Sveučilište u Zadru

Odjel za arheologiju

Zidno slikarstvo
Seminarski rad iz kolegija Etruščanska civilizacija

Zadar 7. siječnja 2017.

Contents
Uvod ........................................................................................................................................................ 2
Orijentalizirajući period ........................................................................................................................... 3
Grobnica naslikanih lavova .................................................................................................................. 3
Grobnica Pantera................................................................................................................................. 3
Arhajski period ........................................................................................................................................ 4
Grobnica Bikova................................................................................................................................... 4
Grobnica augura .................................................................................................................................. 4
Grobnica lavica .................................................................................................................................... 4
Grobnica lova i ribolova....................................................................................................................... 5
Grobnica Barona .................................................................................................................................. 5
Prijelazni period ....................................................................................................................................... 6
Grobnica Kočija.................................................................................................................................... 6
Grobnica Banketa ................................................................................................................................ 6
Grobnica Broda.................................................................................................................................... 7
Grobnica Majmuna .............................................................................................................................. 7
Klasični period ......................................................................................................................................... 8
Grobnica Orka...................................................................................................................................... 8
Grobnica štitova .................................................................................................................................. 8
Helenistički period ................................................................................................................................... 9
Grobnica François ................................................................................................................................ 9
Grobnica tifona .................................................................................................................................. 10
Zaključak ................................................................................................................................................ 11
Literatura ............................................................................................................................................... 12

1
Uvod

Zidno slikarstvo Etruščana nam je prvenstveno poznato iz grobnica. Najpoznatije i najbrojnije

grobnice su one iz Tarkvinije, a njih slijede one iz Chiusija, Veja, Vulcija. Etruščanska
umjetnost prati periodizaciju grčke umjetnosti, pa će se u ovom seminaru pisati o
geometrijskom, arhajskom, klasičnom dobu... Primjera je mnogo je mnogo i u ovome seminaru
će se obraditi najbitnije i najznačajnije, te one na kojima se vide inovacije i osnovne značajke
svakog razdoblja umjetnosti.

2
Orijentalizirajući period

Orijentalizirajući period etruščanske umjetnosti traje tokom 7.st.pr.Kr. Karakterizira ga

postupno nestajanje elemenata geometrijskog perioda, importi grčke i protokorintske
umjetnosti, rast trgovine s Feničanima, te fenički uvod orijentalne umjetnosti s animalnim
motivima. Najpoznatiji primjeri zidnog slikarstva orijentalizirajuceg perioda su Grobnica
naslikanih lavova i Grobnica pantera. 1

Grobnica naslikanih lavova

Grobnica je otkrivena 1834.g. u Cerveteriju. U grobnici prevladavaju frizovi sa životinjama

koje su prikazane u jednostavnim pozama i u borbi, možda predstavljaju scene lova. Bočni
zidovi dromosa ukrašeni su crveno-bijelim lavovima s crnim rubovima i motivom palmete,
čestim u tom periodu.2

Grobnica Pantera

Otkrivena 1968.g. relativno dobro očuvana, ujedno i najstariji primjer zidnog slikatstva u
Tarkviniji. Dobila je ime po naslikanim velikim mačkama, vjerojatno panterama (Slika 1).
Dvije su naslikane na zidovima s unutrašnje strane ulaza, a dvije na začeljnom zidu grobnice.3

Slika 1. (S. Steingräber, 2006., 61)

1 O. Brendel, 1995., 47
2 S. Steingräber, 2006., 58
3 S. Steingräber, 2006., 61

3
Arhajski period

Krajem 7. i početkom 6.st. opada trgovina s Feničanima i raste trgovina s grčkom. Etruščansku
umjetnost tijekom 6.st. karakterizira lagano preuzimanje grčkih standarda i periodizacija
arhajske umjetnosti Etruščana paralelna je s arhajskim periodom u Grčkoj. Slikarstvo arhajskog
perioda ima tendenciju imitirati arhitekturu, i arhitektonsku kompoziciju, prikazi su čeesto
podijeljeni na podnožje, prostor zida i arhitrav. Zidno slikarstvo u ovom periodu doseže svoj
vrhunac, najbogatiji i najpoznatiji primjeri su upravo iz arhajskog perioda.4

