aa) energija 6 CASOPIS HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE UDK 621.31 * ENJAAC 43 (6) 323-418 (1994) ISSN.0013-7448, ENERGIA @ GODINA 43 @ BRO) 6 © STRANA 323-418 © ZAGREB, PROSINAC 1994«e213 CASOPIS HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE ENIAAC 48 (6) — (1994) 328-418 Issnoons7ase energija IZDAVACI ~ PUBLISHER'S Hrvatska elektroprivreda Institut za elektroprivredu, Zagreb rowoc zona Ministarstvo znanosti, tehnologije i informatike IDAVACKI SAVJET ~ THE PUBLISHING COUNCIL Duro Stankovic; dipl. inz., Institut za elektroprivredu, Za- greb — Zdenka Jelié, prof. Institut za elektroprivredu, Za- greb — Slavica Barta, dipl. ind., Hrvatska elektroprivreda, Direkeija za razvoj i inzenjering, Zagreb — Andelko Dujmo- vie, ipl. inz., Direkcija za distribuctju, Osijek — Bruno Sai- ‘na, dipl. ind., Hrvatska elektroprivreda, Prijenosno podrué- je Opatija — Marijan Kovaé,dipl. inz., Hrvatska elektropri reda, PP Primorskog sliva, Tribalj — mr. Damir Subasi¢, dipl. ind, Javno poduzeée za zbrinjavanje radioaktivnog ot- pada, Zagreb LUREDNICKI ODBOR — EDITORIAL BOARD Glavni urednik- Editor-in-chief: dr Zorko Cvetkovié, dip in? Urednik - Editor: Zdenka Jeli, prof. Urednici rubrika — Contributing Editors: »Energetski siste- mis, dr. Goran Granié; dipl. ind. ~ »Hidroelektranes, Viadi- mir Prizl,dipl. in. — »Termoelektrane i toplanee, Ivan Vu- Getic, dipl. ind. — sPrijenos elektriene energijes, mr. Zd ko Tonkovic, dipl. in. — »Razvoj, distribucija i potrosnja lektrigne energijes, Mladen Jedié, dipl. inz. i Dasenko Bal- dasari, dipl. inz. — »Ekonomsko postovanje i tarifna politi- kkae, dr. Jure Simovié; dipl. ecc., Mladen Mandié, dipl. ecc. i Marijan Magdie; dipl. ecc. — »Ekologijae, dr. Niko Malbaéa, ipl. ind. — »Informatikae, Nikola Lastrié, dipl. inz.— Teh” nicki urednik — Technical Editor: Branko Malis — Lektor Lingvistic Adviser: Vladimir Strojny, prof.— Metroloska re- cenzija — Metrologic review: mr. Mladen Zeljko, dipl. in Redakeija zavriena 1994—12—06 Goatite 3 0550) Zagreb 1994 Bre SADRZAI Tonkovié Z: Znagenje sOtoéne exe 110 kV+ Melina Sen}... Zadar Pregledn Clanak) 37 Tomasovié I~ Saina B. ~ Cerina P: Izbor podmnorskih i ko ‘enh energetakin Kabel sOtecne vere [0 ke Creede Sana 335 ‘Perak 1. — Bobanovié A. Podmorski optithi kabel za Otoénu ‘eru @Pregledni elanak) Ms ‘SavicevieJ: Podeworski i podzemni energetski kabel 110 KV projekt Otogna veza (Pregledn lanal) 349 Durdevie D: Projektivanje dalekovoda Otoéne veze 110 kV (Pregledni élanak) 359 Cerina P,— Mijié M.— 2ivkovie B: Transport i polaganie pod. morskih kabela»Oioene vere 110 kV Pregledn clanab) 373 (Corina P. — Despot I. — Krnie F: Polaganie kopnenog kabela TOV Bil Brig —TS Zadar 1 (Preledni lana) * 370 Rumora I. — Sasa 8: Telekomunikacisk: sustev 28 vodenje ‘bjekata “Otogne vere 110 kv ts CDU Bilice (Pregledh Slama) 383 Corina P.— Sana B: Ujecaj natina polagania padmorskih ‘educdnih Kabela nw cleKtrokoroajametalnog plata (Prepledn cana) 309 Corina P. — Senjanovie P: Snimanje poiodenih podmorskih abela sOtotne vere 110 kV (Prepledn lanak) 393 ‘ollereO: ABB — vsokonaponshi kabeli(PregledniGlanak) |. 397 Cerina P.— Delavia N. ~ Saina B: Oprema za popravak i pola. tanie potmorsih kabela repli Gana Ie strane struéne literature 407 Fotografije na omotnoj strani i u élancima PETAR CERINA Zagre, Avni Vokorar 37 Poi. pretnge 293, telefon 625328 625:111/328, telefon: 041/530408 Godignje ilazi 6 brojeva. Godignja preiplata za pojedince iznosi 0 DEM, 2 za poduzeca | ustanove 80 DEM. (a studente 20 DEM), ‘Cliena pojedinog broja u prodaji 8 DEM. ropa earn u DEM,» ull ew aro roads on dan uplte 1 inozemsivo§ 9 godine “Tekuiratu kod Narodne bank, Zagred Institt 2m elektroprvred ea +Eneraje)broj 3101603585 Misok Ae — Prints TH ZRINSKI de, Cakoveer Nakada 100 primjerahaUpute autorima 'UEnorgic smo v6 tsa yout o ian sténn | znnatvenih anak, pst fs autor ana veo tome Wako abe pve Cana Kaos e ao sbi ifs tog pegs se omega on autor foo nu cba ao mo tice. Pal vals u trecam leu no Upotrebialus pai eb Giana nora bt neoban, Ka ae press “Energi, wie sana sie pont fom drugom uresnwu sina ela eek ne vie 2 0 rar. Aor Eso tre 4 Vals rive zskonsin standard | NDOK props. Pr pote jedi ‘inbol ala posta 2axorate mjern anion Madunaroanap setae ese tk znakolgékaslova inde! moray tan | dni Fickle {eka pf Kem vena soa com m in so Gana oc rape pat Aa on pi. Naan ora Lnodenls pogesara,urecnhh oznaa Sopane Mara mat mata asso oe Teas bases gad ro al ra wine ee sans 6, Shak anak mor iat nyemu o0 Sate daje ovoine intormaciao sdrdajs fale veo periment tom jo op u Ganka Ne en fat we ee ey words). To sural Gta unstracem obi kab Hoe sara lanka Ora pomaty da ate nana dat ue Barak saa ivunie ~ Hirasawa stew abo fegen Crasevutl i soto evan ta savtoven West ala ~ eratur, Nevo 9 na rau inka om redom Kolm je spomenutau an LK se eka po a eet pie u's ols) saad arn BO] god ok aves Pode ri Bi ae tn. Nasi dank hategotzaci, sek ible ie meray it na jo pa ‘ru. Sebel seu nor rovode na ele nomad To ne ral prove 7, Lkown pias otogratle ete gram meal se alata possbnom ie {USuka sia ra svom ist, Maraa bt acta po prvi tesog ra tere Spite ae eg to Ga ssrcs Pom wlaasta pu “ako pripremien rukops Urodve pesleds, ajo ga reserzentins na exjena ‘ho povstno cen, tie se Soa (stam grate axon ured} po" fall tka © tame dal je anak primfen oad Uresstve aesara co ‘a bl ator ode uhojukatgor proma wale va sti nei nak ‘theme sensu ope kaagorsssy eafaee IZYORM ZUANSTVENCLANAK rr rene ance Bota, Wacenschaticher oinsibtrad) apse nove stcciate erahania th ke apaata (npr. det forskadeeaci) ve) kategor sepa doen hecbst= len ra el pndonos erarsvene)spozra ft pexom shvacanju a rape aK STI op Maran rani oti can cis pale [ranice eksperimentaine pogreske, kako to raved! autor ~ pent autoreve zapzaniaproratune eoraae evade dont sna mje- 'PRETHODNO PRIOPCENIE(oretnodno sao fo stopstena,preimnaty communica. ‘ne spounaje i erufate ci karakorzahtjoveobjavivane. Rad ObveraIno aud) [rash podtak noun sranstenh intooacl i va, al Sez Gevcine peledncat Kole bameguche Cai provers vesnehvomeciaranasinsokoe a pet PREGLEDNI GLANAK (pregdno do. prego rota, review, abzorala ro. ere ft ea ptm sev oti jon ae ‘inka tan Je cat poate 0 vim abjeeniyradonina hola se oe Sm rau abe nave erstur ssc egom pn se poole wets, Sipe moguinst Wert sees radova Koj pone evo fzratane SAVE Cu koe de, sien bata aso npr ta ‘ile vezang za evorna stata To Tada rad mors bil Rovort U eeresener Podiuu deamon) To sen adnod na raknadro ponavjanje posnai rin Be oe eet arta ad ves ajo ran {pagans neh energija éasopis HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE glasilo je energetiéara, elektroinzenjera i elek- trotehniéara. Izdaje ga Hrvatska elektroprivre- da uz pomoé Instituta za elektroprivredu i Mi- nistarstva znanosti, tehnologije i informatike: Njime se koriste mnogi znanstvenici i strué- njaci u na&oj zemlji, a poznat je | vaznijim refe- ralnim centrima u inozemstvu, kao sto su: Engineering Index Inc., New York; Engine- ering Information Inc. Bibliographic Services Dept, New Jersey; Current Tehnology Index, London; Viniti, Moscow; Revue Générale de Pélectricité, Paris; Current Bibliography on Science and Tehnology, Japan Information Centre, Tokyo; itd. U Energiji se tiskaju izvorni znanstveni élanci kao i élanci iz prakse, vijesti iz elektroprivrede, Zanimijivosti iz svijeta, priopéenja i élanci gra- ditelja elektroenergetskih objekata, proizvoda- 6a strojeva i materijala. Oglasi su sastavni dio Gasopisa, a priopéenja su komercijalne naravi. UREDNISTVORIJEC GENERALNOG DIREKTORA HEP-a Ovaj specijalni broj ENERGIJE posveéen je Otoénoj vezi koja na naponu 110 KV povezuje TS 400 / 220 /110KV Melina saZadrom preko otoka Krka, Raba i Paga. Moglo bi se postaviti pitanje za8to ovo} vezi posvetiti specijalni broj kada to i nije prva otogna veza realizirana unas. Pa ipak zato ima nekoliko razloga. Prvenstveno ta veza je spojila odvojeni dio dalmatinskog elektroenergetskog sistema s ostalim dijelovima Hrvatske i omoguéila dvostruko napajanje podruéja Zadra, tako teSko pogodenog redukcijama tijekom domovinskog rata, Ova veza je zatim realizirana w izvanredno kratkom roku i teSkim ratnim uyjetima pri Gemu nije bilo zanemarivo iskustvo iz. veé realiziranih otoénih veza. Nadalje, iako forsirana kao interventni objekt, ova se veza uklapa u dugoroéni plan razyoja hrvatskog elektroenergetskog sistema Sto joj daje naroéiti znaéaj u uvjetima ograni’enih financijskih moguénosti HEP-a. Konaéno ovaj specijalni broj ENERGUE ostaje kao trajni dokument jedne uspjele akcije HEP-a i izvanrednog zalaganja svih sudionika, od nasih iseljenika, koji djelomiéno financiraju ovaj projekt, do projektanata, doma¢ih i stranih isporutilaca opreme i izvodaga radova. Specijalisti e sigurno na¢i interesantna rjeSenja kako u podrugju kabelske tehnike, tako i u podruéju nadzemnih vodova, postrojenja, kontrole i telekomunikacija, Damir BegoviéZNACENJE OTOCNE VEZE 110 KV MELINA/SENJ ... ZADAR Mr. Zdenko Tonkovié, ‘Zagreb PREGLEDNI CLANAK, {anoxe se iteretraju relat! madelsih analiza wtecjavotoéne pls, jzatvaranja Kaka mrede 110 RV prekosjevernojadranskihotoka I njerinepoipore 5 Kontnenta na opskbu jane Hivaske letrienom eneraom. ljne ieee meee 110 KK, opskeba oto eleteénom energom. 1. UvoD Zatvaranje grane 110 kV preko sjevernojadranskih otoka Krka, Raba i Paga i njihovo povezivanje s kon- tinentainom mrezom — analogno onom preko Bra- éa, Hvara i Koréule — nalazi se, s razliditim intenzite- tom i varijantama, u srednjoroénim planskim doku- mentima veé barem desetak godina. Razina dosegnutog konzuma i njegovo znacenje do- nijeli su napon 110 kV na LoSinj (1989) ina Rab (1993), oba otoka koji se radijalno napajaju s Krka. Postojali su s druge, »splitske« strane TS 110/35+20 KV Nin (1990), s nepotpunim znaéenjem u mredi, kao i 20.ak km DV 110 kV izmedu Novalje i Paga (izgrade- nog 1980), u pogonu pod 10 kV (kao jedinstven sluéaj u tadaSnjoj jugoslavenskoj mredi). Nerazvijena mre- a godinama je spretavala razvitak otoka Paga (drée- Giga na oko 8 MVA: ne dopustajuéi nove prikljuéke). U taj kompleks ulazio bi i DV 110 kV Litki Osik-Kar- lobag u pogonu pod 35 KV (od svoje izgradnje 1981). Potreba da se pomogne u opskrbi elektriénom ener- gijom juzne Hrvatske — koja se zbog posliedica srpske okupacije i prekinutog jedinstva prijenosne mreze u rujnu 1991, naila izolirana u oto¢nom pogo- nu — promijenila je postojeée planove i nametnula prvenstvo izgradnji i konzistentnom zatvaranju pote- za Rab — Nin — Zadar. Stoga je na brojnim struénim savjetima vigestrano prostudirana i prodiskutirana evolucija otoénog pod- sistema. U novim okolnostima time se omoguéuje: (@) sigurnost (iz perspektive ratne ugrozenosti) i dvostrano napajanje zadarskog i paskog konzuma, za koje ée, doduée, trebati rekonstruirati potez Bilice — Zadar, (b) rastereéenje elektrana u tom izoliranom dijelu sistema (s proizvodnjom potpuno ovisnom o hidrologiji), (c) plasman eventualnih vigkova (ne tre- ba zaboraviti injekciju HE Dubrovnik i sanaciju HE Peruéa), (d) kvalitetna rezerva Rabu No od idejnog rjesenja do pustanja u pogon — koji se oéekivalo potkraj srpnja 1994. — protekle su tri godine. Od sjednice i naéelne odluke Upravnog odbo- ra HEP-a 27. VII. 1991. intenzivno se odvijalo nekoli- ko paralelnih studijskih, istrazno-pripremnih, pro- jektantskih i investicijsko-financijskih_ aktivnosti, (koje su omoguéile da se u kolovozu 1993. »otogna vea« uvrsti u interventni program hrvatske Vlade i da UO HEP.a odnose odluku o izgradnji. U ovom izlaganju ele se iznijeti samo rezultati za- Kijugne studije »Znagenje grane Karlobag — Noval} za sotoéku petljue Melina — Nine Instituta za elek- troprivredu i energetiku (Zagreb, listopada 1993) [1], koja je iz perspektive konaénog rjesenja rekapitulira la spoznaje prijasnjih tematskih radova 1991-93, pri- je svega »Studije izvedivosti 110 kV veze od TS '400/220/110 kV Melina preko otoka Krka, Raba i Pa- ga do TS 110/35 kV Zadar 1« (s dopunama) iz stude- noga 1991. i »Energetsko-pogonskih prilika u rele- vantnom dijelu elektroenergetskog sustava u slucaju izgradnje DV 220 kV Senj — Zadar — Bilice« iz. oz ka 1993. Iz cjelovitog rjedenja ispitivanog u [1] lako se prelazi na neposredno aktualnu tzv. multu etapu« od- ‘spajanjem »ligke granec. Kada ovaj prilog bude objavljen, veé Ge se mo¢i po- naSanjem mreze i mjerenjima iz »Zivoga pogona« ve- rificirati rezultati koje ovdje iznosimo. 2. ELEKTROENERGETSKE PODLOGE 24, Potrosnja Promatrana je ostvarena potrosnja i njezina oéekiva- na neposredna buduénost: za kontinentalnu Hrvatsku (koja nema veéi utjecaj na promatrani, primorski dio sistema) prema studiji »Razvoj prijenosne mreze na podruéju Elektropri rede Hrvatske u razdoblju 1988/89—2010. godine« Instituta za elektroprivredu i energetiku, 1990, (uzet je presjek potrosnje nazivne 1990. (maksimalnu isto- dobnu potrosnju Hrvatske 2 600 MW), te za primorsku Hrvatsku — prema ostvarenim (neisto- dobnim) maksimalnim potrosnjama 1992 — orijenta- cijski prema »Izvjestaju o poslovanju u 1992. godini« Direkcije za upravljanje i prijenos Hrvatske elektrop: rivrede i »Elektroenergetskoj bilanci za 1993. godi- nue Hrvatske elektroprivrede. 3272.Tonkovi:Znagene sOtotne vere 10 V+ Ener, god. 3 (1954) 6527334 Prema tim o¢ekivanjima ukupna je potrosnja split. Tablica 2. skog prijenosnog podruéja oko 500 MW. mS Raspodjela potrognje po modeliranim évorigtima ue promatranoga diela sistema dana je u tablici |. HE Vinodl ae 8 HE Sklope 23 0 Tablica 1. TE Rijeka 203 o MW War Give 19 i SW: aed Vinodol 18 2 HE Orlovac 150. 30 Krk a 2 HE Dale. 16 0 BINA: 18 a HE Zakuéac 270 90 ae yy si HE Dubrovnik 80, o Re eee tae 16 Bo Novalja_ 6 zs Sioa bene i MW Mvar Blogad Sa ozIG-ismrser, Tote (prs Pontoietary oF Nin 10 4 Zadar 31 ee Bilice al 5 Meterize 44 18 Sucidar 7 31 Kastela 54 2 Trogir 5 6 Kraljevee 1 1 Makarska "7 e Sin 2 9 Dugi Rat 70 30 Nerezitca 10 4 Starigrad, 10 4 Komolac Poy 10 Ston 12 or Blato 10 4 Dalmacija 503, 200 1 Nig ublutene konderatorse baterje (x46 Mion) "+8 davanjem Hereegovn.U-ezzaktsom models Weblo bi potofnt spt ‘hogs podria prod Jot Opusen Ostali dio potrosnje Hrvatske modeliran je na razini évorista superponirane prijenosne mreze prema re- zultatima i modifikaciji veé navedena studije »Razvi- ja prijenosne mrete... 2.2. Proizvodnja U ute promatranome primorskom dijelu. sistema proizvodnja je polazno pretpostavljena gotovo to¢no prema onoj u doba maksimalne potrosnje 1992, (31 XIL 18. sati: maksimalna potrosnja Hrvatske 2070 MW), ali s jednim generatorom HE Dubrovnik uklju- éenim u meduvremenu (tablica 2). Dakle, elektroenergetski otok »splitskoga prijenos- nog podruéja« polazno je uravnotezen (sto ukljuéuje gubitke u prijenosnoj mrezi) prema sadasnjoj real- nj situaciji Angatiranje jalove snage odredeno je na temelju za- biljezenoga naponskog profila u nekim generator skim Gvoristima pri maksimalnoj potroinji sistema. Spomenimo da se u postrojenju DINA Omigalj nala- ze gneratori za podmirivanje viastite potrosnje izos- tane li napajanje iz prijenosne mreze: 2x 14 MVA, cos @ = 08, kojima interveniramo u nekim pogon: 328 skim stanjima (pri preopterecenju kabela Crikvenica — Krk), UTS 110/35 kV Zadar postoje na nizenaponskoj stra- ni prikljugene kondenzatorske baterije 4 (ispravno 3) x4,16 Mvar, a u TS 220/110/10 kV Bilice prikljuée- no je na tercijar 5x 13,5 Mvar, 3. MREZA Modelirano je aktualno stanje mreze 380 KV i 220 kV na podrudju Hrvatske i Slovenije (s potrosnjom os- Jeékoga prijenosnog podruéja reduciranom na Mrac- lin), te mreéa 110 kV kvarnersko-liékoga dijela rijeé koga prijenosnog podruéja (s otocima) i cijeloga splitskog podrugja. Taj je model prikazan na sl. 1 Podmorski kabeli izmedu otoka Raba i Paga te Paga i kopna pretpostavijeni su polazno 3x (1 x300) Cus umrezenim polietilenom (XLPE), a kabelska dionica trase Nin — Zadar 1 kao XLPE 3 x(1 x 100) al’ 4, ISPITIVANIA Prijenosna mreia ispitivana je na izlozenom modelu elektroenergetskog sistema racunskim strojem. Provjeravana je deterministiéki prema uobi¢ajenom kriteriju ispada jedne grane sistema (n-1), sto je pri- mjereno promatranom problem. Prema prirodi zadatka glavni su uvjeti Koje sistem mora zadovoljavati pri neraspolozivosti (kvaru) jed- ne grane mreze sljedeé — naponi u évoristima moraju ostati u dopustenim granicama: 95 kV — 123 kV, 198 kV — 245 kV, 360 kv — 420 kv — optereéenje vodiéa ne smije prelaziti termigku granicu; za nadzemne vodove (i presjeke u promatranom podsistemu): 150/25 AVC 440. A 85 MVA, 240/40 A/C 605 A115 MVA, 150 Cu 480A 90 MVA, " Napomenimo da su uprave prema cerulatina srodes sudje (1) pojtant preset Iabela ied otoka aga | kopna (Sia | Kerlotgs) 2) Dodo 1308 edn argumentalu2a vei presjek eventual! sor energie Balses je2. Tonkovit:Znatenje-Oténe ete 110 Ve Enerais god 45 (1994), 327—834 Slika 1. Modelirana mreza a za kabele uzeti su podaci proizvodaéa, koje na- vodimo za prijenosno limitirajuéu dionicu grane: 150 Cu 365 A 70 MVA (Crikvenica—Krk) 300 Cu 525 A 100 MVA (wotoéna petljac: ‘Melina ~Nin) 1000 Al 740 A 140 MVA(Nin—Zadar 1). 4.1, Uravnotezena bilanca »splitskoga prijenosnog podrudjax Pogetno su nove grane »otoéne petljes i potpore iz Karlobaga interpolirane u sistem s uravnotezenom bilancom splitskoga prijenosnog podruéja (egzaktno je visak Dalmacije 2 MW: potrosnja 503 MW, proi vodnja 516 MW, raéunski gubici na modelu 11 MW Gl. 2) Prema oéekivanju, u ovakvom stanju sistema prak- tiki nema razmjene granom Novalja — Nin. Vod Bi- lice — Biograd iskoristen je 73%. Ako ne bi bilo potpore »otoéne petljes, optereéenje cae ao ‘oda Bilice — Brograd bilo bi oko oko termitke gra- © Neuen nice pri ispadu grane izmedu Krka i Raba (konzum Cees évorista na potezu Biogr: Rab: 72 MW): 80 MW, Somat arate 3 34 Mvar; posljedice iskljuéivanja preoptereéenog vo- 5 acenn ea da su jasne. Seay gS Iz ovog ispitivanja slijedi zakljuéak © sigurnosnoj oa rey oct ulozi grane Karlobag — Novalja (kao rezervi za gra- Se eine - nu Krk — Rab, ali jednako tako i za napajanje litkog podruéja) Slika 2, sPuna mrezas, uravnotezena bilanca Dalmacije 3292-Tonkové:7ZasenjesOtoéne vere 110 Vs 42. »Splitsko prijenosno podrugje« u deficitu (A) Zadarsko podruéje u paraleInom pogonu sa sistemom Zadarsko podrugje promatrano je povezano s oste lim dijelovima »splitskoga prijenosnog podrugjac: s ukljugenim vodom Biograd — Bilice. Koliki je maksimalni prijenos u »punoj mrezic, tj. za potpuno iskoristenje kabela otok Pag — Nin u mrezi sa svim granama u pogonu (prema sl. 1)? Stanje koje se uspostavlja prikazano je na sl. 3. Me- njak Dalmacije je 95 MW (bez Novalje). Zadarsko podruéje daje Bilicama 35 MW, —37 Mvar. Kabel otok Pag—Nin iskoristen je neSto ispod termitke granice (96 MW, ~8 Mvar), a grana Crikvenica ~ Krk 94% (65 MW, 11 Mvar). Obje grane koje napajaju Novalju prenose priblizno podjednako: Rab — Nova- ja 48 MW, —1 Mvar; Karlobag — Novalja 56 MW, ~7 Mvar. To je, dakle, graniéno stanje kabela iskoris- tenih do/blizu termigke granice, a potrebnih 40 Mvar u Bilicama za podréavanje naponskog profila moe se osigurati ili kroz transformaciju 220/110 kV iz mreze ili iz kondenzatorskih baterija na tercijaru . a Kvarom grane Crikvenica — Krk visoko se optereéu je grana Melina — Omisalj: 95 MW, —9 Mvar (95%) a. ako ne bi radile HE Sklope onda je i 5% preoptere éena (105 MW, —6 Mvar), Tl |12-00® Slika 3. »Puna mreZae, maksimalni prijenos u Dalmaciju 330 Eneraia god 43 (199) 632754 Dakle, deficitom Dalmacije oko 95 MW iskoristena je prijenosna moé kabela otok Pag — Nin (100 MVA), a istovremeno i ona grane Crikvenica — Krk (70 MVA). Dok mreza mofe izdréati kvar ove najslabije grane (Sto uzrokuje prijenos granom Melina — Omigalj oko termicke granice, no koji bi se mogao potisnuti ange. Ziranjem izvora DINE), ispad grane Melina — Omi sal] uzrok je znatnih poremeéaja, koji su istrazivani u daljnjim ispitivanjima. Propusnost veze Crikvenica = Krk odreduje prijenosni kapacitet cijele »otoéne petljex. Tzmedu moguéih veligine deficita »splitskoga prije- nosnog podruéjae (s raspolozivim jednim generato- rom HE Dubrovnik): ‘od nula do 230 MW (ovisno 0 hidrologiji: od veoma vlazne do veoma suhe — s prosjecnim deficitom 44 MW na temelju promatranja 1973 —1992;za 85% vje- rojatnoée pojave dotoka vode za proizvodnju HE/Ce- tina i HE Dubrovnik /suha godisnja hidrologija/ bio bi deficit 173 MW /1 123 GWh/) pretpostavlien je u iduéim ispitivanjima deficit 73 MW (egzaktno 76 MW: potrognja 503 MW, proizvod- nja 436 MW, gubici 9 MW) koji bi se realno mogao podmirivati »otognom petljome (uzevsi orijentacij ska saznanja iz prethodnih studija). Na modelu to je postignuto zaustavljanjem 80 MW proizvodnje: jed- nog generatora u HE Orlovac ili’ neraspolozivoscu HE Dubrovnik (napon u Komolcu time odmah pada na 89 kV, pa je kao prefirirana uzeta prva mogué- nost). Na promatranom potezu uspostavljaju se tokovi sna- gai naponi kako je prikazano na sl. 4 (analogna sl. 3, samo za manji deficit Dalmacije). Kakav je utjecaj HE Sklope? Ako nisu angazirane pa- da prijenos granom Karlobag—Novalja na 40Mvar, a za toliko se povecava na grani Rab—Novalja:44 MW, -2 Mvar (no sada je veé kabel Crikvenica—Krk isko- rigten 91%: 62 MW, -I1 Mvar). Poveéan je i prijenos vodom Senj—Otogac: 55 MW, 2 Mvar. U stanju prema sl. 4, evidentno je da ée za ispadom grane Melina —Omisalj biti iskljuéena grana Crikve nica—Krk: u ovakvoj situaciji ne postive se raéunski konvergentno rjesenje®. Ukljugivanjem kondenzator- skih baterija