Boks Sjenke

Tai Chi Chuan-Boks sjenke
Namik Dizdarević
Izdavač:
Karate Klub “Delta”,Rijeka
Za izdavača:
Namik Dizdarević
Urednik i recezent:
dr.sc Jadran Zalokar
Fotografije:
Josip Čekada
Tisak:
Express digitalni tisak d.o.o. Rijeka
ISBN 953-97636-0-6
Katalogizacija u publikaciji-CIP
Sveučilišna knjižnica Rijeka
UDK 796.855 (035)
DIZDAREVIĆ, Namik
Tai Chi Chuan-Boks sjenke:
Metod uravnoteženja psihičke i fizičke
energije tijela / Namik Dizdarević.
-Rijeka : Karate klub Delta, 1999.
-123 str.: ilustr. ; 21 cm
Str. 4-10: Predgovor /Jadran Zalokar.

-Bilješka o piscu. – Bibliografija:
str. 122-123.
ISBN 953-97636-0-6
990719043 -2-
SADRŽAJ:
1. OPĆA PRAVILA 14
1.1. Mjesto vježbanja 14
1.2. Vrijeme vježbanja 15
1.3. Higijena 16
1.4. Koncentracija 16
2. ŠTO JE TAI CHI CHUAN? 18
2.1. Utjecaj na zdravlje 22
3. ZAŠTO TAI CHI CHUAN? 24
4. DO ZDRAVLJA KROZ POKRET 28
4.1. Članak o Tai Chiu objavljen u Novom Listu 28
4.2. Tai Chi Chuan i moderni svijet 35
5. PORJEKLO TAI CHIA 43
5.1. Borilački Tai Chi Chuan ili Boks sjenke 49
5.2. Vježba guranja dlanova 51
5.3. Chen Fake 55
6. SAVJETI ZA VJEŽBANJE TAI CHIA 59
7. STAVOVI 62
8. KORAČANJE 66
9. KOMPLETNA FORMA 70
10.KRONOLOGIJA 118
11.O AUTORU 121
-3-
PREDGOVOR
Multikompleksni procesi duhovne univerzalizacije

i planetarizacije signum su, pokazatelj in statu nascendi,
raðanja duhovnog novog doba (new age je samo jedan
konkrement, jedan modus toga), spiritualnog
teramorfiranja Zemlje po zakonomjernosti kozmičke
duhovnosti i duhovne evolucije čovjeka i čovječanstva. O
tome smo dosta pisali i od 1990. kada smo u Rijeci
inaugurirali mišljenje planetarnog poliloga, održali
desetak ciklusa predavanja. U kontekstu artikuliranja
bogate fenomenologije duhovnosti i onog što iz nje izrasta
ili se temelji u duhovnoj dimenziji poliloškog, sa
zadovoljstvom smo prihvatili recenzirati novu knjigu
gospodina Dizdarevića, izuzetnog promicatelja i
praktičara borilačkih vještina koje potječu iz kineske
-4-
duhovne tradicije. U prvoj knjizi “Čudesna Energija Chi

Kung” autor je vrlo koncizno dao osnove taoističke
koncepcije energetskog razumijevanja kosmosa i ljudskog
bivstvovanja (onog korporalnog) s neposrednim
aplikacijama u tehnici disanja, vježbama itd. U novoj
knjizi, još više in concreto, daje praktične osnove primjene
Tai Chi Chuana (“boksa sjene”).
“Sve što živi jest sveto” (Wiliam Blake)
“U duhovnom životu treba proći kroz i preko
iskustva”
(John Dunne)
Duhovno bivstvovanje in nuce je put sakralizacije

života kao najdublje iskustvo ljubavi i štovanja svakog
bića i njegove duše. Planetarna polilogizacija, u kojoj se
kršćanska duhovna tradicija susreće i zbratimljuje s ne-
evropskim duhovnim tradicijama, most je koji vodi u
duhovno novo doba s osvitom supramentalizacije Zemlje i
čovjeka. Na tom Putu k Bogu, kao znak najviše Milosti,
Bog “dolazi” k nama. Spiritualna evolucija jest i
involucija. Put divinizacije jest Put Ljubavi. To se
manifestira na svim razinama, u svim dimenzijama i
modusima ljudskog bivstvovanja, jer to implicira i
spiritualizaciju materije i našeg materijalnog
(korporalnog) egzistiranja. Ništa što postoji ne ostaje
“nedodirnuto”. Svaka metamorfoza ima svoj krajnji telos
metanoi, u ozbiljavanju temeljnih pretpostavki božanskog
života na Zemlji. U kontekstu toga treba misliti i na
aspekte onog što predstavlja planetarizaciju borilačkih
-5-
vještina s Istoka na Zapadu i što nadilazi modus

“športske alternative”.
“Istočni i zapadni duh dopunjuju jedan drugog.
Ljudska kultura može da se dovede do savršenstva samo
komplementiranjem ove dvije dimenzije” (H. Dumoulin).
Kultura je samo jedna dimenzija a šport samo jedan
segment kulture.
U new ageovskom konstituiranju nove paradigme,
u prvi plan dolazi koncepcija holizma i energetizma
svekolikog bivstvovanja dakle i čovjeka, što korespondira
s temeljnim duhovnim uvidima u indijskim i kineskim
duhovnim tradicijama iz čijih matrixa duhovnosti dolazi
movens univerzalizacije i planetarizacije duhovnih
vrednota i iskustava. Ponavljamo, nijedan vid ljudskog
bivstvovanja ne ostaje izvan tih suptilnih spiritualnih
utjecaja, tako i razumijevanja našeg tijela i vještina
povezanih s tim novim razumijevanjima.
“Naše su kulture na prekretnici...U njima se traži

novo značenje najstarijih tradicija...” (Claudio Naranjo)
“Ljudska se svijest kreće k novim stupnjevima

svjesnosti.”
(F. C.Happold)
“Religija postaje preobražavajući horizont

ljudskog postojanja.” (R. R. Ruether)
-6-
Taoistička duhovna tradicija kao i budističke

tradicije onaj su ocean duhovnosti iz kojeg ex origine vodi
podrijetlo svih modusa onog što danas nazivamo
“istočnjaèkim borilačkim vještinama” kao što su i indijske
duhovne tradicije izvor svih osuvremenjenih oblika yoge
(u kontekstu bliskosti s našom temom mislimo na
popularizaciju drevne hatha yoge). Suvremeno
zapadnjačko bivstvovanje na najrazličitije je načine
uključeno u prožimanje s tim duhovnim utjecajima koji
pripremaju auroru consuegens duhovnog novog doba. Ali,
s obzirom na mentalitet čovjeka Zapada koji gotovo
narcisoidno skrbi o svom tijelu i kroz sve intencije
primarizira skrb o zdravlju, utjecaj je najočitiji u novom
poimanju korporalnosti, u novim iskustvima
prirukovanja s tijelom (u što ulaze i borilačke vještine),
kao i primjena drevnih medicinskih i drugih znanj (ayur-
vedska itd.), što fragmentarizirano u postojećoj svijesti,
izgleda kao nešto epifenomenalno ali ima, već toliko puta
spominjano, dublje značenje.
Kroz sva ta iskustva koja dolaze iz različitih
modusa življenja, zbiva se unutarnji rast svijesti i
pripremanje mentalne spremnosti za viša duhovna
iskustva. Tijelo je hram duše, organon božanskog duha i
sredstvo spiritualnog rasta. Eksplicitno je to iskazano u
matriksu indijske a implicitno kineske i japanske duhovne
tradicije. Tijelo je energetski integrirano u energetski
kozmički red i kao takvog ga treba razumijevati i
instrumentalizirati, koristiti i spiritualizirati. Pranička i
Chi ili Ki koncepcija univerzuma eksplicitno je
-7-
detaljizirana u corpusu ljudske korporalnosti na čemu

počiva svekolika praksa vježbanja i disanja i ostalog što
ulazi u kontekst raspolaganja s tijelom u njegovim
grubljim i finijim manifestacijama.
“Zaista, bozi su od istog daha s ljudima”-kaže se
već u Rg-vedi.
“Čovjek se raða u svijetu kojeg je sam stvorio”-
misao je koja potjeće iz budizma. Čovjekov dah je dah
kozmosa. Mi dišemo s njim i svim bićima. Naši
“energetski kanali” vezuju se u kozmička energetska
strujanja a time i naše “tijelo” komunicira energetski s
kozmosom u cjelini. Suptilizirajući našu korporalnost i
kroz sve ono što “vježbamo” ili jogički spiritualiziramo,
mi se više “vezujemo”, bližimo kozmičkim
zakonomjernostima. Postajemo “čistiji” za cirkuliranje
praničkih snaga u svom zemaljskom habitusu. Mi
stvaramo svijet koji je još nevidljiv čulima na ovom
stupnju rasta, ali koji pridonosi geičkoj cjelini i višim
razinama bivstvovanja.
Mi smo na Putu Ljubavi i smanjujemo patnju u
svijetu jer, nemojmo zaboraviti, istinsko “vježbanje”
mijenja cjelinu našeg bića i naš odnos prema životu i
drugim bićima. Ne postajemo samo tjelesno vještiji i
zdraviji, već do promjena dolazi na suptilnijim razinama,
od naše mentalnosti na više. I Chi “koncept” i čakrički i
mnogi drugi koje tek treba aktualizirati na zapadu, vrata
su kroz koja ulazimo u mogućnosti spiritualizacije našeg
tijela, uma, cjeline bivstvovanja, put k Bogu in ultima
linea, a ne samo “dodavanje superlativa našoj ljudskoj
-8-
predodžbi o Bogu što smatramo veæ i spoznajom Boga”.

Moramo biti atmički a ne ahamkarički orjentirani u
svakom dijelu svoga bića, dok dišemo, dok “guramo
dlanovima”, dok činimo “mudru” ili “asanu” pozdrava
Suryi itd.
Vanjska promjena ukazuje i na postepenu
unutarnju promjenu. Vježbe Tai Chi Chuana
“obnavljaju životnu energiju” ali i više od toga. Nazvati
ju “meditacijom kroz pokret” implicira taj dublji kontekst
postepene preobrazbe na fizičkoj ravni. Slijediti Tao
znači više od “rekreacije” ili “vještine borilaštva”
(prisjetimo se Lao-tzuovog “principa mirovanja i
mekoće” ili zen-budističkog hajijinstva), ili samo
“terapeutike” kojom jednostrano apsolutiziramo našu
korporalnost. Meðutim, zbog ustrojstva zapadnjačkog
mentaliteta efikasno je koncentrirati pozornost na te
momente koji indirektno potiču mentalnu promjenu, ali
ne dovode do “blokade” za nagle i dublje prodore
duhovnih utjecaja.
Smatramo izuzetno vrijednim što u ovoj, kao i u
predhodnoj knjizi, upute dolaze iz osobnog iskustva,
aspekta neposredne prakse i provjere prenešenog znanja i
vještina, stoga posebno važni za prve korake u unutarnji
svijet. Nažalost, netko će se zadovoljiti i samo prvim
korakom. Srećom, vjerujem da ima više onih koji će dalje
kretati duhovnim Putem shvačajući sve bolje “Misao
Praznine” i sve idejne “putokaze” ukorijenjavanja
osobnog života u kozmičku zakonomjernost kroz rast
svijesti, predanost atmičkoj pripadnosti Božanskom
-9-
Životu kao skrbi o svom duhovnom biću i spiritualizaciji

bivstvovanja. Stoga ovo nije samo priručnik jednoj
borilačkoj vještini od mnogih koje su u modi. Posebno
preporučujemo mladima da na ove načine učine prve
korake k jednom boljem i višem životu, životu u ljubavi,
nenasilju i toleranciji. Mnoge zamke i prijetnje iz nižeg,
materijalističkog, ahamkaričkog života time će biti
neutralizirane, pa i izvori potencijalnog zla i
barbarizacije iskorijenjeni veæ u doba mladosti. To je još
jedna pohvala ovakvoj knjizi kojom su odškrinuta vrata
u duhovni svijet bez opterećenja mentalnim ili
kvazireligioznim predrasudama-mali most k velikoj svrsi.
dr. sc. Jadran Zalokar
U Rijeci,03. listopada 1998. za vrijeme boravka

Johannesa Paulusa II. u Hrvatskoj.
- 10 -
Knjigu “Tai Chi Chuan-Boks sjenke” posvećujem svima

onima koji su pokazali razumijevanje tijekom svih ovih
godina.
- 11 -
NA POČETKU
Vrijeme u kojem živimo često puta je u životnoj utrci

ispred nas. Provodimo život u potrazi za raznim stvarima
koje bi nas trebale usrećiti ili osigurati životnu egzistenciju a u
toj igri uglavnom smo mi ti koji gubimo.
Mladenački dani prolaze nam bezbrižno ne brinući se
za probleme. Oni kao da su namijenjeni za nekoga drugoga.
U srednjoj životnoj dobi izloženi smo visokim
naporima oko obitelji, poslovnih zadataka, društvenih obveza
itd. Vremenom osjećamo porast napetosti i sve češće prisustvo
neurotičnih stanja. Počinjemo pribjegavati lijekovima, no i oni
vremenom više ne djeluju, i onda se bacamo u očaj. Tražimo
spas, ali kucamo na krivu adresu vjerujući da će drugi
popraviti naše stanje.
Zašto se ne okrenemo sebi i pokušamo analizirati
stvari koje su nas dovele do ovakvog stanja? Pokušajmo
shvatiti da harmonija duha i tijela ovisi o tome koliku ćemo si
- 12 -
pažnju posvetiti. U utrci za novcem zaboravljamo na sebe.

Siguran sam da mnogi imaju više nego što im treba. Više sam
puta u životu čuo od ljudi koji su oboljeli da bi sve dali samo
da ozdrave. Zar im sada bogatstvo za koje su se tako puno
mučili više nije važno, ili su postali svjesni da sreća ne dolazi
u materijalnom nego u duhovnom stanju?
Energija se u tijelu troši ali i stvara. Ako smo previše

potrošili energije moramo je obnoviti. Hranom obnavljamo
energiju za održavanje vegetativnih funkcija, dok vježbom Tai
Chia obnavljamo životnu energiju koja nas održava u dobroj
tjelesnoj i duhovnoj kondiciji.
Tai Chi Chuan je dakle kineska vježba za održavanje
snažnog tijela i duha. Princip vježbanja je da polagani pokreti
koje izvodimo u svim pravcima dopuste mislima da se smire i
opuste tijelo. Vremenom će ovakav vid vježbanja dovesti do
poboljšanja cirkulacije i uravnoteženja energije.
Autor
- 13 -
1. OPĆA PRAVILA
1.1. MJESTO VJEŽBANJA
Da bi vježbanje izvodili neometano izaberite

pogodno mjesto na kojem ćete se osječati opušteno. Ono
vas ničim ne bi smjelo uznemiravati. Neka to mjesto
bude dalje od radoznalih ljudskih pogleda koji vam
mogu remetiti koncentraciju. Jednako je bitno da za
vrijeme dok vježbate niste izloženi propuhu, kao ni
pretjeranoj vručini ili hladnoći. Ako niste na svom
uobičajenom mjestu tj. ako se zateknete bilo gdje
drugdje a imate želju za vježbanjem, opet odaberite
mjesto koje će odgovarati svim gore navedenim uvjetima.
Vidjet ćete, često puta kada se zateknete na mjestu koje
vas impresionira svojom ljepotom, da ćete poželjeti
vježbati Tai Chi. To ćete i uraditi, a da niste toga niti
svjesni.
Ako ste kojim slučajem ograničeni prostorom
npr., na radnom mjestu ili u sobi tako da niste u
mogućnosti izvesti cijelu formu, moj je savjet da vježbate
u mjestu svaki pokret odvojeno, ponavljajući ga nekoliko
puta, a onda pređite uvježbavanju drugog itd., sve dok
ne prođete sve elemente iz forme.
- 14 -
1.2. VRIJEME VJEŽBANJA
Uglavnom, svako je vrijeme koje provedete u vje`banju

pogodno. Ovdje svakako vrijedi pravilo {to ~e{}e to bolje.
Ali, ~esto puta niste u prilici posvetiti se vje`banju u bilo
koje doba dana. U tom slu~aju odredite si to~no vrijeme
za vje`banje. Prema nekim iskustvima da bi odràli
dobru kondiciju i zdravlje najbolje je ako moète vje`bati
tri puta na dan i to u jutro jedan sat nakon bu|enja, u
poslijepodnevnim satima minimalno dva sata nakon
ru~ka i nave~er jedan sat prije spavanja. Jutarnje
vje`banje }e vam dobro do}i kao gimnastika jer }ete se
rije{iti uko~enosti nastale tijekom spavanja. Popodnevna
vje`ba }e odstraniti zamorne misli nakupljene tijekom
dana, dok }e ve~ernja vje`ba biti ugodna priprema za
odlazak na spavanje. Kako samo izvo|enje Tai Chia ne
traje duè od 6 minuta to vam ne}e uzeti puno od
vremena, nego ~ak {to vi{e, osjetit }ete veliku promjenu
na bolje u vama samima. U drugom slu~aju ako Tai Chi
izu~avate kao energetsku vje`bu i kao sistem borenja
onda morate posvetiti vi{e vremena vje`banju. Prvo,
to~no morate odrediti vrijeme glavnog treninga. Taj
trening uklju~uje zagrijavanje, kompletnu formu, vje`bu
guranja ruku i dodatne Chi Kung vje`be. Druga dva
treninga su vremenski kra}a jer je primarno izvo|enje
kompletne forme dok ostali dio treninga izvodite prema
èlji.
- 15 -
1.3. HIGIJENA
Prije vje`banja Tai Chia dobro je umiti se jer

umivanje pospje{uje koncentraciju koja je neophodna.
Ako ste prije vje`banja naporno radili poèljno je
oprati cijelo tijelo. Kada je koà znojna i zama{}ena,
energetski otvori na va{em tijelu su za~epljeni i te{ko se
uspijeva razmijeniti energija s okolinom ~ime vje`ba
gubi na u~inkovitosti, pa i sam neugodan miris ometa
koncentraciju i stvara osjećaj nelagode. S druge strane
pomo}i }e otklanjanju “stranih” misli i o~istiti
energetsku auru.
Simboli~no, umivanje odklanja sve negativne
energije i razgrani~ava aktivno od neaktivnog djelovanja.
Nije slu~ajno da se u mnogih naroda pranje vodom
uobi~ava prilikom raznih vjerskih obreda. Voda
simbolizira ~isto}u, a pranje vodom prihvaćanje ~isto}e i
spremnost da se prihvati i na~in ìvota koji odràva tijelo
~istim izvana i duh iznutra.
1.4. KONCENTRACIJA
Ukoliko èlite posti}i ve}e rezultate vje`baju}i