Grobnica Bikova

Datira se oko 540.g.pr.Kr., posebna je, jer je jedina grobnica s mitološkim motivima. Na
središnjem zidu prikaz je Ahileja koji u zasjedi čeka trojanskog junaka Troila iza Apolonove
fontane. Na zabatu je prikaz sfinge s lijeve strane, a na desnoj bik progoni čovjeka na konju.
Između zabata i zida je friz, naizgled prazan, ali na rubovima su mali prikazi erotskih skupina
s bikovima.5

Grobnica augura

Također nastala oko 540g., jedna je od najočuvanjih i najboljih primjera zidnog slikarstva.
Dekoracija kontinuirano prati sva četiri zida i podijeljena je na četiri dijela. Podnožje zida
obojano je potpuno crno, središnji friz ispunjavaju velike figure augura, ptica i hrvača. Iznad
friza je imitacija krovnog vijenca nad kojim se nalazi zabat s divljim zvijerima. 6

Grobnica lavica

Datira u vrijeme 520.-510.g. što je kasnoarhajski period. Prikazi na sva četiri zida podijeljeni
su u dva horizontalna friza koje razdvaja imitacija drvene daske s naopako postavljenim
palmetama. Donji friz su naizgled dva friza, ali tamno obojana donja polovica, zapravo je voda

4 O. Brendel, 1995., 115

5 O. Brendel, 1995., 165
6 O. Brendel, 1995., 169

4
iz koje skaču dupini. Gornji friz ispunjen je rasplesanim figurama, što nam govori da je to prikaz
etruščanskog banketa. Na zabatu su dvije lavice po kojima je grobnica dobila ime. 7 (Slika 2.)

Grobnica lova i ribolova

Datira se u sam kraj 6.st. Podijeljena je na dvije prostorije, atrij i grobnu komoru. U atriju su
prikazane scene lova na zidu, na zabatu je prikaz lovaca u povratku iz lova. U grobnoj komori
su prikazi morskog pejsaža s scenama lova i ribolova. 8

Grobnica Barona

Imenovana je prema baronu Kestneru koji ju je tkrio 1827.g. Naziva se i Grobnica konja jer su
prikazani ljudi s konjima koji se pripremaju za utrku. U središtu friza je svećenica koja se
sprema nagraditi pobjednika utrke.9

Slika 2. (S. Steingräber, 2006., 94)

7 S. Steingräber, 2006., 94
8 O. Brendel, 1995., 187
9 O. Brendel, 1995., 192

5
Prijelazni period

Nakon arhajskog perioda u etruščanskoj umjetnosti dolazi do prijelaznog ili post-arhajskog

perioda koji je trajao nekoliko desetljeća, a u njemu su se miješali arhajski elementi s onima
klasičnog razdoblja.10 Arhajski period završava oko 480. godine, a tranzicijski period traje
nekoliko desetljeća poslije, do oko 450. godine kada počinje klasika. U ovom periodu sve više
nestaju naslikani arhitektonski elementi, s vremenom nestaje prikaz glavnog stupa u zabatu i
općenito podjela na podnožje, prostor zida i arhitrav. U arhajskom razdoblju imitacije
arhitekture su simbolizirale pokojnikov dom, imitaciju kuće, a sad slikarstvo ima samo
dekorativnu ulogu.

Grobnica Kočija

Datira malo poslije 480. godine te je jedan od najboljih primjera prijelaznog perioda
etruščanskog slikarstva.11 Tri su glavne zone prikaza. Na zabatu su prikazane dvije velike figure
osoba na banketu, manji friz ispod zabata je oslikan atletama i raznim vrstama natjecanja i
sportova te natkrivena publika i plesači. Plesači su odvojeni stablima te tako svaki plesač čini
jednu zasebnu sliku, to je čest slučaj u prikazivanju plesa u etruščanskim grobnicama.

Grobnica Banketa

Banket je jedan od glavnih motiva u etruščanskim grobnicama. Obično je uključivao dvije

cjeline ili teme, prva su bili ljudi na klinama koji su uživali u banketu, moguće u šatoru ili
nekom drugom zatvorenom prostoru i druga cjelina su plesači koji ih zabavljaju, obično na
otvorenome. Kada se tema banketa tek pojavila bila je veoma ozbiljno prikazana i rezervirana
samo za gospodara i gospodaricu kuće, s vremenom se tema razvija i banketi postaju sve
živopisniji i veseliji. 12