u Zadru (kompenzirana imaginarna komponenta konzuma TS Zadar 1) i podmirivanjem potrosnje DINE vlastitim izvorima (nema konzuma nna prijenosnoj mrezi) postize se rjeSenje, ali je stanje pogonski neodrzivo zbog preoptereéenja voda Senj —Ototae 133 MW, 20 Mvar (158%) i dalje cijelog po- teza do Novalje. Biograd daje Bilicama 19 MW, 41 » Sejedino di se railoo sla (A) th (B),pogonski dogadaj od 22 VIL 198. porrdue ealate modest sphvanj 9 nekoordinirano) poveranost ‘otoka Krka s Kopnom (na Store ypororaes vee 1986 od sue sPxjenosna Imreia na psu sElekiropevreds Rijeka tazdoija 1986-2000. godinee, Institut za clektroproredu, 985), Togs dana po akjucniu wodnoe pelle Ont Sal) IDV TS Keka prokida yore Alig" Krk sv tert Dales foo prolaz abelom Crikvenca Krk ko rad preoperscenja ipa pogomas {ie svosaa). Nasteuna zits na kabel Crkvenion Krk bile i poste: na jena 290A (74 MVA) us vijeme sljtenja 3 sk: Preudeenjem vaterana ‘remenskog cana zititena habla Crkvenica~Kek na 20 in| sgnalom ‘spozorenjs koi sed akon 3 sek (bez Iskjucvana prekiats) problem ie ese eo sno een iS Ne znamo opereenjy all imam 2a stacy djagram optereenja zi dda 10. VIT-w vodnor plju Pag u 1S Rab makin je MW Gemets 1 aa.17 TonkoitsZnatenje-Otone vere 10 KV © emorow © enw aan Mmaee soon s Slika 4, »Puna mrezas, deficit Dalmacije 75 MW Mvar. Mreau je potrebno sekcionirati (u Biogradu: sa smanjenjem prijenosa za konzum Biograda i da- vanja Bilicama pao bi prijenos ispod termicke grani- ce). Iz prijasnjih ispitivanja jasno je da sistem moze iz- dréati ispad grane Crikvenica—Krk; pri sada pro- matranom deficitu Dalmacije od 75 MW bilo bi: Me- lina —Omigalj 81 MW, -12 Mvar; Karlobag—Novalja 56 MW, -9 Mvar; Senj—Otogac 49 MW, I Mvar. Ima rezerve i za neangaiiranje HE Sklope: Senj—Otogac 63 MW, 2 Mvar. Kvar na vodu Senj—Crikvenica podize prijenos vo- dom Senj—Otoac na 52 MW, 0 Mvar (61%), a ako ne rade HE Sklope na 66 MW, | Mvar (78%). Toliko je is- kori8tena i grana Novalja—Nin. Konaéno, ako izostane potpora iz Karlobaga, preop- tereéena je 31% grana Crikvenica—Krk, sl. 5; njezi- nim iskljugenjem preopterecuje se 47% grana Melina. —Omisalj (157 MW, -I Mvar). Pokrivanje potrosnje DINE vlastitim izvorima ne eliminira ovo optereée- je: ostaje 26% (87 MW, -14 Mvar). To pokazuje da bi, za sluéaj kada nema potpore »otoéke petlje«, mrezu trebalo sekcionirati (otvaranje voda Biograd —Bili- i moguée po- (bez Novalje), uz podmirivanje konzuma DINE vlastitim izvorima: Crikvenica—Krk 72 MW, -16 Mvar (106%), Krk—Rab 68 MW, -10 Mvar (69%), Bilice— Biograd 8 MW, 18 Enea god. 43 (194) 6 327384 Mvar (Sto znaéi da bi se ova veza mogla i otvoriti uz angaviranje kondenzatora u Zadru). Koliko je najy deficit Dalmacije moguée podmiri- vati prema kriteriju (n-1)? $ obzirom na najslabiju granu, tj. prijenos granom Crikvenica—Krk (ispad grane Melina —Omisalj), pokazuje se da je to deficit Dalmacije oko 60 MW; prakticki to je konzum zadar- skog podruéja (u djelatnoj snazi; Bilice podupiru ja- lovom snagom) Ako nema potpore granom Karlobag—Novalja i uz neraspoloivost grane Melina—Omisalj_m« podmiriti deficit Dalmacije od oko 30 MW: ca—Krk 71 MW, -12 Mvar (bez konzuma Omislja na prijenosnoj mreZi), Bilice~ Biograd 28 MW, 10 Mvar. (B) Sekcionirana mreza: zadarsko podrucje nema vezu Bilicama Prekine li se veza s Bilicama (neraspoloziv vod Bili- ce—Biograd), dakle zadarsko se podrugje napaja s Paga, napon u Biogradu je 103 kV (u Zadru nisu uk Ijuéene kondenzatorske baterije), Novalja daje Ninu 58 MW, 22 Mvar (Rab—Novalja: 22 MW, 13 Mvar; Karlobag— Novalja 43 MW, 3 Mvar). Grana Crikveni- ca—Krk iskoristena je 79% (54 MW, -6 Mvar). Ako ne rade hidroelektrane HE Senj, HE Sklope i HE Vinodol dolazi do preraspodjele: Rab—Novalja: 3312, Tonkovié:Znagene Otatne vee 104 Slika 6. Napajanje izoliranog zadarskog podrugja, bez grane Kopno—otok Krk 41 MW, 14 Mvar; Karlobag—Novalja 24 MW, 4 Mvar; Crikvenica~Krk 25 MW, -2 Mvar. Ne radi li samo HE Sklope: Rab—Novalja: 31 MW, 14 Mvar; Karlo- bag—Novalja 33 MW, 3 Mvar; Crikvenica—Krk 57 MW, 5 Mvar. Bez voda Senj—Ototac (pa se i litki konzum napaja s Krka) preopterecuje se 7% kabel Crikvenica—Krk (75 MW, 3 Mvat). Bez konzuma DINE na prijenosnoj mredi pada na termitku granicu: 70 MW, 0 Mvar. S neraspolozivoscu kabela Melina —Omisalj optere- éenje kabela Crikvenica—Krk prelazi termicku gra- nicu (73 MW, 5 Mvar; 104%); tokovi prema Novalji sligni su kao prije. Ako sada bude izbaéen preopte emi kabel, tada bi napajanje kvarnerskih otoka (£1 ‘MW, 19 Mvar) i zadarskog podrugja (62 MW, 25 Mvaz) preuzela grana Karlobag—Novalja: no 2bog prenis- kih napona ne postize se za puni konzum djelatne i Jalove snage raéunski konvergentno rjeSenje, a niu sluéaju za DINU (18 MW, 6 Mvar) umanjenog konz- ma. Za raéunski konvergentno rjeSenje udinjeno je nekoliko interveneija: (a) u HE Sklope angazirano je 10 Mvar (u »normalnom stanjue: 0 Mvar), (b) u TS Zadar | angazirane su kondenzatorske baterija (in- stalirano 16 Mvar, raspolozivo 12 Mvar; u »normal- nom pogonus radimo bez njih zbog pesimistigkih re- zultata) tako da konzum ne treba jalovu snagu iz mreze, (c) reduciran je konzum u krajnjim évoristi- ma: LoSinju (na 5 MW, 2 Mvar) i Biogradu (na 4 MW, 1 Mvar). U ovakvoj elektroenergetskoj situaciji 3% prelazi termiéku granicu prijenos vodom Senj—Oto- Eac: 87 MW 8 Mvar, dok su najnizi naponi: Biograd 102 KV, Lo8inj 107 KV. (sl. 6). Dakle, uz nesto reducirani konzum krajnjih évori8ta i podmirivanje DINE viastitim izvorima te angazira- nje kondenzatorskih baterija u TS Zadar 1, grana Karlobag— Novalja je rezerva za gubljenje obiju veza otoka Krka s kopnom (ispad grane Melina—Omigalj, i, posljediéno, preopterecenje i iskljuéenje grane Crikvenica— Krk). U svakom sluéaju osigurava granu Krk—Rab: bez nje ne dobiva se za osnovno stanje raéunski konver- gentno rjeSenje. Potrebna je kompenzacija u Zadru (ukljugivanje kondenzatora): prijenos vodom Sen: J—Ototac je 72 MW, 24 Mvar (89%), a napon u Biog: radu 92 kV (sl 7). U drugoj seriji ispitivanja Zeljelo se dobiti informaci ju o situaciji bez grane Karlobag Novalja. Napon Biogradu pada na 92 kV (s ukljuéenim zadarskir: Kondenzatorskim baterijama: na 104 kV) a prijenos kabelom Krk—Rab je 79 MW, 23 Mvar (82%); preop. tereéen je kabel Crikvenica—Krk 82 MW, 3 Mvar (117%), Trebalo bi ukljuéiti agregate 2a podmirivanje potrognje DINE, i tada pada prijenos granom Crikve nica— Krk na 50 MW, -8 Mvar; 73%). Slika 7. Napajanje izoliranog zadarskog podrudja, bez grane Krk—Rab 332 Everall, gd. 4 (1998) 6,327—354 so #\ Sone oe *1 Tonkovi:Znatenie Orotne vete HOV Prema tome, i u »normalnom stanju« grana Karlobag —Novalja bitno rastereéuje napajanje Krka (i dalje Raba I zadarskog podruéja). 5. ZAKLIUCAK U studijiutjecaja potpore »otoéne petliee (Meli- na... Nin) s kopna (iz Karlobaga) rekapitulirane su spoznaje 0 moguéem doprinosu i znaéenju otogne ve- ze 110 KV Melina/Senj... Zadar. U ovom Zakljueku sazimamo glavne rezultate modelskih ispitivanja. 1, Testiranje sistema provedeno je s uravnoteze- nom potrosnjom i proizvodnjom Dalmacije (kao u otoénom pogonu), sa zadarskim podruciem w paralelnom radu s ostalim dijelom sistema. Grana Karlobag—Novalja osigurava mreZu veé pri ovoj uravnotezenoj bilanci Dalmacije za slucaj izostanka napajanja sa strane Raba, kada bi se sav zadarsko-ninski i rapski konzum (ukupno 72 MW) napajao iz Bille: Isto tako osigurava i ligki konzum za sluéaj kvara voda Senj —Otozac. Pri planiranoj izgradenosti mreze »otogna petlias + potez Otofac—Novalja, u svim granama u po- gonu moguée je podmirivati deficit Dalmacije do ‘oko 100 MW (sa Novaljom). To je maksimalni de- ficit koji bi se joS mogao alimentirati ovakvom konfiguracijom — jer se potpuno iskoristavaju prijenosne moguénosti kabela Crikvenica~ Krk i otok Pag—Nin, Bez. potpore »otoéne petlje« iz Karlobaga maksi- malno se moze zadovoljiti deficit Dalmacije oko 60 MW (praktiéki konzum zadarskog podrugja). 3, Primjena kriterija (n-1) apriorno znati niu razi- nu optereéenja mreze, pa je polazno pretpostav- Ijen 25% manji deficit od onog maksimalnoga ko- ji bi se jo8 mogao napajati planiranom mrezom: 75 MW. Najprije je ispitano stanje sa zadarskim podrué- jem u paralelnom radu s ostalim dijelom sistema (ukljucen vod Bilice—Biograd), Najtezi kvar je ispad grane Melina—Omisalj koji povlaéi iskljuéenje one Crikvenica—Krk (zbog preoptereéenja). I kada se postigne raéunski kon- vergentno rjesenje, stanje nije pogonski odrzivo zbog preopterecenja voda Senj—Otoéae: pri bem se sjefava izoliranjem zadarskog podrugja 4, Zbog moguéih razmjena zadarsko podruéje > ostali dio »splitskog prijenosnog podrudjae, koje uutjegu na optereéenje grana iz évorista ishodis- nog napajanja (ponajprije ona Crikvenica—Krk, ali i Senj—Ototac), treba mrezu sekeionirati ot- varanjem voda Bilice —Biograd. 5. Lu sekcioniranoj mrezi neraspolozivost kabela Melina —Omigalj uzrokuje preoptereéenje kabela Crikvenica—Krk. Njegovim iskljuéenjem preuze- la bi napajanje kvarnerskih otoka (51 MW, 19 Mvar) i zadarskog podrugja (62 MW, 25 Mvar) grana Karlobag—Novalja. Za postizanje raéun- Enerais god 43 (1994) 6327-534 ski konvergentnog rjeSenja intervenirano je: (a) angaziranjem pune jalove snage HE Senj/110 kV i HE Sklope (u »normalnom stanjue: 0 Mvar), (b) ukljuenjem kondenzatorskih baterija u TS Za- dar 1 (instalirano 16 Mvar, raspolozivo 12 Mvar; u »normalnom pogonus« radimo bez njih zbog pe- simistiékih rezultata), tako da konzum ne treba jalovu snagu iz mreze), (c) reduciranjem konzu- ma u krajnjim évoristima (Biograd i Losinj), te (@) podmirivanjem DINE vlastitim izvorima. Slijedi da je grana Karlobag —Novalja rezerva za gubljenje obiju veza otoka Krka s kopnom, te, is- pitivanja pokazuju, jednako tako i za kvarove na potezu Krk—Novalja. Ona osigurava vezu rije’- kkog i zadarskog podrudja. Promjene u angafiranju hidroelektrana uzroku- ju samo preraspodjele tokova na granama koje napajaju otok Krk; sa HE Sklope mijenja se sa- mo opterecenje voda Senj —Otoéac. U_usporedbi tih rezultata s onima u studiji »Energetsko-pogonske prilike u relevantnom di- jelu elektroenergetskog sustava u sluéaju izgrad- nje DV 220 kV Senj—Bilicee, 1993. (u daljem tek- stu: [3]) treba voditi brigu o razligitim elektroe- nergetskim ulaznim podacima. Konzum zadarskog podruéja u [3] je 84 MW (Za- dar 48, Biograd 16, Nin 10, Novalja 10), a u [1] 62 MW (Zadar 37, Biograd 9, Nin 10, Novalja 6). Ta razlika osjeéa se na razmjeni vodom Bilice — Bio- grad: u (3) 4 MW, 25 Mvar, u novoj studiji (1] -18 ‘MW, 36 Mvar (sl. 6). Sto se tiée prijenosa kopno—otok Krk treba ima- tina umu da je u [3] angayirana HE Senj/110 kV 72 MW (sl. 6: 144 MW), veéi je konzum Vinodola (16 MW), Crikvenice (24 MW) i Senja (12 MW) ne- go li u novoj studiji [1] (18, 19, 3, respektivno), a poseban utjecaj ima davanje HE Vinodol zagre- baékom podruéju (HE Vinodol —Delnice 38 MW, 14 Mvar; HE Vinodol—Gojak 3 MW, 3 Mvar). U [3] ograniéena je prijenosna moé kabela Crik- venica— Krk s 85 MVA (kao nadzemni vod s vodi- Gima Al 150 mm:), au novoj studiji [1] je korek- tnije limitirana bakrenom dionicom kabela (70 MVA). Uzevsi u obzir sve te razlike, kritigka interpreta- rezultata obiju studija navodi na iste zakljué- ke I iz »Studije izvodivosti 110 kV veze od TS 400/220/110 kV Melina preko otoka Krk, Rab, i Pag do TS 110/35 kV Zadar 1«, 1991 (s dopuna- ma) mogu se deduciraii sliéni zakljuéci imajuéi na umu da je u njoj modelirana nazivna 1995. i da je promatran neosteéeni sistem (Obrovac, s vodovima prema Zadru i Lici). U tom presjeku potrosnje (tada odredenom prema ogekivanjima iz »Mogucih scenarija razvoja Hrvatske elektrop- rivredes, prema Kojima je maksimalni konzum zadarskog podruéja bio 91 MW) i uklopnom sta- nju (prema kojem dobiva zadarsko podrucje 28 MW iz Obrovea) prijenos granom Novalja—Nin bio je 55 MW, 36 Mvar. To navodimo jer se u 3332-Tonkovt:Znatenje Oven vere 110 KV era, god, 4 (1998) 6397234 prvim valorizacijama zatvaranja sotoéne petlje« Napomena baratalo s tih 50-ak MW injekcije prema ovoj stu- ovaj je referat pripremljen, prema (I), prije izgradnje i dij iz 1991. stavljanjau pogon dionica olotne elektroenergetcke magi 9. Za potpuni slike outjecaju predvidenthpojta-_ le: ada mogice dats Koneloe i nett of pon vanja mreze »otoéna petljax« + Senj—Karlobag- Skih iskustava. i ~Novalia na naponski profil pilotski su ispitani 7S 10/35 KV Novas pola se graditi9. X. 1953.1 pubtena rezimi minimalnih optereéenja, i to tako da je (4.78 VT do 10. VIL 1904, polagani su kabeli koji povezuju konzum promatranog podsistema naprosto pre- Gtok Pag s otokom Rabom i s kopnom: najprije Rab— Pag, Polovljen. Pokazuje se da u nepotpunom »grafus pa Pagkopno (na zadarskom praveu, 1 Konaéno kabeleks mrefe (kvarovi) napon lako bjeZi visoko preko mnica »liéke vezes. maksimalno dopustenih 123 kV. Visoki napon u »Otoéna veza 110 kVe, kako je u HEP-u zvan cijeli projekt, HE Senj, pa i u Melini, zatim moguénosti kvaro- _pustena je u pogon 26. VII. 1994, u TS Zadar 1. va prigpojenim kondenzatorima eTS Zadar” “Licks vera TIOKV Senj--. Rarlobag-, Novalis dijlom Zatakws moguénostimatioiupamweriemmose- jel (eabelbta dckion, a ateioa u prjeen: na: § naponom u TS Nereziééa pri otvoreno} vezi Dugi Rat—Nereziséa, kada je taj napon bio 120 kV — do preko 130 kV noéul! Trebat ée, dakle, eksploataciji »otogne petljex THE ROLE OF 110 KV ISLAND CONNECTION MELINE / SENJ... ZADAR. (sklopne manipulacije) obratiti majveéu paZnju i tye resuts of model aay ofthe tnd canneton, tat she ence ofthe iz planerskih aspekata prijeci u pogonske. clr oft 10} retnr ranch om fe caren oh Note Aa 10. Ostaje potreba ispitivanja raspodjele tokova sna- eet hes labore a ga u »predratnoj« mredi (zbog paralelnih prava- ca mreze 380 kV, 220 kV, i nadzemne i kabelske 110 kV). Moze se o¢ekivati znatno manji prilog Ppotpore iz Karlobaga (Sto je dosada i odgadalo ovu granu na krajnje planske horizonte). Dalje Ce trebati ispitati reverzibilnost sotocne Werte om ssn werden de ginan dn Mode achtvien petlje«: u dosadagnjim radovima istrazivana je Zweiges des westeroatscnen 1100) Netzes mit ‘einem Zweig des sdkroatischen Samo moguéa injekcija snage u energetski otok "0 # Nette Ober de nrdatatachen ne, zwscks Unerstzung dr Som juéne Hrvatske, i to za stanje maksimalne po. “""™" trosnje, Adaptacijom HE Dubrovnik i rekonstrukcijem DV 110 kV Komolac—Ston kao i sanacijom bra- ne HE Peruéa (da ne spominjemo HE/Neretva) DIE BEDEUTUNG DER 110 kV -UBER — INSELN — VERBINOUNG: MELINA (SEN. ZADAR realno su moguci energetski viskovi u juZnoj Naslov pisca: Hrvatskoj — i postavit ée se pitanje kako ih isko- ‘Mr. Zdenko Tonkovié, dip. ing. ristiti (Sekcioniranje?) ili izvesti (u »krutu mre- Institut za elektroprivredy t hue?) energetiku, dd. — Zagreb Upravo bi ovaj izvoz u »krutu mredu« bilo zanim- 41000 Zagreb, Ulica grada ljivo ispitati: je li mogué paralelni pogon juzne Vukovara 37 Hrvatske i UCPTE posredovanjem samo »otoéne Hrvatska, petljee Urednistvo primilo rukopis: 19941116, LITERATURA [1] »Znagenje grane Karlobag ... Novalja za sotognu pet: Ijus Melina... Nine, Institut za elektroprivredu i ener- getiku, Zagreb, listopada 1993. [2] 1, TOMASOVIC, B. SAINA, P. CERINA: sIzbor podmer- skih i kopnenih energetskih kabela 110 kV otogne vezer, 1. simpozij o energetskim kabelima HK CIGRE, Split, 1994, R103, 334IZBOR PODMORSKIH | KOPNENIH ENERGETSKIH KABELA 110 kV »OTOCNE VEZE« Wvo Tomasovié, Zagreb — Bruno Saina,Opatija — Petar Cerina, Split pK 6213152 PREGLEDNI CLANAK -osoénavezs 11D kojom se venue prjenosna meta HIDRV sjevernog arog lla nates Jdrana u svoj pve tapos esta lektroenergtsih ob jelatesbuieac polagonje energetskin 110 KV kabel = Podmorski kabel 0. Rab (. Vatbaka) —o. Pag (rt. Ded) = Podmorsk kabel o Pag (Selina) ~ Kopno (Kalina) — Podmorsi kabel Kop (. Koromatina) ~o. Pag (Torts) = Pode kabel Bil Beg Zadar Centar Zadar ‘lp dating podmorsksh tras nos! pibliino 21 km,» podzemnetrase oko 47 km, lank su oplsnekonsrukeje nudenikabela renomiraniheuropsh prutvodat, te podrobno znaajkeKabea odabranhponudats ‘Toodr su pikaan! relat rlishih spell spans wornic pretwedats jie ree podmoret | kopnen! kabel, XLPE,lntraieakl rad, kabel pabor uvop Jedna od posljedica domovinskog rata i neprijatelj- skih razaranja jest prekid elektroenergetskih veza iz- medu dalmatinskog podruéja i zapadnoga dijela Re- publike Hrvatske. Dalekovodi 400 kV Melina —Obro- vae=Konjsko, 220 kV Brinje—Konjsko, 110 kV Oto- —Ligki Osik—Graéac izvan su funkcije, znatno o8teéeni i neizvjesna je moguénost njihova popravka i ponovnog pogona. Sasvim je prirodno da je u Hrvatskoj elektroprivredi promovirana ideja o ostvarenju elektroenergetske veze preko slobodnog teritorija kojom ée se djelo- migno supstituirati objekti razoreni u ratu ili oni pod neprijateliskom kontrolom na okupiranim pod: rucjima, Sretna je okolnost sto su studijska istrazivanja, pa i neki od istraznih radova, obavijeni prije pet do deset, zodina, kada se raéunalo s objektima sotoéne veze« za potrebe razvoja otoka, pa je to omoguéilo skrace- nje pripremnih radova i realizaciju u kratkom roku, 12 1.12, slike vidljivo je da »otogna veza 110 kV« po- venuje glavni elektroenergetski évor na podrugju Ri jeke TS 400/220/110 KV Melina sa Ts 110/35 kV Za- dar 1, Buduéi da je dio objekata izgraden prije, ut- vrdeno je da za ostvarenje te veze treba u onultojs clapi izgraditi ove objekte: — DV 110 KV TS Rab — 0. Rab (u. Vasibaka) — podmorski 110 kV kabel 0. Rab (u. Vasibaka) — o. Pag (rt. Deda); duzine 11,2 km = DV 110 kV o. Pag (rt. Deda) — TS 110 kV Novalja, — TS 110/35 kV Novalja — podmorski 110 kV kabel 0. Pag (Selina) — Kopno (Kulinay; duzine 2,5 km — progirenje TS 110/35 kV Nin za dva vodna polja 110 kV — podzemni 110 kV kabeli Bili Brig TS Zadar Cen- tar—TS Zadar 1; duzine 4,7 km — prosirenje TS 110/35 kV Zadar 1 za jedno vodno polje 110 kV — ramjenu zastitnog uzeta uzetima s ugradenim op- tonitima na dalekovodima 110 kV izmedu TS 110/35 kV Novalja i Bili Brig — opti¢ki kabel od TS 110/35 kV Rab do TS 110/35 KV Zadar 1 Izgradnjom ove etape omoguéuje se prijenos 60-70 MW na podruéje Zadra, U toku pregovaranja s potencijalnim isporuéiteljima kabela izradena je studija 0 znaéenju veze Karlobag —Novalja za votoénu petlju« 110 kV Melina... Nin Iz zakljucka studije izlazi da se izgradnjom »boéne veze« moze prenijeti preko 0. Paga do 104 MW, sto znati da se moze zadovoljiti uz Sire podrugje Zadra i konzum prema Biogradu i Sibeniku Na temelju takvih spoznaja ugovoren je i podmorski kabel (duzine 2,6 km) za dionicu Kopno (u. Koroma- Gina) —0. Pag (u. Toreta) kao dio 110 kV veze TS Kar- lobag—TS Novalja. Naknadno je ugovoren i podmor- ski kabel (duzine 3,8 km) Kopno (Bibinje) — 0. Ug- jan (Gnjoisce) kao dio buduée 110 kV otogne veze izmedu Lofinja i Zadra. Na donosenje odluke 0 progirenju opsega isporuke utjecala je i povoljna cijena kabela te niski troskovi polaganja zajedno s ostalim kabelima, jer bi pojedi- naéno polaganje znatno poveéalo ukupnu cijenu is- poruke podmorskog kabela Izgradnjom prve etape »otoéne veze 110 kV« omogu- éuje se: 3351. Tomaaonié—B,Saina~ P. Corns bor TS OWALA te ecg, 1s Pena Ne Rasta Energia, god 43 (194) 6395-343 Slika 1. Mreza 400/220/110 KV Melina—Bilice — povezivanje ratnim razaranjima razdvojenog elek- troenergetskog sustava Hrvatske — prijenos elektriéne energije oko 100 MW, od éega za zadarsko podruéje i otok Pag otpada oko 63 MW, a ostalo na podruéje Sibenika — prijenos elektriéne energije iz Dalmacije u raz doblju velike proizvodnie hidroelektrana u sjever- ni dio elektroenergetskog sustava Hrvatske osobi- to uz pojaéanje veze 110 kV Zadar — Sibenik) — rastereéenje sustava Dalmacije u suSnom razdob- Jju i mogucnost akumuliranja energije —uklapanje ovog projekta u dugorocni program razvoja prijenosne mreze toga podruéja, — neovisnost o neprijateljskim ucjenama do oslobo. denja privremeno okupiranih podrugja. Ukupna dudina podmorskih trasa je priblizno 203 km odnosno duljina kabela (jedno¥ilnih) oko 61 km, te podzemne trase u Zadru 4,7 km i kabela oko 14 km. Duljina zraénih vodova je 74 km, od toga novoizgre- denih 36 km, ne racunajuci zraéne vodove »boéne ve- ze« Lika —Karlobag—Novalja. Ukupna cijena projekta »nulte« iznosi oko 43 miliju- na USA $. Osim izgradnje sboéne veze« Lika—Karlobag—No- valja, potrebno je izgraditi novu 110 kV vezu Zadar- —Biograd—Bilice, cime ée sve unaprijed opisane moguénosti »otogne veze 110 kVe doci do punog izra- aja. 336 1. OSNOVNA TEHNICKA SVOJSTVA TRAZENTH I PONUDENIH KABELA Za potencijalne isporudioce kabela izraden je ponud- beni elaborat (tender) kojim su utvrdeni osnovni za- hijev | tehnitka svojstva podmorskih | kopnenth ka- ela, Uvjeti na mjestu polaganja podmorskih kabela — nazivni napona mreze 110 kV — najvi8i pogonski napon 123 kV — podnosivi udarni napon (1,2/50 u sek) 550 — prijenosna snaga 100 MVA — struja jednopolnog kratkog spoja 17,8 kA — struja tropolnog kratkog spoja 315 kA — trajanje kratkog spoja 1 sek — klizna staza 3,5. em/kV. — standard TEC. Za veru 0, Rab~o. Pag (u. Vasibaka—rt Deda) trazen je trozilni uljni, a za vezu o. Pag—kopno (rt Selins rt Kulina) jednodilni kabeli s izolacijom od umreze- nog polietilena (XLPE) Razlozi za takvo opredjeljenje HEP.a bili su duzina kabela, dubina mora i dosadasnja iskustva. Trasa kabela 0. Rab—o. Pag dugatka je 1200 m, a najveca dubina mora je 110 m. Trasa kabela 0. Pag- —kopno dugatka je 2500 m, a najveéa dubina mora 17m.