Tai Chi tijekom rada duh mora biti smiren, a tijelo
opu{teno. Zato izvo|enju Tai Chia predhode vje`be
disanja iz Nei Dan Chi Kunga koje pospje{uju ve}u
koncentraciju, a kako je Tai Chi kreču}i Nei Dan, njegov
nastavak na predhodne vje`be slijedi prirodni tok
studiranja Chi Kunga.
- 16 -
Pravilna koncentracija se postiè usmjeravanjem

misli na procese koji se odvijaju unutar tijela.
Budno se prati i umom, kontrolira kretanje
energije energetskim kanalima. Pokrenuti ciklus vje`bi
disanja pra}en usmjerenom koncentracijom pokrenut }e
energiju iznutra prema van i obrnuto i time omogu}iti da
energija Chi pote~e svim energetskim kanalima,
dopu{taju}i tako da ~itavo tijelo “di{e” energijom.
Dalje, morate upamtiti da bez dovoljno nazo~ne
koncentracije uzaludno je poku{avati da se pokrene Chi
energija, a obja{njenje je dato u predhodnom tekstu. Ako
se desi, da vam misli lutaju dok vje`bate Tai Chi
preispitajte koji je razlog tome. Poku{ajte ga otkloniti pa
nastavite s vje`banjem. Naj~e{}e nedostatak
koncentracije moè biti uvjetovan brigama, bole{}u,
lutaju}im mislima, fizi~kim umorom, umorom nastalim
od prekomjernog umnog rada, vje`banja na prometnom i
bu~nom mjestu ili od mu~nine u trbuhu od uzimanja
hrane neposredno prije vje`banja.
Princip vra}anja koncentracije doista je
jednostavan. Kada primijetite da vam je koncentracija
opala, odmorite se nekoliko minuta, a onda ponovo
vratite pa`nju na unutarnja zbivanja i procese koji se
odnose na vje`bu i po~nite ispo~etka. Ako i pored toga ne
uspijete posti}i èljenu koncentraciju, prestanite s
vje`banjem za taj dan.
- 17 -
2. [TO JE TAI CHI CHUAN ?
Tai Chi doslovno preveden zna~i vrhovno znanje,

dok dodatak Chuan ozna~uje {aku i time dokazuje da se
radi o borila~koj vje{tini. Dakle, moèmo re}i da je Tai
Chi Chuan “Vrhunska vje{tina borenja”. Ina~e, majstori
~esto me|u sobom svoju vje{tinu nazivaju i Boks sjena.
Tai Chi Chuan je vje{tina koja poprima sve ve}e
razmjere popularnosti {irom svijeta prvenstveno glede
dobre fizi~ke kondicije, zdravlja i dugovje~nosti. U
svojim poemama majstor borila~kih vje{tina Yang Jizhi
(1886-1965) pi{e: “ ...Tko je ~uo za Boks sjena u
pro{losti? On je postao popularan tek nakon izlije~enja
gospodina Tanga od njegove lak{e bolesti.”
Tai Chi je svakako vje`ba prikladna ljudima svih
uzrasta. Te{ke fizi~ke aktivnosti nepogodne su za ve}inu
ljudi, a za one starije, ~esto su i opasne. S druge strane
mnogi ljudi ne nalaze smirenost meditacijom u stanju
potpunog mirovanja i radije prilaze vje`banju poput Tai
Chia. Laiku je Tai Chi najlak{e objasniti kao svojevrsnu
meditaciju u pokretu upravo zato {to se dubokom
koncentracijom kroz pokret obavlja meditacija. Takav
na~in vje`banja ~ini ovu vje{tinu ljudima bliskom.
Drugi razlog popularnosti Tai Chia je taj {to se
moè izvoditi u svako doba i na bilo kojem mjestu.
Svatko moè vje`bati Tai Chi kao {to sam ve} napisao,
bez obzira na godine i fizi~ke sposobnosti. Poznato je, da
veliki broj kineza redovito vje`ba Tai Chi u parkovima i
na ulicama.
- 18 -
Tai Chi je naro~itu popularnost postigao u

zadnjih 50 godina, to~nije od 1949. godine do danas.
Po~etkom 60-tih pojavile su se knjige o raznim stilovima
Tai Chia koje su kori{tene u medicinskim i
psihofizi~kim tretmanima. Novine i magazini pisali su o
ovoj dotad nepoznatoj vje{tini. Veliki broj profesionalnih
i amaterskih u~itelja pripremao se prihvatiti nove
u~enike. Oni su podu~avali svoju vje{tinu u bolnicama,
{kolama, poduze}ima, parkovima, ljudima na selu i u
gradu. Godine 1956. od strane kineske dràvne komisije
za sport i psihofizi~ku kulturu izdana je knjiga
“Pojednostavljeni Tai Chi Chuan” o kojem je rije~ u ovoj
knjizi.
Pojednostavljeni ili Nau~ni Tai Chi kao i Kratka
forma samo su nazivi koji su dati novoj skraæenoj verziji
Yang {kole Tai Chi Chuana. Ova pojednostavljena forma
uzela je 24 pokreta od ukupno 81 koliko ima Duga forma
Yang stila izostavljaju}i te{ke elemente. Dok je za Dugu
formu potrebno 20 minuta izvo|enja, za Kratku formu je
dovoljno svega 5 minuta.
Danas je Kratka forma najpopularniji oblik Tai
Chia jer je relativno jednostavan za u~enje, a u isto
vrijeme jednako djelotvoran kao i ostali stilovi Tai Chia.
U kineskoj kulturi Tai Chi je zauzeo bitno mjesto
postaju}i vremenom najpopularniji metod masovne
rekreacije, vje`be koju svi rado prihva}aju od najmla|ih
do najstarijih. Danas ljudi i na Zapadu druk~ije gledaju
na stare nauke koje potje~u iz Kine, pa kineski u~itelji
odlaze {irom svijeta podu~avati ovu vje{tinu.
Tai Chi ljudi vole jer otkriva onu lijepu stranu
ìvota. Uz opu{ten pokret i duboko disanje vraćamo se
prirodnim principima ìvljenja. Vje`baju}i osje}amo
- 19 -
energiju. Svaki udisaj stvara osje}aj lagode kao kad

prinesemo cvijet želeći ga pomirisati. To je iskonsko
opho|enje s prirodom gdje se ne odvajamo, ve} naprotiv
postajemo dio nje. Pulsiramo istom frekvencijom i
stapamo se jedno u drugo. To je uistinu slije|enje Tao
puta.
Vje`baju}i Tai Chi upoznajete sebe {to proizlazi
iz svakog pokreta koji izvodite. Mnogi }e od vas na
po~etku biti neugodno iznena|eni glede prekomjerne
tjelesne uko~enosti i nemogu}nosti izvr{enja zadanih
radnji. To se vidi kroz svaki pokret ve} na samom
po~etku vje`banja. Po~etnik vje`bu izvodi
nekoordinirano i isprekidano s pretjeranom uko~eno{}u.
Ravnoteà je ugroèna, udisaj i izdisaj ne prate kretnje
tijela {to dovodi do preuranjenog zamora dok nazo~no
odsustvo koncentracije prilikom izvo|enja uveliko
smanjuje efekat same vje`be. To su samo neke od
ustaljenih gre{aka koje radi svaki po~etnik. Upravo zato
je i osmi{ljen Tai Chi da vrati naru{enu harmoniju.
Naredba koju {alje um putem ìv~anog sustava dolazi u
onaj dio tijela koji }e zadanu zapovijed prenijeti u
pokret. Uz to sam izgled u~injene vje`be bit }e bolji ako
neposredno prije samog izvo|enja vizualizirate pokret.
To zna~i da prvo stvorite sliku u glavi kako bi {to
ispravnije prenijeli zapovijed u bilo koji dio tijela. Kada
nau~ite pravilno izvoditi sve pokrete, moète po~eti sa
izvo|enjem forme uz kontrolu dubokog disanja {to }e
daljnim radom dovesti do poja~anog toka energije i
akumulacije u podru~ju Dan Tiena. Kasnije }ete tu
akumuliranu energiju svjesno voditi energetskim
kanalima {to }e uspostaviti pravilan odnos Yina i Yanga
u tijelu. Isto tako jednako dobro }ete uspjeti izmjenjivati
- 20 -
pozitivnu energiju Yang koju uzimate udisajem i

negativnu ili istro{enu energiju Yin koju izbacujete
izdisajem. Koli~ina unesenog Yanga ovisi o duìni
udisaja. S druge strane da bi se odrào pravilan odnos
Yina i Yanga u tijelu izdisaj mora imati istu duìnu kao i
udisaj.
Sljede}a bitna karakteristika Tai Chia je
ovladavanje vje{tinom borenja. Svaki pokret u Tai Chiu
sadrì neku od tehnika obrane ili napada pa dok izvodite
formu moète zami{ljati da se borite, vode}i ra~una o
obrani ili napadu. Cilj vje`banja Tai Chia kao borila~kog
sistema je bu|enje i kontrola unutarnje energije da se
osjeti njeno kretanje od Dan Tiena do dlanova.
Tai Chi se moè vje`bati i u paru primijenjuju}i
neku od tehnika iz forme u cilju uvje`bavanja borenja.
Tai Chi je zaista sveobuhvatan. On je Vrhunsko
znanje i mo} koja dopire do neslu}enih granica.
Smi{ljen tako, da u~i mnogim znanjima, postao je
popularan. Pored sticanja pravilne koordinacije pokreta,
ravnoteè i umije}a dubokog disanja, Tai Chi nas u~i da
mudrost izvire iz smirenosti. Iako su pokreti meki i
spori, a tijelo opu{teno oni bude u vje`ba~u veliku
ìvotnu energiju. Tek kada se tjelesno smirimo, moèmo
~uti unutarnje vibracije na{eg tijela i tada kaèmo da se
duhovno budimo.
- 21 -
2.1. UTJECAJ NA ZDRAVLJE
Tek je pred nama vrijeme u kojem }e Tai Chi pod

lupom nauke otkriti sva svoja korisna djelovanja na
ljudski organizam. Ipak, kroz stolje}a uo~ena je
sposobnost unutarnjih {kola kineskog boksa da djeluju
kao preventivne mjere za pobolj{anje zdravlja kao i
spoznaja da je najbolji na~in za unapre|enje zdravlja
uspje{na regulacija nervnog sistema {to upravo nalazimo
u vje`bama Tai Chi Chuana.
Stanje uma u kojem se nalazi praktikant dok
izvodi vje`bu pomo}i }e izlije~enju mnogih bolesti.
Jedinstvena metoda treninga glavni je faktor koji je
doveo do popularizacije Tai Chia kao sredstva za
izlje~enje bolesti i odràvanja dobre fizi~ke kondicije.
Mirno srce i koncentrirana misao princip je vje`banja
koji nervnom centru dozvoljava odmaranje
pobolj{avaju}i u isto vrijeme sposobnost koordinacije
funkcija razli~itih organa. Relaksacija cijelog tijela,
prirodno i duboko disanje, gipki pokreti savijanja u
obliku luka sa centrom oko struka, te vje`be koje dovode
unutarnju snagu u same vrhove udova pomo}u umne
kontrole, dovodi do harmonije kompletnog tijela.
Drugim rije~ima znatno se pobolj{avaju funkcije rada
svih organa.
Psihi~ka napetost posljedica je ìvljenja
ubrzanim i modernim ìvotom. Upravo ta napetost
dovodi vremenom do smanjenja ili prekida protoka
energije u energetskim kanalima, a bolest koja slijedi iza
toga samo je produkt nastale situacije koja se odraàva
- 22 -
direktno na organu s najmanjim energetskim

potencijalom.
Mirnim i mekanim pokretima Tai Chia
dozvoljavamo da se misli smire, a tijelo opusti. Svaki
pokret motiviran je umom a ne samo fizi~kim naporom.
Um i tijelo moraju povezano djelovati posredstvom
koncentracije koja }e rukovoditi svim radnjama kao {to
su pravilan ritam disanja, uskla|enost pokreta ruku i
nogu, gornjeg i donjeg dijela tijela, struka, ki~me i o~iju.
Na taj }e na~in doprinijeti smirivanju ~itavog nervnog
sistema i ja~anju funkcija mozga.
Na kraju, ipak moram naglasiti da je Tai Chi u
prvom redu preventivna mjera za o~uvanje zdravlja {to
zna~i da oni koji ga redovito vje`baju duè vrijeme
postaju otporniji na bolesti, bolje su tjelesne kondicije, a
ìvotni vijek se produùje.
U Tai Chiu se ne de{avaju ~uda. Potrebna je samo
upornost i svakim narednim danom }ete osjetiti
pobolj{anja. To }e se prvo odraziti kroz dobro
raspoloènje, zatim poja~anom dnevnom aktivno{}u,
ve}om izdr`ljivo{}u, prestankom lak{ih tjelesnih smetnji
kao {to su npr., mu~nina, vrtoglavica, nepotpun dah,
preuranjeni zamor, nesanica, nervoza itd. Glede svih
gore navedenih razloga Tai Chi je u Kini prerastao u
oblik masovne rekreacije koja se u sklopu tradicionalne
kineske medicine primijenjuje u terapeutske svrhe, a
takav na~in vje`banja danas se ra{irio po cijelom svijetu.
- 23 -
3. ZAŠTO TAI CHI CHUAN ?
Cilj vježbanja Tai Chi Chuana je dvostran. Jedna

strana Tai Chia nam otkriva njegovu primjenjivost u
terapeutske svrhe. Radi ovakvog tumačenja vježba ga
većina ljudi. Druga strana vježbanja nam otkriva njegovu
borilačku primjenjivost.
Osnova za dobro usvajanje ove vještine je
ispravno podučavanje, prirodna nadarenost i istrajnost.
Ni jedna od ova tri načela ne uzdiže se iznad drugih nego
se međusobno nadopunjavaju. To znači da bez obzira na
ispravno podučavanje i prirodnu nadarenost vježbač neće
napredovati ukoliko nije dovoljno ustrajan, i obrnuto.
Važno je znati da uporno vježbanje Tai Chia
održava dobro zdravlje i liječi bolesti, a prekomjerno
uzimanje hrane i nekretanje dovode do oboljenja. I dok
propuštanje obroka ne predstavlja nikakav gubitak,
propuštanje dnevne vježbe krajnje je nepoželjno. Ovo
shvaćanje pomoći će razvijanju upornosti. Svi ljudi nisu
jednako mogućni usvojiti Tai Chi. Kako sam naveo bitan
faktor za savladavanje vještine je prirodna nadarenost.
Međutim, ako netko nema prirodnu nadarenost za
vježbanje Tai Chia, to ga ne bi trebalo odvesti od
daljnjeg vježbanja. Ako drugi ljudi usvajaju određeni
pokret sa deset ponavljanja, takav vježbač treba uraditi
sto. Ako nastavi sa ovakvim načinom vježbanja i ne
odustane, sigurno će naučiti Tai Chi. Iako je možda bio
manje prirodno nadaren za ovakvu vrstu vježbanja,
postaće majstor vještine.
- 24 -
Uvriježeno je mišljenje da su borilačke vještine

