You are on page 1of 16

Ambalaa i pakovanje robe

SADRAJ

UVOD.........................................................................................................................................1
1. OSNOVNE KARAKTERISTIKE PROIZVODA I ZNAAJ AMBALAE...............2
1.2. POJAM I SUTINA PROIZVODA..............................................................................2
1.2. KLASIFIKACIJA PROIZVODA...................................................................................2
1.3. AMBALAA I NJENA PRIMJENA..............................................................................3
1.4. VRSTE AMBALAE.......................................................................................................3
1.4.1. Ambalaa od hartije..................................................................................................3
1.4.2. Metalna ambalaa.....................................................................................................5
1.4.3. Tekstilna ambalaa....................................................................................................7
2. PAKOVANJE PROIZVODA...........................................................................................9
2.1. PLANIRANJE PAKOVANJA.........................................................................................9
2.2. VRSTE PAKOVANJA...................................................................................................10
2.3. DIZAJN PAKOVANJA....................................................................................................10
3.INSISTIRANJE NA EKOLOKOJ AMBALAI..............................................................12
ZAKLJUAK..........................................................................................................................14
LITERATURA.........................................................................................................................15

UVOD

0
Ambalaa i pakovanje robe

Ambalaom se naziva materijal u koji se proizvod pakuje. Materijal za izradu


ambalae treba da posjeduje dobra mehanika svojstva, hemijsku otpornost prema
unutranjem sadraju, otpornost prema koroziji, organoleptiku neutralnost,
nepopustljivost za gasove, tenosti i masnoe. Kroz naredna poglavlja bie obraene
pojam i karakteristike proizvoda, sutina proizvoda, definisanje pojma ambalae i njena
primjena.
Osvrnuemo se na funkcije ambalae na tritu, prednosti primjene ambalae.
Ukazae se na znaaj kvalitetnog i dobro osmiljenog dizajna pakovanja. Takoe emo
predstavit vrste i oblike pakovanja.
Rad se sastoji od tri dijela.
U prvom dijelu rada su definisane osnovne karakteristike proizvoda i znaaj
ambalae kroz njene vrste i funkcije .
Drugi dio rada odnosi se na pakovanje, planiranje, vrste i dizajn pakovanja, a
trei na ekoloku ambalau.
Rad je potkrijepljem odredbama Zakona, udbenika iz menadmenta i
marketinga.

1
Ambalaa i pakovanje robe

1. OSNOVNE KARAKTERISTIKE PROIZVODA I ZNAAJ


AMBALAE

1.2. POJAM I SUTINA PROIZVODA

Proizvodom se smatra rezutat ekonomske aktivnosti, odnosno proizvod je


rezultat skupa meusobno povezanih ili meusobno djelujuih aktivnosti, koji pretvara
ulazne u izlazne elemente. Svaki proizvod predstavlja paket sainjen od kombinacije
robe i usluga1. Prihvatanje marketing koncepcije u poslovanju preduzea 2 prije svega
znai da se proizvod posmatra u tri dimenzije: sutina proizvoda, materijalizovani
poroizvod i obogaeni proizvod .
Sutina porizvoda je bitna njegova dimenzija, koja nam daje odgovor na pitnaje
ta potroai stvarno kupuju. Sutina poroizvoda mora se pretvoriti u materijalizovani
proizvod. Knjiga,tv prijemnik, radio aparat, friider, hrana- sve su to materijalizovani
proizvodi koji imaju odreene osobine: organoleptike3, estetske(dizajn), tehnike
karakteristike (fizike, hemijske, mehanike..), funkcionalnost, pouzdanost korienja,
komercijalnost(uslovi prodaje, servis, garancije), ime marke i pakovanje4 .
Preduzee koje na tritu istupa stalno sa istim proizvodom , nema mnogo ansi
za uspjeh . Treu dimenziju ini obogaeni proizvod. To je vrlo bitna dimenzija jer
marketing sektoru prua iroke mogunosti za djelovanje i diferenciranje proizvoda od
konkurencije. Te razlike omoguavaju obogaivanje sopstvene ponude i takoe
oomoguavaju obogaivanje sopstvene ponude i takoe omoguavaju preduzeima da
neto dodaju svojim fabrikim proizvodima u obliku ambalae, usluga, ekonomske
propagande, savjetovanja kupaca, finansiranja, izvrenja isporuka, skladitenja i ostalih
stvari koje ljudi cijene .

