You are on page 1of 169

AROMANSKI STUDII 1

VALERIU PAPAHAXI
__________________________________
AROMANSKI STUDII
2 Valeriu Papahaxi
AROMANSKI STUDII 3

UNIJA ZA KULTURA NA VLASITE OD MAKEDONIJA


BIBLIOTECA NATSIONAL-A ARMNJLOR
CONSTANTIN BELEMACE
Colectsiea Moscopoli
24

VALERIU PAPAHAXI

AROMANSKI STUDII
Prevod od romanski jazik: Dimo N. Dim~ev (Dina Cuvata)

Skopje 2017
4 Valeriu Papahaxi

PO POVOD 100-GODI[NINATA OD
PROGLASUVAWETO NA REPUBLIKA PIND, VO 1917
GODINA
----------------------------------
Unija za kultura na Vlasite od Makedonija
Za izdava~ot: Dimo N. Dim~ev

Urednik na edicija: Goran Kostov

Tehni~ko ureduvawe: Mihajlo Naumovski

Soglasno ~l. 20, to~ka 8, od Zakonot za DDV


(Slu`ben vesnik na RM, 44/99), za ovaa kniga
e platen danok od 5%.

ISBN 9989-895-81-3

OBJAVUVAWETO NA OVAA KNIGA FINANSISKI E


PODDR@ANO OD FIRMATA N\-In`enering - SKOPJE
NA GOSPODIN \OR\I NIKOLOV (GHOCU-AL STERIA-
AL PURA, DI DURFULILJI, REPUBLICA MACHEDONIEA) I
NEGOVOTO SEMEJSTVO IM PO@ELUVAME ZDRAVJE,
RADOST, SRE]A I MNOGU USPEH/ NAPREDOK VO S
[TO ]E SI ZAMISLAT DA POSTIGNAT, A NA MALIOT
NIKOLA DA ZAIGRA VO REAL MADRID. ^UL ME
GOSPOD!
Preveduva~ot i izdava~.
AROMANSKI STUDII 5

MOSKOPOLE
- TRGOVSKATA I KULTURNATA
METROPOLA
NA AROMANCITE NA
BALKANSKIOT POLUOSTROV
VO XVIII-OT VEK -
Na jugozapad od Ohridskoto Ezero, na nadmorska viso~ina
od 1150 m., se gledaat, na planini, urnatinite na gradot
Moskopole ili Voskopole, trgovskata i kulturnata metropola
na aromanstvoto pred dva veka.
Site stranski nau~nici, koi pi{uvale za ovoj grad, se
soglasuvaat so aromanskiot karakter na negovoto naselenie.
Germanskiot istori~ar Johann Thunmann, profesor na
Univerzitetot vo Hale, vo 1774 g., za Moskopole go napi{a
slednovo: Toa e dosta prostran grad, okolu 1, 5 geografska
milja od Kor~a, kade {to e sedi{teto na kadijata, i na 4 milji
od Ohrid, ne daleku od Prespansko Ezero. Celoto naselenie
go zboruva aromanskiot jazik, (Die Einwohner reden alle
wlachische)1).
Vo 1814 g., angliskiot polkovnik William Martin-Leake,
zboruvaj}i za gradot Kor~a od Albanija, pi{uva deka na
planinite koi go zagraduvaat od Zapad, se nao|aat ostatocite
na aromanskata naselba Moskopole, koja nekoga{ bila vo poln
procut, (... the once populous and florishing vlakhiote settlement of
Moskhopoli)2). Lik, koj go poseti gradot na 11 septemvri 1805
g., ni go ka`uva slednovo: Vo 10,45 pristignav vo Moskopole,
smesteno vo podno`jeto na edna golema viso~inka. Kakvo i da
bilo vo minatoto, Moskopole denes ima izgled na golemo selo
opkoleno so gradini, vo koi ~esto se pojavuva lombardiskata
6 Valeriu Papahaxi

topola3).
Pi{uvaj}i za Aromancite od Makedonija, vo 1816 g.,
Dimitrie Filipide ni ka`uva deka pove}eto od niv `iveat
okolu gradot Bitola vo Makedonija, kade {to ima i sela so
Aromanci, a dokolku nekoj otide od ovde podaleku, niv }e gi
sretne vo golem broj, bilo vo sopstveni sela, bilo izme{ani so
drugi narodi, s do Moskopole, nekoga{ tolku razvieniot grad
so zanaeti i trgovija4).
Pukvil, francuskiot konzul, vo vremeto na Napoleon I,
vo knigata za Ali Pa{a Janinski, ni ka`uva deka Aromancite
moskopolci se svesni za svoeto latinsko poteklo. Tie na svojot
grad mu go dale imeto Voskopole, {to zna~i sto~arski grad,
poradi svoeto ime Vlav. Toa vredno naselenie, ~ii plemiwa
se rasprsnati po kantonite Kolowa, Kor~a, s do blizinata na
Dra~, spored nivnoto ka`uvawe, se potomcite na edna kolonija
naselena od Kvintij Maksimus vo Taulantija ili Muzakija,
od kade {to pominale na planinite Kandavija vo vremeto na
varvarskite napadi5).
Kuzineri, francuski konzul vo Solun, vo 1831 g.,
za Aromancite ni go ka`uva slednovo: Gi prepoznava{
blagodarenie na nivniot jazik. Tie i sega go zboruvaat
latinskiot, i do kolku gi pra{a{: od koja nacija ste?, tie gordo
odgovoraat: Rmnji (Romani). Od gradovite {to gi naseluvaa vo
Makedonska Ilirija e i Moskopole, ~ii ubavi vodi i pasi{ta
gi privlekle. Nivnata nova naselba gi napravi sto~ari. Tie
umeeja da napravat da bidat sakani od svoite sosedi6).
Gr~kiot istori~ar Aravandinos ni zboruva za Voskopole
ili Moskopole, kako za novoosnovan grad naselen vo XVI-ot vek
od edno aromansko pleme, vo kor~anskata eparhija7).
Vo eden dokument napi{an na latinski jazik {to se nao|a
vo arhivite na Budimpe{ta, za aromanskiot centar go nao|ame
slednovo: Moskopole e smesteno vo Makedonija, na granicite
na Albanija; toa e mnogu golem grad (urbs aplissima) ne samo
za cela Grcija, tuku re~isi duri i za celoto Tursko Carstvo...
Celoto negovo naselenie e od ista nacionalnost, od hristijanska
religija od gr~ki ritual i so ist jazik, koj se narekuva latinski,
zatoa {to e sostaven, vo golem del, od latinski zborovi. Tie
AROMANSKI STUDII 7

samite se smetaat i se narekuvaat Romani, (... ipsique inter se


Romani dicuntur et nominantur)8).
Ovie svedo{tva se dovolni za da se doka`e aromanskoto
poteklo na gradot Moskopole.

Aromancite moskopolci, skromni sto~ari po svoeto


poteklo, uspeale vo XVII-ot vek, da napravat od svojot grad eden
golem trgovski centar. Eve {to ni ka`uva Pukvil za procutot
na Moskopole:
Ju`nata strana na planinata Sboke, me|u populaciite
koi ja naseluvaat, pretstavuva mesto na pozadr`ani i popitomi
obi~ai. Vo `iveali{teto na Toksidite, najli~nite i
najhrabrite od [kipetarite, se naselija Aromanci Dasareti
kako roj vredni p~eli, koj se naseluva ponekoga{ vo puknatinite
na karpite okolu koi bu~at potocite. Sto~ari koi ne znaat za
son, vredni rabotnici, ovie Aromanci {to se smetaa za potomci
na Rimjanite, naseleni vo Kandavija od Kvintus Maksimus, vo
XI vek go izgradija, vrz urnatinite na stariot grad na Moskite,
gradot Moskopole i, od edna obi~na sto~arska naselba, ovaa
kolonija stana trgovska metropola na Epir9).
Lik, koga zboruva za dve selca vo Albanija, koi go nosat
istoto ime Voskop, go ka`uva slednovo:
Tie se ostatoci na edna stara aromanska kolonija,
koja, nekade vo vremeto na turskoto osvojuvawe, gi dr`e{e
okolnite distrikti i be{e mnogubrojna, me|utoa, potoa,
poradi okolnostite se rasprsna. Eden del od nea se povle~e
na edno mesto na sosednata planina, kade {to go osnova gradot
Voskopole. Bezbednosta na naselbata privle~e ovde golem broj
kolonisti od Grcija i od drugi mesta na Evropska Turcija,
koi trguvaa so Germanija i ja zbogatija ovaa oblast. Potoa, se
sramea da `iveat vo sto~arskiot grad i mu go promenija imeto
vo Moskopole, koe, so toa {to zna~i gradot na teliwata ne
dobi premnogu10).

Stopanskiot razvoj na Moskopole na krajot od XVII i


po~etokot na XVIII vek soodvetstvuva so procutot na veneciskata
trgovija na Jadranot po pobedite na Veneciskata Republika nad
8 Valeriu Papahaxi

Turcite blagodarenie na Fran~esko Morosini, osvojuva~ot


na Peloponez. Ne mo`eme, zna~i, da ja odvoime stopanskata
istorija na moskopolskite Aromanci od onaa na veneciskata
trgovija na Jadranot.
Dr`ej}i se do sovetite na prof. dr. Nikolae Jorga, ja
istra`uvav gr~kata11) korespondencija na trgovcite od
Moskopole za~uvana vo dr`avnite Arhivi vo Venecija i
izve{taite na veneciskite konzuli od Dra~ upateni do
pettemina savi alla mercanzia - pettemina veneciski magistrati,
koi vodea smetka za trgovijata - kako i ispratenite pisma do
bailot od Carigrad, pretstavnikot na Veneciskata Republika
vo Pretstolninata na Turskoto Carstvo. Ovie dokumenti, vo
koi ~esto se pojavuvaat trgovcite od Moskopole, i mercanti di
Mos-copoli ili i mercanti moscopoliti, ni dadoa mnogu polezni
informacii za rekonstruiraweto na stopanskata istorija na
golemiot aromanski centar12). Taka uspeavme da go sledime,
preku veneciskite dokumenti, trgovskiot `ivot na Aromancite
moskopolci od 1696 do 1761 g.
Vo tie dokumenti nao|ame moskopolski imiwa, koi kaj
Aromancite gi sre}avame i denes: Giani Costa Giupan da Moskopoli
(Jani Kosta @upan od Moskopole, bel. prev.), un tal Giovanni di
Georgio Papa et altro Dimitri Bisuca, mercanti da Voscopoli (eden Jani
Xorxo Papa i drug Dimitri Bizuka od Moskopole, bel. prev.),
Giorgio Vreto, mercante da Voscopoli, amico di questo consulato, capace
e bene affetto alla Republica Serenissima (Jorji Vreto, trgovec
od Moskopole, prijatel na ovoj konzulat, sposoben i dobar
partner na Veneciskata Republika, bel. prev.), Adamo Gira e
Micali Simo, negozianti da Moscopoli e compatrioti del Vreto (Adam
Gira i Mihali Simo, trgovci od Moskopole i sonarodnici
na Vreto, bel. prev.), Adamo di Giorgio Gira, negoziante da
Moscopoli..., la casa del quale continua un dovizioso commercio con la
piazza di Venezia (Adamo i Jorji Gira, trgovci od Moskopole...,
~ija firma odr`uva postojana trgovija so pazarot vo Venecija,
bel. prev.), un tal signor Micali Sideri, negoziante da Moscopoli
(gospodin Mihali Sideri, trgovec od Moskopole, bel. prev),
Joanni Siguna da Moscopoli (Joan Siguna od Moskopole, bel.
prev.), Constantin Senguna da Moscopoli (Konstantin Senguna od
AROMANSKI STUDII 9

Moskopole, bel. prev.), itn. Formite Singuna i Senguna go


davaat imeto [aguna.
Pismata na moskopolskite trgovci se upateni do Xorxo
Kumano, trgovec vo Venecija, koj `ivee na San Provolo, do
Palatata na Du~ite, i do Pjetro Rosa, konzul na Republikata
vo Dra~. Posledniot nestrplivo gi o~ekuva za da gi isprati,
vo kopija i vo italijanski prevod, na bajlijata (pretstavnikot):
Sekoj den gi o~ekuvam pismata na trgovcite od Moskopole, za
brgu da gi ispratam na Va{ata Ekselencija, (Attendo di giorno
in giorno le carte da` mercanti di Voscopoli, per trasmetterle con espresso
all` Eccelenza Vostra).
Moskopolskite trgovci ispra}aa od Dra~ i Valona za
Venecija, per la Dominante, proizvodi na svoite rabotilnici:
golemi koli~ini volna, ~oja (debeli volneni {tofovi),
jambolii, ko`a, vosok nabaven od Cara Romaneaska, maslo, tutun
od Albanija itn.
Moskopolcite dobivaa od Venecija svila, veneciski tkaenini
spored francuskata metoda, brokati, kadife, stakleni
proizvodi (~a{i, bokali, prozorsko staklo), proizvedeni
bezdrugo od fabrikite na ostrovot Murano, italijanski
porcelan, grn~arija, oru`je, olovo, kalaj, bakar, {e}er, hartija
za pi{uvawe, knigi, itn.
Veneciskite dokumenti ni ovozmo`ija da gi prosledime
moskopolcite vo site naselbi i oblasti koi gi posetuvaa.
Nao|ame moskopolski trgovci vo Dra~ i vo Valona, pristani{ta
kade {to si gi tovaraa svoite stoki za Venecija i kade {to gi
dobivaa tie koi im bea dostavuvani. Vo Valona bezdrugo se
sre}avaa so svoite sonarodnici ostanati kako sto~ari, oti,
kako {to izjavuva Pukvil, Aromancite od Moskopole, gradot
koj nekoga{ bil vo procut, zdru`eni so nekolku plemiwa od
sosedstvoto od Devol, ponekoga{ se spu{taa vo mestata okolu
Valona13).
Nao|ame moskopolci vo Elbasan, Kavaja, Tirana, Berat,
Struga, Kostur, Sajada (pristani{te nasproti ostrovot Krf),
niz tesaliskite naselbi Larisa, Moskoluri, Elasona, kade {to
se odr`uvaa godi{ni pana|uri, vo Carigrad, kade {to se primani
od pretstavnicite na Veneciskata Republika, vo Galipole, vo
10 Valeriu Papahaxi

Cara Romaneaska, - vo Valahija - od kade {to nabavuvaa vosok,


vo Bosna, vo Venecija, kade {to si gi ispra}aa decata da u~at
matematika i da pi{uvaat francuski. Nao|ame moskopolci
povrzani so Ankona, pristani{te koe mu pripa|a{e na Papskata
Dr`ava, so avtonomnata republika Ragusa (Dubrovnik, bel.
prev.), so oru`arite od Bocche di Cattaro (Castelnuovo, Perasto,
Dobrota), so Ungarija, so Belgrad, so Viena.
^itaj}i ja prepiskata od Moskopole i taa na veneciskite
konzuli se dobiva vpe~atok deka `iveeme vo svetot na
moskopolcite, deka prisustvuvame na podgotvuvaweto na nivnite
dogovori, na nivnite kavgi i intrigi, na razgovorite i nivnite
sudewa. ^esto naiduvame na trgovci od Moskopole skarani so
kapetanite na korabi. Veneciskiot konzul intervenira kako
sudija vo site nivni nedorazbirawa.
Jorji Vretu od Moskopole, koj ima nekoi nedorazbirawa so
svojot porane{en ortak, tu`i ~etiri takvi sudii. Tie se: Adam
Gira i Mihali Simu, trgovci od Moskopole i sonarodnici na
Vretu, nekojsi Abraham Levi, trgovec od Dubrovnik i konzulot
Pjetro Rosa. Interesno e da se spomene pribli`uvaweto me|u
eden Evrein i dvajca moskopolski Aromanci. Venecijanskiot
konzul priznava deka e neve{t vo sporedba so tie ve{ti lu|e
za trgovija i smetki.
Korabite (marsejski, tartanski), so koi se slu`at
moskopolskite trgovci, vo golem del im pripa|aat na armatolite
od Bocche di Cattaro.
Vo XVIII vek, muslimanskoto naselenie od Dul~iwo, koe
se zanimava so piratstvo i kontrabanda, nanesuvaat golemo
zlo na veneciskata trgovija na Jadranot. Pjetro Rosa, konzulot
na Venecija, se bori so site sili da gi otstrani Dul~iwanite
od Dra~. Vo negovata borba protiv niv i nere{itelniot
i otrovni~ki karakter na Turcite, toj ja ima pomo{ta na
moskopolcite. Eve {to mu pi{uva, na den 18 april 1711,
veneciskiot konzul na bajlijata Alvize Mo~enigo:
So ova ve izvestuvam za odgovorot {to odnosniot Ali pa{a
im go dade pred izvesno vreme na dvajca trgovci - Joan Papa i
Dimitri Bizuka od Moskopole, koi od mene bea zadol`eni da
go nateraat da isprati to~ni vesti na vladata, bez da bide na
AROMANSKI STUDII 11

stranata na prokletite Dul~iwani. Kako {to }e videte od


ovde prilo`enata kopija na pismoto, koe kako odgovor mi go
ispratija tie dvajca trgovci, se ~ini deka pa{ata insistira na
pobaranata suma na pari i samo taka }e gi dade to~nite vesti za
da mo`am da gi dostavam do Va{ata Ekselencija.
Mnogu od agentite i izvestuva~ite na Pjetro Rosa se
moskopolski Aromanci. Tie se prepora~uvani na pretstavnicite
na Veneciskata Republika vo Carigrad: bajliite Askanio
Justinijani, Alvize Mo~enigo, Zuane Emo, Fran~esko Griti,
Daniele Delfini i ambasadorot Karlo Rucini, idniot duks
(1732-1734), koi gi primaat vo audiencija, kako lu|e verni na
Veneciskata Republika.
Pjetro Rosa, vo 1719 g., mu go prepora~uva na ambasadorot
Karlo Rucini moskopolecot Jorji Vretu, kako dragoman na
konzulatot:
Deneska, 25 oktomvri, dojde kaj mene gospodin Jorji
Vretu, trgovec od Moskopole, prijatel na ovoj konzulat i
~ovek na gospodin Nikola Karajani, da mi javi deka ve~erva
trgnuva za Moskopole, od kade {to }e otide za Carigrad... Toj
}e dojde li~no da go dade na raka na Va{ata Ekselencija ova
moe pismo za Vas ... Zatoa {to konzulatot ima itna potreba, od
edna doverliva li~nost koja }e raboti kako dragoman, poznavaj}
i go Jorji Vretu, sposoben i veren na Veneciskata Republika,
ja molam, ponizno, Va{ata Ekselencija da blagovolite da go
dobiete za nego beratot za dragoman.
Prepiskata me|u Pjetro Rosa i Karlo Rucini se pravi,
zna~i preku Moskopole, (per via di Moscopoli).
Vo 1761 g., veneciskiot konzul Antonio Bartolovi~ gi
spomenuva, kako {to veli, Grcite14) (od Moskopole) koi
trguvaat so Germanija transportiraat koli~estva pamuk i fina
ko`a duri do Viena, (Li Greci di Moscopoli che commerciano in
Germania trasportando quantita di cottoni e pellami fino a Vienna).
Profesorot N. Jorga ni zboruva vo Bele{kite za Polska15)
za naselenite moskopolski Aromanci, kako za trgovci so vino,
vo Poznaw, vo Polska, okolu 1780 g.: Honoratus Georgius Dymszo
Zupanski, Graeus, vinopola, de civitate Moscopolis, in Macedonia,
oriundus, Honoratus Demetrius Wretowski, Graecus, vinopola, de
12 Valeriu Papahaxi

civitate Moscopolis, in Macedonia, oriundus, itn. Ja zabele`uvame,


ve}e, polskata forma na aromanskite prezimiwa.
Od vrskite {to gi odr`uvaa trgovcite Aromanci od
Moskopole so pretstavnici na Veneciskata Republika vo
Turskoto Carstvo, mo`e da se vidi deka tie imaa direktni
interesi vo s {to se odnesuva{e do veneciskata trgovija na
Jadranot. Iako smesteno na golema oddale~enost od ova more,
Moskopole, so svoite vrski so Dra~ i Valona, ni go dava
vpe~atokot deka di{e{e niz Jadranot.

Trgovskiot procut na Moskopole go donese i kulturniot


procut na aromanskiot centar. Moskopolskite trgovci, koi
go minuvaa Balkanskiot Poluostrov nadol` i popreku i koi
svoeto trgovsko obrazovanie go steknuvaa vo Venecija, Viena i
Poznaw, ne mo`ea da ostanat bez obrazovanie. Iako naselenieto
na gradot be{e aromansko, ubedeno vo svoeto latinsko poteklo,
Moskopole be{e centar na gr~kata kultura. Ovaa rabota ne
treba da ne ~udi: za celiot evropski Jugoistok gr~kiot jazik vo
XVIII-ot vek be{e jazikot na intelektualniot sloj.
Lik izjavuva deka nikoj ne mo`e da se somneva deka, vo vtorata
polovina na XVII-ot vek, vo Carigrad, Bukure{t, Moskopole i
Janina postoeja u~ili{ta vo koi se izu~uva{e starogr~kiot
jazik16). Pukvil, koga zboruva za istorijata na Moskopole, go
pi{uva slednovo: Kon sredinata na minatiot vek ima{e okolu
~etirieset iljadi du{i, a vo 1788 g., naselenieto zgolemeno za
edna tretina, vetuva{e edna bleskava sudbina za hristijanite
od ovaa oblast, re~isi nepoznata na Grcija. U~ili{tata od
Moskopole cutea, civilizacijata se razviva{e pod zakrilata
na religijata i na nejzinite slu`iteli17).
Aromanskata metropola od Albanija be{e sedi{te na
mitropolija. Pukvil pi{uva deka Arhiepiskopot od Berat
nosi titula na Belgrad i Kanina i deka negovoto sedi{te e
vo Moskopole ili Voskopole18).
Vo eden re~nik na ~etiri jazici, objaven vo Venecija vo 1786
g. se spomenati, na 9 stranica, site toga{ni gr~ki u~ili{ta. Na
toj spisok, vo koj figuriraat i u~ili{tata od Bukure{t i Ja{i,
go nao|ame slednoto: Vo Moskopole, edno u~ili{te i edna
AROMANSKI STUDII 13

pe~atnica19). Istaknuvame deka pe~atnicata od Moskopole,


kade {to se pe~atea knigi od vospiten i religiozen karakter, e
edinstvenata na ovoj spisok.
Moskopole dade mnogu znameniti li~nosti kako vo gr~kata
kultura, taka i na aromanskata. Vo Akademijata od Moskopole
se studiraa humanisti~ki nauki, se znaeja gr~kiot i latinskiot
jazik. ]e spomeneme nekolku u~eni moskopolci koi se istaknale
kako sve{tenici, profesori, lekari i pisateli. Mnogumina od
niv studirale vo Italija.
Dimitri Mantuka, mitropolit na Kostur, od makedonsko
Moskopole, be{e ~ovek koj gi znae{e gr~kiot i latinskiot
jazik, upaten vo profanata filozofija i vo svetata teologija
i propovednik na evangeliskoto slovo. U~e{e so profesori vo
Italija20).
Joan Hal}eu, moskopolec, sve{tenik, mudar i mnogu u~en
~ovek, be{e poznava~ na gr~kiot, latinskiot i italijanskiot
jazik, filozof aristotelik, teolog i propovednik. Be{e
direktor na Flangijanskiot Kolegium vo Venecija21).
Joan Hal}ia, Makedonec, po poteklo od Moskopole,
ja odbrani vo 1692 g., vo Rim, doktorskata disertacija po
filozofija i teologija22). Dimitri Hal}ia, od Moskopole, -
sigurno rodnina na prethodniot, - ja steknuva, isto taka vo Rim,
titulata doktor23).
Vo prvata polovina na XVIII-ot vek Joasaf Moskopolski
e Patrijarh Ohridski. Germanskiot vizantolog H. Gelcer ni
ka`uva deka, me|u predmetite ostanati vo Crkvata Sv. Kliment,
ima edna prekrasna pozlatena srebrena mitra, ukrasena so
skapoceni kamewa, koja trgovcite od razvieniot i nekoga{
mnogu bogatiot trgovski grad Moskopole mu ja podarija, vo 1727
g., na svojot sonarodnik, golemiot Patrijarh i Arhiepiskop
Joasaf. Krunata be{e napravena od donatorite vo Venecija24).
Dimitri Pamperi, posetuval nastava kaj u~enite od
Carigrad, slu`el kako sekretar na Nikolae Mavrokordat25)
i bil ispraten od nego vo Padova da studira medicina. Koga
se vratil stanal profesor na sinot na Nikolae, odnosno
Konstantin, i dvorski lekar na istiot. Be{e od Moskopole od
Makedonija, lekar-filozof, erudit vo gr~kata kultura, kako
14 Valeriu Papahaxi

{to mo`e da se vidi od svoeto delo. Se ~ini rabotel i kako


profesor vo {kolata od Bukure{t26). Chesarie Daponte ni ka`uva
deka bil golem erudit kako na gr~ki, taka i na latinski i bil
ukras na Bukure{t27). Sorabotuval vo Bibliotheca graeca na J.
a. Fabricius (Hamburg, 1722, tom. X) so trudot za gr~kite eruditi
vo XVII-ot i XVIII-ot vek: Dimitri Procopii Macedonis Moschopolitae
succinta eruditorum graecorum superioris et praesentis saecoli recensio.
Ambrosie Pamperi, jeromonah, roden vo Moskopole, vo
1733 g. Toj e poznava~ na gr~kiot i romanskiot jazik, gi pominal
Valahija, Moldova, Germanija i Ungarija. Bil sve{tenik na
pravoslavnata kapela vo Lajpcig28).
Teodor Anastasi Kavalioti, genijalen ~ovek,
spored misleweto na Zavira29), protopop i propovednik od
Moskopole, e eden od najistaknatite u~eni Aromanci od XVIII-
ot vek. Studiral op{testveni nauki vo svojot roden grad kaj
Hal}eu, eden u~en Moskopolec, (Die Humaniora hat er in seiner
Vaterstaadt bel Chalkeus, einem gelehrten Moschopoltaner, studiert)30).
Tunman go smeta Kavalioti za eden od, naju~enite lu|e od
svojot rod, koj dobro znael jazici, filozofija i matematika.
Toj ni ka`uva deka u~eniot moskopolec gi zboruval gr~kiot,
aromanskiot i albanskiot kako maj~ini jazici31). Kavalioti
e avtor na Protopirijata (Prvou~enie, Bukvar, bel. prev.),
pe~atena vo Venecija vo 1770 g., vo pe~atnicata na Antonio
Bortoli, so parite na Jorji Trikupa, nare~en Kosmicki, od
Moskopole, trgovec-patriot, koj, kako {to izjavuva Tunman,
`iveel dolgo vreme vo Polska. Vo taa kniga avtorot dava, vo
tri koloni, eden paralelen re~nik, napi{an so gr~ki bukvi, na
naroden gr~ki, albanski i aromanski jazik32), prepe~aten od
Tunman.
Konstantin Haxi \eor|iu Xehani, od Moskopole, e
~ovek so mnogu poznavawa, osobeno od filozofijata i
matematikata, so prekrasna mo} za razmisluvawe i dostoen za
posre}na sudbina33). Vodi `ivot na student-patuva~ `eden za
nauka. Toj gi pro{eta, bez soglasnost na roditelite, golemite
univerzitetski centri od Evropa. Go nao|ame vo Modra (dene{na
Slova~ka), vo Hale, vo Getingen, vo Pariz, vo London, vo
Kembrix, vo Lajden, vo Amsterdam, vo Venecija, vo Rim, vo Viena,
AROMANSKI STUDII 15

vo Carigrad, vo Cara Romaneaska, vo Polska. Gi znae latinskiot


i germanskiot jazik. Pi{uva{e stihovi na klasi~niot gr~ki
jazik: pesni posveteni na golemite i slavni suvereni na XVIII-ot
vek Josif II, Frederik II i Ekaterina II, edna herojsko-elegiska
pesna povetena na Angli~anite i Belgijcite, najblagorodnite
prijateli na Muzite i mnogu blagorodni studenti, (pe~atena
vo Kembrix vo 1776 g.), kako i edna pesna za Aleksandar
Ipsilanti, vladetel na Cara Romaneaska. Haxi Xehani e toj
{to mu ja dade na Tunman Protopirijata na Kavalioti i koj go
informira u~eniot profesor od Hale deka Vlasite od preku
Dunav se golem i mnogubroen narod, deka go zboruvaat istiot
jazik kako i nivnite bra}a od ovaa strana na Dunav i deka
samite si se narekuvaat Romani, (Sie nennen sich selbst Rumanje
oder Rumunje)34). Zna~i, u~eniot Moskopolec be{e svesen za
svojata nacionalnost. Toj znae{e deka so naukata {to ja be{e
steknal }e im bide od korist na svoite sonarodnici.
Daniil Mihali Adam Haxi, Mesio-Dak, ekonom i
propovednik, e avtor na eden Lexicon tetragloson - pe~aten vo 1794
g. vo Venecija i prepe~aten od Lik vo Researches in Greece - vo
koj toj gi naredi vo paralelni stolbovi gr~kite, aromanskite,
albanskite i bugarskite re~enici, dadeni so gr~ko pismo35).
Vidovme deka ima{e mnogu Aromanci moskopolci koi pominaa
niz italijanskite Univerziteti. Ne veruvame deka sli~nosta na
nivniot jazik so onoj zboruvan otade Jadranot mo`e{e da ostane
nezabele`ana od tie posetiteli na univerzitetskite centri vo
Italija. Nie mislime deka Aromancite moskopolci ja dol`at
svesta za latinizmot poradi italijanskiot humanizam36).

Bogatstvata akumulirani vo metropolata na balkanskiot


latinitet, me|utoa, ne mo`ea da ne gi stavat vo isku{enie
Albancite-muslimani od sosednite oblasti, koi kon krajot
na XVIII vek, iskoristuvaj}i ja matnata sostojba vo Turskoto
Carstvo, go napadnaa Moskopole, go ograbija i go razurnaa.
Pukvil ni gi prika`uva tragi~nite denovi na razurnuvaweto
na golemiot aromanski centar:
Zavista i fanatizmot se obedinija za da go razurnat deloto
na mudrosta. Muhamedanskite ordi od Dagli i Kolowa prvi go
16 Valeriu Papahaxi

dadoa signalot na nesre}ite, po~nuvaj}i da go ograbuvaat i da gi


ubivaat karvanite koi doa|aa na pazar vo Moskopole. Od svoja
strana, begovite od Muzakija, so obrazlo`enie deka gi pomagaat
nastradanite podanici na Golemiot Senior, postavija eden
garnizon vo gradot i po deset godini razurnuvawa, ograbuvawa
i borbi, Moskopole is~ezna od povr{inata na Albanija. Dveste
kolibi, naseleni samo so siroma{ni sto~ari, se seto ona {to
ostana od toj grad kade {to mizerijata ne }e zadocni da go
zakopa pod golemite urnatini, koi s u{te svedo~at za negoviot
nekoga{en blesok37).
Vo eden golem italijanski geografski atlas, pe~aten vo
Venecija vo 1826 g., se ka`uva deka Aromancite osnovaa vo
Makedonija eden grad nare~en Voskopole, koj vo minatiot vek
be{e razurnat i ograben od Albancite, (Avevano fabbricato
in Macedonia una citt chiamata Voscopolis, che nel secolo scorso fu
distrutta e saccheggiata dagli Albanesi)38).
Kuzineri ni zboruva, isto taka, za razurnuvaweto na
Moskopole i za rasprsnuvaweto na naselenieto od nesre}niot
grad:
Vo na{i denovi gradot Voskopole se zbogati od svojata
trgovija so Germanija. Lu|eto izgradija mnogu ubavi ku}i, no
eden pa{a od Albanija, za koj mi be{e re~eno deka bil tatkoto na
Ali pa{a Janinski, go napadna i go ograbi ovoj grad, a trgovcite
se razbegaa. Tie sega se naseleni vo Banat, vo Ungarija, vo razni
gradovi vo Makedonija i, posebno vo Seres kade {to Ismail-
beg dobro gi prifati. Denes vo Moskopole ima samo urnatini i
kolibi, vo koi `iveat siroma{nite ostatoci na taa nacija39).
Za raspa|aweto na gradot Lik go veli slednovo:
^esto ja slu{av izjavata deka gradot imal osum ili deset
iljadi ku}i, no jas iako te{ko, sepak, bi prifatil eden mnogu
pomal broj. Negoviot golem procut trael s do minatiot vek. Vo
sedumdesetite godini po~na da opa|a toj broj, a vo poslednite
deset godini opa|aweto odelo tolku brgu, taka {to sega ovde
ima samo dveste ili trista naseleni ku}i40).
Filipide, opa|aweto na gradot im go pripi{uva na
karanicite me|u naselenieto:
Brojnoto naselenie na Moskopole, poradi nepre}inatata
AROMANSKI STUDII 17

karanica me|u sebe, se razbega, sekoj kade {to smetal deka }e najde
pomiren `ivot, podobra i polesna zarabotuva~ka. Mnogumina
od niv se vo gradovite na Ungarija, kade {to se zanimavaat so
sekakva trgovija, vo Viena i vo drugi gradovi na Germanija i na
Polska. A najmnogu gi ima vo gradovite, grat~iwata i selata vo
Turcija41).

Od gore navedenite ka`uvawa gledame deka Aromancite-


moskopolci, po razurnuvaweto na svojot grad, se naselile vo
Banat i vo Ungarija, zna~i na teritoriite na Habsburzite. Vo
Viena postoi brojna aromanska kolonija so svoja crkva. Viena,
me|utoa, kon krajot na XVIII-ot vek stanala intelektualnata
metropola na Jugoisto~na Evropa42).
Pod vlijanie na istorisko-filolo{koto dvi`ewe koe
cute{e kaj Romancite od Transilvanija kon krajot na XVIII-ot
vek, so Samuel Miku, \eor|e [inkaj, Petre Major, Aromancite
moskopolci po~naa da se vospituvaat na svojot aromanski jazik.
Konstantin Ukuta, moskopolec, protopot vo Poznaw,
vo toga{na Ju`na Prusija ja otpe~ati vo Viena, vo 1797 g., na
aromanski jazik, me|utoa, so gr~ko pismo, Hova Pedagogija ili
Abecedar za decata lesno da go u~at aromanskoto pismo43),
(naslovot e na gr~ki jazik), a koja se otpe~ati vo slava na rodot.
Voshituva~ki se zborovite od predgovorot kon ~itatelot,
koi gi citirame ovde: Primi ja ovaa mala svetlina vo polza na
na{ite deca, oti mislam deka odamna saka{e da go vidi{ ovoj
po~etok na na{iot narod, da im pomogne na decata lesno da go
sfatat toa {to so golemo gubewe na vreme i te{ko go sfa}aat
na drug jazik.
Vo Budimpe{ta, lekarot Jorji Ro`a, koj vo svojata
doktorska disertacija, na svoeto ime gi dodade nacionalnosta
i svojot roden grad, Georgius Const. Rosa, Vallachus Voscopolitanus
et Macedo44), gi objavi trudovite za jazikot i minatoto na
Aromancite: Untersuchungen ber die Roma-nier oder sogenannten
Wlachen welche jenseits der Donau wohnen (1808)45), i Ve{tinata
za ~itawe na aromanski so latinski bukvi (1809)46)
Vo Viena, profesorot Mihali Bojaxi objavi Gramatika
na aromanskiot jazik: Romanische oder Macedono-wlachische
18 Valeriu Papahaxi

Sprachlehre (1813)47).
Od moskopolcite emigrirani vo avstriskata monarhija,
po razurnuvaweto na nivniot grad, eden del mu slu`ea na
elinizmot. Bogatoto semejstvo bankari Sina, koe poteknuva{e
od Moskopole, a be{e naseleno vo Viena, vo celost be{e
oddadeno na gr~kata kauza. Eden ~len na toa semejstvo na
renegati, Simion Sina, stana duri i baron i figurira{e me|u
ungarskite magnati48).
Drugi, me|utoa, vo celost se oddadoa na romanskata kauza.
Da gi spomeneme semejstvata Mo~oni i Go`du, koi odigraa mnogu
zna~ajna politi~ko-kulturna uloga vo istorijata na banatskite
i ungarskite Romanci. Golemiot mitropolit Andrej [aguna,
sinot na Naum [aguna i na Anastasija Mu~u Vretu, proizleze
tokmu od Aromancite moskopolci, naseleni vo Mi{kolc, vo
Ungarija. Inteligentnosta, energijata, sposobnosta i ~uvstvoto
za prakti~nost, so koi be{e nadaren golemiot Aromanec, se
samo nasledeni kvaliteti na eden pravnuk na tie moskopolski
trgovci.
Zaslu`uva po~it toj plamenen patriotizam kaj Aromancite,
vo edna epoha vo koja Romanija ne postoe{e i vo koja situacijata
na Romancite od Transilvanija ne be{e za zaviduvawe. No,
Aromancite moskopolci, kako prakti~ni lu|e, }e im be{e
od pogolema korist da se opredelat za Grci vo zemjite na
Habsburzite. Me|utoa, iznenaduva~ko e nivnoto zbratimuvawe
so ugnetuvanite Valahi od Transilvanija. Voshituva kaj niv i
topliot patriotizam so koj pridonesoa za nivno izdignuvawe.

Ovaa skromna sinteza ne mo`e da se smeta za monografija


na minatoto na Moskopole. Mislime deka treba da se napravat
u{te mnogu istra`uvawa za da mo`e da se podgotvi pocelosna
studija za aromanskiot centar od XVIII-ot vek.
Moskopole ima{e bleskavo trgovsko i kulturno minato.
Toa minato ni pripa|a nam i pretstavuva edno poglavie od
istorijata na Aromancite. Toj ni pripa|a nam samo zatoa {to
moskopolcite sekoga{ si go zboruvaa svojot aromanski jazik,
se smetaa za Aromanci, i pokraj svojata gr~ka kultura, i se
gordeeja so svoeto latinsko poteklo.
AROMANSKI STUDII 19

Gordite urnatini na slavnoto Moskopole denes stojat


kako simbol na napateniot `ivot na aromanskiot element
od Jugoisto~na Evropa i kako svedo{tvo na tragedijata na
Aromancite.
Dekemvri 1939.

Bele{ki:
1. Johann Thunmann, Untersuchungen ber die Geschichte der ostlichen
europaischen Volker (Leipsig, 1774), str. 178, bel. 1).
2. William Martin-Leake, Researches in Greece (London, 1814), str. 258.
3. W. Martin-Leake, Travels in Northern Greece (London, 1835), I, str. 344).
4. Dimitrie Fillipide, Geografia Romniei (na gr~ki, Lajpcig, 1816), str. 29.
5. Pouqueville, Voyage dans la Grce (Pariz, I izd., 1820), II, str. 152.
6. Cousinery, Vouage dans la Macedoine (Pariz, 1831), I, str. 17.
7. Aravandinos, Cronografia Epirului (na gr~ki, Atina, 1856), II, str. 35.
8. Gh. Alexici, Macedo-Romnii, vo Convorbiri Literare, XXXVII, str. 951.
9. Pouqueville, cit. delo, II, str. 392.
10. Leake, cit. delo, I, str. 343.
11. Gr~kiot, vo XVII-ot i XVIII-ot vek be{e jazikot na trgovskite
zdelki za Aromancite, iako me|u sebe si zboruvaa na aromanski jazik.
12. Vidi, na{iot trud Aromnii moscopoleni i comerul veneian n secolele
al XVIII-lea i al XVIII-lea, so predgovor od prof. N. Jorga, 238 str. i edna
karta, (Bukure{t, 1935).
13. Pouqueville, cit. delo, II, str. 217.
14. Pred strancite, Aromancite Moskopolci va`ea za Grci poradi
pravoslavnata vera i gr~kata kultura. Me|utoa, tie bea svesni deka
se Aromanci.
15. N. Iorga, Note polone, Acad. Rom. Mem. Sec. Ist. Seria III, t. III.
16. Leake, Researches in Greece, str. 227.)
17. Pouqueville, cit. delo, II, str. 392.
18. Ibidem, II, 217.
19. Dictionarium quatuor linguarum, Graecae, scillicet literalis, Graecae
vulgaris, Lati-nae, atque Italicae, primum concinnatam et in luce editum, studio et
opera Georgii Constantini Joanninensis... Venetiis, MCCLXXXVI, vo E. Legrand,
Bibliographie hellenique du XVIIIe siecle, II str. 453.
20. Johann-Albert Fabricius, Bibliotheca graeca (Hamburg, 1722), XI, str.
787.
21. Ibidem, str. 800.
22. E. Legrand, Bibliographie hellenique du XVIIe sicle, III, str. X, i 10.
20 Valeriu Papahaxi

23. Ibidem, str. X.


24. Heinrich Gelzer, Vom Helligen Berge und aus Makedonien, str. 154.
25. Vladetel na Cara Romaneaska.
26. G. I. Zavira, Nea Hellas (na gr~ki), str. 264.
27. C. Erbiceanu, Cronicarii greci, str. 224.
28. G. I. Zavira, cit. delo. str. 190.
29. Ibidem, str. 319.
30. Thunmann, cit. delo, str. 178.
31. Ibidem, str. 177.
32.Vidi Per. Papahagi, Scriitori aromni n secolul al XVIII-lea (Cavalioti,
Ucuta, Daniil); Victor Papacostea, Teodor Anastasie Cavalioti (vo Revista Istoric
Romn, 1932) i Povestea unei cr: Protopiria lui Cavalioti, Ein Unicum, vo
Omagiu lui Const. Kiritescu (1937), str. 665-674.
33. Thunmann, cit. delo, str. 179-180), n. k. Vidi i G. I. Zavira, cit.
delo, str. 394-6, i na{ata studija Constantin Hagi Gheorghiu Gehani din
Moscopole vo Revista Istoric, XXIII, str. 266-278.
34. Thunmann, cit. delo, str. 174.)
35. Per. Papahagi, cit. delo, str. 105-182; Th. Capidan, Daniil Moscopoleanul,
vo nchinare lui Nicolae Iorga cu prilejul mplinirii vrstei de 60 de ani Klu`,
1931).
36. Vidi na{ata studija Cum sa format contiina latinitii la Aromni?
vo Revista Istoric, XXIV, str. 43-49.
37. Pouqueville, cit. delo, str. 392-393.
38 Nuovo Dizionario geografico universale, statistico-storico-comerciale,
Venecija, 1826, ed. Giuseppe Antonelli, kaj zborot VALACO, vo istiot
re~nik nao|ame: VOSKOPOLIS, borgatta della Turchia europea, sangiacato a
12 1, al SSO, di Okrida.
39. Cousinery, cit. delo, I, str. 17.
40. Leake, Travels in Northern Greece, I, str. 343.
41.D. Filipide, cit. delo, str. 30.
42. N. Iorga, Idees et formes litteraires francaises dans le Sud-Est de lEurope,
vo Etudes Roumaines, II, str. 11.
43. Per. Papahagi, cit. delo str. 59.
44. I. Bianu i N. Hodos, Bibliografia romneasc veche, III, str. 61.
45. Ibidem, II, str. 537.) ).
46. Ibidem,III, str. 13.
47. Ibidem, str. 93, Per. Papahagi, Mihail Boiagi: Gramatica romn sau
macedo-romn.
48. Emil Picot, Les Roumains macedoniens en Autriche et en Hongrie, vo
Album macedo-romn, objaven pod rakovodstvoto na V. A. Ureche (1880),
str. 102-104.
AROMANSKI STUDII 21

NEKOLKU UTO^NUVAWA
VO VRSKA SO LEKAROT AROMANEC
OD VIENA JOAN NIKOLIDE DE
PINDO (1737-1828)
(Separat od Revista Istoricgod. XXIV, br. 7-9.)

G. dr. Valeriu L. Bologa, profesor po istorija na medicinata


na Univerzitetot vo Klu`, ima zasluga {to e prviot koj go
iznese na videlina likot na lekarot Aromanec od Viena Joan
Nikolide de Pindo vo svoite trudovi Soznanija za Aromancite od
Avstrija na po~etokot od minatiot vek, i, Vienskiot lekar
Joan Nicolide od Pind1) i Lekari Aromanci vo habsbur{kata
monarhija.2) Vo Po~etocite na romanskata medicinska
nauka3), dr. Bologa posveti cela glava na lekarite Aromanci,
koi se ~ini deka bea prvite vo medicinskoto minato na na{iot
narod.
Vo prviot spomenat trud, avtorot ni dava, vo romanski
prevod od germanski jazik, eden nekrolog na Nikolide de Pindo,
vo koj ni se dava `ivotot i aktivnosta na lekarot Aromanec
od Viena. Doznavame deka se rodil na 14 mart 1737 vo Gramosta
od Makedonija, deka u~el vo svoeto rodno mesto i vo [atista i
deka, bez soglasnosta na svoite roditeli, zaminal vo Viena, kade
{to po mnogute te{kotii ja odbrani doktorskata disertacija.
Bil nazna~en za lekar na gr~kata kolonija od Viena i proglasen
za blagorodnik so imeto de Pindo. Znaeme deka bil filantrop,
deka vodel `ivot ispolnet so revnosna rabota vo svojata
golema biblioteka, od koja mnogu knigi gi podaril na gr~ko-
aromanskata kolonija od Viena i deka po~ina, vedar kako
mudrec, na den 12 oktomvri 1828 god.
Samiot fakt deka Nicolide be{e gramoslija ni go potvrduva
22 Valeriu Papahaxi

negovoto aromansko poteklo. Dodatnite svedo{tva koi }e gi


izneseme za da go potvrdime potekloto na vienskiot lekar,
sepak, ne }e bidat beskorisni.
Eden sovremenik na Nikolide, odnosno G. I. Zavira
{atistanecot (po~inat vo 1804)4, koj, vo svoeto delo Nea
`EllaV5) ) gi redi najzna~ajnite u~eni lu|e na Grcite od
pa|aweto na Carigrad, zboruva i za lekarot Aromanec za koj
pi{uvame, izjavuvaj}i deka be{e od Gramosta vo Makedonija
i Vlav po rod:
Joan Nicolide, od Gramosta vo Makedonija, Vlav po rod,
lekar-filosof, profesor na Medicinski Fakultet i ~len na
Dru{tvoto na lekarite od Avstriska Viena. Vo 1781 g., so dekret
na Carot na Rimjanite Josif II, toj stana ~len na Dru{tvoto
na lekarite i, sledstveno, i na Akademijata od Viena (duri i
prviot od sinovite na Pravoslavnata Crkva, kako {to pi{uva
toj vo izjavata na 6 april 1785)6)
Istaknuvame, duri, deka Ioan Nicolide e edinstveniot Aromanec
vo knigata na Zavira na kogo mu se priznava vla{koto poteklo.
I Papadopulos-Vretos ni zboruva za gramoslijata Ioan
Nicolide:
Nikolaide (Joan), Aromanec od naselbata Gramosta.
Studira{e medicina na Carsko-kralskata Akademija vo Viena,
koja go po~esti so doktorska diploma po medicina i filozofija.
@ivee{e kon krajot na XVIII-ot vek.7)
Ioan Nicolide odbranil doktorat vo noemvri 1780 g. Naslovot
na tezata do sega ne be{e daden vo celost. Nie go davame spored
Bibliographie hellenique na Emile Legrand, pridru`uvaj}i go i so
romanski prevod:
Dissertatio inauguralis physiologico medica sistens pyogoniam
quam annuente inclyta Facultate medica in antiquissima et celeberrima
Universitate Vindobonensi pro doctoris gradu publicae disqui-sitioni
submittit Joannes Nikolides Macedo Gramostensis. Disputabitur in
Universitatis Palatio die mensis Novembris MDCCLXXX. Viennae, typis
Matthiae Andreae Schmidt, Universitatis Typogr.
Inaugurativna fiziolo{ko-medicinska disertacija vo
vrska so pjogonija, koja Joan Nikolide Aromanec gramoslija ja
stava na javno razgleduvawe, za doktorska titula, kaj slavniot
AROMANSKI STUDII 23

Medicinski Fakultet koj proveruva, na pra-stariot i pre-


slavniot Univerzitet vo Viena. ]e se brani vo Univerzitetskata
Palata, vo mesec noemvri 1780. Viena, pe~atnicata na Matijas
Andreas [mit, univerzitetski pe~atar.)
Interesno e vo ovoj naslov preciziraweto na potekloto na
avtorot: Macedo-Gramostensis.
Vo Bibliographie hellenique na Emile Legrand go nao|ame i
opisot na ovaa kniga na Joan Nikolide:
In 8 so 8 lista bez brojki, 32 strani i 3 lista bez stranici.
Prvite listovi sodr`at: 1. naslovot a na grbot se citirani,
pridru`eni so latinski prevod, dva teksta od Hipokrat; 2.
posvetata na baron Anton de Storck, rektorot na Medicinskiot
Fakultet vo Viena (listovite 2-5 pozadi); 3. izvestuvawe za
~itatelot: Praefamen ad B. L. (listovite 6-7). Listovite bez
stranici na krajot gi sodr`at naslovite na pedesette tezi koi
treba da gi odbrani kandidatot; potoa doa|a errata (pozadi na
posledniot list). Biblioteka na gr~kiot parlament.8).
Vo gr~kata bibliografija, objavena vo 1856-7 g., na
Papadopulos-Vretos se spomenati dve knigi na Nicolide de Pindo.
Prvata go nosi sledniot naslov:
Prakti~ni medicinski upatstva za potrebite na
voenite i selskite lekari vo site avstriski Dr`avi,
napi{ani na germanski jazik od preslavniot baron Anton
Elefterie de Stork i prevedeni i objaveni od Joan Nikolide
od Gramosta vo Makedonija, lekar-filozof i profesor na
Medicinskiot fakultet, itn. Tom I, Viena, 1785, kaj Iosif
Maumeister, in 8. (Podvl. n.)
Ova e prevodot na knigata na baron de Stork, Die
praktischmedicinische Lehre zum Gebrauche der Militar- und
Landchirurgen, za koja zboruva dr. Bologa, vo Lekari Aromanci
vo habsbur{kata monarhija.
Papadopulos-Vretos ni go ka`uva slednoto za toj prevod na
Nikolide: Gi imam zaglavjeto i predgovorot na preveduva~ot,
no ne i knigata. Zatoa ne znam dali bila pe~atena.9)
Navistina, knigata ne bila objavena. Zo{to? Zavira ni
razjasnuva. Eve {to pi{uva toj za toa:
(Nikolide) soop{ti na javnosta deka gi prevede od
24 Valeriu Papahaxi

germanski na na{ naroden jazik prakti~nite medicinski


upatstva na baron Anton de Stork, glavniot lekar na Negovoto
Carsko Veli~estvo Josif II. Ovaa kniga e podelena vo tri
toma. Prviot gi sodr`i site akutni bolesti. Vtoriot tom, site
hroni~ni bolesti, kako i isklu~itelnite i `enskite i detskite
bolesti, a tretiot tom katalog, farmacija i farmakopeja. Ovoj
~ovek koj si go saka rodot saka{e da ja objavi ovaa prekrasna
kniga. Me|utoa, osredniot entuzijazam na na{iot narod, koj ne
odgovori na voljata na avtorot, ne li{i od ovaa prekrasna i
korisna kniga.10)
Zna~i, ras~isteni se rabotite okolu pri~inata poradi koja
ne se pojavi gr~kiot prevod na pretplati, i toga{ Nikolide,
koj go otpe~ati zaglavieto i predgovorot, se na{ol prinuden da
prekine so objavuvaweto na knigata.
Vtoriot spomenat trud od Papadopulos-Vretos e sledniot:
Komentar za na~inot kako treba da se lekuva francuskata
bolest ili sifilisot, preveden na naroden gr~ki jazik za javna
upotreba i podelen na dva dela. Delo na Joan Nikolide od Pind.
Vo Viena, 1794 g., vo pe~atnicata na Iosif Baumeister. 11)
Zabele`uvame deka vo ovoj trud Joan Nikolide go dodava na
svoeto ime i toa de Pindo.
Eve {to pi{uva Zavira vo vrska so ovaa kniga na u~eniot
Aromanec:
(Nikolide) napi{a i objavi komentar za na~inot kako
treba da se lekuva francuskata bolest ili sifilisot, kniga
uredena na naroden gr~ki jazik i podelena na dva dela, knigata
na Joan Nikolide od Pind, od klasata...12) od avstriska Viena
i na Akademijata od Viena vo Avstrija, 1794...13) Prakti~na
pouka za francuskata bolest, na germanski jazik, na preslavniot
baron de Stork, najgolem carsko-kralski lekar, prevedena na
gr~ki i nadopolneta so mnogu bele{ki. Vo vtoriot del se
opfateni prakti~nite neguvawa na bolnite koi stradale od
afrodizija~na gonoreja kaj ma`ite i afrodizija~na blenoreja
kaj `enite, delo na Joan Nikolide od Pind.14)
Nicolide de Pindo go sfa}ame mnogu dobro ako ja imame
vo predvid epohata vo koja `ivee{e. XVIII-ot vek si ima{e
svoj nau~en kult. Aromancite na Balkanskiot Poluostrov,
AROMANSKI STUDII 25

blagodarenie na svojata trgovija, mo`ea da dojdat vo dopir so


zapadniot svet. Elementite na zapadnata civilizacija i kultura
mo`ea da navleguvaat vo oblastite naseleni so Aromanci.
Nikolide si e ~ovek na svojot vek, `eden za nauka. U~i najprvo
vo Makedonija, potoa pominuva vo Viena. Vlasite koi osnovaa
firmi vo Viena15) bea mnogubrojni. Me|utoa, metropolata
na Habsburzite vo vtorata polovina na XVIII-ot vek stana
centarot kade se sobira{e isto~niot so zapadniot svet. Viena
be{e kulturnata metropola na Jugoisto~na Evropa.16)
Nikolide, koj proizleze od sredina na eden narod na sto~ari
koi stanaa golemi trgovci i qubiteli na kulturata, sfati deka
treba da ja usvoi medicinskata nauka od Zapad. Blagodarenie na
svojata sposobnost, toj dostigna do tamu da bide cenet od Carot
i po~ituvan vo nau~nite krugovi vo Viena.
Kako da proizleguva od naslovite na knigite koi pogore gi
citiravme deka Nikolide ne be{e svesen za svoeto aromansko
poteklo. Se nametnuva pra{aweto dali nie, Aromancite,
mo`eme da go prisvojuvame vienskiot lekar.
Rabotite kako da se razbistruvaat dokolku go prosledime
ona {to se slu~uva{e vo toa vreme srede grko-aromanskite
kolonii vo Habsbur{ite Dr`avi.
Vo vremeto koga Nikolide ja pi{uva{e doktorskata
disertacija, prevodot na medicinskite prakti~ni pouki na
baron de Stork i Erminijata, ima{e dobra sloga me|u Grcite
i Aromancite vo Avstrija i Ungarija. Toga{ ne se prave{e
razlika me|u Grcite i Vlasite.
Krajot na XVIII-ot i po~etokot na XIX-ot vek, me|utoa,
ja donesoa delbata vo grko-aromanskite kolonii vo Dr`avite
na Habsburzite. Pod vlijanieto na Istorisko-filolo{kata
{kola koja cute{e kaj Romancite vo Transilvanija kon krajot
na XVIII-ot vek, so Samoil Miku, \eor|e [inkaj i Petru Major,
Aromancite od Viena, Budimpe{ta, Mi{kolc, itn., po~naa
da se obrazuvaat na svojot aromanski jazik. Transilvaniskite
pisateli po~naa da se bavat so potekloto i minatoto na
Aromancite. \eor|e [inkaj mu go pi{uva, na den 25 fevruari
1804 g., na istori~arot Engel slednoto: Naumiv da gi pi{uvam
analite na celiot romanski rod, pa spored toa i na Kuco-
26 Valeriu Papahaxi

Vlasite ili Cincarite, kako se narekuvani. (Meum quidem est


annales universae nationis valachicae, proinde Cuzzo-Valachorum, quos
Czenczaros vocant, conscribere.17)
Aromanecot Constantin Ucuta Moscopoleanul, protopop vo
Poznaw (Posen), vo toga{na Ju`na Prusija, ja izdade vo Viena,
vo 1797 g., na aromanski jazik, me|utoa so gr~ko pismo, Nova
Pedagogija ili Abecedar lesen za da u~at decata aromansko
pismo (naslovot e na gr~ki), koja se dade na pe~atewe za slavata
na rodot.18)
Aromanskata kolonija vo Mi{kolc, od kade }e proizleze
Andrej [aguna, precizira{e vo 1806 g. deka pravoslavnata
crkva vo toj grad be{e izgradena so sredstvata na aromanskite
bra}a od Makedonija.19) Aromancite od Budimpe{ta vo 1807
g. baraa vo crkvata da se slu`i na nivniot jazik: Indubitatum
etenim est primitivam nostram linguam valachicam in qua Lyturgiae et
sacrae functiones ubique celebrantur, communem nobis esse cum caeteris
nationis hujus caesareo-regiis subditis.20)
Vo Budimpe{ta, lekarot Jorji Ro`a, koj na svojata doktorska
teza gi dodade i svoeto ime, nacionalnosta i naselbata od kade
poteknuva{e, Georgius Const. Rosa, Vallachus Voscopolitanus et
Macedo21), objavi trudovi vo vrska so jazikot i minatoto na
Aromancite: Untersuchungen ber die Romanier oder sogenannten
Wlachen welche jenseits der Donau wohnen22) (1808) i Mestria
ghiovsirii (cetirii) romnesti cu litere latine23) (1809). Vo Viena
profesorot Mihali Bojaxi objavi gramatika na aromanskiot
jazik: Romanische oder Macedono-wlachische Sprachlehre24) (1813).
Transilvanecot Petru Major, pak, zboruva, vo Istoria pentru
nceputul Romnilor n Dacia, za Aromancite: Toa ime Kuco-Vlasi
vo nikoj slu~aj ne go ocrnuva potekloto na tie Aromanci. Zatoa
{to, iako nivniot jazik ja do`ivea takvata promena, sepak
nivnata krv e ~ista aromanska i tie se vistinski Romanci.25)
Gledame kolku bea ubedeni aromanskite pisateli i tie
od Transilvanija od po~etokot na XIXot vek za zaedni~koto
poteklo na dvata razgranoci na na{iot narod. Zaslu`uva
po~it toj gore{t nacionalizam kaj Aromancite vo edno vreme
koga Romanija ne postoe{e i vo koe sostojbata na Romancite vo
Transilvanija ne be{e za zaviduvawe. Aromancite, kako prakti~ni
AROMANSKI STUDII 27

lu|e, mo`ea da si najdat svoja smetka da se prika`uvaat kako


Grci vo Habsbur{kite Dr`avi. Iznenaduva~ko e, zna~i, nivnoto
zbratimuvawe so ugnetuvanite Vlasi vo Transilvanija.
Sigurno deka, pri taa delba me|u Grci i Aromanci, Nikolide
treba{e da si ima svoj stav. Toj se ~uvstvuval Aromanec. A dokazot
e ovoj:
D. J. Mu{lea, - citiran i od Dr Bologa26), - koj se interesira{e za
`ivotot i deloto na doktorot Vasile Pop, ni ka`uva deka Nikolide
go pomagal mladiot Transilvanec, koj ja podgotvuva{e, vo 1817 g.,
vo Viena, doktorskata disertacija, so naslov Disertatio inauguralis de
funeribus plebeiis Daco-Romano-rum sive hodiernorum Valachorum. U~eniot
gramoslija mu dal na Vasile Pop informacii za Aromancite na
Balkanot. Eve {to pi{uva vo toj pogled transilvaniskiot doktor,
vo spomenatata disertacija: Nec pauca de Valachis Transdanubianis
(respectu veteris Daciae) familiare sermone mihi retulit Vir Clarissimus I.
Nicolides Nobil. a Pindo.27)
Vrskite na Joan Nikolide so Vasile Pop ni potvrduvaat, - a
taka misli i Dr Bologa, - deka lekarot Aromanec od Viena ima{e
aromansko ~uvstvo kako i svoite sonarodnici Mihali Bojaxi i Jorji
Ro`a. Dlabokata starost i bolesta mo`ebi go spre~ile u~eniot
Aromanec i toj da u~estvuva vo kulturnata aktivnost so nacionalen
karakter na Aromancite vo Habsbur{kite Dr`avi. Me|utoa, mo`no
e idnite istra`uvawa, novite otkritija vo arhivite, da go smestat
Nikolide me|u redovite na voda~ite na aromanskoto kulturnoto
dvi`ewe vo habsbur{kata Monarhija.
Od ogranokot na na{iot rod koj na romanskata Crkva mu go dade
Andrej [aguna, proizleze prviot golem lekar od na{eto minato
Joan Nikolide de Pindo, koj be{e Aromanec i ima{e aromansko
~uvstvo. Toj ni pripa|a nam.
-----------------
Bele{ki:
1. Vo Anuarul Institutului de Istorie Naional (Klu`), V, str. 503-10.
2. Vo Vo ~est na Nikolae Jorga po povod 60-godi{ninata od `ivotot
(Klu`, 1931), str. 49-57. Za Joan Nicolide de Pindo pi{uva{e i dr. S.
Covaru, Eden znamenit vienski lekar od gramosteansko poteklo, vo
Revista Macedo-Romn, III, br. 1-2, str. 36-53.
3. Klu`, 1930.
4.Vidi go ponoviot trud na Horvath Endre, `H zw kai t rga to Gewrgiou
28 Valeriu Papahaxi

Zabira, Zavirasz Gyrgy lete s munki, Budimpe{ta, 1937.