| Tomasové~ B. Sana —P. Cerin labor Slika 2. Otogna veza 110 kV U naSem podmorju prethodno je polozeno osam 110 kV trozilnih, uljnih podmorskih kabela raznih dui- na i dubina polaganja i samo jedan XLPE kabel o. Cres—o. Losin] kojemu je podimorski dio oko 400 m ha najvecoj dubini od 7 metara Dosad nismo imali ni jedan kvar na podmorskom di- jelu_ 110 kV kabela polaganih od 1968. (kopno—o. Brag) do 1987. godine (0. Krk—o. Rab), Odrzavanje ovih kabela svodi se samo na kontrolu pritiska ulja i povremeni obilazak i pregled opreme u kabelskim kudicama. Referencije svjetski renomiranih proizvodaéa pod- morskih kabela neusporedivo su bogatije za uljne ka- bele nego za kabele s évrstim dielektrikom. Na kraéoj dionici na maloj dubini mora (0. Pag- —kopno) predvideni su jednodilni kabeli s izolaci- jom od umrezenog polietilena. Za ovakav izbor po- Stoji i téhniéko i gospodarsko opravdanje. Fenomen deformacije olovnog plasta kod velikih du- bina mora i ove vrste kabela za ovaj sluéaj ne pred: Energia go 45 (1994) 8, 35-503 stavlja problem. Glede cijena uljnih kabela, velik dio Eini uljni sustav s cijenom koja je malo ovisna o duzi- ni kabela, tako da su za kratke dionice (do priblizno 5 km) cijene uljnih kabela veée nego za kabele s exrstim dielektrikom. Od ostalih uvjeta vaino je napomenuti da je za vezu ©. Rab—o. Pag zatraten isti presjek za podmorski i kopneni dio kabela (300 mm:). Zbog razligite toplin- ske vodljivosti mora i zemlje za uljni kabel kopneni dio kabela izraduje se s bakrenim voditem, a morski ss aluminijskim. Mjesto spajanja je tworni¢ki izrade- na fleksibilna spojnica koja se pri polaganju obvezat- no smjeSta u more u blizini izlaza kabela na kopno. Za XLPE kabel prednost je dana kabelu s bakrenim vodigem presjeka 400 mm?. Za podzemni kabel Bili Brig—Zadar Centar—Zadar 1 trazen je kabel s izolacijom od umrezenog polietile- na (XLPE) za prijenosnu snagu 130 MVA. Osnovni tehnitki podaci za podzemni kabel —vrsta kabela _jednotilni sa izolacijom od umrezenog polietilena (XLPE) 47 — dudina trase i — dudina kabela 14.250 km — nazivni napon mreza 110 kV — najvi8i pogonski napon 123 kV — podnosivi udarni napon (1.2/50 ys) 550 kV — prijenosna snaga 130 MVA — struja tropolnog kratkog spoja 31S kA — struja jednopolnog kratkog spoja 17.8 kA — trajanje kratkog spoja 1 sek — klizna staza 3.0 em/kV — standard TEC. Od potencijalnih ponuditelja trazeno je Sto manji broj spojnica i rezervna duljina u jednom komadu. Buduéi da su dosad polozeni podzemni kabeli 110 kV u prijenosnoj mrezi Hrvaiske s aluminijskim vodi- éem presjeka 1 000 mm? takav je kabel preferiran. Trozilni uljni kabel za vezu 0. Rab—o. Pag ponudili su renomirani proizvodaéi kabela ALCATEL CABLE (Francuska) i ALCATEL NORGE (STK Norveska). Neke od tehniékih karakteristika proizvodata pod- morskih uljnih kabela: ALCATEL CABLE ALCATEL NORGE ~ tip kabela 3x30 Cu OF 4/1023) OKRA — nominalni napon (kV) 64100123) no ~ material via ‘alae alumni bakar — presjek via um’) 0 300 = debina ana (mm) 92 84 = debjnaolomog plata (am) 35 42 ~ ojatane line fice promjera (mm) 8 536 — ukupnipromjerkabela (am) Bu 1m thupri gubieiwkabetu Wim) 4 8 — masa labels na 100 m dating (kg) 10 3700/8800 najveta sla povlatena tjekom polaganja (AN) 1 183 3371. Tomasovié~ B.Saina ~P- Cerin: bor U pregovorima i raséi8éavanju tehnigkih i gospodar- skih pitanja dostavijena je i ponuda renomiranz twrtke ALCATEL CABLE CONTRACTING Hannover, koja je ponudila sve podmorske kabele s izolacijom od umrezenog polietilena (XLPE), Zamjena za olovni plast je aluminijska plogica debljine 0.2 mm, koja se specijalnim polimerom lijepi na PE omotaé debljinz 4mm. Za takvu konstrukeiju kabela tvrtka ima velike refe- rencije, ali za napone nize od 110 kV. Ponuda tvrtke ALCATEL CABLE ocijenjena je nepe- volinija kao tehni¢ko rjeSenje, a osobito glede cijene, pa u daljnjem razmatranju nije uzimana u obzir. ‘Tyrtka ABB je dostavila svoju ponudu naknadno nu- deci kabele 5 izolacijom od umrezenog polietilena karakteristikama koje ée biti opisane u sljedeéem po- glaviju referata. Nakon prispjelih ponuda razgovora s proizvodaéima, napravljena je usporedba prednosti i mana analizira. nih ponudaga: ALCATEL CABLE py NORGE (STK) CONTRACTING Telia rjeiena ~ uli kabel +t — — memdi = XLPE +t + ++ Reference a ponudene kabel = Podmorski kabel ++ = +t — Podzerni kabel + + + Poleganje i monata +t + ++ oan iskusto za rad sovim proinodatine ++ = + Program morkab ++ - + Napomena: Tvrtka ABB nije ponudila uljni kabel zbog trazenih rokova isporuke i zauzetosti linije s iz radom podmorskog kabela Svedska—Njemacka (DC 450 kV duzine 250 km) ere, god. 4 1994) 6335-388, Buduéi da je izbor najpovoljnijeg ponudaéa kompro- mis izmedu tehniékih zahtjeva i gospodarskih uvjeta Koji su prevladali, izbor je pao na ABB. Rijeé je dakako 0 vrlo renomiranoj tvrtki s velikim referencijama za ponudene tipove podmorskih kabe- la do razine napona 220 kV (na velikim dubinama mora 84 kV). Vrijedno je navesti da je prvi podmor- ski kabel 110 kV na naem Jadranu (Kopno-o. Brag) 1968. g, izradila ova tvrtka. Buducéi da su istrazni radovi na trasi kabela o. Rab: —o. Pag obavljeni za jednu trasu trozilnog kabela, iz- borom jednozilnog kabela bilo je potrebno hitno is traziti prosireni areal (za 3 trase). Ovo je bio vrlo zahtjevan i osjetljiv posao jer je na poziciji blize otoku Rabu vrlo nepovoljno podruéje, koje taman zadovoljava polaganje kabela na zahtije- vanim udaljenostima izmedu pojedinih faza (vidjeti sl.3). 2, TEHNICKA SVOJSTVA ODABRANIH KABELA Ugovor s tvrtkom ABB sklopljen je 8. prosinca 1993. Ugovorena je izradba, montaza, transport i polaga- nje podmorskih kabela o. Rab—o. Pag. 0. Pag~Kop- no i isporuka podzemnog kabela Bili Brig—TS Zadar 1, opticki kabel na podmorskim trasama te oprema programa MORKAB (odrzavanje i popravak podmor- skih kabela). Naknadno su ugovoreni podmorski kabeli za trase o. Pag—Karlobag i Bibinje—o. Ugljan. Za kabelsku trasu 0. Rab—o. Pag ugovoren je i ispo- ruden jednozilni XLPE kabel 1x 300 mm? Cu duzine 34,2 km, u jednom komadu, a za sve ostale podmor- ske trase ugovoren je i isporuéen jednozilIni XLPE kabel 1 x 400 mm? Cu u ukupnoj duzini 27.8 km. Nakon polaganja ostao je po jedan komad kabela 300 mm? duzine 1019 m i jedan komad kabela 400 Slika 3. Detalj kabelske podmorske trase kod uvale Vasibaka na otoku Rabu 338|-Tomasoé— B. Sana —P Corina: bor mm? duzine 1401 m, te su namotani na za to pri- premljene éeliéne bubnjeve. Za kopnenu trasu u Zadru ugovoren je i izraden jed- novilni XLPE kabel 1 x 1000 mm? Al. Isporugen je na 15 drvenih bubnjeva ukupne duzine 14 250 m. 2.1. Tehniéki podaci kabela era, god 48 (1954) 6,385 345, Podmorski kabel Kopneni kabel ee FXBIVI x 300Cu FXBIVIx400Cu XLII x 1000Al Nazivni napon Uo/U (kV) 64/110 64/110 64/110 Maksimalni pogonski napon (kV) 123 123 123 Podnosivi udarni napon (1,2/50 us kV) 550 550 550 Frekvencija (Hz) 50 50 50 Nazivni promjer vodiéa (mm) 204 230 380 Maksimalni otpor za istosmjernu struju 20°C (om/km) 0.0601 0.0470 0.0291 Oipor za izmjeniénu struju pri 85°C (om/km) 0.0778 0.0614 0.0398 Induktivitet po fazi u trolistu (mHi/kem) 0.42 oat 036 Kapacitet po fazi (1F/km) 0.14 0.16 024 Struja nabijanja po fazi (A/km) 3 32 48 Maksimalni faktor gubitaka pri 20°C 150 He 0.001 0.001 0.001 Maksimalne temperature vodiea = stalno optere¢enje 90 0 90 us kratkom spoju 250 250 250 Struja kratkog spoja (kA) = 03 sek 78 100 170 1.0 sek 429 37 945 Nazivna struja (A) prema TEC 287/82: temperatura tla 20°C temperatura mora 26°C toplinski otpor tla 10 Km/W. udaljenost faza u paraleli 70 mm ekran uzemljen na oba kraja ~ 1 zemiji u trolistu 570 635 820 = uw zraku u paraleli 750 850 1140 — 1 moru u paraleli 590 645 uudaljenost 150 m — pojedinaéno u betonskom kanal. 540 600 780 Gubict u trolista pri nazivnoj struji 110 kV (W/m) — uvodié 2B 25 28 ~ dielektrigni 0.04 0.04 0.06 = u metalnom plastu i ekranu. 6 7 7 Vanjski promjer kabela (mm) 86 86 85 Minimalni polumjer savijania (m) ~ kod polagania 13 13 13 — montaze 09 09 08s Masa kabela (kg/m) 4 15 80 Maksimalna sila zatezanja vodiéa (KN) ai 28 40 3391. Tomasovi—B. Sala P. Cetin: ehor Smatramo da izbor razliéitih presjeka podmorskih kabela treba posebno komentirati. Ponudbenim ela- boratom trazen je kabel prijenosne snage 100 MVA. Uz utvrdene okolne uvjete presjek 300 mm? Cu je ra granici takvog zahtjeva. Kada se na osnovi studije doslo do spoznaje o znace- nju »boéne veze« Lika—Karlobag—Novalja, koja gmoguéuje prijenos i preko 100 MVA preita Zadru i Sibeniku, kao i obratno (prijenos vigkova hidroener- eije iz Dalmacije), pregovori s tvrtkom ABB bili su u zavr$noj fazi pred potpisivanje ugovora. Razlika uc Jeni kabela razlititog presieka bila je oko 7%, pa je zakljuéeno da se ugovori veci presjek na kracim die- nicama, gdje za to postoji i tehnicko opravdanje. Na potezu 0. Rab—o. Pag, koji je mnogo dulji, neée biti prijenosa iznad 100 MVA jer to ne omoguéuje podmorski kabel 0. Krk—o. Rab, kao ni postojece kabelske veze kopno—o. Krk. U tvornici su zbog tehnoloskih razloga kabel 300 mm? i 400 mm? izradeni s istim vanjskim promje- rom, pa je izolacija na kabelu manjeg presjeka vod- & znatno deblja od propisane (vidjeti rezultate isp- tivanja u sljedeéem poglavlju). Vaino je takoder da su podmorski kabeli za oba pre- sjeka vodiéa isporuéeni svaki u jednom komadu, pa su prilikom polaganja rezani na potrebne duzine ina taj se nagin dobio najveci komad rezervnog kabela, Sto je s gledista odréavanja optimalan rezultat. Tvrtka ABB osigurava kvalitetu izrade (QA) premz 1SO 9001 standardima. 22. Konstruketja kabela Vodié se sastoji od bakrenih zica, izmedu kojih je »eelatinac koja spretava prodor vode uzduz vodita. Iznad vodiga je poluvodljivi plast minimalne deblji ne I mm. Izolacija je od umrezenog polietilena XLPE mini. malne debljine 15,5 mm, iznad koje je poluvodljivi plast debljine 1,0 mm. Izmedu olovne obloge (plast) i XLPE izolacije je »bubre¢ae traka koja spreéava uz- duzni prodor vode. Metalna je armatura (transversalno ojaéanje) od Al ice, promjera 4,0 mm. Iznad metalne armature je bi- tumen preko kojeg je namotano uze debljine 2,0 mm. od polipropilene yarna. 1 = bakent vate 2 — poled plate 3 = folacla XLPE 4 pohwodii plas, 5 — olown plat 6 = polo plot 1 — metainnsrmatrs AL ce 8 — Sansa asta plet od plipropleneyarna Slika 4. Podmorski kabel 340 Energi god. (1954) 6335-345, Vodié se sastoji od aluminijskih #ica izmedu kojih je vielatina« koja spreéava prodor vode uzduz, vodiéa. Innad vodita je poluvodljivi plast debliine 1,0 mm, Yeolacija je od umrezenog polietilena XLPE mini- maine debljine 15,0 mm iznad koje je poluvodljivi plast debljine 1,0 mm. Ekran od bakrenih Zica je 1,1 mm, presjeka 95 mm? Vanjska zaitita, plait od polietilena je debljine 3,05 mm, 1 —bakten odie poluodii plat 3 flaca XLPE poluvedvi plat 5 ckran Cu ice (6 vans plato poticiens Slika 5. Kopnent kabel 23. Kabelski pribor Kompletni kabelski pribor isporugio je ABB. Ovdje samo navodimo najvainije elemente. — Kabelski zavréeci Odabrane su jednopolne kabelske glave proizvod- nje »Kabeldone — ABB tip APEC 1452, za vanjsku montazu za napon 145 kV i klizne staze 3 800 mm s gradijentom od 42 kV/mm. — Za spajanje u 110 kV okloplieno SF6 postrojenje TS Zadar Centar odabrani su zavréeci, takoder proizvodnje »Kabeldon«, ABB tip APEGA 1703 s gradijentom od 43 kV/mm. — Kabelske su_spojnice (samo za kopneni kabel) proizvod ABB, tip LXSB (110-245). Slika 6. Podmorski kabel u zavrénoj fazi proizvodnje1 Fomasovlé—B, Saina —P Cerna bor Ener god. $1954) 6335-343, 3, ISPITIVANJE KABELA Ispitivanja kabela provedena su u skladu sa standar- dima IEC 840. Tipska ispitivanja nisu provedena, nego su prilozeni atesti aoe ta 1 woes nalonska taka 9 — fica ekrana 2 — vod so} (oametana taka) 10 — spolna cee 57 Pex tolacjs wullaniirna 11 — termoskupjjuda cer tsa) 12 = mjerto vara vole 4 — sealvaboja 13 = voaie 5 Seals pape 18 — vad so} 6 — soulja mations taka 15 — PEx ola = Saktena mreta 16 — woah so} Pvc tesa 17 — vans last Slika 7. Kabelska XLPE spojnica LXSB 245 (110-245 kV) KOPNENI KABEL 11000 AL ‘Roald ty APSE mate amare Slika 9. Ispitivanje kabela u VN laboratoriju ABB-a Tzvedena rutinska i specijalna ispitivanja dala su za- dovoljavajuce rezultate PODMORSK! KABEL 1%300 mm? i 1 400 mm? Havel in 3.1, Rutinska Ispitivanja — Parcijalna izbijanja Izmjeniéni napon postupno je podizan do 112 kV, odrzavan na toj razini 10 sekundi i spusten na 96 KV, Parcijalna izbijanja bila su ispod 5pC (ugovo- rena vrijednost = 10 pC). — Visokonaponsko ispitivanje Kabel je stavljen pod napon 160 kV izmjeniéno u trajanju 30 minuta. Tijekom ispitivanja nije doslo do proboja. — Ispitivanje pla8ta za kabel AXLJ 1 x 1000/95 1, Kobe savrieton tip APEC 152. mm? (podzemni kabel) a eee Napon 25 kV izmjenigno je prikliusen izmedu ek- sean et rana i vodljive povrsine PE-plasta u trajanju 1 mi- = nute. Pri ispitivanju nije doSlo do proboja plasta. Slika 8. Shema elektriéne zaitite Ovo ispitivanje je provedeno u éetiri navrata tj. ti 341|LTomatoré~ B, Sana —P, Cain: ebor Energia god 43 (1994) 6335-383 jekom proizvodnje, prije ukreaja na brod, nakon dolaska na mjesto polaganja u Zadar i nakon spa janja, a prije zatrpavanja kanala. 3.2. Specijalna ispitivanja ‘ FXBIV FXBIV AXLT pap ebele 1x 300 mm? 1x 400 mm? 1x 1000/95 mm? Vrijednost Vrijednost Vrijednost Propisana/izmjerena propisana/izmjerena _propisana/izmjerena Provjera vodiéa = najmanji broj zica 34 36 3 59 33 113 Provjera elektriénog otpora vodita na 20°C = najveéa vrijednost (oma/km) 0.060 0.0586 = 0.0470 0.0460 0.0291 0.0279 Debljina izolacije = najmanja srednja (mm) 155 18.1 155 167 150 15.8 = najmanja (mm) 13.95 1755 13.95 15.91 1350 15.02 Debljina olovnog plasta 227 234 227 245 Promjer olovnog plasta = stednja vrijednost (mm) 614 674 674 678 - - Promjer kabela bez olovnog plasta — srednja vrijednost (mm) 613 616 616 619 743 55 Ispitivanje umrezenja izolacije = najvece istezanje pod copterecenjem 76% 175% 95% 175% 80% 175 = najveée istezanje nakon hladenja 15% 0% 15% 0% 15% 1% Mierenje kapaciteta = najveéa vrijednost (uF /km) 0.14 0.14 0.7 0.16 0.26 0.23 Debljina PE plasta = Najmanja vrijednost (mm) 3.05 3.05 Kako se iz tablice vidi, sva ispitivanja su zadovoljila propisane vrijednosti, a posebno se to odnosi na deb- |jinu izolacije kod podmorskih kabela 4, ZAKLIUCAK Izbor 110 kV kabela vototne vezex s obzirom na op- seg i cijenu Gitavog projekta osjetljiv je i zahtjevan posao, koji osim tehnigkih svakako mora imati na umu i 0 gospodarske aspekte. Rezultat tih okolnosti su odabrani podmorski kabeli s izolacijom od umre- Zenog polietilena (XLPE), prvi u nasem podmorju. Buduéi da ta vrsta kabela ne zahtijeva nikakav nad: zor ni odréavanje (osim eventualnog nadzora antiko- rozivne zastite), jedina opasnost za pouzdlanost pogo- na prijeti od eventualnih kvarova ili mehani¢kih 08- teéenja konstrukcije kabela. Kako su ova éetiri podmorska kabela postavijena u razligitim okolnim uyjetima (duljine, dubine mora, izlozenost moguéim oéteéenjima od ko¢a, sidara itd), iskustvo Ce pokazati je li izbor nove tehnologije 342 u odnosu prema prije polozenim kabelima pravilan. To ée imati vrlo velik utjecaj na izbor buduéih pod: morskih kabela razine napona 110 kV i vie. LITERATURA [1] Tehnitka dokumentacija isporugitelja kabela [2] Studija »Znaéenje grane Karlobag ... Novalja za »Otoéku petljue Melina ... Nin« instituta za elek troprivredu i energetiku, Zagreb, listopad 1993. ‘SELECTION OF SUBMARINE AND MAINLAND POWER CABLES OF THE 110 kv TSLAano connecrion The 104 itand conection weich connts the 11 KV transneion networkin te orn an in the mide of he Alas Seno tha Repu of Crsta Ines fsa pass mean ter deta pow aie, eng of TO Submarine cable ena of Rab (Con ot Vib) — islend ot Pag (Cape Dads) = Submatine cable snd of Pag (Sena) — Manind (un Submis cable Mainana (Cave of Koro) sland Pag (Cave of Tox — Underground cable Bil Brig — Zadar Cater — Zadee +1 Tomasovlé—B. Sina — P. Corina bor erga, god. 4 (1994) 6,338 383 ‘ta fngth of the submarine routes about 201 kn, and the undararound {ruse about 47 Tha paper describes the dese of We cables tered oe (Sipe Europaan manutactrer and deta cable charectoisie of ne super ents f the routine and speci teste performed nthe manufacturers wore are ie AUSWAHL DER, FUR OIE .UBER — NSELN — VERBINDUNG- BESTINITEN, {HO MY STROMVERSORGUNGSKABEL FUR UNTERSEE- UND ERO-VERLEGUNG. op -Ubsr-nselnerocunge welche dle 110k Unertragnganetze des nocchen Gidea mitlaran Teles deo Woatchen Adragebieto verkrapt wast i Set ie Aumbaustte, oben anerarStomvorsorginsoblakte auch Se veresten ‘fold Stomvereorgunasiabe! = Unterssokabe ise a (Bucht Vatbaka) — ine! Pag (Kap Dee) = Unerscseabe ial Pag (Kustangeiet Sina) ~ Biers sp Kua] = Untersserabe Binning (Buen Kormacinal — nel Peg (Buch Teret) = Eroveroger Kabel Selung Su 8g ~ Zadar Mite — Zadet CS Tm lg. Angee im Aric! sind or sua seen angeeanenar sre seer Creager angebotner Kaba sow esto le Kenrztian Und son [ice Elgnschatten dor Kab auteriesenar Seweroor ria ah eres de Stuck: un Typ: Ptungen in Wek ds Ean Naslov pisaca: Mr. Ivo Tomasovié, dip. ing. HEP, Direkela za upravljanje 1 prijenos, Ured potpore, £41000 Zagreb, Avenija grada Vukovara 37, Hrvatska Bruno Saina, dip. ing. HEP, Direkcija 2a upravljanje { prijenos, Prp Elektroprijenos Opati, 51410 Opatija, Hrvatska Petar Cerina, dipl. ing. HEP, Direkeija 2a upravljanje 1 prijenos, Ured potpore Split, 538000 Split, Hrvatska Urednistvo primilo rukopis: 1994-11-08, 343PODMORSKI OPTICKI KABEL ZA OTOCNU VEZU Ivan Perak, Zagreb — Antun Bobanovié, Zagreb DK ssasis213158 PREGLEDNI CLANAK Jono seproblmatka konstrkie osigaraniahvaltet pri proiwodag nkoes podmorskogauptickog habela QERE-R42 tornica ABB Norsk Kabel primienie- ‘jie fee lak podmors ope kabel, protzvedio, konstukel 1, UvOD Izgradnjom otogne dalekovodne 110 kV veze, osim energetskog povezivanja i telekomunikacijski ée se povezati juzna Hrvatska sa sjevernom Hrvatskom. Telekomunikacijsko povezivanje u veéem dijelu os- tvarit ée se opti¢kim vodieima ugradenim u zastitno uze dalekovoda. Posto je otoéna veza na odredenim dijelovima rijeSena energetskim podmorskim 110 kV kabelima, bilo je nuino predvidjeti na tim dionicama i podmorski optiéki kabel. Predvidene su tri podmor- ske dionice: 1, Podmorska dionica izmedu otoka Raba i Paga u duzini 11,5 km, gdje se opticki kabel polaze na du binu 110 m izmedu dvije zile 110 kV energetskog kabela koje se na ovoj dionici polazu na razmaku 150 m, 2. Podmorska dionica izmedu otoka Paga i kopna prema TS 110 kV Nin, gdje se optiéki kabel polaze u duyini 25 km na dubinu od 17 m izmedu dvije ile 110 KV energetskog kabela koje se polazu na razmaku 25 m, 3. Podmorska dionica izmedu otoka Paga i kopna prema TS Karlobag, gdje se optiki kabel polaze u duzini 2,5 km na dubini 70 m izmedu dvije Zile energetskog kabela koje se polazu na razmaku 100 Podmorske kabelske dionice zavrSavaju u kabelskim kucicama gdje se nalaze spojne kutije za optiéke vo- dige kako bi se preslo na zraéni vod, to jest spoj iz- medu opti¢kih vodiéa u podmorskom kabelu s optié- kim vodigima u zastitnom uzetu dalekovoda. U sklopu izgradnje otogne veze nabavljen je podmor- ski opticki kabel tvrtke ABB Norsk kabel tipa QERE - R42. 2. TEHNICKI PROBLEMI KONSTRUKCUE, OPTICKIM PODMORSKIH KABELA Primjena optigkih vodiéa u podmorskim kabelima, osim oéitih prednosti pri rjeSavanju telekomunika- cijskih zadaéa, pred konstruktore, projektante i ek- sploataciju postavija niz problema na rjesavanju i osiguranju kvalitete kako optiékih vodiéa, tako i pod: morskih kabela u realnim uvjetima eksploatacije. Ispod mora, na veéim i manjim dubinaia, gdje se polazu podmorski kabeli, moze biti raznih, pa i ek- stremnih fizickih i kemijskih utjecaja na podmorske Kabele, kao i na same optitke vodice. Fiziéke utjecaje na podmorske kabele mozemo podi- jeliti na mehanicke, temperaturne i elektriéke utjeca- je, a kemijski se utjecaji svode na djelovanje korozi- je, prodor vode odnosno viage u kabel i, posebno, ‘difuziju vodikovih molekula u kabel odnosno generi- ranje vodikovih molekula u samome kabelu. 2.1, Mehaniéka naprezanja U samoj ideji polaganja kabela ispod mora, na vece dubine, implicirana su odredena mehaniéka napreza- nja kako pri polaganju kabela, tako i pri njegovoj ck- sploataciji, koja ne smiju imati nikakvih utjecaja na opti¢ke vodige u mehaniékom smislu. Osim nominal: nih nateznih sila, podmorski optigki kabeli moraju izdréati i sva ostala dodatna mehanicka naprezanja, kao savijanje, torziju, gnjeéenje, udarac te hidrostat- ske pritiske vode u ovisnosti o dubini polaganja za koju su projektirani. 2.2, Temperaturni utjecaji Osim za vrijeme skladistenja i transporta, na pod- morski kabel neée djelovati posebno izrazeni tempe- raturni utjecaj, no kabeli se ispituju u temperaturnoj domeni od —30 do +60°C. 2.3. Elektrigki utjecaji Pod elektrickim utjecajima moguée je zamisliti dje- lovanje potencijalnih lijevaka zbog udara groma ili dielovanje struja kratkog (zemnog) spoja pri paralel- nom vodenju podmorskih opti¢kih kabela s podmor- skim energetskim kabelima. 