 936. prije Krista) vodi iroku trgovaku i osvajaku
politiku.
U to vrijeme Tiru pripada itava fenianska obala.
Poduzima pohod na otok Cipar i osniva tamo feniansku koloniju Kart-Hadat.
Hiram I. poduzima pohod protiv zemlje Utike u Africi i organizira veliku ekspediciju u
zemlju Ofir.
Njegovi nasljednici su: Balbazeros, Abdastartos, Methusastartos, Astharymos, Ittobaal
i dr.
Kralj Itobaal osniva grad Avzu u Libiji.
U Bibliji postoje mnoge pojedinosti o gradu. Herodot je pisao o Tiru, postojala je stara
kronika grada Tira, neto iz nje ima u Josipa Flavija, Justina i Euzebija.
Grad Arad bio je smjeten na sitnom kamenom otoiu okruen velikim bedemima sa
tri strane, dok je sa istone bilo sidrite koje se nalazilo izmeu otoka i kopna. Kako je otok
bio malen Araani su morali na samom kopnu podii kao predstrau gradi Amathus radi
opskrbe hranom.
Berit se nalazio na kopnu i imao je luku.
Arad i Berit prema pismima fenianskih kneeva bili su gradovi iz kojih brodovi
natovareni robom odlaze u Egipat.
Grad Tripolis bio je tvrava smjetena na jednom rtu, okruena sa tri strane morem.

Osobit znaaj imala je trgovina fenianskih gradova sa Egiptom. Preko njih se

obavljao tranzit u Egipat raznih artikala iz Hetske drave, drave Mitana, iz Babilona i Asirije.
Feniki gradovi nastali su zbog prednosti njihova poloaja za pomorstvo, a cilj njihova
osnivanja bila je trgovina. Feniani su u osnovi zemljoradniki narod. Njihovi osnivai su bili
narod pomoraca to je u skladu s fenikom predajom da im se prva postojbina nalazila na
Perzijskom zaljevu.
Bedemi koji su okruivali Fenike gradove titili su ih od napada starosjedilaca, jer na
moru nisu postojali protivnici.
U gradovima-dravama Srednjeg Istoka Feniani nisu nikada pokuali poveati svoj
teritorij napadakim ratovima. Dovoljno im je bilo da kontroliraju teritorij dovoljno velik da
se mogu osigurati hranom, ime su zadovoljili svoje ambicije.
Oni su bili trgovci, obrtnici i prijevoznici. Glavni artikl njihove trgovine bilo je drvo s
Libanona.

3. Kolonije

2
 Osnovali su na obali tijekom 4 stoljea od 1200. do oko 770. prije Krista mnotvo
trgovakih ispostava (faktorija) i kolonija koje ine veliko trgovako carstvo.
Cipar prvi na dohvatu bogat bakrom. Tu su kolonizirali Paphos, Kitim i jo neka
mjesta ve poetkom 12. stoljea prije Krista.
Na otoku Rodu imaju Jalyssos i druge luke. Uz otok Rod vezan je i Rodski zakonik o
izbacivanju (tereta) Lex Rhodia de iactu za koji se dri da potjee od Feniana te je bio u
primjeni na Sredozemlju jo u 4 vijeku prije Krista i sadri naelo zajednike havarije.
Feniani koloniziraju pojedine otoke u grupi Kiklada i Sporada, zlatom bogat otok
Tasos i Samotraku.
Na Kreti su imali i iskoristili mnoge mogunosti.
Na otocima Egejskog mora, prema Herodotu, kao i na balkanskoj obali Grke.
Na sjevernoj obali Afrike, jedna od starijih je Utika, dok je najpoznatija Kartaga
osnovana u 9. stoljeu odnosno 814. prije Krista. od tirskih izbjeglica u zaljevu dananjeg
Tunisa.
Kartaga je u VI. i V. stoljeu prije Krista ujedinila oko sebe itav niz drugih fenikih
kolonija zapadnog Mediterana, stvorivi krupnu i monu robovlasniku dravu.
S te obale Feniani su preli na Maltu, Siciliju i Korziku.
Na Siciliji su osnovali grad Ro-Melkart (Glava Melkarta) glavnog boga Tira.
Grad Karalis na otoku Sardiniji smatran je fenikom kolonijom.
Doli su i na krajnji mediteranski zapad, do Gibraltara, gdje su na hispanskoj obali
osnovali Gades dananji Kadis i povezali se s gradom Tartesom.
U Mezopotamiji na Eufratu, Feniani su osnovali svoju koloniju u gradu Edan.
Fenike kolonije su bile trgovake ispostave, poslovne baze i manja naselja.