1.2. KLASIFIKACIJA PROIZVODA

Klasifikacija proizvoda prema trajnosti i opipljivosti proizvoda vri se na:


potrona dobra proizvodi koji se troe jednokratno ili tokom nekoliko
upotreba, kao npr. okolada, voni sok, dezodorans, sredstvo za ienje
sanitarija itd.
trajna dobra proizvodi koji se koriste tokom dueg vremenskog
perioda, a ako se koriste u skladu sa uslovima njihove upotrebe traju
godinama, kao npr. kuni aparati (televizori, maine za pranje, i sl.),
namjetaj, prevozna sredstva (automobili, jahte i sl.) itd.
1
materijalnog i nematerijalnog dijela
2
Prokopovi B. Osnovi marketinga, Proinkom, Beograd, 2006.
3
ukus,miris,boja..
4
Prokopovi B. Osnovi marketinga, Proinkom, Beograd, 2006.

2
Ambalaa i pakovanje robe

Pojednostavljeno proizvod se zatvara u ambalau. U cilju isporuke proizvoda


potroaima on mr biti stvljn u drni sud, mt, rm, dnosn u mblu.

1.3. AMBALAA I NJENA PRIMJENA

Prednosti primjene ambalae5 ogledaju se kroz:


titi proizvod od raspadanja, kvarenja i lomljenja, krae i zagaivanja od
spoljnih uticaja atmosfere
Garantuje teinu i koliinu, kvalitet, orginalnost pakovanja i nemogunost
zamjene nekim drugim proizvodom.
Smanjuje trokove transporta, skladitenja i rukovanje robom.
Omoguava dobru prezentaciju, lako rukovanje, jednostavnu upotrebu i dobro
uvanje, kao i laki izbor kupcu.

mbl p bliku i dimnzim trb d mgui slaganje robe u vzil i


sklditenje bz vidljivih upljina, uz to mr udovljiti i sttskm izgldu. Prviln
blikvna mbl pgdni z mnipulisnj i prvilnim slgnjm d
stbilnije trt.
Plzi d rzliitih mjril mbl s djli prm mtrilu d kg
izrna, bliku, namjni, zvisnosti d knstrukci i snvn funkcii u prmtu.
Podjela po osnovu primjenjnog mtrila z mblu vri se na sldi nain:
Ambl d hrti6;
Drvna mbl7;
Mtlna mbl8

1.4. VRSTE AMBALAE

1.4.1. Ambalaa od hartije

Ambalaa od hartije ini vie od polovine cjelokupne koliine materijala koji se


u svijetu upotrebljava za izradu ambae. Osnovni materijali za izradu ambalae od
hartije su: materijali preteno izraeni od stare hartije, hartije izraene od celuloze
(kraft ili natron hartija ), pergament hartija, krep hartija, hromohartija, armirana hartija.

5
Rij mbl potie d frncusk ri emballage t u prvdu znai zmtvnj, pkvnj,
upkivnj
6
ks i vr, kuti i stli blici burd, tub
7
snduci bini ili ni mtlnim djlvim, hlndzi, gb, bv d hrstv i bukv gr,
rmvi i prrd
8
limnk, kant, kuti snduci, burd, cistjrne i kntneri, livne bc z thnik gsve

3
Ambalaa i pakovanje robe

Materijali izraeni od stare hartije slue samo za najgrublju zatitu proizvoda od


neistoa i oteenja. Od sive omotne koja se dobija iskljuivo od manje vrijedne
nesortirane stare hartije, prave se vree i kese za voe i povre.
Omotne hartije teine vee od 60 g/m2 izrauju se od bolje stare hartije, smee
boje i sa jedne strane je glatka. Celulozne hartije su vre i ljepeg izgleda, pa se zato
upotrebljavaju za osjetljive i skuplje artikle i kao omotne hartije za namjernice (za
pakovanje peciva), a bezdrvne hartije za pakovanje kolonijalne robe. Kao omotna
hartija, u sluajevima posebnih zahtjeva u pogledu vrstoe i za proizvodnju vrea od
hartije, upotrebljava se kraft (natron) hartija koja se dobija posebnim sulfatnim
postupkom, a takoe, slui za izradu vrea i talasastog kartona.