3451. Perak—A. Bobanovié: Padnorsl optic habe 2.4. Kemijski utjecaji Kemijski utjecaji imaju najveée znagenje za Zivotni vijek podmorskih optickih kabela. Poznato je da pro- dorom vode odnosno OH-skupina u staklo njegova f- zitka évrstoéa bitno slabi i staklo je podlozno lomlje- nju, Osim toga, prodorom vode u staklo bitno se pe- veéava disperzija u staklenom viaknu te time i guse. nje staklenog viakna u odnosu na vodenje svijetlosti, Sto na kraju moze dovesti do njegove neupotreblji- vosti za zadanu funkciju. Mote se reci da je glavni zadatak pri konstrukeiji podvodnih kabela s opti¢kim vodigima djelotvorno Stiéenje od prodora vode odnosno molekula vodika do optickih vodiga, gdje je, posebno na vecim dubi- nama, zbog hidrostatskog tlaka poveéana difuzija vo- de i molekularnog vodika kroz slojeve raznih vrsta plastiénih naterijala. Osim direktnog prodora vode u kabel, pri konstrukciji podmorskog kabela uzimaju se u obzir i drugi izvori vodika i OH-skupina. Pokazuje se da je najvazniji izvor vodikovih moleku la kod podmorskih kabela elektrokemijska korozija zastitnog opleta (armature) od galvaniziranih éelic- nih Zica. Zbog kontaktnih poteneijala raznih metala upotrijebljenih za konstrukeiju kabela u prisutnosti i najmanjih koligina vode stvaraju se elekiroliti i dola. do elektroliti¢kog nagrizanja materijala pri éemu nastaje vodik. Zastita optiékih vodita od negativnoga djelovanja vodika difundiranog kroz kabelsku konstrukeiju ili nastalog unutar kabelske konstrukcije izvodi se na razligite nagina, Najéeséi i najskuplji naéin zaitite Jest primjena zastitne barijere protiv difuzije vodika, a koja se sastoji od hermeti¢ki zavarene metalne tu: be od olova, bakra ili aluminija oko jezgre kabela u kojoj se nalaze opticki voditi. Na tom naéelu danas Je moguée naéi razliéite konstrukcije podmorskih op- tickih kabela sa zastitom jezgre kabela na bazi metal- ne tube u kombinaciji s potrebnom armaturom i plastom od polietilena visoke gustoée. Moguée su kontrukcije podmorskih opti¢kih kabela s opti¢kim vodigima ulozenim u cjevdice od plemeni- tog éelika koje djelotvorno stiti od prodora vodika do optickih vodiéa, Takva sliéna tehnologija danas se koristi za ugradnju optickih vodiéa u zastitnu iad dalekovoda. Danas se proizvode i energetski pod- morski kabeli s armaturom u koju su veé ugradene cjevéice od plemenitog éelika s optiékim vodicima. Jedan od novijih nagina za zaStitu od prodora vodika do optiékih vodiéa Sto ga je primijenila norveska tvornica »ABB Norsk kabel, jest primjena elatinoz~ nog punila koje uy indirane molekule vodika, kemijski ih veZuéi na sebe. No, apsorbirajuce Zelati- nozno punilo ima ogranigenu moé vezanja vodikovih molekula. Stoga se pri takvim konstrukcijama posve- éuje posebna pozornost izvorima vodikovih moleku- la kako bi se emisija vodika Sto vise smanjile. Pri to- me je osnovno provesti djelotvornu zaétitu od koro- 2ije armirajuceg sloja sastavijenog od galvaniziranih Eelignih Zica kao glavnog izvora vodikovih molekula unutar kabela. 346 ers, god. 4 (1994) 635-348 Upotreba asfalta kao tradicionalnog zastitnog sred- siva za podmorske kabele pokazuje se kao nedovol- ina zastita protiv korozijskih procesa koji u tome slu- éaju generiraju velike koliéine vodika iu takvim kon- strukeija nije moguée izbjeci metalnu tubu za zastitu jezare kabela. Korozijska zastita sa smanjenim generiranjem vodi- ka postize se armaturom od plemenitog éclika u plasti¢nome plastu, ali to evidentno podite cijenu takvim konstrukeijama. Jeftinija, atraktivnija i dokazano pouzdana jest pri- mjena armature od galvaniziranih éelignih ica kom- paudirana bitumenom u debelom plastu od polietile- na visoke gusto¢e. Posebna se pozornost posvecuje kompaudiranju da bi se izbjegle eventualne supljine 1 kojima bi se mogla skupljati viaga. Buduei da u na- ravi uvijek dolazi do korozijskog procesa, pa makar i w ogranigenim razmjerima, to ée uvijek biti odrede- nog generiranja vodika, Praktiéna iskustva pokazuju da se bez primjene apsorbirajuéega Zelatinoznog pu- nila, ali s primjenom opisane zastite armature od ko- rozije povecava guéenje opti¢kog vodita, prakti¢ki zbog pri proizvodnji zaostale vlage u kabelu. Poveéa- nje gusenja iznosi_< 0,03 dB/km kod 1310 nm i < 0,06 dB/km pri 1 550 nm. No i tako mali porast guse- nja moze biti neprihvatljiv za dugacke kabelske sus- tave. Praktiéna opazanja pokazuju da je glavni problem s generiranjem vodika u takvim kabelima u vezi s po. €etnom korozijom potaknutom s vlagom unesenom u kabel pri produkeiji samog kabela. Potetna korozija nastupa bez obzira na to je li kabel bio polozen u more ili ne. Generacija vodika presta- ne nakon Sto se pri produkciji unesena vlaga razlozi- la i pritisak vodika unutar kabela dostigne svoju ko- nagnu i maksimalnu vrijednost. Mijerenjem je ustanovljeno da su uskladisteni kabeli B dostigli ovu sak vodika u vao i da je vodik izlazio iz kabela, sto Je rezultiralo polaganim smanjenjem gugenja na 1240 nm. Testovi umjetnog starenja ubrzavaju oba procesa. Pri nizim temperaturama ovi procesi se us- Poravaju, pa tako ispod mora na temperaturama 4-5 °C treba oéekivati zavrSetak ovih procesa za 3-24 mjeseca, Sto ovisi o tipu kabela. Buduei da je u opisanom procesu dokazano da je ko- ligina vodika dobivena poéetnom korozijom limitira- na, moguée je primjenom Zelatinoznog punila za ap- sorbiranje molekula vodika u potpunosti izbjeéi po- éetnu saturaciju kabela vodikom. Za opisane kabele procijenjeno je da se po metru duznom generira pet kubiénih centimetara vodika (5 m?/m) pri procesu poéetne korozije. Jedan gram Zelatine u moguénosti je apsorbirati > 1,5 cm’ vodika. Buduéi da se u je- dan duéni metar ugraduje priblizno 10 grama Zelati- ne to je moguénost apsorpeije vodika po metru duz- nom 15 cm?/m, a Sto je tri puta vise od procijenjene potrebne vrijednosti. Mjerenje na gotovim kabelima pokazala su efikasnost ove metode. No najveéi dol taki pored relativno skupe Zelatine jest u tome da je potrebno nista mijenjati u samom procesu izrade kabela.|.Perak— A. Bobanovlé: Podmorskl otk abel Govoreéi o prodiranju vodikovih molekula u pod morski kabel potrebno je nesto reéi i o primijenie nim polimernim materijalima za izradu plasta kabe- la. Poznato je da niti jedan polimerni materijal nije potpuna barijera za prodor vodikovih molekula od- nosno OH-skupina. Najbolja svojstva u tome pogle- du ima polietilen i polietilen visoke gustoce. Otpor- nost polimernog kabelskog plasta na difuziju vor vih molekula ovisi o njegovoj debijini. $ obzirom d: debljina zastitnog plasta podmorskih kabela nije kri- tigna, to i Zivotni vijek kabela iz tog razloga neée biti ograni¢en. 3. KABEL QERE — R42 PROIZVODNJE ABB— NORSK KABEL U Norveskoj su podmorski optiéki kabeli u Sirokoj upotrebi uzduz.cijele obale gdje su dio magistralnih, regionalnih i lokalnih telekomunikacijskih_ mreza Kabeli su polozeni uzduz i poprijeko fjordova, od kopna prema otocima kao i izmedu otoka uz upotre- bu visoko precizne tehnike polaganja. Vrio gesto se podmorski kabeli koriste za polaganje na jezerima i uzduz rijeka. U posljednjih deset godina u Norveskoj je polozeno vise od 2500 km podmorskih optickih, kabela, i to na dubinama od 20 do 1000 metara. Svi polozeni podmorski opti¢ki kabeli otvorenih su kon- strukcija bez difuzijske barijere u obliku metalne tu- be. Za podmorske dijelove ototne veze primijenjen je opti¢ki podmorski kabel tipa QERER.42. (sl. i). Vanjski plast kabela izraden je od polietilena visoke gustoce. Armatura je izradena kao Sto je veé reéeno od galvaniziranih éeliénih Zica kompaudiranih w bi- tumenu, Armatura je vrlo jaka i stiti kabel od natez- nih sila pri polaganju i do dubine od 1 000 metara, te spretava uzlanje i stvaranje petlji na kabelu. Slika 1, Konstrukelja podmorskog optiékog kabela QERE =R42 Jezgra kabela je u cijelosti punjena Zelatinom da bi se sprijecio prodor vlage i vodikovih molekula. Op- ticke niti nalaze se u Zelatinom punjenim cjeveicama upredenim oko centralnoga nosivog elementa. Svako Vlakno i svaka ejevéica oznageni su bojama radi lake identifikacije svake od njih. eras god 43 (1094) 6, 5-348 3.1. Osnovni podaci za kabel su: Maksimalna natezna sila za vrijeme polaganja — 63000 N ‘Maksimalna natezna sila u Pogonu —27000N pritisak — 20000 N/10 cm udarac — 2005 sukanje = 1 okret/50 m promjer savijanja —1500 mm vodonepropusnost <3 m/24 sata ‘Temperaturni raspon u pogonu = 40°C do +60°C pri polaganju = 10°C do +60°C skladistenje = -40°C do +70°C broj optiékih vodita =12 tip — monomodni gusenje 1300 nm = < 04 dB/km 1550 nm < 03 dB/km. disperzija 1285 — 1300nm — < 35 ps/nmkm 1550nm = — < 20 ps/nmkm. 4, PLAN OSIGURANJA KVALITETE (QA) PRI PROIZVODNJI OPTICKIH KABELA Podobnost proizvodaéa za postizanje zahtjevne kva- litete opéenito se ocjenjuje na osnovi njegova pro- grama za osiguranje kvalitete i neposrednog provje- ravanja provodenja odluka u svim fazama izvodenja takvog programa. Reference za implementiranje pro- grama osiguranja kvalitete su standardi serije ISO 9000 od kojih je standard ISO 9001 QUALITY SYS- TEMS kljuéan za oiguranje kvalitete pri projektira- nju, razvoju, proizvodnji, montadi i servisiranju op- reme. Tvornica ABB Norsk kabel posjeduje viastiti pro- gram osiguranja kvalitete baziran na ISO 9001 stan- dardu koji je shematski prikazan na slici 2, a koji se temelji na sljedecim dokumentima Norveskog susta- va za osiguranje kvalitete. PIC — 027 — ulazna kontrola i snimanje optickih niti KPC — 004 — ispitivanje opti¢kog kabela tijekom procesa KPC — 005 — ulazna kontrola i ispitivanje materi- jala KPC — 006 — optiéka zavrina kontrola i ispitivanje optiékog kabela KPC — 009 — fizicki zahtjevi, natezna sila, istezanje PP — 006 — rukovanje, skladistenje, pakiranje is- poruka. 5. ISPITIVANJA PRI PREUZIMANJU U TVORNICI ISPORUCITELIA Pri preuzimanju opreme u tvornici isporuéitelja bi tan su element standardi u odnosu prema kojima ée se izvrSiti ispitivanja. Kada ne postoje nacionalni standardi, a podruéje jo8 nije u potpunosti pokrive- no IEC standardima, vrijedi pravilo da se za osigura- nje kvalitete primijene standardi zemlje iz koje dola- 347[Perak —A, Bobanovt:Podmorsi optic kabel eal ae ape era, god. 4 1994) 605-348 12 Gut trot 12 Onno 1 top One ip 53 ae Siemon i unacomerey SSiertciplow Use epacy 5 inenbeioey ee PROIEVOONIA | ISPITVANIE ‘SoT0M Kage: — Slika 2. Blokshema osiguranja kvslitete kod prolzvodnje optigkih kabela, zi tehnologija izrade konkretnog proizvoda. U nasem sluéaju to je Norveska. Na pripremljenoj koligini opti¢kog kabela za isporu- ku potrebno je provjeriti: 1, osnovne fizitke karakteristike na potetku i kraju kabela (dimenzije, tezina i sl.), 2. svjetlovodne karakteristike viakana — syjetlosno slabljenje (za svako vlakno) — jednakomjernost povratnog rasipanja — disperziju — odredivanje graniéne valne duzine (po izboru), 3. po izboru i dogovoru s isporuéiteljem moguée je upriligiti i ponavijanje ponekoga tipskog ispitiva- nja, 6. ZAKLJUCAK — ZIVOTNI VIEK OPTICKOG PODMORSKOG KABELA QERE — R4.2 Za kakvoéu odnosno zivotni vijek podmorskog kabe- la vazan je izbor kvalitetnog materijala za njegovu iz- radbu, kao i odgovarajuéa konstrukcija. Vise od 30 godina iskustva s telefonskim podmor- skim kabelima, izoliranim plastikom gdje su osnov- ne znaéajke materijala ostale nepromijenjene i duze od 25 godina eksploatacije, daje konstruktorima mo- guénost za dizajniranje takvog kabela. Posebna pozornost posvecena je generiranju vodika korozijom, $to je veé regeno, a novost u konstrukeiji jest primjena Zelatinoznog punila koje upija vodiko- ve molekule te time omoguéuje primjenu ovakve konstrukcije s Zivotnim vijekom od najmanje 25 go- dina, 348 LITERATURA, ‘Tworniéki anc. [SUBMARINE OPTICAL CABLE FOR THE ISLAND CONNECTION “The problems of constcton and alt assurance in he prodton ofthe ht {ubmarne opti sable GERE Aa? ofthe ABE NovseHabal actey used for the ‘OPTISCHER UNTERSEEKABEL FUR DIE .UBER - INGELN — VERBINDUNGs Dargalest wie oie Problematic as Aubsuse und cer Guaittsicherung Inter optscnen Unereatabels GERE-Ra? dr Fabre “ABB Norsk — Kab {olin ser Hecetasing tr 28 Uber IesnVeonaung™ Naslov pisaca: Ivan Perak, dipl. ing. HEP, Direkeija za upravijan} prijenos, Prp Zagreb, 41000 Zagreb, Ulica grada Vukovara 37, Hrvatska Antun Bobanovié, dipl. ing. HEP, Direkeija za upravijanje 1 rijenos, Sektor upravijanja, Urednistvo primilo rukopis: 1994.11.08,PODMORSKI | PODZEMNI ENERGETSKI KABELI 110 kV U PROJEKTU »OTOCNA VEZA« Mr. Josip Saviéevié, Split pK oaiaisa1 PREGLEDNI CLANAK Projet povervana shevernodalmatinskih otk» EES Hrvaske na rain 10 KV sloten je projehtantstpothvat U randoblu od nepune godine dana projektrane Je igradenofstavlon fankjugotowo 100 km nagsemnh vor, oko 25 km tofazh padmorek podem kabelekih vodova te sekliko poten. Ov puthat oda se pod adm nasvom «Otoéna Vera. {Vani je dan krathpregled naeitnhaktivnost tjckom iradbe projekne dokumentaiekabelskh vera. Dan st nek! osnovn palo paerskim teams raza je ao naineresantnith tench jeden jue sft: -otaéna vera, podmorst kabel rgtst Kabel 110 uvop Izgradnjom nadzemnih elektroenergetskih. vodova, visokog napona du sjevernodalmatinskih otoka i njihovim medusobnim povezivanjem podmorskim, energetskim kabelima omoguéena je veza konzuma sjevernodalmatinskih otoka na dvije évrste tocke energetskog sustava poduprte mrezom 400 kV: TS. Meline i RHE Obrovac. U vrijeme privremenog pogona elektroenergetskog, sustava Dalmacije bez mreze 400 kV, ovom vezom osigurana je cjelovitost EES Hrvatske na naponskoj razini 110 kV, i dvostrana opskba grada Zadra. Kako bi ova veza s obzirom na nizu naponsku razinu ener getski stabilno funkcionirala i u kritiénim periodima omoguéila prijenos dovoljnih koli¢ina energije u juz- na podruéja, u drugoj je fazi realizacije, samo’ ne- znaino vremenski pomaknuta u odnosu ‘na magis- tralnu vezu Meline-Zadar. Predvida se povezivanje iz- vora na podruéju Like i sjeverne Dalmacije na magis- tralni vod u totki TS Novalja. Radni naziv cjelovitog projekta izgradnje energet skih i telekomunikacijskih vodova preko.sjeverno- dalmatinskih otoka do Zadra jest otoéna veza. Geoz- rafski polozaj objekata koji se realiziraju ovim pro- jektom i naéin njihova uklapanja u EES Hrvatske prikazan je na sl. 1 Slika 1. »Otogna vezae 110 kV 3494 Savievé:Podimorsl pera energtsi kabel 1. OPSEG PROJEKTNIH RADOVA. Sjeverni dio »otogne veze« izgraden je u prvoj fazi, i to na sjeveru do TS Rab, i na juunom dijelu od TS Nin od TS (35/10 kV) Novalja s izuzetkom kabelskoz prijelaza 110 kV s kopna na otok Pag kod otoka Vira i kabelsko-zraénog voda od TS Novalja do TS Karlo- bag. U drugoj tazi, koja je planirana tijekom 1993/94. godine, izgraden je preostali dio zraénih i kabelskih vodova 110 kV te dio pripadnih rasklopnih postroje- nia Projektnu dokumentaciju svih podmorskih i pod- zemnih kabelskih vera 110 kV i pripadnih rasklopnih postrojenja izradili su Projektni biro Hrvatske Elek- troprivrede iz Splita. U sklopu ovog pothvata projektirani su i izvedeni sljedeéi objekti: + Podmorska kabelska veza 110 kV 0. Rab — o. Pag (u. Vasibaka 1—rt Deda) + Podmorska kabelska veza kopno — o. Pag (u. Koro- macina — u, Toreta) + Podmorska kabelska veza kopno — o. Pag (rt Kuli na-rt Selina) + Podmorska kabelska veza kopno — o. Ugljan (Bibi- nje — Kukljica) + Podzemna kabelska veza Bili Brig — TS Zadar Cen. tar — TS Zadar 1 + TS 110/35 — 35/10(20) kV Novalja + TS 110/10(20) kV Pag + TS 110/35 — 110/10(20) kV Nin — polje 110 kV No: valja + TS 110/10(20) kV Zadar Centar + TS 110/35 kV Zadar 1 —polje 110 kV Zadar Centar, U sklopu opseznih projektantskih poslova koji su obavljeni dan je niz suvremenih rjesenja, sto je pri donijelo efikasnoj, brzoj i nadasve racionalnoj grad: nji objekata. Raspolozivi prostor nam na ovom mjestu ne dopuste c¢jelovit i detaljan prikaz, pa éemo se ograniciti na sa Zeti prikaz najiteresantnijih podataka relevantnih za projekt kabelskih veza. 2. IZBOR KABELSKIH TRASA Kabelske trase svih podmorskih kabelskih veza odabrane su na temelju studijskih obrada i tehno- -ekonomskih analiza vige varijantnih rjesenja. Pri obradi tih rjeSenja uogene su neke osnovne zajednié ke karakteristike Sireg podrugja na kojem se polazu podmorski kabelski vodovi, a koje su znaéajne za koncepeiju tehniékih rjesenja, a koje treba respekti- rati pri projektiranju: — Cijelo podrugje karakteriziraju jaki vjetrovi tije- kom zimskih mjeseci iz smjera sjever-sieverois- tok. — Podruéje otoka Paga izlozeno je intenzivnom za- soljavanju tijekom zimskih mjeseci u vrijeme bu- re, koja noseéi sitne éestice morske vode u vidu prasine stvara fenomen »posolicee — talozenja 350 Energia, go 48 (199 6, 39358 vodljivog sloja na dijelovima elektroenergetskih postrojenja, — Priobalje na sjevernom Jadranu je kamenito, s mjestimiénim grebenima i rasjedima, s intenziv- nim abrazijskim djelovanjem mora u vrijeme bu- re, dok je obala na srednjem Jadranu polozenija i dubine u priobalju su manje, pa je i intenzitet dje- lovanja mora blazi, Kabelska veza 110 kV 0. Rab — o. Pag analizirana je kroz tri varijante u [2]. Razmatrana su rjesenja razli Gitih odnosa duzina podmorskih i zraénih dionica iz medu togaka TS Rab i TS Novalja. Tako npr. najkra- éa promatrana kabelska trasa izmedu o. Raba i o. Paga iznosi 5.9 km, a najduza 19.4 km. Optimiranjem hidrografskih, meteoroloskih, ekoloskih i oceanog- rafskih uvjeta trasa te tehno-ekonomskih parameta- ra izgradnie i eksploatacije vodova odabrana trasa polozena je izmedu uvale Vasibaka na otoku Rabu i rta Deda na otoku Pagu. Podmorskim istraznim radovima otkriveno je u prio- balju, s obje strane, vise vecih podvodnih greben tako da je trasa morala biti korigirana u pet lomnih to¢aka uz obalu o, Raba i dvije lomne totke uz obalu ©. Paga. Tri jednozilna energetska kabela polozena su na medusobnoj udaljenosti od priblizno 150m, a optitki kabel polozen je izmedu faze »0« i »4e. Na sli . shematski je prikazan uzduzni profil ove trase. Kabelska veza 110 kV kopno — 0. Pag planirana je na sjevernom i juznom dijelu otoka. Na sjevernom dijelu otoka Paga ta veza predstavlja podmorsku dio- nicu dalekovoda TS Karlobag — TS Novalja, dok na juznom dijelu otoka predstavlja podmorski dio voda ‘od TS Nin do TS Novalja. Trasa podmorskog kabela na sjevernom dijelu otoka odabrana je nakon provedenih tehno-ekonomskih analiza nekoliko varijanti, od kojih su dvije najza- nimljivije i podrobnije obradene. Prema prvoj vari- janti [3], veza kopno — 0. Pag ostvaruje se kombini- ranim podzemno-podmorskim kabelom i zraénim vodom izmedu TS Karlobag i TS Novalja. Podmor- ska kabelska vera realizirala bi se izmedu uvale Tati- nja na kopnu i uvale Velika luka na otoku Pagu. Ta veza predvidala je 7.1 km podmorskog, 2.0 km pod- zemnog kabela i 7.5 km zraénog voda. Zbog kracih duzina kabela i povoljnije lokacije zraé- nog voda prihvatljivijim se pokazalo rjegenje prijela- za nesto sjevernije, trasom polozenom u blizini po- stojeceg akvadukta, izmedu uvale Koromaéina na kopnu i uvale Toreta na otoku Pagu. Dionica pod- morskog kabela duga je 2.5 km, dok su zraéni vodovi izmedu TS Karlobag i TS Novalja ukupne duzine pri- blizno 15.0 km. Kabelska trasa uz kopno morala je biti izmaknuta neSto juznije od osnovnog pravca kako bi se izbjeglo polaganje kabela u blizini prosjeda — vrulje otk ne u fazi istraznih radova. Na strani otoka Paga uo- éen je okoli§ bez ikakvog raslinja, Sto upucuje na jak utjecaj bure i zasoljavanje tijekom zime, pa je bilo oportuno postrojenje za prijelaz kabela na zraéni vod premjestiti priblizno 150 m dalje od obale u pri rodni zaklon iza manje uzvisine. Tri jednozilna ener-4, Savigevié: Podmorsh podem enerpetst kabel Enea god 43 (19996, 39258 Slika 2. 110 kV podmorska veza 0. Rab — 0. Pag, uzduZni profil trase getska kabela polozena su na medusobnoj udaljenos- {i 100 m, a izmedu faza »06 i »4e poloten je opticki kabel. Uzduini profil ove trase prikazan je shematski na sl. 3. Trasom podmorskog kabela na juznom dijelu otoka premosten je Ninski zaljev na podrugju Kupare sj verozapadno od mjesta Privlaka. Ovaj kabelski prije laz prirodno se uklapa u trasu zraénog voda i plani ran je na mjestu najmanje udaljenosti dviju obala, gdje su vee prije polozena dva podmorska 35 kV dis- tributivna kabela. U fazi optimiranja rjegenja ovog. prijelaza, uz kabelsko rjegenje razmatrano je i riese- nje zraénog premostenja Ninskog zaljeva koriste- njem dvaju postojecih grebena u plitkom moru zalje- va koji bi posluzili kao mjesto temeljenja stupova nadzemnog voda. Kriteriji pouzdanosti pogona i eko: nomski pokazatelji pokazali su da je podmorska vari- Janta u klimatski povoljnija. Karakteristika priobalja ove trase vrlo je spor porast, dubine mora uz obalu, posebno na strani Paga. Naj veéa dubina na trasi ne prelazi 18 m. Na ovom pod rugju zabiljezeno je intenzivno zasoljavanje i posoli- ca koja na vodovima u vrijeme pojave juénog vjetra znatno snizava njihove izolacijske sposobnosti.. Na- vedene znaéajke respektirane su pri projektiranju kabelske veze na ovoj trasi. Tri jednozilna energet- ska kabela polozena su na medusobnoj udaljenosti od priblizno 25 m, a optitki kabel poloten je izmedu faze »0« i »4¢. Uzduzni profil ove trase prikazan je shematski na sl. 4 Podzemna kabelska veza 110 kV Bili Brig — TS Za- dar 1 projektirana je i izvedena kao jedino tehnicki ekonomski opravdano rjegenje energetskog povezi- uyjetima na ovoj lokaciji znatno Slika 3. 