Grobnica banketa je iz oko 470. godine, prikazuje tri para na klinama na zadnjem zidu, plesači
su na bočnim zidovima i jedne od drugih ih dijeli drveće što je tipični prikaz plesača u

10
O. Brendel, 1995., 263.
11
O. Brendel, 1995., 269.
12
O. Brendel, 1995., 269.
6
etruščanskoj umjetnosti. Gornji okvir prikaza ukrašava bršljan te je i prikaz glavnog stupa na
zadnjem stupu ukrašen istim. Grobnicu je oslikalo vjerojatno nekoliko majstora koji su slijedili
isti plan, glavni umjetnik je bio ili grčkog podrijetla ili je jako dobro poznavao grčku
umjetnost.13

Grobnica Broda

Grobnica broda koja kao što i samo ime kaže prikazuje brod kojeg jedna figura s obale motri i
nije jasno radi li se ovdje o nekome tko odlazi s ovoga svijeta ili dolazi u svijet mrtvih i ne zna
se je li uopće scena broda povezana sa scenom ljudi na obali. Također je prisutna scena banketa.
To je jedna od zadnjih sačuvanih grobnica u Tarkviniji koja pripada tranzicijskom periodu koji
završava negdje oko sredine 5. stoljeća prije Krista.14

Grobnica Majmuna

Grobnica majmuna se nalazi u Chiusiju i datira iz oko 470.-480. godine i prostorije u njoj su
križno postavljene, s najvećom prostorijom u sredini. Raspored scena u grobnici nalikuje onome
u Grobnici kočija sa jednom razlikom, ovdje u donjem dijelu zida nema figura nego je zid
oslikan samo tamnom bojom bez dekoracija. Friz zauzima gornji dio zida, a uokviren je s donje
starne tankim meandrom, a s gornje jezičastim motivom. Zanimljiv je strop koji je napravljen
kao niz kaseta koje moguće oponašaju drvenu krovnu konstrukciju. (Slika 3.) Na frizu su
prikazana sportska natjecanja u čast pokojnika. Blizu vrata se nalazi majmun zavezan za stablo
po kojem je grobnica dobila ime.

Slika 3. (S. Steingräber, 2006., 121)

13
O. Brendel, 1995., 270.
14
O. Brendel, 1995., 271.
7
Klasični period

Nakon završetka prijelaznog perioda gdje se miješaju stari, arhajski elementi sa onima
klasičnog razdoblja dolazi prava klasika u umjetnosti. Nakon što se u arhajskom i prijelaznom
priodu nastojalo oslikati grobnicu kao kuću i vječno boravište u kojem je prikaz gozbe i
slavljenja, u klasici se prikazi čine mračnijim, dok je to evidentno u helenizmu kada se sve više
prikazuju mračna podzemna bića. To je sve povezano sa novim načinom shvaćanja smrti zbog
grčkog utjecaja.15

Grobnica Orka

Grobnica Orka ima dvije faze, odnosno dvije odaje iz različitih razvojnih faza koje su tek
naknadno spojene hodnikom. Iako se ne zna vremenska razlika između Orcus 1 i 2 promatraju
se zajedno kao prijelaz iz kasne klasike u helenizam. Orcus 1 je starija i datira iz oko 350. g. pr.
Kr. Freske su uglavnom loše sačuvane, ističe se glava ženske osobe imena Velcha. Ističe se jer
je na tamnoj pozadini oblaka, svijetle kože. Pored Velche je bio njen suprug Arnth Velcha i
oboje su bili na klini, tipično za etruščanske prikaze, blizu njih stoji psihopomp Harun. 16 U
drugoj odaji je također prikazan svijet mrtvih sa Hadom i Perzefonom koji predsjedaju tim
događajem kao tipičan grčki element.17

Grobnica štitova

Još jedna bitna grobnica klasičnog razdoblja je Grobnica štitova u Tarkviniji koja je još jedna
grobnica već spomenute obitelji Velcha i datira se oko 280.g.pr,Kr. Najvažniji prikaz u njoj je
Larth Velcha sa svojom suprugom i slugama. Supružnici su prikazani tradicionalano, supruga
stavlja supružniku ruku na rame, dok oboje sjede na ležaljki. U grobnici je napisan i njegov

15
V. Poulsen, 1976., 42
16
O. Brendel, 1995., 337
17
V. Poulsen, 1976., 49

8
cursus honorum te su napisani i njegovi preci što nam pokazuje kako su grobnice i mjesto na
kojem se preminuli članovi obitelji ponovno sastaju.18