5.Objavena od G. P. Kremos, vo 1872, vo Atina.
6. Mo`ebi stanuva zbor za proglasot so koj Joan Nikolide mu
soop{tuva{e na javnosta za idnoto objavuvawe na gr~ki jazik, na
lekarskite upatstva, knigata na svojot biv{ professor, baron Stork.
7.G. I. Zavira, Nea Ellas, str. 365.
8. Papadopulos-Vretos, Neoelliniki filoloyia, II, str. 312.
9. In 8 de 8 ff. non chiffrs, 32 pages et 3 ff. non numrots. Les feuillets liminaires
contiennent: 1. le titre, au verso duquel sont cits, accompagns d`une traduction
latine, deux textes d`Hippocrate; 2. la ddicace au baron Antoine de Stoerck,
recteur de la Facult de mdicine de Vienne (ff. 2-5 verso); 3. l`avis au lecteur
inutil: Praefamen ad B. L. (ff. 6-7), Les feuillets non numrots de la fin sont
occups par le titre des cinquante thses soutenir par le candidat, puis vient
l`errata (verso du dernier feuillet). Bibliothque du Parlement hellnique; E.
Legrand, Bibliographie hellnique du dixhuitime sicle, II, str. 326.
10. Papadopulos-Vretos, Neoelliniki filoloyia, II, str. 78.
11. G. I. Zavira, o. c., str. 365-6
121. Papadopulos-Vretos, cit. delo. II, str. 98.
13. Prekinat tekst.)
14. G. I. Zavira, Nea Ellas, str. 366.
15. E. M. Cousinry, Voyage dans la Macdoine, I, str. 149.
16. N. Iorga, Ide et formes littraires francaises dans le Sud-Est de l`Europe, vo
Etudes Roumaines, III, str. 11.
17.Hronica Romnilor i a mai multor neamuri, de Gh. incai din Sinca, ed. 1853
(Iasi), str. XII, bele{ka 2.
18.Per. Papahagi, Scriitori aromni n secolul al XVIII-lea (Cavalioti, Ucuta,
Daniil), str. 59.
19. Ibid., str. 40, bele{kata.
20. Ibid., str. 22, bele{kata.
21.I. Bianu i N. Hodos, Bibliografia romneasc veche, III, str. 61.
22.Ibid., II, str. 537.
23.Ibid., III, str. 13.
24. Ibid., str. 93; Per. Papahagi, Mihail Boiagi, Gramatica romn sau macedo-
romn.
25. Petru Maior, Istoria pentru nceputul Romnilor n Dacia, (izd. 1887, ]
erla, str. 209.
26. Vo Medici aromni n Monarhia habsburgic.) (27 I. Muslea, Viaa i opera
doctorului Vasilie Popp, vo Anuarul Institutului de Istorie Naional(Klu`),
str. 80-143.
AROMANSKI STUDII 29

U^ENI AROMANCI VO
XVIII V E K
(izvadok od spisanieto Lumina (1938-1939), Grebena)

Ne se site lu|e najasno so ulogata {to ja odigraa Aromancite,


vo minatite vekovi, vo kulturnoto `iveewe na Jugoisto~na
Evropa. S u{te ima li~nosti koi veruvaat, kako i francuskiot
arheolog Fransoa Lenorman pred 75 g., deka Vlasite od gr~kite
provincii se, so mnogu malku isklu~oci, sosema nepismeni i
deka tie ne znaat nitu za crkva, nitu za u~ili{te.1)
Aromanskata istoriografija e dol`na da ja uni{ti takvata
crna legenda vo pogled na Aromancite i da informira, so
sinteti~ni trudovi, kako i tie koi s u{te si gi zamisluvaat
Aromancite kako zaostanat narod, bez istorija, bez nacionalna
svest i posveten na grabe`. Celta na ovoj napis e tokmu da
doka`e, na nekolku stranici, deka Aromancite ne bea nastrana
nitu od crkvata, nitu od obrazovanieto.
Vo XVIII-ot vek, koj mo`e da se nare~e zlatniot vek
na trgovijata i kulturata na Aromancite, cutea golemite
aromanski centri Moskopole (ili Voskopole), Gramosta
i Amin~u (ili Mecovo). Najnovite istoriski istra`uvawa
doka`aa deka Aromancite imaa golemi trgovski vrski so
Francija, Italija, [panija, Avstrija, Germanija, Polska i
Rusija.
Blagodarenie na svojot prestoj vo golemite centri vo
Evropa, Aromancite uspeaja da ja zapoznaat civilizacijata
na Zapadot. Ne treba, zna~i, da ne iznenaduvaat zborovite na
francuskiot nau~nik Pukvil vo pogled na obrazovanosta na
aromanskiot element na Balkanot: Vlasite koi patuvale - i
nivniot broj e golem - zboruvaat pove}e jazici i poseduvaat
dosta dobro opremeni biblioteki so francuski i italijanski
knigi. Tie imaat dobri izdanija na gr~kite klasici i sekoj
stranec nao|a kaj niv literaturni knigi koi te{ko bi mo`el
30 Valeriu Papahaxi

nekoj da gi nosi so sebe koga odi na pat.2)


Kulturnata metropola na balkanskoto aromanstvo, pred
dva veka, be{e Moskopole. Pukvil ni go ka`uva slednoto za
procutot na toj aromanski centar: Se broeja kon sredinata
na minatiot vek okolu ~etirieset iljadi du{i, a vo 1788,
naselenieto, zgolemeno za edna tretina, vetuva{e edna bleskava
sudbina za hristijanite od ovoj del re~isi nepoznat za Grcite.
U~ili{tata vo Moskopole cutea, civilizacijata se najavuva{e
pod zakrilata na religijata i tie koi slu`ea.3)
Moskopole, vo XVIII-ot vek, ima{e Pe~atnica4),
Biblioteka5). Zatoa {to be{e sedi{te na Mitropolija6),
Akademija ili Visoka [kola.,7) vo gradot ima{e mnogu crkvi.
Angliskiot polkovnik Vilijam Martin-Lik izjavuva deka
nikoj ne mo`e da se somneva deka vo vtorata polovina na XVII-
ot vek vo Carigrad, Bukure{t, Moskopole i Janina postoeja
u~ili{ta vo koi se izu~uva{e starogr~kiot jazik.8)
Vo eden re~nik na ~etiri jazici, objaven vo Venecija vo
1786 g., se spomenati, na str. 9, site toga{ni gr~ki u~ili{ta.9)
Na toj spisok, vo koj figuriraat i u~ili{tata vo Bukure{t i
Ja{i, go nao|ame slednoto: Vo Moskopole, edno u~ili{te i
edna pe~atnica. Istaknuvame deka pe~atnicata od Moskopole
e edinstvenata navedena na spisokot.
Odej}i po stapkite na Grcite, koi vo toa vreme gi posetuvaa
italijanskite Univerziteti, Aromancite moskopolci i
amin~anite uspevaat da vospostavat kulturni vrski so golemiot
latinski narod preku Jadranot.
Moskopolecot Dimitrie Mantuka, mitropolit od
Kostur vo XVII-ot vek, studiral vo Italija. Eve {to nao|ame
vo Bibliotheca graeca (Hamburg, 1722), na J. A. Fabrikius za ovoj
u~en Aromanec: Dionisie Mantuka, mitropolit od Kostur,
od Moskopole vo Makedonija. ^ovek koj gi znae gr~kiot i
latinskiot jazik, vospitan vo profana filozofija i sveta
teologija i propovednik na Evangeliskiot zbor. Slu{al
nastava vo Italija.10)
Vo Venecija, gr~kata i aromanskata kolonija be{e sobrana
okolu crkvata San Giorgio dei Greci. Pokraj taa crkva be{e
gr~kiot Kolex osnovan vo XVII-ot vek od Toma Filangini. Vo
AROMANSKI STUDII 31

toj Kolex be{e direktor moskopolskiot sve{tenik Joan Hal}


eu.
Eve kako ni e daden ovoj obrazovan ~ovek vo Bibliotheca
graeca na J. A. Fabrikius: Joan Hal}eu, moskopolec, sve{tenik,
mudar ~ovek i mnogu obrazovan, poznava~ na gr~kiot, latinskiot
i italijanskiot jazik, filozof aristotelik, teolog i
propovednik. Be{e direktor na flanginijanskiot Kolex vo
Venecija.11)
Joan Hal}eu mu be{e profesor na u~eniot Teodor Anastas
Kavalioti Moskopolecot. Koga zboruva za posledniov, Johan
Tunman, profesorot na Univerzitetot vo Hale, vo 1774 g.
pi{uva deka studiral humanisti~ki nauki vo rodniot grad so
Hal}eu, obrazovan moskopolec. (Die Humaniora hat er in seiner
Vaterstadt bei Chalkeus, einem gelehr-ten Moschopolitaner, studiert).12)
So svoite vrski so Italija, Aromancite uspeaja da gi
zapoznaat latinskiot i italijanskiot jazik. Tie si gi imaa
svoite humanisti. Italijanskiot humanizam ne pomina bez
vlijanie vrz kulturata na aromanskiot element na Balkanot.
Eden Joan Halkija, Makedonec, po poteklo od Moskopole,
na den 1 avgust 1692 g., vo Rim, vo Rimskiot Kolex, ja odbrani
doktorskata disertacija od filozofija i teologija, kako
u~enik na gr~kiot Kolex. Za~uvan e, na {palta, naslovot na
negovata teza: Conclusiones Theologicae disputabuntur publice Romae
in Collegio Romano a Joanne Chalchia Macedone, Collegii Graecorum
alumno. Anno 1692, mense..., die..., Romae, ex Typographia Joannis
Jacobi Komarek, 1692.13)
Na 23 septemvri 1706, Dimitrie Hal}eu, od Moskopole -
mo`ebi rodnina na prethodniot - ja steknal vo Rim, doktorskata
titula.14)
Nikolae Mavrokordat, Vladetel na Cara Romaneaska, go
ima za sekretar Dimitrie Prokopiu Pamperi od Moskopole,
drug poznava~ na latinskiot jazik. Eve ja biografijata na ovoj
moskopolec spored Zavira:
Dimitrie Prokopiu Pamperi u~el so u~eni lu|e vo
Carigrad, rabote{e kako sekretar na Nikolae Mavrokordat
a od ovoj be{e ispraten vo Padova zaradi studii po medicina.
Koga se vrati stana profesor na sinot na gore navedeniot
32 Valeriu Papahaxi

Nikolae, odnosno na Konstantin, i dvorski lekar na istiot.


Be{e od Moskopole vo Makedonija, lekar-filozof, ~ovek
upaten vo gr~kata kultura, kako {to mo`e da se vidi od negovoto
tvore{tvo. Mo`ebi rabotel i kako profesor na [kolata vo
Bukure{t.15)
Vo tom XI od Bibliotheca graeca na Johan-Albert Fabrikius,
objavena vo Hamburg vo 1705-1728 g., nao|ame, me|u drugoto, i
spisok na gr~kite eruditi od XVII-ot i XVIII-ot vek, delo na
Dimitrie Prokopiu Makedoneanul Moscopolea: Demetrii Procopii
Macedonis Moschopolitae succincta eruditorum graecorum saperioris et
praesentis saeculi recensio, conscripta mense Junio A. C. MDCCXX16),
transmissaque Bucuresto et nunc primum edita, cum latina versione.17)
Germanskiot elinist, vo svoeto obra}awe kon ~itatelot,
ni ka`uva deka go dobil rakopisot na Dimitrie Prokopiu
blagodarenie na Nikolae Mavrokordat.
... na krajot ja dodadov prijatnata informacija, mo`ebi
pokratka odo{to bi posakal, na vidniot ~ovek Dimitrie Procopiu
Moskopolec, vo vrska so sovremenite u~eni na Grcija, do mene
ispratena pred kratko vreme, od Bukure{t, blagodarenie na
Pre-Vozvi{eniot Knez.
Drug eden moskopolec, Ambrosie Pamperi isto taka pomina
niz Romankite Principati. Eve {to pi{uva za nego Zavira:
Ambrosie Pamperi, jeromonah. Roden vo Moskopole,
vo 1733. Gi znael gr~kiot i aromanskiot jazik, gi pro{etal
Valahija, Moldavija, Germanija i Ungarija. Povremeno slu`el
vo kapelata na pravoslavnite vo Lajpcig.18)
Vo 1777 vo Lajpcig be{e objavena, vo pe~atnicata na Breitkopf,
zbirka trudovi posveteni na Aleksandru Ipsilanti, Vladetel
na Cara Romaneaska. Vo taa zbirka so 36 stranici, sostavena
od Nikolae Vilara, nao|ame i nekolku Elogii vo proza na
jeromonah Ambrosie na Pamperi kon pre-visokiot i premnogu
blagosloveniot na{ gospodar i Vladetel na cela Ungro-Vlahija
Joan Aleksandru na Joan Ipsilanti, Vojvoda.19)
Teodor Anastasie Cavalioti, od Moskopole, e eden od
najznamenitite u~eni Aromanci od XVIII-ot vek. Toj e avtorot
na knigata so naslov Protopiria pe~atena vo Venecija, vo 1770
g., vo koja u~eniot moskopolec vo tri koloni dava paralelen
AROMANSKI STUDII 33

re~nik na narodniot gr~ki jazik, na albanski i aromanski jazik.


Protopiria-ta dopre vo racete na Johan Tunman, blagodarenie
na Konstantin Haxi \eor|iu Xehani Moskopoleanul, u~enik
na Kavalioti, koj studiral vo Hale. Tunman go preobjavuva
re~nikot na Kavalioti vo svojata kniga Untersuchungen ber die
Geschichte der ostlichen europaischen Volker (Lajpcig, 1774).20)
U~eniot profesor od Hale be{e informiran od Konstantin
Haxi Xehani i za avtorot na Protopiria-ta:
Knigata vo koja se nao|a ovoj izbor na zborovi e pe~atena vo
Venecija vo 1770 g., kaj Antonio Bortoli. Avtor e protopopot
i slavniot propovednik od Moskopole vo Makedonija, g. Teodor
Kavalioti. Toj e obrazovan ~ovek, najobrazovaniot od svojot
narod i dobro studiral jazici, filozofija i matematika. Zatoa
{to gi znae i gi zboruva gr~kiot, vla{kiot i albanskiot kako
da mu se maj~in jazik, be{e pottiknat od svojot sonarodnik g. \
eor|e Trikupa, nare~en Kosmiski, trgovec patriot i prijatel
na naukata, da ja napi{e ovaa Protopirija zaradi potrebata na
Grcite, i potoa ovoj ja otpe~ati vo Venecija, na svoj tro{ok.21)
Haxi Xehani mu ka`al na Tunman za studiite na Kavalioti
i za neobjavenite knigi na ovoj: Toj e roden vo Moskopole.
Sega ima 46 g. Humanisti~ki nauki studiral vo rodniot grad so
Hal}eu, obrazovan moskopolec, i so Sevastos od Kostur, ekonom
vo kosturskata crkva; filozofija i matematika studiral vo
Janina so u~eniot Evgenij22), koj sega e vo Petrograd a toga{
be{e direktor na u~ili{teto na Karaxani i na Maruci vo gore
spomenatiot grad. Toj pi{uva{e re~isi za site filozofski
nauki. Me|utoa, od toa {to go napi{a ni{to ne e objaveno.23)
Eve {to pi{uva i Zavira za Kavalioti:
Teodor Anastasi Kavalioti, od Kavala24), genijalen
~ovek. So pomo{ta na kazanxiite be{e ispraten vo Janina, kade
se steknal so naukata na Evgenij Vulgaris. Po nekolku godini,
koga Evgenij se prefrlil vo Ko`ani, so nego zamina i Teodor.
Koga se vrati vo Moskopole, slu`e{e tamu, tri godini vreme,
kako profesor vo tuku{to osnovanoto U~ili{te. Potoa,
otkako se o`eni vo Moskopole stana sve{tenik, protopop i
propovednik. Po negovoto rakopolo`uvawe predaval tamu
mnogu godini. Zaminuvaj}i, potoa, vo Carigrad, stana, so
34 Valeriu Papahaxi

patrijar{isko pismo, propovednik. Najposle, otkako pro{eta


niz Germanija, od tamu zamina za Venecija, a vo 1786 g. po~ina vo
Moskopole.25)
Neodamna, Viktor Papakostea, koj objavi studija vo vrska
so tri rakopisi na Kavalioti koi se nao|aa vo Romanskata
Akademija, - Logika, Fizika i Matematika - go poka`a
vlijanieto na Gassendi, na Malebranchie i na Lajbnic vrz u~eniot
Aromanec, profesor na Akademijata vo Moskopole, smetan
za eden od faktorite na progresot i reformata koi isto~nata
kultura gi ima{e vo XVIII-ot vek. 26)
Constantin Hagi Gheorghiu Gehani od Moskopole be{e
u~enik na Kavalioti. Interesna li~nost po svojot `ivot na
student-patnik i `eden za nauka, {to go vodel. Qubovta na
moskopolecot za nauka e objasniva kaj eden ~ovek na XVIII-ot
vek, kaj eden sovremenik na Enciklopedijata. Haxi Xehani
gi pro{eta golemite univerzitetski centri vo Evropa. Go
nao|ame vo Slova~ka, vo Modra, vo Germanija, vo Viena, vo Hale
i vo Getingen, vo Francija, vo Pariz, vo Anglija, vo London i
Kembrix, vo Holandija, vo Lajden i Amsterdam, vo Italija, vo
Venecija i Rim, vo Carigrad, vo Cara Romaneaska, vo Polska.
Gi znae latinskiot i germanskiot jazik.27) Pi{uva stihovi na
klasi~nogr~ki jazik. ]e gi spomeneme, me|u negovite dela, tri
pesni posveteni na golemite svetli suvereni na XVIII-ot vek:
Josif II, Frederik II i Ekaterina II, edna herojsko-elegi~na
pesna posvetena na Angli~anite i Belgijcite, mnogu
velikodu{ni prijateli na Muzite i mnogu blagorodni studenti,
kako i edna herojsko-elegi~na pesna za Aleksandru Ipsilanti,
Vladetel na Cara Romaneaska, vo izborot na Nikolae Vilara,
za koja ve}e stana zbor.28)
Go davame celosniot naslov na pesnata posvetena na
Angli~anite i Belgijcite od Konstantin Xehani Moskopolec,
student na matematika i filozofija i pe~atena vo Kembrix
vo 1776 g.: Carmen heroico-elegiacum quod temporis praesentis
circumstantiarum effectum breviter expositis exponendis, humillime offert
Anglis, Belgisque philomusis generosissimis ac studiosis nobilissimis
Constantinus Tzechani Macedo, matheseos et philosophiae studiosus.
Cantabrigiae. Typis Academicis excudit J. Archdeacon. MDCCLXXVI.29)
AROMANSKI STUDII 35

Johan Tunman ni zboruva za Haxi Xehani, koj mu ja dade


Protopirijata na Kavalioti kako i informacii za Aromancite
i Albancite.
Gn. Konstantin Haxi Xehani od Moskopole me po~esti so
ovaa retka kniga. Toj e ~ovek so mnogu poznavawa, i osobeno od
filozofija i matematika, so bleskava mo} za razmisluvawe koj
zaslu`uva posre}na sudbina. Otkako, vo eden interval od tri
godini, se zadr`a vo dva navrati na ovoj Univerzitet, gi poseti
Lajden i Kembrix a gi vide i Francija i Italija, sega se vra}a
vo svojata tatkovina, za, so naukata so koja se stekna, da im slu`i
na svoite sonarodnici. Gn. Xehani mi dade mnogu informacii
za Vlasite i Albancite, za imeto, rasprostranetosta, brojot,
nivniot jazik i drugi.30)
Vrz osnova na ka`anoto od Haxi Xehani, Tunman izjavuva
deka vo Moskopole celokupnoto naselenie zboruva vla{ki
(Die Einwohner reden alle wlachisch)31). deka Vlasite preku
Dunav, koi Grcite gi narekuvaat so prekarot Kuco-Vlasi, se
golem i broen narod, deka tie go zboruvaat istiot jazik kako
i nivnite bra}a od ovaa strana na Dunav, deka samite si se
narekuvaat Rmnji (Sie nennen sich selbst Rumanje oder Rumunje)
i deka gradovite vo Sredna Trakija, Makedonija i Tesalija se
naseleni, vo najgolem del, samo od Vlasi.32)
Tunman gi citira i zborovite torna, fratre, koi go potvrduvaat,
spored nego, prisustvoto na latinskiot element na Balkanskiot
Poluostrov vo VI-ot vek. Eve go objasnuvaweto koe go dava na tie
zborovi obrazovaniot Germanec, slu`ej}i se so informaciite
na Haxi Xehani: Gn. Xehani me informira{e deka Vlasite i
denes imaat obi~aj da velat toarn, frate, koga molat nekogo da
im pomognat pri podignuvaweto na nekoe navaleno `ivotno ili
na navaleniot tovar na istoto.33)
Od ovie nekolku re~enici gledame kolku budna bila
nacionalnata svest kaj toj u~enik na Kavalioti. Iako obrazovan
vo gr~ka kultura, i toj samiot pi{uval na starogr~ki jazik,
u~eniot moskopolec ne si go negira potekloto. Takvata rabota
ne iznenaduva, sigurno, koga }e si pomislime deka vo toa vreme
romanskite Zemji, kade cute{e gr~kata kultura, bea vodeni od
Fanarioti. Mo`no e italijanskiot humanizam, pretstaven vo
36 Valeriu Papahaxi

Moskopole preku Joan Hal}eu i drugite u~eni, kaj Aromancite


da ja odigral istata uloga {to ja ima{e polskiot humanizam vrz
moldavskite hroni~ari vo budeweto na svesta za latinitetot.34)
Vo Italija ne odea samo moskopolci. Nao|ame i amin~ani
deka gi posetile univerzitetite otade Jadranot. Zavira ni
zboruva za jeromonahot Trifon od Mecovo (Amin~u), koj
oti{ol vo Padova, kade, vreme od {est godini, studiral
latinski i italijanski jazik, filozofija i matematika.35)
Potoa bil profesor vo Janina i Amin~u.
Vo vtorata polovina na XVIII-ot vek go nao|ame kako
direktor na Vladetelskoto U~ili{te (coala Domneasc) vo
Ja{i vo Moldova Aromanecot Nicolae Zerdzuli (ili Zergiuli).
Zavira ni ka`uva deka Nikolae Zeryuli od Amin~u vo Epir
studiral vo Janina so slavniot Balano Vasilopol, deka bil
profesor vo u~ili{teto od Trikala, 12 godini, i deka potoa
se vratil vo Janina, kade go izu~il latinskiot jazik. Ottamu
zamina vo Venecija i re~isi site Univerziteti vo Italija kade
prestojuval sedum godini, studirajki gi ne samo latinskiot,
italijanskiot i francuskiot jazik, tuku i site nauki. Potoa
prestojuval vo Carigrad, a od ovde bil ispraten vo u~ili{teto
na Atos, kako naslednik na Evgenie Vulgaris. Od ovde, zaminal
vo Moldova, kade mu bilo dovereno direktoruvawe vo [kolata
vo Ja{i, kade po~inal vo 1773 g. Za negovata voshituva~ka
mudrost i mnogute jazici koi gi znael, imal golema ~est ka
Generalisimusot na Rusite Romanov.36)
Od trudovite na Zeryuli, Zavira gi spomenuva nekoi pofalni
slova za Ekaterina II, Caricata na Rusite. Kako i Haxi Xehani,
u~eniot amin~anec svoite nade`i gi imal vo za{titni~kata na
pravoslavnite od Turskoto Carstvo. Me|utoa, Nikolae Zeryuli
ne go do`ivea Mirot od ]u~uk-Kajnarxik, postignat vo 1774.
]esarie Daponte ni zboruva, isto taka, za u~eniot amin~anec:
Nikolae Zeryuli, amin~anec, u~en ~ovek, u~enik na Balan. Bil
profesor na Sveta Gora i vo Ja{i. Me|utoa, toj ni ka`uva deka
nitu edno od predviduvawata na Zeryuli vo vrska so urnuvaweto
na Turskoto Carstvo ne se ostvarilo.37)
Do ovde vidovme deka Italija privle~e golem broj
Aromanci koi si gi zavr{uvaa svoite studii vo stranstvo.
AROMANSKI STUDII 37

Dionisie Mantuka, Joan Hal}eu, Joan Hal}ia, Dimitrie Hal}


ia, Dimitrie Prokopiu Pamperi, Trifon od Amin~u i Nikolae
Zeryuli studirale na italijanskite Univerziteti. Konstantin
Haxi Xehani, me|utoa, pove}e se zadr`al vo Germanija.
Pak vo germanskiot svet se obrazuval i prviot na{ golem
lekar Joan Nikolide, Aromanec od Gramosta. Zavira, koj ja
napi{al biografijata na Joan Nikolide, izjavuva deka toj bil
Aromanec.
Joan Nikolide, od Gramosta vo Makedonija, Vlav po rod,
lekar, filozof, profesor na Medicinskiot Fakultet i ~len na
Dru{tvoto na lekarite vo Viena, Avstrija. Vo 1781 g., so dekret
na Carot na Rimjanite Josif II, toj stana ~len na Dru{tvoto na
lekarite i, sledstveno, i na Akademijata vo Viena.38)
Od istra`uvawata na Gn. Valeriu T. Bologa, koj me|u
prvite se interesira{e za ovoj lekar Aromanec39), znaeme deka
Joan Nikolide bil roden na 14 mart 1737, vo Gramosta, deka
studiral vo rodnoto mesto i vo [atista i deka, bez soglasnosta
na roditelite, trgnal za Viena, kade po mnogute te{kotii se
steknal so doktorat po medicina, a kako profesor go ima{e
baron Anton de Stork. Bil nazna~en za lekar na gr~kata
kolonija vo Viena i stanal blagorodnik so titula de Pindo.
Znaeme deka bil filantrop, deka vodel `ivot so mnogu rabota
vo svojata golema biblioteka od koja mnogu od knigite gi podari
na grko-aromanskata kolonija vo Viena i deka po~ina, so bistar
um na mudar ~ovek, na den 12 oktomvri 1828 g.
Doktorskata disertacija na Joan Nikolide, Aromanecot
od Gramosta, odbraneta vo Viena vo 1780 g., go ima sledniot
naslov: Disertatio inauguralis physiologico-medica sistens pyogoniam
quam annuente inclyta Facultate medica in antiquissima et celeberrima
Universitate Vindobonensi pro doctoris gradu publicae disquisitioni
submittit Joannes Nicolides Macedo Gram-mostensis. Disputabitur in
Universitatis Palatio die ___ mensis Novembris MDCCLXXX. Viennae,
typis Matthiae Andreae Schmidt, Universitatis Typogr.40)
Svesen za svoeto aromansko poteklo, Joan Nikolide mu
pomognal mladiot Transilvanec Vasile Pop, koj ja podgotvuva{e
doktorskata disertacija vo Viena.41)
Aromanecot Dimitrie Darvari, avtorot na golem broj na trudovi
38 Valeriu Papahaxi

od filozofija, gramatika, aritmetika i fizika, site pe~ateni


na gr~ki jaik vo Viena me|u 1785 i 1829 g., isto taka studiral
vo Habsbur{kite Dr`avi. Spored Papadopulos-Vretos42), toj
se rodil vo Viena, kade {to tatko mu, koj poteknuval od Vlaho-
Klisura, ima{e trgovska ku}a. Satas ni ka`uva deka se rodil
vo Klisura43). Ovoj grad, za koj Pukvil pi{uva deka e naselen
so petstotini familii Vlasi Dasareti, golem del izbegani od
Moskopole44), odr`uvaa trgovski vrski so Viena. Dimitrie
Darvari studiral vo Pe{ta, Zemun, Bukure{t i Hale, slovenski
jazici, potoa germanski, gr~ki i francuski jazik.
Eden drug obrazovan Aromanec od XVIII-ot vek e i Daniil Mihail
Adam Hagi Mesio-Dac, od Moskopole, ekonom i propovednik,
avtor na eden Lexicon tetraglos45) pe~aten vo Venecija, vo 179446),
vo koj avtorot stavi vo paralelni koloni gr~ki, aromanski,
albanski i bugarski re~enici. Vo predgovorot, avtorot, iako se
narekuva Dak od Mezija, gi pottiknuva Aromancite, Bugarite
(Makedoncite, bel. prev.) i Albancite da si gi ostavat
varvarskiot jazik i obi~aite i da stanat Romei, odnosno
Grci. Angliskiot polkovnik Vilijam Martin-Lik go preizdava
toj razgovornik vo svojata kniga Researches in Greece, objavena
vo 1814 g., a na sekoj aromanski zbor mu go dodava soodvetniot
od latinskiot ili italijanskiot jazik, za da se vidi, kako {to
veli toj, sli~nosta na aromanskiot jazik so latinskiot i so
italijanskiot47): Tumnitzeu (dominus), fetze (fece), tzerru (caelum),
loklu (locus), soarle (sole), luna (luna), stialle (stelle) i tapoia (poi), ursi,
amaria (mare), peltzile, reure i skoasire peskli (pesci)48) itn.
Me|utoa, bogatstvata natrupani vo Moskopole, ne mo`ea a
da ne gi isku{at muslimanskite plemiwa od sosednite oblasti
ostanati vo beda, kon krajot na XVIII-ot vek, iskoristuvaj}
i ja situacijata so mete`i vo Turskoto Carstvo, ja napadnaa
metropolata na balkanskoto aromanstvo, ja ograbija i ja
razurnaa.
Po razurnuvaweto na svojot grad, Aromancite moskopolci
se naselija vo mnogu gradovi vo granicite na Habsburzite. Vo
Viena postoe{e brojna aromanska kolonija so svoja crkva.
Prestolninata na Habsburzite, vo XVIII-ot vek stana kulturnata
metropola za svetot od Jugoisto~na Evropa kade se doa|a{e vo
AROMANSKI STUDII 39

dopir so zapadnite idei.49)


Pod vlijanieto na istorisko-filolo{koto dvi`ewe,
koe cute{e kaj Romancite vo Transilvanija, so Samuel Miku, \
eor|e [inkaj i Petre Major, moskopolskite Aromanci po~naa
da se obrazuvaat na svojot doma{en jazik.
Constantin Ucuta Moskopolec, protopop vo Poznaw, vo
toga{na Ju`na Prusija, ja otpe~ati vo Viena, vo 1797 g., vo
pe~atnicata na bra}ata Markizi Puqu, na aromanski jazik, no
so gr~ki bukvi, Nova Pedagogija ili Bukvarot za lesno u~ewe
na decata aromanska kniga50) (naslovot e na gr~ki), koja se
otpe~ati za slava na rodot. Za razlika od Daniil, Ukuta e za
obrazovanie na nacionalniot jazik. Voshituva~ki se zborovite
od predgovorot kon ~itatelot, koi gi davame vo prevod:Primi
ja ovaa svetlina vo polza na na{ite deca, zatoa {to mislam deka
odamna posakuva{e da go vidi{ ovo po~etok na na{iot narod da
im ovozmo`i na decata lesno da go sfa}aat toa {to so gubewe na
vreme i so te{kotii go sfa}aat na drug jazik.
Pokraj ve`bite za sri~awe i ~itawe, Ukuta vo svojata kni{ka
dava i mnogu molitvi. Ja davame, na aromanski, molitvata O~e
na{:
Tat-a nostru tsi eshti tru tseruri; la si-ayiseasc numa-a ta. La
se s-yin-amirriljea-a ta. La se si fac thelima-a ta, de ccum n tser,
ashitse shi pre loc. Pnea-a noastr atsea de cathe dzu d-n-o astdz.
Shi ljeart-n steapsile a noastre, de ccum shi noi ljirtm atselor tsi n
stipsescu. Shi se nu n-aduts pre pirazmo, ma scap-n de ehturru; amin.
(Nie ja davame vo aromanska transkripcija, izbegnuvaj}i ja
romanskata, so koja se poslu`i V. Papahaxi - bel. prev.)
Na po~etokot na XIX-ot vek, Aromancite naseleni vo
Habsbur{kata Monarhija celosno se svesni za svoeto latinsko
poteklo. Lekarot Jorji Ro`a, vo Budimpe{ta, i profesorot
Mihali Bojaxi, vo Viena, objavija knigi vo vrska so jazikot i
minatoto na Aromancite. Aromanskata kultura vo XIX-ot vek,
me|utoa, }e stane predmet na edna druga studija.
Davaj}i gi ovie nekolku stranici vo vrska so u~enite
Aromanci od XVIII-ot vek daleku sme od toa deka ja imame
pretencijata deka si go ka`avme i posledniot zbor. Spisokot na
u~enite mo`e da bide nadopolnet i so drugi imiwa. Edinstvenata
40 Valeriu Papahaxi

na{a cel be{e da frlime kratok pogled vrz kulturnata sostojba


kaj Aromancite i da gi obelodenime nekolkute eminentni
figuri na aromanskiot element vo XVIII-ot vek.
Vidovme deka re~isi site u~eni Aromanci od pred dvesta
godini svoeto obrazovanie go steknaa vo golemite univerzitetski
centri vo Evropa. So toa objasnuvame, zna~i, kako mo`ea da
prodrat zapadnite mislovni struewa vo oblastite naseleni so
ju`nodunavskiot razgranok na na{iot narod. Latinskata svest,
mo`ebi, Aromancite ja dol`at na studiraweto na latinskiot
jazik i na istorijata na Rim na italijanskite Univerziteti.
@elbata da steknat evropska kultura gi pottiknuva{e
Aromancite da {etaat po univerzitetskite centri od Zapad.
Mnogu pati treba{e da se borat so te{kotii, treba{e da go
pobedat protiveweto na roditelite. Konstantin Haxi Xehani,
sakaj}i da otide vo Hale na studii, bil zapren od tatko mu vo
Viena, koj mu brani da zamine na pat. Konstantin bega, bez da
znae tatko mu i odi, pe{ i bez pari, vo Hale. Joan Nikolide de
Pindo zaminal vo Viena bez soglasnosta na roditelite.
Mnogu se tegobite na koi naidoa tie studenti-idealisti. Niz
golema siroma{tija imaat pominato tie za da si ja zadovolat
svojata `ed za nauka. Tunman pi{uva za Haxi Xehani deka
zaslu`uva posre}na sudbina. Vo Kembrix, moskopolskiot
student pi{uva stihovi vo koi se sporeduva so Belizarie i bara
milost od angliskite i belgiskite studenti: Belisarius habet
jam oculos, quibus lynceis uti prout par est, misero non licet. Date ergo ei
obolum!.
Pukvil izjavuva deka site Aromanci ja smetaat Italija
za svoja zemja od kade poteknuvaat. Toj ni ka`uva deka Megalo-
Vlahitite od Pind si se smetaat, bez da dadat nekakov istoriski
dokaz, za potomci na ostatocite od vojskata na Pompej, koi se
razbegaa po planinite na Tesalija, po bitkata kaj Farsala.51).
Spored istiot francuski nau~nik, Aromancite moskopolci se
smetaa za potomci na Rimjanite naseleni vo Kandavija od Kvint
Maksim52) i site vla{ki plemiwa gordo go prifa}aat imeto
Rumni ili Romani, (... et toutes en gnral revendiquent avec orgueil
le nom de Romonis ou Romains).53)
Takvata svest probi i me|u naselenieto. Ne treba da ne
AROMANSKI STUDII 41

iznenaduvaat slednite zborovi na Pukvil vo vrska so seloto


Hali}i: Hali}i, edinstvenoto selo od ovoj del na preminite,
broi trista familii siroma{ni Vlasi a sepak pre~eklivi i
dobrodu{ni. Kako i site Aspropotamiti, tie smetaat deka se od
rimsko poteklo i se narekuvaat Bruzzi-Vlahi, ime koe, na nivniot
jazik, zna~i sto~ari Brutjani. Bev ubeden deka tie sto~ari s
u{te nosea, do pred polovina vek, {apka od filc, i kako obleka
nosijata na sto~arite od Lacij.54)
Site ubeduvawa koi gi imaa Aromancite vo pogled na
svoeto italsko poteklo ni go davaat vpe~atokot deka se
dol`at na svoite u~eni koi studiraa na Univerzitetite otade
Jadranot. Ona {to ne iznenaduva e deka aromanskiot element
e ubeden deka pretstavuva stari rimski kolonii vo Tesalija,
Epir, Makedonija i Albanija i deka ne e dojden od Sever, od
podunavskite oblasti. Tunman, baziraj}i se vrz informaciite
na Haxi Xehani, veruva deka Aromancite ne se dojdeni od
Dakija55), a Pukvil ni ka`uva deka tie se smetaat za najstarite
`iteli na Pind: Ne znaat tokmu vo koe vreme se naselile
Vlasite vo Pind i nitu zo{to Grcite gi narekle Megalo-
Vlahi. Sepak, prviot del na ovoj problem bi se re{il dokolku
bi mo`elo da se dadat dokazi za nivnite narodni verzii: tie ti
bile tamu od najstari vremiwa.56)
Ne e mestoto ovde da ja diskutirame teorijata za potekloto
od Abruci na eden del od Aromancite. Nas ne interesira{e
soznanieto vo vrska so italijanskoto poteklo koe go ima{e
romanskiot ju`nodunavskiot element pred sto i ne{to godini.
Zavr{uvame so ubedenosta deka ovie nekolku stranici
}e predizvikat nekakov interes za kulturnoto minato na
Aromancite, za koe }e treba da se napi{e edna{ edna celosna
studija.
____________________
Bele{ki:
1.Francois Lenormant, Les ptres valaques de la Grce, n la seance general
de la Societe d`Ethnographie, le 21 fevrier 1864, Revue orientale et americaine,
IX, str. 237-255, Pariz, 1865.
2.Pouqueville, Voyage dans la Grce, ed. I (1820), t. II, str. 176.
3. Ibidem, str. 392-393.
4.Per. Papahagi, Scriitori aromni n secolul XVIII-lea, str. 24.
42 Valeriu Papahaxi

5. Const. Skenderi, Istoria vechii i actualei Moscopole (na gr~ki), II izd.,


str. 19.
6. Per. Papahagi, op. cit., str. 10; Victor Papacostea, Teodor Anastasie
Cavalioti (izvadok od Revista Istoric Romn, IV, 1931 i I, 1932); Evloghie
Kurila Lavriotu, Moscopolea i Noua ei Academie (na gr~ki), vo gr~. spis.
Theologhia, XII.
7. Pouqueville, op. cit., ed. II, t. I, str. 307 bele{ka.
8. Leak, Researches in Greece, str. 227.
9. E. Legrande, Bibliographie hellenique du XVIII-e siecle II, str. 453.
10.J. A. Fabricius, Bibliotheca graeca (Hamburg, 1722), XI, str. 787.
11. Ibidem, str. 800.
12. Johann Thunmann, Untersuchungen ber die Geschichte der oestlichen
europaischen Volker, str. 178, bele{ka g.
13. Emile Legrand, Bibliographie hellenique du XVII-e siecle, III, str. X i 10.
14. Ibidem, str. X.
15. G. I. Zavira, Nea Hellas (na gr~ki) str. 264; na{ata studija Dimitrie
Prokopiu Pamperi Moscopoleanul (1937) i recenzijata na G-n Kon. Gre~esku
vo Rev. Ist. Rom. (1937).
16. Na krajot od knigata sepak go nao|ame datumot Juni 1721.
17. J. A. Fabrikius, op. cit., str. 769.
18. G. I. Zavira, op. cit., str. 190.
19. Zbirkata na Nik. Velara se nao|a vo Bibliotekata na
Akademijata na Romanija. Vidi na{ata studija Constantin Hagi Gheorghi
Gehani din Moscopole, un invat aromn din secolul al XVIII-lea (separat od
Revista Istoric, XXIII).
20. Per. Papahagi, op. cit., str. 31; Victor Papacostea, Povestea unei cr.
Protopiria lui Cavalioti. Ein Unicum, vo Omagiu lui Const. Kiri-tescu (1937),
str. 665-674.
21. J. Thunmann, op. cit., str. 177-178.
22. Evghenie Vulgaris.
23. J. Thunmann, op. cit., str. 178, bele{ka 8.
24. Zavira smeta deka Teodor Anastasie Kavalioti poteknuva od
Kavala.
25. Zavira, op. cit., str. 319-320.
26. Victor Papacostea, op. cit.
27. G. I. Zavira, op. cit., str. 394-395.
28. Vidi na{ata studija citirana pogore.
29. E. Legrand, Bibliographie hellnique du XVIII-e sicle, II, str. 218-219.
30. J. Thunmann, op. cit., str. 179-180, bele{ka k.
31. Ibidem, str. 178, bel. f.
32. Ibidem str. 174.
AROMANSKI STUDII 43

33. Ibidem, str. 341, bele{kata.


34. Vidi ja na{ata studija Cum sa format contiina latinitii la Aromni?
(Kako se oformi svesta za latinitet kaj Aromancite) vo Rev. Ist.
XXIV.
35. Zavira, op. cit., str. 539.
36. Ibidem, str. 495-496.
37. C. Erbiceanu, op. cit., str. 226-227.
38. G. I. Zavira, op. cit., str. 365.
39. Dr. Valeriu Bologa, tiri despre Aromnii din Austria la nceputul veacului
trecut (An. Inst. Ist. Nat., Klu`, V, str. 503-510), Medici aromni n monarhia
habsburgic (vo nchinare lui Nicolae Iorga, Klu`, 1931, str. 49-57). Dr. Simion
ovaru: Un ilustru medic vienez de origine grmostean, vo Rev. Macedoromn,
II, V i na{ata neodamne{na studija: Cteva precizri n legtur cu medicul
aromn din Viena Ioan Nicolide de Pindo (Rev. Ist. XXIV).
40. E. Legrand, op. cit. II. str. 326.
41. I. Mulea, Viaa i opera doctorului Vasile Popp. (An. Inst. Ist. Nat., Klu`,
str. 86-143.)
42. Papadopulos-Vretos, Neoelliniki filologhia (grec.), II, str. 259.
43. Sathas, Neoeliniki filologhia (grec.), str. 564.
44. Pouqueville, op. cit., t. II, str. 368-369.
45. Per. Papahagi, op. cit., str. 40-44.)
46. Th. Capidan, Daniil Moscopoleanul. (nchinare lui Nicolae Iorga, Klu`,
1931).
47. W. Martin-Leake, op. cit., str. 382.
48. Ibidem. str. 383.
49. N. Iorga, Ides et formes littraires francaises dans le Sud-Est de l`Europe,
vo Etudes Roumaines, III, str. 11.
50. Per. Papahagi, op. cit. str. 44-51; Vidi i N. Iorga, Note Polone (Acad.
Rom. Mem. Sec. Ist. Seria III, Tom. III.)
51. Pouqueville, op. cit., t. II, str. 151.
52. Ibidem, str. 292.
53. Ibidem, str. 153.
54. Ibidem, str. 190.
55. Thunmann op. cit, str. 174.
56. Pouqueville, op. cit, t. II, str. 153.
44 Valeriu Papahaxi

KONSTANTIN HAXI \EOR\IU


XEHANI OD MOSKOPOLE
(Eden obrazovan Aromanec od XVIII-ot vek)

(Separat od Revista Istoric God. XXIII, br. 7-9, 1937)

Vo XVIII-ot vek zapadnite mislovni struewa mo`ea da


probijat kaj Aromancite blagodarenie na stopanskite i
intelektualnite vrski {to gi imaa tie so golemite centri vo
Evropa.
Komercijalnata i kulturnata metropola na aromanstvoto
na Balkanot be{e, pred dva veka, gradot Moskopole ili
Voskopole, smesten na Jugo-Zapad od Ohridskoto ezero. Eve
{to pi{uva Pukvil, francuski konzul vo Janina vo vremeto
na Ali-Pa{a, vo vrska so toj aromanski centar: Kon krajot na
minatiot vek broe{e okolu ~etirieset iljadi du{i, a vo 1788
g., naselenieto, zgolemeno za edna tretina, vetuva{e bleskava
sudbina za hristijanite od ovoj re~isi nepoznat del za Grcija.
U~ili{tata vo Moskopole cutea, civilizacijata se najavuva{e
pod za{tita na religijata i nejzinite slu`iteli.1)
Moskopole be{e tatkovina na Konstantin Haxi \
eor|iu Xehani, koj ja zapozna zapadnata nauka vo XVIII-ot so
Aromancite. Veruvame deka negoviot `ivot na student-patuva~
i `eden za nauka na ovoj moskopolec go zaslu`uva vnimanieto
na na{ata istoriografija.
]e se poslu`ime, za prika`uvawe na biografijata na
Konstantin Haxi \eor|iu Xehani, so informaciite koi ni
gi davaat negovite sovremenici, i toa \eor|e Joan Zavira od
[atista2) (po~inat vo 1804), - koj ni dava i spisok na trudovi na
u~eniot moskopolec, - i germanskiot istori~ar Johan Tunman,
profesor na Univerzitetot vo Hale.
Konstantin Haxi \eor|iu Xehani se rodil vo Moskopole.
AROMANSKI STUDII 45

Osnovnoto obrazovanie go zavr{il vo rodniot grad, kade gi


izu~i gramatikata i poetskata ve{tina so u~eniot Teodor
Anastas Kavalioti, protopop i mnogu viden propovednik
vo Moskopole vo Makedonija.3) Tunman ni go pretstavuva
posledniot kako u~en ~ovek, naju~eniot od svojot narod, koj
dobro gi studiral jazicite, filozofijata i matematikata i
gi znae i gi zboruva gr~kiot, vla{kiot i albanskiot jazik kako
maj~ini jazici.4) (
Okolu 1760 g. Aromancite moskopolci uspe{no trguvaa
so Ungarija i Germanija.5) Sledej}i go op{toto struewe,
Konstantin Haxi Xehani zamina, i toj, vo Ungarija so cel da
se bavi so trgovija. Me|utoa, go opfati `elbata vo stranstvo
da go prodol`i obrazovanieto koe go po~na vo rodniot grad.
Idealist i `eden za nauka, toj ja napu{ta trgovijata i gi
posetuva, dve godini, ~asovite vo gimnazijata vo Modra (ung.
Modor, germ. Modern), vo dene{na ^ehoslova~ka, kade gi nau~i
germanskiot i latinskiot jazik. Od ovde, toj si naumi da zamine
vo Hale, vo Saksonija.
Na pat za Hale, vo Viena go sre}ava svojot tatko, dojden
mo`ebi za trgovski zdelki vo Prestolninata na Habsburzite.
Toj, {tom dozna deka sinot saka da zamine vo Hale za da si gi
prodol`i studiite. kategori~no se sprotivstavi. Solzite na
Konstantin ne uspevaat da go ubedat.
Vo 1767 g., Konstantin zaminal bez znaewe na tatko mu. Toj
gi pominal, pe{ i bez pari vo xeb, tie 500 km do Hale. Vo toj
univerzitetski centar toj slu{a predavawa, kako student, kaj
mnogu u~eni. Toj samiot napi{a, vo 1769 g., vo Hale, na gr~ki
jazik, u~ebnik za aritmetika za po~etnici i osobeno za tie koi
}e se bavat so trgovija vo zemjata na Carot.
Po prestojot od ~etiri godini vo Hale, Konstantin zamina
za Getingen. Me|utoa, ovde ostanuva kratko vreme i se prefrli
vo Francija, vo Pariz, tokmu vo vremeto koga se objavuva{e
Enciklopedijata. Od Pariz zamina vo Anglija, kade gi poseti
London i Kembrix, slavniot univerzitetski centar.
Od Anglija, Konstantin se vrati na kontinentot i se
zadr`uva vo Holandija, vo Lajden (Lugdunum Batavorum). Ovde,
na Univerzitetot kade vo XVII-ot vek se proslavi Grotius, toj ja
46 Valeriu Papahaxi

ima mo`nosta da gi slu{a predavawata na profesorot po gr~ki


jazik kako gi ironiziral, pred svoite slu{ateli, toga{nite
gr~ki u~iteli. Konstantin, iako Aromanec, be{e vdahnat
od duhot na gr~kata kultura, koja e, vo XVIII-ot vek, na celata
Jugoisto~na Evropa. Toj naumi da si gi odbrani doma{nite
profesori.
Indigniran oa odnesuvaweto na holandskiot profesor,
toj napi{a dve pesni so pove}e od {eeset stihovi koi gi objavi.
Vo prvata pesna, Konstantin go fali Univerzitetot vo Lajden.
Vo vtorata, toj se obiduva da mu odr`i lekcija na voobrazeniot
profesor. Konstantin, potoa, im poka`uva na u~enicite na
profesorot i na specijalistite deka prevodite od gr~ki na
latinski jazik na holandskiot profesor se pogre{ni.
Od Lajden, Konstantin zamina vo Amsterdam a potoa
zamina vo Italija. Ja poseti Venecija, kade postoe{e golema
gr~ka i aromanska kolonija sobrana okolu crkvata San-Giorgio
dei Greci.6) Tokmu toga{ (1770) moskopolskiot profesor Teodor
Anastas Kavalioti ja objavi, vo Venecija, vo pe~atnicata na
Antonio Bortoli i so pari dadeni od Jorji Trikupa, nare~en
Kosmiski, od Moskopole, knigata so naslov Protopiria7), vo koja
avtorot dava, vo tri koloni, eden paralelen re~nik na vulgarno-
gr~kiot, aromanskiot i albanskiot jazik.
Vo Venecija, mo`ebi, Konstantin si ja obezbedil knigata
na svojot biv{ profesor, koja podocna }e mu ja dade na u~eniot
Germanec Johan Tunman.
Od gradot na Sveti Marko, nepomirliviot moskopolec otide
vo Rim. Vo 1771 g. pavtorno go nao|ame vo Viena, kulturnata
Metropola na Jugoisto~na Evropa.8). Ovde Konstantin Haxi
Xehani napi{a edna pesna posvetena na Skarlat Sturya (15 juni
1771), edna epigrama za jeromonah Antim, edna herojsko-elegi~na
pesna posvetena na Vin~enciu Joanovi~, episkop vo Temi{var
(1771), edna herojsko-elegi~na pesna za Francisk Kolar, li~en
sekretar na Negovoto Carsko i Apostolsko Viso~estvo, i
tri epigrami, vo izdanieto na Konst. Aleks. Filipide Gajas na
Gramatikata na Manuel Moskopulos (1773).9)
Na den 1 juli 1773, Konstantin Haxi Xehani se vra}a vo Hale, po
edno otsustvo od tri godini. Sega, toj mu ja dava na istori~arot
AROMANSKI STUDII 47