povezane sa snagom. U Tai Chiu su spojena znanja
kineske narodne medicine i Tao filozofije pa se zahtjev
za razvoj mišićne mase zamjenio potrebom za mekim
pokretom.
Svima je jasno da jaki pobjeđuju slabe, ali je
teško prihvatiti ideju da meko i popustljivo može
savladati čvrsto i nepopustljivo. Najbolji primjer za
objašnjenje ovoga je stablo koje se savija pod naletom
vjetra. Vjetar je sačinjen iz zraka. Zrak je mekan i
popustljiv. Međutim, kada se njegova masa sjedini u
pokret, ruši sve pred sobom.
Glavnu riječ kada govorimo o snazi Tai Chi
Chuana ima Chi. Da bi se shvatilo i usvojilo znanje o
pokretanju i cirkulaciji chia, neophodan je umni napor.
To znači da se umnom kontrolom chi u tijelu stvara,
skladišti i vodi. Chi se nakuplja u predjelu trbuha, ali se
na najvišem nivou stvaranja chia postiže i velika
opuštenost i mekoća. Chi pokreće tijelo i taloži se u
kostima. Snaga koja se stièe na ovaj način je ogromna jer
posjeduje sjedinjenje mase.
Mada veliku snagu možete postići vježbanjem Tai
Chia, morate shvatiti da je najvažnije od svega tjelesno
zdravlje i smirenost.
Međutim, ukoliko vježbate Tai Chi kao borilačko
umjeće, morate se voditi uzrečicom da “silu od tisuću
kilograma svladamo snagom od nekoliko grama”. Ova
izreka prije naglašava djelovanje svijesti nego tjelesnu
snagu. Kako sam naveo snaga i mišićna masa u Tai Chiu
moraju biti potpuno odbačene. Tijelo u svom djelovanju
mora biti što više opušteno i pokretljivo. Pored toga
morate se kretati za protivnikom. Kada vas on napadne,
- 25 -
izmičete se u stranu i koristite silu napada za tehniku

odbijanja ili privlačenja koja ne nailazi na otpor da
oborite napadača. Upravo na taj način sila od nekoliko
grama može savladati silu od tisuću kilograma. Kada se
nekorištenje snage mišića i opuštenim tijelom postiže
sloboda pokreta, to oduzima napadaču mogućnost da
zada odlučujući udarac jer u stvari za to ne postoji
trenutak jer ne postoji težište na osnovu kojeg bi udarac
bio izveden.
Vještina Tai Chia ukorijenjena je u stopalima,
raste u određenom smjeru prema kukovima, grana se i
djeluje preko dlanova i prstiju.
Ovo ukorjenjenje u stopalima znači da buja iz
tabana, iza jastučića, prolazi penjuæi se nogama, preko
kukova koji usmjeravaju snagu u gornji dio tijela do
dlanova.
S druge strane snaga proizlazi iz kostiju dok iz
mišića proizlazi žilavost. Jak udarac uz upotrebu snage
zahtijeva uključivanje svih kostiju i napinjanje svih
mišića tako da udarac padne kao čekić.
Početnicima je često puta teško razlikovati
žilavost od snage. Zato bi trebalo vježbati vježbu guranja
ruku. U ovoj vježbi ruke se neprestano blago dodiruju
dok par izvodi različite pokrete. Svatko se isključivo
rukovodi čulom dodira da preduhitri slijedeći pokret
drugog prije nego se uopće dogodi. Vježbu je potrebno
ponavljati sve dok se ne stekne potpuna kontrola svakog
pokreta partnera. Kada se ovlada vježbom guranja ruku,
kaže se da ste ušli na velika vrata za vježbanje Tai Chia.
Na najvišem nivou vježbe guranja ruku čulo dodira se
pooštrava. Tko dosegne takvu usavršenost, postići će da
mu mišići, tetive i koža postanu tako osjetljivi pa će biti
- 26 -
spreman izbjeći udarac refleksno, čak i ako je napadnut s

leđa bez upozorenja. Uz ispravno podučavanje i redovito
vježbanje ovo će svatko moći iskusiti.
Shaolin redovnik u karakterističnoj Tai Chi pozi
- 27 -
4. DO ZDRAVLJA KROZ POKRET
4.1. Članak o Tai Chi Chuanu objavljen u

Novom Listu,
12. travnja 1997. godine.
Kineski car Yua naredio je svojim podanicima

vježbanje “velikih plesova” kako bi spriječili bolesti. Bilo
je to 2205. godine prije nove ere. Radilo se o Tai Chi
Chuanu. Koliko je car Yua bio u pravu, vidi se i po tome
što je 4 000 godina poslije Tai Chi osvojio Zapad
potvrđujući da praktički nema bolesti na koju ne djeluje
povoljno.
Polazeći od tih postavki, od kojih polaze
akupunktura i cjelokupna kineska medicina, a to je da
tijelom kroz dvanaest merdijana cirkuliraju dvije vrste
energije, pozitivna i negativna, jang i jin, Tai Chi
zapravo pridonosi njihovom uravnoteživanju. Kada su te
dvije energije u ravnoteži, tijelo ostaje zdravo, um bistar,
a čovjek je sretan i tada je nemoguće razboljeti se. Poznat
je sluèaj učitelja Cheng Mana koji je početkom stoljeća
donio Tai Chi na Zapad. Teško bolesnom od tuberkoloze
liječnici su mu davali najviše nekoliko mjeseci života.
Nemajući što izgubiti počeo je redovito vježbati i bolest
je za godinu dana potpuno nestala. Shvativši da mu se
bolest javila kao šansa da se razvija, a ne kao nesreća na
kraju je zaključio: “Istina je da sam u životu bio
lijenčina”. Bilo je to u vrijeme kada su ljudi masovno
umirali od tuberkoloze jer lijeka nije bilo. No, za onoga
- 28 -
tko je znao, lijek je bio Tai Chi Chuan. Sustav laganih

vježbi nalik na usporeni balet što pokretima asocira na
istočnjačke borilačke vještine.
“Ja bih ga opisao ka splet vježbi i pokreta koji se
rade usporeno bez ikakvih zahtjeva za brzinom i snagom.
Tijelo se ne zamara, a uz taj pokret su vrlo bitni pravilno
disanje i pravilna koncentracija. Za one koji nikada nisu
čuli za Tai Chi Chuan imam običaj reći da je to nešto
između yoge i aerobica, između statičnog i dinamičnog”,
kaže Namik Dizdarević prvi koji je u Rijeci počeo s
javnim prezentacijama te drevne kineske discipline.
Riječani su se s Tai Chiem upoznali 1988. u Društvu
“Zdrav život” u koji je samo jedan plakat, izvješen na
Korzu tada doveo više od 200 ljudi. Rijeka je bila zrela za
Tai Chi Chuan. Istina, u našim parkovima još nije kao u
Kini gdje grupe ljudi na svježem zraku vježbaju Tai Chi
u svrhu rekreacije i u terapeutske svrhe, ali budući da je
Namikove poduke pohađalo već više od 400 vježbača koji
su vježbali najmanje godinu dana, a on nije jedini koji
poučava Tai Chi Chuanu i u riječkim parkovima uskoro
možemo očekivati idilične slike.
Svatko je tvorac svoje bioenergije
Tai Chi se u Kini počeo masovnije vježbati tek

početkom ovog stoljeća. Prije toga ga je vježbala samo
obitelj Chen i to stoljećima, a vježbe su krili kao veliku
tajnu jer su spoznali njihovu moć. Korijeni Tai Chia su
duboki, ali se ne zna tko ga je izmislio. Tvrdi se čak da ga
je Chang San Feng naučio u snu. Naziv u prijevodu znači
nešto vrhunsko i nedostižno poput vrhunske vještine
- 29 -
očuvanja zdravlja, a dodatak Chuan znaži da se nekada

vježbao kao borilačka vještina. Oni koji su ga duže
godina vježbali uvidjeli su da njime puno više dobivaju, i
poboljšavao im se kompletan zdravstveni status. “Tako je
danas to više pokret za rekreaciju i zdravlje kao što je i
kod nas u Rijeci”, kaže Namik Dizdarević koji sada vodi
skupinu od pedesetak vježbača u Tai Chi Klubi “Rijeka”
na Mlaki.
Tai Chi Chuan nije samo sustav vježbi. On je i
filozofija života, utemeljena na taoizmu. U Kini je danas
pojednostavljen do maksimuma. Pokreti jednostavni i
laki za pamćenje, a može ih raditi svatko bez obzira na
godine i zdravstveno stanje. Podijeljeni su u 24 pozicije
koje izvođeni vrlo polako ostavljaju dojam poezije kroz
pokret. Čak su i imena pojedinih stavova slikovita i
poetična: Gurni planinu, Zlatni pijetao stoji na jednoj
nozi, Ruke kao oblaci, Uhvati pticu na dlanu...
Postoji puno formi Tai Chia. Svi su nastali iz
jedne osnovne forme koju je vježbala obitelj Chen.
Danas su četiri najjače škole u svijetu: Yang, Wu, Sun i
Chen. Ovo što mi radimo je Kratka Yang verzija ili
popularnije rečeno znanstveni Tai Chi. Zašto
znanstveni? Zato što se 1956. godine u Kini oformila
jedna stručna komisija koja je na temelju postojećih
vježbi Tai Chia napravila najbolju kombinaciju koju će
moći napraviti svi ljudi. Originalni Tai Chi je imao
nekih složenih pokreta, skokova, udaraca u zemlju,
trešenja tijelom, a koji su kasnije izbačeni jer su služili
više za borbu, a razvijani su oni zdravstveni aspekti i to
na taj način da ih može što više ljudi raditi. Duga forma
traje dvadesetak minuta i izostala su samo ponavljanja
pokreta.
- 30 -
Totalno zdravlje
Tai Chi Chuan zapravo djeluje na tri razine:

fiziološku, energetsku i meditativnu. Prema tome u sebi
sadržava sva tri stupnja razvoja čovjeka i mogućnost da
praktikantima ostvari totalno zdravlje. Stručnjaci
preporučuju da se Tai Chi vježba tri put dnevno.
Najbolje je odvojiti po 15 minuta ujutro, u podne i
navečer. To je sasvim dovoljno da bi se čovjek stvarno
osjećao dobro. No, kineska poslovica kaže da će već i onaj
tko dva put vježba Tai Chi postati savitljiv poput
drvosječe i miran poput mudraca. Kako se i zašto to
događa objašnjava Namik.
Kinezi smatraju da je svaki čovjek bioenergetičar,
ali takav koji razvija tu svoju bioenergiju prvenstveno za
sebe, a ne da bi nekog liječio. Oni ne razmišljaju o
mogućnosti da neki čovjek treba pomagati drugom
čovjeku bioenergijom, nego ga treba privući da i sam
vježba i na takav način to osjeti na samom sebi. Drugim
rječima, ne treba mu darovati ribu, nego ga treba naučiti
da je sam ulovi. U ovom slučaju da vježba Tai Chi.
Energija ima oblik kugle
Kinezi govore o energiji koju posjeduje svako

ljudsko biće, Grci su je nazvali pneuma, Stari Egipćani
sekhem, Indijci prana, Kinezi chi, a Japanci ki dok bi je
mi nazvali bioenergija. No sve je to jedno isto-životna
energija. Čovjek udisajem ne unosi samo kisik nego i
- 31 -
energiju iz svemira koja mu isto tako kao i kisik održava

život. On to u dobrom zdravlju zna usklađivati s tijelom,
ali kad se ravnoteža poremeti, dolazi do bolesti. Ubodom
igala ili akupresurom stimulira se protok blokirane
energije, a mi u Tai Chiu pokretom postižemo to isto.
Vježba je naš prekidač. Ukoliko napravimo vježbu dobro
taj prekidač je uključen i energija kola kako treba. Meni
su neki učenici znali reći da im je nakon kratkog
vremena vježbanja Tai Chia gore nego prije, ali to je
samo zato jer je poèelo njegovo iscjeljujuće djelovanje.
Kad se stopite sa svojim lošim navikama, vi i ne
primjećujete da vam one stvaraju vaš loš životni status.
No kad upadnete u probleme ili krize onda se trgnete i
počnete nešto mijenjati u životu, počnete vježbati,
mijenjati ishranu i to je ta vaša šansa da se izlječite. Svi
moji učenici počinju sa Tai Chiem da bi nešto učinili za
sebe.
Ljudi koji vježbaju Tai Chi zaklinju se da točno
osjećaju energiju kao nešto živo i još navode da ona ima
oblik kugle.
Trebalo je proći jedno pet godina od prvog
kontakta sa Tai Chiem da bih počeo osjećati prave
efekte. Mogao bih to opisati kao neko podrhtavanje,
vibracije u zoni trbuha, trnce koji dolaze do ruku, a to je
zapravo ta bioenergija koja dolazi do krajnjih
ekstremiteta. Tako sam na kraju mogao vježbati po
velikoj hladnoći, a da su mi i ruke i noge bile tople. To
dolazi samo od sebe. Pri vježbanju ne smijete razmišljati
nasilno voditi vaše misli k uspjehu. Trebate biti vođeni
samo idejom da vam se ono što radite sviđa i tražiti
zadovoljstvo u tome. Jednoga dana stvarno počnete
- 32 -
osjećati tu bioenergiju čak u obliku kugle. To nije

preuveličavanje.
Namik objašnjava kako Tai Chi Chuan djeluje
kroz kontrolu udahnutog zraka, čime se uz dobru
koncentrciju pobuđuje nervne centre, stimulira
cirkulacija krvi i vitalna bioenergija tijela. Zato svim
početnicima kaže da se kad počnu vježbati Tai Chi
trebaju potpuno opustiti kako bi chi nesmetano putovao
tijelom. Kad se to postigne, grudni koš se i dalje opušta,
a chi je umnom kontrolom primoran spustiti se do Dan
Tiena zone trbuha. Poslije izvjesnog vremena osjeća se
kako se chi skuplja u masovnu integraciju nekoliko
centimetara ispod pupka odakle poèinje kružiti cijelim
tijelom. Nakon dužeg vježbanja tom energijom se može
upravljati trenutačno posredovanjem uma i do bilo kojeg
dijela tijela.
Pozitivan utjecaj na krvotok
Tu se koristimo i vizualizacijom što pomaže da se

poput akumulatora punimo zdravom i svježom
energijom, a izbacujemo istrošenu. Na kraju vježbanja vi
zapravo osjećate kako vam cijelo tijelo diše. Vi ste kao
cvijet koji sve svoje latice širi.
Korist vježbanja Tai Chi Chuana za zdravlje je
velika. Poznato je da do mnogih kroničnih oboljenja
dolazi zbog poremećaja živčanog sustava. Ako postoji
metoda za reguliranje nervnog sustava, to bi bio najbolji
način da se unaprijedi zdravlje. Efekt se može naći kroz
vježbanje Tai Chi Chuana navode zagovornici. Pritom
ritam disanja sinhroniziran s laganim pokretima,
harmonija kretanja nogu, ruku, gornjeg i donjeg dijela
- 33 -
tijela, struka, kičme i očiju pridonosi smirivanju čitavog

nervnog sustava i jačanja funkcija mozga.
Tai Chi dobro utječe i na krvotok. Pospješuje
cirkulaciju krvi jačajući srčani mišić i djelujući kao
preventiva protiv bolesti srca i arterioskleroze.
Vježbanjem čovjek počinje uočavati promjene unutar
svog tijela i često može sam sebi pomoći prije no što se
novonastala neravnoteža u tjelesnom sustavu razvije u
bolest koju je poslije teško izlječiti.
Imao sam slučajeva da su mi ljudi dolazili zbog
problema s kralježnicom, aritmijom srca i drugim
problemima i svima je pomoglo. U vježbama nekad
sudjeluju po dvoje partnera. Takva je primjerice vježba
gurajućih dlanova. U njoj možemo osjetiti snagu čovjeka
s kojim vježbamo. S malim pokretom možete odgurnuti
partnera po tri metra od sebe. Energija se može
koncentrirati u jednoj točki tijela, primjerice na dlanu, i
odbaciti protivnika. Možete misliti koliko je ta energija
djelotvorna kada se upotrijebi za vlastito izliječenje, kaže
majstor ove drevne kineske vještine Namik Dizdarević.
Jelena Sedlak
- 34 -
4.2. Tai Chi Chuan i moderni svijet