Ako se trae hartije nepropustljive za masnoe, onda se celulozna hartija tretira


sa sumporno kiselinom da se dobije pergament hartija, koja se upotrebljava za
pakovanje prehrambenih proizvoda. Za pakovanje nepravilnih proizvoda kada se hartija
mora prilagoavati obliku proizvoda, odn. kada su neizbjene manje deformacije
ambalae, upotrebljava se krep papir. Za pakovanje okolade, cigarete i etikete koriste
se tzv. hromo hartije ije su povrine presvuene, prevuene punilima i vezivima.
Hartija nepropustljiva za vlagu, pare i arome dobija se presvlaenjem
emulzijama ili rastvorima voskova i parafinom. Najei trini oblici ambalae od
hartije su : transportne vree i kese. Transportne vree od hartije prave se ivenjem i
ljepljenjem od specijalne vrste knaf hartije. Mogu se izraivati od jednog ili vie
slojeva hartije. Primjena vrea u transportnom pakovanju je veoma velika. Najvei
potroai vrea su : industrija graevinskih materijala, industrija plemenitih proizvoda
(brano, eer, stona hrana, povre ), industrija ubriva i drugih hemijskih proizvoda
(boje, lakovi, deterdenti, pesticidi itd. ).

4
Ambalaa i pakovanje robe

Kese se izrauju od raznih vrsta hartija za pakovanje, a danas se sve vie


primjenjuje pakovanje u kese od celofana i plastinih masa prvenstveno od strane
proizvoaa robe i u trgovinama sa samoposluivanjem.
Karton se razlikuje od hartije po teini koja se kree izmeu 150 250 g/m2. Od
svih materijala za pakovanje, talasasti karton je doivio najvei razvoj u ovom vijeku.
Dobija se sljepljivanjem dva mterijala: talasastog kartona i kraft hartije dobre zatezne
vrstoe. Kao ljepilo se upotrebljava skrob, vodeno staklo i njihova kombinacija.
Pomenuti materijal, broj slojeva i njihove vrste se kombinuju prema zahtjevima
optereenja.
Najvie upotrebljavan oblik kartonske ambalae su kutije. One slue za
komercijalno pakovanje velikog broja proizvoda, a esto iza zamjenu drvenih sanduka.
Prave se od raznih vrsta kartona i lepenki. Spajanje ivica i zatvaranje kutija vri se
proivanjem metalnim spajalicama i ljepljenjem. Zatvaranje moe biti runo i
mainsko. Kutije se izrauju u velikim koliinama najrazliitijih oblika i dimenzija.

1.4.2. Metalna ambalaa

Metalna ambalaa, prije svega, zbog svojih dobrih fizikih i mehanikih


svojstava, vrlo dobro moe da izdri sve vrste manipulacija bez oteenja. Nedostatak
ove ambalae je nedovoljna hemijska otpornost zbog podlonosti gotovo svih tehnikih
metala prema koroziji. Za izradu metalne ambalae najee se koristi: elik,
aluminijum, olovo i kalaj. elik se upotrebljava u obliku crnog ili dekapiranog elinog
lima, pocinkovanog lima, ili bijelog lima kalaisanog toplim ili elektrolitikim
postupkom sa prevlakama razliite debljine od 0,5 1 mm.

Aluminijum je najee upotrebljavan materijal za folije. Kako aluminijum ne


apsorbuje sastojke upakovane robe, ne menja robi organoleptika svojstva, on se
mnogo koristi za komercijalno ambalairanje prehrambenih proizvoda. Mnogo se
upotrebljava u kombinaciji sa drugim materijalima, hartijom, tekstilom, plastikom u