Johan Tunman, profesor na Univerzitetot, Protopirijata


na Kavalioti, koja be{e objavena vo 1770 g. vo Venecija, i pak
toga{, na germanskiot profesor mu gi dava informaciite vo
vrska so Aromancite i Albancite, koi }e mu poslu`at pri
izgotvuvaweto na knigata Untersuchungen ber die Geschichte der
ostlichen europaischen Volker, objavena vo 1774 g. vo Lajpcig.
Eve {to pi{uva Tunman za u~eniot moskopolec koj ja pro{eta
Evropa:
Gn. Konstantin Haxi Xehani od Moskopole me po~esti so
ovaa retka kniga.10) Toj e ~ovek so mnogu znaewa, i osobeno od
filozofija i matematika, so bleskava mo} za razmisluvawe i
dostoen za posre}na sudbina. Otkako, vo vreme od tri godini,
tripati navrati na ovoj Univerzitet, gi poseti Lajden i Kembrix
i gi vide Francija i Italija, sega se vrati vo svojata tatkovina,
za, so svoite znaewa koi gi stekna, da im bide od korist na svoite
sonarodnici. Gn. Xehani mi dade mnogu informacii vo vrska
so Vlasite i Albancite, za imeto, rasprostranetosta, jazikot
i drugo.11)
Vrz osnova na informaciite dadeni od Haxi Xehani, Johan
Tunman napi{a celo poglavie, Uber die Geschichte und Sprache
der Albaner und Wlachen, na stranicite 169-366 vo pogore
navedenata kniga, kade go otpe~ati i re~nikot na tri jazici
(gr~ki, aromanski, albanski) od Protopirijata na Kavalioti,
dopolnuvaj}i go i so prevod na latinski jazik na site zborovi.
Konstantin Haxi Xehani go informira{e germanskiot
profesor vo vrska so mestopolo`bata i jazikot na Moskopole:
Toa e. - pi{uva Tunman, - dosta prostran grad, na okolu 1,
5 geografski milji od Kor~a, kade {to `ivee kadijata, i na 4
milji od Ohrid, ne daleku od Prespanskoto Ezero. Lu|eto, site
zboruvaat aromanski. (Die Einwohner reden alle wlachisch).12)
Branitelot na modernata gr~ka kultura na Univerzitetot vo
Lajden, priznava deka vo Moskopole, svoeto rodno mesto, site
go zboruvaat aromanskiot jazik.
Eve {to pi{uva Tunman vo vrska so Aromancite, slu`ej}i se
so informaciite dadeni od Konstantin Haxi Xehani:
I Vlasite otade Dunav, koi Grcite gi narekuvaat Kuco-
Vlasi, se nepoznati. Znam u~eni istori~ari koi nikoga{ ne
48 Valeriu Papahaxi

slu{nale za nivnoto postoewe. Tie se golem i broen narod (sie


sind ein grosses und zahlreiches Volk). Tie pretstavuvaat polovina
od naselenieto na Trakija i tri ~etvrtini od naselenieto
na Makedonija i na Tesalija. I vo Albanija gi ima mnogu. Go
zboruvaat istiot jazik kako i nivnite bra}a preku Dunav, no
mnogu pome{an so gr~ki zborovi (sie reden ebendieselbe Sprache
als ihre Brder diesselts der Donau: nur ist sie mit griechischen Woertern
staerker vermischt). Tie ne emigrirale od Da~ija. Ve}e 750 godini
se poznati pod imeto Vlasi, i tragi od nivniot jazik nao|ame13)
u{te od VI-ot vek. Samite si se narekuvaat Romini (sie nennen
sich selbst Rumanje oder Rumunje). Grcite gi narekuvaat Vlasi, a
ponekoga{ gi me{aat so Arnautite. Albancite gi narekuvaat:
^obani. I denes vo golem del se nomadi. Me|utoa, imaat i mnogu
postojani naselbi. Najgolemiot del od gradovite vo Sredna
Trakija, Makedonija i Tesalija se naseleni samo so Vlasi.14)
Svedo{tvoto od 1774 g. na eden u~en Germanec, profesor
na Univerzitetot vo Hale, informiran od eden moskopolec,
pretstavuva bespo{teden argument protiv tie koi tvrdat deka
Aromancite bea izmisleni od romanskata dr`ava. Vo godinata
koga pi{uva{e Tunman, - godinata na ]u~uk-Kajnarxiskiot mir
-, Romanija ne postoe{e. Moldavija, koja vo slednata godina
ja zagubi Bukovina, i Cara Romaneaska bea upravuvani od
Fanarioti i podvrgnati na vlijanieto na gr~kata kultura.
Spored toa, ne postoe{e severno-dunavska romanska kulturna
propaganda za budeweto na nacionalnata svest kaj Aromancite.
Ka`anoto od Konstantin Haxi Xehani Moskopolecot na
istori~arot Tunman ni potvrduva deka Aromancite od
Balkanskiot poluostrov bea u{te od XVIII-ot vek svesni za
svoeto poteklo, bez da stane zbor za potrebata od romansko
u~ili{te finansirano od romanskata dr`ava.
Tunman razgovaral so Konstantin Haxi Xehani vo vrska
so latinizacijata na Tra~anite so rimskoto osvojuvawe, oti
toj izjavuva deka Tra~anite koi gi naseluvaa Makedonija,
Tesalija i Mezija bea pot~ineti od Rimjanite15) i, zboruvaj}
i za invazijata na Avarite, vo VI-ot vek, gi citira zborovite
torna, torna, fratre. Eve go objasnuvaweto {to go dava na ovie
zborovi u~eniot od Hale, poslu`uvaj}i se so misleweto na Haxi
AROMANSKI STUDII 49

Xehani: Gn. Xehani me informira{e deka Vlasite i denes si


imaat obi~aj da re~at toarn, frate, koga }e go zamolat nekogo da
mu pomogne vo podignuvaweto na nekoe navaleno dobi~e ili na
tovarot {to go nosi ([Torna, torna, fratre:] Kehr zurk, oder kehr es
um, Bruder. Dieses letziere ist wohl vermuthlich das richtigste. H. Tzechani
hat mir berichtet, dass die Wlachen noch heutiges Tages Toarna Frate
zu sagen pflegen, wenn sie ieman-den bitten, ein umgefallenes Thier
oder dessen Last wieder aufzuhelfen).16) Tunman zaklu~uva: Nema
somnenie deka jazikot koj ni se javuva so ova vikawe treba da
bil jazikot na naselenieto od Hem ili od Trakija. 17)
Istori~arot koj }e saka da go sledi formiraweto na svesta
za latinitet kaj Aromancite }e treba da vodi smetka deka Haxi
Xehani be{e u~enik na Kavalioti, avtorot na prviot aromanski
re~nik. Toj, pak, od svoja strana be{e u~enik na sve{tenikot
Joan Hal}eu. Zboruvaj}i za Kavalioti, Tunman izjavuva deka toj
studiral humanisti~ki nauki vo svojot roden grad so Hal}eu,
eden obrazovan moskopolec.18) Vo pogled na sve{tenikot Joan
Hal}eu znaeme deka bil mudar ma` i mnogu obrazovan, koj gi
znael gr~kiot, latinskiot i italijanskiot jazik i deka bil
direktor na Flangijanskiot Kolex vo Venecija.19)
S pove}e i pove}e stanuvame poubedeni deka na
italijanskiot humanizam go dol`at Aromancite budeweto na
svojata nacionalna svest deka se latinski narod. Objasnuvaweto
dadeno od Konstantin Haxi Xehani vo vrska so zborovite torna,
torna, fratre se ~ini deka ni potvrduva deka vo Akademijata od
Moskopole20), od kade trgna u~eniot Aromanec, bile poznati
istoriskite izvori vo pogled na potekloto na aromanski
element. Potoa, da ne zaboravame deka Haxi Xehani latinskiot
jazik go nau~il vo gimnazijata od Modra. Latinskoto poteklo
na aromanskiot dijalekt sigurno bilo zabele`ano od u~eniot
moskopolec.
Pak, vo istoto vreme, Konstantin Haxi Xehani napi{a
edna herojsko-elegi~na pesna posvetena na presilniot i
nepobediviot Car na Rimjanite Josif II, datirana so 1
avgust 1773 g., vo Hale vo Saksonija i edna safi~na pesna
za rodendenot na nezaboravniot kral-filozof na Prusija
Frederik II, koja sodr`i 60 safi~ki stihovi i dvaeset adoni~ni.
50 Valeriu Papahaxi

Napu{taj}i go Hale, Konstantin odi, preku Viena, vo


Carigrad, kade ja ima prilikata da napi{e pesni vo ~est na
Patrijarhot i arhiereite okolu nego. Potoa, preku Cara
Romaneaska, preku Vlahija, toj odi vo Polska, vo Lehija, kade
postoeja aromanski kolonii koi poteknuvaa od Moskopole.21)
Zavira izjavuva deka ne znae kade zaminal Haxi Xehani od
Polska i kade po~inal. Satas, koj ja napi{a biografijata na
moskopolecot spored Zavira, go dodava slednoto: Od Polska
toj se vrati vo Lajden, vo septemvri 1776 g., kade, ostanuvaj}
i ovde, ja napi{a i ja objavi pesnata kon Ekaterina II.22) Na
spisokot na delata na Haxi Xehani izgotven od Satas figurira
i edna herojsko-elegi~na pesna za Ekaterina II, koja nedostiga
vo spisokot na Zavira.
Edno od delata na Konstantin Haxi Xehani za~uvano vo
Britich Museum, me|utoa, ni potvrduva deka, pred da zamine vo
Lajden, u~eniot moskopolec naminal, po vtorpat, vo Kembrix.
Navistina, Konstantin Haxi Xehani objavi, so data od
24/13 Avgust 1776 g., vo Kembrix edna herojsko-elegi~na
pesna. Ovaa pesna e posvetena na Angli~anite i Belgijcite,
mnogu blagorodni prijateli na Muzite i mnogu blagorodni
studenti, od Konstantin Makedonecot, student po matematika
i filozofija:
Carmen heroico-elegiacum quod temporis praesentis circumstantiarum
effectum breviter expositis exponendis, humillime offert Anglis, Belgisque
philomusis generosissimis ac studiosis nobilissimis Constantinus Tzechani
Macedo, matheseos et philosophiae studiosus. Cantabrigiae. Typis
Academicis excudit J. Archdeacon. MDCCLXXVI.23)
Emil Legrand go opi{uva deloto na Haxi Xehani: In 4 od
2 lista bez str.. Mnogu redok predmet. Iako malku korektno vo
pogled na sintaksata, gore navedeniot naslov, sepak, e spored
originalot. Prvata stranica go sodr`i naslovot; vtorata, dve
sentencii na gr~ki; 3 i 4 stranica, gr~ki stihovi datirani
i obele`ena vaka kd`/ni aug. afoV` en Kantabrigia. K. G. M. F.
S. Bibliotekata na Britanskiot Muzej od ovaa pesna ima tri
primeroci zaedno podvrzani: 11630b. 6 (8).24)
Pobarav odobrenie od Britanskiot Muzej da napravat
fotografija na ova delo na Konstantin Haxi Xehani. Ovaa
AROMANSKI STUDII 51

fotografija i ja dobiv.
Celoto delo sodr`i trieset i osum gr~ki stihovi. Na
po~etokot nao|ame nekolku latinski zborovi koi gi rezimiraat
dvaeset i {este od tie stihovi: Belisarius habet jam oculos,
quibus lynceis uti prout par est, misero non licet. Date ergo ei obolum!.
Belizarius sigurno e avtorot, koj, `eden za nauka,do{ol vo
Anglija da se obrazuva. Toj patuva~ki student, za koj Tunman
pi{uva deka zaslu`uva posre}na sudbina, bara od svoite
angliski i belgiski kolegi, prijateli na Muzite, niven
pridones. Dvanaesette stihovi koi sledat se edna herojsko-
elegi~na epigrama posvetena na golemiot Wutn, slavata na
bla`ena Britanija. Konstantin Haxi Xehani, student po
matematika i filozofija nastojuva, zna~i, da ja veli~a vo
svoite stihovi figurata na slavniot angliski matemati~ar i
mislitel.
Od Kembrix, Konstantin zamina vo Lajden, kade go nao|ame
vo septemvri 1776 i kade objavi edna herojsko-elegi~na pesna za
nezaboravnata i nepobedivata Carica na cela Rusija Ekaterina
II:
Carmen heroico-elegiacum ad sacratissimam et augustissimam totius
Russiae Imperatricem Catharinam Secundam. EpoV hrwelegeion pros
thn
aeimnhston pashV RwssiaV Autokratora Aikaterinan
thn Deuteran. Lugduni Batavorum. Litteris Hoogeveenianis.
MDCCLXXVI.25)
Papadopulos-Vretos ni go ka`uva slednoto za toa delo na
Haxi Xehani: Ovaa pesna e napi{ana samo na gr~ki jazik, iako
naslovot e na latinski i gr~ki jazik, i sodr`i osum stranici.
Na poslednata stranica poetot vaka si go naveduva imeto:
najpokorniot me|u studentite po filozofija, Konstantin
Xehani, 19 septemvri 1776, vo Lajden (o en tois filosofiaV
SpoudaioiV elacistos KWNSTANTINOS
TZECANHS, A. IQ Sept. afoV, en Leida).26)
Pak Papadopulos-Vretos ni ka`uva deka Xehani
(Konstantin) gi posetuval kursevite na Fakultetot za
Filozofija vo Lajden.27)
[to go nateralo Konstantin Haxi Xehani da ja napi{e
52 Valeriu Papahaxi

pesnata za Ekaterina II na Rusija?


Vo 1769 g, dodeka toj {eta{e po studii niz Evropa, Moskopole,
negovata tatkovina bila napadnata od muslimanskite bandi.
Turskoto Carstvo be{e vo vojna so Rusija. Hristijanskoto
naselenie na Peloponez se krena pri pristignuvaweto na
eskadrilata na Orlov, koj bil trgnat kon Egejskoto More.
Bandite na Albancite muslimani, na pat kon Peloponez,
go napadnaa bogatiot grad Moskopole, ~ii {to `iteli,
privrzanici na ruskata politika28), herojski se branea.29)
Vo 1774 g., koga be{e postignat ]u~uk-Kajnarxiskiot
mir, Konstantin Haxi Xehani se vrati vo svojata zemja za da
im bide od polza na svoite sonarodnici. Me|utoa, Moskopole
pomina niz te{koto isku{enie na prviot muslimanski napad.
Vo Ekaterina II se olicetvoruva{e nade`ta na site hristijani
od Turskoto Carstvo. Zna~i, ja sfa}ame celta na pesnata
posvetena na Caricata na Rusija i objavena vo Lajden.30)
Vo 1777 g., be{e objavena vo Lajpcig, vo pe~atnicata na
Breitkopf, zbirka napisi posveteni na Aleksandru Ipsilanti,
Vladetel na Cara Romaneaska. Vo taa zbirka od 36 strani,
sostavena od Nikolae Velara31) gi nao|ame i napisite na dvajca
moskopolci: nekoi pofalbi vo proza (str. 18-29) na jeromonah
Ambrozie Pamperi, efemerejot na pravoslavnata kapela vo
Lajpcig32), i edna herojsko-elegi~na pesna na Konstantin
Haxi \eor|iu Xehani za pre-obrazovaniot Gospodar, Eteron
hrwelegeion tou
KonVtantinou Hatzh Georgiou Tzecanh proV ton ofilotaton
auqenton (str. 32-3).
Vo ovaa pesna od dvaeset stihovi, Konstantin Haxi Xehani
go fali obrazovanoto i mnogu korisno vladeewe za Vlahija
na Aleksandru Ipsilanti a spomenuva i za Vladetelkata
Ekaterina.
Go vidovme Konstantin Haxi Xehani deka posvetuva pesni
na golemite obrazovani suvereni na XVIII-ot vek: Josif II,
Frederik II i Ekaterina II. Obrazovaniot moskopolec, koj gi
pro{eta golemite kulturni centri vo Evropa, ne mo`e{e a da
ne bide obzemen od filozofskiot duh na svojot vek. Ne treba,
zna~i, da ne iznenadi faktot deka Haxi Xehani Moskopolec,
AROMANSKI STUDII 53

sovremenik na Volter i Didero, im posvetuva pesni na kralot


na Prusija i Caricata na Rusija. Aleksandru Ipsilanti, so
dobrite raboti {to gi napravi vo Cara Romaneaska i so svojot
prira~nik na zakoni, zarem nema svoe mesto me|u obrazovanite
knezovi na XVIII-ot vek?
Konstantin Haxi Xehani }e mo`eme da go sfatime dokolku
mu go prostudirame `ivotot vo vrska so erata vo koja `iveel.
Qubovta na moskopolecot za nauka lesno se objasnuva kaj eden
~ovek od XVIII-ot vek, kaj eden sovremenik na Enciklopedijata.
No, pesnata posvetena na Aleksandru Ipsilanti vo eden
zbornik vo koj figurira{e i imeto na eden sovremenik na Haxi
Xehani ni potvrduva kolku bliski bea vrskite na moskopolcite
so romanskite zemji vo erata na Fanariotite.
@ivotot, patuvawata i aktivnosta na Haxi Xehani ni
potvrduvaat deka balkanskiot svet ne stoe{e nastrana od
zapadniot. Elementite na zapadnata kultura i civilizacija
mo`ea da probijat vo oblastite naseleni od Aromancite.33)
Toj be{e Konstantin Haxi \eor|iu Xehani Moskopolec,
student-patuva~ i `eden za nauka, poet na klasi~en gr~ki jazik,
matemati~ar, filozof34) i dobar poznava~ na narodot na koj mu
pripa|al.
Ne znaeme kade i od {to umrel toj sin na na{iot narod.
Se nadevame deka idnite istra`uvawa, }e rasvetlat vo kakvi
okolnosti i kade zavr{i Haxi Xehani.
Ovaa studija sigurno deka e daleku od toa da e kompletna.
Istra`uva~ot koj }e se obide da dade eden poobemen trud za
Konstantin Haxi Xehani, }e treba vo detali da ja konsultira
gr~kata i albanskata bibliografija. Nekoi mo`ebi }e otkrijat
nedostatoci kaj na{iot napis. ]e im bideme blagodarni dokolku
ni gi dostavat.
Ovoj skromen trud nema druga cel osven da predizvika
interes za qubopitnata i originalnata figura na obrazovaniot
moskopolec od XVIII-ot vek, za koj }e treba edna{ po na{iroko
da se pi{uva.35.)

---------------------------------
54 Valeriu Papahaxi

Bele{ki:

1. Pouqueville, Voyage dans la Grce, ed. I, II, str. 392-3; izd. II, II, str. 45-6.
2. Eve ja biografijata na Konstantin Haxi \eor|iu Xehani, spored
\. J. Zavira, Nea EllaV (kniga objavena od G. P. Kremos, vo 1872, vo Atina),
str. 394-6). Na str. 396-97, Zavira ni dava spisok na knigite na Xehani.
3. Johann Thunmann, Untersuchungen ber die Geschichte der ostlichen euro-
paischen Volker (Leipzig, 1774, str. 177.
4. Ibid.
5. Vidi go na{iot trud Aromanci Moskopolci i venecijanskata
trgovija vo XVII-ot i XVIII-ot vek, Buk. 1935, str. 132,
6. Vidi str. 78 na na{iot trud prethodno citiran.
7. Eden primerok se nao|a vo Romanskata Akademija. Vidi
Thunmann,op. cit., str. 177; Miklosich, Rumanische Untersuchungen (Viena,
1882 I, 2; Gustav Weigand, Albanische Studien (Viena, 1895), IV; Per. Papahagi,
Scriitori aromni din secolul al XVIII-lea (Cavalioti, Ucuta, Daniil); Victor
Papacostea, Teodor Anastasie Cavalioti (Buk., 1932, separat od Revista Istoric
Romn) i Povesta unei cri: Protopiria lui Cavalioti. Ein Unicum, in Omagiu
lui Const. Kiritescu (1937), str. 665-74.
8. Viena, vo XVIII-ot vek, be{e mestoto kade balkanskiot svet se
sre}ava{e so Zapad. Vidi: N. Iorga, Ides et formes littraires francaises dans
le Sud-Est de l`Europe, vo Etudes Roumains, III, sr. 11.
9. Listovite 7-8: Tri epigrami od C. H. Gh. Gehani (K. C. G. Tzecanh),
Makedonec, prvata vo ~est na Konst. Aleks. Filipide Gaja, vtorata
upatena kon ~itatelot, tretata vo vrska so gramatikata, Emile Legrand,
Bibliographie hellnique (XVIII-e sicle), II, str. 184.
10. Stanuva zbor za Protopirijata na Kavalioti.
11. Her Konstantin Tzechani von Moschopolis hat mir dieses seltene Boch
verehrt: ein Mann von vielen Kenntnissen, besondere in der Philosophie und
Mathematik, von einer aufgeklarten Denkungsart und eines glcklichern
Schicksals wrdig. Nachdem er ber drei Jahre zu zwei wiederhohlten malen
sich bei dieser Universitat aufgehalten, Leiden und Cambridge besucht, und
Frankreich und Italien besehen hat, geht er nun nach seinem Vater-land zurck,
um durch seine erworbene Wisenschalt seinen Landsleuten zu nutzen H. Tzechani
hat mir berdies viele Nachrichten von den Wlachen und Albanern milgetheilt, als
von ihrer Benennung, Ausdehnung. Volksmenge, Sprache, u. s. w.; Thunmann,
op. cit., str. 179-80, bele{ka k.
12. Ibid., str. 178, bele{ka f.
13. Aluzija na zborovite Torna, torna, fratre.
AROMANSKI STUDII 55

14. Thunmann, op. cit., str. 174.


15.Ibid., str. 331.
16. Ibid. str. 341 n. Vidi i Theodor Capidan, Aromnii, dialectul aromn,
studiu lingvistic (Acad. Rom. Studii i Cercetri, XX), str. 47, bel. 1.
17. Thunmann, op. cit., str. 342.
18. Thunmann, op. cit., str. 178, bel. g.
19. J. A. Fabricius, Bibliotheca graeca (Hamburg 1722), XI. str. 800.
20. Za ova visoko u~ili{te vidi gi trudovite na gospodata Per.
Papahaxi i Viktor Papakostea, citirani pogore; Evlogie Kurila
Lavriot, H MoscopoliV kai h Nea Akadhmia authV (spisanieto Qeologia,
XII, str. 69-85, 149-62 i 314-36).),
21. N. Jorga, Note polone (Rom. Akad., Mem. Sect. Ist., serija 3, II
22. Fusnota koja nie ne ja davame.
23. Emil Legrand, op. cit., II, str. 218-9. Zavira i Satas ne znaat za ova
delo.
24. Ibid.
25. Papadopulos-Vretos, Neuellhnikh filologia, II, str. 68 (no. 152).
26. Ibid.
27. Ibid., str. 340.
28. V. Papacostea, Teodor Anastasie Cavalioti, str. 22, bel. 7. Vidi i glava
VIII na na{ata kniga citirana pogore.
29. Gh. Alexici, Macedo-Romnii, vo Convorbiri Literare, XXXVII, str. 951.
30. V. Papacostea, op. cit., str. 22, bel. 7, shi 50. Sonarodnikot na Haxi
Xehani, u~eniot Nikolae Zeryuli od Amin~u, direktor na [kolata
vo Ja{i, isto taka sostavi nekolku pofalni slova za Ekaterina II.
G. I. Zavira, op. cit., str. 497.
31. Ovaa kniga se nao|a vo Bibliotekata na Romanskata Akadeija.
Vidi: I. Bianu i N. Hodos, Bibliografia romneasc veche, II, str. 29-2, i E.
Legrand, op. cit., II, str. 251.
32. G. I. Zavira, op. cit., str. 190.
33. Za vlijanieto na filozofite Gassendi, Malebranche i Leibniz vrz
Teodor Anastasie Kavalioti, vidi ja studijata na Viktor Papakostea.
citiran pogore.
34. Zavira, me|u delata na K. Haxi Xehani ni spomenuva i edna nova
teorija na kvadraturata na krugot, 1774, Januari 24, eden prevod na
biografijata na Skenderbeg, prevod od latinski jazik na gr~ki jazik
na gramatikata na Teniu, prevodot od germanski na naroden gr~ki jazik
na doktrinata na Platon i na Kanonot za pravedniot i ~esen `ivot; G.
I. Zavira, op. cit., str. 397.
35. Za Konstantin Haxi Xehani se zboruva u{te i vo Jahrbher der
Literatur (Viena, 1829), XI, VI, str. 60, - kade stanuva zbor za der Schwede
56 Valeriu Papahaxi

und Hallische Profesor Thunmann i za Protopirija-ta na Kavalioti -;


G. Misail, Macedo-Romnii, voAlbum Macedo-Romn (Buk., 1880) str. 81; C.
Erbiceanu, Brbati culi greci i romni i profesorii din Academiile din Iai i
Bucureti din epoca zis fanariot (An. Ac. Rom. Sect. Ist, seria II, vol. XXVII),
str. 159; Per. Papahagi, op. cit., str. 33, bel. 1; N. Iorga, Histoire des Roumains
de la Peninsule des Balcans (Buk., 1919), str. 44; C. H. Skenderi, Istoria
thV arcaiaV kai augcronon Moscopolis, ed. 2, str. 25; Th. Capidan,
op. cit., str. 50; Victor Papacostea, Teodor Anastasie Cavalioti (Buk., 1932),
str. 22, bel. 7; str. 33, bel. 3; str. 43, bel. 2; str. 44, bel. i Povestea unei
cri: Protopiria lui Cavalioti: Ein Unicum, vo Omagiu lui Const. Kiriescu
(1937), str.670; od trudovite na Evlo|ie Kurila Lavriota, GrhgorioV o
ArgurokastrithV (kade se dadeni i pesni na Konstantin Haxi Xehani
i H Moscopolis kai h Nea Akadhmia auths, objavena vo spisanieto
Qeologia, 1928-1933, mi be{e dostapen samo vtoriot (vidi za Haxi
Xehani, str. 8, 56, bel., i str. 262, bel. 1). Vidi go i neodamne{niot
trud na Horvat Endre, H zoh kai ta erga tou Gewrgiu Zavira, Zavirasz
Gyorgy elete es munkai, Budimpe{ta, 1937, str. 93.
Imeto na Moskopolecot koj be{e na{ predmet na interes
vo romanskata istoriografija be{e dadeno vo formata Cehan i
Ceagani. Pretpo~itavme edna druga forma Gehani, koja ja smetame
za popribli`ena od toa kako potpi{uva{e u~eniot Aromanec:
Tzecanh i Tzechani. Na gr~ki tc po~esto e ednakvo so na{eto ge
otkolku so ce dadeno preku ts.
AROMANSKI STUDII 57

OBID ZA LETAWE SO BALON


NA NEKOI AROMANCI OD SELOTO
SERAKU VO VREMETO NA ALI-PA[A
Spored gr~kiot poet Joan Vilara.
Izvadok od Revista Istoric XXII (1936) broevite 7-9, str. 212-224.

Politi~kata uloga na aromanskiot element vo istorijata e


daleku od toa da se meri so taa na romanskiot narod. Ne mo`eme
da ja sporeduvame politi~kata istorija na Golema Valahija od
Tesalija i na Carstvoto na Asanidite so taa na Cara Romaneaska
i na Moldavija.
Eve {to pi{uva g. N. Jorga vo pogled na minatoto na
Aromancite:
Ne mo`e da stane zbor za istorija na {efovi, na borbi, na
pregovori, - za s {to se sre}ava na ovie prostori. I, dokolku se
pojavuva ovde-onde ne{to takvo, toa se sporedni i kratkotrajni
raboti, lu|e koi se pojavuvaat i is~eznuvaat po igra na
slu~ajnosta. Ona {to mo`e da se re~e za niv e samo socijalniot
`ivot, zanaetot, trgovijata, crkvata, u~ili{teto.1)
Interesot za istorijata na Aromancite, zna~i, se sveduva na
nivnoto ekonomsko i kulturno minato.
Trgovskite vrski na Aromancite so zapadniot svet go
olesnija probivot na civilizaciskite elementi na zapadnata
kultura vo oblastite naseleni so Aromancite. G. Viktor
Papakostea go prika`a vlijanieto na filozofite Gassendi,
Malebranche i Lajbnic vrz aromanskiot pisatel Teodor
Anastas Kavalioti od Moskopole.2) Objaviv, neodamna, cela
monografija vo pogled na vrskite na Aromancite moskopolci
so Venecija vo XVII-ot i XVIII-ot vek.3)
G. Nikolae Ta~it, biv{ inspektor na romanskite u~ili{ta
vo Makedonija, mi obrati vnimanie na edna pesna na gr~kiot
58 Valeriu Papahaxi

pisatel Joan Vilara, vo koja stanuva zbor za obidot za letawe so


balon na nekoi Aromanci, Vlasi, od mesnosta Seraku.
Pesnata nosi naslov H aerostatika Sfaira, Balon, i se
nao|a vo kompletnoto izdanie na tvore{tvoto na Joan Vilara,
objaveno od \eor|e Vavaretos, Apanta Ioannou Bhlara (Atina,
1935), str. 57-61. Taa e del od satiri~nite pesni na avtorot.
Joan Vilara e roden vo 1771 g. vo Kitera. Me|utoa,
detstvoto go pominal vo Janina. Studiral medicina vo Padova
i Bolowa i prestojuval vo Venecija vo poslednite denovi na
Venecijanskata Republika (1797). Vraten vo Epir, stanal lekar
na Veli, sinot na Ali Pa{a od Janina. Poetot umre vo 1823 g.,
vo ekot na vojnata {to ja vodea Grcite za svoeto osloboduvawe
od otomanskiot jarem.
Zna~i, Joan Vilara e sovremenik so Ali Pa{a pa duri i
`iveel vo negova blizina.
Me|utoa, Ali Pa{a e figura vo istorijata na Jugoisto~na
Evropa. Iskoristuvaj}i go bezredieto koe postoe{e vo
Turskoto Carstvo kon krajot na XVIII-ot i po~etokot na XIX-ot
vek, toj si naumi da formira dr`ava vo Epir i Albanija. Kako
i Mehmed-Ali vo Egipet, Ali-Pa{a Janinski ja be{e sfatil
zapadnata civilizacija.4) Dr`i vrski so Napolenon I, koj mu go
isprati kako pretstavnik eden od biv{ite ~lenovi na nau~nata
sekcija od ekspedicionoto telo vo Egipet, i toa Francois-Charles-
Hugues-Laurent Pouqueville. Ovoj konzul na Francija, koj be{e i
golem erudit, gi zapozna Aromancite, pri svoite pate{estvija.
Gradot Janina se ukrasi so ubavi gradbi vo vremeto na Ali-
Pa{a. Eve {to pi{uva vo toj pogled, Pukvil:
Negovata palata (na Ali) vo Tepelena be{e izgradena
najprostrana i pobleskava so sredstva na naselbite. Janina
se ukrasi so novi gradbi; kineski paviqoni so najprefineta
elegancija se nao|aa na bregovite na ezeroto, a luksuzot na
Ali mo`e{e da se sporedi samo so vlasta {to ja ima{e... Toj
mo`e{e da se smeta za ednakov na suverenite, oti, iako ne ja
ima{e nivnata titula, podlizurkovcite ne mu nedostigaa.
Podmilkuvaweto na nekolkute podli pisateli, gotovi da im
aplaudiraat na tiranite izdignati so smelosta, od redovite
na narodot, po~nuvaa premnogu da go slavat kako i sekoj sre}en
AROMANSKI STUDII 59

uzurpator. Vo Viena be{e otpe~atena edna pesna vo ~est na Ali


od Tepelena, a eden od upatenite vo umetnosta na heraldikata
mu izraboti grb; mu be{e posvetena edna francusko-
gr~ka gramatika, kade bea naredeni titulite previsokiot,
pregolemiot i premilostiviot.5)
Avtorot na gramatikata, za koj zboruva Pukvil, be{e
Aromanecot od Klisura Mihali-Stefan Par~ula. Vo taa
gramatika, pe~atena vo 1815 g. vo Viena, mu se upatuvaa na Ali-
Pa{a slednite zborovi: Zemjata, slaven sewor, prepolneta e
od tvojata slava; nikoj ne ja negira blaskavata slava na tvoite
blagorodni doblesti.6)
Neuspe{noto letawe so balon go napravija, kako {to ni
ka`uva Joan Vilara, nekoi Aromanci od Seraku, na ~elo so
u~eniot Pahomie. \eor|e Vavaretos, izdava~ot i prireduva~ot
na Joan Vilara, ne ubeduva deka toj obid se slu~il vo 1803 g. vo
Janina, na pottik na Ali-Pa{a, koj saka{e da ne zaostanuva zad
dostignuvawata vo Zapadna Evropa.
Dvaeset godini porano - tokmu na eksperimentalnata
godina na bra}ata Montgolfier-Pilatre de Rozier i fizi~arot ^arls
(soprugot na Elvira - Julie Charles - na Lamartin) ostvarija
nekolku leta vo mongolfiera i balon. Vo 1784 g., Blanchard so
aerostat go preleta Kanalot Laman{. Vo 1812 g., i Italijanecot
Zambeccari }e go napravi obidot za letawe, nesre}no zavr{eno.
Zna~i, siot zapaden svet be{e preokupiran so problemot
na vozdu{noto letawe. Ali-Pa{a nastojuva{e vo svojot glaven
grad da se napravi obid za letawe.
Se slu~i smelite lu|e koi sakaa da napravat vozdu{na
avantura da bidat tokmu Aromanci od Seraku. Taa rabota ja
tvrdi tokmu poetot Joan Vilara. Toj nastoj~ivo ni ka`uva
deka Pahomie i negovite drugari se Vlasi pa gi citira duri
i zborovite koi gi izgovaraa tie za vreme na nivniot ~uden
eksperiment, zborovi koi se ~isto aromanski.
No, za aromanskiot karakter na seloto naselbata Seraku
od Pind gi imame tokmu tvrdewata na Pukvil i na angliskiot
polkovnik Vilijam-Martin Lik, koi propatuvale tamu tokmu
vo vremeto so koe se bavime, kako i na gr~kiot istori~ar
Aravandinos.
60 Valeriu Papahaxi

Pukvil ni zboruva za Kalarici, Siraku, Mecova i preku


~etirieset naselbi, site vla{ki.7)
Lik go pi{uva slednoto: Kalarici i Seraku se dvete
najgolemi vla{ki naselbi. Takvi naselbi, na broj okolu
petstotini, od koi nitu ednata ne e premnogu mala, gi
ima rasprsnati dol` planinite na Epir, na Tesalija i na
Makedonija.8)
Aravandinos istaknuva deka Seraku e naselen so okolu 300
{efovi na glavi, hristijani, od vla{ki rod.9)
Pukvil ja ima{e mo`nosta da razgovara za razvienata
trgovija {to ja ostvaruva{e naselbata Seraku, zaedno so drugi
aromanski naselbi, vo celiot basen na Sredozemnoto More:
Zatoa {to sudbinata mo`ela da bide samo sre}na za
takvite umereni lu|e, mo`ea da se vidat, vo vreme od polovina
vek, odnosno od 1770 g. pa do denes, Megalo-Vlasi od Kalariti,
Seraku, Mecova, Aspropotamos i Zagor kako se rasprsnuvaat
po raznite pomorski gradovi na Sredozemnoto More koi gi
koristat gr~kite korabi na mesto stranskite za da gi prenesuvaat
svoite proizvodi, i za da si ja dobijat protivvrednosta. Odej}
i so sondata i kompasot v raka, baraj}i novi predizvici, nekoi
formiraa trgovski ku}i vo Neapol i Livorno, vo \enova, na
Sardinija, vo Kadiks, na Sicijila i vo Malta. Drugi se naselija
vo Venecija, vo Trst, vo Ankona i vo Raguza (Dubrovnik, bel.
prev.). Eden mal broj, zaslepen od napredokot, vospostavija
vrski so Viena, Carigrad i Moskva a nekoi dru{tva se osmelija
da se vpu{tat vo bankarski operacii, vo koi nemaa sre}a.10)
Vo Seraku e roden eden od najvidnite dr`avnici na moderna
Grcija: general Joan Koleti, koj studira{e vo Piza i be{e
lekarot na Ali-Pa{a. Joan Koleti sekoga{ be{e svesen za
svoeto poteklo. Joan \ika, vo edno od svoite pisma do Vasile
Aleksandri, ni zboruva za svojata sredba so general Koleti vo
Pariz, vo 1835 g., vo salonot na g-|a [ampi. Na mladiot Joan \
ika, Koleti mu priznal deka i toj i negovite roditeli zboruvaat
aromanski.11)
Prireduva~ot na tvore{tvoto na Vilara istaknuva deka
obidot za letawe so balon se slu~il pokraj dene{niot aerodrom
na gradot Janina.
AROMANSKI STUDII 61

Od pesnata proizleguva deka mnogubrojna publika do{la


na probata na Aromanecot Pahomie, na kogo mu pomagaa \eor|e
\urti, kir Dimitri, Nikola Janku, \eor|i Arti, Kondojani,
Dimu Koleti - mo`ebi od familijata na Joan Koleti - i drugi
Vlasi.
Se ~ini deka podgotovkite bea dobri. Me|utoa, obidot ne
uspea poradi neume{nosta na pomo{nikot na Pahomie. Be{e
zaguben polovina den so duvaweto na balonot pred nestrpliviot
narod i pred golem broj deca, dojdeni da go vidat zmejot na kir
Pahomie, noviot Ikar i rival na proslaveniot Blan{ard i
na Montgolfier.
Koga s be{e gotovo, Pahomie naredi da se prese~at ja`iwata
koi go dr`ea balonot. Nevnimanieto i zbunetosta na \urti go
predizvikaa strupoluvaweto i paleweto na balonot.
Me|utoa, interesni se aromanskite zborovi koi poetot mu gi
pripi{uva na Pahomie. Koga se obiduvaat da go duvaat balonot
\urti izvikuva pre Dumnidz! (Pre Ntomnetzeo) (@iti Boga,
bel. prev.). aromanski izraz ekvivalentna na romanskata (te
kolnam) vo Boga. Potoa poetot dodava na gr~ki [to sum kriv
jas {tom ne se duva?.
Koga e ve}e naduvan balonot, Pahomie izvikuva na aromanski:
talje! (talia) (se~i, bel. prev.), odnosno se~i (gi ja`iwata), i,
zatoa {to \urti se zbunuva, toj prodol`uva: talje, dracul, talje!
(talia, ntrakoul, talia!), odnosno se~i, |avole, se~i!.
Me|utoa, balonot se strupoluva i se zapaluva. Vlasite
se zbunuvaat, tr~at i vikat: Iu lai, s-ardi! (Iou lai, s`ardi!),
odnosno, Kade be, gori!. Na aromanski glagolot gori mo`e
da se koristi vo refleksvnata forma se gori so zna~eweto se
zapali.
Vilara go ironizira neuspe{niot obid na Pahomie, koj e
Vlav, po du{a i telo i koj ja nema{e sre}ata da bide pomognat
od ve{ti lu|e. Lu|eto dojdeni so zadovolstvo da prisustvuvaat
na letaweto, si zaminuvaat razo~arani. Poetot go sporeduva
ovoj slu~aj so neumesnosta {to bi ja napravila edna mlada
nevesta i bi stavila kraj na svadbata, Ovoj del, nekako mra~en,
od pesnata na Vilara, malku e ubla`en vo na{iot prevod.
[to proizleguva za Romancite od ovaa pesna na Vilara?
62 Valeriu Papahaxi

Gledame, prvo, deka edna grupa lu|e, proizlezeni od


sto~arskiot svet i na trgovci Aromanci, se obide, vo vremeto
na Ali-Pa{a i so negov pottik, da leta so balon. Nie gi
znaevme, do sega, Aromancite kako sto~ari i hrabri kiraxii,
kako dobri trgovci i vidni kni`ovnici. Me|utoa, eve deka
tie ni se prika`uvaat i kako lu|e so `elbata da dr`at ~ekor
i so nau~nite otkritija i da pravat eksperimenti koi ne gi
napravila nitu edna druga nacija na Balkanskiot Poluostrov.
Obidot na Pahomie ne uspea i kutriot Vlav be{e
ironiziran od Vilara. Me|utoa, za nas Pahomie e simpati~en,
zatoa {to ovoj ~ovek od na{iot rod se stremel da stane eden
nov Ikar i rival na premnogu slavniot Blan{ard i na
Montgolfier i zatoa {to, srede svojot obid, si go zboruva
svojot doma{en jazik: aromanskiot.
Ne mo`e da ne ne voshiti priznanieto, od strana na eden
Grk, nacionalnosta na eden Vlav od Seraku, vo erata koga ne
postoe{e kralstvoto Romanija koja }e go posakuva budeweto
na nacionalnata svest kaj Aromancite Vilara `ivee me|u
1771 i 1823 g. Vo ova vreme romanskite principati bea pod
fanariotski gospodari i podlo`eni na gr~koto kulturno
vlijanie. Aromancite si go zboruvaa svojot jazik, dijalekt na
eden latinski jazik. Zborovite `iti Boga, se~i, |avole i
ele, gori! se dokaz koj zboruva.
Aromancite bea svesni za svoeto poteklo. Vo 1774 g., Johan
Tunman, profesor na Univerzitetot vo Hale, izjavi deka
Aromancite samite si se narekuvaat Romni (Sie nennen sich
selbst Rumanje oder Rumunje).12) Vo 1820 g., Pukvil }e izjavi deka
site vla{ki oblasti so gordost go prisvojuvaat imeto Romni
ili Romani (toutes en g#n#ral revendiquent avec orgueil le nom de
Romounis ou Romains).13)
Vo 1831 g., Kuzineri, francuski konzul vo Solun vo erata
na Prevratot, }e go napi{e slednoto za Aromancite: Gi
prepoznava{ blagodarenie na nivniot jazik. U{te go zboruvaat
latiskiot jazik, i, dokolku gi pra{a{: od koja nacija ste?,
odgovoraat gordo: Roman (Leur langue empeche de les mconnaitre;
ils parlent toujours latin, et, si on leur demande: de quelle nation tez-
vous?, ils rpondent avec fiert: Rouman).14)
AROMANSKI STUDII 63

Ovie argumenti dovolno zboruvaat deka Aromancite


sekoga{ bea svesni za svoeto latinsko poteklo.
Eve go prevodot na pesnata na Vilara:

-BALONOT. -

Kade ste, narode? Soberete se, tr~ajte vedna{ ne docnete,


malo, golemo, mlado, staro, bedno i bogato, obi~ni lu|e i
blagorodnici, sakati, slepi i invalidi, zdravi i bolni, tr~ajte
brgu, tr~ajte, velam, oti nema jas da bidam vinoven ako ne stasate
na vreme.
Dojdete site, nikoj da ne izostane, oti toa {to sega }e se
slu~i nikoga{ ne bilo videno do sega. ]e go videte golemiot
rival na preslavniot Blan{ard - Ikar na bla`enite Francuzi
- i na Montgolfier . Seraku, raduvaj se! Raduvaj se, Seraku, oti
e tvoj sin, i seta slava e tvoja. Noviot Ikar saka da leta na ova
mesto na originalen na~in.
Tr~ajte narode! Do koga }e docnete! Eve vi sve~enost,
navalete! Brej... kakva sve~enost, {to mnogu narod! Ete go
i Pahomie, koj, so mirno lice, brza napred i na ramo go nosi
tovarot. Od levata strana mu pomaga \eor|e \urti, a na desnata
kir Dimitrie postojano go potkreva tovarot. Nikola Janku,
tri ~ekori po nazad, gi dr`i bastunot i kontogunata15) (na kir
Pahomie). \eor|e Arti vo desnata raka nosi eden poln ko{.
Kontojani na glava nosi mangal poln so jaglen. Drugi desetici
Vlasi odat zad niv i nosat po ne{to: ja`iwa, kolci, motiki,
lopati, klinci, sfrdli, golemi tesli, me{ini so smola i katran
i dva vrzoci od tenki trski, site potrebni za balonot koj }e
letne preku dolinata.
Deca, ~opor, gi opkoluvaat, skokaat, vikaat i im svirkaat.
Odat, se vra}at, vikat: Ajde edna{! i se dovikuvaat eden so drug
od daleku: Ajde da go videme zmejot na kir Pahomie!
^etata pristignuva na odredenoto mesto. Tamo{nite
lu|e vedna{ se sobiraat i mu pomagaat na kir Pahomie da se
rastovari. Kontojani e pokraj nego so mangalot i go spu{ta na
zemja. Pahomie ja zagrnuva kontogunata, a \eor|e Arti vedna{
vadi od ko{ot me{ina. Me|utoa, kir Pahomie vedna{ mu ja
64 Valeriu Papahaxi

grabnuva od race i samiot, kako dobar Cigan, po~nuva da ja duva.


\eor|e Arti i Dimu Koleti se gri`at da go dr`at balonot
dobro zavrzan so ja`iwata, pla{ej}i se da ne se naduva porano. Se
zabivaat kolcite, go dr`at pricvrsten so konci, raspostilaj}i
go kako tenda, i po~nuvaat da go duvaat.
\urti, Koleti i Pahomie so drugi desetina Vlasi postojano
duvaat, no ne uspevaat da go naduvat. Popusta maka. - Pre
Dumnedz, (`iti Boga, bel. prev.), vika \urti, {to sum vinoven
jas {to ne se duva? So tolku duvawe, so tolkava maka, mo`ev da
ti naduvam iljada magariwa!
Udiraj}i na nakovalnata zaedno so drugarite Kiklopi,
Hefest Kuciot, koj predizvikuva da tatni Etna so silata so
koja izbiva, ne crvenee i ne se poti kako Pahomie koj, nasekiran
ripnuva, postojano se vrti i vrti so zadnikot. Celiot vrie i se
vcrvuva, vika, se dere i se nervira.
Najposle, so golema maka, nekade na pladne, balonot
se naduva. Toga{ Pahomie, so vikawe bara Kontojani da mu
donese edno tav~e, koe go polni so katran, smola, sakaz, sulfur,
kol~i{ta, rakija; gi pali istite i vedna{ odi da gi stavi pod
balonot. Plamenot zabrzano raste i probiva vo balonot. Kako
korab koj e vo opasnost na dlaboko more, dodeka branovite
odeknuvaat, a jarbolite, so platnata i ja`iwata, pukaat, taka i
nadueniot balon se dvi`i i so golem ekot se prevrtuva.
\urti, brzo, zema i drugi Vlasi, od povozrasnite, koi se
nareduvaat na stranata od kade se ~uvstvuva silata na veterot i
gi dr`at xubiwata {to pora{ireni.
- Talje (se~i), toga{ viknuva Pahomie, talje, ti velam, vika
toj silno.
\urti treba da se~e od svojata strana, me|utoa, vo toa svoe
brzawe, zaborava zo{to sedi tamu i zo{to go {iri xubeto. Se
navednuva da se~e i toga{ balonot ostanuva otkrien na taa
strana.
Pahomie vika: Talje i vidi, dracul, talje (|avole, se~i) i
potoa! - Kolku i da tr~a, kolku i da se~e, {to rabota mo`at da
zavr{at takvi lu|e? -
Balonot se navaluva i se zapaluva dolniot del. Naedna{
site Vlasi se zbunuvaat, ripat i krekat kako `abi: Iu lai, s-arde!
AROMANSKI STUDII 65

(Ete, be, gori) - Grev! Kakva {teta za kir Pahomie!


Ima{ pravo, kir Pahomie. Me|utoa, sega zgre{i. Vlav
si i ti, bez somnenie, Vlav celiot, du{a i telo. Me|utoa,
dokolku ima{e drugi glavi koi }e ti pomognea, sega nema{e
da bide{ zasramen. Zatoa, vrati se brzo vo seloto, a vie koi
se nasobravte, begajte, tr~ajte, ne vi ostanuva ni{to drugo za
pravewe. Balonot se zapali, izgore. Leka no}. Edna nevestinska
neumesnost ja zavr{uva svadbata. Toa go znae i Papahamos.16)
Poprecizni detaqi za ovoj obid za letawe so balon
ironiziran od poetot Joan Vilara bi dale golema pomo{ za
aromanskata istoriografija. Mu blagodarime na g. Nikolae
Ta~it, koj ne izvesti za ovaa pesna i taka ni ja dade mo`nosta da
zapoznaeme eden drug aspekt od minatoto na Aromancite.
_______________
Bele{ki:
1. N. Iorga, Unde se cuprinde istoria netiut a Romnilor din Sud, vo Neamul
Romnesc od 3 januari 1929 g.
2. Victor Papacostea, Teodor Anastasie Cavalioti, trei manuscrise inedite;
separat od Revista Istoric Romn, IV, 1931 i I, 1932.
3. Aromnii moscopoleni i comerul veneian n secolele al XVII-lea i al
XVIII-lea, Buk., 1935.
4. N. Iorga, Histoire des peuples balcaniques (Pariz, 1925), str. 225-6.
5. Pouqueville, Histoire de la regeneration de la Grce, II, str. 4-5.
6. Ibid.
7. Calarites, Syraku et plus de quarante villages tous valaques, Pouqueville,
Voyage dans la Grce, ed. I, tom. II, str. 158.
8. Kalarytes or Akalarytes and Syrako or Serrku are two of the largest of the
Vlakhiote villages, which in number about 500, and none very small, are dispersed
throughout the mountains of Epirus, Thessaly and Macedonia; W.-M. Leake,
Travels in Northern Greece (1835), I, str. 274.
9.OikeitaV shmeron upo 300 peripou cristianikwn oikogeneiarcwn
blacikhV fulhs, Aravandinos, Cronografia thV Hpeirou (1855), I, str.
163.
10. Comme les chances ne pouvaient qu`etre heureuses entre les mains
d`hommes conomes, on vit dans la cours d`un demi-sicle, c`est--dire depuis
l`anne 1770 jusqu` nos jours, les Megalovlachites de Calarits, Syraco, Mezzovo,
d`Aspropotamos et du Zagor se rpandre dans les diffrentes places maritimes
de la Mditerrane, et employer ensuite des vaisseaux grecs,au lieu de ceux des
trangers, pour transporter leurs marchandises et operer leurs retours. Marchant
la sonde et la boussole la main, aprs des essais nouveaux, les uns fondrent des
66 Valeriu Papahaxi

maisons de commerce Naples, Livourne, G^nes, en Sardaigne, Cadix, en


Sicile et Malte. D`autres s`tablirent Venise, Trieste, Ancne et Raguse.
Un petit nombre, que la prosperit avait bloui, ouvrit des relations avec Vienne,
Constantinople et Moscou, et des compagnies osrent s`adonner aux operations
de la banque, dans lesquelles elles ne furent pas heureuses; Pouqueville, op. cit,
II, str. 173-5.
11. Ion Ghica, Opere complete (ed. V. V. Hanes), III, str. 104-6.
12 Johann Thunmann, Untersuchungen ber die Geschichte der Ostlichen
europaischen Volker, str. 174.
13. Pouqueville, Voyage dans la Grce, II, str. 153.)
14. E. M. Cousinery, Voyage dans la Macdoine, I, str. 17.
15 Kontoguna, obleka od ~oja ili kadife op{iena so krzno, dolga do
nad kolena (informacija dobiena od Ta}e Papahaxi).)
16. G. Vavaretos ni ka`uva deka Papahamos, sovremenik na Vilara,
be{e slaven po svojata qubopitnost.
AROMANSKI STUDII 67

SOZNANIJA ZA VRSKITE NA
AROMANCITE MOSKOPOLCI
SO BRODOSOPSTVENICITE
I TRGOVCITE OD DUBROVNIK VO
XVII-ot I XVIII-ot VEK
(Od Revista Istoric, 20 (1934): 152-166)

Istorijata na aromanskata trgovija na Jadranot i


Sredozemnoto More vo minatite vekovi e daleku od toa da bide
dobro poznata. Pukvil, koj be{e dobar poznava~ na `ivotot
na Aromancite i ~ovek koj be{e dobro upaten vo pogled na
trgovskoto minato na Epir, vo Voyage de la Grce ni zboruva za
trgovijata na aromanskiot element od Pind so pristani{tata
na Sredozemnoto More i na Jadranskoto More vo XVIII-ot
vek: Odej}i taka so sondata i kompasot v raka, baraj}i novi
mo`nosti, nekoi osnovaa trgovski ku}i vo Neapol i Livorno,
vo Genova, na Sardinija, vo Kadiks, na Sicilija i Malta. drugi
se naselija vo Venecija, vo Trst, vo Ankona, i vo Dubrovnik1)...
Od ova zapoznavawe so Megalovlahitite i tie od Janina, na{eto
zname2) gi za{tituva{e stokite koi gi pra}aa vo Mesina, vo
Ankona, vo Dubrovnik, vo Trst pa s do Sicilija.3)
Za trgovijata na Aromancite so Kadiks, Livorno,
Malta, Mesina, Neapol i Sardinija sosema ni nedostigaat
soznanijata. Ne{to podobro sme informirani za odnosite
so pristani{tata na Jadranot. Gr~kite pisma na trgovcite
Aromanci od Moskopole,, za~uvani vo Dr`avniot Arhiv na
Venecija, ni potvrduvaat deka postoeja odnosi me|u Ankona i
slavniot centar na Aromancite od Albanija, vo XVII-ot vek.
Moskopolcite Oani i Aleksi \eor|iu dobija od Zorzi Cumano,
trgovec od Venecija, pisma preku Ankona, per via dAncona,
68 Valeriu Papahaxi

vo 1697 g.: Te molime da ni pi{uva{ preku Ankona vo vrska so


stokite.4) Mi pi{uva{e i preku Ankona da ne tovarame na
drug korab tuku samo na tvojot.5) Od Ankona go dobiv tvoeto
~estito pismo. So zadovolstvo go pro~itav napi{anoto i se
izraduvav za tvoeto zdravje.6)
Vrskite so Venecija podobro ni se poznati otkoga
starite arhivi na starata tvrdina na du`dovite ni go otkrija
trgovskoto minato na Aromancite od Moskopole. Bea izneseni
vo Mlanges de lEcole roumaine en France za 1931 i vo Revista
Istoric informacii vo pogled na vrskite na moskopolcite so
venecijanskiot svet.
Se somnevav deka odnosite na Moskopole so Trst7), -
otvoreno pristani{te od 1717, koga vladee{e carot Karlo VI
-, i so Rieka }e bea isto tolku obemni kako i tie so Venecija.
Me|utoa, vakvite vrski ni se poznati samo preku eden veneciski
dokument, so data od 21 juli 1754, vo koj stanuva zbor za transport
na crven konec, filadi rossi, so eden venecijanski korab, di
ragione di Nicol Gazi Micali da Siacista e compagni da Moscopoli per
Fiume o Trieste.8) N. Jorga mi ja sugerira{e idejata da bidat
istra`uvani arhivite vo Trst. Se nadevame deka }e uspeeme
nekoga{ da ja ispolnime taa negova `elba.
Moskopolskite Aromanci mo`ebi imale vrski i so
pristani{tata na Dalmacija: Zadar, Trogir, Split. No, do sega
informaciite sosema ni nedostigaat. Me|utoa, dobro ni se
poznati odnosite na trgovcite od Moskopole, [atista, Ohrid i
Malovi{ta so brodosopstvenicite schiavoni od pristani{tata
na toj zaliv na Jadranot poznat pod italijanskoto ime Bocche di
Cataro (na slovenski Boka Kotorska); Hercegnovi, Dobrota,
Perast, koi ja ~inea Albania veneta. Sre}avame, vo veneciski
dokumenti, imiwa na Bocchesi, kako Tomosich, Tripcovich,
Cossovich, Vulovich, vo vrska so trgovijata na moskopolcite i
drugi trgovci Aromanci. Korabite (marsejski, tartanski, itn.)
koi gi koristat Aromancite za transportirawe na svoite stoki
im pripa|aat na brodosopstvenicite od Bocche di Cattaro.9)
Veneciskite dokumenti ni dadoa nekolku informacii
vo vrska so vrskite na aromanskite trgovci od Moskopole so
dubrov~ani.
AROMANSKI STUDII 69

Kako star vizantiski posed, potoa veneciski, Dubrovnik


be{e u{te od 1358 avtonomna republika. Zatoa {to be{e dolgo
vreme pod zakrilata na kralevite na Ungarija, ovaa republika
pla}a{e, od 1440 g., danok na Turcite, koi mu ja po~ituvaa
avtonomijata. Od ona {to sledi }e vidime deka Venecijcite se
pla{ea od konkurencijata na dubrovni~kite brodosopstvenici.
Ja imav prilikata da zboruvam vo drugi trudovi10) za
pismoto so data od 8 februari 1699 g. isprateno od francuskiot
konzul Comte, od Dra~, do ministerot za Mornaricata, grofot
de Pontchartrain, naslednikot na Seignelay. Vo ova pismo nao|ame
detali za trgovijata na trgovcite od Muntenija, Skutari,
Elbasan, Moskopole, [atista, Janina i Solun so Venecija.
Comte ni ka`uva deka ovie trgovci se slu`at samo so francuski,
angliski, holandski i dubrovni~ki korabi za transportirawe
na svoite stoki:
Il y a environ 100 ngociants, lesquels sont tous turgs ou grecs,
habits (sic) partie Valachie, Escutary, Elbasan Voscopoly, Satista,
Janina et Salonique, tous ces marchands ensemble une fois de lanne
chargeront pour Venise Et ces Messieurs les marchands ne se servent que
des navires francois, anglois, hollandois et raguzei, pour le transport de
leurs marchandises
(Archives des Affaires Etrangres, Correspondance
consulaire, Durazzo, 1700-1912.)

