Autorska prava i pravna regulativa

Raunalni program je nematerijalni plod ljudskog uma, usporediv s umjetnikim

djelom. Sukladno tome, na slian se nain tite prava autora, odnosno onoga na
koga je autor prenio prava.

U veini zemalja postoje zakoni koji ureuju prava autora ili vlasnika
programa. Pod prijetnjom kazni, primjerice, zabranjeno je umnaanje i uporaba
raunalnog programa bez odobrenja vlasnika. Ogranienja i kazne razlikuju se od
zemlje do zemlje, ali im je zadaa ista zatititi prava autora i vlasnika
programa. Europska unija i Svjetska organizacija za intelektualno vlasnitvo
donijeli su odgovarajue dokumente glede zatite proizvoaa programa.

Za razliku od umjetnikog djela, npr. slike ili skulpture, raunalni program vrlo je
jednostavno i jeftino kopirati, i to tako da se kopija ni po emu ne razlikuje od
originala. Zato se osim zakonskim mjerama, proizvoai tite i razliitim
sklopovskim ili programskim dodatcima (engl. copy protection).

Kraa, tj. neovlateno kopiranje i prodaja programa relativno je jednostavan i

unosan posao. Osobe koje se time bave poznate su kao pirati. Pirat (engl. pirate)
jest ime za osobu koja neovlateno i protuzakonito presnimava, umnoava, dijeli
ili prodaje tue programe. To je amoralan, a esto i zakonski kanjiv in.

Osobe zaljubljene u raunala, koje odlino i podrobno poznaju grau raunala i

programe za raunala nazivaju se hakeri (engl. hacker). U novije se doba naziv
haker katkad zabunom rabi i za osobe koje se bave nedoputenim aktivnostima
vezanim uz raunala. Takve osobe pokuavaju neovlateno prodrijeti u tue
raunalne sustave, nastoje promijeniti djelovanje postojeih komercijalnih
programa, a sve stoga da bi dokazali vlastite sposobnosti.

Business Software Alliance (BSA) je najistaknutija organizacija posveena

unapreenju sigurnog i zakonitog digitalnog svijeta. Ova organizacija zastupa
interese svjetske industrije komercijalnog softvera pred vladama i na
meunarodnom tritu. BSA obrazuje potroae o upravljanju programima i
zatiti autorskih prava te o drugim pitanjima vezanim za Internet. Organizacija
BSA je osnovana 1988. godine, a djeluje u vie od 60 zemalja diljem svijeta,
ukljuujui Hrvatsku.

Glede doputenja za uporabom programa te naina naplate i distribucije

programa, veina programa pripadaju u jednu od slijedeih skupina:

a) Komercijalni programi su oni na kojima postoji autorsko pravo i za

iju se uporabu plaa naknada pri kupnji. Kupnjom takvog programa
kupac preuzima zakonom propisana prava i obveze. U prava,
 primjerice, spada uporaba programa, a u obveze razliita ogranienja
preprodaje, umnoavanja i dr. Uz program je redovito priloen ugovor o
uporabi kojem se kupac obavjetava o obvezama i pravima.
Komercijalni programi isporuuju se u prigodnoj ambalai i s
odgovarajuim tiskanim prirunicima. Uglavnom se distribuiraju putem
trgovake mree.
b) Sharwere (engl. shared software) program je kojeg korisnik moe bez
naknade isprobati i rabiti odreeno vrijeme. Ako korisnik, po
isteku probnog roka koji je naveden u prilogu takva programa, odlui
nastaviti rabiti program i dalje, duan je to prijaviti vlasniku programa i
platiti propisanu naknadu. Postupak prijave korisnika zove se
registracija. Probni rok je obino od 7 do 30 dana, a naknada je
mnogo nia od cijene slinih komercijalnih programa. Registracijom
programa i plaanjem naknade korisnik redovno stjee dodatne
pogodnosti, primjerice dobiva tiskani prirunik za uporabu programa,
dodatke programu itd. Mnogi korisnici svjesno ili iz neznanja
zanemaruju obvezu registracije i plaanja naknade. Kako ne postoji
jednostavan nain za provjeru rabi li korisnik program nakon
propisanog roka, nema ni posljedica za takav in.
c) Freeware je naziv za programe koji se bez naknade mogu rabiti bez
vremenskog ogranienja i umnoavati. Kod ovakvih programa
postoji autor ili vlasnik programa koji zadrava autorska prava proizala
iz vlasnitva, no za program ne trai nikakvu naknadu.
d) Program u javnom vlasnitvu (engl. public domain, PD) naziv je za
programe koje je slobodno rabiti, umnaati i mijenjati bez ikakva
ogranienja ili plaanja naknade autoru programa. Na takve programe
nitko ne polae prava koja bi proizala iz vlasnitva i takvi se programi
smatraju opim dobrom. Mogu se slobodno rabiti za bilo kakve
komercijalne i nekomercijalne namjene. Autor je svoja prava prenio na
javnost.
e) Otvoreni program (otvoreni kod, engl. open source) vrsta je
programa koju je mogue rabiti bez naknade. Za razliku od ostalih
vrsta ovdje spomenutih programa, otvoreni program mora ukljuivati i
izvorni program (izvorni kod) i mora dopustiti izmjene izvornog
programa bez naknade i ogranienja. Temeljna namjena ove vrste
programa je poticati korisnike da mijenjaju, poboljavaju i dopunjuju
programe i zatim tako promijenjene programe, bez naknade, dati na
uporabu ostalim korisnicima. Zajednikim radom korisnika nastaju
sloeni, obini i vrijedni programi za iju uporabu nije potrebno plaati
naknadu. Dobar primjer takve suradnje je operacijski sustav Linux.

Osim navedenih postoje jo mnoge inaice prava na uporabu programa pa

korisnicima esto nije jasno kako koje od njih smiju rabiti. Postoje programi koji
se istodobno mogu ubrojiti u vie skupina to dodatno izaziva zabunu. Zato je
najbolje prouiti uz kakvu licencu se program isporuuje, a zatim se pridravati
navedenih ogranienja.