(Referat sa predavanja u Tai Chi Klubu “Rijeka”
1999.godina)
Suvremeni razvoj tehnologije i urbanizacije

uvjetovao je unapređenje standarda odnosno poboljšanje
života čovjeka današnjice. Mnoge naprave koje smo
izmislili učinile su nam život ugodnijim. Više ne
moramo danima putovati da bi došli na određeno mjesto.
Hrana koju pripremamo već je polupripremljena i treba
nam nekoliko minuta da bude servirana na stolu. Mnoge
tehničke naprave zamijenile su nas u radu. Međutim,
iako nam je život lakši nego našim djedovima i bakama
osjećamo nešto što je duboko u nama i što nas podsjeća
na našu iskonsku potrebu, a to je zaštita i unapređenje
zdravlja.
Važno je znati, u svemu što činimo, ili
zadovoljavamo ili ne zadovoljavamo svoje potrebe.
Primjećivali mi to ili ne, u svakom trenu odlučujemo o
svom životu. Naučiti odlučivati tako da izbor uspješno
zadovoljava naše potrebe ključ je u potrazi za srećom.
Drugim riječima i kad nismo odlučili, odlučili smo. U
našem se životu ništa neće promijeniti ako ne učinimo
nešto drukčije od onoga što smo dosad radili.
Kadkad ne donosimo odluke i ništa ne
poduzimamo zato jer nismo sigurni u sebe. Nismo
sigurni što bismo trebali učiniti ili čemu valja težiti.
Nismo čak sigurni ni u to kako u svoj život početi unositi
ravnotežu i raznolikost.
- 35 -
A imamo vlastiti sustav opstanka. Tvore ga brojni

različiti tipovi unutarnjih alarma. Razumijevanje tih
signala može nam život učiniti sretnijim. Ti su
unutarnji alarmi izravno povezani s našim osnovnim
potrebama. Signali koji čine naš sistem opstanka mogu
biti pozitivni ili negativni. Oni nam istog časa i posve
pouzdano kazuju dobivamo li ono što trebamo i što
želimo. Signali su unutarnji znakovi blisko povezani s
našim osnovnim potrebama i predođbama. Oni nas
upozoravaju o narušenom stanju zdravlja i sve ono što
trebamo učiniti je to da ih znamo protumačiti i djelovati
na pravi način. Time dolazimo do saznanja doc. dr.
Stjepana Hajmera da tjelesna aktivnost određenog
intenziteta i obima ima nezamjenjivo djelovanje kako u
fazi rasta tako i u sprečavanju, odnosno odlaganju
biološkog narušavanja funkcionalnog i zdravstvenog
stanja.
Ljudski organizam se tijekom evolucije ljudske
vrste nesumnjivo prilagođavao svim svojim
podsistemima za pokretačku funkciju te je već odavno
zamijećeno da se kod tjelesno neaktivnih ljudi razvijaju
različite poremetnje zdravlja, od smanjenja
funkcionalnih sposobnosti pa do pravih patoloških
stanja.
Među prvim pisanim materijalima o povezanosti
tjelesne aktivnosti i zdravlja su zapisi iz drevne Kine iz
vremena Žutog Cara o posebnoj vrsti gimnastike za
disanje koja je bila zapisana pred skoro 5000 godina.
Grčki liječnik Hipokrat (460-370-te godine
pr.n.e.), utemeljitelj znanstvene medicine, navodi:
“Dosada i ljenčarenje vuku za sobom poroke i bolesti,
dok aktivnost donosi sa sobom bodrinu, koja je uvijek
- 36 -
usmjerena ka jačanju života”. Arapski liječnik Avicena

(XI st.) piše u svom poznatom djelu “Kanon medicinske
znanosti” slijedeće: “Utvrdio sam, medicina je nauka o
poznavanju stanja ljudskog tijela, ukoliko je zdravo ili
izgubilo zdravlje, da mu se zdravlje očuva ili vrati.
Poznavanje svake stvari koja može biti uzrok zdravlja ili
bolesti također je predmet proučavanja medicine. Uzroci
mogu biti očigledni ili skriveni pa je neophodno u
medicini proučavati i pojave pri zdravlju i u bolesti..” U
daljnjem tekstu Avicena također daje do znanja da je
tjelesna aktivnost uzrok zdravlju, a neaktivnost uzrok
bolestima. Njemački liječnik Schmit objavljuje dvije
knjige (1893. i 1905.) u kojima tretira tjelesno vježbanje
prema vrijednosti utjecaja na tijelo. U našim krajevima
Radovan Marković u svojoj knjizi “Nauka o zdravlju” ,
izdanoj 1909. godine u Zagrebu, izlaže i za današnje
pojmove vrlo moderne stavove povezujući između
ostalog aktivnost, sposobnost i zdravlje slijedećim
riječima: “Kretati se tijelom isto je tako od prijeke
potrebe, kao što je jesti i piti. Svaki organizam ne radeći
gine, radeći razvija se i jača. Radom i vježbom bivaju
mišice snažne i ustrajne, kretanje sigurnije, brže,
slobodnije i spretnije, a čitavo tijelo čilo i krepko. Dok se
krečeš, radi gotovo čitav organizam, zato je življa opća
tvarna izmjena i snažnija djelatnost pluća i srca, a po
tome se podražava zdravlje, jača životna snaga i
otpornost.”
Ipak velika fizička naprezanja primjerena su više
mlađim osobama. Utvrđeno je da umjerena fizička
aktivnost najbolje fiziološki djeluje na organizam.
Upravo u tu svrhu osmišljen je Tai Chi Chuan drevna
kineska vještina za zdravlje i psihofizičku ravnotežu. Tko
- 37 -
god je posjetio Kinu morao je zapaziti čudnovatu,

polaganu i dostojanstvenu vježbu što je u parkovima, na
ulicama ili u dvorištima tvornica ili ustanova izvode
milijuni ljudi. Vježba slična polaganom plesu oduvijek je
izazivala zanimanje stranaca. Nazivali su je “kineska
gimnastika” ili “boksanje sa sjenom “.
Često uz pominjanje Tai Chia stoji riječ Chi. Što
je zapravo Chi? Za Kineze je pojam Chi vrlo širok. On
označava opću osnovu svega što postoji. Riječ Chi koja
nije istovjetna onoj u Tai Chi-u znači dah ili duh. Chi
postoji u svakom živom biću, a postoji Chi svakog
sastojka, svake smjese, svakog stanja, svake grupe ljudi.
Ono na što se se ukazuje ovim izrazom je životni činilac
koji pokreće sve pojave. Kada se govori o Tai Chi
Chuanu, naglašava se Chi tijela koji potkrepljuje njegove
životne funkcije. Chi u tijelo uvlačimo sa zrakom koji
dišemo, a bolest se smatra pokazateljem prekida
slobodnog toka chija kroz tijelo. Dakle cilj vježbanja Tai
Chi Chuana je da uspostavi prirodni tok Chi-a
oslobađanjem od napetosti koja inače ometa ovaj tok.
U daljnjem tekstu iznijeti ću viđenje Freda
Lehrmana o važnostima Tai Chi Chuana kao i njegovo
shvaćanje u modernom svijetu.
“Znam ljude koje zanima Tai Chi Chuan iz
različitih razloga. Spolja gledano liči na neku vrstu
vještine kretanja. Postoje legende o Tai Chi Chuanu.
Priča se da su redovnici, poznavatelji ove vještine mogli
da se obrane od napadača ne prekidajući meditaciju.
Mada ovo uvjerenje sadrži apstraktne detalje, ono još
uvijek otkriva pravu prirodu Tai Chia kao umijeća
samoobrane. To je manje vještina, a više stanje tjelesne
budnosti. Tijelo uči da odgovara bez predumišljaja ili
- 38 -
plana, mada vrlo točno i svrsishodno-slično

pogledu…Siguran sam da ćemo u bliskoj budućnosti
imati naučni uvid u pojave koje su povezane sa Tai
Chiem. Međutim mislim da je vrlo važno zapamtiti da je
sredstvo koje najviše odgovara ovome naše tijelo.
Mikroskop je u stvari svojevrstan produžetak oka. Ako
postanete osjetljivi na sopstvene energetske promjene
tada možete upotrijebiti svoje tijelo da proučavate Chi
neposredno.”
Ovim je saznanjima Fred Lehrmannas na vrlo
slikovit način uputio ka shvaćanju Tai Chia kao i na
njegovo značenje za čovjeka. Ukazuje na međusobne
direktne utjecaje i odnose kao i mogućnosti koje se
otvaraju svakom vježbaću.
U svojoj knjizi “Tai Chi Chuan-Jednostavni put”
učitelj Cheng Man Ching potvrđuje važnost gore
navedene izjave: “ Uzmite moj slučaj za primjer. U
mladosti mi je neizlječivo nedostajala upornost. Kad god
bi mi zdravlje popustilo vježbao sam Tai Chi. I samo što
bih osjetio poboljšanje prestajao bih sa vježbanjem. Tako
se ponavljalo. Mogu se zahvaliti samo Nebu što mi je
slalo bolest za bolešću da bi me nagnalo da istrajem
usprkos sklonosti ka odustajanju…u mladosti, dok sam
pohađao Yu wen univerzitet i Fakultet likovnih
umjetnosti u Pekingu zdravlje mi je bilo izuzetno slabo.
Prisiljavao sam se da tamo ostanem pet godina. U ljeto
1925. godine vratio sam se u Šangaj i nerado prihvatio
učiteljsko namještenje na šangajskom Fakultetu
likovnih umjetnosti. U to vrijeme bolovao sam od
tuberkoloze koja se toliko pogoršala da sam skoro
podlegao. Rođaci i prijatelji nisu nalazili način da mi
pomognu. Međutim, ubrzo me je gospodin Pu odveo kod
- 39 -
učitelja Yanga da izučavam Tai Chi Chuan. Kroz

nekoliko mjeseci unutarnje krvarenje je prestalo, a moja
se temperatura vratila na normalnu. Za manje od godinu
dana kašalj je nestao. Za šest ili sedam godina drugi
simptomi kao što su glavobolja, ispadanje zuba,
zamagljeni vid i gubljenje pažnje, nestali su. Čovjekov
život je ograničen, ali zahtjevi nisu. Ako čovjek ne
pronađe način da postane snažan, malo nade ima da će
moći u punoj mjeri da žanje dobrobit zdravlja.”
Tako je učitelj Cheng Man Ching dao svoj
primjer glede važnosti vježbanja Tai Chia. Vjerojatno je
mnogim kasnijim vježbaćima upravo ovaj primjer
poslužio da počnu vježbati Tai Chi Chuan.
Moje objašnjenja Tai Chia vezano je uz moja
vlastita iskustva i mnoga iskustva dosadašnjih vježbača.
Moram reći da kod nas na žalost još uvijek ne postoje
institucije kao drugdje u svijetu koje se bave
proučavanjem veze između moderne medicine,
zdravstvene rekreacije i Tai Chi Chuana pa su sva
saznanja vezana uglavnom kroz moja osobna iskustva ili
iskustva vježbača koji su dolazili vježbati kod nas u
klubu. Mislim da bi znanstveno mišljenje dalo konačni
odgovor na mnoga otvorena pitanja vezana za ljudsko
zdravlje i način očuvanja zdravlja kao i mogućnosti
ozdravljenja. Dovoljan je slučaj vezan za akupunkturu
koja je još prije trideset godina smatrana nečim što
graniči sa znanošću da bi je danas prihvatili mnogi
zdravstveni centri kao jedan od ustaljenih zdravstvenih
metoda za izlječenje pacijenata. Kako se Tai Chi bazira
uglavnom na relaciji um-tijelo i kao regulacijski medij
koristi Chi, možemo zamisliti kako je teško današnjoj
nauci dati konačno mišljenje bez opipljivih dokaza.
- 40 -
Međutim, samo će pravi vježbač Tai Chia razumjeti ova

objašnjenja jer je i sam imao priliku osjetiti korisnost
vježbanja. Vidim priliku u tome što će isti ti vježbači biti
dokaz uspješnosti vježbanja Tai Chia i na taj način
privući pažnju moderne znanosti da se pozabavi
pitanjem Tai Chia. Moram priznati da je današnjoj
znanosti vrlo teško doći do saznanja, jer kako izmjeriti
Chi energiju? Kako “uloviti” njeno kretanje tijelom da bi
se točno znalo što se dešava sa vježbačem prilikom
vježbanja Tai Chia. Kineski naučnici ustanovili su da je
tijelo vježbača prilikom izvođenja Tai Chia u nekoj vrsti
meditacije i da se pažnja uma usredotočuje uglavnom na
zbivanja unutar tijela. Instrumenti su pokazali pojačano
elektromagnetsko polje oko praktikanta. Dalji su dokazi
mogućnost koncentracije enormne snage u samo jednoj
točki tijela a prikazi ovakvih sposobnosti uglavnom su od
najboljih majstora Chi Kunga i Tai Chi Chuana.
Da bi se Tai Chi Chuan u potpunosti svladao uz
samu formu mora se poznavati medicina, odnosno
anatomija ljudskog tijela, akupunktura, meditacija,
masaža, ljekoviti biljni preparati, zdrava prehrana i
Taoizam kao nauka na kojoj se bazira cjelokupan sistem
vježbanja Nei Chi Kunga.
Zato je moja definicija Tai Chi Chuana sljedeća;
„Tai Chi Chuan je kineska taoistička vještina kojoj je za
cilj povećanje duhovne i fizičke energije tijela u cilju
održavanja snage i vitalnosti, a na taj način da se
opuštenim pokretom i kontroliranim disanjem
balansiraju energije Yin i Yang“. Ljudsko tijelo je medij
kroz koji prolaze razne vibracije sa zemlje i svemira.
Ponekad te vibracije mogu narušiti zdravlje ako se ne
znamo obraniti na taj način što ćemo prepoznati kada
- 41 -
dođe do neuravnoteženog stanja. Vježbanje Tai Chi

Chuana će nam pomoći da ponovo uspostavimo
ravnotežu organizma jer slijedimo li principe svemira
zaključujemo da u njemu vlada harmonija
uravnoteženog stanja. Treba imati na umu i misao koja
kaže: “Svemir je vječan jer je spokojan.”
Cheng Man Chin
- 42 -
5. PORIJEKLO TAI CHI CHUANA

Tai Chi Chuan ili Boks Sjenke danas je jedna od
najpopularnijih kineskih borilačkih vje{tina u svijetu.
Prvo pojavljivanje ove vje{tine u javnosti datira u
vrijeme dinastije Qing. No, ne zna se to~no kada je
nastao, ali je njegova ogromna popularnost porasla
nakon 1911. godine.
Ilustrirani priru~nik “Jang {kola Boksa Sjenke”,
izdan 1921. godine daje nekoliko mogu}ih pretpostavki o
njegovom postanku od kojih prva ovu zaslugu pripisuje
Zhang Shanfengu putuju}em taoisti~kom sve}eniku sa
Wudang planine u 15-om stolje}u.
Druga teorija kazuje da je to bio Zhang Shanfeng
alkemi~ar sa Wudang planine u 12-om stolje}u i tre}a da
je tvorac Tai Chia Xu Xuanping car tajanstvene mo}i
kako su ga zvali, a ìvio je u vrijeme dinastije Tang
sredinom 8-og stolje}a.
Mnoge knjige napisane na ovu temu smatrale su
bez podrobnijeg ispitivanja taoisti~kog sve}enika Zhang
Shanfenga koji je ìvio u 15-om stolje}u kao za~etnika
Tai Chi Chuana.
Me|utim, u novije vrijeme je majstor borila~kih
vje{tina Tang Hao (1897-1959), zajedno s jo{ nekim
drugim majstorima nakon duèg istraìvanja kona~no
1930. godine zaklju~io da je Tai Chi Chuan ili me|u
bokserima zvan Boks Sjenke potekao od majstora Chen
Wangtinga iz Wen pokrajine i oblasti Henan polovinom
17-og stolje}a u vrijeme kad je dinastija Qing trebala
smijeniti dinastiju Ming.
- 43 -
U knjizi “Rodoslovlje porodice Chen” dato je

obja{njenje koje kaè da je Wangting ili Zhouting bio
vitez pri kraju dinastije Ming i u~enik borila~kih vje{tina
prvih godina dinastije Qing poznat u provinciji
Shandong kao majstor borila~kih vje{tina poraziv{i vi{e
od 1000 protivnika. Bio je za~etnik borbi golim rukama i
borenja s oru`jem u Chen {koli kineskog boksa. Kao
ratnik u borbama je koristio ma~.
U svojoj knjizi “Pjesma Kanonskog Boksa” ~iji je
naslov inspiriran naslovom knjige Qi Jiguanga
“Kanonski Boks”, Chen Wangting je ustvrdio:
“...Promjene pokreta kao {to su pruànje i savijanje
neo~ekivane su kao i nepredvidive. Zato se ja oslanjam
na sve oblike nje`nog i lukavog pokreta tijela kao {to su
plesanje (okretanje) i vrtnja”.
Ova re~enica karakteristi~no opisuje tehniku
“guranja ruku”, u Tai Chi Chuanu, koja nije bila
prisutna u knjigama o ratnim vje{tinama kod drugih
autora iz ranijeg perioda.
Porodica Chen iz Chenjiagou sela u~ila je Chen
Wangtingove tehnike borenja i “guranja ruku” iz
generacije u generaciju. Nakon pet generacija, Tai Chi
Chuan je iz Chen {kole prenesen na Chen Changxinga
(1771-1853) koji je opet svoje znanje prenio na Yang
Luchana (1799-1872), starosjedioca iz pokrajine Hebei.
Kasnije je Yang Luchan iz Chen stila razvio svoju {kolu
koja je dobila ime Yang {kola Tai Chi Chuana.
Wu Yuxiang (1812-1880) iz pokrajine Yonging
nau~io je izvorni Chenov stil od Yang Luchana i
Zhaobao stil iz {kole Chen od Chen Qingpinga i
spajaju}i ove dvije forme stvorio je Wu {kolu iz koje je
kasnije nastala {kola pod imenom Sun.
- 44 -
Ovo su ujedno i pet najpoznatijih tradicionalnih