Helenistički period

Dolaskom helenizma najveće promjene se iskazuju u motivima oslikavanja i općem ugođaju

grobnica. Motivi se preuzimaju iz grčke umjetnosti te sada za razliku od velikih frizova, slike
su podijeljene u nekoliko zasebnih scena te se pod grčkim utjecajem javlja nova slika o životu
nakon smrti. Do tada je bilo ustaljeno vjerovanje da pokojnik nastavlja živjeti u grobnici i zato
su bile oslikane na način da oslikavaju njihovo tipično okružje, ali sada dolazi do promjene
svijesti i vjeruje se da pokojnik nastavlja svoj život u podzemnom svijetu te odatle dolaze novi
mračniji motivi. 19

Grobnica François

Kao primjer helenističkog slikarstva najvažnija je Francois grobnica u Vulciju. Pokopi datiraju
od sredine 5. do ranog 2. stoljeća, slike su datirane većinom između kasne klasike i kasnog
helenizma.20 Grobnica je dugog dromosa i vodi u prostoriju T-oblika koja se grana na odaje.
Zidovi su ukrašeni scenama iz grčke i etruščanske povijesti i mitova. Gornji dio zidova je
ukrašen kornižama koje na sredini prekidaju ženske glave. Na donjem dijelu je meandar, ispod
njega je životinjski friz. Takav je primjer iz predsoblja gdje je oslikan dvoboj između Eteokla i
Polineika, jedan lik je pognut i odozdo zabija mač prema svome suparniku koji je nagnut na
njega. Kao balans tom prikazu, s desne strane zida je etruščanska scena Marca Camitlansa koji
skače i hvata za kosu nenaoružanog Gneva Tarchiniesa Rumacha. Potom su na lijevom zidu od
ulaza prikazani Ajax, Casandra, Fenix i Nestor iz Pila. Zatim pokolj trojanskih zarobljenika,
ljudska žrtva Patroklu i etruščanska bića podzemlja Vanth i Harun. Vlasnik je bio Vel Saties
koji je u grobnici prikazan sa svojim patuljkom Arnzom.21

18
O. Brendel, 1995., 341
19
V. Poulsen, 1976., 42
20
O. Brendel, 1995., 412
21
O. Brendel, 1995., 412

9
Grobnica Tifona

U drugom stoljeću pojavljuju se promjene u skulpturi i slikanju. Najkasnije etruščanske

grobnice su iz tog razdoblja kad su već pod rimskom vlašću. Bile su dosta velike, sa jednom
odajom koju podupire centralni stup u kojoj su isklesane klupe. Najvažnija i najukrašenija je
Grobnica tifona, obitelji Pumpu iz Tarkvinije. Ime je dobila po liku Tifona(Slika 4.) iako se tu
nalaze mnoga podzemna božanstva. Također prikazuje procesiju sa liktorima i glazbenicima
koji okružuju dvije osobe, pripadnike obitelji Pumpu. Scene su uokvirene rozetama, valovima
i delfinima.22

Slika 4. (S. Steingräber, 2006., 273)

22
O. Brendel, 1995., 419

10
Zaključak

Etruščanske grobnice velik su izvor podataka o tadašnjem shvaćanju života i smrti Etruščana.
S godinama su dolazile promjene kako pod utjecajem Grka tako i samim poimanjem smrti.
Grobnice klasike i helenizma najbolji su pokazatelj tih promjena. Iako su Grci bili glavni uzor
etruščanskim umjetnicima, novine su se puno teže uvodile u etruščansko zidno slikarstvo. Slijed
promjena najbolje možemo slijediti u nekim istaknutim grobnicama koje su spomenute u ovom
seminarskom radu. Sa helenizmom i kasnije potpadanjem pod rimsku vlast, glavne značajke
zidnog slikarstva Etruščana koje su bile od samih početaka, pretvaraju se u potpuno nove
značajke koje imaju malo zajedničkog s onima s početka razvoja etruščanskih fresaka.

11
Literatura

1. O. Brendel, 1995. – Otto Brendel, Etruscan Art, 1995., Yale University Press

2. V. Poulsen, 1976. – Etrurska umetnost, 1976., Beograd

3. S. Steingräber, 2006. – Stefan Steingräber, Abundance of life, Etruscan wall painting, 2006., Los
Angeles

12