Professional Documents
Culture Documents
rečnik)
Ebinghaus- 1897. konstruiše test dovršavanja da bi merio efekte umora na školsku decu
Teodor Simon- 1905. zajedno sa Bineom konstruiše prvi individualni test inteligencije
Štern- pravi reviziju Bine-Simonove skaleu Nemačkoj; ideja da se učinak na testu inteligencije
izražava koeficijentom inteligencije (IQ);
L. Terston- negira g factor, postojanje 7 grupnih faktora (o inteligenciji se ne može govoriti kao o
jednoj sposobnosti)
Vernon-opšti factor zauzima centralno mesto u hijerarhiji, posle njegovog izdvajanja javljaju se
dva grupna faktora (3 faktora I 5 sposobnosti)
Džon Kerol- u njegovoj hijerarhijskoj teoriji ističu se 3 nivoa (više užih sposobnosti, fluidna
inteligencija I jedinstvena opšta inteligencija)
Rejmond Katel- kao 2 opšta faktora treba razlikovati fluidnu I kristalizovanu inteligenciju;Teorija
crta zasnovana na faktorskoanalitičkom postupku (L-podaci, T-podaci i Q-podaci);
Robert Sternberg- pri rešavanju testova inteligencije na jedan organizovan način uključuju se
komponente mentalnih procesa
Piter Lang-njegova istraživanja navode na zaključak o postajanju prve dve Vuntove dimenzije
Kreč i Kračfild- 4 glavne dimenzije emocionalnog doživljaja (intezitet osećanja, nivo tenzije,
hedonistički ton, stepen složenosti); podela emocija; navode 4 konstruktivne posledice
frustracije;
Bar-On- definisao je emocionalnu inteligenciju kao skup neitelektualnih veština koje utiču na
uspeh u životu
Herold Keli- atribucioni model koji ukazuje na 3 glavne brste informacija koje utiču na
zaključivanje o uzrocima ponašanja
Teodor Adorn- opisao je autoritarnu ličnost I vezu između ličnosti(teorija žrtvenog jarca) i
predrasuda i netrpeljivosti prema drugima
Solomon Aš- sudovi o onom što se opaža se menjaju pod uticajem mišljenja
većine(eksperimentalno ispitivanje delovanja grupnog pritiska)
Moskovići- vršsi reanalizu Ašovih rezultata I pokazuje da odluka pojedinca da li da se konformira
ili ne, zavisi od doslednosti suđenja većine (uticaj manjine)
Erih From- daje moguće tumačenje poslušnosti: bekstvo u totalitarnu poslušnost- na taj način se
izbegavaju neizvesnosti I nesigurnosti koje donosi sloboda odlučivanja
Zajons- prisustvo drugih osoba u subjektu izaziva napetost, a napetost potpomaže izvođenje
dobro naučenih I utvrđenih aktivnosti (efekat posmatranja i efekat zajedničke akcije)
Latane i Darli- u studiji o pasivnom posmatraču saopštavaju nalaze svojih studija koje imaju za
cilj proveru pretpostavke o fazama u donošenju odluke da se pomogne drugom
Frensis Golton- pokušao je da klasifikuje desetak hiljada termina kojima se opisuje ličnost
Olport i Odber- otkrili da Vebsterov internacionalni rečnik sadrži 17953 termina kojima se
opisuju osobe I te termine su svrstali u 4 kategorije
Erik Erikson- navodi da se za svaki stadijum razvoja u toku životnog ciklusa postoje obeležja koja
predstavljaju normalno i željeno postignuće (zrela ličnost)
Emil Krepelin- 1913. opisao sindrome mentalnih poremećaja i klasifikovao mentalne poremećaje
Tomas Kun- postojanje više opštijih teorija u nekoj nauci je izraz nerazvijenosti te nauke
Vilijem Dzejms -psihologija nauka o mentalnom životu; više pažnje se posvećuje toku svesti; deli
pamćenje na primarno i sekundarno
Berhus Skiner- radikalni biheviorizam; dao naziv za operantno učenje, pravio analizu operantnog
učenja u eksperimentu sa pacovom; programirana nastava( samopodučavanje)
Karl Dunker- pokazao da se u dvosmislenim situacijama neki objekat opaziti u pokretu ako je
manji, ako je obuhvaćen širim okvirom i ako se fiksira
Robert Ganje- klasifikuje različite oblike učenja na osnovu složenosti psihičkih procesa koji su im
u osnovi
Bedli- ako hoćemo da izazovemo pozitivan stav prema nekom objektu, uslovljavanje treba da se
vrši unapred; uticaj sredine na pamćenje(efekat konteksta); pravi model radne
memorija( fonološka petlja, vizuospacijalna matrica, epizodički bafer)
Hans Ajzenk- bihevioralna terapija
Džon Lok- daje primer za diskrimitivni stimuls( mladić koji igra samo ako se u prostoriji nalazi
velika komoda)
Dolard i Miler- eksperimetn sa pacijentkinjom koja je imala problem u čijoj se osnovi negativno
potkrepljenje
Alfred Bine- postoje čiste, bespredstavne misli; otkriće odgovarajućeg načina za merenje
inteligencije(testovi sa kompleksnijim zadacima)
Vudvort- ako se uvid u problem javi kao vrhunac perioda veoma intenzivnog mišjenja, pojam
nesvesnog mišljenja u toku procesa inkubacije je nepotreban; pravljenje pauze pomaže pri
rešavanju problema
Tverski i Kaneman- dali doprinos za razumevanje strategija koje koristimo pri suđenju i
odlučivanju i za to dobili Nobelovu nagradu.