110 kV podmorska veza kopno (u. Koromatina — 0. Pag (u. Toreta) — uzduini profil trase 3514. Sugoi: Podmors i podzemnieneaetshi kabel Energia god 45 (1908) 6 349-388 ue me Slika 4, 110 kV podmorska veza kopno (rt Kulina) — 0. Pag (rt Selina) — uzduin! profil trase vanja zraénog voda 110 kV iz smjera Nin na postojedi objekt TS Zadar 1 koji je smjesten u sada veé potpu- no urbaniziranom dijelu grada bez pristupnih kor- dora za zraéne vodove u smjeru sjevera. Trasa je od TS Zadar | polozena u postojeée gradske prometnice (iadranska cesta, Novakova, A. Staréeviéa) do grac- skog stadiona, gdje je u izgradji nova TS 110/20 kV Zadar Centar § posirojenjem 110 kV u SF6 izvedbi Duzina te kabelske dionice iznosi priblizno 2.5 km. Trasa kabela je dalje usmjerena prema sjeverozaps- du (Put stanova, M. OreSkoviéa, Splitska, Hrvatskog sabora) do kabelske stanice Bili brig u kojoj je izve- den prijelaz na zraéni vod. Ovaj dio kabelske trase projektiran je na naéin da je u perspektivi na dionici TS Zadar Centar — Bili brig moguce poloiiti jo8 je- dan kabelski vod 110 KV. Kabeli se polaéu na dubini 1.2 m. Na trasi je izveden velik broj kriZanja s postojecim instalacijama. Dije- Jom su izvedena paralelna polaganja s postojecim energetskim i telekomunikacijskim vodovima, kao i niz prijelaza ispod veéih prometnica. Svi prijelazi i krizanja, kao i paralelna vodenja posebno su projel- tantski obradeni u detaljima izvedbenog projekta 4) 3, ISTRAZNI RADOVI Na svim trasama podmorskih kabelskih veza prove- deni su opseéni prethodni istrazni radovi kojima je bilo cilj osiguranje pouzdanih podloga za projektire- nje i izvedbu kabelskih veza. Na podzemnoj trasi kroz Zadar koriSteni su podaci katastra podzemni instalacija, a na odredenim mjestima provedena sui dopunska snimanja. Uz istrazne radove provedena je i opsezna studijska obrada uotenih specifiénih pro- blema, sto je bilo vazno za daljnji razvoj projekta Provedeni su sljede¢i vazniji studijskoistrazni rado- vi: 352 — geodetske, hidrografske, geomorfoloske, geoloske i oceanografske obrade podmorskih kabelskih trasa — geotermicka istrazivanja radi utvrdivanja specifié- ne toplinske vodljivosti tla duz podzemnih kabel- skih trasa — geoelektriéna ispitivanja specifiénog otpora tla na lokacijama kabelskih stanica i postrojenja — analize raspodjele struja u pasivnim dijelovima podmorskih energetskih kabela u uvjetima stacio- narnog stanja i u sluéaju kvara, te provjera dopus- tenih trajnih optereéenja kabela — analiza utjecaja elektrokorozije na vanjski oplet kabela — analiza utjecaja energetskih kabela na telekomu- nikacijske vodove u stacionarnim i prijelaznim stanjima — istrazivanja prenapona i utvrdivanje mjera prena: ponske zastite vodova i postrojenja u okviru obje- kata otogne veze — utvrdivanje raspodjele struja jednopolnog kvara i analiza slika potencijala u okoliSu pojedinih po: strojenja radi osiguranja sigurnosnih uvjeta. Osim navedenih studijsko:straznih radova, pri pro jektiranju su koristene postojece geodetske, meteo- roloske, geotehnitke i energetske podloge. 4, IZBOR PODZEMNIH I PODMORSKIH ENERGETSKIH KABELA Pri izboru podzemnih energetskih kabela koje je tre- balo poloziti kroz uze gradsko podrudje Zadra nije bilo dvojbe. Naime, tehnologija primjene kabela iz umrezenog polietilena praktiéki je standard u Hrvat- skoj elektroprivredi na naponskoj razini 110 kV. Pri novelaciji projektne dokumentacije izradene sredi: tih godina provedena je korekcija pre kog kabela s prije predvidenog 1 x 8001. Seidevi: Podmore | pdtemin energtsi kabel mm? na 1x 1 000 mm: kao standardnog presjeka pri- mijenjenoga u gradskim mrezama 110 kV Hrvatske. Pri izboru podmorskih energetskih kabela, uz dosa- daSnja iskustva u gradenju i eksploataciji podmor- skih kabelskih vodova 110 kV, trebalo je respektirati i bra razvoj tehnologije na ovom podrugju, posebno sa stajalista primjene umrezenog polietilena kao izo- lacije i suvremenih konstrukcijskih rjeSenja u one- moguéavanju uzduznog prodiranja vlage u kabel pri eventualnom oSteéenju plasta, te sprecavanju njezo- ve deformacije pri polaganju na veée dubine. Osim toga, nuzno je bilo odrediti presjek i vrstu vodiéa s obzirom na namjenu ove magistralne veze. Razrada koncepcije s prijedlogom izbora karakter tika podmorskih kabela provedena je u idejnim pro- jektima u tijeku 1992. godine. Veé prvi uvid u preli- minarno prikupljene ponude ukazao je na to da teh- noloska dostignuéa u proizvodnji podmorskih kabe- la za duiine i trase koje se pojavijuju u nagem sluéa- ju, kao ekonomigno rjesenje, predodreduju izbor jednozilnih — suhih kabela s izolacijom iz umreze- nog polietilena. Metodom optimiranja investicijskih i godisnjih tro’- kova eksploatacije predlozena je izvedba vodiéa od bakra jedinstvenog presjeka 1x 400 mm? za sve pod- morske dionice otoéne kabelske veze. Nakon provedenih revizija investitora odabrani su kabeli proizvodnje tvrtke ABB sljedeéih osnovnih ka- rakteristika: Karakteristike Podmorski kabeli Podzemni kabel vi es Pag Ostale veze B. Brig-Zadar 1 Tip kabela FXBIV. FXBIV. XLT Nazivni napon Up/U (KV) 64/110 64/100 64/110 Presjek (mm?) 1300 14001 1000 Dopusteno strujno oplereéenje prema IEC moru uparaleli(A) 5906S w trolistu w zemlji (A) 20 Vanjski promjer (mm) 86 % 8 Masa (kg/mm) 4 5 8 Vise o izboru i karakteristikama kabela dano je u (1) itd) 5. VEZA KABELA NA ZRACNI VOD — KABELSKE STANICE, Veze podmorskih i podzemnih kabela na nadzemne vodove izvedene su u kabelskim stanicama. U prio- balnom podruéju, posebno na otoku Pagu, intenzivni vjetrovi u zimskim mjesecima s morske povrsine podifu sitne Sestice slane vode i stvarajuci slanu ‘maglu uzrokuju posolicu na izolaeiji elektriéne opre- me na otvorenom prostoru. Iskustva u eksploataciji distributivnih postrojenja na ovom podruéju pokaza- Ja su da je jedino ispravno rjegenje ugradnja visoko- naponske opreme u zatvorene objekte, koje treba ners, god. 43 (1994) 6, 39388 tehnitki tako rijesiti da se onemoguéi kondenzacija vlage na opremi, Tako su za povezivanje podmorskih kabela na zraéne vodove Otoéne veze izvedene kabelske stanice kao stabilni zatvoreni gradevinski objekti. Za poveriva: nje podzemnog kabela na zraéni vod na lokaciji Bili brig u Zadru kabelska stanica izvedena je na otvore- nom prostoru, 5.1. Izvedba zatvorenih kabelskih stanica 5.L.1. Smjestaj opreme Jednopolna shema kojom je prikazano povezivanje primarne opreme u kabelskoj stanici za vezu pod- morskog kabela na zracni vod prikazana je na sl. 5 Sva visokonaponska oprema, osim vanjskog dijela provodnih izolatora, smjestena je u zgradu ina taj nagin zasticena je od izravnog utjecaja atmosferi Zatezni izolatorski lanci i provodni izolatori zastice- ni su s gornje strane nadstreSnicom, a sa strana boé- nim zidovima. Takvo rjeSenje prvi put se primjenjuje ut domaéoj praksi polaganja kabela visokog napona s obzirom na intenzivno onediséenje izolacije. Objekti kabelskih stanica orijentirani su uvijek tako da su prikljuéni izolatorski lanci i provodni izolatori zasticeni od direktnih udara bure. Prikljuéak sa zratnog voda na zatezne lance i pro- vodne izolatore na KS izveden je AlCe uzetom presje- ka 240/40 mm*. Provod vodita kroz zid izveden je provodnim izolatorima u silikonskoj izvedbi nazivne struje 800 A. Na provodne izolatore s unutrasnje iS RAB a + KS OEDA Slika 5. 110 kV kabelska stanica — jednopolna shema 3534. Seven: odors podemnt cnet abl strane zgrade spojen je aluminijski vodié presjeka 300 mm? kojim su povezani i svi ostali aparati viso- kog napona. Na spojnim vodiéima s vanjske i unut- rainje strane postavljene su stezaljke za prikljucak uzemljivaékih motki predvidenth za uzemljenje rad nog mjesta Razmjestaj opreme i prikljuéak na zraéni vod u KS prikazan je na sl. 6, U objektu su smjestena tri odvodnika prenapona u silikonskoj izvedbi, jedan malouljni naponski tran- sformator i tri kabelske zavrSnice za suhi podmorski kabel. Aparati su postavljeni na niska éeliéna posto- Ija i konstrukeije. U zidu uz odvodnike prenapona postavljeni su broja- Gi prorade s instrumentom za pokazivanje struje ke- ja teée prema zemlji, a velidina struje ukazuje na stu- panj zagadenja odvodnika. Nadzor odvodnika ome- suéen je kroz otvor na zidu s vrataécima, Uz naponski transformator ostavljen je i rezervni slobodan prostor u kojem je predviden smjestaj VF priguénice i kondenzatora za sluéaj potrebe realizac: je VF veze kao rezervne projektiranoj optiékoj vez! Na svakoj fazi kabela ispod kabelske zavrinice pe- stavljen je strujni obuhvatni mjerni transformator za mjerenje struje u kabelu. Zgrada je podijeljena na dva dijela zastitnom mre- om. U dio gdje je smjestena visokonaponska opre- ma ulaz nije mogué dok je objekt pod naponom. Na me, u ovaj prostor pristup je omoguéen samo s var- iske strane kroz. dvostruka ulazna vrata. U dijelu i pred kabelskog kanala postavljena je zastitna mrez Izmedu mreze i zida predviden je hodnik za nadzor u kojem je smjeSten ormar mjerenja i napajanja izmje- era, go 43 (1998) 639-358 niénim naponom. Osim toga ormara'u prostoru hod- nika postavijeni su i nadgradni ormari za poveziva- nje optickih kabela, razdjelnik instalacije i mjesto za smjestaj motki za uzemeljenje s indikatorima napo- 5.1.2, Uzemljenje i zastita od atmosferskih pradnjenja Tako postrojenja kabelskih stanica nemaju aktivnih izvora ni uzemljenih zyjezdista te ne bi bitno trebala utjecati na raspodjelu nultih struja na vodu, pokazu- je se ipak da o njthovu sustavu uzemljenja treba vrlo ozbiljno razmisljati i rjeSenja uskladiti sa svim uvje tima bezopasnosti. U kabelskoj stanici povezuje se zraéni vod i kabel, dakle dva elementa mreze razliditih karakteristiénil impedancija. Bez obzira na to Sto kapacitet kabela povoljno utjeée na refleksiju_prenaponskog vala, tranzijentne pojave uvijek zahtijevaju oprez i jedino ispravno rjegenje jest u pravilno dimenzioniranoj prenaponskoj zastiti. Ona pak moze pouzdano djelo- vati samo pri dovolino niskim otporima rasprostra- nja uzemljivaca. S druge strane, kabelska stanica postaje atraktivni objekt u trasi voda u odnosu na stup, izaziva interes i paznju prolaznika, a kako su to objekti uglavnom na nenaseljenim prostorima, bez posade, moguéa su ée8éa priblizavanja neupuéenih osoba. U blizini tak- vih objekata nije iskljuéen ni pristup kupaéa u ljet nim mjesecima. Zbog svih tih razloga oblikovanju potencijala oko objekta treba pridati punu pozor- nost Slika 6, 110 kV kabelska stanica — prikljuéak na zraéni vod 3544, avigevie:Podmors | podeemnlenorgtsi kabel Enerais god 43 (198) 6, 9558 Slika 7. Raspodjela potencijala u okoline kabelske stanice Na lokaciji svake stanice provedena su mjerenja spe- cifignog otpora tla, koja su detaljno obradena u [5]. Pokazalo se da je uzemljenje zadnjih stupova daleko- voda rijeSeno samo potencijalnim prstenom, te su naponi dodira na samim stupovima nedopustivo vi- soki, Zbog toga se pristupilo rjeSenju prema kojem, ée se na platou kabelske stanice postaviti mrezni uzemljivaé koji ée biti galvanski povezan s postoje- éim uzemljenjem zadnjih stupova. Analiza takvog uzemljivaéa na digitalnom modelu pokazala je da jo8 uvijek postoje neka mjesta nedo- pustivo visokih napona dodira, pa je zakljuéeno da se oko temelja priobalnog zida postavi pomoéni Slika 8. Kabelska stanica za prikljuéak podmorskog kabela 110 kV na zraéni vod uzemljivaé na koji 6e se povezati dva paralelno po- stavljena trakasta uzemljivaéa duzine po 100 m polo- Zena u iskop kanala priobalne zastite u moru. Tako izvedena uzemljenja medusobno ée se povezivati dvama uzetima polozenima u kanal energetskih ka- bela na potezu izmedu priobalnog zida i kabelske stanice. Provedeni proracuni na digitalnom modelu pokazujuu da su predlozenom izvedbom uzemljivaéa postignuti zadovoljavajuei rezultati i da su ispunjeni uvieti si: gurnosti. Potencijali uzemljivaéa su ispod 120 V, a naponi dodira ispod propisanih. Ekvipotencijalne li- nije oko jedne kabelske stanice prikazane su na sl. 7 3554 Savievié: Podmorsl poder energtsi kabel Ene, go 43 (1990 6 49358, 5.13. Sekundarni krugovi Sekundarni krugovi u kabelskim stanicama obuhva- Gaju napajanje izmjeniénim naponom, te krugove mjerenja i nadzora. Kako u neposrednoj blizini kabelskih stanica ne po- stoji mreza niskog napona iz koje bi se moglo rijesiti napaianie izmieniénim naponom, elektriéna energija za potrebe napajanja krugova rasvjete, ventilacije i grijanja u kabelskoj stanici dobit ée se transformaci- jom putem naponskoga mjernog transformatora. Naponski transformator odabran je s dva sekundar- na namota napona 100/y/3 /220 V. Jedan je nazivne snage 30, a drugi 100 VA. Kad se naponski transfor- mator koristi izvan klase mjerenja, tada ga je mogu- ée opteretiti do dopustene trajne termicke snage, ko- ja za konkretni transformator iznosi 2 000 VA. Prove- dena ispitivanja pokazala su da, ako se teret priklju- éuje samo na jedan namot, on ne bi trajno trebao biti veéi od 1 700 VA. Na namotaj II (100 VA) naponskog transformatora prikljugen je medutransformator 100//3 /220 V, 50 Hz, 2 500 VA, smjeSten u ormaru napajanja i mje- renja. S tog transformatora napajaju se potrosaéi elektriéne instalacije prikljuéeni na poseban razdjel- nik. '$ namotaja I naponskog transformatora napaja se jo8 jedan poseban medutransformator prijenosnog omjera 100 {3 V/220 V, 50 Hz, 200 VA na koji su pri- kljuéeni uredaji mjerenja i nadzora mjernih velidina. Naime, projektirani energetski vod predstavlja dio otoéne veze koja bi u odredenim momentima mogla napajati i Siri konzum Dalmacije, a to znaci da bi energetski kabeli morali biti optereeni najvecom dopustenom strujom. Kabeli su polozeni dijelom u zemlju, a dijelom u more. Temperature mora u ljet- nim mjesecima u priobalju dosezu i 26°C. Radi ko- rektne tehnicke eksploatacije kabela nuzno je, po- sebno u vrijeme vrénih optereéenja, pratiti toplinske prilike u okoliSu kabela u razli¢itim sredinama i na karakteristiénim dionicama trase. Kontinuiranim praéenjem temperature u okolisu kabela i stavlja- jem tih podataka u korelaciju sa strujnim opterece- jem kabela moguée je provesti optimizaciju pogon- skog rezima kabelske veze. Radi praéenja i registracije potrebnih podataka u or- maiu mjerenja i napajanja predvidena je mikropro- cesorska jedinica za mjerenje i akvizaciju mjernih podataka koja je preko mjernih pretvaraéa povezana na proces. Principijelna shema mjerenja i registraci je podataka prikazana je na sl. 9. U prikazanoj principijelnoj shemi predovene su vi Gine koje se uvode u akvizicijsku jedinicu. Registrira — struja u sve tri faze — fazni napon — temperatura kabela na tri mjerna mjesta — temperatura i vlaznost unutar kabelske star — temperatura i vlaznost izvan kabelske stanice — brzina vjetra — smjer vjetra — prorada odvodnika prenapona u sve tri faze. Akvizicijska jedinica (data logger) je mikroprocesor- ski nadzirani uredaj sa 16 kanala. Jedinica posjeduje vlastitu memoriju kapciteta 64 kByta i dodatnu me- moriju_u posebnom modulu kapaciteta 192 kByta. Predvidena memorija omoguéuje prakticki Getve- romjeseéno prikupljanje podataka prema predvide- nom programu biljezenja satnih srednjih i maksi- malnih vrijednosti. Sama jedinica izvedena je za ug radnju u plocu. Na prednjoj strani nalaze se tipke za parametiranje i digitalni numericki display na kojem Je, izmedu ostalog, na upit moguée procitati i mjernu veliginu bilo kojeg od ulaznih kanala. Akvizicijska jedinica omoguéuje transfer svih prikup- Ijenih podataka u osobno raéunalo, te njihovu grafic- ku i numeriéku obradu uz pomoé posebno razvijene programske podrske. U sluéaju potrebe s akvizicij- DITA | aNaLogn ukazn te Slika 9. Principijelna shema mjerenja { akvi: 3565, wise: Redmorsl podamnl energtsi kabel Enea god 45 (19986, 49-358, skom jedinicom moguéa bi bila i daljinska komuni- kacija. Mijerenje temperatura u okolisu kabela predvideno je termosondama Pt 100 koje su pomocu posebnog termoplastiénog plasta priljubljene uz kabel. Pred dene su tri sonde: sonda MSI postavljena je uz kabel u zemlji, sonda MS2 predvidena je u samom prioba- ju i uévr8éena je uz kabel unutar betonske priobalne zastite. Sonda MS3 postavljena je u moru na udalje- nosti priblizno 50 m od priobalnog zida. Digitalni sig- nali 0 proradi odvodnika prenapona pridobijaju se sa signalnog kontakta brojaéa prorade. Slika 10, Oprema akvizicije podataka na ormaru mijerenja Aaa io roy a tli 5.2. Kabelska stanica na otvorenom prostoru Na otvorenom prostoru gdje ne postoji moguénost veceg onetiséenja izolacije i gdje to dopustaju uvjeti uredenja prostora, za prijelaz podzemnog 110 kV ka- bela na zraéni vod primjenjuju se kabelske stanice otvorenog tipa. Jedno od takvih rjegenje primijenje- no je na lokaciji Bili Brig. Prikaz tehniékog rjesenja dan je na sl-11, dok je izvedba stanice prikazana na fotografiji (sl. 12). 6. ZAKLIUCAK Opsezni i kvalitetno obavijeni studijsko-istrazni ra- dovi i analize varijantnih rjeSenja provedeni u pri- premnoj fazi omogucili su pravovremenu izrade pro- Jekine dokumentacije i izgradnju objekata u vrlo kratkim rokovima. Neke od primijenjenih metoda, kao detaljno snimanje konfiguracije podmorja na kabelskoj trasi, prvi put je primijenjeno u domacoj praksi polaganja kabela visokog napona. Studijski radovi vezani za geotermi¢ka i geoelektri¢ka ispitiva- nja omoguéili su pravilan projektantski pristup izbo- tu kabelske posteljice i dimenzioniranju sustava uuzemljenja. Osobit doprinos dan je u suvremenom pristupu proraéunu raspodiele struja u pasivnim ele- mentima kabela i ocjeni njihova utjecaja na dopuste- no optereéenje kabela. Rjesenje smjestaja visokona- ponske opreme unutar objekta kabelske stanice prvi put je primijenjeno u domacoj praksi gradnje viso- Konaponskih podmorskih kabela, pa ¢e biti korisno pratiti pogonska iskustva pri eksploataciji ovih obje-~ kata. Primijenjeni monitoring pogonskih i meteoroloskih, podataka kojim je omoguéeno praéenje i temeljita Slika 11. Kabelska stanica Bili Brig — tehnisko rjesenje 3574 Save: Podmorsi i podsemnienegetki kabel Ener, gs 4 (198) 639-358 Slika 12. Kabelska stantca Bilt Brig analiza promjene karakteristiénih vrijednosti u staci- onarnim pogonskim uvjetima primjenom racunala predstavlja dragocjenu potporu pri donosenju odlu- ka u eksploataciji i odréavanju objekata podmorskih kabelskih veza. LITERATURA (J) 1. TOMASOVIC, B. SAINA P. CERINA: sIzbor podmor- skih i kopnenih energetskih Kabela 110 kV otoéne vezes, Pri simpozij o energetskim kabelima — Split, 1994. (2) HEP — Projektni biro Split: »Kabelska veza 110 kV o. Rabo. Pag — Osnovno rjesenjex (] HEP — Projektni bro Split: Kabelska veza 110 kV Kar- Jobag—o. Pag — Osnovno rjesenje« [4] HEP — Projektni biro Split: »Projektna dokumentacija podmorskih i podzemnih kabela 110 kV u sklopu pro: jekta Otogna vezae [5] dr S. MILUN i grupa autora — Elmap — Split, 1994: »Geotermiko i geoelektricko sondiranje na objektima 110 KV otoéne veze 0. Rab~Zadare SUBMARINE AND UNDERGROUND 110 KV ENERGY CABLES IN THE ISLAND CONNECTION PROUECT “The projet of connecting the South Oaimatin stand into the Crostin elect ‘ons ojten at heel t 110 KY makes competed degra tak Inthe pe fod of lees tan yar nest 110 kno! tranemasion ine, about 25 kno thee 358 = phase submarine and underground cable a wel a afew substations have ‘boon designe, conttuted and pt ito operation, ‘Ths undertakng was realsed under the tle leand Connection. nthe pape the hor ever o the mae mpartant aster Ging cable connection projet do {umentatonsanortonsgven, Some bes alto aultanne route are von ing tee ston we describe DIE STROMVERSORGUNGSKABEL FUR UNTERSEE- UND ERD: VERLEGUNG It PROJEKT OER WUSER ~INGELN ~ VERBINGUNG- Projekt der Ehschilessungnorderatecher isdn i in etches Weoatschas ‘Verbundnat, stl ain srspructvoles Unterangen die. ln der 2etepanne von krapp enam Jahr sina fant 110 km Freletungen, twa 25 km Untersta: ond ErorvegeKabelitungen Und enge Anlagen entworten,gebaut un n Beta fest st mordon Disks Untotangen te ster sm Namen -Obet ~Ineln = Ver Binaings Im arttl it cine haze Obetsicht wesenticherTatiketen watvand der Ab- ‘ssung der rojektumeragan von Kabeveroindungen gegeben. Ege Grand Ierals von Unteraestestan und eft Fe interessante taceacher Losungen ‘arden dargestlt Naslov pisca: Mr. Josip Saviéevié, dipl. ing. HEP, DP »Elektrodalmacija Split, 38000 Split, Gunduligeva 42, Hrvatska Urednistvo primilo rukopis: 1994-11-21PROJEKTIRANJE DALEKOVODA OTOCNE 110 kV VEZE Dovor Durdevié, Zagreb ‘DK 621.311.6216 PREGLEDNI CLANAK Peikaane wu oxnovne informacje oprojektiranja dlekovodsotogne vexe 110 RVs osetkom ne radove na postojetim dlckovoima, -Kljne sles projeltiane stupost, vil zatino wie a syetlovedaim nt alos lator! 