Interesno e vo ovoj dokument da se zabele`i deka


francuskata forma ragusains e zameneta so italijanskata
raguzei, korektno ragusei (od sing. raguseo). Ne stanuva zbor
za veneciski korabi, zatoa {to Veneciskata Republika tuku{to
ja be{e zavr{ila vojnata so Turcite. Se nao|ame vo godinata na
mirot od Karlovci.
Vo 1700-ta god., se naseli vo Dra~ veneciski konzul. Od
1705 god., konzul na Venecija e Pjetro Rosa, od kogo ni ostanaa
najgolemiot broj podatoci vo vrska so moskopolskata trgovija
vo XVIII-ot vek.
Venecija, konkurirana na Jadranot od Francuzite,
Holan|anite, Ankoncite i Dubrov~anite, vr{i nekoj vid
tiranija vrz trgovijata od pristani{tata na Turskoto
70 Valeriu Papahaxi

Carstvo. Konzulot Pjetro Rosa se obiduva da gi pridobie site


trgovci od Albanija vo veneciskata trgovska zona, otfrlaj}
i go francuskoto, holandskoto, ankonskoto i dubrovni~koto
vlijanie. ^itaj}i ja prepiskata na francuskite konsuli Garnier
od Arta i Comte od Dra~, kako i prepiskata na Pjetro Rosa, go sfa}
ame na~inot kako postapuvaa Venecijcite za otstranuvaweto na
konkurentite od Jadranot, od nivniot Zaliv, il Golfo.11)
Pismoto od 25 juni 1706 na konzulot Comte od Dra~, upateno
do ministerot de Pontchartrain, e u{te pointeresno:
Monseigneur,
Le Vnetiens ont rsoin dempcher la navigation des Franois dans
le golfe Adriatique, touttes les fois que ne portent les marchandises dans
ses estats.
Il y a dans cette ville de Durazzo, Mons[ieur] Vellin et compagnie
estably depuis douze annes, faisant son commerce de cette ville Ancne
et pour cest effect je luy fournis deux felouques pour faciliter son negoce et
celluy de quelques auttres marchands de ce pays. Cependant le Capitaine
de Golfe a pris, une de ces felouques, charge de marchandises, que alloit
en Ancne et la arreste Lezina, celle fin dobliger les marchands de
faire le negoce dans ses estats.
Il me semble estrange que les Vnetiens vueillent empcher cest
negoce puisque la marchandise est achepte en Turquie et transporte a
Ancne, pourtant jattends les ordres de Vostre Grandeur pour y obeir.
Mais, sy cella aura lieu, me voile, Monseigneur, depourveu dentretien
et je nescaurois comme me maintenir, car il faut que jadvance les
depences des deux felouques, entretenues pour le service de Sa Majest. Il
faut que jentretienne la maisom dans les honeurs quil se doibt, et Vostre
Grandeur est fort bien informe que je nay aucun entretien ny du Roy ny
du commerce, ny mme aucune sorte dmolument, puisquil ne pratique
dans ce pays aucun batiments franois. Je laisse considrer Vostre
Grandeur, sy cest commerce sera destruict par Messieurs les Vnetiens ;
en quel estat je me puis treuver. Je suplie trs hublement Vostre Grandeur
de representer Monsieur de Pompone, nostre ambasadeur Venise, et
luy donner ordre de remdier cest affaire, celle fin que menssieurs Vellin
continuent son negoce et que les felouques puissent naviguer avec toutes
seurett, cette fin que je puisse subsister.
Ils fairont bien mieux les V$neti us dempecher ses subjects de
AROMANSKI STUDII 71

passer tout les grains de cette Albanie dans les pays de lEmpire et non pas
se tenir sur des mmoires que son consul establi dans cette ville de Durazzo
luy donne pour sattirer luy ladvantage et moster ma subsistance. Cest
qui moblige, Monseigneur, de prendre la libert$ escrire cette lettre et
aussy de la suplier de maccorder sa protection, puisque cest lunique qui
puisse y remedier. Et ensuite, je me declare du plus profond de mon coeur
et avec la plus grande soubmission quil mest possible que je suis Vostre
Grandeur, Monseigneur, vostre trs humble et trs obissant serviteur:
Comte.
Dans ce moment je viens daprendre que le Capitaine de Golfe ma
pris la seconde felouque qui venolt dAncn Durazzo: cest une marque
quils pretendnt vouloir y continuer sy on ni remedie:
A Durazzo, le 25 juin 1706.
A, Monseigneur le Comte de Pontchartrain, Ministre et Secrtaire
dEstat. (Arhives des Affaires Etrangres, Correspondance consulaire,
Durazzo, 1700-1721.)
Audi alteram partem:
Eve {to pi{uva Pjetro Rosa, veneciskiot konzul, za fa}
aweto na tie dva korabi za koi zboruva konzulot na Francija:
LEccellentissimo Signor Capitan in Golfo ha fatto ritener due feluche
di questo Console di Francia a Liesena: la prima andava carica in Ancona
di merci di questa scala, la seconda di l ritornava con quatro balle di
londrino, unaltra poi, nel venir dAncona pochi giorni sono contr cassette
di panni di seda, fu condotta via di Ragusi vechia da due suoi marinari,
lasciando il padrone con gli altri in terra, anno dequali da Budoa e li altri
da Pastrovichio, ambi banditi dallEccellentissimi Rettori di Cattaro, e f
lasciata verso il scoglio di Budoa, sbarcandosi con le dette cassette, la feluca
poi f mandata a pigliar con una faleotta publica dallEcccellentissimo
Signor Proveditor Straordinario, sin hora ritenendola alle Bocche, son
sapendosi peranco cosa seguira n del una, n delle altre (29 Iulie 1706).
Archivio di Stato di Venezia, Bailo di Constantinopoli, filza 127. Lettere
Ecc. Bailo Kv. Giustinian, 1703-1709.)
Trgovcite muslimani od Elbasan i hristinanite od [atista
i Moskopole se `alat vo 1706 god., na veneciskiot konzul deka
od pette Savi alla mercanzia im se bara 2% za prenesuvaweto na
stokite.
Eve {to im pi{uva vo toj pogled konzulot Pjetro Rosa na
72 Valeriu Papahaxi

pette Savi alla mercanzia, na den 7 oktomvri 1706 god.: Ponizno


treba da vi ja iznesam na Va{ite Viso~estva poplakata podnesena
do ovoj konzulat, na den 26 septemvri, od trgovci Turci12) od
Terranouva13), so koi se zdru`ija nekolku trgovci hristijani
od [atista i Moskopole, koi protestiraa, vo imeto na site,
deka Va{ite Viso~estva im barate (taksa od) 2% i deka ste se
zaorta~ile so skadarliite, koi si gi ispra}aat proizvodite
vo Hercegnovi i Dubrovnik, kade stojat vo karantin i od kade
se ispra}aat, so peoti14), vo Venecija, kade se oslobodeni od
predvidenata taksa vo upatstvata na Va{ite Ekselencii. Zatoa
i tie sakaat, od sega pa natamu, da ja ispra}aat (svojata stoka) na
veneciskite korabi vo karantinite vo Hercegnovi i Dubrovnik
i da prekinat so toa da gi ispra}aat direktno vo Venecija, kako
{to pravea do sega, za da bidat i tie oslobodeni od dava~kite.
Me|utoa, dokolku bi se dozvolilo vakvo ne{to, mo`e da nastane
golem mete` kaj skelata, }e se predizvika zna~itelna {teta
na veneciskite korabi, i u{te pove}e bi se zgolemil brojot
na korabite na Venecijcite. Ovie, sekoj den, kvantitativno i
kvalitativno gi zgolemuvaat korabite, Dokolku stokata se stavi
vo karantin vo Dubrovnik, bi se gubelo pove}e od polovinata, i
osobeno vosokot koj trgovcite sakat da go ispratat tamu i taka da
bidat oslobodeni od (dava~kite od) 2% kako i Skadarliite. Se
obidov da gi ubedam deka Va{ite Ekselencii ne pretpo~itate
pove}e nikoj trgovec na skelite vo Dra~ i Bojana i deka site gi
smetate za podednakvi. Za da im go potvrdam ova, im ja poka`av
glava 9 od odlukite na Va{ite Ekselencii, koi mene mi gi
vra~ivte vo migot koga jas zaminuvav od Venecija, so koi sum
zadol`en da ispra}am, od vreme na vreme, to~ni informacii za
site stoki koi se tovarat vo Dra~ i Bojana za da bidat noseni
vo karantinite od Hercegnovi, Split i Dubrovnik, kade stojat
vo karantin i od kade potoa se ispra}aat vo Venecija, za da im
se naplati (dava~kata od) 2% kako i na tie koi se natovareni
direktno za posledniov grad. Vakvite izve{tai bea isprateni,
vo pove}e navrati, na Va{ite ekselencii. Dokolku vo minatoto
Skadarliite ne pla}aa (dava~ka od) 2%, toa se dol`i na nekoe
nevnimanie. Va{ite Ekselencii sekoga{ sfa}avte deka site
(trgovci), bez razlika, treba da ja pla}aat utvrdenata taksa. Gi
AROMANSKI STUDII 73

ubeduvav trgovcite, deka Va{ite Ekselencii }e nastojuvate, od


sega pa natamu, na (taksata od) 2%, kako za stokite koi idat od
karantinite, taka i za tie se ispra}ani direktno vo Venecija
i gi pottiknav da prodol`at, kako i obi~no, da si ja tovarat
stokata na veneciskite korabi, otfrlaj}i go somnevaweto deka
im se pravi nepravda. ]e o~ekuvam, zna~i, od suverenata vlast na
Va{ite Ekselencii nekakvo upatstvo vo vrska so ova pra{awe
za da mo`am da gi ubedam trgovcite za naklonosta na Va{ite
Ekselencii:
... Deve la divota mia rassednatione participar al gravissimo
magistrato dell E. E. V. V. le condoglianze fatte a questo consolato il
di 26 settembre dalli mercanti turchi di Teranova uniti a questi alcuni
mercanti christiani sacistani e di Voscopoli, esclamando nome di tutti
che lE. E. V. V. usino partialit a mercanti scutarini e noa a loro nel
farli contribuar li due per cento dalle loro merci col pretesto di spedirle
a far contumacia nei lazzaretti di Castelnuovo e Ragusa, di dove poi le
fano condur libere con peotte alla Dominante, per le quali non li sono
ricercati li due per cento in conformita dei loro venerati decreti, per il
ch anche questi intendono per lavenire di voler invar i loro bastimenti
dulcignoti ai lazzaretti di Castelnuovo e Ragusa, tralasciar di spedirle
adiritura per Venezia come facevano, per esser ancor loro esenti dal detto
agravio, che sucedendo questo causarebbe un grandissimo disordine alla
scala, come pur danno notabile a bastimenti suditi, e pullulerebbe sempre
pi la navigatione de Dulcignoti, che giornalmente vano augmentando i
loro bastimenti in qualit e quantit, oltre di che si perderebbe pi della
mett delle mercanti una volta che fossero condotte a far contumacia a
Ragusa, particolarmente le cere, che dicono i mercanti di volente spedir
col a questa raccolta per esentarsi con tal mezzo dai due per cento, come
fano li sopradetti Scuttarini, la qual casa sarebbe di sommo pregiuditio al
publico; per il ch# mi son affaticano a dissuaderli, col farli comprendere
che lE. E. V. V. non sono per usar partialit con alouno de mercanti
negotianti nelle scale di Durazzo e Bogiana, tenendoli tutti sotto una
medesima candidatione e per comprobarli la verit del fatto gli ho fatto
veder il capitolo nona, esistente nelle mie venerate commissioni rilasciatemi
dallEccellentissimo Magistrato di V. V. E. E. nel punto del mio partir dalla
Dominante, nel qual mincaricarono di spedirli di tempo in tempo le note
distinte di tutte le mercantie che simbarcassero a Durazzo e Bogiana per
74 Valeriu Papahaxi

esser condotte a far contumacia nei lazzaretti di Castelnuovo, Spalatro,


Ragusa, per esser poi di la condotte a Venetia, per farli contribuir con tal
lume il dretto delli due per cento in conformit di quelle che imbarcano
da dette scale adiritura per la Dominante, le quali note da me sono state
tutte avanzate in volte al gravissimo magistrato di V. V. E. E., e, se per
il passato li Scutarini no hano pagato li detti due per cento, sar stata
qualche trascuratezza, ma lEccellentissimo Magistrato ha sempre inteso
che tutti indiferentemente habbino da pagar giustal stabilito, havendoli
accertato che per lavenire lE. E. V. V. farano esiger li detti due per cento
tanto dalle robbe, che perveniranno dasudetti lazzaretti, quanto di quelle
che sono spedite adiritura per Venetia, che percio debbano seguitar a far i
loro carichi sopra bastimenti veneti giustal pratticato, senza dubio che li
sia fatto torto alcuno; attendro dunque dalla sovrana autorit di V. V. E. E.
alcun benigno rescritto sopra tal particular per poter assicurar i mercanti
delle grati di V. V. E. E.
(Archivio di Stato di Venezia, Cinque Savi alla Mercanzia, filza 601,
Lettere dei Consoli, Durazzo, 1700-1711).
Od ovoj dokument proizleguva deka Pjetro Rosa gi ubedil
trgovcite od Elbasan, [atista i Moskopole da ne si gi ispra}
aat stokite vo Dubrovnik. Veneciskiot konzul, me|utoa, ima
eden stra{en neprijatel vo Dra~, Grkot Nikola Polimeno
od Janina, koj e sekretar na skeleto i konzul na Holandija.
Ambasadorot Carlo Ruzzini nego go smeta za `estok neprijatel
na veneciskata trgovija.15)
Polimeno i svojot ortak Ioan Neranzi, od [atista, se obiduvaat
da gi ubedat trgovcite od skelata vo Dra~ da si gi ispra}aat
stokite vo Dubrovnik i Ankona. Tie uspevaat da privle~at za
svoi ortaci dvajca trgovci od Moskopole i trojca od Kavala.
Eve {to mu pi{uva vo ovoj pogled Pjetro Rosa na bailot Alviso
Mocenigo, vo 1708 god.: Bevme pottiknuvani od ovie (Polimeno,
Neranxi) da vlezat vo takvo zdru`uvawe nekojsi Joan na Jorji
Papa i drugiot, Dimitri Bizuka, trgovci od Moskopole, koi,
za da po~nat vakva trgovija, se otka`aa od taa so Venecija,
predizvikuvaj}i golema zaguba na doveritelite koi im doverija
stoka. Po nivniot primer, nekojsi Sinan Mu~o Kazak~i16) od
Kavala i dvajca negovi prijateli sosema go otka`aa trguvaweto
so Venecija i go po~naa trguvaweto so Dubrovnik i Ankona,
AROMANSKI STUDII 75

predizvikuvaj}i mu golema {teta na gospodin Jorji Stamatelo,


negoviot doveritel.
... Da medesimi sono pur stati eccitati ad entrar in tal compagnia un
tal Gioanni di Giorgio Papa et altro Dimitri Bisuca, mercanti di Voscopoli,
quali, per intraprender tal negotio, hano abbandonato quello della piazza
di Venetia, con pregiuditio grandissimo de creditori che gli fidamo i lor
effetti, al esempio daquali un tal Sinam Muzzo-Casacci di Cavaglia con
due suoi compagni hano lasciato totalmente il negotio di Venetia et hano
intrapreso quello di Ragusa et Ancona con perdita considerabile del sign.
Georgio Stamatello, lor creditore...
(Archivo di Stato di Venezia, Ballo di Constantinopoli, filza 130,
lettere Ecc. Baila Kv. Alvise Mucenigo, 1709-1714. Dokumentot e od
1708, Denot i mesecot ne se nevedeni).
Prepiskata na Pjetro Rosa e prekinata vo vremeto na
tursko-veneciskata vojna od 1714-1718, koja zavr{i so mirot od
Po`arevac, koga Venecija ja gubi Moreja.
Vo 1719 god., Pjetro Rosa se vra}a vo Dra~. Me|utoa, Polimeno
po~inal. Neranzi be{e britanski konzul, console brittanico.
Pre~kite za veneciskata trgovija sega se predizvikuvani od
konzulot na Francija, Ventura de Paradis, na kogo mu pomaga{e
nekojsi Luigi Matteo. Eve {to im pi{uva na den, 26 maj 1720,
veneciskiot konzul na pette Savi alla mercanzia: Trojca od tie
trgovci prestojuvaat vo konzulatot na Francija, pokraj Mateo, i
toa se Jorji Vreto i Dimitri Bizuka17), dvajcata od Moskopole,
i Jorji Nikolau, nare~en Koka, od Berat, bea ubedeni od gore
spomenatiot Mateo da ja iznajmat dubrovni~kata tartanela na
sopstvenikot Ilija Franovi}, koj po~na da tovara (stoka) za
Venecija, na den 23, nasproti na{ite korabi; i taka saka{e sre}
ata vo pristani{teto da nema nitu eden veneciski transporten
korab, oti, i dokolku ima{e samo eden, toj }e go iznajme{e
Mateo za {to pove}e da vnese mete` vo mirot na zaednicata.
... Tre mercanti fra glaltri, che sogiornano nel consolato di
Francia, presso Matteo, quali sono Giorgio Vretto e Dimitri Bisucha,
ambi da Moscopoli, e Giorgio Nicola detto Cocca da Beratto, sono stati
persuasi dal mentovato Matteo nolegare la tartanella ragusea di Padron
Ilia Franovich, qual ha datto principio al carico per Venetia li 23, de;
nostri legni, et ha voluto la Sorte che non si ritrovino in porto bastimenti
76 Valeriu Papahaxi

dulcignoti da carico, che, se ne fosse stato pur uno, quello avrebbe il


Matteo fatto vollegiare per maggiormente porre in pericolo dimpegni, la
pubblica quiete...
Pottiknati od Luigi Matteo, agentot na konzulot na Francija,
moskopolcite Vreto i Bizuka iznajmile eden dubrovni~ki
korab za da si gi ispratat stokite vo Venecija. Pjetro Rosa
vo edno pismo od 17 oktomvri 1720, upateno do Zuane Emo, ja
iznesuva pri~inata za neprijatelstvoto na Jorji Vreto kon
veneciskata trgovija: Treba da gi iznesam pred mudrosta na
Va{ata Ekselencija motivite koi go prinudija Vreto da se
opredeli za Venecijcite i da go popre~uva nivnoto plovewe. Tie
motivi mi bea izneseni od samiot toj, potturnat od iskrenosta.
Toj go pottiknal pokojniot Mateo da pi{uva, protiv mene
i na Perastjanite, na Negovata Ekselencija ambasadorot na
Francija, a vo isto vreme toj mu pi{uval na gospodin Ventura
de Paradis, ovde{en biv{ konzul na Francija. Stanuvalo zbor
za nekakvi pari~ni smetki na eden ortaklak koj ne postoi ve}
e; me|u gospodin Joan Neranzi, britanski konzul vo ovie mesta,
i Vreto. Dvajcata, so zaedni~ka soglasnost se pot~inija na
presudata na ~etiri sudii, me|u koi bev izbran i jas. Drugite
trojca bea Adam \ira i Mihali Simu, trgovci od Moskopole
i sonarodnici na Vreto, i nekojsi Abraham Levi, trgovec od
Dubrovnik, mnogu upateni lu|e vo trguvaweto i smetkite. Od site
niv jas bev najneiskusniot. Otkako bea razgledani tefterite i
knigite na tie stranki i otkako bea islu{ani argumentite na
sekoj od niv, se proglasi za praveden Neranzi, nasproti Vreto
koj izleguva{e dol`en so iznos od 120.000 aspri. Zatoa {to
sudiite imaat obi~aj da go svedat dolgot na polovina, Vreto
be{e kaznet da mu plati na Neranzi samo 90.000 aspri.
Lingenuit mia deve soggettare alla sapienza di V. E. li mottivi per i
quali sindusse il Vretto a dichiararsi nemico de Venetiani, et a perturbare
la navigatione dellistessi, svelatemi da egli mede simo, mosso dalla
sincerit, per aver insinuato al quondam Matteo di scrivere contro me e,
Perastinj a S. E. Sig[ore] Ambasciatore di Francia nel tempo stesso chegli
scrisse a Mons Ventura de Paradis, tu console di Francia in questo luoco.
Verteano alcune diferenze di conti duna compagnia gi consumata tra S.
Giovanni Neranzi, console brittanico a questa parte, et esso Vretto, et ambi
AROMANSKI STUDII 77

si sono concordemente sottomesi al giudicio di quatro arbitri, fra quali io


pure fui scielto e glaltri tre erano Adamo Gira e Micali Simo, negotianti
da Moscopoli e compatrioti del Vretto, ed un tallAbram Levi, mercante da
Ragusa, huomini tutti del negocio e conteggio capacissimi, traquali ero
io il pi inesperto. Esaminatisi li libri e carte delluna e dellaltra parte et
ascoltare ancor le ragioni di quelli, nacque il giudicio a favore del Neranzi
e contro il Vretto, qual rissultava debbitore allaltro d-aspri 120.000 e,
perch il solito deglarbitri e il dimezare il dano, fu condannato il Vreto a
docer pagare al Neranzi soli 90.000 aspri.
(Archivio di Stato di Venezia, Bailo di Constantinopoli filza 134,
Lettere Ecc. Bailo Giovanni Emo.)
Vo vrska so ovoj subjekt, ona {to ne interesira vo prv red
kaj ovoj dokument e pojavata, pojavuvaweto srede nekoi trgovci
Aromanci od Moskopole, na eden dubrovni~ki Evrein koj im
gi znael rabotite. Abraham Levi, trgovec od Dubrovnik, e del
od sudot od sudii, vo koj figuriraat Moskopolcite Adam \
ira i Mihali Simu, koi presudija za sporot me|u Vreto i
Neranzi. Qubopitna e sredbata i pribli`uvaweto, po svoite
zaedni~ki osobenosti, na dvajca Aromanci od Moskopole so
eden dubrovni~ki Evrein, vo 1720 god. I denes moskopolcite se
sporeduvani, po svojot duh i gledaweto, so Evreite.18)
Ne pomalku interesna e i formata na sudewe so pristapuvawe
kon arbitrite, kakva {to ni se javuva vo ovoj dokument. Taka
se sudea pari~nite nesoglasuvawa vo aromanskite naselbi s
do na{i denovi, pod turskata vlast. Iako ne mo`el da bide
pritegnat od javnata vlast, toj koj go gubel sporot moralno be{e
dol`en da si gi ras~isti dolgovite po presudata na arbitrite,
za {to, vo sprotivno, mu se zakanuva{e gubeweto na reputacijata
me|u svoite sonarodnici.19)
Vo edno pismo so data od 4 avgust 1723 god., upateno od Pjetro
Rosa do bailot Zuane Emo, stanuva zbor za edna tartana ragusea,
che in questa rada ritrovasi, mascherata con bandiera francese. Bev
informiran deka ovoj konzul na Francija vedna{ ispratil
pismo vo Moskopole na trgovecot koj se vika Adam \ira,
itno povikuvaj}i go na skelata za da si ja tovari stokata na
tartanata.
78 Valeriu Papahaxi

... O penetrato che questo console de Francia abbia immediate scritto


a Voscoppoli al mercante che si obligo caricarli detta tartana, chiamato
Adamo Ghira, avendolo chiamato di subbito alla scala, al imbarcare in
persona i di lui effetti...
(Ibidem.)
Zna~i, konzulot na Francija pottiknuva eden Moskopolec
da se poslu`i so dubrovni~ka tartana pod francusko zname.
Posle devetnaeset godini, konzulot Xambatista de Rosi,
naslednikot na Pjetro Rosa vo Dra~, im go pi{uva na 12 mart
1742 god., na pette Savi alla mercanzia slednoto: Natovari
u{te tutun na ovaa skela, ne znam za koja destinacija, eden
dubrovni~ki korab, pokraj drugite dva, za Joan Dimitri, trgovec
Grk naselen vo Venecija, zdru`en so drugi od Moskopole. Ovie
bea sopstvenicite i na stokata od tartanata (na) Damjanovi}, koja
si ja zamisluvam ve}e stasana vo Venecija. Tendencijata da se
slu`at so dubrovni~ki korabi za takov vid tovari e nedostatok
koj, bez somnenie, mo`e da mu se pripi{e samo na nekorektnata
sloboda na veneciskite podanici. Ovie ne se zadovoluvaat samo
so tovareweto na tutun i drugi stoki, nasproti vospostaveniot
red20) (dosega{na gre{ka popustlivo tolerirana), tuku
stignuvaat da iznajmuvaat tugi korabi i so besramna sloboda da
gi tovarat za da gi pratat vo tugi zemji i da {vercuvaat.
... Carica alla scala tabacchi un altro legno raguseo, oltre li due
avvisati, di ragon di Zuanne Dimitri, mercante greco commorant cost, in
compagnia daltri da Moscopoli. Del carico della tartana Damianovich,
che a questora me la figuro anche capitata in Venezia, erano li gi detti
li proprietarJ; non so questo per dove sar destinato.
La tentazione di provedersi di legni ragusei per tali carichi # un
inconveniente, che incompatibilmente si puo attribuire alla sola scorretta
licenza deVeneti sudditi, quali, non contenti di caricare tabacchi el altri
effetti, in pregiudizio deriguardi di questa volta21) sopra i loro bastimenti
(colpa fin ora con indulgenza tollerata), arrivano insino di nollegiare
bastimente forastieri, e con sfaciata lib$rt caricarli per transportarli in
paesi esteri, et in tal forma contrabandare in offesa delle pubbliche leggi,
commercio ch# tutto quello si puo commettere in tale matteria...
(Archivio di Stato di Venezia, Cinque Savi alla Mercanzia, filza663.
Lettere dei Consoli, Durazzo, 1739-1747).)
AROMANSKI STUDII 79

Od dosega iznesenoto mo`eme da go zaklu~ime slednoto:


Veneciskata trgovija }e ja dobie kako pre~ka, vo 18-ot
vek, francuskata, holandskata, ankonskata i dubrovni~kata
konkurencija. Vidovme od eden francuski dokument od
krajot na 17-ot vek deka Aromancite moskopolci gi koristea
dubrovni~kite korabi, pokraj francuskite, angliskite i
holandskite korabi, za transport na svoite stoki. Potoa gi
vidovme, vo 1706 god., moskopolskite trgovci popre~uvani od
veneciskiot konzul da si gi nosat svoite stoki vo Dubrovnik.
Dvajca od ovie trgovci, potturnati od Polimeno, konzul na
Holandija, po~nuvaat da trguvaat so Dubrovnik i Ankona, vo
1708 god. Po mirot od Po`arevac (1718), konzulot na Francija
vo Dra~ e toj koj ja popre~uva veneciskata trgovija vo Albanija,
pottiknuvaj}i gi moskopolcite da gi koristat korabite na
dubrovni~kite brodosopstvenici. Vidovme nekoi Aromanci
moskopolci deka stapija vo vrska so eden trgovec Evrein od
Dubrovnik. Vo 1742 god., gi nao|ame moskopolcite deka se
slu`at so dubrovni~ki korabi za prenesuvawe na svoite stoki,
nasproti apelot na veneciskiot konzul.
Golemite dava~ki na koi se izlo`eni stokite na moskopolcite
od strana na Veneciskata Republika }e gi prinudat trgovcite
od aromanskiot centar od Albanija da gi raskinat trgovskite
odnosi so Venecija. ^esto ja imavme prilikata da zboruvame
za izve{tajot od 8 fevruari 1761 god. na konzulot Antonio
Bartolovi}, ispraten do pette Savi alla mercanzia i vo koj se
zboruva za moskopolskite trgovci koi go napu{taat trguvaweto
so Venecija za da si gi ispra}aat stokite vo Viena.22) Zboruvaj}
i za trgovijata na Albanija, Bartolovi} zabele`uva deka eden
del od stokite na taa oblast e prenesuvan so karvani vo Dra~
i Skadar i od ovde vo Venecija, Ankona, Dubrovnik i Trst, na
dubrovni~ki i veneciski korabi.
... Tutti poi li altri generi di mercanzie vengono con le caravane
in differenti staggioni condotte qui et in Scuttari, dove concorrono anche
le lane grosse di quei vicini monti, che poi diramati parte si caricano per
Venezia con suddite imbarcazioni, altre le addrizzano in Angona e Ragusi
e qualche partita in Trieste e cio con bastimenti dolcignoti e ragusei, come
succide in ora che tartana ragusea transporta in Ancona cera colli 202
80 Valeriu Papahaxi

et alcune partite di lane per conto de Turchi scuttarini e di qualche altro


Albanese, li qual gi in anticipazione estrassero dAncona e condussero
in Scuttari quantit di panni londrine color rubino e cendali23) neri che
inservono aduso di questa hazione e che vano anche in giro pela Rumelia
perch ben accolti e apprezzati essi panni e cendali, li primi per le vesti
delle donne, e li secondi per le mostre delle berette di questi lbanesi...24)
Davaj}i gi ovie nekolku informacii nie ja nemame
pretencijata deka go razjasnivme problemot so vrskite na
Aromancite moskopolci so Dubrovnik, ovoj skromen pridones,
zasnovan vrz veneciski izvori, mo`e da bide samo po~etok,
sosema skromen, vo zapoznavaweto na vrskite na Moskopole
so toa pristani{te koe e edno od ~udata na Jadranot. Koj znae
kakvi iznenaduvawa ni krijat do sega neprou~enite kartoni od
Arhivite! Ako Dubrov~ani gi znaeja vo Sreden Vek Morlacite,
nivni sosedi od koi go kupuvaa aromanskoto sirewe, caseus
valachicus25), se potvrduva, veruvame nie, dovolno so napisov
deka tie go zapoznaa, vo 17-ot i 18-ot vek, i toj ogranok na
latinitetot, naselen vo Albanija, koj go izgradil pred dveste
i ne{to godini slavnoto Moskopole, denes izbri{ano od
zemjinata povr{ina.

Bele{ki:
1.Marchant la sonde et la boussole la main, apr#s essais nouveaux, les uns
fonderont des maisons de commerce Naples, Livourne, G^n$s, en Sardaigne,
Cadix, en Sicile et Malte. Dautres stablisent Venise, Trieste, Ancone et
Raguse; Pouqueville, voyage de la Grce, izd. II, tom II, str. 352.
2.Znameto na Francija.
3.Ce fut dater de cette espce de connaissance faite avec les Mgalovlachites
et les Janiotes, que notre pavillon couvrit les marchandises quils expedisient
Messine, Ancone, Raguse, Trieste et jusquen Sardaigne; Ibid., str. 418.
4.Ze parakaloume na pas grafis per vias tis Ankonas dia tes pramatias (10.
Maiu 16970, Documenti greci, no. 314.
5.Mou proegrapses kai per vias tis Ankonas dia ne min fortosome ise alo
karavi monaha eis toediko sou. (19 Iunie 1697); ibid.
6.Apo tin Ankona tin, timian sou elavame kai ta gegramena sou kalla ida kai
exarikame tin kalin sas igian (20 juni 1697); Ibid.
7.Moskopolecot Haralambi Prosi, zabolekar vo Bukure{t, me
informira{e deka negovite pradedovci trguvaa so ko`i vo Trst.
8.Cinque Savi alla Mercanzia, filza 664, Lettere dei Consoli Durazzo 1748-1758.
AROMANSKI STUDII 81

9.Les Roumains de lAlbanie et le commerce vnetien aux XVII-e et XVIII-e


sicles, vo Mlanges de lEcole Roumaine en France, 1931, str. 69-71; Familia
aguna n documente veneiene din secolul a XVIII-lea vo Rev. Ist. XVIII, br. 1-3;
Aromnii din Molovite n documente veneiene din secolul al XVIII-lea, vo Rev.
Ist. XVIII, br. 10-12.
10.Les Roumains de lAlbanie, vo Mlanges, 1931, str. 43; Contribuii la
istoria relaiilor comerciale ale Munteniei cu Peninsula Balcanic i cu Veneia n
secolele al XVII-lea shi al XVIII-lea, vo Rev. Ist. XIX, br. 4-6.
11.Zboruvaj}i za pristani{teto Sajada, La Saillade, od sproti
ostrovot Krf, konzulot Garnier go pi{uva slednoto: Les Vnitiens y font
un grand commerce et pour empecher celluy des Francais ils veullent obliger tous
ceux qui chargeront dans ces echelles qui apartiennent toutes au Grand Seigneur
de venir payer six pour cent Corfu qui nest estoign de la saillade que de quatre
hures de chemin par mer et, comme ce droit ma paru extraordinaire pour oster la
libert aux Francois du dit commerce, cella ma oblige dailler au dit Corfu pour
en faire plainte au provediteur en, luy reprsentant que, la Rpublique nayant
aucunne souverenet dans les terres du Grand Seigneur o les subiect du Roy
ont une plaine libert de ngocier et o ils payent les droicts accords, entre les
deux couronnes, elle ne peut avec justice en imposer dautres chez eux, moins
quon ny a chargea lea marchandises quils viendront de ce pays-l, je nay heu
autre satisfaction de ce gouverneur que celle de me dire quon a tousiours paye
ces droicis sans aucune plainte. Je luy ay protest qu ladvenir il ne se payeroit
plus et que jen escriprois Monsieur lambassadeue de Venize pour informer
la Rpublique de sette injustice (3 Novembre 1702). Archives des Affaires
Etrangres, Correspondance consulaire, Arta I, 1702-1731).
12.Ovde pod Turci se podrazbira Albanci muslimani.
13.Terranuova=Elbasan. La citt attuale fu fondata soltanto nel 1466, durante
la guerra di conquista, da Maometto II, e fu detta altora in greco Neokastron, in
slavo Novigrad e Terra nuova nelle carte italiane del secoli XV e XVI; Roberto
Almagl, LAlbania (coll. Omnia), str. 263-4.
14.Peota be{e mal korab.
15.Il porto di Durazzo un seno da dove posson sorger tempeste. I Perastini che
vi negoziano, I Barbareschi, che vi approdano, quel Polimeno, consule olandese,
torbido enemico del nome e del venezia comercio, sono apparati di circostanze
non buone; tutti rocercherebbero lassistenza la quel luogo dun console veneto di
maturit e di destrezza. Relazioni Senato III, Secreta, 1, 7.
16.Spored imeto, Albanec musliman.
17.Stanuva zbor mo`ebi za Konstantin Bizuka, i ne za negoviot brat,
Dimitri, koj be{e po~inal vo 1712 god., kako {to ne informira{e
edno pismo na Pjetro Rosa od 13 fevruari 1713, upateno do pette Savi
alla mercanzia. Veneciskiot trgovec mo`ebi gi pobrkal imiwata.
82 Valeriu Papahaxi

18.Essi sono ricchi di acume commerciale, tanto che I Farsalioti chiamamo i


Moscopolenibuoni cogini dei Giudei. In fratti, il loro costume, che rassomiglia
a quello di un Ebreo, viene in aiuto allironia farsaliota; ailorche domandai a un
giovane moscopoleno quale fosse il costume indossato, mi fi risposto lebreo;
C. N. Burileanu, i Romeni di Albania, str. 29.
19.Informacija dadena od Aromancite, Teodor Kraja, od Malovi{ta,
i Anton Petra{inku, mojot vujko, od Kru{evo, poznava~i na starite
sostojbi na ne{tata vo Turskoto carstvo, koe denes go nema.
20.Vidi potamu, vo bele{kata, objasnuvawe za izrazot lordine della
volta.
21.Pod lordine della volta se podrazbira tovarawete i zaminuvaweto
na korabite spored redot na pristignuvaweto vo pristani{teto.
22.Les Roumains de lAlbanie et le commerce vnetien aux XVII-e et XVIII-e
sicles, vo Melanges de lEcole Roumaine en France, 1931: Familia aguna
n documente veneiene din secolul al XVIII-lea, vo Rev. Ist., XVIII, br. 1-3;
Aromnii din Molovite n documente veneiene din secolul al XVIII-lea, vo Rev.
Ist., XVIII, br. 10-12 (Archivio di Stato in Venezia, Cinque Savi alla Mercanzia,
filza 665; Lettere dei Consoli, Durazzo, 1759-1781.
23.Cendali = tafta, svilena tkaenina.
24.Lodovico Andrea Fontana, konzul na Venecija vo Dra~ pi{uva vo
eden izve{taj od 11 fevruari 1769, dostaven do pette Savi alla mercanzia,
slednoto: Dolcigno poi a molti squeri, nelli quali si fabricano continuatamente
tartane, polache, pinchi, trabaccoli, filucche, bergantini, ed altro barcolame, tutto
di legname di rovere ed olmo. Li operaij sono tutti Turchi di molta cognizione,
diretti da due anni circa da un tal Protto Adamo ivi venuto da Ragusa... Il fiume
Ismo somministra legumi, grano, riso e tabacco, ma riesse abbondantissimo di
legnami da fabricar bastimenti, cio roveri et olmi, che vi concorrono dalle ville
circonvicine e questi vengono caricati, parte da sudditti veneti, parte da queli de
Ragusa, e parte da bastimenti francesi per glrsenali di Marsillia(Cinque Savi
alla Mercanciia, filza 665, Lettere dei Consoli Durazzo, 1759-1781.
25.N. Iorga, Cinci conferene despre Veneia, ed. II, str. 119.
AROMANSKI STUDII 83

AROMANCITE OD MALOVI[TA VO
VENECISKITE DOKUMENTI
OD XVIII-OT VEK
(Prezemeno od Revista Istoric, Anul XVIII, N-le 10-12,
Octombrie-Decembrie 1932, 306316)

Prepiskata na veneciskite konzuli od Dra~, za~uvana


vo Dr`avniot Arhiv vo Venecija, koja ni go ovozmo`i
rekonstituiraweto na odnosite so gradot na lagunite na
gradot Moskopole1), razvieniot trgovski i kulturen centar
na Aromancite vo XVIII-ot vek, sodr`i i informacii koi se
odnesuvaat na edna druga aromanska naselba, Malovi{ta, koja
se nao|a na Severo-Zapad od Bitola.
Ovaa naselba e spomenata vo spisocite izgotveni od
veneciskite konzuli od Dra~ - Giambattista de Rossi, Francesco
Cumano - a koi gi sodr`at imiwata na trgovcite koi si gi
ispra}aat stokite vo Venecija, imiwata na korabite i na
brodosopstvenicite, stokata natovarena i te`inata na istata
a peso grosso di Venezia. Vo takanare~enite manifesti di carico,
isprateni kako prepis na pette savi alle mercanzia, zna~i, nao|ame
informacii koi se odnesuvaat na naselbata Malovi{ta.
Za moskopolcite imame informacii koi ni dozvoluvaat da gi
sledime od 1696 s do 1761 - {eeset i pet godini. Malovi{tanite
se javuvaat samo vo periodot 1741-1750 - deset godini - pokraj
moskopolci, ohri|ani i {atistanci.
Imeto na aromanskata naselba za koja stanuva zbor ni e
dadeno samo vo edna edinstvena forma: Malovista.2) Zna~i, mo`e
da stanuva zbor samo za aromamskoto Malovi{ta, {tom ni se
javuva zaedno so naselbite kako Moskopole, Ohrid, [atista.
inaku, mo`eme da pravime sporedba me|u zavr{etocite, taka
kako {to se dadeni na italijanski, na naselbite Malovi{ta
84 Valeriu Papahaxi

i [atista, Molovista, Sacista, Siatista, i Trgovitea od Muntenija:


Tergovista.3)
Vo desette godini koga ni se javuvaat trgovcite od
Malovi{ta, nao|ame samo ~etiri imiwa na malovi{tani, i od
niv tri se ~ini deka im pripa|aat na edna ista familija. Kozzo
Janco (Gianco) da Malovista, Ellia Kozzo (Kozio) da Malovista, i
Giorgio Kozzo da Malovista se ~ini deka se rodnini poradi imeto
Kozzo. Costa Dimo da Malovista se javuva zaedno so niv.
Vo ovie imiwa, napi{ani so italijanska ortografija,
sigurno spored nivnata gr~ka forma, treba da vidime eden Cociu
(ili Cocea) Iancu, eden Ilia Cociu (ili Cocea), eden Gheorghe Cociu
(ili Cocea) i eden Costa Dimu.
Ovie ~etiri trgovci si imaat svoi klienti vo Venecija:
Demetrio Chierassari i Michiel Caragiani, na koi im ispra}aat volna.
Michiel Caragiani e pripadnik na gr~kata familija Caragiani4), ~ii
{to potomci u{te `iveat vo Venecija, sosema italijanizirani,
i se rodnini, po bra~ni vrski, so familijata Colleoni.
Stokata {to ja tovarea malovi{tanskite trgovci na korabi
od Dra~ e ispra}ana za Venecija, per la Dominante. Korabite
im pripa|aat na brodosopstvenicite od pristani{tata na
jadranskiot zaliv poznat pod italijanskoto ime Bocche
di Cattaro (Slovenite go narekuvaat Boka Kotorska):
Hercegnovi, Perast, Dobrota. Celokupniot transport od Dra~
vo Venecija i obratno go pravea `itelite od Albania Veneta, i
Bocchesi, so nivnite tartanki, marsejki, trabakolki i pola~ki.
Dokumentite za koi stanuva zbor se sodr`at vo prepiskata
na veneciskite konzuli od Dra~, upatena do pette savi alla
mercanzia: Cinque Savi alla Mercanzia, Lettere del Consoli, Durazzo,
filza 663 = 1739-1747, [filza] 664 = 1748-1758, filza 665 = 1759-1781.
Gi davame hronolo{ki:
I. 1741, a di 23 Luglio, Durazzo.
Manifesto del carico fatto con lordine della volta dalla tartana,
nominata Madona del Scarpello, cap. Ilia Tomisich da Perasto come
segue, diretta per la Dominante.
Di ragione di Kozzo Janco, da Malovista; per consegnar al sign.
Demetrio Chierassari.
Lana fagotti sessanta nove peso veneziano: ut sup. libbre 11061.
AROMANSKI STUDII 85

Ipotecati li nolli e varee delle sudette lane per cechini doro 18,
pagabili al sudetto Grubas.
Di ragione dElia Kozzo da Malovista, per consegnar al sign.
Demetrio Chierassari.
Lana fagotti 116, peso veneziano: ut sup. libbre 18.034.
Ipotecati il nolli e varee delle sudette lane per cechini doro 34,1/2,
pagabili al sudetto Grubas (filza 663).

II. A di 13 Agosto 1741, Durazzo.


Manifesto del carico della tartana Madona di Rosario e SantIseppo,
cap. Zuanne Cissovich da Perasto esseguito a questa scala con lordine
della volta destinata per la Dominante come segue.
... Di ragione di Costa Dimo da Malovista, per consegnar al sign.
Demetrio Chierassari.
Lana fagotti 58, peso grosso di Venetia, libbre 9312 con la fuori
marca.5)
Di ragione di Kozzo Gianco da Malovista per consegnar al sign.
Demetrio Chierassari.
Lana fagotti 4; pesano a peso ut sup. libbre 725, con la fuori marca.6)
Di ragione del sign. Elia Kozia7) per consegnar al detto Chierassari.
Lana fagotti 45 a peso come sopra, libbre 6955, con la fuori marca8)
[filza 663).
III. Adi 29 Agosto 1742 Durazzo.
Manifesto del carico fatto a questa scala con lordine della rondu,
dalla: tartana Madona de Rosario e S. Iseppo, Patron Andrea Cossovich
da Perasto diretta per la Dominante.
... Di ragione di Gjorgio Zaccaria Dedo da Ocrida, per consegnar al
sign. Demetrio Chierassari.
Lana fagotti no. 26, pesano a peso come sopra libbre 3834 (filza 663).
... Di ragione dElia Kozza da Malovista, per consegnar al sudetto
Chierassari.
Lana fagotti 40; pesano a peso di Venetia, libbre 6008 (filza 663).
IV.Adi 2 Ottobre 1742, Durazzo.
Manifesto del carico della tartana nominata S. Zuanne, Patron Zorzi
Millassinovich da Castel-Nuovo, effettuato questa scala con lordine
della volta, destinato per la Dominante come segue.
... Di ragione di Kozzo Gianco da Malovista per consegnor al sign.
86 Valeriu Papahaxi

Demetrio Chierassari,
Lana fagotti 17, pesano a peso grosso di Venetia, libbre 2584.
Di ragione di Costa Dimo da Malovista per consegnor al sudetto
Chierassari.
Lana fagotti 14, pesano a peso sudetto libbre 2197 (filza 663).
V. Asi 7 Agosto 1746, Durazzo.
Manifesto del carico esseguitosi con lordine della volta a questa scala
di Durazzo dalla polacca intitolata Madona del Scarpello e S. Antonio di
Padova, cap. Trifon Gradica per la Dominante.
... Di ragione di Giorgio Kozzo da Malovista per consegnar a Michel
Caragiani.
Lana fagotti 102, pesano a peso grosso sadetto 15751 (filza 663);
VI.Adi 4 Novembre 1748, Durazzo.
Manifesto del carieo del trabacola veneto intitolato la Madona
del Rosario e lAnime del Purgatorio, Patron Nikolo Goravichi da Castel
Nuovo esseguito con lordine della volta della Serenissima Dominante.
... Di tragione di Nicolo e fratelli Papahogli da Ocrida e Costa Dimo
da Malovista, da consegnar al sign. Michiel Caragiani.
Lana fagotti 202 e mezzo, pesano peso grosso di Venezia libbre
33403.
Cera colli quattro, pesano ocche no. 253 (filze 664).
VII.Adi 23 Giugno 1750, in Durazzo.
Riscontro del scarico esseguitosi a questa scala dellinfrascritte
merci dalli sotto annotati mercanti turchi e greci a Venezia, sopra il
suditto trabacolo intitolata Madona del Rosario e S. Antonio di Padova,
Patron Marco di Trifon Vulovich da Dobrota, e il manifesto accompagnato
dallEcceltentissimo Magistrato de Signori V Savii alla Mercanzia con suo
venerato foglio, 10 di Giugno 1750.
Di ragione di Giorgio Kozzo da Malovista,
Carta, balle 20.
Di ragione di Nicolo Azzi Michali da Siatista,
Carta, balle 11.
Merci, cassa 1.
Endigo, cassette 2.
Di ragione di Costantin Senguna da Moscopoli9)
Panni, pezzi 19,1/2.
Veluto ocche sette,
AROMANSKI STUDII 87

Sforzier uno con merci,


Pi una cassa con merci,
Carta, balle 5,
Una cassa gotti.
Di ragione di Antonio Girra da Moscopoli,
Panni, pezzi 9.
Veluto, ocche 4 e 1/2.
Carta, balle 4.
Un casson con gotti.
Merci, cassa una.
Di ragione di Naon da Moscopoli,
Panni, pezzi 8 e 1/2.
Merci, sforzier uno.
Cassa una con zuccaro.
Carta, balle tre.
Cassa, uno con gotti.
Detta con altri vetri, una (filza 664.)
XI.Adi 17 Settembre 1750, Durazzo.
Manifesto del primo carico con lordine della volta fatta dagli
infrascritti mercanti per Venetta sopra la sudetta nave nominata Madona
del Scarpelto e S. Iseppo, capitani Luca Zaratovich e Goracichi, ambi da
Castel Nuovo.
Di ragione di Giorgio Kozzo da Malovista per consegnar al sign.
Michiel Caragiani.
Lana fagotti 78, pesano a pesso di Venezia libbre 13155, fagotti 78.
Ippotecate le sudette lane di venti zecchini (filza 664).
Po 1750, malovi{tani is~eznuvaat od veneciskite dokumenti.
Me|utoa, moskopolci gi prodol`uvaat vrskite so Venecija s
do 1755, a po ovaa godina se gubi i nivnata traga.
Pri~inata za ova is~eznuvawe na moskopolskite i
malovi{tanskite trgovci od zonata na veneciskata trgovija ni
e razjasneta so izve{tajot na Antonio Bartolovi}, konzul na
Veneciskata Republika vo Dra~.
Ovoj izve{taj, koj nosi data 8 februari 1761 i e ispraten
do pette savi alla mercanzia, sodr`i interesni detali koi se
odnesuvaat na opa|aweto na veneciskata trgovija na Jadranot pa
i na pristani{teto Dra~. Bartolovi}, pokraj drugoto, pi{uva za
88 Valeriu Papahaxi

golemite dava~ki na koi se podlo`eni stokite transportirani


kon pristani{tata Sajada (sproti ostrovot Krf) i Solun.
Vakvata promena na trgovskite pati{ta i brodolomite koi
se slu~uvaa vo minatoto ja predizvikaa propasta na mnogu
trgovci10) od Moskopole, [atista, Ohrid i Malovisthte, koi go
posetuvaa pristani{teto Dra~ i koi najposle se odlu~ija da go
napu{tat i da si ja pra}aat stokata, odnosno volnata i ko`ite,
preku Belgrad, vo Ungarija i Germanija. Konzulot dodava
deka ovoj fakt naveduva na mnogu razmisluvawa, oti, dokolku
malku se namalea dava~kite, ovie trgovci, i osobeno Grcite
od Moskopole, koi trguvaat so Germanija, koi transportiraa
golemi koli~estva volna i ko`i do Venecija, bi mo`ele pak da
si gi obnovat vrskite so Venecija.

Lappertura e corso delle scale che ha principij non tanto remoti


della Saiada e di Salonicco dove s;instradano respettivamente lane, filadi,
grane, sete et altri generi di mercanze, che qui prima si puo dire unicamente
pervenivano, sono le cagioni a cui si puo senza esagerazione attribuire
limpoverito stato in cui si ravisa da qualche tempo questo commercio oltre
per le disgrazie de naufraggi segutti in passato che hanno ravinati molti
mercanti greci di Moscopoli, Siacista, Ocrida e Malovista cite coltivarano
e frequenfavano questa scala e finalmente si congiurarono a sfinirlo e
ridurlo al oresente stato il deviamento di filladi e pellami che si riffondono
dentro terra per la via di Belgrado in Ungheria e nella Germania, oltre
il quantitativo di merci che passa alle scale diverse dei golfo e che per il
vero si rendono tanto gelasi alli riguardi publici et allinteresse di codesta
piazza. Il punto risveglia importantissime riflessioni, per procurar di far
riffiorire e redimere il commercio verso il quale pare che questi mercanti
e particoloamente il Greci di Moscopoli che commerciano in Germania,
transportando quantit di cottoni e pellami fino a Viena, ripiglierebbero
il loro commercio con Venezia ogni quando fossero addolciti il dazj (filza
665).