4. Gospodarski odnosi
Sirija i Palestina osiguravale su Feniciju sirovinama, raznom robom, kao i radnom
snagom. Iz Arabije su stizali zaini.

a)Poljoprivreda
Istoni stepski predjeli upuuju na stoarstvo. Najstarija domaa ivotinja u tim
krajevima bila je svinja, a potom bik, koji je sluio za teglenje tereta.
Libanon i druge gore davale su drvo.
Ponekad su Feniani plaali asirskim vladarima danak u cedrovini. Na jednom
bareljefu prikazana je flota natovarena fenikom umskom graom.
Obilje odline graevinske i brodogradiline umske grae, uglavnom po umama
planinskih lanaca Libanona i Antilibanona, koji se nalaze u neposrednoj blizini trgovakih
fenianskih gradova doprinijelo je razvitku drvne industrije i brodogradnje.
ume su obilovale cedrovima, kilikijskim i primorskim borom.

Podlibanonske oaze, u dolini rijeke Oronta i do mora pogodovali su poljodjelstvu. Na

padinama brda iskrile su se ume i na terasama dobilo dodatne zemlje za obradu. Feniani su
izradili i sustav natapanja. Intenzivno se koristio svaki komadi zemlje za poljoprivredu.
Obino su planinske terase koritene za gajenje vonjaka i vinograda.
U dobro navodnjenoj primorskoj zoni Fenicije, osobito u podrujima Marata, Berita,
Sidona, Tira i Aka, postojali su svi potrebni zemljini i klimatski uvjeti za visok razvitak
zemljoradnje i voarstva.
Usavravanjem poljoprivrednog orua, racionalnim postupkom i zahvaljujui
povoljnim prirodnim uvjetima Feniani su postigli zavidnu proizvodnju itarica, vina i
maslinova ulja.
Oko Tripolisa rastu masline u ogromnoj koliini.

3
 Na zapadnim padinama Libanona gaje se masline i vinova loza. Gdje nema dobrih
uvjeta za uzgoj dragocjenih biljaka, sijala se penica, jeam, proso i ra. Pored itarica
pojavljuju se i najstarije kulture industrijskih biljaka.
Jo u treem tisuljeu sijan je lan i izraivane su tkanine iji su se otisci sauvali na
keramici. Zemljoradnika tehnika toga vremena bila je primitivna, koristila se motika koju je
s vremenom zamijenio primitivni plug. Plug su vukli magarci, volovi, a ponekad i robovi.
ito je vreno pomou stoke i specijalnih naprava.
Postupno se zamjenjuju stare trenice za ito rvnjevima.
Fenicija je smatrana za jednu od najrazvijenijih istonih zemalja u ekonomskom
pogledu.

Egipani su opisali Feniciju slijedeim rijeima: bilo je tu "vina kao vode", "ita vie
nego pijeska".
Feniansko vino bilo je uveno u itavom starom vijeku.
Cvjetalo je povrtlarstvo i voarstvo, napredovalo stoarstvo, umarstvo i izvoz drva,
osobito u Egipat i Mezopotamiju, ali i u druge zemlje.