1, UvOD Planom razvoja elektroenergetskoga_prijenosnog, sustava na podrugju sjevenih i srednjih jadranskih otoka predvideno je povezivanje konzumnih podrué ja otoka Krka, Cresa, Loginja, Raba i Paga elektroe nergetskim vodovima 110 kV. Navedeno je potanko obradeno u »Studiji o razvoiu prijenosne mreze na podruéju Elektroprivrede Hrvatske u razdoblju 1998/90— 2020. godinee Institu- ta za elektroprivredu u Zagrebu. Zbog agresije na Hrvatsku i privremene okupacije di jela teritorija nastali su prekidi elektroenergetske ve- ze izmedu sjevernog i juénog dijela Hrvatske, pa pla- nirana otoéna veza postaje Zivotno vaina veza za podruéje Zadra i okolice. Da bi se uspostavila predvidena otogna veza 110 kV, jedan od kljuénih zadataka bila je izgradnja daleko- voda 110 kV Rab—Novalja. Predmetni dalekovodi povezuje TS 110/20 kV Rab i TS 110/35 kV Novalja, Gija je izgradnja tekla usporedo s izgradnjom daleko- voda. ‘Takoder, u sklopu izgradnje otogne veze bilo je po- trebno rijesiti prikljucke postojecih dalekovoda na nove trafostanice Novalja i Pag, kao i na kabelske kugice na otocima Rabu, Pagu i kopnu. Uz navedeno, projektna dokumentacija obuhvatila je i zamjenu zastitnog uzeta na postojecim dalekovodi- ma, kao i zamjenu postojecih izolatorskih lanaca, 2. IZRADENA TEHNICKA DOKUMENTACIA A. Dionica: Rab—Novalja 1. Glavni projekt DV 110 kV Rab — Novalja 2. Glavni projekt zamjene stupova od st. br.73 do TS Novalja na DV 110 kV Rab—Novalja 3. Dopuna glavnog projekta DV 110 kV Rab—Nova: ja — zamjena lokacije st. br. 4 4, Dopuna glavnog projekta DV 110 kV Rab—Nova- ja — prikljuéak na KK Vasibaka i Deda 5. Iavedbeni projekt zamjene zastitnog uzeta DV 110 KV Rab—Novalja B. Dionica: Novalja— Pag 1, DV LOKV Novalja—Pag prikljuéak na TS Novalja 2. Izvedbeni projekt zamjene zastitnog uzeta na DV 110 kV Novalja—Pag 3. Izvedbeni projekt. zamjene izolacije (silikonski izolatori) na DV 110 kV Novalja—Pag €. Dionica: Pag—Gorica 1, Glavni projekt prikljucka DV 110 kV Nin—Pag na TS Pag 2. Izvedbeni projekt zamjene zastitnog uzeta na DV 110 kV Pag—Gorica 3. Izvedbeni projekt. zamjene izolacije (silikonski izolatori) na DV 110 kV Pag~Gorica D. Dionica: Gorica—Nin 1, Izvedbeni projekt zamjene zaStitnog uieta na DV 110 kV Nin —Gorica 2. Iavedbeni projekt zamjene izolacije (silikonski izolatori) na DV 110 kV Nin —Gorica 3. DV 110 kV Gorica—Nin, prikljuéci na KK Kulina i KK Selina E, Dionica: Nin—Zadar (Bili Brig) 1, Izvedbeni projekt zamjene zastitnog uzeta na DV 110 kV Zadar—Nin 2. Izvedbeni projekt zamjene izolacije (silikonski izolatori ) na DV 110 kV Zadar—Nin 3. DV 110 kV Zadar—Nin, prikljuéak na KK Bili Brig 3. GLAVNI PROJEKT DV 110 kV RAB—NOVALJA Od tehnigke dokumentacije navedene u poglaviju 2. najveéi obujmom i slozeno8éu svakako je glavni pro- jekt DV 110 kV Rab —Novalja. ‘Navedeni projekt zanimljiv je glede nekoliko éimbe- nika: definiranja trase dalekovoda, primjene zastit- nog uieta sa svjetlovodnim nitima (OPGW-2), pri- 359).Durdevi: Projltirane dalehoved mjene silikonskih izolatora, kao i uklapanja u kom- pletan sustay otogne veze. 3.1. Odredivanje trase dalekovoda Odredivanje trase dalekovoda jedan je od najslozeni ih zadataka u procesu projektiranja, koji u sebi im Plicira niz kako tehniéko-gospodarskih elemenata tako 1 ekoloskih, prostornih i vizuelnth. Problematiku odredivanja trase dalekovoda mogli bi odrediti u sklopu sljedecih cjelina: + zauzimanje prostora + vizualni utjecaji + clektricki efekti + utjecaji gradenja i odréavanja. Posebna elaboracija svake od navedenih cjelina za htijevala bi znatan prostor, no to i nije tematika ovog lanka, U konkretnom sluéaju, proces odredivanja trebao je rijesiti dva u biti nekomplementarna problema: + zaklanjanje dalekovoda od utjecaja jake bure i po- solice + Sto manju devastaciju otoénih prostora, Otok Rab, od mjesta Raba do uvale Vasibaka (gdje je locirana kabelska kucica za prijelaz podmorskog ka- bela za otok Pag), ostro je podijeljen na dva dijela: + sjevernoistoéni dio izlozen snaznom utjecaju bure i posolice potpuno je ogoljen, prakticki bez vegetaci- je iu svakom pogledu gotovo neupotrebliiv za bilo kakvu aktivnost, + juénozapadni dio, zaklonjen od bure, u turistigkom je smislu jedan od najliepsih prediela na Jadranu, dobrim dijelom urbaniziran i poljodielski aktivan. S tchnigko-gospodarskog aspekta dalekovoda najpo- voljnija trasa bila bi juznozapadnim dijelom otoka, ali i's najvecim stupnjem devastacije izuzetno vrijed- nog prostora. Konaéna trasa je kompromis i rezultat izwzetnih na- pora u trazenju optimalnih rjeSenja. Polozena je po uskom pojasu izmedu poljodjelskih povrsina i poéet- ka Sikare i sume na obroncima sjeverozapadnih uzvi- sina, Dalekovod na otoku Rabu, od 46 stupova, ima ukupno 14 zateznih stupova, sto je iznimno visok po- stotak, a rezultat je upravo teinja da se dalekovod maksimalno uklopi u okoli8 i »sakrije« u prostor. Svako stupno mjesto je prije zavréetka projekta pre- gledano, kako bi i mikrolokacija stupova Sto manje devastirala prostor (éuvanje suhozidova, maslinika, vinograda i dr.). U postupku definiranja trase i ishodenja lokacijske dozvole (uvjeta uredenja prostora) aktivno je sudje- lovao niz Ijudi, od predstavnika mjesnih zajednica do struénjaka Ministarstva gradenja i zaStite okoli- 5a. Slig¢nih problema bilo je i na otoku Pagu, iako ipak neSto manje. Treba napomenuti da je poéetna tocka dalekovoda bila TS 110/20 kV Rab (u postupku gra- denja u tijeku projektiranja dalekovoda), a krajnja toéka TS 110/35 kV Novalja (takoder u gradnji tije- kom projektiranja). Dionica u duzini oko 2 km pred TS Novalja prema uvali Deda (pravac prema 360 rai, go. 43 (198) 6389-372 Rabu) bila je vee izgradena (jednostruki dalekovod), ali je projektom »Zamjene stupova od st. br. 73 do TS Novalja na DV 110 kV Rab—Novalja« predvidena zamjena postojecih stupova novim, dvosustavnim stupovima, kako bi se prihvatila planirana trica vodi- é iz smjera Karlobaga (tzv. potporna ototna veza 110 kV — trenutno u fazi projektiranja). ‘Treba na kraju dodati da su stupovi dalekovoda obo- Jeni u nijansu zelenog, sto takoder pridonosi uklapa- nju u okolinu, Slobodni smo ipak iznijeti misljenje, s kojim se vjerojatno neée sloziti ekologisti, da daleko- vod predstavlja u neku ruku i ukras prirode. 3.2. Stupovi i temelji Stupovi predvideni u glavnom projektu imaju éelié- noresetkastu konstrukciju od standardno valjanih profila i vijéanih spojeva. Na dionici od TS 110/20 kV Rab do st. br. 73 na otoku Pagu stupovi su oblika gal- ve »jelac (jednosustavni), a od st. br. 74 do st. br. 80 (krajnji stup ispred TS 110/35 kV Novalja) su oblika glave »baéves (dvosustavni). Vodiéi su zavjeseni u tri visine na konzolama, a zaétitno uée je na vrhu stupa. Zatezni stupovi postavijaju se tako da su im konzole u simetrali kuta skretanja trase, osim st. br. 73 (kon- zole okomite na smjer trase prema TS Novalja), i st. br. 80, koji se postavija u kut od 60° prema smjeru trase prema Rabu. Stupovi, projektirani kao tipski iz tipizacije »Daleko: vods d.d. Zagreb, primijenjeni su na svim dalekovo- es rom ae im SKERE ele KX 3K i xe KXKKIGG i x.DurdeviéPrjetranedlekovoa dima Otoéne 110 kV veze (dionice navedene u poglav- ju 2), kao i na ostalim vodovima slignih karakteris tika. Osnovni parametri za projektiranje stupova odabrani su na temelju konkretnih meteoroloskih te- renskih i ostalih uvjeta. Stupovi oblika glave »jela« primijenjeni na konkretnom dalekovodu tipa su Nc7-T (sl. 1), Ze15 (sl 2), Zcl7 (sl. 3), dok su stupovi oblika glave sbaévax Nc13 (sl. 4), Ze 27 (SI. 5) i Ze29. (sl. 6). vi navedeni stupovi dimenzionirani su za ova uzeta: + voditi: uée JUS N.C1.351 — A1/C (NN RH 53/91) + zastitno uée: JUS N.C1.551 — AIMgIE/C — 95/35 (NN RH 53/92). Predvideni stupovi imaju dvostruku dijagonalnu is- ponu. Tlocrtni oblik zateznog stupa je kvadrat, a no- sivog pravokutnik. ‘Temelji stupova su rasélanjeni, tj. svaki pojasnik stu- pa zabetoniran je u poseban temeljni blok. Dimenzi- oniranje temelja obavijeno je za nosivost tla prema inzenjersko-geoloskom izvjeSéu. Na veéini stupnih miesta pojavljuju se kamenito tlo (stijena), osim na otoku Pagu i na dijelu voda kroz Mundanije (na oto- ku). al 00, era, god. 4 (1994) 6389-372 ‘Slika 3. Zatezni stup tip Ze 17 “i 2 ee a Fi Sa i Fe git ak 5 ke tee & he é| tin be) <| ne Kg) tae el Nis ae Sika 2. Zatezni stup tp Ze 15, Slika 4, Nosivi stup tip Ne 13 361, Durdevé: Projktrane dalckovoda pe ee =] be i Slika 5. Zatezni stup Ze 27 362 6. Zatemil stup Ze 29 Enea, god 43 (198) 839-372 4. VODICI Na novom dalekovodu 110 kV Rab—Novalja, kao i na cijeloj Otoénoj vezi 110 kV montirani su tipski vo- za 110 kV: JUS N.C1.351 — 240/40 — AL/C (preu- zet0 po NN RH 53/91). Karakteristike vodica su slje leée: Vrsta i nazivni presjek Ute JUS N.C1351 — 240/40 — A1/C (NN RH 53/91) Stvarni ukupni presjek zeta 2825 mm? Presjek aluminijskog plasta 243.0 mm? Presjek éeligne jezgre 39.50 mn? Promjer udeta 21.9 mm Konstrukcija uzeta: + aluminijski plast 26 x 3.45 mm + éeliéna jeegra 7x © 2.68 mm Specifiéna gustoéa uzeta 3.50 x 10° kg/m? Specifiéna gustoca uieta 5 normalnim dodatnim teretom 1.0 x 0.18 fd kg/m 6.481 x 10° kg/m? Masa uieta 0.987 kg/m Masa uieta s normalnim dodatnim teretom 10 x 0.18 fd kg/m 1,829 kg/m Ratunska sila kidanja 86460 N Modul elastiénosti 77 000 n/mm? Koeficijent linearnog rastezanja 18.9 x 10-*1/ °C Normalno dopusteno naprezanje 110 N/mm? Tzuzetno dopusteno naprezanje 210 N/mm? Specifiéni otpor uzeta 0.1188 Q/km Maksimalno radno naprezanje iznosi 90 N/mm?, a smanjena su 50 N/mm? i 35 N/mm? Glede vibracija na dalekovodima, projektant je u teh- niékoj dokumentaciji preporuéio provodenje ekspe- rimentalnog snimanja vibracija na vodigima kako bi se dobili najyjerodostojniji rezultati, odnosno podu- zele potrebne mjere za njihovo smanjenje. 5. ZASTITNO UZE. Na novoprojektiranom dalekovodu 110 kV Rab — Novalja, u projektnom zadatku, bilo je predvideno tipsko zastitno uze AIMgIE/C — 95/55 mm?. Takvo uze montirano je i na postojecim dionicama otoéne veze 110 kV navedenim u poglaviju 2. Planom izgrad- nje otogne veze 110 kV predvidena je ugradnja na no- vom DV 110 KV Rab — Novalja, kao i na postojecim dalekovodima, zastitnog uéeta $ ugradenim svjetlo- vodnim nitima. U smislu navedenoga izradene su tehniéke dokumentacije za zamjenu predvidenog od- nosno postojeceg zastitnog useta (navedene u po- glaviju 2.).purse: Proeltranjedalekovode Eneraia, rod. 43 (198) 6,259, zaStitno ute s ugradenim svjetlovodnim nitima u svi- jetu Se primjenjuje veé viSe godina, pri Gemu su raz- vijene razligite tehnologije izvedbe ugradnje svjetlo- vodnih niti u tijelo (jezgru) zastitnog uzeta. Osnova- na je znaéajka svih rjesenja da se paralelno udovolji osnovnim elektomehani¢kim zahtjevima u smislu za- stite dalekovoda od atmosferskih praznjenja (struje kratkog spoja, provjesi, naprezanja. . .), a da se istov- remeno negativno ne utjece na karakteristike prije- nosa svjetlovodnim nitima (gusenja signala). Buduéi da je zastitno uze aluminijska legura (Al MgiE/C) nazivnog presjeka 95/55 mm?, éiji vanjski promjer iznosi 16 mm, to je pri odabiru adekvatnog tipa udeta s ugradenim svjetlovodnim nitima bilo nuzno brinuti o tome da svojim tehni¢kim karakte- ristikama Sto vise odgovara spomenutom utetu, ka- ko bi se unaprijed izbjegli eventualni troskovi vezani za stati¢ku stabilnost stupova te njihov razmjestaj duz trase. Uzimajuéi u obzir netom izneseno, odluéeno je da se umjesto spomenutoga zastitnog uzeta AIMglE/C — 95/55 mm? na dionici otoéne veze do Ts Rab do KK, Bili Brig ugradi zastitno uée oznake AIMgSi 0.5/Sta- lum —Seil 95/55 mit 1/R. proizvodaéa Felten & Guil- leaume s ugradenih 10svjetlovodnih niti, dok se od stupa br. 74 do TS Novalja ugraduje istovjetno uze s 20 svjetlovodnih niti. 5.1. Podaci o zaétitnom uzetu Oznaka zastitnog uéeta _AIMgSi 0.5/Stalum-Seil 95/55 Racunski presjek uzeta 144.76 mm? Promjer kompletnog uieta 16.0 mm Konstrukcija uéeta: — tica plasta 12x 2 3.20 mm — Tica jezgre 6x @ 3.20 mm — cjevéica sa maks. 10 svjetlovodnih niti_ 1x @ 3.20 Volumenska masa uzeta 4.352 x 10° kg/m? Uzduéna masa uzeta 0.630 kg/m Ratunska sila kidanja 87727 N Modul elastiénosti 99.000 N/mm? Koeficijent linearnog toplinskog Sirenja Normalno dopusteno 17.60 10°8 1/°C naprezanje 254 N/mm? Iznimno dopusteno naprezanje 436 N/mm? Uzduini srednji djelatni elektriéni otpor na 20 °C 0.295 2/mm. Osnovom prikazanog presjeka predmetnog uieta (sl 7), a na temelju prikazanih podataka o konstrukciji zeta j osnovnim mehani¢kim i elektriénim svojstvi- ma u usporedbi s poznatim karakteristikama i poda- cima za uze AIMgIE/C — 95/55 mm, vidljivo je da odabrano ue u veéini svojih karakteristika upravo odgovara spomenutom uzetu. Konstrukeijski je identiéno rjesenje kao dvoslojno We, pri Gemu jedna od Zica iz sastava éeliéne jezgre nije klasiénoga punog oblika, veé je Suplje u obliku Slika 7. Presjek zastitnog uieta cjevéice unutar koje je smjeSten odgovarajuci broj svetlovodnih niti. Takvo rjeenje ugradnje svetlovod- nih niti ima stanovite prednosti s obzirom na to da je onemoguéen prodor viage do svjetlovodnih niti, a ujedno je zbog sistema pouzavanja osigurana dovol- jna duljina svjetlovodnih niti kako bi se omogucila dodatna gusenja signala koja mogu nastati zbog line- arnih izduzenja kojima je tijekom montaze i eksploa- tacije podvrgnuto zastitno uze. 5.2, Montaza zaititnog uzeta Uvidom u konstruktivne karakteristike zaétitnog udeta s ugradenim svjetlovodnim nitima evidentno je da ono nije moguée fiziéki nastavljati na bilo ko- jem mjestu duz trase voda, jer klasiéno mehaniéko nastavljanje uzeta uvjetuje i potrebu nastavljanja syjetlovodnih niti, Sto je izuzetno slozen proces i o &i- joj izvedbi izravno ovisi kvaliteta buduceg prijenosa signala. Zbog toga je tehnoloski predvidena odgova- rajuéa spojnica, koja je konstruktivno tako rijesena da je iskljudivo u funkeiji nastavljanja svjetlovodnih niti, ali ne i kompletnog uzeta Prema tome, spomenuta spojnica nije u moguénosti preuzimanja nikakvih mehaniékih naprezanja, koje uvjetuje montaza uzeta, te stoga nastavijanje OPGW uzeta nije moguée izvesti u rasponu, ve¢ iskljudivo na stupu, koji ujedno omoguéuje priévrséenje i naknad- ni pristup do same spojnice. Verano za prethodno navedeno, potrebno je toéno poznavati potrebnu duljinu OPGW uzeta izmedu dvi- ju spojnica, koju je potrebno namatati na odgovara- juci bubanj, a bubanj je potrebno numerirati i tran- sportirati na lokacije na trasi Na slici 8, prikazana je detaljna shema ototne veze 110 kV za zastitno uze sa svjetlovodnim nitima (OP- GW) s rasporedom bubnieva po dionicama i lokaci ma spojnica. Prikazana shema, kao i duljine bubnje- va dobivene su na osnovi tehnigkih dokumentacija dalekovoda 110 kV, trafostanica, kabelskih kuéica, kkao i detaljnog ofevida na terenu uz postivanje teh: nigkih i gospodarskih éimbenika. Jedan od bitnih kriterija koji se morao postivati bila je i sama tehno- logija montaze OPGW-a. Spojnice na stupovima su tipa OMI (sl. 9). Takva spojnica sastoji se od metalnog kucista (ormariéa) dimenzija 0545 x 0.2 x 0350 m. $ prednje strane ormariéa su vrataéca, a sa straznje strane dno s izbu- Senim rupama pomogu kojih se vijeima uévrste od- govarajuci nosati za priévrscivanje na konstrukeiju stupa. U ormariéu smjeStena je plastiéna spojna ku- 363. Durdevé: Projektrane dalcoveda 20) oes wm oo ners, god. 4 (1994) 6,359-372 nae a8 MEY Cousear ents Slika 8. Shema optokabela otogne veze 110 kV tija u koju se nakon spajanja ulazu niti i koju je na- kon kompletiranja moguée hermeti¢ki zatvoriti S donje strane metalnog kuéi8ta nalaze se odgovara- juéi provrti s uvodnicama kroz koje se kompletno ue (ili podzemni kabel) uvodi u tijelo spojnice, dok se u plastiénu spojnu kutiju uvode samo cjevéice sa svietlovodnim nitima. ZavrSne spojnice su tipa ESPKI (sl. 9), a montiraju se na portale TS. Te se spojnice takoder sastoji od metalnog kuéista (ormari¢a) dimenzija 0.77 x 0.545 x 0.35 m, koji sa prednje strane ima vratasca, a sé strainje strane dno s navarenim »L« profilima po motu kojih se odgovarajuéim nosagima spojnica ué- vrsti na konstrukeiju portala. Unutar ormariéa takoder se nalazi plastiéna spojna kutija u koju se ula%u svjetlovodna viakna nakon spajanja i koja se hermetiéki zatvara. Slika 9. Spojnica tip OMI 1 ESPKI 364 53. Ovjesna oprema Zastitno uze s ugradenim svjetlovodnim nitima mon- tira se na vrhove stupova oblika »jelax. Pri tome no- sivi stupovi na svom vrhu imaju posebno doradeni element (konzolicu) kako bi se osigurao pomak u ‘okomitom smjeru u odnosu na trasu predmetnog vo- da, dok je zavjesenje na zateznim stupovima predvi- deno izvesti na odgovarajuéu ploéu na samom vrhu stupa, te je evidentno da se u ovom smislu za ju svi elementi u odnosu prema dokumentaci denoj za zastitno ie AIMgIE/C — 99/55 mm?, od- nosno promjenom predvidenog tipa zastitnog uzeta zadr#ana su rjeSenja zavjegenja vezana za konstruk- tivna rjeSenja samoga stupa. Sto se tiée preostale ovjesne opreme, bile su nuzne neke preinake kako bi se omogucilo zavjeSenje OP. GW uzeta. Na nosivim stupovima umjesto klasiéne nosive ste- zalike i odgovarajuceg kompleta koji se ovjesuje pre- ko zastavice na spomenutu »konzolicue predvidena je ugradnja odgovarajuée nosive stezaljke s neopren- skim ulogkom i preformiranim prutovima. Posebni strujni most predvideno je izvesti od jednog (1) ko- mada uéeta AIMgIE/C 95/55 koje se preko prikljué- ne stezaljke s jedne strane spaja na stup, a s druge preko strujne stezaljke na preformirani prut. Ovim naginom ugradnje sprijeéeno je svako oSteée je wieta u tijelu nosive stezaljke i oko, a ujedno je ‘omoguéeno prenosenje sila (otklanjanje) u smjeru okomitom na smjer trase voda. Na zateznim stupovi- ma zavjeSenje OPGW ufeta predvideno je izvesti pre- ko kombinacije skopaca, regulaciiskog produznika te zaStitnoga i zateznoga performiranoga pruta, Naime, za razliku od klasiénih weeta koja povezuje- mo bilo vijéanim, bilo kompresijskim stezaljkama, OPGW ute se ne prekida na mjestu uévrScenja naDarden: Proektranjedalekovode Ener god 81984) 6,389 372 stupt, veé se to izvodi pomotu tzv. zateznoga prefor- miranog pruta (zatezne spirale), Zastitni i zatezni preformirani prutovi odnosno spirale tehnoloski su posebno izradeni prutovi (spirale) na dije tijelo je s unutarnje strane nanesena odgovarajuéa masa u jem sastavu ima kvarenog pijeska radi povecavanja trenja, a tako su preformirani da u potpunosti nalije- iu odnosno odgovaraju koraku pouzavanja predvide- nog OPGW uzeta. Pri tome je korak pouzavanja zastitnog pruta uvijek suprotnog smjera od koraka pouzavanja uieta od- nosno zateznog pruta. Na taj natin postize se adek- vaina évrstoéa spoja medusobna nalijeganja eleme- nata prutova i OPGW uzeta na bazi elementarnog trenja, a ujedno se spreéava bilo kakvo o8teéenje OP- GW uzeta odnosno potreba za njegovim fizi¢kim pre- kidanjem na mjestu ugradnie Osim navedenih elemenata, u sastavu zavjeSenja na- laze se odgovarajuci regulacijski produinici, a u pri- kljuénim rasponima zatezati, Pomogu njih omoguéeno je naknadno precizno ude- Savanje provjesa posto se nakon definitivne montaze prethodno opisani prutovi oforme na svoju definitiv- hu montaznu duljinu Sto bi u suprotnom moglo ima- ti stanovitih posljedica na potrebne provjese u raspo- nu, Osim navedenoga, za zatezna ovjeSenja na portal u TS Nin i na stupu br. 1 predvideno je da u svom sastavu imaju jedan (1) stakleni kapasti izolator u svrhu postizavanja tzv. izoliranog zavjeSenja Vodenje OPGW uzeta duz konstrukcije stupa odnos- no portala na mjestima gdje se ugraduju spojnice, pritvriéenja OPGW uzeta uz trup stupa predvideno Je izvesti pomocu odgovarajucih vijéanih nosaéa s ‘obujmicama. Spomenuti nosaéi odnosno njihove ‘obujmice prethodno su plastificirani kako bi se zasti- tio vanjski sloj OPGW uzeta od mogucih osteéenja, a uujedno bi se osiguralo izolirano vodenje duz svih os- talih metalnih konstrukeija. Zavjesenja zastitnog uzeta (OPGW-a) dana su na sli- kama od br. 10 do br. 14. Slika 10, Nosivo zavjegenje OPGW.a Sika 12. Zatezno zavjeenje OPGW-a (dvostrano) 365. Durdevié: Projeltirane dalekoveda trakon a wrenene as. Kucicu Ener, god. 43 (1998) 6359-372 Slika 13. ZavjeSenje na kabelske kucice Slika 14, Zavjegenje na portale TS 54, Utjecaj novog uzeta (OPGW) na statisku stabilnost stupova Odabrana maksimalna radna naprezanja OPGW uze- ta po pojedinim zateznim poljima odgovaraju onima predvidenim za sluéaj ugradnje zaétitnog uzeta od aluminijske legure (AIMgIE/C-95/55) za koje su pro- vedene stati¢ke kontrole odabranih stupova na osno- \iihova predvidenog rasporeda duz trase predmet. nog dalekovoda. Spomenute statiéke kontrole potvrdile su njihovu primjenljivost. Analizom pojedinih relevantnih podataka dobivenih od proizvodaéa OPGW uzeta mote se izmedu ostalog konstatirati da ukupan njegov presjek iznosi 144.76 mm, Sto je priblizno 5% manje u usporedbi s uzetom, AIMgIE/€95/55 mm? (152.8 mm’). Prema tome, odmah je vidljivo da ée uz ista odabra na maksimaina radna naprezanja i manji presjek komponente horizontalnih sila koje djeluju na vrh stupa zbog ugradnje OPGW uieta, u svakom od pro: matranih sluéajeva optereéenja biti manje u odnosu prema uZeta AIMglE/C-95/55 mm? (16 mm), to je evi dento da ¢e doprinosi od vjetra na staticki proraéun stupova biti identiéni za oba uzeta odnosno sumira- 366 juéi navedeno stupovi sa stajalista stati¢ke stabilnos. iti djclomigno rastereéeni s obzirom na stanje predvideno osnovnom dokumentacijom za predmet- ni dalekovod. Drugim rijegima, mode se generalno konstatirati da se stajalista stati¢ke stabilnosti stupova (uz ugrad- nju predvidenog OPGW uzeta umjesto AIMgIE/C- -95/55 mm? uzeta) nece negativno utjecati na staticki proraéun predvidenih stupova, veé, naprotiv, da ée u ‘odnosu na eventualnu ugradnju uzeta AIMglE/C- 95/55 mm? imati manja opterecenja. 5.5. Struje kratkog spoja Opéenito, uzeta s ugradenim svjetlovodnim nitima prema proizvodatkim specifikacijama dimenzionira- na su za odgovarajuée struje kratkog spoja za koje se ne predvida da bi mogle imati negative posljedice nha prijenosne karakteristike spomenutog uzeta. Naime, svjetlovodne niti pokazuju znaéajke znatnog pogorsanja kvalitete prijenosa i trajnih deformacija zbog dodatnih uzduznih naprezanja koja nastaju pri elastiénom izduzenju uzeta poradi npr. prekomjer- nog zagrijavanja, a i samo prekomjerno pvoeéanje temperaturno negativno utjeée na svjetlovodne niti. Uvazavajuéi prethodno navedeno, uzeta s ugradenim svjetlovodnim nitima potrebno je posebno uskladiti éekivanim iznosima struja kratkog spoja, tj. onim dijelom struje kratkog spoja koja bi u sluéaju krat- kog spoja protjecala kroz spomenuto uze. Uie predvideno za ugradnju ovim elaboratom di- menzionirano je za struje kratkog spoja od 10.01 kA u trajanju I sekunde, Na osnovi podataka dobivenih proraéunom struje kratkog spoja za promatranu mrezu oéekivani mak- simalni iznosi trostruke komponente nulte struje kratkog spoja vigestruko su manji od navedenog iz- nosa.p puree: rojkueanedalekoveda, Usimajuéi u obzir ginjenicu da redukcijski faktor predvidenog OPGW ufeta iznosi priblizno 06,—0,75, te da su dalekovodi o kojima se govori visoke sigur: nosti s ugradenim uredajima za brzo iskapéanje stru- je kvara (0.1 sek), to je evidentno da ée odabrano OP- GW ute zadovoljavati s gledi8ta ofekivanih struja kratkog spoja. 