Gledame, zna~i, deka malovi{tanite koi trguvaa zaedno


so moskopolcite, bea prinudeni da gi raskinat svoite vrski so
Venecija za da si gi upatuvaat stokite kon Srbija, Ungarija i
Germanija.
AROMANSKI STUDII 89

Neodamna, eden srpski istori~ar, Popovi}, se obide, vo


svojata kniga za Cincarite, O Cincarima (Belgrad, 1928), da
dade pridones vo rasvetluvaweto na ulogata na Aromancite za
razvojot na srpskite gradovi.
Sakaj}i da go doznaam misleweto za knigata na D. Popovi}
na srpskiot istori~ar Tomi}, profesor na Univerzitetot
vo Belgrad, koj, esenta 1930 g., be{e vo Venecija kade {to
rabote{e vo arhivite, go pra{av {to misli za knigata na svojot
sonarodnik: Ni{to od ona {to go tvrdi Du{an Popovi} ne e
vistina!
Nemam namera da go iznesam ovde usnoto iska`uvawe na
nau~nikot od Belgrad i nitu da go poddr`uvam problemot vo
pogled na srpskite gradovi koj si zamisli da go re{i Popovi}.
Sepak, mislam deka bi mo`elo da se zemat vo predvid zborovite
na Antonio Bartolovi}, koj pi{uva{e tokmu vo 1761 g., vo
edno vreme koga konzulite imaa sosema drugi obvrski otkolku
studiraweto na etni~koto poteklo na lu|eto so koi kontaktiraa;
zatoa i vo negovite zborovi ne mo`e da se somnevame.
[to se odnesuva do potekloto na malovi{tani,
filologot Ta}e Papahaxi iznesuva novi viduvawa, vo svojot
napis Originea Molovitenilor i Gopeenilor n lumina unor texte
(Potekloto na Malovi{tani i Gope{ani vo svetlinata na
odredeni tekstovi) (objaven vo Grai i Suflet, 1930). Poa|aj}i od
karakteristikite na govorot i folklorot na malovi{tanite i
gope{anite (lu|eto od ~isto aromanskata naselba Gope{i, na
sever od Malovi{ta), toj zaklu~uva deka ovie, eden del bi bile
Megleniti, dojdeni tokmu od Meglenija, vo vtorata polovina na
17-ot vek, a ostatokot deka do{le od oblasta na Moskopole po
1760 g.
Na{ite dokumenti, vo koi malovi{tanite se javuvaat zaedno
so moskopolcite, mo`at samo da bidat poddr{ka na misleweto
na Ta}e Papahaxi. Samo {to }e treba vo ovoj slu~aj da dopu{time
edno naseluvawe od Moskopolsko, u{te od 1741 g., kako {to bi
proizleglo od veneciskite dokumenti. Katastrofalnite teorii
gi snema od istoriskite studii, i romanti~nata tradicija za
razurnuvaweto na Moskopole ne veruvam deka samata mo`e da
ni go objasni rasprsnuvaweto na Aromancite moskopolci vo
90 Valeriu Papahaxi

tolku gradovi na Balkanskiot Poluostrov.


Zna~i, mo`eme, vrz osnova na ona {to go tvrdi Ta}e
Papahaxi, da zaklu~ime deka si imame rabota, kon sredinata na
18-ot vek, so edno prodol`uvawe na trgovijata od Moskopole vo
Malovi{ta, kako nekoj vid filijala.
Ova e skromniot pridones koj smetam deka go davam kon
zapoznavaweto na trgovskoto minato na edna naselba od
Balkanskiot Poluostrov koja do denes ostana ~isto aromanska.

Bele{ki:
1.Vo edna statija objavena vo Mlanges de lEcole Roumaine en
France 1931- Les Roumains de lAlbanie et le commerce vnitien aux XVII-e
et XVIII-e sicles i vo edna koja se podgotvuva, nadopolneta i so novi
dokumenti - Aromancite od Moskopole i veneciskata trgovija vo
XVII-ot i XVIII-ot vek.
2.Za Moskopole gi imame slednite formi: Moscopoli, Moscopolj,
Moscoppoli, Voscopoli, Voscopolj, Voscoppoli.
3.Vidi go na{iot napis Corespondena inedit a lui Constantin
Brncoveanu cu bailul Ascanio Giustinian, vo Rev. Ist. XVII, br. 7-9.
4.Nicolae Caragiani be{e agentot na Constantin Brncoveanu vo
Venecija: N. Iorga, Cinci conferine despre Veneia, ed. a II-a pp. 30 i 148.
5.Marka: un S.
6.Marka: un 8.
7.Od Malovi{ta, v. dok. III.
8.Marka: Ab B[ian]co, 1.
9.Konstantin [aguna od Moskopole. Vidi go na{iot napis Familia
aguna n documente veneiene din secolul al XVIII-lea, vo Rev. Ist. an. XVIII,
br. 1-3.
10.Site aromanski trgovci vo XVIII-ot vek se smetaa za Grci.
Moskopole, iako golem centar na gr~ka kultura, be{e naseleno
samo so Aromanci. Die Ein wohner reden alle wlachich (J. Thunmann,
Untersuchungen ber die Geschichte der ostlichen europaischen Volker, str.
478. n. f.) i zaedno so drugite baselbi od okolinata pretstavuva{e eden
aromanski ostrov vo masata od albanskoto naselenie. Malovi{ta i
Ohrid, isto taka, se nadvor od gr~kiot svet. Naselenieto od nivnoto
sosedstvo e slovensko i albansko. [atista, poblizu do gr~kiot svet,
denes e pogr~ena. Me|utoa, vo Moskopole i Malovi{ta familijaren
jazik e samo aromanskiot.
AROMANSKI STUDII 91

KATALONCITE I AROMANCITE
VO JUGO-ISTO^NA EVROPA VO
XIV-OT VEK
(Prezemeno od Revista Istoric, vol. XXXII, Nr. 1-12, Ian-Dec. 1940.)

1. Almogavarite na Istok i u~estvoto na Aromancite


vo bitkata kaj Apros.
2. Invazijata na Almogavarite vo Mala Azija.
3. Katalonskoto vojvodstvo od Neopatra.

Odnosite me|u Aromancite na Balkanskiot Poluostrov


i iberiskite platenici, koi krstosuvaa niz Vizantiskoto
Carstvo vo 14-ot vek, ne bea do sega, kolku {to ni e poznato,
predmet na edna specijalna studija. Ovoj trud nema, ni od daleku,
pretenzija da dade celosno ras~istuvawe na ovaa epizoda, tolku
malku poznata, od istorijata na balkanskiot romanitet: so istata
samo se pravi obid za utvrduvawe - vo granicite na prostorot
koj ni go dozvoluvaat ovie stranici - na etapite za edna idna
studija, poobemna, vo vrska so prisustvoto na Kataloncite vo
14-ot vek vo oblastite naseleni od Aromancite. Se koriste{e,
posebno, samo del od bele{kite napraveni vo bibliotekite od
Madrid i Barselona, istaknuvaj}i se pridonesot na iberiskata
istoriografija vo rasvetluvaweto na ova poglavje od minatoto
na Aromancite.

II.-Almogavarite na Istok i u~estvoto na Aromancite


vo bitkata kaj Apros.

Borbite za zazemaweto na Sicilija, zapo~nati po


slavnite Vespri od 1282 g., me|u Dinastijata od Anjou i taa od
Barselona-Aragon, zavr{ija vo 1302 g. so mirot od Caltabellotta,
92 Valeriu Papahaxi

koga Carol de Valois, brat na kralot na Francija Filip IV


Li~niot, se otka`al od svoite pretenzii kon prestolot vo
Palermo vo polza na edniot od sinovite na Petar III Aragonski,
svojot rival Fabrique ili Frederic, koj e vtoriot vo redot na
sicilijanskite monarsi so istoto ime, a prviot be{e samiot
kral Frederic II de Hohenstaufen.
Vo svoite borbi so Francuzite, Frederic de Aragon bil
pomognat od Almogavarite1), lu|e koi, spored katalonskiot
hroni~ar Bernat Desclot, `iveeja samo od razbojni~ki dela i bea
Katalonci, Aragonci i Saraceni.2) Ostanuvaj}i neanga`irani
po mirot od Kaltabelota, ovie platenici, vo najgolem del
Iberijci, mu gi ponuduvaat svoite uslugi na carot od Istanbul
Andronik II Paleolog. Voda~ot na Almogavarite, Roger de Flor,
koj mu pripa|a{e na Redot na Yidarite i mu slu`el na Fabrique so
~in vice-admiral na Sicilija, postigna dogovor so vizantiskiot
car. Na broj od preku {est iljadi, kako {to izjavuva Ramon
Montaner, hroni~arot na pohodot na Almogavarite - Ksenofon
na ovaa nova Anabasis3), - platenicite na sicilijanskiot
suveren, mnozinstvoto Katalonci i Aragonci, koi si gi vodea
so sebe `enite, qubovnicite i decata, zaminaa od Mesina so
golema radost i zadovolstvo.4) Vasilevsot dobro gi pre~eka
Almogavarite esenta 1302 g. Roger de Flor stana megaduce i
se o`eni za edna vnuka na carot, princezata od semejstvoto
Asanidi koe vladee{e vo Bugarija.5)
Ostvaruvaj}i si gi vetuvawata Katalonskata ~eta
premina vo Mala Azija i, pod vodstvoto na nekoi od {efovite
kako Roger de Flor, Corbaran dAlet i Bernat de Rocafort, izvojuvaat
slavni pobedi protiv Turcite, stignuvaj}i duri do planinite
Taurus (1303-1304). Koga se vrati vo Trakija, mu se dodade nova
formacija Almogavari, na ~elo so Berenguer dEntenca, na kogo
Roger de Flor, koj potoa be{e stanal Cesar na Carstvoto, mu ja
dade titulata megaduce (1304).
Me|utoa, uspesite na Roger de Flor i negovite Almogavari
predizvikaa zavist kaj Genovjanite, na koi im se zakanuva{e
opasnost vo privilegiite vo Pera, i na Grcite i, osobeno,
oholosta na Mihail Paleolog. Roger be{e podlo ubien na
eden ban}et vo Adrijanopol (april 1305), zaedno so negovata
AROMANSKI STUDII 93

pridru`ba), od lu|eto na vizantiskiot knez. Na vakviot zlostor


mu sledea drugi kasapewa od Iberijcite. Vsu{nost, cela Trakija
ja po~uvstvuva katalonskata odmazda.6)
Kaj Apros, na okolu pedeset kilometri kon Severo-
Zapad od Rodosto, be{e bitkata vo koja Kataloncite i nivnite
sojuznici Turcite gi skr{ija napadite na carskite trupi
na Mihail Paleolog. Vizantiskiot istori~ar Pa}imer,
sovremenik na ovoj nastan izjavi, raska`uvaj}i za drugi nastani,
deka vla{kiot narod se prostira, vo golem broj, od okolinata
na Carigrad s do otade Vizija7), ni ka`uva deka vo ovaa bitka
u~estvuval i aromanskiot element od Trakija vo redovite na
carskata vojska, odigruvaj}i sekundarna uloga. Eve vo vrska so
ova {to pi{uva gr~kiot nau~nik:
Blagoroden karakter i hrabar, carot Mihail ne
mo`e{e da zadocni vo svojata `elba da se odmazdi za posledniot
poraz {to go do`ivea, i osobeno {to te{ko mu pa|a{e koga
slu{a{e i gleda{e kako stradaa kutrite Romei poradi
krvolo~nite Katalonci. Stavaj}i kraj na site nedorazbirawa,
si ja sobra vojskata i, zaminuvaj}i od Orestija8), si gi postavi
{atorite blizu Apros, so cel da ja zapo~ne, vo mugrite,
borbata protiv Italijancite9), koi bea blizu. Utredenta,
kaj mesnosta nare~ena Himeri i rasporedni za borba, toj
gi postavi Alanite i Turkopolite10) napred komanduvani
od Bosilas. Zad niv gi postavi Makedoncite, ~ij {ef be{e
Golemiot Primi}ar, i Orientalite na svojot striko Teodor.
Najposle vo za{titnica gi naredi tie od vla{kiot narod i
dobrovolcite koi se bea nasobrale (to Vlahikon kai odon ason allo
ek thelimatarion sugkrotoumenon in) pod komandata na Golemiot
Heteriarh... latinskata vojska be{e sostavena od pet legii, a
taa na neprijatelite ima{e ~etiri, od koi ednata sostavena od
Persijci11), povikani od samite Katalonci. Borbata zapo~na:
Alanite bea prvite koi, so pomo{ta na Turkopolite, napadnaa
na Kataloncite. Poslednive silno se sprotivstavija i ne se
pomestija od mestoto, kako kuli (kai euthis pirgos isan ekeinoi).12)
Bez da gi spomne Aromancite, Nikefor Gregoras, drug
vizantiski istori~ar, isto taka ni zboruva za ovaa bitka, vo
koja Kataloncite i Turcite zazedoa pozicija me|u selata
94 Valeriu Papahaxi

Kipsela i Apros.13) Eden vek i ne{to porano, Niketa Honijat


go spomena seloto Kipsela vo vrska so grabe`ite napraveni
vo Trakija od Aromancite i nivnite sojuznici Kumanite.14)
Zna~i, sosema e mo`no, aromanskiot element da se odr`al vo
ovaa oblast i vo vremeto koga Almogavarite gi opusto{uvaa
mestata okolu Carigrad i koga pi{uva{e Pa}imer.
Francisco de Moncada, {panski istori~ar od po~etokot
na 17-ot vek15) - nau~nik od zlatniot vek na hispanskata
literatura -, vo rakopisot za~uvan vo Biblioteca de la Real
Academia de Buenas Letras od Barselona16) od negovoto delo vo
vrska so pohodot na Kataloncite i Aragoncite protiv Turcite
i Grcite go koristel Nikefor Gregoras i Ramon Muntaner za
prika`uvaweto na bitkata kaj Apros. Me|utoa, koga avtorot
go napravi vtoroto redaktirawe, ona za pe~atewe, na svojata
kniga, objavena vo 1623 vo Barselona, vodel smetka i za izjavata
na Pa}imer, koja ja dodade kon svojot tekst, spomenuvaj}i gi
Aromancite vo redovite na vizantiskata vojska: Vo desnoto
krilo be{e postavena poodbranata kowica od Trakija i
Makedonija, so Vlasite i avanturistite, pod komandata na
Golemiot Heteriarh (en el cuerno derecho se puso la caballeria ms
escigida de Tracia y Macedonia con los Valacos y los aventureros a orden
del gran Eteriarca).17)

Almogavarite opkoleni vo Galipoli od Genovjanite,


sojuznici na Vizantijcite, isto taka `estoko se sprotivstavija
pod komandata na nivniot kapetan Ramon Muntaner, canceller e
mestre racional de la host18), idniot hroni~ar na katalonskata
epopeja na Istok.

II. - Naezdata na Almogavarite vo Golema Vlahija

Redej}i gi provinciite na Isto~noto Carstvo, Ramon


Muntaner go spomenuva, vo svojata hronika, carstvoto Arta i
Vlahija (el reyome de Larcha e de la Blaquia),19) sigurno aludiraj}i
na Epirskiot despotat ili Arta i vojvodstvoto Golema Vlahija
ili Neopatra, vo toa vreme naselen so Aromanci.
Vo 12-ot vek, evrejskiot patepisec Benxamin od Tudela,
AROMANSKI STUDII 95

zboruvaj}i za gradot Zejtun - koj go narekuva Sinon Potamos


-, po dolinata na rekata Sperhej, gi spomena planinite
na Vlahija, naseleni od narodot nare~en Vlasi, lu|e brzi
sli~no na elenite.20) Vo sledniot vek, Niketa Honiat
izjavi deka planinskiot del na Tesalija sega se narekuva
Golema Vlahija,21) a Pa}imer go spomna slavniot narod na
Megalovlahitite.22)
Vo erata na pohodot na Almogavarite na Istok, eden
Anonimen opis na Isto~na Evropa, koja mu se pripi{uva
na eden dominikanec i frantiskanec od francusko poteklo a
~ija cel bila da im pomogne na krstonosnite planovi na Carol
de Valois23), ni ka`uva deka me|u Makedonija, Ahaja i Solun
ima eden mnogu broen i rasprsnat narod, nare~en Vlasi (inter
Machedoniam, Achayam et Thessalonicam, est quidam populus valde
magnus et spaciosus qui vocantur Blazi), i deka tie pastiri na
Rimjanite (pastores Romanorum), koi nekoga{ `iveele vo
Ungarija, kade imaat vo izobilstvo, pove}e od bilokoj drug
narod, odli~no sirewe, mleko i meso.24) Zna~i, proizleguva
deka Tesalija, Ftiotida pa duri i Lokrida pretstavuvaa del od
teritorijata naselena od Aromancite.
Golema Vlahija, ~ij {to glaven grad be{e Neopatra25)
- starata Hypata, nare~ena la Patria od Latinite i, podocna,
Patraxik od Turcite, - pretstavuva{e, na po~etokot na 14-ot
vek, vojvodstvo upravuvano od sevastokrator ili vojvoda. Ova
mu pripa|a{e na eden vonbra~en ogranok na biv{ite carevi
na Istokot od dinastijata An|el-Komnen26), ogranok naselen
vo Epir i Tesalija, eden vek porano, vo vremeto koga Carigrad
be{e osvoen od krstonoscite i podelbata na vizantiskoto
carstvo.
Titulata sevastokrator na Golema Vlahija ja nasledi
vo 1303 mladiot i bolni~ok Joan II An|el.27) Hronikata na
Moreja vo svojata francuska verzija ni ka`uva deka, zatoa {to
toj bil maloleten, regenstvoto si go prisvoil negoviot bratu~ed
Gui II de la Roche, vojvoda na Atina,28) koj po sovetuvaweto {to
go odr`a vo Zejtun,29), au Giton, so blagorodnicite od Vlahija,
avec les barons de la Blaquie, ja organizira{e ovaa zemja spored
francuskiot sistem, postavuvaj}i kako upravnik eden svoj
96 Valeriu Papahaxi

poru~nik Anton Flamand, monseignor Anthonyo le Flamenc, qui


estoit tenus le plus sage dou douchame, i eden mar{al na Vlahija,
mo`ebi, Grk, Botaniate, Vucomity, marechal de la Blaquie,30) koj }e
go vidime, ponatamu, povrzan so Almogavarite.
Od ovaa era datiraat, sigurno, monetite kovani vo
Neopatra a koi se sli~ni so francuskite denari od tipot
tournois. Ovie moneti gi imaat slednive obele`ja:
-ANGELUS SAB. C.,31) na neversot: NEOPATRIE;
-ANGELUS SAB. C., na reversot: DELLA PATRA;
-DUX ANGELUS, na reversot: DELLA PATRIA.
Stanuva zbor, bez somnenie, za Joan II An|el-Komnen,
mladiot sevastokrator ili vojvoda od Neopatras.32)
Ovaa be{e sostojbata vo Tesalija i Ftiotida - so drugi
zborovi Golema Vlahija - vo vremeto koga Almogavarite se
borea na Istok.

***
Otkako ja opusto{i Trakija (1305-1306), Katalonskata
~eta se upati kon Makedonija (1307), na ~ie ~elo stoe{e Bernat
de Rocafort - koj }e se stremi da stane kral na Solun, - i se
zadr`a izvesno vreme na poluostrovot Kasandra, pominuvaj}i
toga{ vo slu`ba na svojot porane{en neprijatel od Sicilija,
Carol de Valois, koj, so svojata `ena~ka so Caterina de Courtenay, se
smeta{e za kral na Carigrad. Toga{ Almogavarite go priznaa
za svoj {ef admiralot Thibaut de Cepoy (ili de Chepoy), vr{itel
na dol`nosta francuski knez na Istok.33) Tie gi napadnaa
manastirite na Sveta Gora, posebno Hilandar, koj be{e branet
od egumenot Daniil, i gradot Solun, kade {to nivnite napadi
bea odbivani od carskiot general Handrinos (1308).34)
Anonimniot opis na Isto~na Evropa, koj se spomena
pogore, ni ka`uva deka zemjata na Vlasite, golema i bogata,
be{e pokorena re~isi vo celost od vojskata na knezot Karol,
koj se utvrdi vo Grcija (terram enim horum Blachorum que est magna
et opulenta exercitus domini Karuli qui in partibus Grecie moratur fere
totam occupavit), i dodava deka ovaa vojska se be{e upatila kon
Solunskoto kralstvo, go napadnala gradot i okolnata oblast
po kopno i more.35) Avtorot na vakvite izjavi, koj pi{uva vo
AROMANSKI STUDII 97

proletta 1308 g., gre{i, sigurno, koga ni ka`uva deka zemjata


na Vlasite be{e pokorena od vojskata na knezot Karol vo
vremeto na opsadata na Solun. Mo`no e Almogavarite da nai{le
na pove}e aromanski naselbi vo Makedonija, me|utoa Tesalija
ili Golema Vlahija, zemja golema i bogata, be{e zazemena od
niv i pokorena re~isi vo celost duri vo tekot na 1309 g.
Vo vremeto koga bea vo Makedonija, Kataloncite imaa
vrski so vojvodata na Atina Gui II de la Roche, so ~ija posestra
treba{e da se ven~a Bernat de Rocafort,36) i so Golema Vlahija,
od kade se snabduva{e so p~enica gr~kata vojskata na knezot
Karol. Vo bele{kite, koi ni se poznati, na Thibaut de Cepoy
gi nao|ame slednite zapisi: A Jean de Montenas et Jean de Laval
qui furent envoyez de par la compaignie au duceaume dAthenes pour
parler au duc davoir chevaux etc.; ... deux menestreux du duc dAthenes
qui vindrent pour le mariage de Roquefort, etc, Jean de Berquon,
escuyer du duc dAthenes, qui devait dire au duc comment nous eussions
accord en Blaquie de aucun secours de grain. Vakviot dogovor za
snabduvawe so p~enica mo`ebi se postignal preku posrednik,
Botaniate,37) un messager Votemite, grand marechal de la Blaquie,
sigurno spomenatiot i od Hronikata na Moreja. Pak vo tie
bele{ki se aludira na p~enicata dobiena od Vlahija za Turcite
i Turkopolite, sojuznici na Almogavarite: donne et payE
messir Oviti, patron dune nave de Genes, pour porter le pain des Turcs et
Turcoples de la Blaquie jusques Ruraine, au royaume de Salonique.38)
Kavgata za kratko vreme se razgore me|u Bernat de Rocafort
i Thibaut de Cepoy. Posledniov go fatil katalonskiot {ef
i go ispratil kako rob vo Italija, ostanuvaj}i sam na ~elo
na Pohodot.39) Francuskiot admiral zabele`al vo svoite
bele{ki: Jacques de Cornoy qui emmena en Pouille Roquefort et
autres traitres... 60 florins.40)
Kon krajot na 1308 g., sostojbata be{e voznemiruva~ka
za Almogavarite: nivnite napadi protiv Solun ne dadoa
rezultati, a patot kon Trakija im be{e popre~en od Grcite.
Nikefor Gregoras ni ka`uva deka tie bea zagri`eni sosednite
narodi so Romeite od Makedonija, odnosno Ilirite, Tribalite,
Akarnanite i Tesalijcite, da ne se zdru`at za da gi opkolat od
site strani i da gi uni{tat.41)) Pod nazivot Iliri, Tribali
98 Valeriu Papahaxi

i Tesalijci gi prepoznavame Albancite, Srbite i vo mnogu


brojniot i rasprsnat narod, nare~en Vlasi.
Zatoa {to im se zakanuva{e glad, Iberijcite, kako {to
ni ka`uva istiot vizantiski istori~ar, donesoa odluka koja
pove}e se ~ine{e akt na ludost otkolku na smelost, odnosno
da stasat {to brzo, bez zadr`uvawe do zemjata na Tesalijcite,
oblast koja }e im dade obilni zalihi za nivnoto prehranuvawe
i koja }e se obidea duri i da ja pokorat.42)
Pak Gregoras izjavuva deka po nivnoto razdeluvawe so
Turcite,43) Kataloncite ja pominaa zimata vo podno`jeto na
planinite Olimp i Osa i deka so doa|aweto na proletta tie
si zaminaa od ovde i gi preminaa planinskite vrvovi i dolinata
Tempe, stignuvaj}i, pred doa|aweto na letoto, vo plodnite
poliwa na Tesalija koi gi izgorea i gi uni{tija bez nekoj da im
se sprotivstavi.44)
Gr~kiot filolog Toma Magister, poznat i so negovoto
mona{ko ime Teodul i koj e sovremenik na nastanite za koi
zboruvame, ni zboruva za odlukata na Italijancite, odnosno
na Kataloncite, i taa na Persijcite, ili na A}emenidite,
odnosno na Turcite, da ja opusto{at cela Tesalija. Pred
napa|a~ite s e vo brkotnica i ginewe, nasekade e polno
le{evi i krv.45) Sepak Tesalijcite se obedinija pod
komandata na generalot Handrinos, spatarot na Solun, i vodat
predizvikuva~ka vojna protiv agresorite. Koga zboruva za pogore
spomenatiot voda~, Toma Magister go pi{uva slednoto: Tolku
slavni pobedi izvojuva ovoj, bilo udiraj}i vo kompaktnata masa
na neprijatelite, bilo napa|aj}i go mno{tvoto na ovie so mali
sili ili nivni pomali grupi so golemi sili, taka {to i sega gi
slavat Tesalijcite i gi opevaat re~isi site lu|e.46)
Kataloncite, koi tolku lesno ja opusto{ija
visoramninata na Tesalija, se soo~ija so nemo`nosta da
vospostavat vlast vrz tesaliskite planini i da gi osvojat
neosvoivite zamoci na Vlahija.
Eve, spored Nikefor Gregoras, kako razmisluvaa samite
Almogavari za sostojbata vo koja se zateknaa: Surovosta
na planinite, so koi ja nadarila, vo mnogu mesta, ovaa zemja,
na svoite `iteli im dava sigurnost i smelost (asfaleian te kai
AROMANSKI STUDII 99

tharsos tois exousi didosi), a tvrdinite izgradeni na visinite ne


doveduvaat vo nemo`nosta da prezememe opsada.47)
Vakvoto predizvikuva~ko vojuvawe - taa gerila -
Handrinos ja vode{e vo Tesalija, terra Blachorum, sigurno, so
pomo{ta na Megalovlahitite, na istite tie Aromanci za koi,
eden vek i ne{to pred toa, Benxamin od Tudela be{e izjavil
deka nikoj ne mo`e da gi napadne i deka nikoj kral ne e vo
sostojba da gi zavladee.48)
Nasproti otporot na planinskite `iteli, Tesalija, terra
magna et opulenta, se nao|a{e, kon krajot na 1309 g., vo `alosna
sostojba. Mladiot sevastokrator, slab i ne`en poradi dolgoto
boleduvawe i vo opasnosta od prerana smrt,49) ne mo`e{e da
ja izbegne anarhijata koja se zakanuva{e da ja uni{ti Golema
Vlahija.
Kataloncite treba{e, najposle, da se spogodat so
debilniot sevastokrator na Golema Vlahija, koj, pottiknat
od sovetnicite, gi stavi vo svoja slu`ba, vetuvaj}i im pari,50)
mo`ebi so celta da go zazeme atinskoto vojvodstvo, ~ij {to
legitimen naslednik se smeta{e Joan II An|el - kako {to }e
vidime vo slednoto poglavje - po smrtta na svojot prv bratu~ed
Gui de la Roche, koja se slu~i vo 1308.
Edno pismo od 1309 g. isprateno od du`dot na Venecija
Pietro Gradenigo do bailot od Negroponte Belleto Falier, ni zboruva
za Thibaut de Cepoy, koj e vo Vlahija, so ^etata, (Dominus
Gibaldus qui est in Vlaquia cum compagna), i koj pravi napori za
edno pribli`uvawe kon Veneciskata Republika.51)
Me|utoa, neo~ekuvano, i na misteriozen na~in,
francuskiot admiral ja napu{ti ^etata bez da se pozdravi
so nikogo.52) Na krajot na april 1310 g. toj be{e vo Francija,
kako {to proizleguva od negovite bele{ki. Proletta istata
godina, Almogavarite treba{e da si zaminat od Tesalija
upatuvaj}i se kon Lokrida. Ne znaeme to~no dali toj pat go
pominale vo svojstvo na platenici na sevastokratorot ili
pobarani od vojvodata na Atina, koj ima{e potreba od nivnata
slu`ba. Informaciite koi gi imame vo ovoj pogled se konfuzni
i kontradiktorni.
Spored iska`uvaweto na Gregoras, Kataloncite
100 Valeriu Papahaxi

sklopija prijatelstvo so Tesalijcite, prifa}aj}i gi


spomenatite uslovi i, so doa|aweto na proletta, otkako im
se isplatija parite, vodeni od veteniot voda~, gi preminaa
planinite na Tesalija, gi pominaa Termopilite i zaposednaa
vo Lokrida, kaj rekata Kefis.53)
No i na ovoj pat preku planinskiot predel na Ftiotida
Almogavarite treba{e da se borat so mesnoto naselenie.
Gr~kata hronika od Galaksidi (mesnost vo Korintskiot zaliv,
vo Lokrida), redigirana na po~etokot na 18-ot vek, vrz osnova
na nekoi stari dokumenti, a koja be{e otkriena vo 1864 g. i
objavena vo slednata godina od Konstantin Satas, ka`uva
za napadot na stra{nite krvoloci nare~eni Taragonci,
odnosno Aragonci, i za otporot na koj naidoa ovie od strana
na naselenieto na Lokrida: Site gi slu{aa carskite naredbi
vooru`uvaj}i do tri iljadi vojnici Epaktidi, Galaksidioti,
Lidokri}oti i od drugi mesta, koi trgnaa protiv tie krvoloci,
me|utoa koga se stavija na visoramninata kaj Zejtun, izbuvna
karanicata me|u voda~ite. Besramno se navredija, se rasprsnaa
i malku treba{e da se stepaat. Sepak, Galaksidiotite se stavija
vo slu`ba na kir Andreas,54) eden od najdobrite generali na
Vasilevsot, koj odnese sjajni pobedi vo dve bitki, vo koi ubil
mnogu krvoloci, potoa se vrati vo Galaksidi so mnogu darovi
od kir Andronik.55) Me|utoa, poradi nedorazbirawata me|u
Grcite, krvolocite, bez nikoja pre~ka, gi pokorija mnogu od
gradovite me|u koi i Salona.56)
Od gore iznesenoto bi proizleglo deka patot niz
Ftiotida, odnosno preku planinite na Vlahija na Benxamin od
Tudela - kade ima{e mnogu Aromanci - i preku Lokrida, osnosno
preku teritorijata koja mu pripa|a{e na sevastokratorot,
Almogavarite go pominaa so oru`je v raka, mo`ebi borej}i
se protiv Handrinos. Me|utoa, uspehot na Taragonitite se
dol`e{e na nesoglasicite me|u mesnoto naselenie.
Ramon Muntaner ne be{e o~evidec pri minuvaweto
na svoite sonarodnici preku Tesalija, Ftiotida i Lokrida,
odnosno preku Golema Vlahija, oti toj ja be{e napu{til
katalonskata ^eta u{te od koga toj se nao|a{e na poluostrovot
Kasandra. Me|utoa, toj mo`el da se informira, podocna, za ovoj
AROMANSKI STUDII 101

nastan preku svedo{tvoto na svoite biv{i drugari po oru`je,


koi u~estvuvaa pri napadot na Vlahija. Iska`uvawata na
katalonskiot hroni~ar soodvetstvuvaat so tie na Gregoras samo
vo priznavaweto na surovosta na planinskiot del na Tesalija.
Muntaner ni ka`uva deka Almogavarite, koga se nao|aa
vo Kasandra, bea povikani od noviot vojvoda na Atina, grofot
Gauthier de Brienne, naslednikot na Gui de la Roche:
Vo ova vreme se slu~i od bolest da umre vojvodata na
Atina. Nemaj}i nitu sin nitu }erka, go ostavi vojvodstvoto
na grofot De Brienne, svojot prv bratu~ed. Vo mladi godini,
grofot de Brienne `iveel dolgo vreme na Sicilija, vo zamokot
Agosta, kade {to be{e ispraten kako zalo`nik od svojot tatko,
koga toj be{e faten, od kade izlegol so otkup: zatoa go sakaa
Kataloncite i im go zboruva{e jazikot (e per axo feyas amar a
cathalans e parlava cathalanesch). Koga stasa vo vojvodstvoto, go
predizvikuvaa kako despotot od Arta,57) taka i An|el, seworot
na Vlahija, kako i carot, taka {to be{e pritesnet od site strani
(E con fo al ducat, lo dispotat de Larta desafiele, e Langlo, senyor de la
Blaquia, atretal, lemperador: axi que de cascuna part li donaven assats
per fer). Toj isprati pregovara~i kaj ^etata, vetuvaj}i deka }e ja
isplati platata za {est meseci, dokolku mu dojdat pripomo{
i, duri i potoa, da ja imaat istata plata, i toa: ~etiri uncii
mese~no za sekoj ~ovek so kow so oklop, dve za ~ovek so kow
bez oklop i edna za sekoj pe{adinec. Taka, postignaa dogovor
za ovaa rabota, potpi{uvaj}i si obostrano pismeni zakletvi.
Potoa, ^etata trgna od Kasandra i stasa vo Moreja, po golemite
te{kotii na koi nai{la pri preminuvaweto niz Vlahija, koja
e najsurovata zemja na svetot (E sobre aco la companya partis de
Saserandria e vench a la Morea, ab gran afany que sofferiren a passar la
Blaquia, qui es la pus fort terra del mon).58)
Vlahija na Muntaner, koja se nao|ala me|u Kasandra i
Moreja, bi soodvetstvuvala, zna~i, so terra Blachorum, koja,
spored Anonimniot opis, se prostira{e me|u Makedonija,
Ahaja i Solun.
Vidovme, od bele{kite na Thibaut de Copoy, deka
Almogavarite imaa sorabotka so Gui II de Roche, koga se nao|aa vo
Makedonija. Me|utoa, vojvodata na Atina umre vo oktomvri 1308
102 Valeriu Papahaxi

g. Mo`no e dogovorot na Almogavarite so negoviot naslednik,


Gauthier de Brienne, ne be{e postignat vo Kasandrija, kako {to ni
ka`uva Muntaner, a mo`ebi nitu vo Tesalija, tuku po napadot na
Lokrida, oti tie stasaa vo ovaa oblast vo svojstvo na platenici
na sevastokratorot i vodeni od tesaliski vodi~i - sigurno
Aromanci - iako napa|ani, kako i po planinite na Ftiotida,
od mesnoto naselenie na ~elo so Handrinos. Zna~i, mo`no e na
granicata na vojvodstvoto na Atina tie da se stavile vo slu`ba
na francuskiot vojvoda, svrtuvaj}i go oru`jeto protiv svojot
biv{ stopan.
Muntaner ni ka`uva deka, {tom stasaa vo vojvodstvoto
Atina, Almagovarite bea dobro pre~ekani od grofot de
Brienne, koj im ja isplatil platata za dva meseci, i deka,
blagodarenie na niv, vojvodata uspeal da si gi vrati nazad pove}
e od trieset tvrdini prigrabeni od negovite neprijateli. Pri
vakvite uslvi, uspeal Gauthier ~esno da se pazari so carot, so
An|el i so despotot.59) Po ovaa nova niza podvizi vo Vlahija,
izbi sudir me|u Kataloncite i vojvodata na Atina, poradi
platata, i posledniov be{e pobeden i ubien vo bitkata kaj
rekata Kefis, do ezeroto Kopais, na 15 mart 1311.60) Iberijcite
stanuvaat gospodari na vojvodstvoto.
Hronikata na Moreja, vo svoite ~etiri verzii,
francuska, gr~ka, {panska (aragonski dijalekt) i italijanska, -
prvite tri redaktirani vo 14-ot vek, - aludira na doa|aweto na
Katalonskata ~eta vo Vlahija i obidot na vojvodata od Atina
da ja osvoi ovaa zemja so pomo{ta na Almogavarite.
Francuskata verzija ni ka`uva deka, po smrtta na Gui II
de la Roche, negoviot naslednik Gauthier de Brienne s-accporda
la Compaigne, et les fist venir la Blaquie. Et puis fu en descort avec la
Compaigne. eaux, en Remyro.61) Si fu mors et desconfis et desherites
par son orgueil.62)
Gr~kata verzija - rimuvana hronika - ka`uva deka samo
{to razbra Messer Gualtier, vojvodata, za pristignuvaweto na
^etata,63) koja ima{e so sebe preku iljada Turci, se dogovori so
nea da ja napadnat Romanija i da ja osvojat Vlahija (na mhontai tin
Romanian kai tin Blahian eparoin). Me|utoa, samo {to zagospodarija
so tvrdinata Domoko, izbija nesoglasici i tepa~ki me|u niv.64)
AROMANSKI STUDII 103

Istata rabota ja spomenuva i italijanskata verzija, koja e


redaktirana posle gr~kata: Saccordo adunque Gualtier con loro
che avessero a combatter la Romania e prender la Vallachia.65)
[panskata verzija, koja bila sostavena vo 1393 g. -
mo`ebi vo Aviwon - pod direkcijata na Aragonecot Gray Juan
Fernanez de Heredia, Majstor na Redot na Gostoqubivite od Rodos,
66) a mo`ela da bide redaktirana i spored nekoj francuski
tekst,66), ili spored nekoj gr~ki tekst68) ili italijanski.69)
Toa e edno originalno delo za nastanite po 1302 g.,70) me|utoa
redaktirano od ovaa godina vrz osnova na dokumenti koi ni se
poznati,71) i vo redeweto i sreduvaweto vo koi mo`no e da
interveniral li~no Majstorot.72)
Spored ovaa verzija, Rocafort so Kataloncite i Turcite,
edno vleguvawe vo Vlahija, zapo~naa golemi borbi, a Gui de
la Roche, koj be{e vojvoda na Atina, im ispratil pregovara~i
vetuvaj}i im da im dade dobra plata, oti saka{e da ja osvoi
Vlahija (ell les daria buen sueldo he queria conquistar la Blaquia.)73)
Kataloncite i Turcite prifatija da vlezat vo slu`ba na
vojvodata od Atina i po~naa da se borat, zazemaj}i tvrdini vo
Vlahija (e despues comencaron a guerrear et a tomar castiellos de la
Blaquia). Koga umre Gui de la Roche, Gauthier, {tom vide deka i
Kataloncite i Turcite s u{te bea vo Vlahija, im pora~a da
go po~ituvaat dogovorot postignat so negoviot bratu~ed i da
mu gi vratat tvrdinite.74) Spored aragonskata hronika, zna~i,
konfliktot me|u vojvodata od Atina i Almogavarite izbil
poradi tvrdinite od Vlahija za koi tie docnea so vra}aweto.
***
Da vidime sega kako raska`uvaa podocne`nite
istori~ari za preminuvaweto na Katalonkata ~eta preku
Golema Vlahija.
Vo 16-ot vek, Aragonecot Jeronimo Zurita y Castro75) se
poslu`il so hronikata na Muntaner i so istoriskoto delo na
Nikefor Gregoras za da go raska`e pohodot na Almogavarite
na Istok. Nabrojuvaj}i gi zemjite od Isto~na Evropa od
vremeto na ovoj nastan, aragonskiot istori~ar izjavuva deka
Vlahija se nao|a{e vo Dolna Mezija i soodvetstvuva{e so
oblastite niz koi minuva Dunav, tamu kade {to se vleva vo
104 Valeriu Papahaxi

moreto (Comprendiase la Valaquia en la Mysia inferior y correspondia


con las regiones que atraviesa el Danubio, adonde entra en la mar), i
gi spomnuva Bugarite, Sklavonite i Vlasite (todas aquellas
naciones de los Blgaros, Esclavones y Valacos) me|u narodite
rasipani i zafateni od razvratnosta na Grcite, koi bea
{izmatici i neprijateli na Katoli~kata crkva.76) Pa, sepak,
ponatamu, otkako zboruva za Angelo, senor de la Valaquia, Zurita ni
ka`uva deka spored ka`uvawata na Muntaner, ^etata otide vo
Moreja, do`ivuvaj}i te{kotii pri preminuvaweto niz oblasta
nare~ena Vlahija, koja e edna od najsurovite na svetot, vo mnogu
planinskata i silna provincija na Tesalija (... aquella region que
llamaban la Valaquia, que es de las mas speras tierras del mundo: en la
provincia de Tesalia, que es muy montanosa y fuerte).77)
Me|utoa, vo 17-ot vek, Francisco de Moncada ja zabele`al
konfuzijata na Zurita vo vrska so Vlahija i, poslu`uvaj}i se
so eden vizantiski izvor i toa so istoriskoto delo na Niketa
Honiat, se obiduva da ja razjasni geografskata sostojba na
zemjata koja Muntaner ja narekuva Blaquia i da se informira
za nejzinoto naselenie. Eve {to pi{uva Moncada vo toj pogled,
otkako zboruva, dr`ej}i se do Gregoras, za osvojuvaweto i
zasednuvaweto na Almogavarite vo Tesalija:
Patot po koj trgnaa na{ite78) vode{e niz planinskiot
del na provincijata Tesalija, nare~ena Vlahija (la parte
montanosa de la provincia Tesalia, llamaba la Blaquia), koja bea
prinudeni delumno da ja pominat. Zurita, koga zboruva za patot
koj go pomina ovaa vojska, gre{i koga veli deka zemjata niz koja
pomina se narekuva{e Vlahija (se llamaba Valaquia), zatoa {to ne
bil informiran deka postoi provincija koja se vika Vlahija,79),
oti Muntaner, so koj se slu`e{e, ja narekuva Vlahija (porque
Muntaner, de donde lo saco, la llama Blaquia), a Zurita, ignoriraj}i go
imeto i ispravaj}i go Muntaner, ja narekuva Valahija, temelej}
i se vrz sli~nosta na imiwata, me|utoa na{ite ne stasale nitu
na sto le|i od Valahija. Vlahija treba da se narekuva, zatoa
{to e, kako {to ka`uva Niketa na krajot od svojata istorija,
planinskata oblast na Tesalija,80) (La Blaquia se debe llamar, que
es, segn Nicetas en el fin de su historia, la tierra montanosa de Tesalia)
i ima sovpa|awe me|u patot koj go pominale Kataloncite i
AROMANSKI STUDII 105

imeto koe go dava Muntaner. Me{tanite se narekuvaat Vlasi,


voinstven narod koj mnogu godini gi dr`el pod jarem isto~nite
carevi81) i koj, duri i denes, kaj Turcite, si ja zadr`a slavata za
juna{tvoto, iako mu se pot~ini na ovoj tolku varvarski i hrabar
narod (Sus naturales se llaman Blacos, gente belicosa y que tuvo muchos
anjos oprimidos a los emperadores orientales, y aun hoy entre los Turcos
conservan su nombre y valor, puesto que sijeto a tan barbara y poderosa
gente.82) Uporen e Muntaner vo toa da gi iznese te{kotiite na
koi naidoa na ova patuvawe niz Vlahija, sekoga{ so oru`je v
raka i borej}i se; na tolkav otpor naidoa od strana na mesnoto
naselenie. Sum na mislewe deka najgolemiot podvig {to se
napravi pri ovoj pohod be{e otvoraweto na patot niz ovaa zemja
polna so ve{ti i hrabri lu|e (esta tierra tan llena de gente pltica y
valiente). Sepak, ja preminaa, najposle, na op{toto ~udewe na tie
koi ja znaeja opasnosta i so dobrite i verni voda~i na lu|eto od
Tesalija.83) Moncada izjavuva deka najbliskiot i najsilniot
neprijatel na vojvodata od Atina be{e An|el, knezot na
Vlasite (el ms vecino y poderoso enemigo era Angelo, principe de los
Blacos).84)
Zna~i, {panskiot istori~ar od po~etokot na 17-ot vek e
prviot od nau~nicite koj ka`al deka tie koi se sprotivstavile
na Kataloncite, pri nivnoto minuvawe niz Vlahija, bea tokmu
aromanskite `iteli na tesaliskite planini.
Knigata na Moncada, vo koja retorikata, specifi~na za
barokot, vnimatelno gi harmonizira ne{tata zaradi to~nosta
na informacijata, se koriste{e, vo toj vek, od tatkoto na
vizantologijata, obrazovaniot Francuzin Charles Du Fresne, sieur
Du Cange. Ovoj gi znae{e izjavite na Muntaner, me|utoa pove}
e se orientira{e kon deloto na pogore spomenatiot {panski
istori~ar, kogo go citira, za da go opi{e minuvaweto na
Almogavarite niz Tesalija. Toj gi naglasuva protivre~nostite
me|u katalonskiot hroni~ar i Nikefor Gregoras i zboruva
za Joan Duka, vojvoda od Patras, koj Muntaner go narekuva
Angelo, knez na Aromancite (Angelo, prince des Blaques),85) oti
be{e od semejstvoto An|eli i knez na taa provincija na Tesalija
nare~ena Valahija ili Vlahija (... de cette province de Thessalie qui
etait nommee Valachie ou Blaquie). Dr`ej}i se do Muntaner, Du
106 Valeriu Papahaxi

Cange ni ka`uva deka Almogavarite zaminaa od Kasandrija i


stasaa vo Moreja, po mnogute te{kotii i opasnosti, zatoa {to
bea prinudeni da minuvaat niz Vlahija, zemja koja te{ko se
minuva (... la Blaquie qui est un pays de difficile acces).86)
Pak spored knigata na Moncada se orientira i {panskiot
istori~ar Narcisso Feliu de la Penja y Farell, Katalonec, vo 1709,
koga izjavuva deka otkako ja napu{tija Tesalija, Kataloncite
pominaa preku planinite na Vlahija (... pasaran por los montes
de Blaquia) i koga me|u neprijatelite go spomenuva i vojvodata
od Atina, pobedeni od juna{tvoto na na{iot narod, knezot
na Vlasite (el principe de los Blacos).87)
Vo 19-ot vek, francuskiot nau~nik Pukvil, koj gi
poznava{e tolku dobro Aromancite, koi gi be{e posetil
pri svoite patuvawa vo Grcija, i koj ja koriste{e knigata na
Du Cange, izjavil deka Aromancite od Grcija videle, vreme
od celi vekovi, minuvaj}i pred nivnite planini, Latini,
Normani, Katalonci, Francuzi, Carevi, cezari,88) a
{panskiot istori~ar Antonio de Bofarull y Broc, od Katalonija,
sigurno inspiriran od Moncada, ni ka`uva deka, pri svoite
pate{estvija na Istok, Kataloncite se borele so Grcite,
Turcite, Turkopolite, Alanite, Aromancite i drugite isto~ni
`iteli (Blacos y dems habitantes orientales) a vo isto vreme so
Francuzite, Venecijcite i Genovjanite.89)
George Finlay, koj isto taka ja koristi knigata na Moncada,
pi{uva deka na seriozen otpor nai{le Kataloncite od strana
na Vlasite Tesalijci, edna navistina posebna rasa selani od
Trakija (... the Vallachians of Thessaly a very different race from the
peasants of Thrace).90)
Iberiskiot nau~nik Antonio y Lluch, koj objavi mnogu
zna~ajni knigi za katalonska Grcija, smeta, vo edna svoja
studija objavena vo 1867 g., deka Vlasite, potomci na rimskite
kolonisti, bea sto~arski narod, koj od visinite na Rodopite
i na Pind koj emigriral vo Dolna Tesalija, koja si go smeni
imeto vo Golema Vlahija i deka toga{ koga Kataloncite
pominaa niz Vlahija, ovaa oblast be{e naselena od Vlasi, ~ija
{to diva surovost ja zabele`al {panskiot patepisec Benxamin
od Tudela (Quant los Catalans passaren per la Blaquia, estava aquesta
AROMANSKI STUDII 107

regio habitada pels Vlacos, qual indomable feresa havia ja notat lo


viatjer espanyol Benjamin de Tudela).91) Pak istiot katalonski
nau~nik ni zboruva, vo edna negova kniga objavena vo 1923 g.,
za voinstveniot i surov narod Vlasi, so koi `estoko treba{e
da se borat Kataloncite (el belicoros i aspre poble dels Blaquia,
amb el qual dequerea combatre tan rudament els Catalans), i izjavuva,
potpiraj}i se vrz Anonimniot opis na Isto~na Evropa,92)
deka ovie plemiwa od vla{ko93)) i romansko poteklo (aquestes
mateixes tribus dorigen vlac i romanes), dolgo vreme `iveeja vo
Ungarija, kade {to bea pastors dels Romans. Me|utoa, kako
i Moncada, Rubio y Llunch, koj pravi razlika me|u Tesalija i
Vlahija, smeta deka sudirite me|u Aromancite i Kataloncite
se odvivale vo Ju`na Tesalija - zna~i na planinite na Ftiotida
- dodeka pak poslednive bea upateni kon Lokrida i Beotija i,
zna~i, otkako se dogovorija so sevastokratorot Joan II An|el.94)
W. Miller isto taka izjavuva deka proletta 1310 g.,
[Kataloncite] go pominaa preminot Furka, do`ivuvaj}i
mnogu napadi od strana na Aromancite nomadi, koi redovno ja
posetuvaa taa surova oblast (... suffering not a little from the nomad
Wallachs, who frequented that difficult country), i se spu{taa vo
Lamija.95)
Me|utoa, smetame deka minuvaweto na Almogavarite niz
Vlahija ne e posebna epizoda od minuvaweto niz Tesalija i
deka ne samo planinite od ju`niot del na ovaa provincija bea
naseleni so Aromanci; svedo{tvo, vo toj pogled, ni stoi, posebno,
Anonimniot opis na Isto~na Evropa. Od Kasandrija pa do
Moreja, Muntaner ne znae za druga zemja osven za Vlahija.
Sega{nata nauka, bazirana vrz srednovekovnite izvori,
mo`e da se slo`i samo so izjavenoto vo 1623 g. od Francisco de
Moncada: Aromancite bea, navistina, vo golem del, tie koi se
spretivstavija na minuvaweto na Almogavarite niz Tesalija i
Ftiotida.96)

III.-Katalonskoto vojvodstvo od Neopatra

Otkako zagospodarija so Atinskoto vojvodstvo,


Kataloncite go izbraa za svoj {ef eden od svoite protivnici,
108 Valeriu Papahaxi

odnosno Roger Deslaur, kavaler od Roussillon: e axi faeren capit a


micer Roger Deslaur, pi{uva Muntaner.97)
Vo 1312 g., Fabrique II na Sicilija - ~ija{to vlast ja
priznavaa Kataloncite od Grcija - go nazna~i za vojvoda na
Atina svojot vtor sin, Manfred. Me|utoa, zatoa {to ovoj be{e
premnogu mlad i nemo`ej}i da otide vo Grcija, sicilijanskiot
suveren go nazna~uva Berenguer Estanyol na funkcijata namesnik
na maloletnikot vo vojvodstvoto zavladeano od Iberijcite
na teritorijata na Elada. Muntaner ni ka`uva deka Estanyol
vladeel mnogu mudro, molt saviament, katalonskite vojski od
Grcija, bea prezele merki za da mo`e da odgovorat na eden napad
na carskite sili, na sevastokratorot Joan II An|el od Vlahija,
Langlo, senyor de la Blaquia, na despotot od Arta i knezot na
Moreja.98)
Po smrtta na Estanyol, Almogavarite od kralot na
Sicilija pobaraa drug komandant. Fabrique II go povikal od
Katalonija svojot vonbra~en sin Alfonso Fabrique, koj
`ivee{e pri kralot na Aragon, i go isprati, vo 1317 g., so deset
korabi, vo svojstvo na voda~ na Katalonskata ~eta i zamenik
na maloletniot Manfred vo Grcija: e ab X galeia - pi{uva
Muntaner - trames lo a la companya per cap e per major, per part del
senyor infant.99)
[to se slu~uva{e vo toa vreme vo Golema Vlahija?
Po smrtta na Gui II de la Roche, Joan II An|el se smeta{e
sebesi za legitimen naslednik na svojot prv bratu~ed i svojot
tutor i zatoa si ja zede titulata Grof na teritoriite na Atina
i na Patra i vojvoda na Golema Vlahija i Kostur (Giovanni
Comneno Angelo duca, signore de terre di Tenes e Patras e duca della
gran Blachia e de la Castoria), vo edno pismo {to go ispratil, vo
maj 1317 g., do du`dot na Venecija Giovanni Soranzo.100) Vo 1318
g. umre mladiot vojvoda na Golema Vlahija, koj be{e `enet
so Irena, vonbra~nata }erka na carot Andronik II. Spored
pi{uvaweto na Ni}efor Gregoras, sevastokratorot ja ostavil
dr`avata bez naslednik i so podeleni provincii i gradovi: del
od niv prodol`ija da se pot~inat na }erkata na carot, drugi
se pot~inija na nekolkumina mesni blagorodnici, a ostatokot
be{e zavladean od Kataloncite, koi toga{ krstosuvaa niz
AROMANSKI STUDII 109