{kola Tai Chia ~iji su odnosi i razvoj vrlo jasni.
Ono {to je ostalo zapisano u knizi Qi Jiguanga
nakon njegove smrti ne otkriva postanak Tai Chia ali
daje njegov nagovje{taj. U knjizi “Kanoni Boksa” Qi
Jiguang opisuje neke tehnike i principe po kojima je Tai
Chi najvjerojatnije kasnije nastao i bio inspiriran, ali
tada je to jo{ uvijek bila samo jedna od postoje}ih {kola
kineskog boksa koje su se u to vrijeme trenirale.
32 postoje}e forme koje su sadràne u Qi-ovoj knjizi bile
su baza po kojima je Chen Wangting kasnije kreirao novi
stil.
Mada je bilo puno polemika i razdvojenih
mi{ljenja oko nastanka Tai Chia ~iji su po~eci obavijeni
velom tajni zaklju~ak donesen 1930-tih godina bio je da
je Tai Chi Chuan nastao u vrijeme zamjene dinastije
Qing, a njegov tvorac je Chen Wangting iz pokrajine
Wen, (provincija Henan), koji je za vrijeme dinastije
Ming bio ratnik.
[ezdesetih godina ovog stolje}a prate}i otkri}a
vi{e povijesnih podataka o Tai Chiu, to~no vrijeme i
porjeklo Boksa Sjenke odre|eno je kao 1660 godina, tj.
oko 20 godina nakon prestanka vladavine dinastije Ming.
Prema zapisanim ~injenicama u “Analima
Huaiging Prefekture”, “Analima Pokrajine Wen” i
“Analima Pokrajine Anping”, Chen Wangting bio je
vo|a civilnih trupa koje su branile pokrajinu Wen tri
godine prije pada dinastije Ming (1644). On je slijede}i
Wu Chenghua pokrajinskog suca, vodio svoje trupe
protiv neprijatelja.
Nakon pada dinastije Ming Chen Wangting,
vo|en Taoizmom, povukao se iz dru{tvenog ìvota i ìvio
- 45 -
osamljeno. Ovo se moè uo~iti iz poeme koju je napisao

neposredno prije smrti: “...Pozivaju}i se na minule
godine, kako sam se hrabro borio da porazim
neprijateljske trupe i kroz kakav sam rizik pro{ao. Sve
blagonaklonosti koje su mi darivane sada su ni{tavne!
Sada star i malaksao druìm se samo sa knjigom Huang
Ting...@ivot se sastoji od kreiranih akcija boksa kada
osjetimo depresiju, odre|uju}i polje djelovanja prema
sezoni, i tro{e}i dokono vrijeme u~e}i u~enike i djecu
tako da mogu biti vrijedni ~lanovi dru{tva.”
Uvo|enjem vatrenog oru`ja sve je vi{e opadala
uloga boksa kao ratni~ke vje{tine navode}i one koji su
bili nosioci ove metode da razmotre daljni cilj i pravac
razvoja borila~kih vje{tina. Slo`ni u istom htijenju
vje`ba~i Tai Chia lansirali su slogan: “[to je krajnji cilj
Tai Chia? To je odràti formu i produìti ìvotni vijek.”
Ovo je o~igledno bio po~etak procesa u kome se
Boks Sjenke postepeno pretvarao iz ratni~ke vje{tine u
vje{tinu o~uvanja zdravlja. Tako je kasnije i samo
prvobitno ime Boks Sjenke koje je nosilo borila~ki
karakter zamijenjeno novim nazivom Tai Chi Chuan pod
kojim se imenom ova vje{tina popularizirala u svijetu.
Kako je borila~ki sadràj zamijenjen vje`bom
unapre|enja vitalne energije, tako je i samo ime Tai Chi
Chuan postalo prikladnije jer je smisao uzet iz Tao
filozofije. Usprkos {to je borila~ka primjena zamijenjena
zdravstvenom oblik forme je ostao nepromijenjen pa i
danas ima ljudi u svijetu koji vje`baju ovu vje{tinu kao
samoobranu.
Tai Chi je kroz svoju dugu povijest prelazio s
u~itelja na u~enika kroz generacije transformiraju}i se s
vremenom u vi{e oblika. Najstariji od svih stilova je
- 46 -
Chen stil Tai Chia i od njega su potekli svi drugi kasnije

nastali stilovi.
Tai Chi Chuan koji se vje`bao u Chen porodici
razvio se u dva pravca. Tako su razdvojeni na stari i novi
stil, a zatim je iz novog stila nastao Zhaobao stil.
Yang Luchan, koji je u~io Tai Chi Chuan od
Chen Changxinga postepeno je mijenjao stari stil kojeg
je nau~io od svog u~itelja nakon dolaska u Peking.
Yangova verzija Tai Chia ponovno je doìvjela promjene
od njegovog tre}eg sina Yang Jianhoua (1839-1917).
Kona~ni oblik kakav danas ima Yang {kola dao je Yang
Chengfu (1883-1936), sin Yang Jianhoua. Ovaj veliki stil
pro{iren i graciozan, postao je najpopularnija {kola Tai
Chia u Kini i svijetu.
Yang Luchan i njegov drugi sin Yang Banhou
(1837-1892), nau~ili su Quan Youa prvobitnu kra}u
verziju Yang stila, a njegov sin Wu Jianquan {irio je ovo
znanje i glede toga je ovaj stil dobio ime Wu Tai Chi
Chuan. Wu stil je sli~an Yangovom po meko}i i brzini,
ali je li{en preskakanja i skokova kojih ima u duga~koj
Yang formi. Ovaj stil je ogranak Yang {kole i jako je
popularan.
Wu Yuxiang (1812-1880) formirao je svoju Wu
{kolu i to na osnovi starog stila iz Chen familije kojeg je
nau~io od Yang Luchana oko 1851. godine i novog stila iz
Chen familije kojeg je nau~io od Chen Qingpinga 1852.
godine. Ova Wu {kola Tai Chia cjelovita je i kompaktna
sa naglaskom na radu tijela i primjeni unutarnje snage.
Wu stil je prenijet na Sun Lutanga (1861-1932)
preko Li Yiyua (1832-1892) i Hao Weizhenga (1849-
1920). Sun je bio majstor u Xingyi boksu i Ba Kua Chang
(Osam dijagrama).
- 47 -
Zapo~inju}i sa vje`banjem u 51 godini ìvota,

Sun je kreirao novi oblik kombinacijom najja~ih to~aka
iz sve tri {kole. Karakteristika Sun {kole je da po obliku
sli~i na Yangovu {kolu, a po teoriji Xinyi boksu.
Stari stil Boksa Sjenke iz Chen familije donijet je
u Peking iz Chenjiagou sela u listopadu 1928. godine, od
Chen Changxingovog unuka Chen Fakea (1887-1957), i
bio prihva}en od starijih ljudi koji su imali prija{nje
prakse u vje{tinama borenja kao i mladih osoba.
Ovaj stari stil ra{irio se po svim velikim
gradovima {irom Kine.
Razli~ite {kole Tai Chia usprkos razli~itim
karakteristikama, imaju iste principe vje`banja kao {to
su izvo|enje pokreta, relaksacija za postitanja meko}e
koja kad se akumulira dovede do ~vrsto}e nadomje{taju}i
se tako jedan na drugi.
Op}e priznavanje novih {kola Tai Chia rezultat je
mnogih verzija, studija i dugotrajnog rada mnogih
predhodnika. Radi toga Tai Chi je lako prilagoditi
raznim ciljevima kao {to je odràvanje kondicije,
borbenih vje{tina i dobrog zdravlja. Moè se re}i da su
prilikom stvaranja Tai Chia na{i predhodnici uzeli u
obzir popularizaciju i podizanje standarda vje`banja {to
se o~ituje u sadràju i metodi u~enja vje{tine. Jedna
izvanredna osobina Tai Chia je velika prilagodljivost.
Novi stil Chen familije, Zhaobao stil, Yang stil,
Wu stil i Sun stil su nastali doradom prvog kompleta
starog stila Tai Chia iz Chen familije.
Iako razli~iti po na~inu izvo|enja isti su po
strukturi i zakonima koji daju definiciju Tai Chia
pokazuju}i time zna~ajke razvojnog procesa. Energi~ni i
- 48 -
sna`ni pokreti po kojim se razaznaje stari stil

zamijenjeni su ili pretvoreni u nove oblike.
Me|utim, drugi komplet Chen stila koji jo{
uvijek sadrì energi~ne i brze pokrete kao npr.
poskakivanje, presavijanje i skakanje u stranu bitno je
razli~it u odnosu na druge stilove Tai Chia.
Me|u oru`jem koja su se koristila u raznim
oblicima Tai Chia ma~ i koplje zadràli su se do
dana{njih dana. Na~in borenja ovim oru`jima uzet je iz
drugih borila~kih vje{tina koje su gajile polagane i
opu{tene pokrete.
Jedinstveno dostignu}e Tai Chia u borila~kim
vje{tinama je borenje kopljem dvojice vje`ba~a i guranje
ruku.
5.1. BORILAČKI TAI CHI CHUAN
Mnogo je dokaza koji nam govore da je Tai Chi

Chuan ili Boks Sjenke nastao na osnovama 32 forme
sadràne u knjizi “ Kanoni Boksa “.
Za~etnik novog stila Chen Wangting preuzeo je
mnoge jake to~ke borenja iz ostalih borila~kih stilova
koji su postojali u to vrijeme, mada se danas ne moè sa
sigurno{}u re}i koje su to to~ke. Ono {to je poznato je to
da je on prvi koji je napravio spoj borila~kih vje{tina sa
tehnikama Daoyin (razvoj unutarnje snage) i Tuna
(vje`be dubokog disanja).
Tehnikom Daoyin se aktiviraju tijelo i udovi kroz
svjesno upravljanje unutarnje energije spojene
istovremeno sa pokretima tijela.
- 49 -
Tehnike Tuna su vje`be dubokog disanja koje su

se kombinirale sa pokretima opona{anja razli~itih
ìvotinja.
Ove dvije tehnike su se kasnije razvile u Qigong
(vje`be dubokog disanja) i Neigong (vje`be razvijanja
unutarnje snage).
Chen Wangting kombinirao je koordinirane
akcije ruku, tijela, o~iju i nogu iz borila~kih vje{tina sa
tehnikama Daoyin i Tuna doprinose}i tako da Boks
Sjenke postane kompletan sistem vje`bi okarakteriziran
jedinstvom unutarnje i vanjske snage prakticiraju}i
udisaj prema unutra, a mi{i}e, kosti i koù prema van.
Glede toga u Boksu Sjenke svjest borca, disanje i pokreti
su tijesno povezani.
Spiralno uvrtanje tijela i pokreti u obliku luka
koji su me|usobno povezani mekano i graciozno u
mnogo ~emu se podudaraju sa teorijom o energetskim
kanalima. To zna~i ako vitalna energija nesmetano
cirkulira tijelom putem energetskih kanala i ako ista
energija odràva balans u razli~itim kanalima osoba je
zdrava pa }e uìvati u dugom ìvotu ili obratno.
Spajaju}i teoriju o energetskim kanalima sa borila~kim
vje{tinama kao sredstvom ja~anja vanjske snage i
tehnikama Daoyin i Tuna za ja~anje unutarnje snage,
Boks Sjenke ima ogroman utjecaj na ~uvanje zdravlja.
Bokser se mora rukovoditi i oslanjati na Chi (unutarnja
vitalna energija) pomo}u umne kontrole i time dozvoliti
Chiu koji mora biti sakupljen u Dan Tienu da bi se dalje
{irio po cijelom tijelu postepeno ga uvr~u}i sa strukom
kao osovinom. Uvijanjem struka i ki~me dva bubrega se
naizmjeni~no steù i opu{taju omogućuju}i tako da Chi
prolazi kroz Ren kanal, Du kanal, Dai kanal i Chong
- 50 -
kanal. Chi se potiskuje na gore prema vrhovima prstiju

okretanjem ruku i zglobova i nadole prema no`nim
prstima savijanjem koljena i gle`njeva. Kad je dohvatio
ekstreme, Chi se vra}a u Dan Tien. Takva praksa
rezultira ja~anjem ofenzivne i defanzivne snage tijela i
udova kao i pove~anjem eksplozivnosti.
Ovom prakti~nom primjenom Chen Wangting je
ne samo potvrdio ve} i unaprijedio teoriju o energetskim
kanalima.
5.2. VJEŽBA GURANJA DLANOVA
Od davnih vremena postojale su odvojene vje`be

udaranja nogom, napada, padova, ru{enja i zahvata.
Metoda vje`banja padova izvodila se odvojeno od vje`bi
napada i time se razvila na neovisan na~in. Ostale ~etiri
metode, mada prakticirane kombinirano, imale su svaka
posebne karakteristike. Udaranje nogom, napadi, ru{enja
i zahvati dovodili su do ozbiljnih povreda kada su se
izvodili stvarno pa je njihovo kasnije izvo|enje bilo
imaginarno i simboli~no diù}i tako ma{tu, ali i
besciljnost metode borbe. Glede toga, borila~ke vje{tine,
pomno razvijene od majstora starijih generacija nisu
mogle biti podignute na vi{i nivo. To je bio razlog {to je
izvijestan broj izvornih grana vje{tina borenja u drevnoj
Kini nakon prolaska kroz nekoliko generacija izgubilo
svoju originalnu vitalnost i zadràlo samo ime, ali bez
pravog u~itelja. Zato se me|u u~iteljima ~vrstih {kola
kineskog boksa uvrijeìlo mi{ljenje da su unutarnje {kole
(Nei Chi) kineskog boksa neefikasne i bez prave realne
primjene.
- 51 -
Chen Wangting unaprijedio je sistem ovih {kola

uvo|enjem vje`bi “guranja ruku” koja uklju~uje dva
boksera. Vje`ba se izvodi sa spojenim rukama
prakticiraju}i pokrete usukivanja i zabijanja da bi se
izo{trili osjeæaji dodira koè i osje~aj unutar tijela.
Guranje ruku sadrì u sebi vje`be hvatanja, ru{enja,
guranja tj. izbacivanja protivnika iz ravnoteè, a osnovni
princip je osjetiti protivnikov momenat napada i
preusmjeriti ga u pravom momentu u njegovom pravcu
izbacivanjem iz ravnoteè i odgurivanjem.
O veli~ini ove vje{tine imamo brojne pisane
dokaze iz ìvota velikih majstora Boksa Sjenke. Postoji
zabiljeèn opis majstora Yang Cheng-fua, : ...” U vje`bi
guranja ruku kada dodirnete protivnika, va{e ruke su
meke i lake, kada napadate, one su kao metak, prodiru
bez ulaganja snage brzo i sna`no. Kada je napada~
gurnut, on osjeæa mali pokret, ali ne i snagu guranja.
Ako poku{a da vas pomo}u snage kontrolira ili gurne, to
}e biti kao da je poku{ao da uhvati vjetar ili sjenku.”
Vje`banje metode “guranja ruku” oslobo|eno
je zahtijeva za posebnim prostorom, za{titnom
opremom i specijalnom odje}om. Ove odlike su učinile
Chengovu metodu borbe u vrstu sporta koji se moè
izvoditi sa dvije osobe na bilo kojem mjestu i u bilo
koje vrijeme. Na taj na~in, uobi~ajene metode u
tradicionalnim borila~kim vje{tinama Kine kao {to su
udaranje nogom, napadi, padovi, ru{enja i zahvati,
dobile su novi sadràj-guranje. Trenutno vje`ba
“guranja ruku” u Boksu Sjenke ima tendenciju da
postane dio borbenih sportova. Sva Chen Wangtingova
filozofija borenja sadràna u njegovom djelu “Pjesma
- 52 -
Kanonskog Boksa”, ve} u prva dva reda najbolje

ilustrira ovu vje{tinu slijede}im rje~ima : “...Pokreti
variraju i izvr{avaju se na takav na~in da su potpuno
nepredvidivi za protivnika, pa se ja zato oslanjam na
pokrete uvijanja kao i na mno{tvo pokreta rukama.”
Pokreti rukama odnose se na uzajamno guranje
dvojice vje`ba~a u cilju otkrivanja sposobnosti brzine
reakcije i primjene tehnike. “Mene nitko ne poznaje,
dok ja poznam svakoga.”
Jo{ jedan bitan
doprinos Chen
Wangtinga vje{tini
borenja je pove}anje
realizacije fizi~ke snage
boksera na taj na~in {to se
temelj borenja zasniva na
teoriji da prava snaga
dolazi iznutra, tj. da
unutarnja energija postaje
vanjska snaga. Po~etak
ove prakse kasnije }e
imati veliko zna~enje za
Pozicija guranja s dvije
razvoj borila~kih vje{tina
ruke
Kine i ~initi osnove za
budu}e majstore.
- 53 -
Slika 1. Slika 2.
Slika 3. Slika 4.
Tehnika guranja dlanova (Tui So) s jednom rukom
- 54 -
5.3. CHEN FAKE
Chen Fake (1887-