6, IZOLACIA Na osnovi odluke u cijeloj otognoj vezi 110 kV na vo- du predvideni su Stapni kompozitni (slozeni) izolato- ri na osnovi silikona, vezano za studiju »Struéno misljenje o kriterijima odabira stapnih silikonskih izolatora za 35 i 110 kV dalekovode priobalnog i obal- nog podrugjas, izradenom u Institutu za elektropriv- redui Zagreb i zakljucka struéne grupe struénog sav- jeta za razvo} i planiranje prijenosne mreze. zolaciju predmetnih dalekovoda (iz poglavija 2) nit ée izolatorski lanci zavjeSeni na stupovima, sas- tavljeni od Stapnih kompozitnih izolatora tip 138 197-006 proizvodnje »Sefag« Svicarska i ovjesne op- reme i zastitnih armatura (prsteni i regulacijska is- kriSta) proizvodnje »Dalekovoda« d.d. Zagreb. Navedeni izolatorski lanci predvideni su za ugradnju ina druge 110 kV dalekovode na obalnom i priobal- nom podrugju i za njih su obavijena ispitivanja u In- stitutu za elektroprivredu Zagreb. Kompozitni, tj. sastavljeni izolator sastoji se od dva izolatorska dijela — jezgre i kucista. Na oba kraja izolator je opremljen izlaznim, metalnim prikljuéci ma, Jezgra je unutrasnji dio kompozitnog izolatora ima zadaéu nosenja mehaniékog optereéenja. Ku te se nalazi s vanjske strane jezgre u obliku stitnika (nadstresnica) i ima zadatak stititi jezgru od poslje- dica losih vremenskih utjecaja. Izlazni prikljuéci pre- nose optereéenje na jezgru i omoguéuju spajanje izo- latora s ostalom opremom, Predvideni stapni kompozitni izolatori na bbazi sili- kona (silcosil) predstavijaju u svjetskim razmjerima novu tehnologiju i do sada u Republici Hrvatskoj ni- su kori8teni na dalekovodima visokog napona. Amerigki nacionalni institut za standarde (ANSI) svojim izdanjem C2911 1989. donio je Americki na- cionalni standard za kompozitne ovjesne izolatore za, nadzemne_prijenosne linije (American National Standard for Composite Suspension Insulators for Overhead Transmission Lines — Test). Isto tako je i Medunarodna elektrotehnigka komisija (IEC) usvoji- la medunarodni standard glede kompozitnih izolato- ra (International Standard, Composite Insulators for ac. overhead lines with a nominal voltage grea- ter than 1000 V—IEC 1109/1992—03). zolacija dalekovoda u Republici Hrvatskoj regulira- na je poglavljem V. (Izolatori i izolatorski lanci) Pra- vilnika 0 tehnigkim normativima za izgradnju nad- zemnih elektroenergetskih vodova nazivnog napona od 1 kV do 400 kV (SI. list br. 65/88 i NN br. 53/91). tito je da su domaéi propisi doneseni (naslijedeni) u vrijeme dok je primjena kompozitnih izolatora u nas bila nepoznanica, pa se moze ustvrditi da su ti eral, go. 48 (1994) 6, 389-572 propisi prihvatljivi za dosad primjenjivanu izolaciju (staklo, porculan). Ova tvrdnja mofe se potkrijepiti detaljnim uvidom u Medunarodni standard TEC 1109/1992—23, iz kojeg je vidljiv bitno drukeiji pri- stup ispitivanju — dimenzioniranju izolacije zbog drukéije tehnologije izradbe i karakteristika kompo- zitnih (sastavljenih) u odnosu na »klasiénue izolaciju (staklo, porculan). Uzimajuci u obzir navedenu problematiku u projekti- ma iz poglavlja 2, izvrSeno je dimenzioniranje izola- cije u skladu s »Pravilnikom o tehniékim normativi- ma za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodo- va nazivnog napona 1 kV do 400 kV« (SI. list br. 65/88 i NN br. 53/91) kao Medunarodni standard IEC 1109/1992—03. Takav pristup dimenzioniranju izolacije projektant smatra trenutno, do donosenja odgovarajucih nacio- nalnih propisa, jedino moguéim rjesenjem. oniranjem izolacije treba utvrditi zadovoljava li odabrani izolator odnosno izolatorski lanac svojim mehanigkim odnosno elektriénim osobinama predvi- dene uvjete na dalekovodu. Rezultati provedenog dimenzioniranja izolacije na- vode na sljedeée zakljucke: + Odabrani stapni kompozitni izolatori, kao i ovjes- na oprema s kojom gine izolatorske lance u meha- nigkom pogledu, u potpunosti odgovaraju otekiva- nim opterecenjima na predmetnom dalekovodu. + Na osnovi tipskih ispitivanja izolatorskih lanaca sa Stapnim kompozitnim izolatorima koje je pro- veo Institut za elektroprivredu i energetiku d.d. broj 5251, 5252, 5253 i 5253 odredeni su razmact iz- medu iskrista za postavijene uvjete pogona pod naponom 110 kV, kao i odgovarajuée koeficijente k = 100 (utvrdivanje nivoa izolacije) i k = 1.25 Gastita_ podmorskog/podzemnog kabela). Pro- blem elektriéno pojaéane izolacije; buduéi da je odabran jedan tip izolatora, rijegen je na naéin po- veéanja jednominutnoga podnosivog napona in- dustrijske frekvencije u odnosu na ostale dijelove dalekovoda, tj. poveéanjem razlike izmedu iskris- ta. + U pogledu izlozenosti dalekovoda jakoj buri, a ti- me i jakoj posolici, odabrana je prema’ IEC 815/1986. najmanja nazivna specifiéna strujna sta- za za IIL, stupanj zagadenosti — teska zagadenost, Sto odgovara i doma¢im propisima. $ obzirom na svojstva izolatora na bazi silikona, projektant smatra da ée se primjenom predvidenih stapskih kompozitnih izolatora u potpunosti ukloniti pro- blemi zbog jake posolice, dosad otitovani na stak- enim kapastim izolatorima. Opéenito gledajuéi, stapni kompozitni izolatori na bazi silikona u svjetskim su razmjerima novost. Tre- ba ofekivati da ée se zbog njihovih prednosti u odno- suina staklene i porculanske izolatore nastaviti trend njihova razvoja i primjene. Glede éinjenice da ée DV 110 kV otogne veze 110 kV biti prvi dalekovodi u Re- publici Hrvatskoj na kojem trebaju biti primijenjeni Stapni kompozitni izolatori na bazi silikona za o&eki- vati je da se odredeni strugni krugovi ukljude u pra- éenje primjene i ponaganja izolatora tijekom pogo- 367. Durdevié: Projltirane dalekovods eras, ge 4 1994) 6,359-372 | na, kao i u donogenje odgovarajuéih nacionalnih pro- pisa za struéno podruéje. Na slikama od br. 15 do br. 18. prikazani su nosivi za- tezni izolatorski lanci s regulacijskim iskristima. Os- novne tehniéke znagajke Stapnih izolatora oznake 138 197-066 (proizvodnja »Sefage Svicarska) jesu + nazivni (pogonski) napon 110 kV + Jednominutni podnosivi izmjeniéni napon 50 Hz na kisi 230 kV + podnosivi atmosferski udarni prenapon (1.2/50 us) pozitivnog polariteta 550 kV + najmanja pauzna staza 3075 mm. + luéni razmak 1070 mm + naznaéeni mehani¢ki teret 120 kN + zavrini prikljuéak — vilica s vijkom — 20 mm + broj kapa 20 Ovjesna oprema i zastitne armature za izolatoske lance proizvodnje su »Dalekovodas d.d. Zagreb, ‘Slika 15. Jednostruki nosivi lzolatorskt lanae (L, i Ly) Sika 16, Dvostruki nosivl izolatorskt lanac (Dl, DL) _Slika 17, Jednostruki zateznt izolatorski lanae (2, Zp) Slika 18, Dvostruki zatezni izolatorski Ianac (DZ;, DZ) 368Dutdoie:Prjekianje dalekovoda 6.1. Mehaniéko dimenzioniranje izolatora U skladu s élanom 43. Pravilnika o tehniékim norma- tivima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog napona od 1 kV do 400 kV (Sl. list br. 65/88 i NN br. 53/91) Stapni izolatori i Stapni izo- latori u nosivim izolatorskim lancima na nosivim stupovima dimenzioniraju se tako da im je prekidno optereéenje najmanje tri puta veée od tezine vodiéa s dodatnim optereéenjem. Na zateznim stupovima stapni izolatori w izolatorskim lancima dimenzioni- rajul se tako da im je opterecenje najmanje tri puta veée od sile zatezanja vodiéa. Mehani¢ko pojaéanje izolacije postize se primjenom dva ili vie izolatora, kada je opterecenje ujednateno na sve izolatore, au slucaju prekida jednog izolatora ostali izolatori smi- ju biti optereéeni s najvise pola iznosa elektromeha- ni¢kog tereta, odnosno minimalnoga prelomnog op- terecenja. Prema navedenom, najveéa dopustena vertikalna si- la za nosive izolatorske lance, odnosno najveca do- pustena sila zatezanja vodiéa za zatezne izolatorske lance iznosi: Na predmetnim dalekovodima najveée vertikalne si- le visestruko su. manje od najveée dopustene vrijed- nosti 40 kN. Za odabrano najveée radno naprezanje vodiéa Uze—240/40 —A1/C na dalekovodima najve- éa sila zateznom stupu iznosi: P, = q+ S = 2825 -0.090 = 25.425 kN. Prema tome, sila zatezanja vodiéa za predvidena naj- veca radna naprezanja manja je od najvece dopuste- ne sile zatezanja vodita 40 KN. Na osnovi iznesenog u nosivom i zateznom izolator- skom lancu zadovoljit ée jedan izolator. U sluéaju mehaniéki pojaéane izolacije predvidena je uporaba dva izolatora u lancu, ali kao sto je veé navedeno, u sluéaju prekida jednog izolatora preostali izolator mote biti optereéen s najvise polovinom elektrome- haniékog tereta, tj 120/2 = 60 KN. Na osnovi prethodno iznesenog, vidljivo je da najve- € vertikalna sila zatezanja vodiéa ne prelaze dopus- tenu vrijednost. Stapni kompozitni izolatori, odnosno njihova jezgra, izradeni su od materijala koji su skloni puzanju, 2a razliku od klasiénih izolatora (staklo, porculan). Zbog toga mehanitka évrsto¢a Stapnih kompozitnih izolatora vremenom opada, sto ovisi o amplitudi i wemenu trajanja optereéenja. Navedeno zahtijeva nov pristup provjeri mehanitke izdraljivosti izolatora. Krivulja mehaniéke évrstoce kompozitnog izolatora, kao funkeija vremena pri- mjene sile, moe se pretpostaviti kao pravac negat na nagiba, prema logaritmu vremena primjene opte- Fecenja, tako da je vremenska dekada na toj kali konstantan interval s omjerom 10 izmedu svojih gra- nica, eran, gd, 4 (1998) 699-372 Opterecenja kojima su izvrgnuti izolatori tijekom Zi votnog vijeka dalekovoda mogu se takoder prikazati na analogan na¢in kao par vrijednosti optereéenje— vrijeme. Cilj je pokusa da korisniku omoguéi provjeru poloza- ja na krivulji mehaniéka izdréljivost—vrijeme izola- tora, uzevsi u obzir optereéenja oéekivana tijekom proraéunskoga Zivotnog vijeka dalekovoda, npr. 50 godina u prosjeku. Medunarodni standard TEC 1109 propisuje izmedu ostalog slijedese pokuse: a) Pokus konstrukeije Cilj je ovog pokusa provjera da nagib krivulje évrsto- ée izolatora ovisno o logaritmu vremena nije veci od usuglagenih 8% jednominutnog optereéenja pogres- ke jezgre po dekadi vremena. Ovaj pokus sluzi prije svega proizvodaéu izolatora radi utvrdivanja osnov- nih mehani¢kih znaéajki izolatora. U uvodu su nave- dene osnovne karakteristike promatranog izolatora koje jaméi proizvodaé. b) Tipski pokus — pokus trajnim mehani¢kim opterecenjem Cilj je ovog pokusa provjera nazivnoga mehanickog optereéenja izolatora (NMO) koje garantira proizvo- dag, uzimajuci u obzir kumulativne uéinke optereée- nja. To se Gini prvo primjenom tereta od 0.7 NMO ti- jekom 96 sati, a zatim mijenjajuéi NMO u toku 1 minute, Napomena: 96-satno vrijeme odabrano je praktiéno w sredini logaritamske skale vremena (I min. — 50 godina), uzimajuci u obzir praksu ispitnih laborator! ja. Vrijednost od 0.7 NMO odabrana je za 96-satr pokus izdrZljivosti zato S10 odgovara garantiranom 8%tnom nagibu krivulje mehanigka izdrZljivost —vrijeme izolatora po vremenskoj dekadi Informacije dobivene iz ovog pokusa korisniku mo- gu posluziti kako bi se provjerilo je li krivulja karak- teristike mehani¢ke izdrdljivosti izolatora smjestena iznad oéekivanih optereéenja na dalekovodu. U skladu s navedenim u ovoj tocki izvrseno je tipsko ispitivanje — ispitivanje trajnim mehaniékim optere- Genjem, o éemu je izdan Protokol o ispitivanju br. 386 (»Dalekovods, Sluzba kontrole kvalitete), kao dio potvrde o tipskom ispitivanju br. 934/92 koje je pro- veo Institut za elektroprivredu i energetiku d.d. Za- ereb, Zavod za visoki napon i prijenosne mreze. Na osnovi provedenih ispitivanja moze se zakljuciti da odabrani stapni silikonski izolator tip 138 197-066 odgovara karakteristikama navedenim od strane proizvodaca »Sefage Svicarska. Ovaj potvrdeni pravac mehaniéka izdr2ljivost — vrije- me izolatora ucrtan je u dijagram (sl. 18). Nadalje je potrebno utvrditi optereéenje izolatora tijekom pret- postavljenoga Zivotnog vijeka dalekovoda, sto se mo- 2e predstaviti pravcem optereéenje —vrijeme izolato- ra, analogno kao i krivulja mehanigka izdrZljivost =vrifeme kompozitnih izolatora, Pravac optereéenja—vrijeme izolatora projektant mote odrediti na osnovi viaénih tereta 369).Durdeve: Projetirane dalekoveda Enea god 43 1998) 6 399-372 + redovan mehani¢ki teret (RMT) Rezultanta viaéne sile vodiéa i sile-vjetra na vodié iz- + izvanredan mehanitki teret (IMT) nosi: + maksimalni mehanigki teret (MMT) Fr uu odnosu na vremensku skalu podijeljenu u dekade. MT alana, Redovan mehanicki teret (RTM) predstavlja tezinu Na taj naéin dobivena je i druga toéka korisnikovog vodiéa i pribora bez leda za nosivi izolatorski lanac, pravca opterecenje—vrijeme izolatora (sl. 19). odnosno viaénu silu (teret) za zatezni lanac, uzimaju- Gi u raéun najéese temperature i-najéescu breina vjetra, Ovaj je teret zapravo najéesci prikaz teren- skih uvjeta za promatrani dalekovod Pojmovi, najéeséa temperatura i najéeSéa brzina vietra nisu posebno definirani. U nasem slucaju za potrebe proraéuna RTM koristila su se opterecenja koja nastaju kod procijenjene srednje godisnje tem- perature 15°C za podruéje kojim je polozena trasa dalekovoda i brzina vjetra od 5 m/s (Beaufortov stu- panj 3)— slab vjetar. Viaéna sila — teret 2a to naprezanje iznosi: Fso-g Sila vjetra na vodié iznosi via 167272 P= dje su: v (m/s) — brzina vjetra (najéesa) a. (m) — raspon d(m)_ = promjer. Rezultanta sile vodita i sile djelovanja vjetra na vo dié iznosi: RIM = /Fi+P. Maksimalan mehani¢ki teret (MMT) definiran je kao | najvece moguée mehanitko optereéenje koje doziv- Napomena: Vietar djeluje okomito na vod, tj. pod _javaju izolatori u cijelom Zivotnom vijeku, a pojav- pravim kutom u odnosu prema sili vlaka vodiéa. Sila ljuje se vrlo brzo (1 min) i nadilazi vrijednost IMT. yjetra evidentno je zanemariva u ovom sluéaju. Pri ovom teretu ne bi se trebala pojaviti nikakva me- Izvanredni mehaniki teret (IMT), za koji je procije. hanika, odvajanja na izolatoru, ali je prihvatljiva njeno da se pojavijuje u trajanju ukupno jednog tjed. | tTaina deformacija, Samom definicijom MMT-a vi- na u Zivotnom dijelu dalekovoda, na izolatoru ne uz. ‘ljivo je da ga tesko odrediti, odnosno predvidjeti. rokuje trajne deformacije. Projektant se odludio da Projektant se odlutio da vrijednost MMT-a izratuna se za vrijednost IMT-a odabere optereéenje koje na- Pt trostrukoj vrijednosti normalnog dodatnog tere- te (iznimni dodatni teret) i djelovanju vjetra. Sila viaka vodiéa pri iznimnom dodatnom teretu: staje pri normalnom dodatnom teretu i djelovanju vjetra. F=q-o. F-/R+Vi | * y ek Promjer vodiéa pri iznimnom dodatnom teretu izno- Promier zaledenog vodita pri normalnom dodatnom: gi: teretu iznosi: p= PDhs018-7a 10 4-DT-0.18-Vd +10 | 4 : Wwe & em Sila pritiska vjetra na zaledeni vodié pri iznimnom dodatnom teretu iznosi: — horizontalna komponenta sile’ hs zatezanja vodita Py = Py Dy > V,(N) = vertikalna sila vodiéa d(mm) _ — promjer vodiéa Rezultanta sile vlaka vodiéa i sile pritiska vjetra na ‘vn (kg/dm*)— specifiéna masa leda. vodié pri dvostrukom normalnom dodatnom teretu Sila pritiska vjetra na zaledeni vodié iznosi: iznosi: é ppd MMT = f, = /E+PP. em Be ce ae Za orijentaciju korisnicima medunarodni standard edje je: TEC 1109 za sluéaj umjerenih i neekstremnih klimat- Py (N/m) — pritisak vjetra na vodiée. skih uvjeta daje relativne odnose mehanickih tereta: 370Durdevi: Projetirane dalekoveds RMT = 0.20 — 0.33 MMT IMT = 0.06 MMT. Na dalekovodima otogne veze 110 kV postignuti su navedeni odnosi. 62. Elektrigno dimenzioniranje izolacije Prema Pravilniku 0 tehnigkim normativima za iz- gradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova naziv- nog napona od 1 kV do 400 kV (SI. list br. 65/88 i NN br. 53/91) izolacija 110 kV dalekovoda mora izdrati + nazivni kratkotrajni podnosivi napon industrijske frekvencije + najvi8i podnosivi atmosferski udarni prenapon 450 kV. Tipska ispitivanja predvidenih izolatorskih lanaca proveo je u skladu s IBC 383/1983, IEC 437/1973 i BS. 137/1973 Part 2 Institut za elektroprivredu i energeti ku dd. Zagreb. Ispitivanjima su utvrdeni razmaci iz- medu iskriSta za pogonske napone 35 kV i 110 kV, te koeficijente zastite 1.00 i 1.25. Navedeni razmaci pri- kavani su u tablici 1 185 kV Tablica 1. E ‘Razmak iskri8ta d (mm) Broletiesia bar Koeficijent Koeficijent keto | k= 125 jednostruki nosivi 760 (760) 517 (520) dvostruki nosivi ‘753 (760) 507(520) jednostruki zatezni 735 (760) 503 (520) dvostruki zatezni 753 (760) 506 (520) Napomena: Koeficijent k = 1.00 primjenjuje se utvrdivanju Sttpnja tolacije. Koeliijent k = 1.28 (hocicljent zaStite) predatalja osnowu izmedu_podnosivog udarnog napona Rolacije udarnog zadtitnog nivoa sticene opreme. Na mjestima prijelaza dalekovoda preko odredenih objekata izolaciju je potrebno pojaéati u elektriénom smislu. Prema élanu 53.2. Pravilnika 0 tehniékim normativima za izgradnju elektroenergetskih vodova nazivnog napona od 1 kV do 400 kV (SI. list br. 65/88 i NN br. 53/91) izolacija je elektriéno pojaéana ako se za masivni i Stapne izolatore odabere izolator s poveanom duljinom strujne staze. Odabran je jedan tip izolatora za cijelu otognu vezu 110 kV, no s obzi- rom na to da pojaéaje izolacije ovisi o preskoénom, ‘odnosno podnosivom naponu, praktiéno rjesenje elektrignog pojaéanja izolacije moguée je izvesti po- veéanjem razmaka izmedu iskri8ta, Na osnovi prove- denih ispitivanja izraéunan su razmaci izmedu iskri8- ta izolatorskih lanaca za sluéaj elektriéno pojacanje izolacije. Navedeni razmaci prikazani su u tablici 2. Tablica 2. Razmak iskrista d Gam) a Koeficijent_ | Koeficijent ka 100) | ke 125 jednostraki nosi 780 780) | 580 (590) Avostruki nosivi Boca | S875 Jednostruki zatezni 780 (780) | 572 (590) vostruki zatezni 780 (780) | _ 577 (590) Energia, god (1954) 6359-372 Napomena: Izraéunatim razmacima iz tablice 2, postize se jednominutni podnosivi naponi industrijske frekvencije vi Si za oko 4.2 % do 5.8 % u odnosu prema istim naponima na ostalom dijelu dalekovoda. Zbog praktiénih se razloga pri ugadanju razmaka iz- medu iskrista preporuéuju jedinstveni razmaci za sve izolatorske lance navedene u zagradama. $ obzirom na jake vjetrove (bura) i blizinu dalekovo- da morskoj obali oéekivan je III. stupanj zagadenos- ti — velika zagadenost zbog pojave jake posolice na izolatorima. Prema tablici 7. Pravilnika o tehni¢kim normativima za izgradnju nadzemnih elektroener- getskih vodova nazivnog napona od 1 kV do 400 kV (SI. list br. 65/88 i NN br. 53/91) za navedeni stupanj zagadenosti potrebna je najmanja specifiéna nazivna strujna (puzna) staza faze i zemlje od 25 mm/kV. Odabrani tip izolatora 138 197 —066 ima prema poda- cima proizvodaéa »Sefag« najmanju puznu stazu 3.075 mm. Uzimajuci u obzir najvi8i pogonski napon opreme 123 kV, specifiéna nazivna strana (puzna) staza iznosi: 3075 mm/123 kV = 25 mm/KV, Sto odgovara zahtjevima. 7. KLIMATSKI UVSETI Na cijeloj otoénoj vezi 110 kV dalekovodi su projekti- rani (ukljuujuéi i novi DV 110 kV Rab—Novalja) s tlakom vjetra 110 N/mm? i 1 300 N/mm? (ovisno o di- onicama) i masama normalnoga dodatnog tereta 1.0 x 0.18 Vd kg/m i 1.6 x 0.18 Vd kg/m (ovisno 0 dionicama). Minimaina temperatura = 20°C Maksimalna temperatura + 40°C ‘Temperatura kod koje se pojavijuje dodatni teret -5°C Ocijenjena je srednja godisnja temperatura od 15 °C. 8. ZAKLIUCAK Kako je vidljivo iz poglavlja 2, »Dalekovods d.d. Za- greb (djelatnost Projektiranje) izradio je ukupno 17 projekata za otognu vezu 110 kV. Vrlo vazan'éimbe- nik u tijeku izradbe navedene dokumentacije bila je koordinacija izmedu projektanata dalekovoda, tra- fostanica, podmorskih kabela i kabelskih kucica. Kao i sama dinamika gradenja, uvjetovana je elek- troenergetskim prilikama u Zadru i okolice. Iskustva stegena projektiranjem kompletnog energetskog sus- tava, kao Sto je otona veza 110 kV i uspjesna surad- nja izmedu projektanata i investitora HEP.a trebala i biti iskoristena i na buduéim slignim poslovima. 371, Durdevé: Projeksranedalekovoda "TRANSIISSION LINE DESIGN OF THE 110 KV ISLAND CONNECTION asi nformation onthe 110KVwanemision Ine deign are sven es wel as works on exiting transmission nes DAS ENTWERFEN VON 110 sv FREILETTUNGEN DER -UBER BINDUNG INSELN — ve Dargestest wurden die Grndaushnte Obes sas Enswrtn von 110K Feit (gender -Uber — sen Verbinnge mit Rocko Su Sasbertghone Epis 372 Brera, go. 43 (1998) 6389-372 Naslov pisca! Davor Durdevié, dipl. ind. el. »Dalekovod« dd, 41000 Zagreb, Ulica grada ‘Vukovara 37 Hrvatska Urednistvo primilo rukopis: 1994—11-21.TRANSPORT | POLAGANJE PODMORSKIH KABELA 110 kV OTOCNE VEZE Petar Cerina, Split — Mato Mijié, Split — Boris Zivkovié, Trogir 4 porpuno straranje projektaotoéneweze {DK 621.3152008 PREGLEDNI CLANAK nebo anspor pslagaje pore kbs Ho ez pee HEP je vela Dana rk NK. ‘eleifeareparacem i transporran broom polaptm ~ tcaljnicom Henry # Ending tkepao) azn’ od pibizn 6 km (34m 3b man? Cu 28k — 400 mcs) ian au obradene sve fae polagana, koe fe prageno i obradeno najuvremenijom navignlskom | raéualskom opremom. ljgne Hote podmorski Kabel, poliganje Habel, kabelska tras, tele, Dare sistem. uvop ‘Transport i polaganje podmorskog energetskog ka- bela 110 kV i optiékog kabela HEP je ugovorio s pro- izvodaéem kabela ABB iz Svedske, ABB ne posjeduje objekt za transport i polaganje podmorskih kabela, pa je za transport i polaganje podmorskih kabela otogne veze angazirao Dansku twrtku NKT. NKT posjeduje vlastiti brod (tegljanicu) za tranposrt i polaganje Henry P. Lading, koja je, kada nije u upotrebi, usidrena uz gat pokraj tvornice. Kabeli su ukreani na H. P. Lading u samoj tvornici ABB u Karlskroni (tvornica je na samoj obali) i do- tegljeni tegljacem za 21 dan u na Jadran. U Zadar je stigao 21. lipnja 1994. Polaganje je na prvoj dionici trase o. Rab — o. Pag zapoéelo 23. lipnja 1994, a za- vrsilo je posljednjom dionicom — trasom o. Uglien — Bibinje 09. srpnja 1994. godine, Nakon iskrcavanja, (10. lipnja 1994.) dvaju éelignih bubnjeva s ostatkom kabela u luci Pagenica brod polagaé je otegljen pre- ma Danskoj. 