Beotija.101)
Koi mesta gi zazedoa Kataloncite na Alfonso Fabrique vo
Golema Vlahija?
Edno pismo na venecijanecot Marino Sanudo Torsello,
isprateno od Venecija, vo 1325, do Ingramus, arhiepiskop od
Kapua, ni gi razjasnuva rabotite vo toj pogled. Eden ~ovek koj
zaslu`uva doverba go informira{e Sanudo deka vojvodstvoto
od Atina premnogu se pro{irilo i deka negovite gospodari,
Kataloncite, gi osvoija i gi dr`at vo Vlahija: Neopatra i
tvrdinite Lidori}i102) i Siderokastron103) Zeitun104)
Gardi}i105) Domoko106)i Farsala107) (... dicit quod Athena,rum
Ducatus quamplurimum est ditatus et quod Catellans, qui dominantur
ibidem, acquisiverunt et tenent in Blachia, Lapater et castra Lodorichi
et Sidero Castri, Gitonis, Gardichee, Donchie et Ferselle). Me|utoa vo
istoto pismo, Sanudo se javuva zagri`en od napadot vrz Vlahija
na eden narod nare~en Albanci (Albanesium gentis nomine),
mnogubroen, koj uni{ti s {to se nao|a{e nadvor od tvrdinite
koi gi vladeeja kako Kataloncite taka i Grcite. Iberijcite
i avtohtoncite otidoa zaedno da gi zadr`at Albancite, bez da
uspeat.108)
W. Miller e na mislewe deka, so ovoj napad, Albancite
po~naa da go zazemaat mestoto na Vlasite (they began to take
the place of the Wallachs), koi do toga{ ja pretstavuvaa masata na
naselenieto na Tesalija i na oblasta go dadoa imeto Golema
Vlahija.109)
Teritoriite zazemeni od Iberijcite vo Golema Vlahija,
i toa: Lokrida, Ftiotida i ju`na Tesalija, go ~inat vtoroto
katalonsko vojvodstvo vo Grcija, nare~eno od Neopatra ili
od Patrija, ~ij{to vojvoda e li~no onoj od Atina, odnosno
edniot od legitimnite sinovi na kralot na Sicilija. Vo 1325 g.,
vojvoda od Atina i Neopatra e maloletniot Gulielm, brat na
naslednikot na Manfred - ovoj po~ina vo 1317 -, a vikaren namesnik
vo Grcija e vonbra~niot Alfonso Fabrique. Spored Nicolau dOlwer,
dolgogodi{noto namesni{tvo na Alfonso Fabrique (1317-1330)
pretstavuva najslavniot mig na katalonskite vojvodstva.110)
[est od tvrdinite na Vlahija koi gi dr`ea Kataloncite,
mo`ebi od sedumte koi gi spomnuva{e Sanudo, mu bea dadeni
110 Valeriu Papahaxi

kako posedi na Alfonso Fabrique od negoviot tatko, kralot na


Sicilija Frederique II. Me|utoa, ovoj monarh ne saka{e da mu ja
dade na svojot vonbra~en sin i prestolninata na Golema Vlahija,
odnosno tvrdinata Neopatra, ~ie{to poseduvawe ja dava{e
titulata duce de Neopatras {to ja nose{e eden knez kadet od
legitimnoto potomstvo na Kralskata dinastija od Sicilija,
ogranok, pak, na taa od Barselona-Aragon, koja vladee{e
na Iberiskiot Poluostrov. Siciliskiot suveren sekoga{
odbiva{e da otu|uva od posedite na Krunata, stavaj}i gi vo
feudalnata jurisdikcija, zamokot i tvrdinata Neopatra.111)
Nedobivaj}i nikakov odgovor na site barawa podneseni
do negoviot mudar tatko, Alfonso Fabrique se obratil do vrhovnata
vlast na toga{nata katalonsko-aragonskata vlast odnosno na
svojot prv bratu~ed Alfonso IV, kral na Arogon, na Valensija,
na Korzika, na Sardinija i grof od Barselona so pismo,
datirano od 15 april, na katalonski jazik,112), redaktirano
me|u 1328 i 1330 g. i isprateno od Teba, Estives, metropolata
na vojvodstvoto Atina.
Alfonso Fabrique mu pi{uva na grofot-kral deka negoviot
tatko, kralot na Sicilija, mu dal {est tvrdini vo Grcija: Go
izvestuvam Va{eto Veli~estvo deka gore spomenatiot kral,
mojot tatko, so svojata dobrina, mi dade vo Romanija {est tvrdini,
me|u koi se nao|a edna koj se vika Patrija i e metropolata na
zemjata i na vojvodstvoto Vlahija (... A la altea vostra, senyor, fas
saber quel damant dit senyor rey, pare meu, merce sua si ha provehit a mi
em les parts de Romania de VI castells, dels quals benignament ma feyta
donacion. Entre los dits VI castella, en mig daquels si ha 1 castell lo qual
ha nom Patria, qui es cap del pahis e es cap del ducam de la Blaquia).
Ambiciozniot vikar prodol`uva: Mu isprativ, vo pove}e
navrati, misioneri i pisma na pogore spomenatiot monarh za da
blagovoli da mi ja dade tvrdinata Patrija, ~ija {to titula bi
mo`el da ja nosam, me|utoa, be{e rabota {to nikoga{ ne saka{e
da ja dopu{ti (... si com io per moltes vegades he trameses missatges
et letres al dit senyor a co que pogues haver titol, li plagues fos merce
sua del dit castell de la Patria me degues fer gracia, la qual gracia nuyla
vegada no ma volguda otorgar). Alfonso Fabrique zvr{uva molej}
i go kralot na Aragon da intervenira kaj kralot na Sicilija
AROMANSKI STUDII 111

da mu ja dade tvrdinata Neopatra: Ponizno go molam Va{eto


Veli~estvo da blagovolite da mu ispratete, misioneri na gore
spomenatiot kral, za, od qubov kon Va{eto Veli~estvo, da mi
ja dade vakvata povolnost. Inaku, zatoa {to mestata koi mi gi
dade se mnogu podobri, motivite koi me teraat kon toa se samo
~esta i titulata, i veruvam deka povolnosta }e bide steknata
blagodarenie na Boga i Va{eto Veli~estvo (la vostra clara
magnificencia humilment suplic, vos placia per vostra bondat trametre
per certs misatges vostres al devant dit senyor rey per amor vostra la dita
gracia me deia consentir e otorgar, com sia cosa que molts milors locs que
aquels maja donats, mes per la honor e per lo titol me mou als dits afers,
entenem, senyor, que si la dita gracia vendre acabament, sia per Deu e per
vos).113)
Vonbra~niot sin na kralot na Sicilija, me|utoa, ne
uspea da si go ostvari sonot da vladee so tvrdinata Neopatra.
Aromancite i Grcite od ju`na Tesalija, Ftiotida i
Lokrida vo 14-ot vek bea upravuvani od namesnicite, veguera,
i kastelanite, castellans, Kataloncite. Rubio y Llunch smeta
deka od neosvojuva~kiot zamok od Neopatra, najprvo namesnici
Katalonci i, podocna, turskite pa{i vladeeja edno me{ano
naselenie od Vlasi i Grci (... des de son inexpugnable castell,
guvernaren de primer els veguers catalans i mes tard els pachs turchs
una poblacio mixta de Vlachs i Grechs.114)
Zakonite na Barselona, takanare~enite Usatges, se
vovedeni vo katalonskite vojvodstva vo Grcija. Neopatra
sekoga{ pretstavuva{e svet, odnosno pove}e ili pomalku
avtonomen grad , pod direktna vlast na vojvodata, negoviot
suveren. Negoviot silen zamok be{e upravuvan od kastelan,
kako i site drugi na vojvodstvoto, a tvrdinata od namesnik.115)
Me|utoa, Vlahija okupirana od Vizantijcite, be{e pod
postojana zakana od Kataloncite. Vo 1343 g., carot Joan VI
Kantakuzen go nazna~i svojot vnuk Joan An|el za do`ivoten
upravitel na tvrdinite i teritoriite na Vlahija (... eis kefalin
ton kastron kai horon Blahias eforo tis zois aitou) i, me|u uslovite
zavedeni vo zlatnata bula izdadena so ovoj povod, ja nao|ame
slednata klauzula: [to se odnesuva do tvrdinite koi se nao|aat
otade Patras,116) dokolku na{eto Veli~estvo go odr`uva
112 Valeriu Papahaxi

prijatelstvoto so Kataloncite, da go poddr`uva i toj117) i da


se bori dokolku bideme vo vojna so niv (... ei men eksei agapin i
basileia mou meta ton Katelanon, eksi kai aitos ei de maxin, maxitai kai
aitos).118)
Spored ka`uvawata na Gregoras, Joan An|elos ja vrati
starata sostojba na rabotite vo Tesalija, provincija koja
be{e raskinata ne samo od anarhijata, tuku i od Kataloncite
koi odamna ja vladeeja. Potomcite na ovie, oddadeni na mrza i
pijan~ewe, si ja zagubija seta sila, taka {to ne mo`ea da pru`at
seriozen otpor. Istiot vizantiski istori~ar ni ka`uva
deka Joan An|el, mnogu silen ~ovek, go osvoi najgolemiot
del na Tesalija i deka gi pot~ini Etolcite i ozolitskite
Lokrijci.119) Takvite uspesi sigurno deka bea ostvareni so
pomo{ta na odbranite tesaliski kowanici120), vo koi gi
prepoznavame, eden del, Megalovlahitite na Pa}imer.121)
Vo celiot 14-ti vek, teritorijata naselena so Aromanci
vo Grcija be{e sporena me|u Kataloncite, Vizantijcite,
Albancite, Srbite i Turcite. Kon sredinata na ovoj vek,
Tesalija be{e poseduvana od Stefan Du{an, a ovoj golem srpski
monarh, obra}aj}i mu se, preku eden svoj posrednik, na du`dot
na Venecija Andrea Dandolo, vo 1350, ja ima{e titulata: car na
Ra{ka, despot na Romanija i Arta, grof na Vlahija.122)
Sega da vidime koi bea vojvodite na katalonskite
dr`avi vo Grcija i nivnite namesnici.
Stana zbor za Manfred i za Gulielm II, dvajcata sinovi na
kralot na Sicilija Fabrique II. Gulielm, koj be{e prviot vojvoda
od Neopatra od sicilijanskiot ogranok na Aragonskata
dinastija, umre vo Palermo vo 1338. Go nasledi eden drug negov
brat, mar}izot Joan de Randazzo, vojvoda od Atina i Neopatra so
imeto Joan II (1338-1348), koj za naslednik go ima{e svojot sin
Fabrique II (1348-1355). Ovoj umre vo Katanija i ima{e naslednik,
vo svojstvo na vojvoda od Atina i Neopatra, svojot prv bratu~ed
Fabrique III (1355-1377), sin na siciliskiot suveren Petre II i
koj stana kral na Sicilija, so imeto Fabrique III, po smrtta na
negoviot pogolem brat Ludovic vo 1355: Don Fabrique, pi{uva
Jeronimo Zurita, gi nasledi kralstvoto na Sicilija i vojvodstvata
od Atina i Neopatra. Pa poradi toa, vo negovo vreme, ovie
AROMANSKI STUDII 113

dr`avi ostanaa obedineti so Krunata na Sicilija.123)


Nikoj od spomenatite vojvodi ne stapnal na tloto na
Grcija. Tie bea zastapuvani vo vojvodstvata Atina i Neopatra
preku namesnici ili zamenici. Stanuva{e zbor za Alfonso
Fabrique, koj vladee{e, vreme od trinaeset godini, so ovie dve
vojvodstva vo ime na Gulielm II. Po nego sleduvaa: Nicola Lancia
(1330-1335), sin na Alfonso Fabrique i grof od Salona (Amfisa)
i seniorot od Lidorichi; Gonzalo Jimenez de Arenos (1359), Mateo de
Moncada (1359-1361 i 1363-1367), titularen senior od Korint i
Argos i mar}iz od Bodonica; Roger de Lauria ili de Lluria (1361-
1363 i 1367-1370), Mateo de Peralta (1371-1375), grof od Caltabellotta,
i Luis Fabrique de Aragon (1375-1381), sin na Jaime Fabrique i, kako
i tatko mu, grof od Salona.124)
Vo 1377, umre Fabrique III, kral na Sicilija i vojvoda
od Atina i Neopatra, i taka zgasna ma{kata linija na
sicilijanskiot razgranok na Aragonskata Dinastija.
Katalonskite vojvodstva vo Grcija toga{ do`iveaja edna era na
mete`i i osvojuvawa. Navarezite, koi go zazedoa gradot Dra~ od
Albanija za maloletnikot Ludovic de Evreux a potoa preminaa
vo slu`ba na Jacques de Beaux, titularen car vo Carigrad, na
~elo so Mahiot de Coquerel i Juan de Urtubia, ja napadnaa Grcija i ja
zazedoa Teba, zadavaj}i im te`ok udar na dvete dr`avi vladeeni
od Kataloncite.125) Atinskoto vojvodstvo ostanuva vo Atika,
toa na Neopatra so svojot glaven grad, a vrskata so Lokrida
go pravi okrugot na Salona so feudite ili dodatnite baronii
Lidori}i, Zejtun i Siderokastron.126)
So gasneweto na ma{koto potomstvo na Frederique II,
nasledstvoto na katalonskite vojvodstva vo Grcija mu pripa|a
na Petre IV Ceremonijalniot, kralot na Aragon. Me|utoa,
poradi okolnostite, ovoj monarh uspea i efektivno da stane
posednik na svoite dr`avi vo Grcija duri vo 1381. Vo toa vreme
toj ja ima{e titulata: Rex Aragonum, Valencie, Maiorice, Sardinie
et Corsicie Comesque Burchinone, dux Athenarum et Neopatrie ac etiam
Comes Rossilionensis et Ceritanie.127)
Za~uvan e tekstot na pismoto, prevedono na katalonski i
isprateno od Saragosa, vo april 1381, so koe Petre IV, so milost
Bo`ja, kral na Aragon, na Valensija, na Majorka, na Sardinija
114 Valeriu Papahaxi

i na Korzika, grof na Barselona, vojvoda od Atina i Patrija


i grof od Roussillon i Cerdagne (En Pere, per la gracia de Deu, Rey
dArago, de Valencia, de Mallorques, de Cerdenya et de Corcega, Comte
de Barchinona, Duc de Athenas et de la Patria et Comte de Rossello et
de Cerdanya), , im javuva na vernite zastapnici i sovetnici i
javnosta od Patrija (als fecis nostres los sindichs et prohomens et
universitat de la Ciutat de la Patria), za nazna~uvaweto na miliot i
blagorodniot sovetnik Filip Dalmau, vice-grof od Bocaberti, kako
na{ namesnik i zastapnik vo vojvodstvata od Atina i Neopatra,
so celosni ovlastuvawa Sapiats que nos trametrem per vicari et
llochtinent nostre a los ducats de Atenas et de la Patria ab tot plen ponder
lo noble et amat conseller nostre Mossen Phelip Dalmau, ves-comte de
Rocaberti.128)
^itaj}i gi pogore navedenite tituli na Petre IV de
Barcelona-Aragon, sfa}ame deka vo pravo e Zurita koga ni ka`uva
deka ... od toga{ po~na kralot da si ja dava titulata vojvoda od
Atina i Neopatra, pretpo~itaj}i ja vakvata titula otkolku na
vojvodstvata Roussilon i Cerdagne i ja stava{e po taa od grof od
Barselona.129)
Ovoj katalonsko-aragonski monarh, sigurno, so
svoite posedi vo Grcija, i toa se gleda od zborovite so koi
toj, kako prethodnik na humanizmot, atinskiot Akropol go
okarakterizira{e - el castell de Cetines -, koj se smeta{e za
najskapiot ukras na svetot (la pus rica joia del mon).130)
Albanskiot element dobiva{e s pogolema va`nost vo
Ju`na Tesalija. Albancite na grof Micra od Demetrias, kaj
zalivot Pagas (Volu), gi odbrani Atina i Neopatra koi bea
napadnati od Navarezite, i na niv im izrazuva blagodarnost vo
1381 Petre IV za dadenata pomo{: Na miliot blagoroden grof
Micra i na site drugi verni Albanci... nie sme izvesteni deka...
gi odbranivte na{ite vojvodstva od Atina i Neopatrija (Als
noble amal et feels nostres lo comte Micra et tots els altres Albaneses, ...
som informats que vos ... havets defensat los ducats nostres de Athenas et
de la Patria).131) Od eden spisok, od istata epoha, na katoli~kite
prelati i povidnite blagorodnici od katalonskite vojvodstva,
nao|ame interesni podatoci za istorijata na Golema Vlahija od
vremeto na iberiskoto vladeewe. Se spomenuva arhiepiskopt
AROMANSKI STUDII 115

od Patrija (larcabispat de la Patria) i se dodava deka ovoj ima


svoj pot~inet, odnosno episkopot od Zejtun, koj e vo vojvodstvoto
Patrija (aquest ha un sufragani, co es lo bispe del Citon qui es dintre
en lo ducam de la Patria).132) Tvrdinata Zejtun mu pripa|ala na
eks-namesnikot Lluis Fabrique od Aragon, koj ja ima{e titulata
comte de la Sola e senyor del Citon. Vo istiot spisok e spomnat
Andrei Savall, blagorodnik i hrabar kapetan na Patrija Andrea
Cavall, noble hum e valent capit de la Patria).133)
Vo 1388 g., po dolgata opsada, Atina }e padne pod
napadite na firentinecot Nerio Acciajuoli, senior od Korint,
koj }e stane gospodar na tvrdinata. Neopatra, braneta od Andrei
Savall, }e bide osvoena, dve godini podocna, vo 1390 g., od Grkot
Messer Aner, ovaa tvrdina }e padne vo racete na Turcite na
Bajazit I Molwata.134) No, nasproti vakvite zagubi na svoite
teritorii od Grcija, kralevite od Aragon, naslednicite na
Petre IV Ceremonijalec, po~inat vo 1387, }e prodol`at da ja
nosat titulata, vojvodi od Atina i Neopatra.

So aktuelnata dokumentacija so koja raspolagame vo


vrska so erata koga Iberijcite vladeeja so eden del od Grcija,
e te{ko da gi utvrdime odnosite koi bi mo`ele da postojat
me|u katalonskite gospodari i nivnite pot~ineti Aromanci,
sto~ari ili sedentarni, od Tesalija i Ftiotida. Mo`ebi
Aromancite brojno se namalile vo katalonskoto vojvodstvo vo
Neopatra, pa nivnoto mesto go zazele Albanci.135)
Iberiskoto vladeewe vo kontinentalna Grcija
zavr{i kon krajot na 14-ot vek. Aromancite si go prodol`ija
`iveeweto po planinite i visoramninata na Tesalija, sigurno
ne{to pomalku va`ni kako brojka. Vo vremeto na zazemaweto
na Carigrad od Turcite, atinskiot istori~ar L. Halkokondil
}e zboruva za planinite Pind naseleni od Vlasi, ~ij{to govor
e sli~en so onoj na Da~ite, koi `iveat vo Dobruxa i imaat
zaedni~ki karakteristiki.136)
Vo 17-ot vek, zapadnite patepisci Jacob Spon i George
Whler }e najdat blizu Teba, zna~i vo edna oblast vladeena, pred
tri veka, od Kataloncite un village appele Vlaghi, peuple dAlbanois
ou de Vlaques.137) Vo 1774 g., Johann Thunnman, profesor na
116 Valeriu Papahaxi

Univerzitetot vo Hale, koga zboruva za Vlasite desno od


Dunav, na koi Grcite im go dale prekarot Kuco-Vlasi, }e go
izjavi slednoto: Sie sollen ber die Halfte der Einwohner in Tracien
und ber drei Viertheile der Bewohner Macedoniens und Thessaliens
ausmachen;138) a na po~etokot na 19-ot vek, Pukvil }e napi{e:
Pour ce qui est des tribus valaques voisines du Parnasse et du Cephise de
la Phocide, elles pretendent avoir une origine commune avec les Megalo-
Vlachites; et toutes, en general, revendiquent avec orgueil le nom de
Romounis ou Romains.139)
Pred sto i ne{to godini, s u{te pulsira{e aromanskiot
`ivot vo oblastite koi vo 14-ot vek gi krstosuvaa drugarite po
oru`je na Ramon Muntaner.
Vo zaklu~ok, mo`eme da ka`eme deka juna~kite dela
na Kataloncite na tloto na Grcija, vo 14-ot vek, se odvivaa,
delumno, na teritorijata naselena od Aromancite. Ovie se
sprotivstavija na Almogavarite, koi im ja napadnaa zemjata,
me|utoa potoa moraa da ja priznaat, vo Ju`na Tesalija i vo
Ftiotida, vlasta na dinastijata od Barselona-Aragon, kako
preku sicilijanskiot razgranok na istata taka i preku nejzinoto
steblo od Iberiskiot Poluostrov.

Bele{ki:
1.Od arapskiot zbor almogavar-~ovek koj, zaedno so drugi i
formiraj}i trupa, navleguva na neprijatelska teritorija; vidi Real
Academia Espanola, Diccionario de la Lengua Espanola, zborot almogavar.
2. Bernat Desclot, Chronica del rey En Pere, glava 70, objavena od J.
A. Buchon vo Chroniques trangeres relatives aux expditions francaises pendant
le XIII-e sicle, Pariz, 1841.
3. Antonio Rubio y Lluch, Paquimeres i Muntaner, objavena od
Institut dEstudis Catalans, seccio historico-arqueologica, Barcelona, 1927,
Hronikata na Muntaner se smeta za knigata na srednovekovnata
kavalerija.
4.Ramon Muntaner, Chronica o descripcio dels fets e hazanyes del
inclyt Rey Don Juame Primer dArago, de Malloques e de Valencia, compte de
Barcelona e de Muntpeller e de molts de sos descendents, cap. 201. I izd. bilo
pe~ateno vo Vanelsija, vo 1558 g. - [to se odnesuva do rakopisite na
hronikata na Muntaner, koi se ~uvat vo bibliotekite od Eskorial,
Madrid, Barselona i Katanija, v. Luis Nicolau dOlwer, La Cronica
de Ramon Muntaner, filiacio dels seus textos, vo Homenatge a Antoni Rubio i
AROMANSKI STUDII 117

Lluch, Miscellnia destudis literaris, historics i linguistics, tom. I, Barselona,


1936. - Od ovaa hronika bea pe~ateni razni izdanija na katalonski, vo
[panija, Francija i Germanija, i prevodi na francuski, germanski,
kastilijanski, italijanski i angliski; v. Jaume Masso Torrents, Repertori
de lantiga literatura catalana, t. I, str. 284-290. Inst. dEst. Cat. , Barselona,
1932. - Vo vrska so zaminuvaweto na Almogavarite od Sicilija,
firentinecot Giovanni Villani go pi{uva slednoto vo svojata Cronica,
kniga 58, gl. 78, objavena vo Rerum Italicarum Scriptores, izd. Muratori,
Milano, 1728, t. XIII: una gran gente di soldati Catalani, Genovesi et altri
Taliani, si partiro di Cilicia [Sicilia] com XX galee et altri legni.
5. Valensijanecot Johannot Martoreli vo 15-ot vek }e go objavi
vite{kiot roman so naslov Tirant lo Blanch, koj be{e inspiriran od
delata na Roger de Flor na Istok koj mnogu go cene{e Servantes vo Don
Kihot (del I, gl. 6): un tesoro de contento y una mina de pasatiempos. Vidi
i Marcelino Menendez y Pelayo, Origines de la novela, Madrid, izd. 1943, t.
I, str. 397.
6.Za dosega ka`anoto, v. op{tite trudovi za katalonskiot
pohod vo Orientot: Gistave Schlumberger, Expedition des Almugavares
ou routiers catalans en Orient de lan 1302 lan 1311, II izd., Pariz, 1924;
i Luis Nicolau dOlwer, Lexpansio de Catalunya en la Mediterrnia oriental,
Barselona, 1926.
7.Patrologia graeca, t. CXLIV, str. 106. Vizija e na okolu 120 km
Severo-Zapadno od Carigrad, vo planinite na Trakija, denes nare~eni
Stranxa-Dag, blizu do bregot na Crnoto More.
8.Orestijada, denes Karaga~, kaj Adrijanopol.
9.Kataloncite bea narekuvani i Italijanci od Vizantijcite,
zatoa {to bea dojdeni od Sicilija.
10.Turkopoli (turski sinovi) = trupi od lesna kowica.
11.Turcite bea narekuvani Persijanci od Vizantijcite,
poradi nivnoto azisko poteklo.
12.Patr. gr. t. CXLIV, str. 549-550. Vidi i G. Finlay, A history of
Greece from its conquest by the Romans to the present time, izd. 1877, Oksford,
t. III, str. 402; Schulumberger, op. cit., str. 153-154; N. Iorga, Contributions
catalanes lhistoire byzantine, Pariz, 1927, str. 27.
13.Patr. gr., t. CXLVIII, str. 230-231.
14.Patr. gr. t. CXXXIX, str. 643. - Za va`nosta na aromanskiot
element od planinite Hem vo 12-ot vek, v. N. Bnescu, Un problem
dhistoire medievale: Creation et caractere du second empire bulgare (1185),
Bukure{t, 1943.
15.Be{e grof od Osona i markiz od Ajtona, ambasador vo
Viena i upravnik na Dolnite Zemji. Baltasar Grazin, vo svojata kniga
118 Valeriu Papahaxi

El Criticon, del I, gl. 11, `ali za smrtta na ovoj mnogu sposoben ~ovek.
Semejstvoto de Moncada se smeta za slava na Aragon; v. Leonce
Lavergne, Historiens espagnols (Mendoza, Melo, Moncada), vo Revue des Deux-
Mondes, Okt. 1842, str. 303.
16.Tekstot na ovoj rakopis be{e objaven od R. Foulche-Delbosc
so naslov: Empresas y victorias por el valor de pocos Catalanes y Aragoeses
contra los imperios de Turcos y Griegos, vo Revue Hispanique, t. XLV, str.
349-509.
17.Espedicion de los Catalanes y Aragoneses contra Turcos y Griegos,
dirigida a Don Juan de Moncada, Arcobispo de Tarragona, por Don Francisco
de Moncada, Conde de Osana, su sobrino, [Barcelona], Ano 1623, cap. 36. -
Od ovaa kniga bile objaveni pove}e izdanija vo [panija, Francija i
Argentina.
18.Muntaner, op. cit., gl. 29.
19.Muntaner, op. cit.,, gl. 225.
20.Tafel, De Thessalonica eiusque agro, dissertatio geographica,
Berlin, 1839, str. 473 i 489-493; Viajes de Benjamin de Tudela, 1160-1173,
por primera vez traductidos al castellano, con introduccion, aparato critico y
anotaciones, por Ignacio Gonzales llubera, Madrid, 1918, str. 61: ... los
montes de la Valaquia, cuyos habitantes viven en las montanas; es el pueblo de
los llamados Valacos, gente ligera como ciervos... - Za Golema Vlahija, v.
G. Murnu, Istoria Romnilor din Pind, Vlahia Mare (980-1259), Bukure{t,
1913; I. Nistor, Originea Romnilor din Balcani i Vlahiile din Tesalia i Epir, vo
Analele Academiei Romne, Mem. Sec. Ist., 1943-44.
21.Patr. gr., t. CXXXIX, str. 841.
22.Patr. gr. t. CXLIII, str. 83.
23.Od istoto vreme se i krstonosnite planovi na majorkanecot
Raimundo Lull, na venecijanecot Marino Sanudo Torsello, na Francuzinot
Pierre Dubois i na Ermenecot Hayton; vidi vo ovoj pogled: J. Delaville
Leroulx, La France en Orient au XIV-e siecle, Expeditions du marechal Boucicaut,
Pariz, 1886, t. I, str. 27-39, 47-49 i 64-77; A. Rubio y Lluch, La Compayia
catalana sota et comandament de Teobald de Cepoy (Companyies de Macedonia
i Tessalia) 1307-1310, vo Miscellania Prat de la Riba, Institut dEstudis Catalans,
Barselona, 1923.
24.Anonymi Descriptio Europae Orientalis, objavena od Dr. Olgierd
Gorka, Krakov, 1916, str. 12-14; N. Iorga, Encore un traite de croisade (1308):
ses renseignements sur lEurope orientale, vo Vulletin de lInstitut pour letude
de lEurope sud-orientale, an. VIII, n. 6-7, 1921; Rubio y Lluch, op. cit.; G. Popa
Liseanu, Romnii n Descriptio Europae Orientalis, vo Revista Istoric, XX,
str. 101-111, i Romnii n izvoarele medievale, Bukure{t, 1939, str. 211-222.
25.Neopatras se nao|a{e na jug od rekata Sperheos, koja se
AROMANSKI STUDII 119

vleva vo zalivot Maliak, vo podno`jeto na severnata strmnina na


planinata Oeta. Nikefor Gregoras ni zboruva za silno utvrdeniot
zamok nare~en Neopatras. Patr. gr. t. CXLVIII, str. 112-113.
26.Mihail An|el-Komnen go be{e osnoval na po~etokot
na 13-ot vek , vo severna Grcija, Epirskiot despotat. Go nasledija
negovite bra}a Teodor (1214-1230), osvojuva~ i car na Solun, i
Manuel (1230-1237), i negoviot sin Mihail II (1237-1271), ~ija {to
vlast se protega{e i vrz Tesalija na Megalovlahitite. So smrtta
na posledniov, negovite sinovi gi podelija posedite. Nikefor go
zede Epir, a vonbra~niot Joan An|el, zetot na Tarona, ~elnikot na
Megalovlahitite, si ostana so teritorijata me|u Olimp i Parnas,
opfa}aj}i gi Pelazgite, Ftiotidite, Tesalijcite i mozolijskite
Lokrijci, zna~i so Golema Vlahija; vidi Pa}imer i Gregoras, Patr. gr.
t. CXLIII, str. 83, i t. CXLVIII, str. 110.
27.Joan I An|elos (1271-1296), na Golema Vlahija, go nasledi
negoviot sin Konstantin (1296-1303), tatko na Joan II, za koj zboruvame;
v. C. Hopf, Chroniques greco-romanes, Berlin, 1873, str. 529, i Mas Latrie,
Tresor de Chronologie, dHistoire et de Geographie, Pariz, 1889, str. 1769.
28.Elena, }erkata na Joan I An|elos i sestra na Konstantin, se
oma`i za Gulielm I de la Roche, vojvoda na Atina. Od ovoj brak se rodi
Gui, prv bratu~ed na Joan II; vidi C. Hopf, op. cit., str. 529 i Mas Latrie,
op. cet., str. 1769.
29.Zamokot od Zejtun mu be{e daden kako miraz na Guilelm de la
Roche, tatkoto na Gui, od negoviot test, sevastokratorot Joan I An|el.
30.J. A. Buchon, Recherches historiques sur la principaut francaise de
More, Pariz, 1845, t. I, str. 405-410; J. Longnon, Livre de la Conquete de la
Princee de lAmoree, Chronique de More (1204-1305), Pariz, 1911, str. 345-
348. - Viscomity vo izdanieto na Buchon.
31.Sebastocrator Comnenus (spored Schlumberger).
32.G. Schlumberger, Les principauts franques du Levant dapres les plus
recentes decouvertes de la numismatique, Pariz, 1877, str. 82 i Numismatique
de lOrient latin, Pariz, 1878, str. 382-383 i litografijata XIII, broevite
17, 18 i 19; vidi i C. Hopf, Geschichte Griechenlands vom Beginn des
Mittelalters bis auf unsere Zeit 1841, vo Encyklopadie der Wissenschaften und
Kunste von Ersch und Gruber, t. LXXXV, Lajpcig, 1867, str. 360-361, i F.
Gregorovius, Die Stadt Athen im Mittelalter, [tutgart, 1889, t. II, str. 460
bele{kata.
33.Rubio y Lluch, op. cit.
34.O. Tafrali, Thessalonique au quatorzieme sicle, Pariz, 1913, str.
206-207; Rubio y Lluch, op. cit.
35.Anonymi Descriptio, str. 14 - O. Gorka doka`a deka avtorot
120 Valeriu Papahaxi

na ovoj srednovekoven izvor, koj go poznava{e Balkanot, pi{uval


proletta 1308 g., vo Francija, str. V-VI.
36.Rubio y Lluch, op. cit.; Nicolau dOlwer, op. cit., str. 99.
37.Wol Botoniates, Hopf, op. cit., str. 389; Probablement un
Botaniate, Scglumberger, Expedition, str. 272, bele{ka 1.
38.J. A. Buchon, Collection de chroniques nationales francaises du
treizime au seizime sicle, Pariz, 1826, t. II, str. 352-356, i Chroniques
trangeres, str. 467-469, bele{ka; Hopf, op. cit., str. 387-388. - Malku
po preminuvaweto na Kataloncite vo slu`ba na Gauthier de Brienne,
Vvneciecot Marino Sanudo Torsello, vo svojata kniga Liber Secretorum
Fidelium Crucis super Terrae Sanctae recuperatione et Conservatione objavena
od Bongars vo vtoriot tom na zbirkata Gesta Dei per Francos, Hanover,
1611. - izjavuva deka vojskite na krstonoscite bi mo`ele da dobijat
p~enica od tesaliskata Vlahija: Item ex Blachia haber possent frumentum,
aliaque pinguendo.A portu Amiro, portuque Mithriade atque Lade in magna
quantitate, si ad statum reduceretur pristinum, eo quod consimpta fuit a Comite
Brenensi, dum societatis Catelanorum dominium obtinebat (str. 68); vidi
vo ovoj pogled i F. Gregorovius, Der Zug der catalanischen Companie nach
Beotien, und die Schlacht am Kephissos, vo Historische Classe, sednicata od 8
januari 1887, Minhen, str. 25-40.
39.Rubio y Lluch, op. cit.
40.Buchon, Collection, t. II, str. 356; Chroniques trangeres, str. 469.
41.Patr. gr., t. CXLVIII, str. 247. - vidi i A. Rubio y Lluch, Nikeforo
Gregoras y la expedicion de los Catalanes a Oriente, vo Museo Balear de Historia
y Literatura, Ciencias y Artes, Palma de Majorka, serija II, tom. II, 1885.
42.Patr. gr., t. CXLVIII, str. 247.
43.Spored Toma Magister, Ramon Montaner i gr~kata,
italijanskata i {panskata verzija na Hronikata na Moreja, Turcite
u~estvuvale zaedno so Iberijcite pri napadot na Tesalija.
44.Patr. gr. t. CXLVIII, str. 249. - Zboruvaj}i za vojnata na
Aleksej I Komnen so Normandite (1082), Ana Komnena go spomna blizu
do planinata ]isava, starata Osa, vla{koto selo Ezevan, Patr. gr., t.
CXXVII, str. 138.
45.Patr. gr. t. CXLV: Ad Josephum Patrem angelis comparandum
expositio rerum quae tempore Italorum et Persarum invasionis acciderunt.
46.Ibidem: Teodul Monachi alias Toma Magistri oratio pro Chandreno.
- vidi i Buchon, Chronique etrangeres, str. 476-479, i Gaspar Sentinon, Carta
al Rey Andronico et Paleologo: Apologia de Jandrinos por Teodulo (Tomas
Magister), vo Revista de Ciencias Historicas, t. I, Barselona, 1880, str. 61-71
(~esto neto~en prevod).
47.Patr. gr. t. CXLVIII, str. 250.
AROMANSKI STUDII 121

48.Tafel, op. cit., str. 473; Viajes de Benjamin de Tudela, str. 61.
49.Patr. gr. t. CXLVIII, str. 249.
50.Ibidem.
51.Hopf, op. cit., str. 389; Gregorovius, Die Stadt Athen, t. II, str. 9;
Rubio y Lluch, La Companyia catalana.
52.Muntaner, op. cit., gl. 239. - Katalonskiot hroni~ar, me|utoa,
ni ka`uva pogre{no deka Cepoy zaminal pred napadot na Tesalija.
Vidovme deka ovoj vo 1309 g. se nao|a{e vo Vlahija, so ^etata. vidi
Rubio y Lluch, op. cit.
53.Patr. gr. t. CXLVIII, str. 250.
54.Kir Andreas bi bil Handrinos, spored Satas.
55.Andronik II Paleolog.
56.A. Rubio y Lluch, La expedicion y dominacion de los Catalanes en
Oriente juzgadas por los Griegos, vo Memorias de la Real Academia de Buenas
Letras de Barcelona, IV, 1885, str. 41-42; Hopf, op. cit., str. 389; W. Miller,
The Latins in the Levant, London, 1908, str. 222-223. - Salona e starata
Amfisa na ozolijanskata Lokrida.
57.Vo despotatot Arta vladee{e mladiot Toma Komnen.
58.Montaner, op. cit., gl. 240. - Vo 13-ot vek, Robert de Clary napi{a:
Si est Blakie une moult fort terre..., vidi Hopf, Chroniques, str. 51. - Giovani
Villani, sovremenik na ovoj nastan, ni ka`uva, vo op. cit., kniga 58, gl. 78,
deka, po nivnoto vleguvawe vo Solunskoto kralstvo, Almogavarite
ja ograbija celata oblast s do Carigrad i deka alla fine tornaron
sopra le terre del Despoto, cloe il Reame di Macedonia, e quello distrussero.
Kataloncite ne se upatile kon zemjata na despotot tuku kon taa na
sevastokratorot, odnosno kon Golema Vlahija.
59.Muntaner, op. cit., gl. 240.
60.Ibidem.
61.Remyro-Armiro ili Halmyros, pristani{te vo Pegaskiot
zaliv (Volu). Muntaner go posetil: lo port de Almiro, qui es en lo ducat de
Tenes (gl. 235) i mo`ebi tamu doznal deka Vlahija e la pus fort terra del
mon. Mu pripa|a{e na vojvodata od Atina, iako be{e vo Tesalija.
62.Buchon, Recherches historiques, t. I, str. 239-240; Longnon, op. cit.,
str. 196.
63.Spored gr~kata i italijanskata verzija na Hronikata na
Moreja, Gui de la Roche e toj koj ja pazaril Katalonskata ~eta koja be{e
stasala vo Halmyros ili Armiro. Mo`no e da nastanala konfuzija so drug
eden nastan koj se slu~il, navistina, dodeka be{e `iv Gui de la Roche
a imeno pristignuvaweto vo Grcija na Almogavarite na ~elo so Ferrn
Eximenis dArenos, nastan za koj ni zboruvaat Pa}imer i Muntaner; vidi
J. A. Buchon, Recherches et materiaux pour servir une histoire de la domination
122 Valeriu Papahaxi

francaise aux XIII-e, XIV-e et XV-e sicle dans les provinces demembrees de
lEmpire grec la suite de la quatrime croisade, del I, Pariz, 1840, str. 333.
64.Buchon, Recherches historiques, t. II, str. 262, i Chroniques
trangeres, str. 169; Rubio y Lluch, La expedicion, str. 37.
65.C. Hopf, op. cit., str. 456.
66.Za ovoj lik, v. Manuel Serrano y Sanz, Vida y escritos de D. Juan
Fernandez de Heredia, Gran Maestre de la Orden de San Juan de Jerusalen,
Saragosa, 1913. - Juan Fernandez de Heredia, koj ja posetil Grcija, be{e
prethodnik na {panskiot humanizam i eden golem pottiknuva~ za
klasi~nite studii; vidi Martin de Riquer, Lhumanisme catal 1388-1494),
Barselona, 1934, str. 10.
67.Libro de los fechos et conquistas del Principado de la Morea,
compilado por coman-damento de Don Fray Johann Fernandes de Heredia
maestre de S. Johann de Jerusalem. Chronique de Moree aux XII-e et XIV-e
siecles, publiee et traduite pour la Societe de lOrient latin par A. Morel Fatio, @
eneva, 1885, str. LVII.
68.A. Rubio y Lluch, La lengua y la cultura catalanas en Grecia en el
siglo XIV, vo Homenaye a Menendez y Pelayo, Madrid, 1899, t. II, str. 111:
Heredija ima{e sekretar Grk, Talodi}i, po poteklo od Rodos.
69.Longnon, op. cit., str. XXXII.
70.Ibidem, str. LXXXIII.
71.Spored Morel Fatio, vidi Libro de los fechos, str. LXI.
72.Rubio y Lluch, op. cit., str. 111.
73.Vidovme deka Almogavarite vo Vlahija ne preminaa pod
komandata na Rocafort, tuku pod komandata na Thibaut de Cepoy. Inaku,
spored aragonskata hronika, Makedonija e pak Vlahija: po svojot
prestoj vo Trakija, Rocafort, so Kataloncite i so Turcite, si go fati
patot kon Vlahija. Kako i gr~kata i italijanskata verzija, {panskata
mu go pripi{uva na Gui de la Roche dogovorot so Kataloncite.
74. Libro de los fechos, str. 117-118.
75.Sekretar na Filip II i oficijalen hroni~ar na Aragon. Be{e
u~enik na {panskiot helenist Hernan Nnez, el Comendador griego, na
Universitetot od Alcala de Henares; vidi F. Ustarroz i D. Dormer, Progresos
de la Historia en el Reino de Aragon y elogio de Zurita, Saragosa, 1650 g. i
preizdavawe vo 1878 g. - Za Zurita kolekcioner na gr~ki rakopisi, vidi
Charles Graux, Essai sur les origines du fonds grec de lEscurial, episo-de de
lhistoire de la Renaissance des lettres en Espagne, vo Bibliotheque de lEcole
des Hautes Etudes, 46-eme fascicule, Pariz, 1880, str. 56-58.
76.Nabrojuvaweto na {izmati~nite narodi od Isto~na
Evropa se ~ini deka e inspirirano od planot za krstonosniot pohod
pripi{uvan na Brocard i posveten na kralot na Francija Filip IV de
AROMANSKI STUDII 123

Valois (1332), plan koj Zurita go znae i go spomnuva vo 6-ta kniga, gl. 11,
na svojata Hronika. - Za spomnuvaweto na Vlahija i na Aromancite vo
ovoj srednovekoven dokument, v. Aurelian Sacerdoteanu, Vlahii i Vlahia lui
Brocard, vo Anuarul Institutului de Istorie Naional od Klu`, 1928-1930, str.
497-503. Vo vrska so spomnuvaweto na Zurita vo pogled na nao|aweto na
Vlahija vo Dolna Mezija, se pra{uvame dali aragonskiot istori~ar
ne go znae{e ne{to pasusot na Niketa Honijat vo koj ovoj zboruva za
Varvarite od planinite Hem, koi porano se narekuvaa Mizi, a denes
go nosat imeto Vlasi (vidi Patr. gr. t. CXXXIX, str. 482).
77.Jeronimo Zurita, Anales de la Corona de Aragon (prvoto izdanie
bilo pe~ateno vo Saragosa, vo 1562 g.), kniga 6, gl. 1, 10 i 11.
78.Spored Moncada, Vlahija bi bila samo ju`niot del na
Tesalija. Me|utoa, vistinski, ova ime se dava{e za celokupnata
teritorija opfatena me|u Olimp i Parnas i vladeena od sevastokrator:
ovaa e zemjata na koja aludira Muntaner koga zboruva za Blaquia,
bez da spomne za Tesalija. Me|utoa, poradi toa {to Nikefor
Gregoras go koristi samo zborot Tesalija, iberiskite istori~ari
mo`ea da poveruvaat deka stanuva zbor za dve posebni zemji. Spored
Descriptio Europae Orientalis, zemjata na Aromancite se protega{e me|u
Makedonija, Ahaja i Solun.
79.Zurita gre{i samo vo pogled na geografskata polo`ba na
Vlahija - toj pi{uva Valaquia, - no ne i vo pogled na imeto, kako {to
smeta Moncada. Valahia od kaj Dunav e pak Vlahia za Grcite.
80.Moncada znae za pasusot od Niketa Honijat vo koj se zboruva
za planinskiot del na Tesalija, sega nare~ena Golema Vlahija.
81.Avtorot sigurno aludira na bunata na Aromancite pod
vodstvoto na bra}ata Petru i Asan, protiv carot Isak An|el, epizoda
{to ja pro~ital kaj Niketa Honijat.
82.Vo rakopisot na ova delo koj se ~uva vo Biblioteca de
la Real Academia de Buenas Letras vo Barselona i za koj stana zbor
pogore, nedostasuva toj pasus vo vrska so odnosite na Aromancite
so Turcite, mo`ebi dodaden od avtorot pri redaktiraweto na
definitivniot tekst. - Ne treba da ne iznenaduva vakvoto spomnuvaw
na Aromancite od Pind vo edna {panska istoriska kniga od 17-ot vek.
Moncada mo`el da bide informiran za ova naselenie od Balkanskiot
Poluostrov: dosta e da pomislime deka, vo vtorata polovina na 16-ot
vek, vojnicite od Epir, Epircite, slu`ele vo vojskite na kralot
na [panija (na pr. George Basta, De bello belgico, Rim, 1643-48, t. I, str.
294; t. II, str. 141, 142, 169, 392, 450, 452) i deka, malku pred pojavata
na knigata na Moncada, vojvodata od Osuna, vice-kralot na Neapol, gi
{tite{e uskocite na bregot na Dalmacija vo nivnata borba protiv
124 Valeriu Papahaxi

Vineciskata Republika.
83.Moncada, op. cit., gl. 62. - Knigata na Moncada be{e prevedena
na francuski od grofot Champfeu so naslov Expedition des Catalans et des
Arragonais (sic) contre les Turcs et les Grecs, Pariz, 1828. Preveduva~ot,
smetaj}i go za premnogu koncizen stilot na {panskiot istori~ar, si
dodal svoi re~enici: Les Blaques sopposerent de toutes leurs forces la
marche de nos Catalans travers les montagnes. Experimentes dans la guerre,
verses dans la connaissance du pays, braves, opinitres, ils harcelerent sans cesse
nos troupes... Ces ennemis, toujours renaissants, apparaissaient sur tous les points,
et la terre inepuisable semblait elle-meme produire ses defenseurs... etc (str.
380-382). Se gleda deka na preveduva~ot na Moncada seu{te mu bile
presni se}avawata na vojnata od 1808 na Napoleon I vo [panija.
84.Moncada, op. cit., str. 63.
85.Me|utoa, Muntaner pi{uva: Langlo, senyor de la Blaquia. Se
gleda deka Du Cange ja koristi knigata na Moncada, vo koja se zboruva
za Angelo, principe de los Blacos.
86.Du Cange, Histoire de lempire de Constantinople sous les empereurs
francais, vo Buchon, Collection de chroniques nationales, t. II, str. 146-147, -
Za Du Cange Blaquie e isto so Valachie.
87.Narciso Feliu de la Penja y Farell, Anales de Catalunja, Barselona,
1709, t. II, kniga 12, gl. 8.
88.Pouqueville, Memoire sur lIllyrie ancienne et moderne, sur les
colonies valaques, itn., vo Memoires de lAcademie des Inscriptions, T. XII,
1839. - vidi i N. Iorga, Momente istorice, An. Acad. Rom. Mem. Sec. Ist., 1927.
89.Antonio de Bofarull y Broc, Historia critica de Catalunja,
Barselona, 1878, t. IV, str. 142.
90.Finlay, op. cit., t. III, str. 404.
91.A. Rubio y Lluch, Noticia geografica de lOrient segons En Muntaner,
vo Butlleti del Centre Excursionista de Catalunya, t. I i II, Barselona, 1891-
1892.
92.Rubio y Lluch znae za Anonimniot opis od eden napis na N.
Jorga objaven vo Bulletin de lInstitut pour letude de lEurope sud-orientale
(1921) i pogore spomenat.
93. Sic.
94.Rubio y Lluch, La Companya catalana; po paragrafot Joan II
Angel falicita als Catalans levacuacio de la Tesslia sledi drug so naslov
Pas dels Catalans per la Blaquia. - Kaj nas recenzija za ovaa studija objavi
C. Marinescu vo Revue Historique du Sud-Est Europeen, I, 1924, str. 427-431.
95.W. Miller, op. cit., str. 223. - Lamija e anti~koto i sega{noto
ime na naselbata koja vo Sreden Vek se narekuvala Zeitun.
96.Istoto mislewe go deli i N. Jorga vo Rapports entre lEspagne
AROMANSKI STUDII 125

et les Roumains; vidi Revue historique du Sud-Est europeen, VII (1930), str.
194-199.
97.Muntaner, op. cit., gl. 240.
98.Ibidem, gl. 242.
99. Ibidem, gl. 243,
100.Predelli, I libri commemoriale della Republica di Venezia, regesti,
t. I, Venecija 1876, str. 177. - Toa pismo, koe se ~uva vo Arhivite od
Venecija i vo koe se zboruva za veneciskite trgovci koi ja posetuvaa
Golema Vlahija, se za~uvalo prevedeno na veneciski dijalekt,
prevedeno od gr~ki.
101.Patr. gr., t. CXLVIII, str. 279.
102.Lidori}i, na planinite na Dorida, na Zapad od Amfisa
(Salona) od ozolijanska Lokrida.
103.Siderokastron, na Jug od rekata Sperhej, na Istok od
Neopatra i do zalivot Malijak.
104.Zeitun (aktuelniot Lamija, Giton za Francuzite i
Cito za Kataloncite, na Sever od rekata Sperhej i tvrdinata
Siderokastron, do zalivot Maliak. Spored Benxamin od Tudela, se
nao|a{e vo podno`jeto na planinite na Vlahija, naseleni so narodot
koj se vika Vlasi (vidi Tafel, op. cit., str. 489).
105.Gardi}i, kaj zalivot Maliak, na Istok od Zeitun.
106.Domoko, vo Ftiotida, na Severo-Zapad od Zeitun i na
Sever od ezeroto Ksinias.
107. Farsala, vo Ju`na Tesalija i na Severo-Istok od Domoko.
108.Marino Sanudo, op. cit., vo Gesta Dei per Francos. t. II, str. 293.
-Feliu de la Penja, op. cit., t. II, kniga 12, gl. 8, koga zboruva za Sanudo, ni go
ka`uva slednoto: Na katalonskite osvojuvawa im ode{e dobro s do
1325, koga Albancite navlegoa vo Vlahija vo katalonskite provincii,
predizvikuvaj}i golem {teti. Vidi i Hopf, Geschichte Griechenlands,
vo Enciklopedia Ersch und Gruber, t. LXXXV, str. 422, i Gregorovius, Die
Stadt Athen, t. II, str. 107-108; A. Rubio y Lluch, Els castells catalans de la
Grecia continental, vo Annuari de lInstitut dEstudis Catalans, Barselona,
1908 (knigata e prevedena na gr~ki, Atina, 1912); N. Iorga, France de
Constantinople et de Moree, Bukure{t, 1935, str. 79-80.
109.W. Miller, op. cit., str. 248; vidi i Hopf, op. cit., str. 422.
110.Nicolau dOlwer, Lexpabsio de Catalunya, str. 113.
111.Rubio y Lluch, op. cit..
112.Ovoj dokument, koj se ~uva vo Arhivite na Aragonskata
Kruna vo Barselona, e od izvonredna va`nost, zatoa {to e
edinstveniot koj se zadr`al direktno od erata na katalonskoto
vladeewe vo Grcija; vidi A. Rubio y Lluch, Documents per lhistoria de la
126 Valeriu Papahaxi

cultura catalana mig-eval,


113.Rubio y Lluch, op. cit., t. I, str. 96-97, i Els castells catalans.
114.Rubio y Lluch, Els castells catalans.
115.Rubio y Lluch, op. cit.; vidi i La Grecia catalana des de 1377 a
1379, vo An. de lInst. dEst Cat., Barcelona, 1920.
116.Sigurno Neopatras ili Patrija.
117.Joan An|el.
118.Patr. gr., t. CLIII, str. 526-527.
119.Patr. gr., t. CXLVIII, str. 657.
120.Ibidem.
121.Finlay, op. cit., t. III, str. 437: The support of the Thessalian
Vallachians enabled Cantacuzenos to open the campagn of 1343 with an effective
force.
122.Predell, op. cit., t. II, str. 181 imperatore di Rascia, despoto di
Romania e di Arta, conte di Vlachia; vidi i Hopf, op. cit., str. 445.
123.Zurita, op. cit., kniga 6, glava 12. - Vidi i Hopf, Chroniques,
str. 474.
124.Hopf, op. cit., vo Enciklopedijata Ersch und Gruber, t.
LXXXVI, str. 13-23, i Chroniques, str. 475; W. Miller, op. cit., str. 235-376;
A. Rubio y Llunch, Els governs de Mateu de Moncada i Roger de Lluria en la
Grecia catalana (1359-1370), vo An. de lInst. dEst. Cat., 1931, i La Grecia
catalana des de 1370 a 1377, vo An. de lInst. dEst. Cat. 1914; Nicolau dOlwer,
op. cit., str. 113-120 i 130-139.
125.A. Rubio u Llunch, Los Navarros y el ducado catalan de Atenas en
la epoca de su invasion, vo Memorias de la Real Academia de Buenas Letras de
Barcelona, t. IV, 1886; La Grecia catalana des de 1377 a 1379, vo An. de lInst.
dEst. Cat., 1920, i Conquista de Tebas por Juan de Urtubia, vo Bulletin de la
Section Historique de lAcademie Roumaine, t. XI (Congres de Byzantinologie
de Bucarest), 1924; L. Nicolau dOlwer, Les dernieres etudes sur les Catalans en
Grece, vo Byzantion, t. II, 1925, str. 633-638.
126.Nicolau dOlwer, Lezpansio de Catalunya, str. 137.
127.Rubio y Lluch, Los Navarros en Grecia, str. 437.
128.Ibidem, str. 439.
129.Zurita, op. cit., kniga 10, gl. 30.
130.A. Rubio y Lluch, Significacio de lelogi de lAcropolis pel Rei
Perel Ceremonios, vo Homenaje a Menendez Pidal, t. III, Madrid, 1925.
131.Rubio y Lluch, Los Navarros en Grecia, str. 440. - Za va`nosta
na albanskiot element vo katalonskite vojvodstva vo Grcija, vidi A.
Rubio y Lluch, La poblacio de la Grecia catalana en el XIV-en segle, objavena
od Institut dEstudis Catalans, Memories de la seccio historico-arqueologica,
IV, Barselona, 1933.
AROMANSKI STUDII 127

132.Latinskiot arhiepiskopat od Neopatra i latinskiot


episkopat od Zejtun postoeja i pred doa|aweto na Kataloncite, vidi
Tafel, op. cit., str. 489, i Buchon, Recherches et materiaux, del I, str. 320-321.
133.Rubio y LLuch, Los Navarros en Grecia, str. 481.
134.Rubio y Lluch, Els castells catalans.) t. I, str. 96, bele{ka, Inst.
dEst. Cat., Barselona, 1908.
135.Vidi, vo ovoj pogled, Finlay, op. cit., t. IV, str. 131.
136.Patr. gr., t. CLIX, str. 168.
137.J. Spon et G. Wheler, Voyage dItalie, de Dalmatie, de Grece et du
Levant, fait aux annees 1675 et 1676, Amsterdam, 1679, t. II, str. 74.
138.J. Thunmann, Untersuchungen ber die Geschichte der ostlichen
europaischen Volker, Lajpcig, 1774, str. 174.
139.Pouqueville, Voyage de la Grce, ed. II, Pariz, 1826, t. II, str.
330.
128 Valeriu Papahaxi

ESPRI-MARI KUZINERI I
AROMANCITE
(Prezemeno od Lumina, Grebena, Anul IV, br. 1-2,
1940, str. 20-28)