5
Ambalaa i pakovanje robe

obliku laminata, pa se takvi materijali koriste za pakovanje razliite robe od


farmaceutskih proizvoda do razliitih elektronskih ureaja, rezervnih delova, maina i
aparata. Folije aluminijuma su obino debljine 0,020 mm.
Dobre strane aluminijumskih folija su : postojanost na temperature i svjetlosti,
nepropustljivost gasova, para i masnoa, dobra hemijska otpornost, a nedostaci su:
slaba zatezna vrtoa, mala istegljivost, neosetljivost na previjanje ( pri emu dolazi do
pucanja i prodiranja vazduha ).
Najpoznatiji oblik metalne ambalae predstavljaju limenke koje se prave najvie
od bijelog lima, hladno valjanih traka aluminijuma. Limenke od bijelog lima se
upotrebljavaju za konzarviranje prehrambenih proizvoda. Veliine limenki mogu biti od
100 g do 20 l sadrine. Radi zatite od agresivnih proizvoda, bjeli lim se prethodno
lakira otpornim lakovima. Na limenku se sa spoljne strane stavlja etiketa, a moe se i
tampati bojama koje su otporne na temperaturu sterilizacije. Uobiajene debljine
bjelog lima su 0,20 0,36 mm. Limenke moraju biti hermetiki zatvorene kako ne bi
dolo do prodora mikro orhanizama iz vazduha. Metalne tube se upotrebljavaju u
raznim granama industrije, kozmetici, hemijskoj industriji, farmaciji i prehrambenoj
industriji.
Staklena ambalaa za ambalairanje karakterie se velikom hemijskom
otpornou stakla prema atmosferskim uslovima, providnosti, dobroj sposobnosti
oblikovanja i solidno sirovinskoj bazi. Staklo za proizvodnju ambalae moe biti
prozirno ili obojeno. Obojeno staklo se upotrebjava radi sprijeavanja tetnih uticaja
ultraljubiastih zraka ili iz dekorativnih razloga.
Staklena amabalaa se sterilie ili u koju se pune pasterizovani proizvodi, mora
biti otporna na nagle promjene temperatura koje nastaju pri pasterizaciji ili sterilizaciji.
Ova ambalaa ima nedostatke kao to su : krhkost, lomljivost, velika gustina,
komplikovano pakovanje i relativno je skupa.
Ambalaa od plastinih materijala, moe biti lagana kao ambalaa od hartije a
porozna i nepropustljiva za gasove i pare kao staklena ambalaa.
Plastini materijali sjedinjuju u sebi razna pozitivna svojstva drugih materijala
za ambalairanje kao i mogunost da se neka od tih svojstava pogodnim izborom i
kombinacijom materijala prema potrebi modifikuju. Ovu vrstu ambalae insekti ne
napadaju; plastini materjali su otporni prema hemikalijama i atmosferskim uslovima,
povrina im je glatka i mogu se dobro bojiti.
Mehanika svojstva prema potrebama mogu biti razliita : od mekih i elastinih
do tvrdih i ilavih. Proizvodi pakovani ovom ambalaom mogu se potpuno zatvoriti u
cilju zatite od praine, vode i dr. Neki od ovih materijala mogu se primeniti u
temperaturnom intervalu od -60C do 200C.
Upotrebljavaju se u razliitim oblicima a osnovni oblik za pakovanje je folija
Folija je bitna komponenta veine kompleksnih materijala za pakovanje. Osim
folija od plastiih materijala se izrauju boce i sudovi za tenosti najrazliitijih veliina
i oblika, posue za vrste i polutene materije, kutije, tube, baloni i drugo.

6
Ambalaa i pakovanje robe

Drvena ambalaa je bila po prvi put upotrebljena, u vidu drvenog sanduka, kao
tip moderne transportne ambalae Drvo je jedan od najstarijih materijala za pakovanje.
Drveni sanduk je bio prvi. Kako je drvena ambalaa nefunkcionalna, ona je danas
zamenjena sa lakim materijalom (kartonom), koji ima prednost male teine to je
veoma vano kada su u pitanju transportni trokovi.
Svojstva drvene ambalae zavise u velikoj meri od vrste drveta od kojeg je
napravljena. Sa aspekta ambalae najvanija svojstva drveta su njegova vrstoa na
savijanje i otpornost na udare. Za proizvodnju drvene ambalae upotrebljavaju se
poluproizvodi mehanike prerade drveta : rezana graa, etinari ( naroito jela), rezana
graa nekih liara (bukve i topole), furniri, per ploei dr. Sama proizvodnja je
mehanizovana i sastoji se od pripreme drveta, rezanja i spajanja prema odreenim
modelima. Spajanje drvenih djelova vri se lepljenjem i pomou eksera.
Najpoznatiji oblici ambalae od drveta su: sanduci, cilindrini sudovi, drvena
burad, letvice i dr. Postoji veoma veliki broj sanduka kako po veliini tako i po obliku:
bez poklopca, sa poklopcem, na rasklapanje i neke vrste specijalnih sanduka.
Za transport i uskladitenje tenih i polutenih materijala, slue burad.