b) Obrtnitvo
Feniko zanatstvo bilo je na glasu, a osobito njihova brodogradnja. Feniani su u
antici smatrani za najbolje brodograditelje.
Jo u doba starog carstva Egipani su jedan tip broda nazvali "bibloskim brodom".
Proizvodnja vunenih i lanenih tkanina, purpurne boje iz koljki (bojenje tekstila),
stakla, raznih metalnih i drugih predmeta bila je na visini.
Tkalaka proizvodnja dosegla je visok procvat, a osobito u vjetini bojenja tkanina. Posebno
su se isticale svjetlo crvene i tamno violet purpurne boje koje su Feniani izraivali od
primorskih mekuaca ije su koljke naene na fenianskoj obali u velikim koliinama.
Izrada stakla takoer je bila znaajna iju su tehniku Feniani preuzeli od Egipana i
dijelom od Asiraca.
Feniani su otkrili i prvi imali sve znatnije grane gospodarstva i mnoga umijea.
U planinama Libanona postojala je dobra eljezna ruda koja se s lakoom vadila.
U potrazi za veim koliinama metala-bakra, kositra, eljeza, raznih sirovina i robe,
kao i robova, Feniani su poduzimali velike trgovake akcije u zemljama oko Sredozemnog
mora i dalje, radei i kao posrednici raznih trgovakih poslova.
Trgovina Fenicije doivjela je veliki razvitak zahvaljujui visokom produktivnou
poljoprivrede, uspjesima zanatstva i povoljnim geografskim uvjetima.
Fenianski gradovi smjeteni su na raskrijima vanih trgovakih putova, koji su
zemlje Prednje Azije spajali sa bazenom Egejskog mora, sa Afrikom i Arabijom.
Trgovina je voena kopnenim i pomorskim putovima.
Karavani trgovaca kretali su iz Male Azije, iz Mezopotamije, iz Arabije, sa Crvenog
mora i iz Egipta, stiui u gradove na fenianskoj obali.
Pored obinog transporta pomou teglee stoke, postojao je i kolski transport o emu
svjedoe votivni modeli kola na dva kotaa.
Artikli fenianskog izvoza pored navedenog su: vino, cedrovo ulje, stoka, ito,
kozmetika i medicinska sredstva.
Kositar i Jantar Feniani su uvozili tranzitnom trgovinom iz Britanije.
Feniki zlatari i rezbari bjelokosti bili su na glasu po itavom Srednjem Istoku.
Njihova veziva bila su traena, a izvozili su i razna ljepila i tamjan.

5. Socijalne prilike

4
 Sirijski Semiti su tijekom treeg i do kraja drugog tisuljea stalno u pokretu. Pojava
utvrenih gradova govori o klasnom robovlasnikom drutvu i o dravi.

U gradovima dravama klasinih Feniana krajem drugog i poetkom prvog

tisuljea vladaju monarsi s vijeem "staraca".
Vladajuu klasu u fenikim klasinim gradovima inili su napredni gospodarstvenici,
trgovci, brodovlasnici.
S fenikim oblikom vladanja povezano je tovanje raznih gradskih boanstava poput
Ela ili Baala, Melkarta ili "Gospodarice Biblosa".
Svoju osnovnu ekonomsko-socijalnu problematiku klasini su Feniani rijeili na
moru, trgovakim pothvatima i u kolonizaciji.
Nisu se optereivali teritorijalnim posjedima do god su im brodovi mogli slobodno
ploviti morem i dok im je domovinska baza bila sigurna.
Kada bi im stanovnitvo nekog grada postalo za njega preveliko, iako je veina
gradova bila manja, nisu se pokuavali iriti u unutranjost kopna, ve su radije osnivali nove
naseobine u prekomorskim zemljama.
U interesu trgovine voljeli su ivjeti u miru, u samoobrani dobro su se borili, ali su
openito imunitet stjecali diplomatskim sredstvima.

Kada bi im se ukazala prilika osim trgovaca, nekad su bili i gusari.

Tirsko-sidonsko carstvo najvei razvitak dostiglo je u IX. stoljeu prije Krista i nije
dugo trajalo zbog neprijatelja asirske vojnike drave, dok su Tir i Sidon najvei gradovi
Fenicije dugo pruali otpor asirskim carevima koji su nastojali zavladati fenianskim
primorjem.
Asarhadonu je polo za rukom da u VII. stoljeu potue preostale fenianske gradove i
Feniciju pripoji Asirskom carstvu.