1957) veliki majstor Tai
Chi Chuana ro|en je u
selu Chenjiagou u
provinciji Henan. Bio je
17-ta generacija
nasljednika Tai Chi
Chuana iz Chen familije.
Njegov djed bio je glasoviti
Chen Changxing.
Fake je bio vatreni
pobornik Tai Chi Chuana.
Njeguju}i porodi~nu tradiciju bio je poznat po
upornom vje`banju koje se sastojalo iz izvo|enja forme
ujutro, podne i nave~er svaki dan po deset puta.
Nagla{avaju}i vje`banje ljeti po suncu tako {to je pratio
svoju sjenu i time kontrolirao ispravnost pokreta.
Ponekad je uradio vi{e od 100 ponavljanja dnevno. Pored
toga vje`bao je sa drvenom motkom dugom 4 m i
debelom 15 centimetara. Dizanje te{kih predmeta i do
300 puta dnevno omogučilo mu je da oja~a ru~ne
zglobove do enormnih granica.
Njegov dobar glas pro~uo se ve} u njegovoj 17-toj
godini ìvota. U to vrijeme u istom kraju ìvio je jedan
izrazito jak ~ovjek ~iji je nadimak bio “Bik” i doslovce je
karakterizirao ovog ~ovjeka.
Jednog dana do{lo je do nesuglasice izme|u njega
i Fakea. “Bik” je ~vrsto stegao Fakeove ru~ne zglobove.
- 55 -
Poznavaju}i tehniku “drmanja” ruku iz Tai Chi Chuana

Fake ne samo da se oslobodio ve} je i bacio “Bika” na
zemlju. Kada je ovaj ponovo poku{ao napasti Chen je
pratio protivnikove pokrete sa Tai Chi pokretom
poznatim kao “crni zmaj izranja iz vode” i poslao svog
protivnika vi{e od tri metra natrag na le|a.
Kada je Chenu bilo oko 20 godina, u gradskom
okrugu bilo je organizirano takmi~enje u tradicionalnom
kineskom boksu (Wushu). Chen je sudjelovao na
takmi~enju na kojem mu nije bilo ravnoga. Time je
njegova slava jo{ vi{e porasla u okrugu.
Kada je za sposobnosti Chena Fakea ~uo Han
Fuju, pozvao je Chena i ponudio mu poloàj {efa trenera
kineskog boksa. Chen je odbio ovu ponudu {to je
razbjesnilo Han Fujua te je naredio da ga ubiju. Jedan
bokser ga je napao kopljem s ciljem prema vratu. Chen je
stajao mirno dok se koplje nije pribliìlo, a onda je brzo
sagnuo tijelo i sa snagom okretljivosti Tai Chia, opisan
kao “krug rukama u zraku”, zgrabio tijelo koplja,
okrenuo ga i bacio nazad {to je odbacilo protivnika ~etiri
metra.
Tijekom 1928 godine, Chen Fake je oti{ao u
Peking na poziv svog ne}eka Chen Zhaopia podu~avati
Tai Chi Chuan. U to vrijeme ìvjela su tri brata Li koji
su bili poznati treneri kineskog boksa u Pekingu. Bra}a
Li su bila vrlo arogantna i nisu smatrala Tai Chi iz Chen
familije za ozbiljnu vje{tinu. Me|utim, ~uv{i o njegovu
dolasku pozvali su Chena da u~estvuje na takmi~enju.
Chen ih je potraìo kod ku}e. Tijekom vo|enog
razgovora najstariji brat visok i skladno gra|en bio je ne
samo ohol, ve} je i vrije|ao u pona{anju i razgovoru,
nakon ~ega je ~ak i fizi~ki napao Chena. Uz povik “Ha”,
- 56 -
Chen je napravio samo lagani pokret i zavitlao

najstarijeg Lia prema vratima. Druga dva brata vidjev{i
ovo nisu u~inili niti jedan pokret.
Nakon ovog doga|aja, Chen Fake je stekao slavu
u drevnom glavnom gradu.
Mnogi ljudi su htjeli u~iti Tai Chi Chuan od
Fakea. Me|u njima je bilo poznatih ljudi kao {to su Xu
Yushen, tada {ef Kineskog Wushu Centra kao i poznati
majstori Li Jianhua i Shen Jiazhen. Oni su bili povu~eni
Chenovom slavom ~iji se dobar glas brzo {irio.
Poznati peking{ki operni glumac Yang Xiaolou
koji je bio poznat po majstorijama Kung fua koje je
izvodio u ulogama heroja na pozornici, tako|er je postao
Chenov u~enik.
Svi njegovi u~enici bili su istog mi{ljenja u ocjeni
njegove majstorske “~isto}e”. Kao izraz po{tovanja
zajedno su mu poklonili pehar sa posvetom “Najve}em u
Tai Chiu”. Nakon tih doga|aja Chen Fake je osnovao
Centar za trening Wushua u Pekingu. Na taj se na~in
Chenova {kola kineskog boksa postepeno {irila.
Jednom je Xu Yusheng organizirao takmi~enje
Wushua u Pekingu i Chen je pozvan za savjetnika.
Prilikom razgovora o pravilima takmi~enja netko je
predloìo da borbe traju petnaest minuta. Chen Fake je
rekao da brojanje od jedan do tri moè biti dovoljno da
odlu~i pobjednika. Bio je tu nazo~an i Li Jianhua koji je
sa sumnjom gledao na Chenov prijedlog. Chen se
nasmijao i rekao, ; “Ako ne vjeruje{ moèmo probati.” Li
je bio visok oko dva metra i teàk 100 kg. Ranije je bio
trener Wushua na sveu~ili{tu u sjevernoj Kini, a vje`bao
je stil Ba Kua Chang. Krenuo je da napadne udarcem
ruke. Chen je samo malo okrenuo tijelo i brzim
- 57 -
odbijanjem udarca Li je bio podignut nekih tridesetak

centimetara od zemlje i udario u zid. Stakleni pano koji
je visio na zidu razbio se u komadi}e. Li od tog udarca
nije bio povre|en ali je njegov kaput bio zamazan
pra{inom sa zida koja se uvukla duboko u odje}u.
Na tom takmi~enju u Wushua bio je nazo~an i
Shen San poznati dràvni hrva~. Nakon razmjene
uobi~ajenih ljubaznih primjedbi Shen je zapitao Chena:
“Što bi majstor Tai Chia u~inio u duelu sa hrva~em?”
Chen je na to odgovorio smje{e}i se: “Kako moète birati
sebi neprijatelja?” Tako su se dogovorili da se odrì
susret izme|u hrva~a i Tai Chi majstora. Chen je
podigao obje ruke i rekao Shenu da ga uhvati. Kada je
Shen uhvatio Chenove ruke i kad su gledatelji o~ekivali
da vide uzbudljiv duel, sve je trajalo ne vi{e od tri
sekunde. Takmi~enje je zavr{eno. Dva dana kasnije, dok
je Chen radio sa svojim u~enicima u trening centru,
Shen je do{ao u posjetu i donio Chenu vrijedan poklon.
Vidjev{i Chenove u~enike zbunjene Shen San je
objasnio: “Majstor Chen nije dobar samo u Wushu-u,
mnogo je bolji u moralu.” Te ve~eri majstor Chen mi je
dozvolio da drìm njegove ruke. Namjeravao sam
iskoristiti moment sile majstora Chena ali nisam mogao.
Kad sam poku{ao podići noge, nisam mogao. Trenutno
sam bio upla{en ~injenicom da je majstor Chen mnogo
bolji od mene. Ali majstor Chen niti me je sru{io s nogu,
niti je to rekao bilo kome. To je veli~anstveno! Danas
sam do{ao da mu izrazim moju zahvalnost”. To je jedna
od mnogih osobina koja pokazuje Chenov uzvi{eni
karakter. Chen Fake je posvetio cijeli svoj ìvot
popularizaciji i {irenju Tai Chia. Umro je u Pekingu u
70-toj godini ìvota.
- 58 -
6. SAVJETI ZA VJEŽBANJE TAI CHIA
1.Princip izvo|enja Tai Chia je taj da je cijelo tijelo

relaksirano sa nagla{enom koncentracijom na disanje
(Chi), umjesto na mi{i}e.
2.Svi pokreti se izvode polako i kru`no. Izme|u dva
pokreta ne smije postojati stanka, ve} se jedan
nadopunjuje na drugi bez prekida.
3.Od po~etka pa do kraja vje`be ritam izvo|enja pokreta
mora biti ujedna~en. To zna~i da nema brìh niti
sporijih kretnji. Cijela vje`ba ima samo jedan ritam.
4.Stanje opu{tenosti u kojem se nalazite dok izvodite Tai
Chi, dozvoliti }e energiji da neometano cirkulira tijelom.
5.Udisaj po~inje iz Dan Tiena od kuda kru`nom
putanjom nastavlja po cijelom tijelu.
6.Svaki pokret u Tai Chiu bazira se na teoriji Jina i
Janga. Pokreti rukama koji opisuju kru`nicu kao i
preno{enje teì{ta tijela s jedne noge na drugu
potkrepljuje tu ~injenicu.
7.Dok radite pokrete rukama, uvijek gledajte u dlan ruke
koja po~inje akciju.
8.Svako podizanje i privla~enje ruku popra~eno je
udisajem dok je spu{tanje i ispruànje popra}eno
izdisajem.
9.Prilikom iskoraka prema naprijed noga se prvo oslanja
na petu, a zatim na ~itavo stopalo, dok kod iskoraka
unazad tlo prvo dodiruju prsti.
10.Skoro u nijednom trenutku teìna tijela nije
raspore|ena podjednako na obje noge {to zna~i da noga
- 59 -
na koju se oslanjate trpi oko 80% teìne tijela. To

smijenjivanje optere}enja daje glavni ritam izvo|enja
Tai Chia.
11.Struk je osovina tijela i svi pokreti vo|eni su iz tog
podru~ja dok ostali djelovi samo prate kretanje struka.
12.Dok u~ite formu, ne trebate se zamarati obra~aju}i
pa`nju na disanje jer time moète remetiti potrebnu
koncentraciju.
13.Pokreti, koji se u~e, trebaju se {to vjernije opona{ati i
ne treba se ùriti u u~enju nego pustiti da spontano ulaze
u podsvijest.
14.Svaki od ovih pokreta ima svoju realnu primjenu u
samoobrani ~ije }e razumijevanje zna~enja pomo}i
realnijem izvo|enju pokreta.
15.Va`no je naglasiti da se kroz svaki pokret ili princip
Tai Chi Chuana proìma koncept Jina i Janga, pa tako
poznavaju}i sr` ove teorije, uveliko pomaè njenom
brèm ovladavanju.
Tai Chi kao sastavni dio tradicionalnog Chi
Kunga slijedi sve njegove principe koje sam ve} ranije
naveo. Po na~inu na koji se izvodi spada u red Chi Kung
vje`bi u pokretu. Od velike je va`nosti znati to~no na
koji se na~in izvodi jer u protivnom ne bi bio korisniji od
uobi~ajene {etnje parkom.
Tai Chi Chuan dakle kao {to znamo, osim
borila~kog karaktera, ima karakteristike energetske
vje`be, pa se upornim vje`banjem pobolj{ava protok
Chia kao i svjesno upravljanje njime.
Vje`banjem Tai Chia sti~e se otpornost na razne
bolesti, pa se u velikom broju slu~ajeva pripisuje kao
terapija za ozdravljenje. Praksa je pokazala da s najve}im
uspjehom djeluje na psiho-somatska oboljenja.
- 60 -
Onaj tko vje`bom postigne sposobnost

projiciranja energije izvan tijela u stanju je da lije~i
druge oboljele osobe.
Iz svih datih razloga kao vi{egodi{nji poznavatelj
ove prakse predloìo bi svim bolnicama koje obavljaju
terapijske vje`be s pacijentima da u program uvedu Tai
Chi {to bi svakako smanjilo broj neizlje~enih osoba.
Tai Chi vo|en jedinstvenim principima
omogu}uje oboljelom da sam do|e do zdravlja. Kako je
zasnovan na prirodnim kretnjama tijela i laganom
pokretu koji osloba|a zgr~enosti, njegov je cilj povratiti
ravnote`no stanje unutar tijela, a time i povratak
zdravlja. Danas je ovakav vid vje`banja Tai chia stekao
veliku popularnost u svijetu.
- 61 -
7. STAVOVI
Počinjući sa učenjem Tai Chia prvo s čim se
susrećemo su stavovi. Tek kada njih dobro naučimo
možemo početi sa učenjem kretanja i položaja.
Postoji nekoliko glavnih stavova koje koristimo
vježbajući Tai Chi. Svi ostali stavovi su njihove
varijacije. Prvi u nizu glavnih stavova je “uspravni stav”
iz kojeg počinjemo i završavamo vježbu. Drugi i najčešće
uporaban je “stav prema naprijed” a može biti lijevi ili
desni. Treći je “stav jahača” jer podsjeća na čovjeka koji
jaše konja. Ovaj stav se često spominje i kao “jahači
stav”. Četvrti i posljednji je tkzv.“mačji stav” .
Zauzeti pravilan stav u Tai Chiu je preduvjet za
pravilno izvođenje vježbe. Ako ste zauzeli uzak stav
ravnoteža cijelog tijela biti će poremećena. S druge
strane ako ste stali u previše širok stav biti će otežano
kretanje pa će vježba izgledati nespretno.
1. Uspravni stav
Uspravni stav zauzimamo tako

da stanemo u položaj stopala
razmaknutih za širinu ramena i
ruku priljubljenih uz noge.
Koljena su neznatno savijena a
kičma ravna. Cijelo je tijelo
opušteno s osjećajem kao da smo
naslonjeni na zid.
Slika 1.
- 62 -
2. Stav prema naprijed
Ovaj stav treba dobro naučiti jer se većina položaja

bazira na ovom stavu. Kako i samo ime kaže okrenuti
smo prema naprijed iskoračivši lijevom ili desnom
nogom sa stopalom koje je zakrenuto blago prema
unutra. Koljeno prednje noge je u ravnini sa stopalom.
Zadnja noga je blago savijena. Stopalo zadnje noge gleda
prema van. Ako povučemo crtu između stopala vidjeti
ćemo da su prsti prednje noge i peta zadnje noge u
ravnini. Oba stopala su oslonjena na tlo cijelom
površinom. Stav je širine kukova. 70% težine tijela je na
prednjoj nozi (slika 2.).
Slika 2.
Slika 3. Stav prema naprijed gledano sprijeda s

pozicijom koljena u odnosu na nožne prste.
- 63 -
3. Stav jahača
Stav jahača zauzimamo tako

da bočno iskoračimo nogom
za dvije širine ramena.
Stopala su paralelna a
koljena su savijena u ravnini
nožnih prstiju.
Težina tijela je
ravnomjerno raspoređena na
obje noge (slika 4.).
Slika 4.
4. Mačji stav
Mačji stav je dobio naziv po tome što je visok i

lagan s većinom oslonca na zadnjoj nozi.
Zauzmemo stav tako da 90% težine tijela
oslonimo na zadnu nogu čije je stopalo cijelom dužinom
oslonjeno na tlo. Prsti stopala gledaju prema van dok je
koljeno savijeno u ravnini prstiju. Prednja noga može
biti oslonjena na prste ili petu tik ispred zadnje noge.
Ako smo zauzeli mačji stav s prednjom nogom
oslonjenom na prstima u tom je slučaju koljeno iste noge
blago savijeno. Prsti prednje noge su u ravnini sa petom
zadnje noge (slika 5. i 6.).
U poziciji mačjeg stava kada prednju nogu
oslonimo na petu koljeno iste noge je potpuno ispruženo
a peta je u ravnini sa petom zadnje noge (slika 7. i 8.) .
- 64 -
Slika 5. Mačji stav na prstima gledan sprijeda