1.4.3. Tekstilna ambalaa

Tekstilna ambalaa, je zastupljenja preko materijala koji se najvie koriste za


izradu ambalae: juta ( u obliku jutanog platna za pakovanje tee robe ), pamuk,
konoplja i lan. Kako bi se pojaala zatita upakovanog materijala, pojednostavio proces
pakovanja i poboljao izgled ambalae, tekstilni materijali se esto kombinuju sa
drugim materijalima u obliku laminata. Takav kombinovan slojeviti materijal se prema
potrebi impregnira za otpornost prema vodi, radi otpornosti prema plesni i u cilju
smanjenja zapaljivosti. Tekstilne tkanine se upotrebljavaju uglavnom za izradu vrea,
kao omoti za bale i prekrivai za zatitu robe u prevozu i u skladitu.

7
Ambalaa i pakovanje robe

Vree se preteno izrauju od jutanih tkanina, dok se cerade izrauju od teih


lanenih i konopljanih tkanina. Komplaksna ambalaa nastala je kombinacijama raznih
materijala radi dobijanja sloene ili kompleksne ambalae
Kompleksna ambalaa se dobija iz vie razliitih tehnolokih postupaka
kairanjem dvije ili vie razliitih folija; ekstruzijskim laminiranjem ( oslojavanjem ),
povrinskim oplemenjivanjem ( beihtovanjem ), koekstruzijom.
Kairanje je tehnoloki postupak slepljivanja dvije ili vie istih ili razliitih
folija izraenih od papira, aluminijuma, kositra, plastinih folija pomou adheziva
(ljepkova).Najee su u primjeni mokro i suvo kairanje.
Kod mokrog kairanja ljepljenje se vri najee pomou disperzije skroba i
dekstrina. Razvoj u ovoj proizvodnji orijentisan je na iznalaenje ljepka za suvo
kairanje bez rastvaraa, ime bi bili ispunjeni i odreeni ekoloki zahtijevi.
Uporedo sa pojavom kompleksne ambalae, pojavili su se i njihovi oblici i
sistemi pakovanja koji se po proizvodnji i upotrebi razlikuju od klasinih. Poznatiji
sistemi su: Tetra-pack, Doy-pack, Hura-pack, Tetra-brik, Pure-pack, Bi-pack, Vacufin i
drugi.
Odluke u vezi sa pakovanjem, odnosno ambalaom proizvoda odnose se na
izbor itavog niza komercijalnih elemenata kao to su : veliina, oblik, materijal, boja,
grafika , tekst i oznaka marke. U procesu definisanja i izbora ambalae, treba prije
svega, sainiti ek-listu zahteva koje ambalaa treba da zadovolji u oblasti proizvodnje,
marketinga i logistike. Nakon toga se utvruju trokovi vezani za pojedine
karakteristike ambalae kojima ona zadovoljava definisane zahtijeve.
Poto se planirani trokovi ambalae i obino utvruju u procentualnom iznosu
od prodajne cjene, to su zahijtevi koje ambalaa treba da zadovolji u pojedinim
funkcijama, meusobno konkurentni. Polazei od definisanih zahtijeva i procenjenih
trokova izrade ambalae, utvruje se vie alternativnih rijeenja.
Optimalno rijeenje e biti ono koje zadovoljava definisane zahtijeve , a
zadrava se u granicama planiranih trokova. Za izbor optimalnog rijeenja koriste se
metode vrijednosne analize.