Zapisite na zapadnite patepisci koi ja posetija Makedonija


vo prvata polovina na 19-ot vek se skapoceni izvori za
rekonstituirawe na minatoto na aromanskiot element na
Balkanot. Pukvil, Lik i Kuzineri, na ~ii {to istra`uvawa se
navra}ame sekoga{ koga imame potreba za nekakva informacija
vo vrska so `ivotot na Aromancite pred stotina godini, vo
svoite knigi ja prika`uvaat serioznosta na eden nau~en trud i
stilot na talentirani nau~nici.
Studijava e vo vrska so stranicite koi na Aromancite im
gi posvetil Francuzinot Espri-Mari Kuzineri. Ovie stranici
si zamislivme da gi izneseme vo prevod na romanski jazik
pridru`eni so komentari.1)
Vidniot francuski numizmati~ar se rodil na 8 juni 1747
g. vo Marsej. Rano vleze vo konzularnata kariera i vo 1771 be{e
nazna~en za kancelar na konzulot na Francija vo Trst, a vo 1773
g., so istata titula vo Solun. Vo 1779 g. e vice-konzul vo Izmir,
vo 1784, konzul vo Rozeta, i, najposle, vo 1786 g., konzul vo Solun,
na koja funkcija se zadr`al s do 1793 g., koga Francuskata
Revolucija mu ja prekinuva karierata. Toga{ be{e razre{en
od Konventata zaradi svoite vrski so prebeganite. Tokmu vo
1803 g. be{e izbri{an od listata na prebeganite i, vo 1814 g.
od Vladata na Restavracijata povtorno be{e vklu~en na svoite
funkcii konzul vo Solun.
Vo vremeto na svojot prestoj na Istok, Kuzineri se
zanimava{e so prou~uvaweto na anti~kata numizmatika,
sozdavaj}i ubava kolekcija od moneti. Za zna~ajnite negovi
AROMANSKI STUDII 129

trudovi od numizmatikata, Akademijata des Inscriptions et Belles-


Lettres go izbra za svoj ~len. Be{e Kavaler na Legijata na ^esta,
~len na Francuskiot Institut, po~esen ~len na Kralskata
Akademija vo Minhen, na taa od Marsej i na Kralskoto dru{tvo
na Antikvarite vo Francija. Umre vo Pariz na 17 januari 1833.2)
Od negovite knigi, taa koja pridizvikuva interes za `ivotot
na Aromancite go ima sledniot naslov:
Voyage dans la Macdoine contenant des recherrches sur lhistoire,
la gographie et les antiquits de ce pays, par M. E. M. Cousinry, ancien
consul gnral Salonique, Chevalier de la Lgion dHonneur, membre de
lInstitut de France, membre honoraire de lAcademie Royale de Munich,
de celle de Marseille et de la Socit Royale des Antiquaires de France,
Paris, Imprimerie Royale, MDCCCXXXI.
Knigata, objavena vo 1831 g., e vo dva tomovi.
Kuzineri ja znae{e Makedonija u{te od pred 1793 g. koga
za prvpat be{e konzul vo Solun. Toj samiot ni ka`uva deka
odamna nasobral materijal vo vrska so Makedonija. Negovite
istra`uvawa bea prekinati poradi Revolucijata. Vo vremeto
na vladeeweto na Ludovik XVIII, toj mo`e{e povtorno da ja vidi
Makedonija, pavtorno da si gi proveri znaewata vo pogled na
ovaa oblast i da zapo~ne so opi{uvaweto.3)
Na po~etokot na knigata, Kuzineri dava kratok pregled
na narodite vo Makedonija. Eve kako ni go prika`uva u~eniot
Francuzin ovoj region od etni~ka gledna to~ka:
... Me|utoa, Makedonija ima i drugi urnatini isto tolku
dostojni za interes kako i onie na hramovite i gradovite.
Toa se ostatocite na starite gr~ki, rimski, ilirski narodi
grupirani na istata teritorija a koi pravat napori, kako
{to ve}e spomenav, da ne se izme{aat edni so drugi. Kon
ovie stari narodi se nadovrzuvaat Bugarite, ostatoci na
poslednite osvojuva~i, koi go zazedoa najgolemiot del na
zemjata vo vremeto na carevite Grci; Turcite, koi koi vladeat
so istata; otomanskite Juruci, koi osvojuva~ite gi rasprsnaa
tamu; Albancite, izme{ani so starite Epiroti i so Ilirite;
Vlasite, stari rimski kolonisti proizlezeni od Makedonija i
koi, naseleni na najbliskite planini, stanuvaat mnogubrojni
toga{ koga poni`uvawata, od edna strana, i trgovijata, od
130 Valeriu Papahaxi

druga, gi privlekuvaat, (... des Valaques, anciens colons romains


sortis de la Macdoine et quim refouls dans les montagnes les plus
voisines, y rentrent en assez grand nombre, lorsque les vexations dun c*t
et le commerce de lautre, les y attirent); Evreite, koi vo golem del
si begalci od [panija i site go zboruvaat {panskiot jazik; na
krajot renegatite na ovie narodi, s u{te si imaat zadr`ano
nekoi od starite veruvawa. Site ovie narodi, bliski na istata
zemja a sepak razdeleni poradi jazikot, obi~aite i nivnata
vera, go budat, postojano, spomenot na starite revolucii i kako
da zboruvaat za drugi novi (I, str. 14).
^itaj}i gi ovie zborovi napi{ani pred vek i ne{to, imame
vpe~atok deka istite se sovpa|aat so sostojbata vo Makedonija
od pred trieset godini, pred Balkanskite vojni. Ne be{e mo`no
podobro sintetizirawe kako vo ovoj pasus za sostojbata vo ovoj
region potresuvan od revolucii. Kuzineri znae dobro da gi
razlikuva balkanskite narodi, koi se razlikuvaat po jazikot,
obi~aite i verata i koi pravat napori za da ne se me{at edni
so drugi. I navistina, vo mozaikot vo koj be{e Makedonija,
sekoj narod uporno si go ~uva{e pradedovskoto nasledstvo. Taka
mo`eme da si objasnime zo{to Aromancite, tolku razdeleni
geografski, celi vekovi, so Romancite, tvrdoglavo si go
zadr`ale svojot jazik.
Kuzineri se obide da go objasni potekloto na Aromancite.
Zboruva za starite latinski kolonii od Makedonija i doa|a do
ubeduvaweto deka ova naselenie gi pretstavuva tragite na Rim
na Balkanskiot Poluostrov:
Valahite gi ima vo mnogu golem broj vo Makedonija;
tie se pot~ineti, kako i Grcite i Bugarite (Makedoncite,
bel. prev.), na patrijar{iskata hierarhija od Istanbul.
Ova naselenie e ~isto latinsko (cette population est purement
romaine)4); toa proizleguva od razurnuvaweto na gradovite na
koi razni carevi im go dale imeto kolonii, utvrduvaj}i tamu
legii koi u`ivaa prava spored gra|anskite zakoni na Rim. Ovie
gradovi se narekuvaa kolonii i, poretko, municipiumi: tie
go imaa pravoto da kovat bronzeni moneti, vtisnuvaj}i go na
istite imeto na carot; ponekoga{ tie gi spomenuvaa i svoite
magistrati. Ovie kolonii se poznati kako od istorijata, taka
AROMANSKI STUDII 131

i spored monetite. Takvi gi ima{e pet vo Makedonija i tie


se Dium, Kasandra, Pela, Filipi i Stobi; posledniov be{e
municipium. I Solun se vbrojuva me|u rimskite kolonii. Od
monetite se gleda deka ovoj grad po~nal da se narekuva kolonija
duri vo vremeto na Trajan Dekius. So isklu~ok na posledniov,
site spomenati gradovi postojat denes, kako {to rekov, celosno
razurnati i sosema zapusteni. Se ~ini deka, vo vremeto na
politi~kite previrawa na 11-ot vek, `itelite, prinudeni da
si zaminat od zemjata kade si `iveeja tolku vreme, i cvrsto
dr`ejki se do svojata nezavisnost, se povlekoa na planinite koi
go delat Epir od Makedonija i Tesalija. S do taa epoha, tie
nemaa nikakov motiv da se iselat od svojata tatkovina (I, str.
16).
Spored Kuzineri ova naselenie, koe se razbegalo od
Makedonija po planinite na Epir i na Makedonska Ilirija, se
gordee so svoeto latinsko poteklo i svoeto Rimsko ime:
Spomenot za svoite stari slobodi go predodredi
preseluvaweto koe be{e op{to kaj potomcite na ovie stari
rimski vojnici. Planinite na Epir i Makedonska Ilirija
stanaa nivno pribe`i{te. Tie se zadr`aa posebno na Pind, koj
im be{e po dostapen. Tamu s u{te gi ima niv vo pogolem broj.
Blagodarenie na nivniot jazik, ne mo`e{ a da ne gi prepoznae{.
I sega go zboruvaat latinskiot, a ako gi pra{a{: od koja nacija
si? tie gordo odgovaraat: Rumni!4) (Leur langue empeche de les
mconnaitre; ils parlent toujours latin, el si on leur demande; de quelle
nation ^tes-vous? ils rpondent avec fiert: Rouman (I, str. 17).
Ne mo`e a da ne predizvikuva voshit izjavata na Kuzineri
vo vrska so nacionalnata svest {to ja imaat Aromancite.
Nikoj ne mo`e da gi pome{a so sosednite narodi, blagodarenie
na nivniot neolatinski jazik i nivnoto ime Rumn. Inaku
Rumn5), ja reproducira formata Rrumn {to ja koristat
Aromancite Moskopolci i Far{erotite.
Vo erata koga ne postoe{e Kralstvoto Romanija koe, preku
u~ili{teto, }e go odr`uva budno nacionalnoto ~uvstvo na
Aromancite, Kuzineri ni ja dava gordosta na Aromancite za
svoeto blagorodno latinsko poteklo. Zna~i, ova naselenie e
edna realnost na Balkanskiot Poluostrov.
132 Valeriu Papahaxi

Eve {to pi{uva Kuzineri za razvojot i propa|aweto na


gradot Moskopole ili Voskopole, kulturnata i komercijalnata
metropola na Aromancite, razurnata, kon krajot na 18-ot vek,
od Albancite muslimani:
Me|u gradovite koi gi naseluvaa vo Makedonska Ilirija se
nao|a Voskopole, ~ii {to dobri vodi i pasi{ta gi privlekle.
Nivnata nova naselba gi napravi sto~ari. Tie umeeja da stanat
sakani od svoite sosedi. Denes, gradot Voskopole se zbogati so
svoeto trguvawe so Germanija. @itelite izgradija mnogu ubavi
ku}i, no eden pa{a od Albanija, za koj mi be{e ka`ano deka bil
tatkoto na Ali, pa{a od Janina, so pa|aweto i ograbuvaweto
na ovoj grad, trgovcite se rasprsnaa; tie denes se rasprsnati vo
Banat, vo Ungarija, vo razni gradovi vo Makedonija i osobeno vo
Seres, kade Ismail-Beg dobro gi prifatil. Denes vo Voskopole
postojat samo urnatini i kolibi vo koi `iveat siroma{nite
ostatoci na taa nacija (I, str. 17).
Vo vrska so izjavenoto od Kuzineri spomenuvame i nie
deka familiite [aguna, Mo~oni i Go`du pretstavuvaa del od
aromanskite kolonii koi emigriraa od Moskopole i se naselija
vo Banat i Ungarija.
Kuzineri gi znae i gi ceni detalite koi vo pogled na
Aromancite gi dava Pukvil. Me|utoa, izjavuva deka toj ne
zboruva za potekloto na aromanskiot element na Balkanot:
G-n Pukvil, vo svojot opis na Tesalija, na Epir i na Ilirija,
dade interesni podrobnosti za Vlasite, no toj ne ka`a ni{to za
nivnoto poteklo. Me|utoa, nie znaeme, kako od monetite, taka i
od istorijata, koi bea gradovite naseleni od rimskite kolonii
vo Makedonija, i {tom nie denes gi nao|ame nivnite ostatoci
vo okolnite oblasti, ne mo`eme da se posomnevame za mestoto
od kade proizlegle ovie populacii (I, str. 17).
Vistina e deka Pukvil, iako ubeden vo latinskoto poteklo
na aromanskiot element na Balkanot, ne precizira od kade se
dojdeni Aromancite, me|utoa go dava nivnoto mislewe vo vrska
so svoeto poteknuvawe od vojskite na Kvintus Maksimus i na
Pompej. Me|utoa, Kuzineri smeta deka mo`e da se iska`e so seta
sigurnost vo vrska so potekloto na Aromancite i vo niv gleda
pretstavnici na starite rimski kolonii od Makedonija.7)
AROMANSKI STUDII 133

Istiot francuski konzul ni gi prika`uva aromanskite


karvanxii kako gordi lu|e, mnogu smeli i gordi:
Vlasite od Makedonija mnogu se razlikuvaat od onie
koi `iveat na bregovite na Dunav, iako zboruvaat, i ednite i
drugite, eden mnogu rasipan latinski jazik. Tie od Makedonija,
si go zadr`aa ne samo svojot nacionalen karakter kako i imeto
Rumn, tuku u{te i smelosta na svoite pretci. Sekoga{, koga
stanuva zbor za nekoj somnitelen premin, tie stojat na ~elo na
karvanite, koi odat na pana|urite vo Rumelija. Na pat site ja
nosat istata obleka, istoto oru`je i edna visoka kapa, pokriena
so debela volna, koja im dava eden mnogu veli~enstven izgled8)
(I, str. 17-18.)
Vakvite izjavi na Kuzineri pretstavuvaat posebna
zna~ajnost za istorijata na karvanxistvoto kaj Aromancite.
Na po~etokot na 19-ot vek, koga ne postoe{e `eleznicata,
karvanxiite Aromanci, koi go minuvaa dol` i popreku
Balkanskiot Poluostrov, gi prenesuvaa stokite i patnicite.
Me|utoa, vo edna zemja koja e celata vo anarhija kakvo {to be{e
Turskoto Carstvo vo vremeto na Selim III i Mahmud II, ne bila
i najlesna rabota da trgne{ vo avantura po nesigurni pati{ta,
kade razbojnicite mo`ea da izlezat, sekoj mig, po plen, od
skrivali{tata na tie divi planini. Karvanxiite Aromanci
koi bea, spored izjavite na Kuzineri, dobri poznava~i na
pati{tata, ja sovladuvaa vakvata opasnost.
Kuzineri vide Aromanci na Peloponez, kaj Argos, i ne
ubeduva deka mo`e da zboruva za poslednive sosema kompetentno:
Se sre}avaat Vlasite ne samo vo Valahija, Moldova
i Makedonija, tuku tokmu i vo okolinata na Argos, kade
{to voop{to zemeno se zanimavaat so trgovskiot zanaet i
sto~arstvoto. Mo`am da zboruvam za poslednive so celosna
kompetentnost.
Eden den koga bev na pazarot vo Argos, mi be{e uka`ano na
edna golema grupa ma`i i `eni, ~ija{to obleka be{e razli~na
od onaa na Grcite. Mi be{e ka`ano deka tie `iveat na sosednite
planini, deka re~isi site bea sto~ari, deka go zboruvaat re~isi
govorot na Vlasite od Makedonija i, vo isto vreme, gr~kiot
jazik. Lesno sfativ deka ovie bea stari Rimjani, kako i tie
134 Valeriu Papahaxi

od Makedonija i potomci na kolonistite koi Avgust gi be{e


naselil na Korint i Patras. Tie gi do`iveale, re~isi istata
sudbina i istite stradawa kako i tie od Makedonija. Proterani
od svoite imoti, posle nekoi revolucii ~ii {to vremiwa za nas
se nepoznati, tie sigurno se zasolnale po planinite na Argos,
kade mo`ea da se prehranat i podobro da se branat (I, str. 48).
Vo vrska so potekloto na Aromancite koi Kuzineri
gi sretnal vo Argos, ne mo`eme da dopu{time deka tie se
potomcite na rimskite kolonisti naseleni od Avgust vo
Korint i Patras, na Peloponez, zna~i vo srceto na gr~kiot
svet. Ovie Aromanci od Moreja na koi aludira i Pukvil, se
podocne`ni preselnici. Aromanskite sto~ari mo`ea da stasat
so svoite stada do Peloponez, kako {to Albancite se naselija
po ostrovite na Arhipelagot.
Pak Kuzineri ja ima{e prilikata da zboruva za Aromancite
privle~eni vo Seres, od Ismail-Beg:
Ismail-Beg, so odlu~noto vladeewe i mudroto upravuvawe,
znae{e,, otkako se zbogati, ne samo da go dr`i regionot vo
poslu{nost i vo najdobar red, tuku i da privle~e vo Seres
trgovci, posebno Vlasite koi osnovaa firmi vo Viena, i gi
pottikna vo proizvodstvoto. Gradot mnogu porasna, vo vreme od
trieset godini, kako po broj na naselenie taka i po bogatstvoto,
a Ismail se smeta{e za noviot osnova~ (I, str. 149).
Spored francuskiot konzul, gr~kata revolucija od 1821 god.
dovede do zastoj vo trgovskoto rabotewe na Grcite, Makedoncite
i Aromancite od Serskata oblast:
Lesno mo`e da se sfati kolku golema zaguba mu predizvikuvaat
vo ovoj mig nedostigot na Ismail-Beg i revolucijata na Grcite
na eden okrug nekoga{ tolku razvien so svojata trgovija, so
svoeto proizvodstvo i proizvodnite rabotilnici na svoite
`iteli. Seres se nao|a denes vo edna sostojba na o~igleden
zastoj: Grcite, Bugarite (Makedoncite, bel. prev.), Vlasite,
koi davaa `ivost na trgovijata, bea ograbeni i masakrirani,
i sakaat da zaminat kon Germanija, ili mizeruvaat vo svoite
namaleni zdelki. Sepak, se znae deka bra}ata na Jusuf-Beg ne
im predizvikuvaat nikakva nesre}a na tie koi ostanaa tamu,
no, vo koja sostojba i da se najde gradot Seres, koja i da bide
AROMANSKI STUDII 135

sudbinata {to mu ja sprema aktuelnata vojna, nikoj ne bi mo`el


da se somneva deka negovata plodna po~va, bliskosta do moreto
i do Struma nabrgu }e stanat izvor na edno novo zbogatuvawe i
}e privle~at mnogu naselenie (I, str. 154-155).
Kuzineri zboruva za trgovijata {to ja vodat Grcite i
Aromancite od Seres so Germanija:
Grcite od Seres, kako i Vlasite, vodat najgolema trgovija
so Germanija. Balite so pamuk koi gi ispra}aat se presmetuvaat
na pove}e od trieset iljadi. Tie ispra}aat i saftijani ~ija
{to prerabotka vo Turcija e mnogu ubava. Ovie trgovci nosat
od Germanija mnogu sitnici, bi`uterija, {tofovi i osobeno
platna. Posledniov na~in na razmena e od golemo zna~ewe
voGermanija, od koga na{ite platneni proizvodi ne se ceneti
pove}e vo Solun kade {to nekoga{ imavme zna~ajno mesto vo
proda`ba. Grcite i Vlasite stanaa gospodari na ova trguvawe.
Fabrikite od Brabant i od Belgija ni go zazedoa mestoto vo
ovoj vid proizvodstvo (I, str. 163-164).
Od poslednive tri pasusi na Kuzineri proizleguva deka
Aromancite so svojata razviena trgovija, im davaa `ivot na
oblastite kade se naseluvaa. Aromancite koi se naselija vo
Seres se, vo golem del, dojdeni od Moskopole, kako {to izjavuva
francuskiot nau~nik. Tie pridonesoa za razvojot na gradot so
svoite trgovski vrski {to gi imaat so Germanija i osobeno so
Viena, kade {to osnovaa trgovski ku}i.
Iako sme ubedeni deka istori~arot, kako ~ovek od naukata
i kako prijatel na vistinata, treba da go izbegnuva besmisleniot
i eftin patriotizam, entuzijazmot so koj Kuzineri zboruva za
Aromancite od Makedonija ne mo`e da ne ostavi ramnodu{ni.
Procenkite na francuskiot konzul ne se na bilokoj ~ovek, tuku
na erudit koj se obide da pronikne vo sevkupnoto minato na
Makedonija i da ja sfati sostojbata na ovaa oblast od etnografska
gledna to~ka.
Ne veruvame, zna~i, deka poka`uvame eden lo{o sfaten
patriotizam dokolku gi izneseme procenkite na Kuzineri vo
vrska so aromanskiot element na Balkanot. Sekoj narod vo svoeto
minato mo`e da si najde primeri za sega{nata aktivnost i pottik
za svoite streme`i.
136 Valeriu Papahaxi

Bele{ki:
1.Vo 1929 g. iznesov pred javnosta, vo Revista Aromneasc (god. I,
br. 2) vo na{iot napis Aromnii dup cltorii apuseni din secolul al XIX-
lea (Aromancite spored zapadnite patepisci od 19-ot vek), a sega
namerata ni e da go dademe vo prevod Kuzineri. Revista Macedoromn,
koja izleguva{e kako prodol`enie na prethodnata no so drugo
rakovodstvo, objavi pasa`i od Kuzineri vo prevod na \. Karda{:
Cltorii apuseni la Romnii din Peninsula Balcanic (1930). Veruvame deka
davame, so ovaa studija, eden celosen i poto~en prevod na stranicite
na francuskiot nau~nik vo pogled na Aromancite.
2. Vidi Nouvelle biographie gnrale, objavena od bra}ata Firmin Didot,
i Grande Encyclopdie.
3. Pendant longtemps je navais pas eu la pense de ressembler mes notes pour
en composer une relation suivie: dailleurs la revolution qui, en 1793, ma ravi
ma place, a d me faire perdre de vue une partie de mes premiere travaux. Cest
seulement lpoque de la restauration que par leffet de justice et de bienfaisance
de Louis XVIII, jai pu revoir la Macdoine; mais je nai point laiss chapper
cette occasion de visiter de nouveau quelques-unes des provinces que javais dja
explores, et jai cru devoir essayer une description qui ma toujours paru propre
inspirer un grand intrt, Cousinry, Voyage dans la Macdoine, I, str. 5.
4. Viduvaweto na Kuzineri deka aromanskiot element e od ~isto
latinsko poteklo ne potsetuva na izjavite na nau~nicite od erdeqskata
{kola vo vrska so potekloto na Aromancite od starite gospodari na
svetot bez nikakva me{avina so drugite narodi. Kuzineri, kako i \
eor|e [inkaj i Petre Major, ne pomislija na avtohtoniot element,
na starite Tra~ani, na koi, sepak, pomisli vo 1774 god. germanskiot
nau~nik Johan Tunman koga zboruva{e za formiraweto na aromanskiot
narod vo svoite Untersuchungen ber die Geschichte der ostlichen europaischen
Volker i izjavi deka Tra~anite koi `iveeja vo Makedonija, Tesalija i
Mezija bile pokoreni od Rimjanite (str. 331).
5. Tunman i Pukvil ja istaknuvaat istata rabota: Sie nennen sich
selbst Rumanje oder Rumunje, Thunmann, op. cit, str. 171; ... ils revendiquent
avec orgueil le nom de Romonis ou Romains, Pouqueville, Voyage dans la
Grce, ed. I, t. II, str. 153.
6. Formata Roumain s u{te ne postoi.
7. U{te od koga se zapo~na so prou~uvaweto na geografskoto
poteklo na Aromancite, istra`uva~ite ne bea soglasni vo vrska so
teritorijata na formiraweto na pretstavnicite na siot balkanski
latinitet, vklu~uvaj}i gi vo negovata teritorija i Makedonija,
Tesalija i Epir - me|u niv go vbrojuvame i Kuzineri -, ednite gi
AROMANSKI STUDII 137

vle~at od Sever, stavaj}i gi vo vrska so podanavskiot romanitet -


kako {to napravi na primer Vilijam Lik. Istorijata i filologijata,
prodol`uvaj}i gi potoa istra`uvawata, no rabotej}i posebno, dojdoa
do identi~ni zaklu~oci: se dopu{ti deka Aromancite se dojdeni od
Sever i deka Tesalija i Epir nemale postar latinitet, oti na ovie
mesta se smeta{e deka gr~koto vlijanie ne dozvoluva{e razvoj na eden
narod koj }e zboruva na drug jazik osven elinskiot. Sepak, neodamna
filologot Ta}i Papahaxi (O problem de romanitate sud-iliric, vo Graiu i
Suflet, I, 1923) i Th. Capidan (Macedoromnii, vo An. Inst. de Ist. Nat., IV, Cluj,
1927) dopu{taat postoewe na eden star centar na latinitet na Jugot
na Balkanskiot Poluostrov.
8. Avtorot dodava vo bele{kata: Vakvata oprema e sli~na kako
onaa na taka-nare~enite d e l i i ili ludi, koi se plateni od pa{ite
za voena slu`ba.),
138 Valeriu Papahaxi

PRILOG KON ISTORIJATA


NA KARVANXISTVOTO
KAJ AROMANCITE
(Prezemeno od Lumina Grebena, Grcija,
Br. 4, Okt. 1937 - Febr. 1938., str. 3-10.)

Ulogata na Aromancite vo stopanskata istorija na Jugo-


Isto~na Evropa se razotkriva s pove}e i pove}e. Otkrivaweto
na minatoto na Aromanstvoto na Balkanot e obvrska na
istoriografijata.
Pokraj sto~arstvoto i trgovijata, karvanxistvoto e eden
od najinteresnite aspekti na Aromancite. Me|utoa, vakvoto
zanimawe na energi~niot i preduzimliv jugo-isto~en razgranok
na latinitetot do denes ne stanal predmet na edna specijalna
studija. Ovoj skromen napis pretstavuva samo eden skromen
po~etok vo toj pravec.
Karvanxistvoto e dejnosta so koja Aromancite stanaa
poznati vo istorijata. Vizantiskiot hroni~ar Kedren ni
ka`uva deka, vo 976 god. eden ~elnik na Bugarite (Makedoncite,
bel. prev.), odnosno David, be{e ubien pokraj Prespanskoto
Ezero od nekoisi Vlasi patnici. G. Prof. N. Jorga smeta deka
tie Vlasi od hronikata na Kedren se aromanskite karvanxii1)
Vo sreden vek, Dubrov~ani gi zapoznaa karvanxiite Morlaci,
ogranok na latinitetot., od koi go kupuvaaaromanskoto
sirewe ili caseus valachicus.2)
Od veneciskite dokumenti proizleguva deka, vo 18-ot
vek, prepiskata me|u Dra~ i Istanbul se ostvaruva{e preku
Voskopole: per via di Voscopoli. Moskopole ili Voskopole,
smesteno na JZ od Ohridskoto Ezero, be{e, vsu{nost,
kulturnata i trgovskata metropola na balkanskoto aromanstvo.
Izve{taite na veneciskiot konzul od Dra~ do bailot od
AROMANSKI STUDII 139

Istanbul bea noseni vo prestolninata na Otomanskoto Carstvo


od Aromancite Moskopolci. Pak tie go nosea i odgovorot.
Sigurno postoela nekoja regulirana karvanska slu`ba me|u
bregot na Jadranot i bregot na Bosforot, per via di Voscopoli,
za Pietro Rosa, konzulot na Venecija vo Dra~, da si ja doveruva na
Moskopolci prepiskata upatena do bailite Ascanio Giustiniani,
Alvise Mocenigo, Zuanne Emo, Francesco Gritti, Daniele Dolfini i na
ambasadorot Carlo Ruzzini. Aromancite od Moskopole mo`ebi
bile, so svojata ve{tina okolu karvanxistvoto, organizatorite
na nekoj vid po{tenska slu`ba. Tie 800 kilometri me|u Dra~ i
Istanbul, Moskopolci so svoite maski gi minuvaa naviknati na
planinskite oblasti.3)
Oblasta na Moskopole pretstavuva{e, vo minatite vekovi,
posebna va`nost od gledna to~ka na komunikaciite na Albanija
i na Epir so Istanbul i so Bosna. Ova ne e obi~na na{a
pretpostavka tuku i izjava na Pukvil, konzulot na Francija vo
Janina vo vremeto na Ali-Pa{a:
Za eden pa{a, stopan na Epir, kako Ali, oblasta Kolowa
e od najgolemoto zna~ewe, poradi svojata povrzanost so Bitola,
prestolnina i sedi{te na vladata na Makedonija ili na Rumeli-
Valesi. Istovremeno e i centar na komunikaciite me|u Janina,
Ohrid i Debar. Zimno vreme, koga snegovite go zatvoraat
preminot od Amin~u, ovie premini, malku razvieni, se patot na
kurirot odreden za Istanbul, i za toa {to se pomalku ~uvani od
drugite, ottamu mo`ev, vo kriti~nite denovi, da komuniciram
so Ambasadata na Francija i so Bosna. Nekoga{ tie bea
trgovskiot pat na Gorna Albanija, koga raste{e Moskopole.
Dokolku nadojdenite reki gi spre~uvaa trgovcite, tie mo`ea,
na izlezot od Leaskovi~, da odat po patot na Tomor i prepiskata
trpe{e malo zadocnuvawe ili voop{to ne docne{e.4)
Pak Pukvil ni zboruva za karvanite koi doa|aa na pana|urot
vo Moskopole.5)
Dimitrie Filipide vo Geografija na Romanija, pe~atena
vo Lajpcig vo 1816 god., ni zboruva za toa kako Aromancite gi
transportiraa stokite so svoite maski: Na Isto~nata strana
od Pind, kaj izvorite na rekata Ahelous, se nao|aat drugi
aromanski naselbi, koi ne se daleku od Amin~u i se vikaat
140 Valeriu Papahaxi

Hali}i, Lepenica, Krawa, Nevozi, Vorovik, Koklej, Kastawa,


Klinova, Petruli i Vetrenik. @itelite na ovie naselbi
i na drugite `iveat od stadata i koristeweto na maskite.
Zemjodelskite proizvodi se prenesuvaat so maskite, no ne
vle~eni vo nekakva kola, tuku natovareni na grbot na `ivotnoto
i se nesat na proda`ba po selata i gradovite. Ovie `iteli
doa|aat i vo mojata naselba.6) Otkako }e ja ostavat stokata,
kupuvaat maslo, suvi smokvi ili maslinki i odat istite da gi
prodavaat na drugo mesto, kade se baraat.7)
Pukvil e dobro informiran za trgovijata na Epir, vo 17-ot
i 18-ot vek, so Cara Romaneaska, Moldova i Bosna: Edno dolgo
prou~uvawe na dosijeata na konzulite od Epir, koi bea pred nas
vo ovaa provincija i gri`livo sobranite dokumenti na samoto
mesto ni potvrdija deka vo Janina se kupuvaa 6 iljadi kvintali
vosok, koi poteknuvaa od Valahija, Moldova i Bosna, od kade
bea doneseni, kako {to se pravi i denes, od karvanite.8)
Me|utoa, koj ja transportira{e stokata od romanskite
zemji vo Makedonija i Epir?
Kaj Konica, Pukvil sretnal nekoj karvanxija Aromanec koj
odel do Bukure{t:
Bevme primeni vo ku}ata na eden bogat trgovec Grk,
kade {to sretnavme eden Vlav koj so karvanite trguva{e me|u
Albanija i Bukure{t. zatoa {to gi dobro poznava{e naselbite,
gi ispraviv, spored negovoto ka`uvawe, imiwata na selata, koi
voda~ite gi bea promenile so svoeto izgovarawe a mo`ebi, pak,
kako {to zabele`av drugi pati, so namerata da me izla`at.9)
No, vo romanskite zemji ne odat samo Aromancite
od Albanija. Pukvil ja ima{e prilikata da ni zboruva za
karvanite na Aromancite od Zagori, koi dostignuvaa duri do
Bukure{t. Eve {to pi{uva francuskiot nau~nik za trgovijata
na naselenieto od Zagori i za Aromancite naseleni vo ovaa
oblast, koi transportiraa proizvodi na kowi i maski, me|u
Janina, Bukure{t, Solun, Seres i Istanbul.
Zagorcite op{to gledano se vredni i posveteni na
trgovskite zdelki. Se nao|aat bogati trgovci vo Kape{evo i
vo Vejca, koi imaat trgovski firmi vo Viena, Moskva, Breslau,
Lajpcig i Amsterdam. Pove}eto od niv vr{at bankarski
AROMANSKI STUDII 141

funkcii vo Germanija; tie koi se naseleni vo Rusija, Moldova


i Valahija, trguvaat so proizvodi od ko`a. Tie se vra}aat
doma osven za da go donesat na svoite planini plodot na svoite
za{tedi, oti nivnoto najgolemo zadovolstvo e da si gi pridru`at
svoite ovozemni ostanki kon pepelta na svoite pretci. Tie
mnogu gi sakaat dolinite na Pind, ~ii {to domorodci se ~ini
deka se, a Vlasite, iako dojdeni podocna vo ovoj predel, ne go
sakaat so pomal entuzijazam. Poslednive trguvaat so karvanite,
iznajmuvaj}i gi kowite i maskite koi se koristat za transport
me|u Janina, Bukure{t, Solun, Seres i Istanbul, kade se
poznati samo pod imeto Mecoviti (Amin~an, bel. prev.).10)
Aromanskata naselba Mecovo ili Amin~u se nao|a, spored
Pukvil, na patot na karvanite: Voobi~aenoto otpo~inuvawe
na karvanite se pravi vo anovi izgradeni na planinite kade
zafatenite Vlasi po~naa da si gradat `iveali{ta.11)
Francuskiot konzul e ubeden deka amin~anite se najdobrite
karvanxii vo Evropska Turcija: Ovde be{e glavnata to~ka na
moite prou~uvawa, zatoa {to znaev deka mecovitite se trgovci,
gi vidov nivnite yidarski tajfi koi se koristea vo Janina pri
gradeweto na palatite na vezirot, a moite vrski so gradovite
na Evropska Turcija me nau~ija deka najvrednite kiraxii ili
voda~i na maski se lu|eto od ovoj grad od Zagori.12)
Vo vremeto koga pi{uva{e Pukvil, Aromancite od
Klisura so svoite karvani stignuvaa do Bosna. Koga zboruva{e
za aromanskata naselba Vlaho-Klisura, pretstavnikot na
Napoleon I go izjavuva slednoto: Ovoj grad naselen od pet
stotini familii Vlasi Dasareti, vo golem del begalci od
Moskopole, od Grcite u{te se narekuva i Kosmopolis... Mi bea
spomenati, me|u `itelite na ovoj grad, pove}e bogati trgovci i
kiraxii koi tuku{to po~nuvaa da go minuvaat patot koj na{ata
trgovija si go otvori preku Bosna s do Kostajnica.13)
Vo ovaa prilika Pukvil ni zboruva za pamukot od Makedonija
odnesen vo Francija preku Bosna: Trgovskiot pat otvoren niz
Bosna, vo vremeto na poslednata vojna, za transportiraweto na
pamuk od Makedonija, namenet za na{ata manufaktura, se dol`i
na gri`ata, upornosta i umeeweto na g-n David, generalen
konzul na Francija vo Travnik, koj znae{e da se oslobodi od
142 Valeriu Papahaxi

bezbrojnite te{kotii i da ja stekne doverbata na Bosancite,


bez somnenie, najvarvarski narod vo Evropska Turcija.14)
Koga Pukvil ja poseti Klisura, Francija gi poseduva{e,
po mirovnite dogovori od Prezburg (1805) i Viena (1809),
Gorna Karintija, Karniolija, Istra, Friuli, Hrvatska, ju`na,
Dalmacija, Dubrovnik i Kotor. Od 1804 pa do 1814 god. Dalmacija
be{e pod francusko vladeewe. Zna~i vo erata na Napoleon
I, Aromancite dojdoa vo dopir so francuskata trgovija
preku Bosna. Aromanskite karvani, koi prenesuvaa pamuk od
Makedonija, stignuvaa duri do Kostajnica, na Una, pritoka na
Sava, na granicata na Turskoto Carstvo so francuskite posedi.
Samiot Ali-Pa{a se poslu`i so karvanxiite Aromanci,
vo vreme od dva dena so me}ava vo eden an od predelot na
Grebena. Pukvil, koj be{e pridru`uvan od nekoi Tatari, vide
deka doa|aat pedeset Aromanci isprateni tokmu od pa{ata od
Janina: Po~nav da gubam sekakva nade`, a moite Tatari, ne
pomalku voznemireni, se ~inea zagubeni, koga nekade okolu
polno}ta na tretata no}, bevme razbudeni od glasovite na
pedesetinata Vlasi, koi ~ukaa na portata, pra{uvaj}i za bratot
na konzulot na Francija, za kogo imaa naredba da go prefrlat,
zaedno so pridru`bata, preku planinite, od gradot na vezirot
Ali-Pa{a.15)
Espri-Mari Kuzineri, konzulot na Francija vo Solun
vo vremeto na Restavracijata, ni gi prika`uva karvanxiite
Aromanci kako mnogu hrabri i seriozni lu|e:
Vlasite od Makedonija mnogu razlikuvaat od tie koi
`iveat na bregovite na Dunav, iako zboruvaat, i ednite i
drugite, eden mnogu rasipan latinski jazik. Tie od Makedonija
si go zadr`ale ne samo svojot nacionalen karakter kako i imeto
Roman, tuku u{te i gordosta i hrabrosta na svoite pretci.
Sekoga{, koga stanuva zbor za nekoj somnitelen premin, tie
zastanuvaat na ~elo na karvanite, koi odat na pana|urite vo
Rumelija. Na pat site se oble~eni vo ista nosija, istite oru`ja
i kapa, mnogu visoka, pokriena so debela volna, koja im dava
mnogu veli~estven izgled.16)
Iska`uvawata na Kuzineri pretstavuvaat poseben interes
za problemot so koj se zanimavame. Pati{tata, nekoga{, bea
AROMANSKI STUDII 143

daleku od toa da ja davaat dene{nata bezbenost. Ne mo`eme da


o~ekuvame, za minatite vekovi, edna organizirana xandarmerija
kako ovaa od na{ite denovi, i u{te pomalku vo dr`ava so
celosna anarhija, kakvo {to be{e Turskoto Carstvo kon krajot
na 18-ot i po~etokot na 19-ot vek. Zna~i, ulogata na karvanite
be{e da go obezbeduvaat prenosot na lu|e i proizvodi vo
oblastite kade razbojnicite vo sekoj mig mo`ea da izlezat
od svoite skrivali{ta, da ograbuvaat. Zna~i, be{e potrebna
golema hrabrost za da se osmeli{ da trgne{ vo avantura po
nesigurnite pati{ta. Aromancite ja imaa vakvata odlika, kako
{to izjavuva Kuzineri. Bea dobri poznava~i na pati{tata i
znaeja da gi vodat redicite na karvanite duri i niz najopasnite
mesta.
Angliskiot poru~nik Vilijam Martin-Lik, koj gi posetil
Aromancite na po~etokot na 19-ot vek, zaklu~uva deka edno od
glavnite zanimawa na ovie e kiraxistvoto: Semejnite glavi
na posiroma{nite semejstva se pove}e karvanxii i ov~ari.
Vo Seraku ima nekolku kujunxii koi prvenstveno rabotat
vo Preveza i Lefkada, no najgolem del od narodot go ~inat
sopstvenicite na stada ovci, ov~ari i karvanxii.17)
Od eden pasus na Pukvil proizleguva deka Aromancite se
naseluvaa tamu kade se se~ea karvanxiskite pati{ta:
So ogled na toa {to Zarku se nao|a na patot za patnici i
karvani, tamu se naselija pove}e vla{ki familii, koi prodavaat
dolami, i nekolku evrejski ku}i, koi trguvaat so surova svila.
zatoa {to stravot od ~umata me spre~i da go posetam pazarot,
i ne mo`ev da kupam niedna medalie; se zadovoliv so toa da
se raspra{am, spored uka`uvawata, za glavnite naselbi na
okrugot, koj grani~i, na leviot breg na Penej, so okrugot
Larisa. Na ova mesto vla{kite sto~ari se sobiraat naprolet za
da odat vo Istanbul da gi prodavaat stadata koi gi napasuvaat
po pasi{tata na Tesalija i po planinite.18)
Taa karvanxiska slu`ba po s izgleda deka bila dobro
organizirana. Aromancite prezemaa merki protiv epidemiite
koi mo`ea da bidat doneseni vo nivnite naselbi preku
patnicite i proizvodite. Pukvil ni zboruva za edna polska
bolnica na Aromancite od Kalareci: Koga odi{ od Kalareci
144 Valeriu Papahaxi

vo okrugot Aspropotam, go iska~uva{, vo pravec Severo-Istok,


na oddale~enost od edna miqa vrvot Pdurea Mare (Golem Vrv)19),
duri do polskata bolnicata organizirana od Vlasite za da gi
podvrgnat na karantin patnicite i proizvodite koi doa|aat od
Tesaklija, koga besnee ~umata.20)
Zaedno so karvanxistvoto treba da se ima vo predvid i
edno drugo zanimawe na Aromancite: anxistvoto. Anovite na
Balkanskiot Poluostrov s do na{i denovi, vo golem del, gi
dr`ea Aromancite. Pukvil spomnuva dva anovi koi se nao|aa vo
oblasti naseleni od Aromanci. Eve {to pi{uva francuskiot
konzul za anot vo Malaka{i:
Skr{nav od voobi~aeniot pat za patnicite, za da razgledam
eden {to e mo`no pogolem prostor so prepoznatlivi to~ki i gi
stasav odzadi moite voda~i vo anot vo Malaka{i, koj e 4 le|i
oddale~en od gradot Mecovo (Amin~u, bel. prev.). Ovoj karvansaraj,
izgraden na bregot na Penej, e opkru`en so vele~estven dekor so
{umoviti planini, koi go zatskrivaat, na polovina le|a po na
Sever, Malaka{i, grat~e so petstotini ku}i. Ova vredno vla{ko
naselenie gi ima istite prerabotuva~ki kapaciteti kako i
koloniite od Kalareci, Hali}i i Aspropotam, so koi go deli
istoto soznanie za svoeto italijansko poteklo.21)
Pak Pukvil ni zboruva za anot vo Grabuva, aromanska naselba
vo blizinata na Moskopole: Grabuva, izgradena na leviot
breg na rekata (Apsus), na vlezot vo edna plodna dolina koja
prodol`uva kon Istok, e zna~ajna poradi eden saraj ili palata
na vezirot Ibrahim i eden an posetuvan od patnicite koi odat vo
Moskopole i vo Kor~a, na planinite na Kolowa.22)
Od pogore iznesenoto veruvame mnogu jasno deka Balkanskiot
Poluostrov be{e, vo izminatite vekovi, gazen na dol` i na {iroko
od karvanxiite Aromanci. So karvanxistvoto, Aromancite mu
davaa `ivost na trgovijata vo Jugo-Isto~na Evropa vo vremeto
koga ne postoe{e `eleznicata.
Vidovme deka Aromancite so svoite karvani dopiraa do
romanskite zemji. Zna~i, aromanskoto karvanxistvo gi olesnilo
odnosite me|u Romancite i Aromancite. Vrskite me|u ovie
razgranoci na latinitetot nikoga{ ne bile prekinati, a Dunav
ne mo`e{e da bide pre~kata za odr`uvaweto na takvite vrski.
AROMANSKI STUDII 145

Denes, izgradbata na `eleznicite mu zadade smrtonosen udar na


karvanxistvoto, toj monopol na Aromancite.
Ne sakame da tvrdime deka, davaj}i gi ovie nekolku informacii vo
ovoj napis, go re{ivme problemot so istorijata na karvanxistvoto
kaj Aromancite. Edna po obemna studija vo pogled na ova zanimawe
na Aromancite }e treba edna{ da se napi{e. Istata bi mu napravila
golema usluga na aromanskata istoriografija.

Bele{ki:
1.N. Iorga, Histoire des Roumains de la Pninsule des Balkans, str. 7.
2. Ibidem, str. 31. Silviu Dragomir, Vlahii i Morlacii (Klu`, 1924), str. 4.
3. Vidi ja na{ata kniga Aromancite Moskopolci i veneciskata
trgovija vo 17-ot i 18-ot vek (Buk., 1935, str. 91.
4. Vidi ja na{ata kniga Aromnii moscopoleni i comerul veneian in secolele
al XVII-lea i XVIII-lea (Buc., 1935), str. 91.
5. Pouqueville, Voyage dans la Grce, ed. I, 1820, t. I, str. 192-193.
6. ^isto aromanskata naselba Ameru (gr~ki Milia) od kade poteknuva{e
D. Filipide. Vidi N. Banesku, Viaa i opera lui Daniel (Dimitrie) Filipide, vo
Anuarul Inst. de Ist. Nat., Klu` II (1923), str. 121-122.
7. D. Filipide, Geografia Romniei (na gr~ki), Lajpzig, 1816, tom I, del II,
str. 33-34.
8. Pouqueville, op. cit. Ed. II, 1826, tom 2, str. 416.
9. Ibidem, ed. I, t. I, str. 180-181.
10. Ibidem, ed. I, t. I, str. 157.
11. Ibidem, ed. I, t. II, str. 221.
12. Ibidem.
13. Ibidem, ed. I, t. I, str. 157.
14. Ibidem, ed. I, t. II, str. 369, bele{ka 1.
15. Ibidem, ed. II, t. III, str. 187.
16. E. M. Causinry, Voyage dans la Macdoine, 1831, I, str. 17-18.
17.William Martin-Leake, Travels in Northern Greece (London, 1835), I, str.
275. Go prevedov angliskiot zbor carrier so karvanxija i ne so kolar ili
amalin aromancite gi prenesuvaat proizvodite samo natovareni na maski,
kako {to izjavuva i D. Filipide.
18. Pouqueville, op. cit., ed. II, t. III, str. 353.
19. vo francuskiot tekst Padour-Mour
20. Pouqueville, op. cit., ed. I, t. II, str. 185.
21. Ibidem, rd. III, tom I, str. 12-13.
22. Ibidem, ed. I, tom I, str. 311-312.)
146 Valeriu Papahaxi

DODATOK

KUCOVLA[KOTO DVI@EWE
I VLA[KATA REPUBLIKA
VO GRCIJA 1941-1945 GODINA*)

Spiridon Blagoev

*) Ovoj materijal bil nara~an od Redakcijata na spis. Istorija.


Me|utoa, ne bil objaven. Akad. Matkovski go izvle~e i mi go dade
za da ne se zagubi. Jas mu se javiv na avtorot, so kogo se poznavav
po druga linija (rabotev so }erka mu Nina vo RO Staklarnica
- RZ Zaedni~ki Slu`bi, Slu`ba za plan i analiza), se vidovme i
porazgovaravme za istiot. Po nekoj den mi se javi na telefon i me
zamoli duri e toj `iv istiot da ne go objavuvam. Ovie denovi vo
Makedonska Enciklopedija vidov deka avtorot po~inal ovaa godina.
Jas se dodr`av do vetenoto i sega so zadovolstvo go objavuvam, iako
sum svesen deka materijalot e napraven spored ne~ii drugi potrebi i
ne na potrebite na Vlasite.

Izdava~ot.

Vla{koto naselenie, rasprostraneto vo razni delovi na Makedonija


i na Balkanot, se spomnuva pod mnogubrojni imiwa: Kucovlasi,
Karavlasi, Vlasi, Karaka~ani, Ka~auni, Cincari, Aromani i dr.
Na teritorijata na Makedonija pove}e se upotrebuva imeto Vlasi.
Otprilika eden milion Vlasi se spomnuvaat nizistorijata deka tie
`iveele na ovie prostori. Po~nuvaj}i od 800-ta godina navamu tie gi
naseluvale oblastite vo blizina na planinskite predeli na Tesalija,
Makedonija i Epir. Kucovlasite vo Grcija osven gr~kiot go zboruvaat
i svojot kucovla{ki jazik.
Romanskata bur`oazija, imaj}i gi predvid ovie okolnosti
so jazikot, kucovla{koto naselenie vo Grcija go iskoristuva vo
svoite nadvore{no-politi~ki manipulacii, a istoto go pravi i so
Kucovlasite vo Srbija, Albanija i Bugarija. Ova pra{awe pove}e
pati stanuvalo povod za seriozni kavgi pome|u romanskata i gr~kata
bur`oazija, mobiliziraj}i gi i site lingvisti i istori~ari na Evropa
AROMANSKI STUDII 147

so zada~a da go prou~at potekloto na Kucovlasite i sekoj na svoj na~in


govore{e vo prilog na onaa bur`oazija koja za toa pla}ala.
Eden od hr~kite istra`uva~i na gornoto pra{awe, Keramopulos,
veli deka Kucovlasite, koi `iveat vo Grcija se Grci, ~ij jazik e
isprevrten, raneti vo jazikot - kako se izrazi toj, objasnuvaj}i deka
ova ranuvawe na jazikot odnosno iskrivuvaweto na gr~kiot jazik
do{lo kako posledica na dolgogodi{nata okupacija na Grcija od
strana na Italijancite (verojatno misli na Rimjanite) koi vo taa
prilika gi iskoristile Grcite kako plateni vojnici i gi prisiluvale
da go nau~at nivniot jazik. Bidej}I niv gi ostavile da ~uvaat razni
strate{ki objekti i poedini mesta, tie se naseluvale na postojano
`iveewe vo tie mesta. Ottuka proizleguva i objasnuvaweto zo{to
Kucovlasite `iveat vo planinskite krai{ta.
Na krajot obete strani napravile vzaemni otstapki kako od
strana na Grcija, taka i od strana na Romanija, prvata vo korist na
Kucovlasite vo Grcija, vtorata vo korist na Grcite vo Romanija.
Kako rezultat na ovie napori otvoreni se romanski u~ili{ta za
Kucovlasite vo Grcija i ni{to pove}e od toa, bidej}i Grcite, kako
i samite Romanci, ne mo`ele i ne sakale na malcinstvata da im
dadat pove}e prava i sloboda od onaa {to ja u`ivaa samite nivni
narodi. Taka ostanale rabotite s do 1940 godina, koga romanskata
propaganda povtorno se aktivira, a italijanskite okupacioni vlasti
se obiduvaat da sozdadat Avtonomna dr`ava na Kucovlasite vo tekot
na 1941-1942 godina.*) (So ogled na ograni~eniot prostor, zasega
ne navleguvame vo razgleduvawe na site aspekti na italijanskata
propaganda vo Makedonija, politi~kite kombinacii, osobeno za vreme
na fa{isti~kata okupacija, a se ograni~uvame samo na Avtonomnoto
dvi`ewe na Kucovlasite pottiknuvano od niv i poddr`uvano od
germanskite okupacioni vlasti vo Grcija i kvislin{kata vlada na
general ^olakoglu.)