1. OPIS BRODA ZA TRANSPORT I POLAGANJE. Brod za transport i polaganje izgraden je kao tegle- nica (bara) bez vlastitog pogona, a opremljen je sid- renim vitlom, éetirima priteznim vitlima i trima ma s vertikalnom osovinom, sidrima, lancima i uza- di, Raspolaze smjestajnim prostorom za 25 osoba. Najvazniji dio opreme na brodu jest kotaé vertikal- nog vitla za polaganje na hidraulicki pogon i velika rotirajuéa platforma s razli¢itim uredajima za zate- zanje na koju je smjeSten kabel — u nagem sluéaju ‘oko 62 km jednozilnog podmorskog kabela (oko 34 km — 300 mm? Cu i 28 km — 400 mm? Cu). Osnovni tehni¢ki podaci Brod polagaé e Rm 21m 43m — najveti gaz priopterecenju 3.4 m bruto 1631 t neto 489 t Oprema za polaganje — kotaé vertikainog vitla vanjskog promjera om — rotirajuéa platforma unutarnji promjer 8m vanjski promjer 19m — visina 4m — kapacitet 1400 t Jedno pokretno vitlo — 4 pritezna vitla ot — maksimalna vlaéna sila 8 t — duzina uzeta 1000 m — dimenzije uzeta 30 mm, Nadalje, H. P. Lading je opremljen s ehosonderom, ‘opremom za mjerenje polozenog kabela i navigacij- kom opremom. Tijekom polaganja svi glavni podaci se iStampavaju kao kontrola kvalitete izvedenih ra- dova. Za komunikacijske svrhe, H. P. Lading je opremljen kratkovalnim i srednjevalnim radiom, te éetiri VHF radija. Radi osiguranja tone i brze informacije po- sada H. P. Lading posjeduje veci broj portabl VHF radija. 2, UTOVAR I TRANSPORT S gata u tvornici Karlskrona — Svedska kabeli su na- motani direktno na rotirajuéu platformu broda. Uto- var kabela je trajao tri dana (sl. 1. sl. 2). 323P. Corina — M. Mijié—B.iskovt: Transport ipolaganje eras, god 43 (198) 5,378-378 Slika 1. Utovar kabela na brod polagaé Slika 2. Kabel na platou tvornice Kada je cijeli kabel bio na brodu H. P. Ladinga teglio je remorker Skuld od cca 3.700 THP prema naiem Jadranu. Brzina teglenja je oko 8-9 évorova po do- brim vremenskim uvjetima. Prijevoz do Zadra trajao je 21 dan. 374 3. PRIPREME ZA POLAGANJE Prije polaganja potrebno je bilo izvrsiti ove pripre me: — odrediti toéan redoslijed i smjer polaganja I. 0, Rab (u. Vasibaka) — o. Pag (rt Deda) IL. 0. Pag (rt Seline) — Kopno (rt Kuline) IIL. 0, Pag (u. Toreta) — Kopno (u. Koromacina) IV. 0 Ugljan (Gnjoi8éa) — Kopno (Bibinje) raditi privezista za brod u svakoj ishodignoj toé- ki — odrediti pozicije sidara pri polaganju — pripremiti navigacijski sustav i togne koordinate — pripremiti navigacijske i signalne oznake na kop- nui mora — pripremiti priobalnu zastitu za prihvat kabela — postaviti na obali (ishodisnim toékama) strojeve za povlaéenje kabela. 4. POLAGANIE H. P. Lading usidri se uz pomoé priteznih vitala na onoj udaljenosti od obale kojoj odgovara dubina mo- ra od priblizno 7—8 m. Kabel se povladi na obalu plutajuéi na zraénim jastu- acima. Tu se zraéni jastuci uklanjaju, a kabel se izvla- & nakrajnji zavréetak. Preostali zraéni jastuci se uk- lanjaju, a kabel tone na dno i u kanale priobalne zastite, sve pod nadzorom lakih ronioca. Zatim se H. P. Lading odvaja od priteznih vitala, a potinje sama operacija polaganja, s jednim tegljaéemCorina —M. Mie BZivkovle: Transport poagane Slika 3, Izradba priobalne zastite LEGENDA 1 — polagaéH.P Lacing 2 obretaa platforma 3 pomoenstealae 44 puch habe. 5 enerpesh kabel ‘ote vertalnog vila ateano elem ate 5 pomacntteliae 5 voto Gelinas 10 Pav vt tegliséSkulde Energia, god 43199) 6, 378-578 naprijed, a jednim sa strane radi ispravijanja trase, te jednim prema straga radi zaustavijanja broda po lagaéa. Polaze se brzinom 1—2 km na sat (sl. 4). Od rotirajuée platforme kabel preko regulatora na- prezanja prelazi na vertikalno vitlo, te se kroz valj- kasti lijevak spusta u more. Tijekom polaganja konti- nuirano se mjere i registriraju polozene duzine, brzi- na polaganja, natega kabela, kao i dubina mora i po- lozaj broda polagata. Izraéunava se natega kabela Koja odgovara stvarnoj dubini mora. Dva operatora na mostu upravijaju polaganjem. Je- dan operator prilagodava brzinu rotirajuce platfor- me tako da je regulator naprezanja uvijek u sred- njem polozaju, a drugi operator prilagodava brainu kotaéa vertikalnog vitla. Na dubini priblizno sedam metara, ovisno o konfigu- raciji morskog dna, H. P. Lading se zaustavlja pomo- éu priteznih vitala i plovi uz obalu, dok kabel pluta luz pomoé zraénih jastuka. Kada je polozena toena dudina, kabel se na brodu reze, a radni brod tegli ka- bel na obalu. Strojevi na obali sada preuzimaju po- vladenje i kabel se izvlaéi na obalu. Potom se zraéni jastuci uklanjaju, a ronioci kontroliraju je li kabel is- pravno polozen u kanal priobalne zastite. Drugo polaganje, druga faza — Zila i opticki kabel, odvija se kao i prvo, samo Sto se dva kabela, jedan po jedan, izvlaée na obalu na obje ishodisne tocke. Najprije se izvlaéi energetski, a zatim opticki kabel. Dalje polaganje provodi se jednako kao i pravo. Treée polaganje (treéa Zila) odvija se prema opisu prvog polaganja. Polaganje svake pojedine zile — faze trajalo je jedan dan. Kada se zavrée sva tri polaganja uklanja se sva opre- ma, a H. P. Lading u teglju Skulda nastavija prema sljedeéoj dionici — trasi. Slika 4. Polaganje podmorskog kabela 378Covina — ML Mie —B.ivkovt: Traneport i polganje Ener, god, 43 (1994) 6,373-378 Slika 5. Izvlagenje kabela na obalu Na prije opisani naéin polaganja polozeni su jedno- Zilni podmorski kabeli za sve kabelske trase, osim na trasi o. Pag (rt Seline) — Kopno (rt Kuline). Polaga- nje je ovdje zapotelo na rtu Seline, a zavréilo na rtu Kuline. Na ovoj kabelskoj trasi, zog male dubine mora (veéi tegljaé »Skuld« se nije mogao koristiti) brod polagaé se povlatio pomoéu prethodno poloze- nog éeliénog uzeta i manjeg tegljaéa éija je praméana strana bila okrenuta na bok H. P. Ladinga. Sve osta- lo se odvijalo kao Sto je veé opisano, Invlaéenje kabela na obalu, polaganje u kabelski rov i vezanje u trolist izveli su djelatnici HEP-a DP Elek- trodalmacije — Split uz nadzor struénjaka ABB-a i NKTa. Montaéu kabelskih zavrSetaka izveli su strué- njaci ABB-a uz asistenciju djelatnika HEP-a, DP Elektrodalmacije — Split. ‘Nakon zavréetka polaganja ostaci kabela 300 mm? Cu dugi 1 019 m i 400 mm? Cu dugi 1 401 namotani su na za to pripremljene éeliéne bubnjeve i iskrcani broda polagaéa u luci Gazenica — Zadar. Slika 6. Brod polagat 376Cerna —M.Mijié— B. Zivkowié: Transport i poagane Ener, god 43 (199) 6, 373-378 Nakon montaze kabelskih zavrSetaka provedeno je visokonaponsko ispitivanje svake faze — Zile. Visoko- naponsko ispitivanje izveo je Institut za elektropriv- redu i energetiku — Zagreb. Visokonaponsko ispiti- vanje izvedeno je prema IEC 840 istosmjernim napo- nom 192 kV u trajanju 15 minuta, 5. SILA NATEZANJA KABELA ZA VRIJTEME, POLAGANJA Metoda polaganja kojom se NKT koristi sastoji se u tome da kabel visi s lanéanice H. P. Ladinga na prio- balnu zastitu, a uobigajeno je da kabel ostaje na pri- obalnoj zastiti sa silom zatezanja _priblizno 2-6KN, Sila zatezanja raéuna se po relaciji TekxwtH, edje je hh — dubina mora w— jedinigna teZina kabela u moru. Pri polaganju kabela normaina sila zatezanja ovisi o dubini mora, kao Sto je prikazano: kabel 300mm? Cu (220) kN kabel 400 mm? Cu (2~ 18) kN opti¢ki kabel (05-6) kN NAVIGACIISKI SUSTAV I OBRADA PODATAKA Pri polaganju kabela H. P. Lading voden je pomoé Bey aoe a DGPS navigacijskog sustava (diferencijaini globalni Sika 7, Rerlatenls lnbele pozicijski sustav polozaja); DGPS je sistem odrediva- Progledna tablica radova na polaganjut Fane ca Dutina (om) | Datum polaganja | "'kabetskih | visokonaponskos ee race ea ©. Rab (a, Vasibaka) =o. Pag (t Beda) 300 mm? Cu ares 089 B. 06, 9, B. 06. % 2. 06.94 En. kabel 1000 25.09, 94 26, 0s. 94 23.06. 94 En: kabel — tasa 3 iiss 26, 08, 94 Fr 00. 94 23.06, 94 Optiekt kabel 1010 2509. 94 = 05.07. 94 Kopno (rt Kulina)— 0. Pag (rt Seline) |. Sao mn Geeta 2469 2.059% | 29.06.58. ] 5.07. 94 En kabel —trasa 2 2s 30.0.94 | olor. a4. | oF or. 4 En Kabel — trasa 3 349 Oior 94 | aon 9a, | OS oF. of |. Optich kabel 2a 50, 06. 9 a 6. 07. 94 ; Pag (u, Tore) — Kopno (u Koromadina) — 400 mn Cu En Kabel 2634 0507.4 | 060n 98. | 06. o7 aH En kate 209 O07 94 | tor as. | oe. oF 94 En, label — tinea 3 m9 0794 | Os07 94. | Oe. Or. 94 | Ontich kabel 2660 4, 07. 94. 4 5.07.98 ©. Ualian Gnjoisé) — Kopno (Bibini) [poo admme Gur Ea mabe aa a 08, OF. 94 = 10, o7, 4 En, kabel — tess 2 3108 7 of. 94 = 10, o7. 84 | En: Kabel — rasa 2 a8 0, 07 54 = 10,07, 94. | 377Corina ~ M-Milé—B.2iskové: Transport polagaje Energia, gos 43 (1990 6 373-378 nja pozicije zasnovan na ameriékom sustavu satelit- skog pozicioniranja GPS. Zbog greske satelitskih sig- nala ne moze se posti¢i trazena preciznost pozicioni- ranja koriste¢i samo GPS prijemnik. DGPS oznaéava takozvani diferencijalni sustav pozicioniranja GPS. Kopnena stanica (postavijena na fiksnom polozaju) spojena na radiovezu prenosi korekcijske signale na microtel (postavijen na brodu). KuriStenjem ovih signala ispravljaju se pogresni satelitski signali, te se postize dinamigka preciznost pozicioniranja od + | m, GPS sustav kalkulira poziciju u globalnom, geog: rafskom koordinantnom sustavu WGS84. Iskalkuli- ana pozicija elektroni¢ki se upucuje na Navipacsis- tem, koji WGS84 koordinate transformira u lokalne Gauss-Kriigerove koordinate. Navipac je navigacijski program koji kontinuirane kalkulira koordinate i uskladistuje podatke na diske tu, Navigacijskom sustava dodan je odvojeni ekrar za kormilara. Za DGPS navigaciju koristi se prijamnik Ashteck: GPS Z=12. Dva GPS prijamnika povezana su data linkom: Microtel — V4 — kanalski UHF predajnik i microtel 4-kanalski prijamnik. Koristene su sljedece geodetske totke: o. Pag (u, Vasibaka) — 0, Pag (rt Deda); 0. Pag (u. To- reta) — Kopno (u. Koromadina) Trigonometar br. 133 na otoku Rabu u Gauss-Griige- rovim koordinatama: E 5 488 422,28 N 4951 061,98 teu WGS 84: E 14° 50,95500" N 44° 42,22991' ©. Pag (rt Seline) — Kopno (rt Kuline). Poligona totka 13 na otoku Skoljié u Gauss-Kriiger koordinatama: E5511 482,99 N 4904 595,94 te u WGS 84: E 15° 08,32 917 N 44° 17,13 763 0. Ugljan (Gnjoisce) — Kopno (Bibinje). Lokalna toéka nazvana RT3 smjestena u luci GAZE- NICA u Gauss-Kriiger koordinatama: E 55216140 N 4882 4980 te u WGS 84: E 15° 15,91 417 N 44° 05,19 433 7. NACIN PRIKUPLIANJA I USKLADISTENJA PODATAKA Kompjutorski sustav izraéunava koordinate i uspo- reduje ih s koordinatama projektirane kabelske tra- se. 378 Nadalje, kompjutor uspjeSno kopira lokaciju broda za polaganje, tako da se trag moze pratiti nakon za- vrSenog polaganja. HEP je nakon polaganja od polagata dobio grafi¢ki i numeriéki obradenu svaku pojedinu fazu — Zilu svih éetiriju kabelskih trasa. Kompjutor je Hewlett — Packard serija 300, model 330 s udvojenom 4 MB procesnom jedinicom, tasta- turom i 12” CRT. HP 330 je kompatibilan s Basic 5.1 i Pascal jezikom. Kompjutor je sistemski organizator. Interaktivni omoguéuje poveéanu kontrolu operato- ra pri sistemskim operacijama, DISC DRIVE — koristi se HP 9153 s 10 MB winches- ter hard diskovima. HP 9153 ée se koristiti za program i bazu podataka. PRINTER — Upotrebljava se printer HP 2225 Ink Jet, Aa, PLOTER — Hewlett Packart HP 7475 ploter za for- mat A3. Brzina crtanja oko 381 mm/sek, sa sedam selektivnih crtaéa. HELMSMAN’S DISPLAY — RGB monitor za HP 35741 je jedinica na daljinsko upravijanje koja kor- milaru daje sve potrebne informacije. Eksplander — kompjutor ima &bitni relevantne interface svrhe. GIRO — Sperry SR 50. skspander za TRANSPORTATION AND LAYING OF THE 110 KV SUBMARINE CABLE OF THE TStano connecTion ‘enspctation andthe ang ofthe submarine cable, fat wat reaiced bythe rhe NK forthe nade othe Gromian Nationa Electr. Cables were cle ‘od and varsprted by the tying Boat-tug Mery P Ladin, sha he ttl length Was apport 2k [04 t ~ 900 rm Cuan 28 fem — Ar Co Iitaying pares wore workes out deta, tat has ben folowed and eboratc by the best current navigation and computer equipment TRANSPORT UND VERLEGUNG DER UNTERSEEKABEL 110 Av Fin DE wiaER SINSELN = VERBINDUNG. En wchtgar Tel der volen Verwitlcnung des -Ubecinsein.veridungegenenn- ten Projets war dar Traneport un de Veragung von Unteaseusban, alse A= ‘tan for Zeck der sKroatacnan Hatnatatonrtachats ie anne Pema tacts aurehgetaet hat | De Kalin einer Gesarmtangs von ets 62 kn (4 kr — 900m? Cu some 28 ‘km — 400 mm Cu) sind mit aur Kabeveregungs-Sohepplatn “HENRY P. LA- [DIG: transpotert und mgolert ‘le Suton de, mite lrneuesten Naignons- uns Rechengersten baolten {na auengetvien Voragung sin Ark! ssfdienbanrbetet word, Naslov pisaca: Petar Cerina, dipl. ing. Mato Mijig,dipl. ing. HEP, Direkeija za upravljanje i prijenos, Ured potpore Split, ‘58000 Split, Hrvatska Boris Zivkovié, dip. ing. HEP DP »Elektrae Trogir Hrvatska Urednistvo primilo ruko 1994~ 11-08,POLAGANJE KOPNENOG KABELA 110 kV BILI BRIG — TS ZADAR 1 Petar Cerina, Split — mr. vo Degpet,'Splt © Flip Krnié, Split pK a213is2 PREGLEDNI CLANAK. ‘evodene su sve faze plaganjepodzemnog 110 LY kabel sloenim uvjetima urbanog podria grada Zara. {Zs satvarenje bilo je poten precizn caret se faze rad nami tvodenja sh sudo posi, Kljsne sje oéon vers, polagane,kopnen kabel, kabslaka tas, wna a {a toplinska sands. uvop Kopnena kabelska 110 kV veza KS »Bili Brige — TS »Zadar Centaré (u izgradnji) TS »Zadar 1« dio je ukupnog projekta otoéne veze. Izvedena je svoj najvecim dijelom kroz gusto naseljeno podruéje, is- prepleteno prometnicama i drugim podzemnim in- stalacijama — vodovod, kanalizacija, TT linije, VN 35, 201 10 kV kabelima i NN kabelskim linijama. Ukupna je duzina kabelske trase oko 4.7 km. Kabel je jednozilni tip AXLJ, 1x 1000 mm? Al, ruéen je na 15 drvenih bubnjeva ukupne duljine 14250 m, Od tvornice u Svedskoj do Zadra prevezen je cestov- nim putom, Polaganje kabela izveli su djelatnici HEP.a, DP Elektrodalmacije — Split uz nadzor strué- njaka ABB.a. Kabelske spojnice i kabelske zavrsetke izradili su struénjaci ABB.a uz asistenciju djelatnika DP Elektrodalmacije — Split. 1. NACIN POLAGANJA U iskopani i oti8éeni kanal postavljena je posteljica od finog tucanika (granulacija »0« maksimalnog pro- mijera 2 mm) u visini 35 cm, nakon Gega je izvrSeno habijanje i izravnavanje. Na tako pripremljenu pod- logu postavljena je PVC folija debljine 0,8 mm i Siri- ne 80 cm, na cijeloj trasi. Gusto su postavijeni kolu- turnici kako bi se smanjila sila povlaéenja kabela. Kabeli su se povlaéili s tri vuéna stroja: glavnog stro- ja Haller, maksimalne vuéne sile 3000 kp, i dva po- moéna, maksimalne vuéne sile 750 kp. Povlaéenje jedne dionice, dija je prosjeéna duzina iz- nosila 1 000 m, vréena je iz dva zahvata, a duzina po- ludionice ovisila je o broju lomova (skretanja) kabe- la i postojecih prepreka odnosno instalacija koje su presijecale kabelski kanal. Na svakih 8— 10 m, a na skretanjima svakako, bili su rasporedeni monteri, sa zadacom da prate kabel radi ispravljanja linije povlaéenja premjestanjem kolo- turnika i &i8éenjem kanala od urugavanja materijala, Takvim naéinom rada, dobrom organizacijom, opti- malnim brojem izvréilaca i ispravno razmjeStenim rugnim strojevima postignuti su dobri rezultati. Ta- ko je brzina izvlaéenja iznosila i do 25 m/min, a mak- simalna vutna sila koju su registrirali instrumenti na stroju iznosila je kod najtezih dionica 1 860 kp. Nakon polozene sve tri Zile na dionici izvlaéena je fo- lija, na kojoj se zadr2ao uruseni materijal, tako da je posteljica ostala potpuno éista. Odmah se pristupilo vezanju kabela u trolist plastiénim vrpcama na uda- ljenosti 3—5 m. Sika 1. Detalj polaganja Kabela 379.Cerina— I. Despot—F. Keni: Plagane Ener, god. 43 (1994) 6,379-382 Slika 2, Detalj polaganja kubela Nakon izvrSenog vezanja kabela obavljeno je postav- Ijanje gornjeg sloja posteljice u visini 35 cm, nabija- nje i postavljanje zastitnih betonskih ploa dimenzi- ja 60 x 60 x 6 cm. Nakon éega se pristupilo zatrpa, vanju kabelskog kanala i postavijanju traka upozore nia. Opisani nagin rada vrijedi za polaganje kabela u tzv. otvorenom kamalu, tj. kanalu bez prepreka. Za osta le dijelove dionica s karakteristiénim presjecima predvideni su dodatni gradevni radovi: betoniranje dna kanala radi izravnanja povrsine, postavijene be tonskih nearmiranih montaznih elemenata za zastitu kabela u »zatvorenoms kanalu, postavijanje boénih betosnkih nearmiranih ploéa za zastitu kabela kod realizacije II. etape, itd. (sl. 4, 5, 6). Ovdje se moze takoder napomenuti da je osim pola ganja 110 kabela obavijeno i polaganje cijevi za op ti&ki kabel na cijeloj duzini, te jo8 20 kV kabela na di- onici TS »Zadar Centar« —'TS »Zadar 1« 2. PETLIA KOD TS »ZADAR CENTAR« Kako je veé spomenuto, TS »Zadar Centar« je u iz- gradnji, a stupanj dogotovijenja radova nije omogu- éavao ulazak kabela u sami objekat iz pravca KS »Bi- i Brige i TS »Zadar 1«, te da bi se ostvarila potrebna veza KS »Bili Brigs — TS »Zadar 1« obavljeno je spa- janje kabela na platou sjeverozapadno od TS »Zadar Centar. Pri ovom zahvatu vodila se briga da se: — osigura dovoljna duljina kabela pri izradbi spojki, kako bi ostaci kabela bili Sto manji kod konaénog rjeSenja ulaska u TS »Zadar Centare — stvore uvjeti da kabel move ber izgradnje TS »Za- dar Centare biti u pogonu. To je postignuto tako da su na platou izgradeni be- tonski nearmirani kanali za pet paralelnih dionica — ‘Slika 3. Kabelska »petliac kod TS »Zadar Centar« 380ner, gd. 4 (1994) 4579-382 1. Cvioa—1,Despot—F Ki: Polaganie petlja u koje je nakon postavljanja donje posteljice polozen kabei, te postavljen i gornji sloj posteliiée. Kabelski betonski kanali zatim se pokriveni beton- skim ploéama i cijela je povrsina zatrpana (sl. 3). Slika 6. »Zatvoreni« kanal KB 110 kV i kriganja = Kabel 110 kV = Feaps abel HOR — rete = Postojat kabel 35 ev aa opie kabele "VC upexoravajac aka cnergetskogkabela 110 RV — crvena VC upororaeajcs taka opichog Kabel HD KV ~duta = Betonska neariranaploca za zit kabela srvorenoms kana = Betonsk! nearmizant montani clement va ratty haba setvorenon kanal 8. Betonak za ervnavanje da Jara, = Nasip mijsanim materjlom 1H, Zastena sspuna kxmenim pjeskom [AC plage za zascitu optic Sabela ‘Topline sonde = Metalna pote 300% 500 mm — oznasavanie = Distributors eneraeish Kab = Pr kabel 1. PVC cet kanaleacie 1 = Vedewedna sev Slika 5 »Zatvorenie kanal 3. KONTROLA ZAGRIJAVANJA KABELA TOZNACAVANJE g Za kontrolu zagrijavanja kabela postavijene su top- linske sonde na najugrozenijim mjestima i vidljivo su oznagene metalnom plogom dimenzija 500x500 mm s natpisom »Toplinska sonda na KB 110 kV« Inave, na svim veéim kutovima loma, na krizanjima s cestama, i ogradama u KS »Bili Brige i TS »Zadar Centar«’postavijene su metalne ploée dimenzije 150 150 mm s oznakom KB 110 kV Takoder su na mestima izrade spojnice postavijene ploce s upisanim brojem i nadnevkom izradbe. (sl. D. 4. ISPITIVANJE NA TERENU Radi sigurnosti vigestruko je provedeno ispitivanje plasta kabela: ~ ispitivanje plasta kabela na bubnjevima ~ ispitivanje plasta kabela polozenog na posteljicu ~ ispitivanje plasta kabela nakon drugog sloja po- sieljice Slika 7. Toplinske sonde na KB 110 kV — ispitivanje plasta kabela nakon izradbe spojki — ispitivanje plasta kabela nakon izredbe kabelskih zavrénica, tj. na ukupnoj dionici Ispitivanja su provedena u sklopu s odredbama IEC 29/1982 10 kV istosmjernim naponom u trajanju jedne minute, koristenjem kabelskih mjernih kola HDW — 700 DP Elektrodalmacija — Split. U tri sluéaja odtetio se plat zbog urusenog materija- la prije postavijanja drugog sloja posteljice ili pak nepaznjom gradevinskih radnika pri nanosenju po: 381Covina — I. Despot—F. Kent: Polagaie steljice. Kvarovi su brzo locirani i struénjaci ABB su ih popravili: Visokonaponska ispitivanja obavili su struénjaci In- stituta za elektroprivredu i eneragetiku — Zagreb prema IEC 840 istosmjernim naponom 192 kV u tra- Janju 15 minuta. LAYING OF THE 110 KY MAINLAND CABLE BIL! BRIG ~ 18 2ADAR to Inthe papar al pas of tne 110 KY nan cle ying under very complexe Suetaness ofthe ortan ara ofthe town Zar ave descbed Fortnereaiaton a he project twas nareeary to catermine precisa hates fhe work and the eyaml ofeach parlpant at work DIE EROVERLEGUNG DES 110 KY KABELS WBIL! BRIG — UMSPANNWERK ZADAR Ie Im Artal inal Stuten der Verlegung des 110KY Erchabels a komplexan Bed {uncon der ubanan Zone de Stat Zar angst {Eine geoaue Fastogung sanmicar Stuen der Tain und der yam er |Asidvungearbten aloe beaten war notwand9, om sie Voreging sure 382 Enea, po. 43 (19) 6.379382 Naslov pisaca: Petar Cerina, dipl. ing. HEP, Direkeija za upravijanje i prijenos, Ured potpore Split, ‘58000 Split, Hrvatska Mr. Ivo Despot, dipl. ing. HEP, DE Elektrodalmacija Split, 58000 Split, Hrvatska Filip Krnié, dipl ing. HEP, DP Elektrodalmacija Split, ‘58000 Split, Hrvatska Urednistvo primilo rukopis: 1994—11 -08,