2. PAKOVANJE PROIZVODA

8
Ambalaa i pakovanje robe

Vano je ukazati i na pojam paketizacija kojim se oznaava,-spremanje,


postavljanje i zatvaranje proizvoda u ambalau.
U postupku projektovanja proizvoda , pakovanje vrlo esto predstavlja dio tog
projektovanja.To se dogaa onda kada su spolajnje karakteristike proizvoda odreene
oblicima, dimenzijama i povrinama ambalanog materijala proizvoda .Taj materijal
prvenstveno djeluje kao reklama (poruka potroaima), a zatim treba da titi proizvod
o oteenja. Kao sinonim za pakovanje proizvoda koristi se rije ambalaa. Pakovanje
je proces dok je ambalaa element tog procesa. U svakom sluaju, mora se imati u vidu
da se pomenuti pojmovi ne mogu otro razgraniiti i da se esto koriste kao sinonimi.
Ambalaa je spoljanji zatitni omota robe u kome se ona isporuuje kupcu i u
kome se eventualno, posle kupovine robe uva. Pakovanje moe biti i radni postupak
kojim se zatitni omota stavljana robu koja se pakuje. Pakovanje je principijelni stav
poslovne politike preduzea u odnosu na omot robe i na ciljeve koji se tim omotom
ostvaruju. Bez prepoznatljivog oblika, boje, rafura, linija i crtea, koji su
karakteristini za svako pakovanje, kupovina u supermarketima bi postala prava nona
mora.
Potroai bi u tom sluaju bili onemogueni da donose brze, efikasne i
"provjerene" odluke. Ovo se posebno odnosi na prodaju prehrambenih, kozmetikih i
farmaceutskih proizvoda. Pakovanje proizvoda treba da prui potrebnu zatitu robi
koja je predmet pakovanja, da omogui lake skladitenje proizvoda, lake
identifikovanje robe i da privlai panju potroaa na proizvod.
Uvoenje paketizacije u industriji i transportu zahtjeva:
pakovanje tereta u unificiranu ambalau u industrijskim pogonima
kompletiranje jedinice tereta u industrijskim pogonima
pakovanje u skladitima
kompleksnu mehanizaciju transportno manipulativnih sredstava

2.1. PLANIRANJE PAKOVANJA

Planiranje pakovanja proizvoda treba da otpone ve u fazi izrade proizvoda, jer


pakovanje esto obiljeava veliinu proizvoda.Kod promjene odreenih proizvoda
sutina je upravo u promeni njegove veliine. Odabir prave boje za vae pakovanje
veoma je znaajno. Uspeno odabrana boja, posebno kod onih proizvoda koji se
prodaju u supermarketima, privlai panju potroaa, ostaje u seanju i namee mu se u
fazi odluivanja koji proizvod da kupi.Kod pakovanja je najvanije pogoditi pravu
nijansu, jer su naa ula veoma osetljiva na pojedine boje Posebnu panju bi trebalo
obratiti na usklaivanje pakovanja sa ostalim elementima, posebno logotipom, jer je
potrebno da se njihove boJe slau .

9
Ambalaa i pakovanje robe

2.2. VRSTE PAKOVANJA

Klasifikacija vrsta pakovanja vri se na osnovu materijala od kojih je ambalaa


napravljena, na osnovu veze sa proizvodom, u odnosu na upotrebljivost i u odnosu na
svrhu. Na osnovu materijala od kojih je ambalaa napravljena, ambalaa moe biti:
drvena (sanduci, burii, postolja), metalna (limenke, burad, posude), staklena (boce),
kartonska (kutije), tekstilna (vree), plastina;
Na osnovu veze sa proizvodom, ambalaa moe biti sastavni dio
proizvod(neodvojiva od proizvoda) ili odvojiva od proizvoda. (Meunarodna pedicija
u praksi radi samo sa odvojivom ambalaom);
U odnosu na svrhu kojoj slui, ambalaa moe biti transportna i komercijalna.
U odnosu na upotrebljivost, ambalaa moe biti individualna (upotrebljava se
samo za jednu vrstu robe) i univerzalna.
Prilikom tehnolokih procesa formira se jedinica rukovanja, koja predstavlja
ambalairane ili neambalairane komadne proizvode koji su pripremljeni za
transportovanje ili za skladitenje. U ovu vrstu TMJ spadaju:
Transportno pakovanje ovih proizvoda satoji se u njihovom vezivanju ili
zamotavanju ime postaju jedan komad. Teina jedinice rukovanja zavisi od uslova i
naina pakovanja,odnosno da li se radi o runom manipulisanju ili se manipulacija vri
jednostavnim runim oruima ili mehanikim ureajima. U skladu sa tim moemo ih
podijeliti u 4 grupe:
pakovani proizvodi u ambalai do 100 kg9,
pakovani proizvodi teine od 100-250 kg10,
proizvodi mainske industrije teine 250-500 kg11,
proizvodi sa jedininom teinom veom od 500 kg12