OBID ZA SOZDAVAWE KNE@EVSTVO PIND OD


STRANA NA ITALIJANCITE VO TEKOT NA PRVATA
SVETSKA VOJNA

Pra{aweto na Kucovlasite se sozdade u{te vo 19-ot vek, koga


otpo~nuva raspa|aweto na Turskata imperija. Toga{ nekolku
evropski zemji, kako {to e Romanija, Avstro-Ungarija i Italija,
preku Rimokatoli~kata crkva i drugi, povrzale da go iskoristat
raspadot na Turcija za da gi nasledat nejzinite teritorii. Posebno se
148 Valeriu Papahaxi

obidele da navlezat vo podra~jeto na Grcija. Za da se sozdadat odredeni


olesnuvawa kako povod go iskoristile postoeweto na Kucovlasite vo
podra~jeto na Tesalija, Makedonija I Epir, teritorii na Grcija. Se
razbira, nejzinite planovi se bazirale I na toga{nata nova gr~ka
dr`ava, koja dostiga{e samo do Domoko (toga{ bez Makedonija), I ja
nema{e potrebnata sila da se pro{iri I da gi oslobodi severnite
delovi na Tesalija I zavojuvaweto na Makedonija.1)
Romanskata propaganda me|u kucovla{koto naselenie vo Grcija,
diplomatskite aktivnosti ne stivnuvaat so decenii. Romanskata vlada
uspeva da izvr{i pritisok vrz gr~kata vlada i po 1920 godina odnosno
po zavr{uvaweto na Prvata svetska vojna vo gradovite Grebena,
Klisura i dr. otvoreni se romanski u~ili{ta za privlekuvawe na
vla{kite deca da se {koluvaat besplatno. Preku ovie u~ili{ta
se afirmira idejata deka Vlasite se Romanci i se sozdavaat vrski
me|u niv i tu|ata propaganda. Potoa mnogu vlahovoni od podra~jeto
na Kalambaka, Trikala, Mecovo i Grebena se iseluvaat vo Romanija
kade se steknuvaat so golem imot, a mnogu od niv zazemale i visoki
dol`nosti vo op{testvoto. Preku iselenicite me|u Grcija I Romanija
se sozdavale vrski so mesnoto naselenie. Tu|ata propaganda takvite
vrski gi prika`uvala kako vrski na malcinstvata, sistematski gi
pro{iruvale, ubeduvaj}I gi Vlasite vo Grcija deka nivna Tatkovina
e Romanija.2)
Po zavr{uvaweto na Balkanskite vojni vo 1913 godina,
Italijancite bea vlezeni vo Albanija i projavuvaat streme`i da
sozdadat Dr`ava na Pind so cel ottamu da vlazat i vo Grcija. Vo
1917 godina zaedno so drugi sojuzni~ki vojski vo Grcija doa|ale
i italijanski. Vo podra~jeto na Mecovo (Epir) me|u vla{koto
naselenie dejstvuva italijanskata asocijacija Dantis Aligieris,
koja raspolaga so posebni u~ili{ta vo Albanija i Severen Epir.3) Vo
juli 1917 godina, italijanskite vojski go okupirale gradot Janina i se
pribli`uvaat vo grat~eto Samarina i oblasta na Grebena (Zapadniot
del na Egejska Makedonija). Se razbira, podocna se povlekoa, po
energi~nite protesti na gr~kata vlada i barawata na drugite
sojuznici. Za vreme na prestojuvaweto na podra~jeto na Grebena, go
vooru`ale Alkibijad Dijamandi*) (*.Alkibijad Dijamandi roden e
vo Samarina, Grcija. Po zavr{uvaweto na gimnazijata zaminuva vo
Romanija i tamu se povrzuva so Romanomakedonskata propaganda. Se
karakterizira kako tip avanturist i {arlatan, sposoben za s.) zaedno
so drugi romanovlasi odnosno vla{koto naselenie od ova podra~je.
Tie izvr{ile apsewa na mnogu istaknati Grci i gi ispratile vo
Janina, kade bile predadeni na Italijancite.
AROMANSKI STUDII 149

Vo 1916 godina, A. Dijamandi se vra}a vo Grcija, zastanuva


na ~elo na vooru`enite Kucovlasi i izdava naredba, so koja go
zabranuva upotrebuvaweto na gr~kiot jazik, a sve{tenicite gi
prisiluva liturgijata vo crkvite da ja izvr{uvaat na vla{ki jazik,
vo u~ili{tata nastavata da se izvr{uva na romanski jazik. Na
oficijalnata sve~enost, vo prisustvo na Italijanci, Dijamandi
Pind go proglasuva za Kne`evstvo, znameto so italijanski boi
i amblem vol~ica so dvete vol~iwa. Istiot se samoproglasuva za
Knez na Pind. Dijamandi i negovite sorabotnici, vo 1917 godina,
se pridru`ile kon Italijancite koi se povlekuvale od Grcija, a
bile osudeni od gr~kata dr`ava vo otsustvo na smrt za predavstvo.
Vo 1918 godina, romanofonite vo Kor~a (Albanija) ja proglasuvaat
Republika Pind, koja postoe{e samo eden den. Takov e nakratko
prviot obid za Avtonomnoto dvi`ewe na Kucovlasite, za sozdavawe na
svoja dr`ava vo podra~jeto na Pind, koe ne uspea, tuku ja intenzivira
svojata propaganda.
Alkibijad Dijamandi vo 1917 godina po povlekuvaweto od Grcija
zaedno so italijanskite trupi ostanuva da `ivee vo Albanija go
gradot Agios Saranda. Ovde otvora nekakov bar, vsu{nost agenturen
centar vo korist na Italija i protiv Avstrijcite, se zdobiva so pari
i privilegii. Obi~en avanturist, izvr{uva golemi izmami, no, sepak,
se otkrivaat i na krajot se konfiskuva negoviot imot, se proteruva
od albanskite vlasti i prebegnuva vo Rim, kade stanuva ~len na
fa{isti~kata partija na Italija. Vo 1927 godina, e amnestiran od
gr~kata vlada i povtorno se vra}a vo Grcija, kako pretstavnik na
drvna i naftena kompanija na Romanija.
Za aktivnostite na Avtonomnoto dvi`ewe na Kucovlasite
posveteni se mnogublajni statii i napisi vo stranskiot pe~at. Taka
na primer, bugarskiot vesnik Zora vo brojot od 25.06.1919 godina
pi{uva, deka Kucovlasite od Makedonija i Epir ispratile vo
Pariz delegacija na ~elo so turskiot senator Bacarija, da raboti
na Konferencijata za avtonomnite prava na Kucovlasite. Od edno
pismo, objaveno vo vesnikot Emros (Napred) od neidentifikuvan
Grkovlav se gleda deka delegacijata pobarala prisoedninuvawe
na Bitola i Epir kon Albanija. Me|utoa, kocovla{kata op{tina
pod pritisocite na gr~kite vlasti, upatila do gr~kata vlada i do
Konferencijata protest, vo koj se izjasnile deka imaat `elba da
ostanat pod Grcija. Od pismoto na istiot Elinovlav izgleda deka
Ta}e Jonesku vo Pariz najpove}e nastojuval da se spre~i rabotata na
spomenatata delegacija. Elinovlavot go pofaluva toa i istaknuva
deka Ta}e Jonesku i Venizelos gi vospostavile i gi obnovile
150 Valeriu Papahaxi

tradicionalnite prijatelski odnosi me|u Grcija i Romanija.4)


Samiot fakt {to Pretsedatelot ma romanskata vlada Jonesku
i pretsedatelot na gr~kata vlada E. Vemizelos se dogovorile i gi
vospostavile dobrite tradicionalni odnosi me|u dvete dr`avi i toa,
{to vo Pariz na ~elo na delegacvijata e ispraten turski senator i
se bara prisoedinuvaweto na Bitola i Epir kon Albanija, a ne kon
Grcija ili Romanija, ne naveduva na toa deka seto toa e pottiknuvano
od Italija, bidej}i vo toj period nitu Grcija, nitu Romanija ne mo`ea
da postavuvaat teritorijalni pretenzii vo korist na Albanija.
Dodeka trae{e Konferencijata vo Pariz, od strana na Kucovlasite
bile organizirani i drugi diplomatski aktivnosti. Vesnikot
Sloboda po toj povod pi{uva: Kucovlasite ne se zadovoluvaat
so vetuvawata na E. Venizelos vo pogled na verskite tolerancii i
op{tata sloboda za `ivot, tuku baraat i politi~ki slobodi. Znaej}i
deka tie slobodi ne mo`at da gi dobijat od gr~kata vlada, Kucovlasite
upatile do Konferencijata vo Pariz Memorandum vo koj baraat
avtonomija na Makedonija.5)
Se razbira Kucovlasite ne barale avtonomija na Makedonija za
Makedoncite, a za sozdavawe na edna vla{ka dr`ava na Balkanot na
podra~jeto na Makedonija i Epir koja bi im slu`ela na italijanskite
aspiracii na Balkanot.
Okolu pra{aweto na Kucovlasite razli~ni napisi se pojavile
i vo italijanskiot pe~at. Vesnikot Koriera Italiana objavuva
statija pod naslov Italijancite za situacijata vo Makedonija6)
vo koja me|u drugoto se veli: Vo eden izve{taj od Dra~, od nekoj B.
koj pi{uva za situacijata vo Makedonija, gledaj}i ja od interesite
na Italija, pi{uva deka vo Makedonija vladee vooru`ena presija
protiv onie koi baraat pravo na nezavisnost na tie zemji. Jaki
kolonii Kucovlasi, osobeno po gr~kata revolucija od 1821 godina,
dosta stradale vo Makedonija. Iljadnici begalci gi napu{tija
svoite ogni{ta i prebegnale vo Romanija, kade se obrazuva Centralen
komitet na ~elo so pretsedatelot Toli Haxi-Gogu, koj osnoval i izdal
spisanie Peninsula Balkanika vo Bukure{t.
Makedonskite Kucovlasi, - pi{uva vo prodol`enie vesnikot,
- vo Romanija imaat mnogu privrzanici; tie se nao|aat i na mo{ne
va`ni dr`avni dol`nosti. Politikata na romanskata vlada, koja do
sega bila vo sprotivnost so celite i zada~ite na toj Komitet, sega e
vo dobri odnosi i vo intimen dogovor so Bugarija. Za nekolku meseci
agitaciona rabota Komitetot postigna neo~ekuvani rezultati, a
slovenofilskata i grkofilskata struja pretrpe izvesen presvrt. Tie
koi dobro ja poznavaat tajnata organizacija na Vla{kiot centralen
AROMANSKI STUDII 151

komitet tvrdat, deka seto toa zasileno raboti so cel da go obedini


celoto kucovla{ko dvi`ewe vo edna edinstvena uprava.
Ponatamu vesnikot pi{uva: Glavnite gospodari na Makedonija
- Srbi, Grci i Bugari mislele deka }e mo`at da gi podelat raznite
etni~ki elementi vo taa zemja za da mo`at polesno da gospodstvuvaat;
me|utoa spomenatiot Kucovla{ki komitet, na ~elo so Toli Haxi-
Gogu koj otvoreno ja ispoveduva programata za nezavisnosta na
Makedonija so politi~ka avtonomija na site etnmi~ki grupi, da gi
spre~i spomenatite gospodari da gi primenat poznatite principi:
divide et impera.
Romanskata vlada ne ja propu{ti povolnata prilika Vla{kiot
komitet da go stavi pod svoe vlijanie i da go naso~uva avtonomnoto
dvi`ewe za sozdavawe na nekoja vla{ka celina, pod edinstvena uprava
na Balkanot i osobeno vo podra~jeto na Makedonija. Za gornata cel
svedo~i slednoto. Vesnikot Makedonija koj go narekuvaa vesnik na
Makedono-Vlasite (Kucovlasite) koi `iveat vo Bukure{t, pod naslov
Romanija grani~i so Makedonija preku rekata Timok7), ~ij avtor
e Toli Haxi-Gogu, go citira N. Jorga koj rekol deka Makedonskoto
pra{awe u{te postoi. Toa e, - pi{uva vesnikot, - mislewe na N. Jorga
iden pretsedatel na romanskata vlada i toa zna~i deka toa pra{awe
edna{ }e se re{i. Mo{ne e va`no deka toa go ka`al Jorga, bidej}i toj
e eden od onie koi najmnogu go poznava toa pra{awe, toj e prijatel na
Jugoslavija i Grcija, {to zna~i deka pra{aweto }e se re{i so nejzina
pomo{. Toj }e bara na~in pra{aweto da se re{i so pregovori i so
dogovarawe. Toa ne zna~i deka nie {to sme rodeni vo Makedonija
treba da izostaneme od borbata. Nie se borevme i }e se borime za
Makedonija. Vo taa borba nie mo`eme da barame sorabotnici no
morame da se borime u{te pore{itelno za postignuvawe na na{ata
cel. Taa borba za nas e potrebna bez ogled na na{ite dene{ni granici.
Makedonija prvobitno e romanska, odnosno aromanska zemja. Dene{na
Romanija grani~i so Makedonija i toa so rekata Timok opfa}aj}i gi
Romancite koi `iveat vo taa oblast. Nie, sepak, sakame eden den da gi
sozdademe granicite na Makedonija od onoj del na Makedonija vo koj
`iveele Aromanci vo kompaktni masi, da sozdademe avtonomna dr`ava
~ii sosedi }e bidat Romanija, Bugarija, Srbija, Grcija i Albanija.
Avtonomnoto dvi`ewe na Kucovlasite pod pokrovitelstvoto
na romanskata vlada ima{e za cel da se sozdade vla{ka avtonomna
dr`ava na po{irokoto podra~je na Makedonija i eden del na Epir.
Kako {to }e vidime ponatamu, istata cel Avtonomnoto dvi`ewe na
Kucovlasite se obiduva da ja ostvari za vreme na Vtorata svetska vojna
pod pokrovitelstvo na italijanskite okupacioni sili vo Grcija.
152 Valeriu Papahaxi

Kako {to spomnavme pogore, vo 1927 godina, gr~kata vlada go


amnestira A. Dijamandi i toj slobodno se vra}a vo Grcija, kade {to
dejstvuva vo korist na kucovla{koto Avtonomno dvi`ewe s do
1940 godina, koga fa{isti~ka Italija ja napadna Grcija. Dejnosta
na Dijamandi ne be{e spre~ena od niedna gr~ka vlada. Za golemite
zaslugi vo periodot me|u dvete svetski vojni, se razbira, vo {teta
na interesite na gr~kata dr`ava, Dijamandi e nagraduvan od
stranska dr`ava so ordenot Brigaden komandant na Italijanskata
Kruna. Italijancite bile prisileni da go narekuvaat Dijamandi
Komantatore i da mu dava po~esti vojskata i dr. Vo 1940 godina
odedna{ Dijamandi is~eznuva od Grcija. Pri~ina za toa mo`e da bide
podgotovkata na italijanskata agresija protiv Grcija.
Me|utoa, so navleguvaweto na italijanskite vojski na gr~kata
teritorija, po napadot na 28 oktomvri 1940 godina, Alkibijad
Dijamandi gi pridru`uva italijanskite okupatori, vleguva so niv
vo gradot Konica, brzaj}i se da go organizira Kne`evstvoto Pind.
Uspeva, no pobegnuva koga gr~kata vojska povtorno go osloboduva
gradot Konica. Vo Grcija Dijamandi se vra}a na sigurno, koga
Grcija kapitulira i be{e okupirana od Germancite, Italijancite i
Bugarite.

SOZDAVAWE NA VLA[KA REPUBLIKA PODDR@ANA


OD ITALIJANSKITE I GERMANSKITE OKUPATORI I
KVISLIN[KATA VLADA NA GENERAL ^OLAKOGLU

Italijanskite okupacioni vlasti vo Grcija, sli~no na Hrvatska,


se obidele i vo Grcija da sozdadat edna Nezavisna dr`ava so
italijanski car, koja bi se prostirala me|u Ju`na i Severna Grcija,
odnosno Egejska Makedonija, vo koja bi vleguval i eden del na
Vardarska Makedonija, del od Ju`na i Isto~na Albanija, celata
teritorija na gr~ki Pind so onoj del {to se pripiva kon nego, oblasta
Zagora na Epir, Mecovo, so eden golem del na dolinata na rekata
Ahiloos, oblasta na Grebena i Ber i cela Tesalija. Bile izdadeni i
soodvetni geografski karti.8)
So okupacijata na Grcija, ras~lenuvaweto na zemjata na okupacioni
zoni (germanska, italijanska i bugarska), vo maj 1941 godina od Tirana
pristignuva vo Grcija Alkibijadi Dijamandi. Toj doa|a so posebna
leka kola, pridru`uvan od italijanski agenti, so site po~esti
kako {to prilega na eden Knez i Komantatore. Italijancite go
koristat i organiziraat po~esti, bidej}i na takov na~in sakaat da mu
dadat avtoritet za da mo`e da ja vr{i zada~ata {to mu e nalo`ena, da
AROMANSKI STUDII 153

sozdade Avtonomna dr`ava Pind.


Vo gradot Grebena, kade {to se zadr`a Dijamandi, formira biro za
propaganda na Avtonomnata dr`ava Pind, organizira sostanoci so
Grci od kucovla{ko poteklo, formira Komisija i razglasuva deka
}e gi zatvori gr~kite u~ili{ta. Na sobirite gi pobuduva dr`avnite
slu`benici da sorabotuvaat so okupatorite. Vo juni 1941 godina
zaminuva za Mecovo i Janina, i sozdava Op{tini na Kucovlasite.
So pet ~lenovi, od vkupno sedummina koi se obidel da gi najde. Bidej}
i selanite ne sakaa da stanat romana{i protiv niv organizira
teror. U~ili{tata i crkvite se zatvoraat. Mnogu selani, a me|u niv
i sve{tenici i u~iteli se fa}aat. Vo avgust 1941 godina vo gradot
Grebena Dijamandi go formira Sojuzot na Romanskite Op{tini i
pred zgradata kade {to e smestena negovata kancelarija visi znameto
so amblemot - Vol~icata so de~iwata.
Dvi`eweto za sozdavawe na Vla{ka Dr`ava se potpira na tri
osnovni principi. Prviot e politi~ki - sozdavawe Op{tini na
Kucovlasite, potpi{uvawe na Memorandum od Vlasite i na takov
na~in odozdola da se istaknat barawata za Avtonomija Pind,
vtoriot e finansiskiot, so samostojno eksploatirawe na postojnite
bogatstva na podra~jeto kade {to se sozdavaat op{tini na Kucovlasite,
tretiot princip ima za cel da sozdade vojska na Dr`avata Pind so
imeto Legija na Vlasite.9)
Obidite za ostvaruvawe na postavenata cel sozdavawe
Op{tini na Kucovlasite po~nuva taka {to letoto 1941 godina,
Dijamandi doa|a vo Tesalija, vospostavuva vrska so razni li~nosti,
i zaedno re{avaat da odr`at eden sostanok vo Pretori na Elasona,
Grcija. Od selata i gradovite na Tesalija kade {to `iveele Vlasi, se
pretpo~ituva seloto Pretori, bidej}i samo vo ova selo funkcioniralo
romansko u~ili{te i pred vojnata. Okupatorite, se razbira, mnogu
o~ekuvale od ovoj sostanok. Italijancite duri ispratile cela voena
muzi~ka grupa od 30 du{i, koja ispolnuva{e razni pesni vo seloto, a
Dijamandi pristigna pridru`en od desetina pitomci na romanskite
u~ili{ta i studenti, koi studirale vo Romanija besplatno.
Na sostanokot bile pokaneti istaknati nau~nici, trgovci I
imotni lu|e od gradot Elasona. Za odr`uvaweto na sostanokot
be{e informiran Nacionalno-osloboditelniot front na Grcija
(EAM). Vo sorabotka so trgovecot od Elasona Filota Vaskali se
odlu~uva da se bojkotira sostanokot vo Pretori. Sostanokot ne
uspeal, bidej}i do{le samo nekolku od pokanetite. Dijamandi rekol:
Italijancite ve}e re{ile da ni pomognat vo ostvaruvaweto na sonot
na Vlasite i da ja sozdademe Vla{kata dr`ava na Pind. Za ovaa cel
154 Valeriu Papahaxi

mene specijalno me donesoa vo Grcija, za da me stavat za voda~ na taa


Dr`ava. Me|utoa, za da im ja olesnime rabotata na Italijancite
da prodol`at so formiraweto na na{ata dr`ava, nie treba da
poka`eme deka samite toa go sakame i oti sme spremni da pomogneme
za nejzinoto formirawe. Za da uspeeme vo toa treba da potpi{eme
eden Memorandum, vo koj barame sozdavawe na Vla{ka Dr`ava i da go
predademe na italijanskite vlasti. Naporedno so toa da sozdademe vo
sekoe selo ili grad Vla{ki Op{tini, koi potoa }e ja zazemaat celata
vlast vo seloto ili gradot.10)
U~esnicite na sostanokot se soglasuvaat so Dijamandi, no za da
ja ostvarat celta smetaat deka ne e dovolna samo nivnata aktivnost,
Memorandumot treba da go potpi{at i drugite Vlasi koi {to ne
u~estvuvale na sostanokot vo Pretori i osobeno Filotas Vaskalis.
Na drugiot den edna grupa od u~esnicite go posetuva Vaskalis.
Objasnuvaj}i mu ja celta, tie mu rekle: Filotas, ako ti trgne{, po
tebe }e dojdat site. Vaskalis im odgovoril: Prvo, vie ne postapivte
dobro {to otidovte na sostanokot; vtoro, zgre{ivte {to dojdovte kaj
mene, bidej}i jas nikoga{ nema da se otka`am od moeto gr~ko poteklo,
pa i na site Vlasi {to `iveat vo Grcija. Mislam deka i Vie treba
istoto da go storite i da ne odite so Italijancite. Da ne bidete
vovle~eni, bidej}i vo tatkovinata imame okupator. Da imate na um
deka eden den }e se oslobodime i toga{ so koe lice }e izlezemr pred
op{testvoto.11)
Od stavot na Vaskalis se voodu{evija i drugi Vlasi i se otka`ale
da go potpi{at Memorandumot, nitu pak da sozdadat Op{tina. Taka,
obidot na Dijamandi u{te od po~etokot pretrpuva neuspeh i mu se
pridru`uvaat samo eden mal broj Vlasi. Podocna Italijancite zaedno
so Vlasite go obesile Vaskalis na edno drvo na plo{tadot vo Elasona,
so vrzani race zad grb, kade go ostavile da visi mnogu ~asovi, a od
sne`nite vrne`I se pretvoril vo sne~en ~ovek.
Istoto leto Dijamandi se nastanuva vo gradot Larisa, a poradi
geografskata polo`ba ja pretvora vo centar na kucovla{koto
dvi`ewe. Na svoite poznati Dijamandi im zboruva{e: Vojnata }e
ja dobie Oskata. I onie dr`avi koi se so zapadnite sojuznici }e se
uni{tat. Samo Grcija }e bide spasena, blagodarenie na Vlasite, bidej}
i tie }e ja sozdadat Dr`avata Pind.12) Granicite na taa Dr`ava,
Dijamandi gi opi{uva na sledniot na~in: Dr`avata Pind }e po~nuva
od granicite na Albanija i Jugoslavija, opfa}aj}i gi podra~jata na
Makedonija, Epir i Tesalija i }e zavr{uva vo Domoko.13)
Ovie zborovi i planovi denes se smetaat za nerealni i
predizvikuvaat ironija. Me|utoa, situacijata vo 1941 godina be{e
AROMANSKI STUDII 155

poinakva i toga{ tie imaa sosema drugo zna~ewe. Armiite na Oskata na


sekade slavea pobedi. Gr~kata armija be{e raspadnata, a naselenieto
na zemjata be{e svedok na op{toto ogor~uvawe i raspa|awe na
s. Okupatorite, ja podelile toga{ Grcija na tri zoni: bugarska,
italijanska i germanska. Ni{to ne im pre~elo da sozdavaat vnatre
vo toa besno vreme i u{te edna, vla{kata? Za vreme na sudeweto na
legionerite od Specijalniot sud za voenite zlo~ini vo Larisa, so
sozdavaweto na vla{kata Dr`ava Pind italijanskite okupacioni
vlasti vo Grcija stavija dve osnovni celi: prvo, vo tekot na vojnata
okupacijata na Tesalija, Makedonija i Epir da bide obezbedena so
mali sili; formirawe gr~ka armija koja bi bila ispratena da vojuva
protiv sojuznicite; preku vla{koto malcinstvo da se razbie
edinstvoto na narodot, bidej}i Oskata ima{e pri~ini da gi mrazi
Grcite, otkako tie stanale pri~ina taa da zagubi edna cela zima i
da go zadocni napadot na Germanija protiv Sovetskiot Sojuz, vtoro,
po vojnata }e ja olesnuva{e Italija da go pro{iri vladeeweto od
Albanija i Pind i vo ostanata Grcija. Se razbira, vakvite smetki se
baziraa vrz pobedata na Oskata vo Vtorata svetska vojna.
Anti~kiot istori~ar Herodot pi{uva deka koj gi vladee Mecovo i
Tesaliskiot Pind, toj ja vladee i cela Grcija. Ova anti~ko svedo~ewe
go znaele, se razbira, Italijancite, a preku vla{kata dr`ava da
obezbedat prevlast na podra~jeto na Pind i so toa nadvladuvawe vo
cela Grcija. Zakanata, zna~i, sozdavaweto na Dr`ava Pind be{e
i seriozna, i ostvarliva i ako ostanala vo istorijata kako ne{to
komi~no, se dol`i, kako {to }e vidime, isklu~ivo na organiziraniot
otpor, i glavno na otporot na samite Vlasi.
Oficijalnoto oformuvawe na Avtonomnoto dvi`ewe na
Kucovlasite se pravi so Memorandumot, podnesen na 25 septemvri
1941 godina do Pretsedatelot na kvislin{kata vlada na Grcija,
Georgios ^olakoglu. Memorandumot se potpi{uva od Dijamandi vo
svojstvo na pretsedatel na Vla{kite op{tini na Pind i na vla{kiot
element na ju`niot Balkan. Vo Memorandumot me|u drugoto se veli:
Va{a Ekselencijo. Voodu{eveni od silnata `elba da ja vidam da
izgreva zorata na eden iskren period i plodotvorna sorabotka me|u
gr~kata dr`ava i vla{kiot element, se opravda so inicijativata na
Va{ata Ekselencija so nade` da se postavat tvrdi osnovi za edna
pogolema sorabotka za {to izrazuvame golemo zadovolstvo.
Za vreme na sredbata so V. V. odr`ana na 17 i 20 septemvri 1941
godina, Vie mi rekovte deka barawata na vla{kiot element vo Grcija
se pravedni i zakonski i vrz osnova na seto toa, go podnesuvam sledniot
Memorandum:
156 Valeriu Papahaxi

Imaj}i gi predvid mnogubrojnite `rtvi na koi bile podlo`eni


Vlasite vo Grcija i nasekade, za izgradbata i razvojot na gr~kata
dr`ava, proleanata krv od Vlasite zaedno so Grcite pred nacionalnata
revolucija vo 1821 godina, kako i za vreme na revolucijata i do denes,
od prvenecot Rigas Fereos, herojot na heroite Georgaki Olimpiu
i mnogu drugi golemi voda~i od sredinata na vlasite, heroite na
gr~ko-turskata vojna, do sovremenite nacionalno-dobrotvori i
intelektualci Averof-To{ica, Sturnara, Sina, Lambriu, Kristaki
i dr.
Imaj}i predvid deka Atina vo 1800 god. be{e edno selce so
6000 `iteli, a sega ima okolu 1.000.000 (sostojba vo 1941 g., n. b.), a
vla{kata op{tina na Moskopole vo 1750 godina ima{e 60.000 `iteli
i razvojot na gr~ko-italijanskata kultura, koja sjae{e zad predelite
na Balkanot, na Samarina, koja do 1750 godina broe{e pove}e od 30.000
`iteli so razvieno gr~ko-italijansko obrazovanie, a bogatstvoto
na op{tinata i `itelite be{e ogromno, isto taka i na site drugi
vla{ki naselbi, koi pred nekolku godini bile razvieni, a sega se
podlo`eni na nespravedlivost i bratska neblagodarnost, osudeni na
edna isto{tenost i poni`uva~ki `ivot.
Zemaj}i go vo predvid streme`ot na site dosega{ni vladi da go
likvidiraat nacionalniot karakter na latinskiot element na Pind,
Epir, Tesalija i Makedonija, spravedlivosta i moralot diktiraat
prekinuvawe na takvata polo`ba i latinsko-vla{kiot element vo
Grcija, koj iskreno sorabotuva{e so gr~kiot, mora da stane silna alka
me|u Grcija-Romanija i Rim-Berlin i da sozdadat uslovi i mo`nosti
za plodotvorna sorabotka vo site oblasti, vo ramkite na noviot
evropski poredok i pod za{titata na silite na Oskata
Vrz osnova na gore izlo`enoto i postignatiot dogovor, Va{a
Ekselencijo, imam ~est da Vi napomenam i pismeno so ovoj dogovor
na pokrenatite barawa koi se neophodni za natamo{nata na{a
vistinska i iskrena sorabotka:
1.Nomarhite (Okru`nite na~alnici, n. b.) i Dimarhite
(Gradona~alnicite, n. b.) na Epir, Pind, Tesalija i Makedonija, tamu
kade {to ima vla{ki naselbi, }e se imenuvaat otkako prethodno }e
bide postignata soglasnost me|u gr~kata vlada i gospodin Alkibijad
Dijamandi, usoglaseno so okupatorskite vlasti, a imeno, so Germancite
za oblasta na Solun, so Italijancite za italijanskite okupacioni
zoni;
2.Nomarhite na gornite oblasti }e imaat status na Generalen
Na~alnik, me|utoa tie ne }e mo`at samostojno da donesuvaat odluki za
nekoi administrativni merki, kako na primer, otpu{tawe od rabota
AROMANSKI STUDII 157

i imenuvawe na politi~ki i voeni slu`benici, nivno premestuvawe,


merki {to se odnesuvaat na efektivnata kontrola na dogovorot za
iskrena sorabotka so Voenite okupacioni vlasti. So toa }e se odbegnat
ta`nite i zlostorni~kite pojavi zabele`ani vo posledno vreme
kako i dejstvuvaweto na nekoi elementi, pottiknuvani od agenti na
neprijatelski lica kon Oskata, ili se poddr`uvaat od eden lo{o sfaten
patriotizam;
3.Mesnoto naselenie na gornite oblasti, treba da gi ima soodvetnite
prava i ovlastuvawa, a imeno: u~ili{ta i crkvi na maj~in jazik, vo ~isto
latinsko-vla{kite naselbi }e funkcioniraat samo vla{ki u~ili{ta;
4.Da se dodeli privremen kredit vo iznos od 250.000.000 drahmi za
oblasta Pind, za ubla`uvawe na rekviziciite i {tetite pri~ineti
za vreme na vojnata, odzemeniot imot na Vlasite od strana na gr~kata
dr`ava;
5.Da se vospostavi apsolutna ramnopravnost vo oblasta na
ekonomskata pomo{, soodvetno rasporeduvawe na p~enicata i hranata.
Da se spre~i pristrastnoto odnesuvawe na vlastite kon Vlasite;
6.Da se napravat izmeni na zakonot za gradskite i selskite op{tini,
vo zemjodelstvoto. Vlasite da gi ostvaruvaat svoite obvrski kako i
Grcite bez da se obra}aat vo sudovite Da se vratat zimskite pasi{ta
na sto~arite;
7.Strogo da se kaznat klevetnicite i vinovnicite, koi gi
predizvikale progonstvata, pritvorawata, apsewata i internirawata na
Vlasite vo tekot na gr~ko-italijanskata vojna, prijatelski raspolo`eni
kon Oskata.*)
* Memorandumot so drugite podatoci vo: Dimitrios Anesti, To
koutsovlahiko, Atina, 1964.
Po podnesuvaweto na Memorandumot, Dijamandi so sigurnost im
zboruval na svoite sorabotnici: Sega ve}e e stvarnost Dr`avata
Pind. ]e bidat izdadeni naredbi so koi }e se reguliraat site
pra{awa.14) Toa go veruvaa site osven Dijamandi. Okupatorite go
sakaat raspar~uvaweto na Grcija, toa e ve}e fakt. Me|utoa, nesfatliv
e odnosot na dovoenite gr~ki vladi, zo{to tie ne se osmelija da ja
spre~at stranskata propaganda za postoeweto na kucovla{ko
malcinstvo vo Grcija. Za takviot odnos na gr~kite vladi ima odgovor
ako se analiziraat postoe~kite diplomatski dokumenti okolu gr~ko-
romanskiot spor za vla{kiot element vo Grcija, za posredni{tvoto
vo nivniot spor na Rusija i drugi evropski zemji.
158 Valeriu Papahaxi

PRISTAPUVAWE KON FORMIRAWE NA ORGANITE


NA DR@AVATA PIND.

Vedna{ po podnesuvaweto na Memorandumot do pretsedatelot


na kvinsli{kata vlada na Atina, A. Dijamandi pristapuva kon
formirawe na svojata vlada I drugi organi. Onie koi go poddr`ale
Dijamandi na po~etokot, voglavno bile imotni lu|e od gradovite, lu|e
koi o~ekuvale takov moment za novo pogolemo zbogatuvawe. Za `al,
takvi lu|e se nao|aat ne samo me|u Vlasite, niv gi ima vo site grupi
na lu|eto.
Ministerskite foteqi vo vladata na Dr`avata Pind bile
raspredeleni na vakov na~in: 1. Premier, Niko Matu{i, advokat, 2.
Minister za ekonomija, Karama, a potoa I Vejoglu, 3. Minister za
zdravstvo, Taha, 4.Minister za javen red, Vasili Raputika.14)
Premierot N. Matu{i, advokat od Larisa, so golema reputacija
i ugledno polo`enie vo op{testvoto. Vasili Raputika, bogat i
vlijatelen. Niv gi poddr`uvaa site tie koi bile pod vlijanie na
stranskata propaganda okolu kucovla{koto malcinstvo. Site
sonuvale da stanat bogati i istaknati li~nosti vo Dr`avata Pind.
Za Okru`en na~alnik na Larisa e imenuvan Pipiqanga, a podocna
i Koci za Okru`en na~alnik na Trikala. Na svoite sorabotnici
Dijamandi im vetuva visoki tituli. Dijamandi znae deka vla{kiot
element ne veruva vo negovite vetuvawa deka }e bide osloboden od
danocite i dr.
Za opstanokot na Dr`avata Pind i za ministerskite foteqi i
drugite tituli, najmalku veruva{e vla{koto naselenie. Okupatorite
i Dijamandi ne go zemaa vo predvid masovniot otpor na vla{koto
naselenie.
Kon krajot na 1941 godina rakovodstvoto na Avtonomnoto
dvi`ewe go so~inuvaa nekolku desetici lu|e, me|u niv bea malku
bogati trgovci i ~iflik~ii. Po sostanokot vp seloto Pretori i
podnesuvaweto na Memorandumot do kvislin{kata vlada na Atina,
inicijatorite i aktivistite na ova dvi`ewe se ispra}aat vo
gradovite i selata, kade otvoreno gi propagiraat celite i zada~ite
na Dr`avata Pind, obiduvaj}I se da privle~at pove}e pripadnici
od vla{koto naselenie vo Grcija.
Otporot na vla{koto naselenie be{e neorganiziran, spontanoto
sprotivstavuvawe ne be{e efikasno, be{e neophodno sozdavawe na
AROMANSKI STUDII 159

eden centar Koj }e ja rakovodi celata borba protiv vovlekuvaweto


na vla{kiot element vo avanturisti~kite planovi na Dijamandi
i okupatorot. Organiziraniot otpor se sozdade so pomo{ta na
Nacionalno-osloboditelniot front na Grcija (EAM) i go dobi
imeto Sojuz na gr~kite Kucovlasi-Nacionalno-osloboditelna i
civilizirana organizacija15) i vrz osnova na iskustvoto steknato od
nacionalniot front vo Tesalija. Pod rakovodstvoto na Nacionalno-
osloboditelniot front (EAM) mnogu brzo se sozdavaat organizacii
protiv avtonomnoto dvi`ewe na Dijamandi, opfateni se site sela
i gradovi kade {to `ivee vla{ko naselenie. Vo novosozdadenata
organizacija vleguvaat i sorabotuvaat nau~nici, oficeri,
slu`benici, trgovci i voop{to najzdravoto i dinami~no naselenie
na Vlasite.
Preku ~lenstvoto i simpatizerite na vla{kata organizacija se
vospostavuvaat vrski so celokupnoto vla{ko naselenie, opfateni se
site sela i gradovi, na borbata protiv okupatorot i Dr`avata Pind
se diga vla{kiot element vo Tesalija i Makedonija. Na ~elo na ova
anti-avtonomno dvi`ewe e Kostas Gamvetas eden od pette ~lenovi na
prviot Op{totesaliski organ, formiran vo Larisa vo Januari 1942
godina. Vo sostavot na ovoj organ vleguvaa i Tanasis Daniil, trgovec,
Mico Prokova, bankarski slu`benik, Kosta Vasiliu, student na
pravniot fakultet i Aristoteli Paraskeva, generalen sekretar na
gradskiot sovet na Larisa.16)
Edna od glavnite zada~i na Tesaliskiot odbor i na site lokalni
anti-avtonomni organizacii na EAM be{e, na vla{koto naselenie
da mu se razjasni deka se od gr~ko poteklo, da go ubedat da ne stapuva
vo dvi`eweto na Dijamandi. Na sobirite na gra|anite od vla{ko
poteklo vo selata i gradovite na Tesalija i Makedonija se donesuvaa
rezolucii deka se Grci, osuduvaj}i go kako akt na predavstvo sekogo
koj stapuva na stranata na avtonomnoto dvi`ewe. Ovaa propaganda
se vr{e{e usmeno, pismeno, na tajni sobiri, preku {irewe na tajni
apeli, rasturawe na pe~aten materijal. Izleguvaat ilegalni vesnici
Kucovlahos, Tahidromos, Telija i dr.
So cel vla{koto naselenie da bide vovle~eno vo avanturisti~kite
planovi na Dijamandi, Dr`atata Pind za svoite podanici voveduva
specijalni zakoni. Dijamandi izdava naredbi, sankcionirani od
italijanskite okupacioni vlasti. Prvata takva naredba se odnesuva
na Eksteritorijalnosta odnosno li{uvawe od pravoto gr~kite
sudovi da gi priveduvaat Vlasite na krivi~na odgovornost, ili da
razgleduvaat bilo kakvo predmeti. So toa se voveduva svoja sudska
uprava. Se razbira, gr~koto pravosudstvo ne priznava{e takva
160 Valeriu Papahaxi

indulgencija, me|utoa, so pomo{ta na italijanskite okupatori,


od podra~jeto na Dr`avata Pind bea isterani ili otpu{teni od
slu`ba nekolku javni obviniteli.
Edna druga naredba se odnesuva{e na privilegiranata polo`ba
na vla{kiot element vo oblasta na snabduvaweto so prehranbeni
produkti, Od esenta 1941 godina niz cela Grcija se sozdadeni te{ki
uslovi so snabduvaweto na naselenieto, se voveduvaat ograni~uvawa
vo raspredelbata na prehranbenite produkti. Spored naredbite za
ograni~uvawe sekoe domakinstvo mo`e{e da kupi, na primer, do edna
oka meso, ili polovina oka mleko, ili soodvetno koli~estvo na drugi
produkti. Za da mo`e nekoj da kupi pove}e meso ili mleko, mora{e
da donese lekarska potvrda deka ima bolen vo ku}ata, ili nekoja
druga vonredna sostojba. Me|utoa, za Vlasite okupatorskite vlasti
odreduvaat drugi normi i olesnuvawa, a toa se odnesuva na podra~jeto
na Elasona. Spored ovie normi, sekoj Vlav mo`e slobodno da kupuva
kolku {to saka meso i mleko.
Organizaciite na otporot odnosno Anti-avtonomnata
organizacija na gradot Elasona, rastura specijalni letoci i gi
povikuva Vlasite da ne primaat prehranbeni produkti na takov na~in
Povikot imal odek. Vlasite pri kupuvawe meso, od kasapot barale
tolku, kolku {to bilo odredeno za site drugi patrioti, koi ne se
Vlasi.
Borbata protiv Legijata vo gradot Larisa bila objavena i od
strana na organizacijata Filiki eterija, ~ij voda~i bile Averof-
To{ica i Raptis. Raptis raska`uva: Na specijalen sostanok na{ata
organizacija donese odluka da se bori protiv Avtonomnoto dvi`ewe
na Dijamandi i na svoeto ~lenstvo mu nalo`i da go osudi toa dvi`ewe
kako predavni~ko.17)
Dve organizacii: Sojuz na gr~kite Kucovlasi, organizirana
od Nacionalno-osloboditelniot front na Grcija (EAM) i Filiki
Eterija vo 1942 godina donesoa odluki posebno edna od drugata, za
ubistvoto na Dijamandi. Prvata formira edna mala grupa na ~elo
so Toma Pala so zada~a da izvr{at diverzija protiv Dijamandi, vo
blizina na Zemjodelskoto u~ili{te, koga toj }e minuva ottamu za
Trikala. Od organizacijata na Filiki Eterija trgovecot Nikos
Raptis zaedno so drugi trojca treba{e da frlat ra~ni bombi vnatre
vo kancelarijata na Dijamandi, vo momentot koga toj }e bide tamu.
Atentatot vrz Dijamandi ne bil izveden. Glavnata pri~ina za toa bila
deka vo po~etokot na 1942 godina u{te ne be{e razvieno i organizirano
partizanskoto dvi`ewe vo Grcija. Vrskata me|u malubrojnite grupi i
politi~kite organizacii vo gradovite i selata ne bila vospostavena,
AROMANSKI STUDII 161

nemalo vrski me|u oblasnite organizacii i Centralniot komitet na


Komunisti~kata partija na Grcija. Poedini partiski funkcioneri
se pla{ele da prezemaat odgovornost za politi~kite posledici od
izvr{uvaweto na eden takov atentat protiv Dijamandi.
Italijanskite okupacioni vlasti otporot na vla{kiot element da
stapi vo dvi`eweto na Dijamandi gi natera da prezemaat represivni
merki, se obiduvaat da go skr{at, pribegnuvaj}i kon potkup i teror.
Italijanskite odredi gi napa|aat selata zaedno so vooru`eni lu|e na
Dijamandi. Se vr{at apsewa na istaknati Vlasi. Mnogu od niv gi besat
na drvata, kade gi dr`at mnogu ~asovi so glavata nadolu, ili obratno.
Pove}e od 6000 Vlasi bile maltretirani od koi 200 umrele od
ma~ewata. Italijanskite okupatori zaedno so Dijamandi ne mo`ea
da go skr{at otporot na Vlasite. Vo po~etokot na 1942 godina
sozdavaweto na Dr`avata Pind nema poddr{ka od vla{kiot element.
Za da uspeat vo svoite planovi pribegnuvaat kon `estok teror bez da
mislat na posledicite.18)
Dijamandi so pomo{ na italijanskite okupacioni vlasti vr{i
pritisok vrz istaknati li~nosti od vla{ko poteklo. Vo svojata
kancelarija go povikuva lekarot Nikos Raptis i mu predlaga da go
poddr`i negovoto dvi`ewe, da se sodejstvuva vo sozdavaweto na
Dr`avata Pind. Raptis odbiva i Dijamandi go udira so raka vo
liceto. Lekarot Raptis zaedno so drugi ~lenovi od dvete spomenati
organizacii na otporot organiziraat protestna akcija, se javuvaat kaj
Komandantot na italijanskata divizija Forli, generalot Ruxero.
Na 17 januari 1942 godina italijanskiot general prima delegacija
sostavena od intelektualci na gradot Larisa. Delegacijata mu podnese
`alba protiv terorot i raznite pritisoci {to se vr{at vrz vla{kiot
element od strana na Dijamandi. Vo pismenata `alba, me|u drugoto
se veli: Nie sme gr~ki gra|ani, od po~etokot na okupacijata se
pot~inivme na novite vlasti Go smetame za necelesoobrazno
sozdavaweto na posebna Vla{ka op{tina Pritisokot da vlazeme vo
edna posebna op{tina, za nas e neprifatliv, toa e neostvarliva ideja
19) Se razbira, italijanskiot general se pravi deka ne znae i ja
uveruva delegacijata deka vo idnina nema da gi voznemiruvaat.
Procesot na formiraweto na dr`avnite organi pretrpe celosen
neuspeh. Bez ogled ma sestranata pomo{ od strana na italijanskite
okupacioni vlasti, Dijamandi ne mo`e{e da privle~e golem broj na
svoja strana. Ne pomognaa i represiite, apsewata, ubistvata i dr.
162 Valeriu Papahaxi

VOORU@ENITE SILI NA DR@AVATA PIND


LEGIJATA NA VLASITE -

Vo juli 1941 godina se formiraat prvite odredi sostaveni


isklu~ivo od Vlasi. Vooru`enite edinici, taka nare~enata Legija
na Vlasite vleguca vo sostavot na italijanskata divizija Forli so
sedi{te vo gradot Trikala.20)
Imeto na vla{kata armija, spored avtorite i organizatorite,
bo`em e povrzano so imeto na V-ta Rimska Legija, od koja navodno
se oddelile nekoga{ Vlasite i ostanale na gr~kite planini. Za
formiraweto na Legijata se vlo`uvaat posebni napori. Dijamandi
razglasuva deka nejzinata komanda }e bide pod komandata na Vasili
Tajoxo, koj e od vla{ko poteklo, rodum od seloto Amaranto,
Kalabakska okolija, Grcija. Me|utoa, polkovnikot Vasili namesto
kaj Dijamandi pristapuva kon partizanskoto dvi`ewe na Nacionalno-
osloboditelniot front na Grcija. Pritisocite na Dijamandi vrz
drugi li~nosti od vla{ko poteklo nemaat uspeh.
Otkako mnozinstvoto od oficerite od vla{ko poteklo odbiva da
zazemaat komandni dol`nosti vo t. n. armija na Dr`avata Pind za
komandant na Legijata e imenuvan razbojnikot Vasili Raputika. So
cel {to pobrgu da se kompletiraat edinicite na Legijata, Dijamandi
zaedno so italijanskite okupacioni vlasti, bile prinudeni da
gi ispratat vo nea site tie koi se izjasnile deka se romanofoni,
u~estvuvale vo grabe`ite i pqa~kawata na selata. Vkupniot broj na
Legijata vo Tesalija, ne iznesuva{e pove}e od 300 lu|e od koi samo
15-20% bile od vla{ko poteklo. Ako se zeme predvid deka vo Tesalija
`ivee golem broj Vlasi, toga{ o~igledno e deka vo Legijata dojde mal
broj lu|e od vla{ko poteklo, bez ogled na terorot i represijata.
Represivnite merki na Legijata vrz vla{koto i drugoto naselenie
vo Tesalija go pottikna otporot na narodot i razo~aruvaweto na
italijanskite okupacioni vlasti. Komandata na italijanskata
divizija Pinerolo so sedi{te vo gradot Trikala, pod pritisokot
na naselenieto be{e prinudena da ja prekine materijalnata i voenata
pomo{ na Legijata. Oficerite na Legijata Dijamandi go narekuvaat
izmamnik i toa se prave{e otvore no vo prisustvo na okupatorite
na narodot.
Italijanskite okupacioni vlasti soo~eni so otporot na narodot
i bavnoto formirawe na strukturite na Dr`avata Pind, prezemaat
AROMANSKI STUDII 163

razli~ni merki za zabrzuvawe na nejzinoto formirawe. Taka na


primer, II-to Biro na italijanskata divizija Forli go pottiknuva
Dijamandi da izdade Manifest, od 1 mart 1942 godikna. Glavnite
momenti na Manifestot se slednite:
Gr~kata vlada da prezema merki za spre~uvawe na site kleveti
protiv Vlasite koi prolevaat krv zaedno so svoite sojuznici
(misli na italijanskite okupatori, n. b.) Iskrenoto raspolo`enie
na vla{kiot element, osobeno na Pind, Tesalija i Makedonija, za edna
tesna i neraskinliva sorabotka me|u vla{kiot i gr~kiot element e
evidentna Na{ata zada~a, kako potomci na drevnite Rimski Legii
i na{ite bra}a otade Dunav, e da se borime na stra nata na Italija i
Gedrmanija21)
Legionerite gi obikoluvaat selata i gradovite na Tesalija
teroriziraj}i go naselenieto da go potpie{e Manifestot za da
izgleda deka toa go bara narodot. Za da se soberat pove}e potpisi, se
terorizira ne samo vla{kiot, tuku i gr~kiot element. Sodr`inata na
Ma nifestot be{e ot~ukana na ma{ina na gr~ ki jazik i predaden
na redakcijata na vesnikot Tesalija i Tahidromos koi izleguvaa
vo gradot Volos. Po naredba na italijanskiot kapetan Romusi,
Manifestot be{e objaven na 28 mart 1942 godina Pod Manifestot
gi ima{e potpisite, otkucani na ma{ina so latinica so podatoci za
slednite sovetnici i pretstavnici na Vlasite na Ju`en Balkan:
1.Voda~ i pretstavnik na Vlasite na Dolen Balkan - Alkibijadi
Dijamandi;
2.Vasili Varduli, Albanija;
3.Mihali Tegujani, Srbija;
4.Ziku Araja, Bugarija (profesor);
5.Niko Matu{i, Grcija (advokat), 6. Dimo ^utra, Grcija
(profesor); 7.Vasilaki Yoryo, Grcija (advokat), 8. Franko Yoryo,
Grcija (lekar), 9. Gaki Papa, Grcija (trgovec), 10.Niko Telioni i
Vasili Yoyo, Grcija (polkovnici).
Objavuvaweto na Manifestot predizvika bran na nezadovolstvo
kaj naselenieto vo Tesalija. Osobeno bile voznemireni onie koi gi
videle svoite potpisi, kako {to se naveduva, ili ne bile konsultirani
ili se otka`ale da go potpi{at. Vo odgovor na Manifestot grupa
nau~nici od Larisa, na 25 april 1942 godina potpi{aa Deklaracija.
Su{tinata na Deklaracijata se sveduva na slednoto: Nie i
na{iot element ni{to ne znaeme i nikogo na opolnomo{tivme da ne
pretstavuva. Site Vlasi se ~uvstvuvaat Grci i samo Grci.
Apsewata i represiite ni{to ne pomagaat. Avtonomnoto
dvi`ewe ve}e e mrtvo. Na 19 juli 1942 godina A. Dijamandi za sekoga{
164 Valeriu Papahaxi

ja napu{ta Grcija i negovite soni{ta za Dr`avata Pind ostanuvaat


neostvarlivi. Zaminuva za Solun i ottamu so avion vo Bukure{t. I
ottoga{ romanskata vlada stava kraj na svojata propaganda vo Grcija,
ogromnite investicii vlo`eni so decenii za taa cel, propadnaa
bezrezultatno, a bea iskoristeni od nekoi avanturisti koi uka`aa
golemi uslugi na italijanskite zavojuva~i, na nivnite teritorijalni
pretenzii kon Albanija i Grcija.
Drugiot voda~, advokatot Niko Matu{i, ostana vo Larisa
prekinuvaj}i ja svojata dejnost. Toj ve}e e ubeden za porazot na
Germanija i deka nikoga{ nema da stane Premier na vla{ka dr`ava.
Vo februari 1943 godina, zaedno so drugi, ja formira Organizacijata
na Naprednite Mladi na Evropa ONE. Kvislin{kata vlada na
Atina ne se interesira{e za negovata nova uloga. Bez nikoj da mu
pre~i pobegnuva vo Romanija.
Tretiot voda~ na Legijata, poznatiot Vasili Raputika, koj
ostana go uapsija rezervnite edinici na Nacionalno-osloboditelnata
vojska na Grcija (ELAS) od Larisa i po patot kon seloto Verdikusija,
`enite go ubija so debeli stapovi.
Blagodarenie na organiziraniot otpor od strana na narodot,
Avtonomnoto dvi`ewe do`ivuva tragi~en kraj. Eden del od tie koi
mu pristapija, se povlekoa. Eden mal broj italijanskite okupatori gi
vklu~ija vo Legijata na Vlasite i ja prodol`ija svojata predavni~ka
dejnost, no samo za nekolku meseci, dodeka se pojavija partizanite
i gi uni{tija. Nekoi od niv se sokrija vo Atina I drugite gradovi
na Grcija, a mnogu od niv bea uapseni po zavr{uvaweto na vojnata i
osudeni na razli~ni kazni zatvor, od Specijalniot voen Sud vo Larisa.
Se razbira, eden del od vla{kiot element stoe{e vo senka, o~ekuvaj}
i gi rezultatite od vojnata, me|utoa tie go pomagaa dvi`eweto
na Dijamandi, nadevaj}i se na visoki dol`nosti i privilegii vo
Dr`avata Pind.
Po zavr{uvaweto na vojnata, narodnata vlast na Romanija gi
uapsi voda~ite na Dr`avata Pind, gi osudi za nivnata fa{isti~ka
aktivnost vo Grcija. Dijamandi i Matu{i bea osudeni na dolgogodi{na
kazna zatvor. Prviot umre vo romanskite zatvori, Niko Matu{i, na
barawe na gr~kata vlada, vo 1964 godina, be{e predaden na gr~kite
vlasti. Imaj}i predvid deka Dijamandi i Matu{i vo 1946 godina bea
osudeni i od gr~kite voeni sudovi, po vra}aweto na Matu{i vo Grcija,
kaznata mu be{e namalena na 12 godini i osloboden.22)
Ostanuva nejasen odnosot na kvislin{kata vlada na Atina,
celiot nejzin upraven mehanizam, tolerancijata na vladea~kata klasa
kon Avtonomnoto dvi`ewe na Kucovlasite. Tie ne samo {to ne
AROMANSKI STUDII 165

se sprotivstavile na Dijamandi i italijanskite okupatori, tuku na


nekoj na~in go blagoslovile toa dvi`ewe i streme`ot za menuvawe
na nacionalniot i teritorijalniot integritet na zemjata. Svoite
sorabotnici Dijamandi gi najde vnatre vo vladea~kata klasa. Idejata
deka Kucovlasite ne se Grci i deka e neophodno i tie da sozdadat svoja
dr`ava, naide na poddr{ka kaj mnogu politi~ari, intelektualci, bez
ogled na toa dali tie otvoreno ili vo senka go pomagaa i pottiknuvaa
toa dvi`ewe.
I po zavr{uvaweto na Vtorata svetska vojna Italija prodol`uva
da go poddr`uva toa dvi`ewe. Postojat lu|e koi ne se otka`uvaat
od svoite nameri za sozdavawe na posebna vla{ka dr`ava na ovoj
prostor. Za takvata aktivnost na Italija svedo~i sledniot fakt:
vo 1951 godina Ivan Mihajlov doa|a vo kontakt so Zdru`enieto
Romanski Legioneri so sedi{te vo Rim. Na predlog na Mihajlov
ova Zdru`enie, vo april 1951 godina, podnese Memorandum pod naslov
Zelena kniga koj be{e ispraten do Organizacijata na Obedinetite
Nacii. Vo Memorandumot se bara{e: Za{tita na Kucovlasite od
Egejska Makedonija, potisnati od Grcija. Kako edinstveno mo`no
re{enie na problemot, - se iznesuva{e predlogot na Ivan Mihajlov,
sozdavawe na Nezavisna makedonska dr`ava, sli~na na [vajcarija.23)

ZAKLU^OK

Celosna likvidacija na Avtonomnoto dvi`ewe na Kucovlasite


nastapi po kapitulacijata na Italija. Kako rakovoditel na ova
dvi`ewe do krajot ostana nekojsi Kurdistas, koj be{e ubien od
partizanite, a negov najblizok sorabotnik be{e Zitrelas zaedno so
u{te nekolku drugi `iteli na grat~eto Almiros. Posledniot ubien
od Germancite vo grobi{tata na Volos.
Italijanskite okupacioni vlasti veruvaa deka so sozdavaweto
na Dr`avata Pind }e ja oslabat gr~kata dr`ava, koja po vojnata
ne }e bide vo sostojba da se sprotivstavi na ambiciite na Italija
vo sozdavaweto na edna Imperija na Sredozemnjeto. Me|utoa,
pojavuvaweto na vooru`enite odredi na Nacionalno-osloboditelniot
front na Grvija (EAM) vo po~etokot na 1942 godina vo Tesalija i
Makedonija i nivnoto sekojdnevno zajaknuvawe gi osueti site planovi
na italijanskite okupatori i gr~kite kvislin{ki vladi koi go
pomagaa Avtonomnoto dvi`ewe na Kucovlasite.
Nema somnenie deka Dvi`eweto na Kucovlasite vo Grcija vo
periodot na fa{isti~kata okupacija nema{e celosen uspeh. Me|utoa,
korenite na toa dvi`ewe ne se uni{teni. Mnogubrojnite zdru`enija
166 Valeriu Papahaxi

i organizacii na Vlasite vo stranstvo prodol`uvaat da sozdavaat


problemi vo Grcija i do den denes. Na li~nosti od vla{ko poteklo
se ispra}a razli~en propaganden materijal, gramofonski plo~i so
propagandni materijali, kaseti i dr. Me|utoa, vla{kiot element vo
Grcija gi odbiva, kako za vreme na fa{isti~kata okupacija, taka i
sega site obidi za sozdavawe na nekoe posebno dvi`ewe na Vlasite.

Bele{ki:
1.Istorikon Arheion Antistaseis, Oktomvrios-Noemvrios-Dekemvrios,
Aritmos, 38-39-40, Atinai 1961, s. 17-19. I drasis Prodoton kai Koutsovlahon. I
Roumaniki Legeon kai to Vasileion tis Pindu, tou Mimi Mpoukouvala.
2.Ibidem, 4.
3.Ibid., 41.
4.Arhiv na Makedonija, M-2813. Materijali na Presbiro na
Ministerstvoto za nadvore{ni raboti na Srbija; Vesnik Zora od
25.06.1919 g., Kucovla{koto dvi`ewe, s. 2.
5.Arhiv na Makedonija, M-2813. Materijali na Presbiro na
Ministerstvoto za nadvore{ni raboti na Srbija. Vesnik Sloboda,
od 07.juli 1919 g., s. 1.
6.Arhiv na Makedonija, M-2813. Vesnik Korijera Italijana od
04. dekemvri 1923 g.
7.Arhiv na Makedonija, M-2813. Vesnik Makedonija od 15. april
1928 g.
8.Istorikon Arhejon Atnikis Antistaseos, Oktomvrios-Noemvrios-
Dekemvrios, Aritmos 38-39-40, Atinai 1961, s. 17-19.
9.Lazarou Arseniu, I Tesalia stin Antistasi, Atina, 1966, s. 42-43.
10.Ibidem, s. 43.
11.Ibid., 43-44.
12.Ib., 45.
13.I, 47.
14.Tou Mimi Mpoukouvala (Apospasma apo anekdoto vivlio tou gia ton agona
Etnikis Antistaseos tou Tessalikou Laou). Istorikou Arheion Etnikis Antistaseos.
Oktomvrios-Noemvrios-Dekemvrios. Aritmos 38-39-40, Atinai 1961, s. 17-19.
15.Lazaros Arsenou, s. 49-50.
16.Ibidem, 50.
17.Ibid., 54.
18.Ib., 55.
19.I, 55.
20.Istoria tis Antistasis 1940-1945. AULOS Atina, tomos protos, s. 152-
153.
21.Lazaros Arseniou, Tessalia stin Antistasi, Atina 1966, s. 65.
AROMANSKI STUDII 167

22.Istoria tis Antistasis 1940-1945. AULOS, Atina, tomos protos, s. 152-


153.
23.G. A. A. I kata tis Makedonias apivouli, Atinai 1966, s. 352-353.
168 Valeriu Papahaxi

SODR@INA
MOSKOPOLE
- TRGOVSKATA I KULTURNATA METROPOLA
NA AROMANCITE NA BALKANSKIOT POLUOSTROV
VO XVIII-OT VEK - 5
NEKOLKU UTO^NUVAWA
VO VRSKA SO LEKAROT AROMANEC
OD VIENA JOAN NIKOLIDE DE PINDO (1737-1828) 21
U^ENI AROMANCI VO XVIII VEK 29
KONSTANTIN HAXI \EOR\IU
XEHANI OD MOSKOPOLE 44
OBID ZA LETAWE SO BALON NA NEKOI
AROMANCI OD SELOTO SERAKU VO VREMETO
NA ALI-PA[A 57
SOZNANIJA ZA VRSKITE NA AROMANCITE
MOSKOPOLCI SO BRODOSOPSTVENICITE I
TRGOVCITE OD DUBROVNIK
VO XVII-ot I XVIII-ot VEK 67
AROMANCITE OD MALOVI[TA VO VENECISKITE
DOKUMENTI OD XVIII-OT VEK 83
KATALONCITE I AROMANCITE
VO JUGO-ISTO^NA EVROPA VO XIV-OT VEK 91
ESPRI-MARI KUZINERI I AROMANCITE 128
PRILOG KON ISTORIJATA
NA KARVANXISTVOTO
KAJ AROMANCITE 138
-DODATOK
KUCOVLA[KOTO DVI@EWE
I VLA[KATA REPUBLIKA
VO GRCIJA 1941-1945 GODINA  146
AROMANSKI STUDII 169

UNIEA TI CULTUR-A ARMNJLOR DIT MACHIDUNII


Bul. Jane Sandanski 77/3-39, 1000 Skopje, R. Macedonia
Tel. 0038978350434; e-mail: dinacuvata@yahoo.com

Corectura: Dina Cuvata


Tipografiea: PE^ATNICA NAUMOVSKI, Skopje
Tiraj: 150 di cumts
ISBN 9989-895-81-3

You might also like