Slika 6. Mačji stav na prstima gledan sa strane
Slika 7. Mačji stav na peti gledan sprijeda
Slika 8. Mačji stav na peti gledan sa strane
Slika 6.
Slika 5.
Slika 8. Slika 7.
- 65 -
8. KORAČANJE
Koračanja u Tai Chiu su specifična i moraju se

pomno učiti. Kada se krećemo izvodeći formu Tai Chia
moglo bi se usporediti sa usporenim filmom. Dužina
koraka mora biti uvijek ista, a ritam izvođenja
ujednačen. Postoje tri vrste koračanja u Tai Chiu i to
koračanje prema naprijed, unatrag i bočno koračanje.
1. Korak naprijed
Stanemo u stav prema naprijed. Polako

prebacujemo težinu na zadnju nogu dok stopalo prednje
noge okrenemo prema van. Nakon čega počinjemo
prebacivati težinu na prednju nogu a zadnjom
polukružno zakoračimo u korak prolazeći tik uz prednju
nogu oslanjajući se prvo na petu a zatim na cijelo
stopalo.
- 66 -
Slika 1.-4. koračanje naprijed
Slika 1. Slika 2.
Slika
2. Korak 3
unatrag Slika 4.
- 67 -
Ovaj korak počinjemo iz mačjeg stava. Prednjom

nogom zakoračimo unatrag podižući stopalo do visine
koljena i nastavljajući unatrag. Zatim počinjemo sa
spuštanjem stopala oslanjajući se prvo na prste a zatim
na cijelo stopalo. Dok završavamo korak stopalo prednje
noge ispravljamo da bi zatim ponovo zakoračili.
Slika 5.-7. Koračanje unatrag
Slika 5.
Slika 6.
Slika 7.
- 68 -
3. Korak bočno
Stanemo u jahači stav. Ako se krećemo u lijevu

stranu prebacimo težinu na lijevu nogu. Podignemo
desnu nogu i privlačimo je lijevoj na udaljenost od dvije
šake a zatim je spuštamo prebacujući svu težinu na nju
da bi ponovo mogli zakoračiti lijevom nogom u jahači
stav.
Slika 8.-9. Bočno koračanje
Slika 8. Slika 9.
- 69 -
9. KOMPLETNA FORMA
Položaj 1.
PRIPREMA
Vje`bu po~nite licem okrenutim prema sjeveru,

pa je zapad s lijeve strane, istok s desne, a jug iza le|a.
Prije po~etka vje`be ostanite u po~etnom stavu,
od jedne do tri minute. Za to vrijeme poku{ajte iz svijesti
odstraniti sve uznemiravaju}e misli.
Kad ste to postigli, zapo~nite prve pokrete.
Polako kao na usporenom filmu podiìte
ispruène ruke do visine ramena. Šake su prirodno
opu{tene, a laktovi neznatno savijeni, slika 1. Pri
podizanju ruku u prstima morate posti}i osje}aj kao da
ste ih upravo izvukli iz ulja pa vam ono curi niz prste
dok vam u ramenima raste osje}aj teìne.
U najvi{oj to~ki {ake malo podignite, tako da su
dlanovi paralelni s tlom i po~nite spu{tati ruke i tijelo,
savijajuæi koljena do to~ke kad im vrhovi do|u iznad
no`nih palaca. Uz to zamislite da le|ima klizite uza zid.
To pomaè da ostanete uspravni.
- 70 -
Slika 9.1.
PRIPREMA
- 71 -
Položaj 2.
DRŽANJE LOPTE NA KUKU
Kad dlanovi do|u na visinu Dan Tiena,

zakrenite desno stopalo oko pete za 45 stupnjeva udesno,
sjeveroistok, i na njega prebacite svu teìnu. Istovremeno
saviv{i lakat podiìte desnu ruku do visine ramena, a
lijevu kru`nim pokretom postavite ispod desne. Sada se
~ini kao da na desnom kuku drìte pove}u loptu.
- 72 -
Slika 9.2.
DRŽANJE LOPTE NA KUKU
- 73 -
Položaj 3.
HVATANJE VRAPCA ZA REP
Lijevo stopalo, oslobo|eno teìne, privucite

desnoj nozi, zatim spustiv{i se jo{ malo zakora~ite
lijevom nogom u pravcu zapada paze}i da peta prva
dodirne tlo. Polako prebacujte teìnu na ~itavo lijevo
stopalo izvode}i istovremeno klize}i pokret s obje ruke i
neprekidno gledaju}i u lijevi dlan. Iz zavr{nog stava
ponovo prebacite teìnu na desno stopalo, a ruku
postavite kao da na lijevom kuku drìte loptu. Desno
stopalo privucite lijevom i zakora~ite desnom nogom
prema zapadu. Teìnu najprije prebacite naprijed na
desnu petu pa na ~itavo stopalo. Kliznite rukama
neprekidno gledaju}i u desni dlan. Sad teìnu ponovno
prebacite na lijevu nogu., lijevu ruku dovedite kod
desnog kuka, a desnu iznad lijeve u poziciju držanja
lopte. Istovremeno teìnu prebacite na desnu nogu,
privucite joj lijevu i zakora~ite njome u pun korak
najprije se oslanjaju}i na petu. Dok radite ovaj pokret,
kliznite rukama neprekidno gledaju}i u lijevi dlan .
- 74 -
Slika 9.3.
HVATANJE VRAPCA ZA REP
- 75 -
Položaj 4.
ŽDRAL ŠIRI KRILA
Privucite desnu nogu lijevoj i na nju prebacite

svu teìnu. Lijevom se oslanjate samo na prstima u
takozvani mačji stav. Ruke dovedite u poziciju držanja
lopte na lijevom kuku. Kliznite rukama dijagonalno
ispred tijela tako da desnom rukom nastavljate do iznad
glave, prstiju uperenih prema nebu i dlana okrenutog
prema licu tako da možete gledati u njega. Istovremeno
lijevu ruku spuštate dovodeći je do lijevog kuka dlana
okrenutog prema tlu. Dok izvodite ovu radnju rukama,
podignite lagano lijevu nogu i opet je oslonite samo na
prste.
- 76 -
Slika 9.4.
ŽDRAL ŠIRI KRILA
- 77 -
Položaj 5.
BRISANJE KOLJENA
Slijede}i pokret u~inite iz struka. Zakrenite tijelo

ulijevo za 45 stupnjeva spuštajuæi desnu ruku
dijagonalno prema lijevom kuku. Lijevu ruku nadnesite
nad desnu. Sada su obje ruke kod lijevog kuka u poziciji
kao da drìte loptu. Zakrenite tijelo i ruke udesno za 90
stupnjeva, sjeverozapad, dok dlanovima prenesite
imaginarnu loptu udesno. Dok radite ovaj okret,
privucite lijevu nogu desnoj. Desni dlan okrenite prema
tlu, podignuv{i ga u visinu glave blizu sljepooènice i
prirodno ga opustiv{i u zglavku. Zakoraèite lijevom
nogom prema zapadu i prebacite na nju težinu, dok
desnim dlanom u isto vrijeme i u istoj visini gurajte
naprijed. Lijevi dlan okrenut, prema tlu pokrenite
kružno do koljena lijeve noge zami{ljaju}i kao da njime
izvodite èišæenje.
Polako teìnu prebacite na desnu nogu. Lijeva je
oslonjena samo na peti. Zapo~nite okret tijelom ulijevo
za 90 stupnjeva, jug, dovode}i ruke kru`nom kretnjom u
poziciju kao da držite šipku Prebacite teìnu na lijevu
nogu, a desnu privucite u polukorak, iza ~ega istom
nogom iskora~ite prema zapadu. Podignite lijevu ruku i
namjestite za guranje kao u pretposljednoj tehnici.
Prebacite teìnu na lijevu nogu. Lijevu ruku gurajte od
sebe u visini glave, a desnom izvedite niski blok u desnu
stranu do koljena desne noge. Slijede}i pokret ste ve}
radili, pa }emo ga opisati skra}eno. Prebacite teìnu na
lijevu nogu, ruke povucite malo unazad, zaokrenite
- 78 -
desno stopalo udesno za 45 stupnjeva i prebacite na

njega teìnu. Privucite lijevu nogu u polukorak.
Zaokrenite struk udesno za 90 stupnjeva prema sjeveru i
kliznite dlanovima namje{taju}i ih za guranje. Koraknite
lijevom nogom korak ispred desne, prebacite teìnu na
lijevu nogu izvodeći po treći put tehniku brisanja sa
udarcem dlanom.
Slika 9.5.
BRISANJE KOLJENA
- 79 -
Položaj 6.
SVIRAČ LUTNJE
Privucite desnu nogu lijevoj na pola koraka, na

nju prebacite teìnu, dok se lijevo stopalo oslanja samo
na peti. Ruke kružnom kretnjom dovedite na poloàj
"Svira~a lutnje", tako da je lijeva ruka ispružena ispred i
u simetrali tijela lakta malo savijenog. Desni dlan je
poloèn tako da se vrh lijevog lakta nalazi ispod
"potkovice" {to je ~ini desni palac i kaìprst. Tijelo
okrenite u pravcu sjeverozapada, a desnu ruku dovedite
kru`nom kretnjom do desnog kuka i nastavite u pravcu
istoka. Lijeva je ispruèna u pravcu zapada.
- 80 -
Slika 9.6.
SVIRAČ LUTNJE
- 81 -
Položaj 7.
UZMAKNI I ODBIJ NAPAD
Lijevom nogom zakora~ite korak unazad prema

istoku i prebacite na nju teìnu. U istom trenutku
izvedite guranje desnom rukom do lijeve ruke, zatim
kru`nom kretnjom prema dolje dovedite lijevi dlan do
lijevog kuka i ne prekidaju}i pokret nastavite ispruàti
lijevu ruku u pravcu istoka dok vam je desna ispruèna u
pravcu zapada. Kad dovedete ruku u krajnju poziciju,
kru`nom kretnjom u~inite okret dlanovima. Tijelo vam
je sad okrenuto u pravcu jugozapada. Premjestite desnu
nogu korak iza lijeve u pravcu istoka istovremeno
izvode}i guranje lijeve ruke do desne, zatim kru`nom
kretnjom prema dolje dovode}i desni dlan do desnog
kuka. Nastavite kretnju desnom rukom u pravcu istoka
do krajnje pozicije. Okrenite dlanovima obje ruke i
ponovite vje`bu jo{ jednom u oba stava. Dakle,
iskora~uju}i korak unazad lijevom nogom, dok desnom
rukom izvodite guranje do lijeve. Lijevom rukom sada
nastavite kretanje do lijevog kuka i ne prekidaju}i pokret
nastavljate kretati istom rukom do krajnjeg poloàja u
pravcu istoka. Okrenite dlanovima. Sada dlan desne ruke
kao i u prethodno opisanim vje`bama gleda prema gore,
a lijevu ruku namjestite za guranje ~iji je dlan opu{ten i
okrenut prema tlu. Koraknite unazad desnom nogom
prema istoku korak iza lijeve i na nju prebacite svu
teìnu. Izvedite guranje lijevom rukom do desne i
privucite lijevu nogu desnoj na polukorak.
- 82 -
Slika 9.7.
UZMAKNI I ODBIJ NAPAD
- 83 -
Položaj 8.
ZAGRLI LOPTU
Slijede}i pokret po~injete iz struka. Istovremeno

okreæite tijelo i lijevu ruku udesno sve do sjevera
privla~e}i lijevu nogu desnoj. Sada ste u poziciji držanja
lopte na desnom kuku. Zapo~injete iskorak lijevom
nogom prvo je oslanjaju}i na petu, a zatim prebacite svu
teìnu na nju. Istovremeno prenesite imaginarnu loptu
rukama u pravcu zapada. Kliznite rukama tako da desnu
ruku spu{tate kao da potapate loptu pod vodu dok
lijevom nadlakticom grlite loptu. Dlan lijeve ruke
okrenut je prema vama. Na~inite kru`nu kretnju rukama
u lijevu stranu i u krajnjoj poziciji okrenite dlanove za
180 stupnjeva tako da desni dlan gleda prema nebu, a
lijevi prema tlu. Stav koji tada zauzimate je
„ držanje šipke“ .
- 84 -
Slika 9.8.
ZAGRLI LOPTU
- 85 -
Položaj 9.
POVUCI NAZAD
Istovremeno povla~ite lijevu i desnu ruku prema

desnom kuku, a tijelo zaokrenite do sjeveroistoka. U
momentu kad po~nete povla~iti lijevu ruku, ponovno
okrenite dlan prema tlu. Nastavite kretnju sve dok lijeva
ruka ne do|e iznad desnog kuka, a desna u krajnju
poziciju pripravna za poèetak guranja. Dlan lijeve ruke
jo{ uvijek gleda prema tlu, a dlan desne je okrenut prema
gore. U trenutku kad ste ruku po~eli privla~iti prema
sebi teìnu prebacite na desnu nogu. Lijeva noga je
punim stopalom priljubljena uz tlo premda je
rastere}ena teìne.
- 86 -
Slika 9.9.
POVUCI NAZAD
- 87 -
Položaj 10.
PRITISNI NAPRIJED
Naslonite desni dlan na zglob lijevog i počnite s

guranjem. Prsti desne ruke lagano doti~u kosti palca u
blizini zglavka lijeve ruke. Laktovi su blago savijeni.
Započinjući pritisak naprijed istovremeno prebacujete
teìnu na lijevo stopalo.
- 88 -
Slika 9.10.
PRITISNI NAPRIJED
- 89 -
Položaj 11.
GURNI PLANINU
U momentu kad ste ispruìli ruke, desnim

dlanom uradite kru`nu kretnju du` i tik uz lijevu
nadlakticu i nastavite dalje, kao da gladite veliku kuglu
dijagonalno prema kukovima tako, da na kraju dlanovi
gledaju prema naprijed. Prebacuju}i teìnu na lijevu
nogu, ruke kru`nom kretnjom koso na gore dovedite do
visine ramena u poziciju gurni planinu.
Polako prebacujte teìnu na desnu nogu i po~nite
zaokretati rukama i tijelom udesno sve do sjevera
dlanova okrenutih od tijela. Vratite teìnu na lijevu
nogu, privucite k njoj desnu. Ruke postavite kod lijevog
kuka kao da drìte imaginarnu loptu. Sada se ista radnja
ponavlja samo u pravcu istoka i u suprotnom stavu.
Dok radite ovaj pokret, okre}ite tijelo sve do
pravca istoka. Izbacite desnu nogu u istom pravcu
oslanjaju}i se prvo na petu pa na ~itavo stopalo polako
prebacuju}i teìnu na nju. Istovremeno zauzmite položaj
zagrli loptu prebacujuæi je u pravcu istoka. Nakon toga
dovedite ruke u poziciju odbijanja zglavkom, a onda
gurni planinu.
- 90 -
Slika 9.11.
GURNI PLANINU
- 91 -
Položaj 12.
JEDNOSTRUKA UDICA
Laktove malo spustite, podlaktice postavite

paralelno i po~nite okret ulijevo sve do zapada tako, da
su dlanovi obje ruke okrenuti od vas kao da gladite
zami{ljenu staklenu povr{inu. Kad ste doveli ruke do
pravca zapada, spustite lijevu ruku kod lijevog kuka, a
desnu privucite do lijevog ramena dlana okrenutog
prema licu. Pokret udesno po~nite iz struka. Ruke se
pokre}u zajedno s tijelom, a nikako samostalno. Sve do
pravca sjeveroistoka gledajte u dlan. Privucite lijevu
nogu desnoj, zatim podignite lijevu ruku dlanom
okrenutim prema licu u blizini desnog ramena. Desnim
dlanom napravite okret i hvat tako da se prsti dodiruju
okrenuti prema tlu. Lijevom nogom koraknite prema
zapadu u pun korak i na nju prebacite svu teìnu.
Rukama izvedite pokret zvan jednostruka udica
gledaju}i neprestano u lijevi dlan. U krajnjem poloàju
lijeva ruka je u pravcu zapada , a desna u pravcu sjevera.
- 92 -
Slika 9.12.
JEDNOSTRUKA UDICA
- 93 -
Položaj 13.
RUKE KAO OBLACI
Tijelo okrenite prema sjeveroistoku, a stopala

postavite prema sjeveru. Lijevu ruku malo spustite i
kru`nom kretnjom dovedite je do desnog ramena dlana
okrenutog prema licu. Desnu ruku spustite kod desnog
kuka. Slijede}i pokret u lijevo po~inje iz struka. Ruke se
pokre}u zajedno s tijelom. Sve do pravca zapada gledajte
u dlan, nakon ~ega promjenite poloàj ruku po visini.
Desnu nogu privucite tik do lijeve. Rukama i gornjim
dijelom tijela zakre}ite udesno gledaju}i u desni dlan
koji je sada u visini grudi. U pravcu istoka promijenite
poloàj ruku, koraknite lijevom nogom ulijevo prema
zapadu u jaha}i stav i po~nite pokretati rukama u stranu
gledaju}i sad u lijevi dlan. Sve to ponovite jo{ jednom u
desno i lijevo. Dakle, kod posljednjeg stava desna noga
privu~ena je lijevoj i ruke su u pravcu sjeveroistoka. Ova
radnja rukama zove se “ruke kao oblaci”.
- 94 -
Slika 9.13.
RUKE KAO OBLACI
- 95 -
Položaj 14.
PODIĆI LOPTU UKRŠTANJEM RUKU
Podignite lijevu ruku dlana okrenutog prema licu

i kod desnog ramena. Desnim dlanom u~inite okret i
hvat prstima. Lijevom nogom zakora~ite prema zapadu u
pun korak, prvo se oslanjaju}i na petu pa na puno
stopalo i na nju prebacite svu teìnu. Lijeva ruka kre}e
prema zapadu, a desna prema sjeveru, dovodeći se u
poziciju jednostruka udica.
Polako desnu nogu privucite lijevoj na pola
koraka i opteretite je teìnom. Uradite okret dlanom
desne ruke prema gore i nastavite klizati dlanovima u
poziciju odbij napad. Lijevi dlan je kod lijevog kuka, a
desnom rukom kao da ne{to gurate od sebe. Teìna je na
desnoj nozi. Lijeva je oslonjena samo na prstima u tzv.
ma~ji stav. Desnu ruku malo spustite i nad nju nadnesite
dlan lijeve ruke. Dlanove suprotno okrenuti jedan od
drugog. Lijevu nogu malo privucite desnoj i njom
zakora~ite u pun korak prema zapadu oslanjaju}i se prvo
na petu, a stopalo zaokrenite ulijevo za 45 stupnjeva.
Istodobno dok radite iskorak okrenite lijevi dlan prema
dolje tako, da su oba dlana u toj poziciji. Lijevi dlan je
nad desnim. Nastavite kruìti rukama kao da gladite
veliku loptu. Izvedite ovaj kru`ni pokret sve do Dan
Tiena, gdje ruke prekriìte u zglobovima.
- 96 -
Slika 9.14.
PODIĆI LOPTU UKRŠTANJEM RUKU
- 97 -
Položaj 15.
UDARAC NOGOM
Tako prekriène ruke podignite do ramena.