2.3. DIZAJN PAKOVANJA

Dizajn pakovanja mora funkcionisati kao estetska sredstva prenoenja


informacija ljudima iz svih sredina, interesovanja i iskustava, stoga, svjesnost
antropologije, sociologije, psihologije, etnografije i lingvistike moe se koristiti
postupkom dizajna i odgovarajuim izborima dizajna. Specifino razumijevanje
socijalnih i kulturnih varijacija, nebioloko ljudsko ponaanje i kulturne prednosti i
obiljeja (razlike) mogu pomoi razumijevanju kako vizeulni elementi komuniciraja.
Razumijevanje psihologije i izuavanje mentalnih procesa i ponaanja mogu pomoi u
analiziranju ljudskih motivacija kroz vizuelnu percepciju. Poznavanje osnovne
9
prehrambeni proizvodi, pia, industrijski proizvodi
10
proizvodi tekstilne industrije, industrije papira, naftne industrije
11
maine i ureaji
12
proizvodi teke industrije, teke maine i ureaji

10
Ambalaa i pakovanje robe

lingvistike, ukljuujui fonetiku (glasovi, govor, pravopis), semantiku (znaenje) i


sintaksu (ureenje), moe pomoi u pravilnoj upotrebi i primeni jezika.Osim toga,
matematika, arhitektura, nauke o materijalima i meunarodna trgovina su oblasti koje
su direktno povezane sa dizajnom pakovanja.

Faktori koji utiu na dizajn pakovanja su predstavljeni sledeom slikom:

3.INSISTIRANJE NA EKOLOKOJ AMBALAI

11
Ambalaa i pakovanje robe

U vremenima nagle industrijalizacije, urbanizacije, razvijanja postojeih i


osvajanja novih tehnologija, kao i porasta broja stanovnika - korisnika industrijskih
proizvoda, problem otpada postaje sve sloeniji. Zbog ovoga se status ambalae
procenjuje na osnovu uticaja iskoriene i odbaene ambalae na ivotnu sredinu.
Opte prihvaeni naziv za ovu procjenu je "ekoloka podobnost" ambalae. Za ovu
osobinu, najbitniji je kriterijum samorazgradivosti, a uz njega stoje i ostali mogui
uticaji na zagaivanje vazduha, vodotokova i zemljita. Imajui u vidu materijale od
kojih je izraena ambalaa, ekoloki najpodobnijom se smatra ambalaa izraena od
drveta kao sirovine (papirna i kartonska), neto loije je ocenjena metalna i staklena
ambalaa, a ekoloki najnepodobnijom je procenjena polimerna (plastina) i
kombinovana ambalaa.
Po ekolokim kriterijumima ekolokog balansa procenjuje se uticaj ambalae u
itavom ivotnom ciklusu, od korienja sirovina, preko procesa izrade i primjene
ambalae, do postupaka sa iskorienom i odbaenom ambalaom. Znai, kriterijumi
ekoloke podobnosti su samo dio ekolokih kriterijuma ekolokog balansa. Osnovni cilj
eko-ambalae je uteda na resursima. Prije svega resursima iz prirode, a potom i na
novcu. Koriejnjem ekoloke ambalae, tedimo i novac, jer ne plaamo ambalau pri
svakoj kupovini.
Osnovna podjela eko-ambalae je na recikliranu, reciklirajuu i biorazgradivu.
Reciklirana ambalaa je ona ambalaa koja je izraena od ve korienih i recikliranih
materijala. Reciklirajua ambalaa je sastavljena od materijala koje je mogue
reciklirati i ponovo korisiti, a biorazgradiva je ambalaa sainjena od potpuno prirodnih
materijala, najee od organskih sirovina i otpadaka. Ovakva ambalaa je najmanje
tetna po ivotnu sredinu.
Sada emo navesti plastini reciklirani ili reciklirajue polimerne(plastine)
materijale i oznake koje se koriste na ekolokoj ambalai. Ovi materijali nisu prirodni -
biorazgradivi, ve sintetiki, ali ih je mogue reciklirati. Ovakvi materijali se melju, pa
se ponovo lepe ili tope, pa izlivaju.

Najrairenijia vrsta plastike, uglavnom se koristi za boce za vodu, sokove i


slino, posue za prehrambene proizvode i ostalu ambalau.

Koristi se za boce za deterdente, ampone i druge hemijske preparate, kablove


i drugi graevinski materijal.