6. Kultura i umjetnost
Orua ranoneolitskog doba naena su u Feniciji, kod rta Psea rijeka, blizu njenih
izvora kod Vrela Mlijeka i Meda, kao i kod Haradeba i Daite, u podnoju planine Sanin.
Feniki obalni gradovi kulturom se uklapaju u sirijski i palestinski kulturni prostor. Na
kulturu i umjetnost Egipat je imao jak utjecaj. Za krupnu umjetnost u starije doba nema
dokaza.
Feniani su bili vjeti arhitekti i graevinski majstori, to je dokazano sudjelovanjem
Feniana u gradnji Salomonova hrama.
Sitna umjetnost pokazuje veliku kvalitetu, kao npr. reljefi od bjelokosti kao ukras na
priboru i namjetaju, metalni lonii i primjerci klesarske umjetnosti.
Najkrupniju tekovinu fenianske kulture predstavlja alfabetni sustav pisma, koji se u
Feniciji pojavio u XIII. stoljeu prije Krista.
Kod stvaranja svoga alfabetnog sustava Feniani su iskoristili bogato kulturno
naslijee starog Babilona i starog Egipta.
Fenianski alfabet sastojao se od 22 alfabetna znaka koji su sluili za oznaku samo
suglasnika.
Najstarija religija plemena Fenicije vodi porijeklo od drevnih opinsko-agrarnih
kultova.
Bog Elion prvobitni poglavar panteona "Najvii bog" i njegova supruga boica
Zemlja od kojih su potekli ostali bogovi.
Feniani su osobito tovali boga prirode Baala i njegovog sina Alijana, gospodara
izvora i bunara i planinskih bujica.

5
 Semitski bog vegetacije, pronalaza jema i pluga, bio je Dagan.
Glavna boica bila je Astarta.
Povijesna "legenda o Keretu" u kojoj se pria o tome kako sidonski kralj Keret na
savjet boga Ela, poduzima pohod protiv plemena Terahita koji su ivjeli na granici Arabije i
Palestine.

7. Pisani izvori
Na podruju Fenicije relativno je malo natpisa, to se objanjava time da su za vrijeme
neprestanih ratova stare biblioteke i arhivi nemilosrdno unitavani.
Pronaeni su natpisi napisani alfabetskim klinastim pismom pronaeni u ruevinama
grada kod Ras-amre.
U poslovnim dokumentima iz Ras-amre iz II. tisuljea prije Krista spominju se
trgovci, imuni ljudi i privatni zemljoposjednici.

Diplomatska pisma iz Amarnskog arhiva, kao i hetski dokumenti od znaaja su za

politiku povijest Fenicije.
isto fenikih natpisa dosad je naeno relativno malo. Od velikog znaaja za
prouavanje povijesti Fenicije su babilonski i asirski natpisi, pogotovo administrativna
prepiska asirskih careva VIII-VII. vijeka prije Krista.
Vijesti o Fenianima sauvani su u Homerovim spjevovima.
Kod povjesniara Josipa Flavija sauvali su se citati iz starih anala fenianskog grada
Tira.
Herodot daje interesantne vijesti o politikoj povijesti i kulturi Fenicije, on pie da su
se meu brodovljem itave perzijske flote "najboljim hodom odlikovali brodovi koje su
izradili Feniani".
Najstariji tip fenianskog broda bio je teak, ali vrlo pogodan za moreplovstvo.
Pokretan je jedrima kao glavnim pogonom, a glavna namjena mu je bila prijevoz velikog
tereta.

O religiji i mitologiji najstarijih Feniana sauvani su podaci kod ranokranskog

pisca Euzebija koji je iskoristio dragocjeni rad Fenianina Sanhoniatona.
"Periplus Hanona Kartaanina"- tekst potjee iz VI. stoljea prije Krista opisuje nalog
za putovanje i Hanonov put oko Afrike. Hanon je isplovio na ocean kroz Heraklove Stupove
(Gibraltarski prolaz). Njegova flota brojila je 60 brodova sa po 50 vesala i na palubama je bilo
oko 80000 ljudi i ena.

Od povjesniara Marka Junijana Justina saznajemo za veliki ustanak robova u Tiru.

Pobunjeni robovi pobili su sve slobodne mukarce, a ene uzeli sebi za supruge. Postavili su
za kralja jedinog slobodno roenog ovjeka koji je ostao iv po imenu Straton-a.