Na osnovu originalnog simbola izveden je generiki simbol za

12
Ambalaa i pakovanje robe

oznaavanje reciklae, pri emu se simbolu pridodaju specifine oznake ili


akronimi materijala od koga su izraeni, na primjer: steel - od gvoa, alu - od
aluminijuma..

Ovi simboli se nalaze na proizvodima ili ambalai koji su izraeni od


recikliranog materijala. Najee su to papirni ili kartonski prizvodi.
esto se u centru simbola nalazi i oznaka o procentualnom ueu
recikliranog materijala u proizvodu. Donji simbol se uglavnom koristi kada je proizvod
delimino izraen od recikliranog materijala.

ZAKLJUAK

13
Ambalaa i pakovanje robe

Analizirajui ovu temu doli smo do vie zakljuaka o tome kakvu ulogu igra na
tritu dobro dizajnirana ambalaa i dobro osmiljeno pakovanje .
Naime, dobro dizajnirana ambalaa uspostavlja direktnu vezu izmeu
proizvoaa i kupca. Ona privlai potroaa koji zbog toga odluuje da kupi proizvod.
Osnovna uloga pakovanja, osim estetske, jeste i unapreenje prodaje. Ambalaa je
odavno prevazila svoju osnovnu namenu da zatiti proizvod na policama radnji i
tokom transporta i da sauva njegova osnovna svojstva. Ona danas predstavlja i sponu
izmeu proizvoaa i potroaa i prenosi kupcu poruku koju je proizvoa utkao u njen
dizajn. Ambalaa se danas smatra glasnogovornikom proizvoaa.
Ona proizvod treba to vie da priblii kupcima i da ih posebnou zaintrigira
da taj proizvod kupe. Dizajn moe dosta uticati i na cenu gotovog proizvoda. Udio
ambalae u prodajnoj ceni nekog luksuznog proizvoda moe da iznosi ak i 70 odsto, a
kod prehrambenih koji se prodaju u marketima i vie od 20 procenata.
Kako u moru slinosti odabrati proizvod koji je potreban? Istraivanja o
navikama potroaa pokazuju da se najvei dio kupovina obavlja neplanski i da jedan
dio potroaa bira proizvode prema dizajnu pakovanja. Istraivanja sprovedena na
tritu pokazala su da se u prosjeku od deset kupljenih proizvoda sedam kupi
impulsivno neplanski. To umnogome govori o tome koliko pakovanje moe da
privue potroaa i kolika je njegova psiholoka mo.
Za strunjake koji se bave dizajniranjem i razvojem ambalanih materijala i
formi, cijena pakovanja samo je jedna stavka o kojoj moraju da brinu. Pred njih se
postavljaju tehnoloki, marketinki, zakonski, logistiki i ekoloki zahtevi koji moraju
da budu zadovoljeni. Tako treba voditi rauna i o tome da materijali od kojih se pravi
ambalaa mogu da se recikliraju, a jedna od direktiva EU nalae i da se veliina
pakovanja to vie smanji. U dananjem potroakom drutvu imperativ je da se
proizvede to vie novih dobara i stvori to vie njihovih konzumenata, tj. kupaca.
Uloga ambalae je da komunicira svojim sadrajem.
Osnovni elementi te komunikacije su: forma ambalae, boja, grafiki dizajn u
celini, tekstura materijala ambalae. Pakovanje cilja na emocije potencijalnog kupca,
koji e u velikom broju sluajeva prije odabrati proizvod ija je ambalaa ljepa, osim
ukoliko ne postoji drastina razlika u cijeni ili neki drugi razlog zbog koga se kupuje
proizvod ije je pakovanje manje atraktivno. Poznati marketinki strunjak Filip Kotler
smatra da dizajn ambalae treba uvrstiti kao peti element marketing miksa, peto P
(product, price, promotion, place & packaging).

LITERATURA

14
Ambalaa i pakovanje robe

Ivanovi P., Strategijski menadment, Ekonomski fakultet, peto izdanje,


Podgorica 2007.
Kneevi R., Marketing, Fakultet za poslovni menadment, Bar, 2008
Lojpur A., Kuljak M., Menadment, Ekonomski fakultet, esto izdanje,
Podgorica 2005.
Prljevi M., Strategija pozicioniranja kao kju uspjeha, Beograd, 2007.

15

You might also like