Istovremeno podignite i desnu nogu. S njom izvedite
udarac prema sjevero-zapadu, desnu ruku ispruìte
prema desnom stopalu, a lijevu prema jugoistoku,
imajući osjećaj da iznad glave pridržavate veliku loptu.
- 98 -
Slika 9.15.
UDARAC NOGOM
- 99 -
Položaj 16.
DVOSTRUKA KUKA
Privucite potkoljenicu, a ruke postavite u blizinu

Dan Tiena. Desnom nogom zakora~ite naprijed u pun
korak prema zapadu, dok rukama izvodite {iroku petlju
na dolje, k sebi i prema gore stisnutih {aka. Jedna od
druge udaljene za dvije {irine {ake. Krajnja pozicija se
zove dvostruka kuka.
Teìna je na desnoj nozi. Po~nite zaokretati
tijelom i desnim stopalom sve do jugoistoka prebacuju}i
teìnu na lijevu nogu. Sada, kada ste okrenuti prema
jugoistoku, ponovo vratite teìnu na desnu nogu,
prekriìte ruke i dovedite ih do ramena. Istovremeno
podignite lijevu nogu i izvedite njom udarac u pravcu
jugo-istoka, ispruàju}i lijevu ruku u pravcu lijevog
stopala, a desnu u pravcu sjevero-zapada.
- 100 -
Slika 9.16.
DVOSTRUKA KUKA
- 101 -
Položaj 17.
JEDNOSTRUKA UDICA U ČUČNJU
Nakon izvedenog udarca vratite lijevu nogu do

desne. Desnom rukom napravite hvat prstima prema
dolje dok je lijeva kod desnog ramena dlana okrenutog
prema tijelu. Desna ruka je ispruèna u pravcu
jugozapada. Spustite se na desnoj nozi te istovremeno
ispruìte lijevu nogu u pravcu istoka u poziciju
jednostruka udica u čučnju. Sada su oba stopala
paralelna tj. gledaju u pravcu juga. Desna ruka ostaje u
istom poloàju, dok lijevom radite kretnje. Prvo spustiv{i
je do desnog stopala i dalje nastaviv{i tik uz tijelo
bridom dlana do lijeve noge.
- 102 -
Slika 9.17.
JEDNOSTRUKA UDICA U ČUČNJU
- 103 -
Položaj 18.
ZLATNI PIJETAO STOJI NA JEDNOJ NOZI
Kad rukom do|ete do lijevog stopala iz

predhodnog stava okrenite ga u pravcu istoka. Podignite
lijevu ruku iznad lijevog koljena, a desnu ruku dovedite
iza le|a prstiju skupljenih jo{ uvijek u hvat, ali sada
okrenutih vertikalno prema gore. Ova pozicija se naziva
zlatni pijetao stoji na dvije noge.
Podignite se, prebacuju}i teìnu na lijevu nogu.
Kada ste je potpuno opteretili, koljeno desne noge
dignite iznad visine pojasa. Dok radite ovaj pokret,
kliznite rukama. Lijevu ruku dovedite do lijevog kuka
otvorenog dlana i okrenutog prema tlu. Desna je iznad
desnog koljena savijena u laktu dok prsti gledaju prema
gore. Tijelom ste okrenuti prema istoku i u poziciji ste
zlatnog pijetla na jednoj nozi. Spustite desnu nogu na tlo
pored lijeve i uradite okret tijelom prema sjeveru.
Lijevu ruku ispruìte u pravcu sjeverozapada izvode}i
hvat prstima. Desni dlan je kod lijevog ramena okrenut
prema tijelu. Spustite se na lijevoj nozi i istovremeno
izbacite desnu nogu u pravcu istoka. Lijeva ruka ostaje u
istom poloàju dok desnom nastavljate tik uz tlo do
desnog stopala do krajnje pozicije jednostruka udica u
èuènju. Kada ste desnu ruku doveli do desnog stopala
zaokrenite desno stopalo iz pravca sjevera do istoka.
Nastavite kretati rukom prema istoku podiù}i je i
prebacuju}i teìnu na desnu nogu. Zauzmite prvo
položaj zlatnog pijetla na dvije noge, a odmah zatim
poziciju zlatnog pijetla na jednoj nozi. Desnu ruku
- 104 -
dovedite do desnog kuka dlana okrenutog prema tlu.

Lijeva ruka je iznad lijevog koljena.
Slika 9.18.
ZLATNI PIJETAO STOJI
NA JEDNOJ NOZI
- 105 -
Položaj 19.
VILA TKA NA RAZBOJU
Spustite lijevu nogu. Zakrenite lijevo stopalo

ulijevo za 45 stupnjeva, sjeveroistok i na njega prebacite
teìnu. Privucite desnu nogu na polukorak lijevoj tako,
da gleda prema sjeveroistoku. Ruke kru`nom kretnjom
namjestite u poloàj drànja lopte pored lijevog kuka.
Tijelo zaokrenite u desno za 90 stupnjeva, zakora~ite
desnim stopalom prema jugoistoku i prenesite na njega
teìnu. Prebacuju}i teìnu na desno stopalo u~inite
kretnju rukama tako da desnu ruku kru`nom kretnjom
dovedete malo iznad i ispred glave kao da blokirate
zami{ljeni udarac. Dlan je u krajnjem poloàju okrenut
od vas. Dok radite ovaj pokret desnom rukom, u isto
vrijeme izvedite udarac lijevim dlanom u visini grudi. U
krajnjoj poziciji zauzeli ste stav vila tka na razboju.
Vratite teìnu na lijevo stopalo dok se na desnoj
oslanjate samo petom. Ruke istovremeno prebacite na
desni kuk u poloàj drànja lopte i ponovno prebacite
teìnu na desno stopalo. Lijevu nogu privucite desnoj i
odmah je produìte prema sjeveroistoku u pun korak.
Istovremeno s okretom i iskorakom rukama izvedite
tehnike kao u pro{loj tehnici, samo sada lijevom rukom
radite blok, dok desnom izvedite udarac otvorenim
dlanom.
- 106 -
Slika 9.19.
VILA TKA NA RAZBOJU
- 107 -
Položaj 20.
IGLA NA DNU MORA
Privucite desnu nogu lijevoj na polukorak.

Prebacite teìnu na nju i zakrenite tijelo do pravca
istoka. Dok radite ovaj okret tijelom, lijevu ruku spustite
ispred tijela do Dan Tiena dlana okrenuta prema tlu.
Desnom rukom kruìte obrnuto od kretanja kazaljki na
satu u pravcu istok-zapad. Kad desni dlan do|e u visinu
glave, podignite lijevu nogu savijenu u koljenu i oslonite
je na tlo u ma~iji stav. Ne zaustavljaju}i pokret desnom
rukom nastavite kao da udarate vrhovima prstiju prema
tlu spu{taju}i se u ~u~anj izvodeći tehniku igla na dnu
mora. Lijevi dlan dovedite do lijevog kuka. Lijeva ruka je
u tom stavu ispruèna pored tijela, a dlan je okrenut
prema tlu.
- 108 -
Slika 9.20.
IGLA NA DNU MORA
- 109 -
Položaj 21.
ODBITI TIGRA
Podignite se iz ~u~nja i privucite lijevu nogu

desnoj. Ruke podignite i prekriìte ih ispred tijela u
visinu grudi. Ispruìte zatim lijevu nogu u pun korak i
povezano s tim podignite desnu ruku iznad ~ela, a lijevu
u pripravni poloàj za izvo|enje udarca dlanom. Polako
prebacujte teìnu na lijevu nogu i izvedite udarac
dlanom lijeve ruke negdje u visini grudi tehnikom
zvanom odbiti tigra.
- 110 -
Slika 9.21.
ODBITI TIGRA
- 111 -
Položaj 22.
UDARAC OKRENUTOM ŠAKOM
Tijelom ste okrenuti prema istoku. Prebacite

teìnu na desnu nogu i zaokrenite lijevim stopalom u
lijevo za 135 stupnjeva. Zatim ponovno vratite teìnu na
lijevu nogu i nastavite okret tijelom udesno do pravca
zapada. Kod ovog okreta ruke su u poloàju iznad glave
otvorenih dlanova. Nakon zavr{enog okreta privucite
desnu nogu lijevoj oslanjaju}i je samo na prstima u ma~ji
stav. Desnu ruku blagom kru`nom kretnjom stegnuv{i
lagano {aku, dovedite ispod pazuha lijeve ruke i
pripremite je za udarac. Desna noga je u tom trenutku
sasvim blizu lijeve. Koraknuv{i desnom nogom ravno
prema zapadu u pun korak i prebacuju}i teìnu na nju,
izvedite kru`ni udarac desnom rukom zami{ljaju}i da je
udarena povr{ina ve}i dio nadlaktice.
- 112 -
Slika 9.22.
UDARAC OKRENUTOM ŠAKOM
- 113 -
Položaj 23.
KORAK, UDARAC
Proslijedite desnom rukom prema desnom kuku,

a lijevu nogu privucite desnoj, a zatim istom nogom
zakora~ite prema zapadu u pun korak. Dok radite ovaj
iskorak lijevom nogom, uradite lijevom rukom kru`nu
kretnju u desno zaustaviv{i je u simetrali tijela u visini
grudi zami{ljaju}i kao da radite blok u stranu. Dakle,
iskorak lijevom nogom, blok lijevom rukom i vra}anje
desne ruke na desni kuk idu povezano... Prebacuju}i
teìnu na lijevu nogu, izvedite desnom rukom udarac.
Lijeva ruka je malo savijena u laktu dok se dlan nalazi u
blizini lakta desne ruke.
- 114 -
Slika 9.23.
KORAK, UDARAC
- 115 -
Položaj 24.
ZAMAH RUKOM
Po~nite vračati teìnu na desnu nogu.

Istovremeno krenite lijevim dlanom prema desnom
glade}i donji dio podlaktice od lakta prema gore. Glade}i
podlakticu desnu ruku privucite k sebi. Kad se dlanovi
preklope, ra{irite ih do {irine ramena i okrenite od sebe.
Ruke dijagonalnom kretnjom spustite do Dan Tiena pa
dalje do kukova. Prebacuju}i teìnu na lijevu nogu
u~inite kru`nu kretnju rukama kao da gurate loptu
kruè}i koso na gore do visine ramena. Iz krajnjeg
poloàja prebacite teìnu na desnu nogu. Zakrenite
lijevu nogu u desno za 135 stupnjeva, sjeveroistok.
Desnom rukom uradite veliki luk iznad glave u pravcu
istoka prate}i pogledom dlan desne ruke i zakreču}i
tijelo u tom pravcu. Iz ove pozicije ponovno prebacite
teìnu na lijevu nogu. Ruke malo spustite i zakrenite u
lijevo desnim stopalom do sjevera. Nastavite pokret
dalje. Desnu ruku privucite lijevoj i prekriìte ruke.
Ovako prekriène ruke podiìte do visine ramena.
Dlanove koji su bili okrenuti licu okrenite za 180
stupnjeva tako, da su sada okrenuti prema tlu. Pre|ite
lijevim dlanom preko desnog pa nastavite dalje {ire}i
ruke do {irine ramena a nakon toga ih po~nite spu{tati.
Kad dlanove pri spu{tanju dovedete pored kukova,
privucite lijevu nogu desnoj. Time je kompletna forma
TAI CHI CHUANA zavr{ena.
- 116 -
Slika 9.24.
ZAMAH RUKOM
- 117 -
10. KRONOLOGIJA
S vježbama Dalekog Istoka prvi put sam se susreo

1978 godine kada sam počeo vježbati Budokai karate u Rijeci.
U to vrijeme karate je bio vrlo popularan kao sport, a malo
poznat kao vještina koja potječe iz Kine. Kako je Budokai bio
više natjecateljski karate, a to nije bilo ono što sam tražio,
napustio sam ovaj stil karatea nakon godinu dana vježbanja i
odlučio vježbati sam. Tako sam kupovao literaturu o raznim
vještinama Dalekog Istoka ne bi li me nešto zainteresiralo.
Sada mogu reći da tada zapravo i nisam sa sigurnošću znao
što je to što tražim. Pored mase knjiga, koje sam pročitao, niti
jedna nije zaokupila moju pažnju jer su bile pisane površno i
malo što se dalo naučiti iz njih. Dok jednoga dana nisam uzeo
knjigu Chuan Fa (Kineski Boks) i počeo je čitati u vrijeme
kad sam ležao kod kuće radi neke lakše bolesti. Knjiga me je
odmah zainteresirala svojim sadržajem jer je govorila o
izvornoj borilačkoj vještini koja se u Kini zvala Panganan, što
označava karakteristiku sistema u kojem se isprepliću meke i
čvrste tehnike. Između ostalih redaka stajalo je objašnjenje
koje je posebno privuklo moju pažnju;...”Tijelo mora izvana
odražavati čvrstoću, a iznutra mekoću”.
Tek nakon nekoliko godina vježbanja shvatio sam
pravo znaćenje ovih rijeći.
Od tada je moj glavni cilj bio pronaći klub u kojem se
vježba ova borilačka vještina što mi je nedugo zatim i uspjelo.
Stil koji je upražnjavao takav sistem vježbanja zvao se Uechi
Ryu po okinawljanskom učitelju Kambun Uechi-u koji je ovu
vještinu nakon 12 godina vježbanja u Kini prenio na
- 118 -
Okinawu. Sada mogu reći da sam stvarno imao sreću susresti

se s izvrsnim načinom vježbanja što mi je kasnije postala
osnova za sva moja daljna učenja. Tada se vrlo malo znalo o
Chi-u, pa sam u klubu prvi put čuo od učitelja o tajanstvenoj
energiji koja ispunjava svaki živi organizam i djeluje kao
pokretačka snaga svih životnih funkcija.
Dalje je bilo govora o tome da je cilj svakog učenika
da vježbanjem pojača cirkulaciju ove energije što će dovesti do
enormne snage vježbača. Ta rečenica mi je bila u daljnim
godinama vježbanja zvijezda vodilja. Tako je došla 1985.
godina u kojoj sam sa grupom vježbača otišao na put po
Dalekom istoku u nadi da produbim svoje znanje o Chi-u.
Tijekom putovanja obišao sam sve veće gradove Japana da bi
se kasnije zaustavio na toliko željenoj Okinawi. Tamo sam
susreo mnoge velike majstore borenja o kojima sam do tada
čuo samo putem knjiga i prepričavanja.
Vrhunac moga posjeta je bio kada sam došao u
centralni klub na Okinawi za vježbanje Uechi Ryu Karatea i
tamo trenirao pod nadzorom Kanei Uechia sina osnivača
stila, majstora Kambun Uechia.
Kanei je nakon očeve smrti 1945. godine postao
predsjednik Uechi Ryu Asocijacije sve do svoje smrti 1990.
godine.
Tijekom moga daljneg putovanja posjetio sam
Filipine, Tajland i Hong Kong. U Hong Kongu sam
promatrao ljude kako vježbaju Tai Chi Chuan. Ova me je
vještina jako zainteresirala pogotovo nakon saznanja da se
dobro uklapa sa borilačkim veštinama.
Moje intenzivno vježbanje Tai Chia počelo je 1988.
godine kada sam nakon isprobavanja nekoliko različitih
stilova Tai Chia prihvatio Kratku formu kao najpogodniju za
vježbanje. Kako je ovo skraćena verzija Duge forme Yang
- 119 -
Stila, uzete su najefikasnije tehnike bez ponavljanja elemenata

pa je sa 20 minuta koliko traje Duga forma skraćena na 6
minuta. Moje mišljenje je da mnogi vježbaći nisu u stanju
držati koncentraciju 20 minuta pa bi takvo vježbanje
preporučio samo upornima.
Danas je Kratka forma najpopularniji oblik vježbanja
Tai Chia. Iako kraća s izbačenim elementima kao što je
spuštanje i podizanje na jednoj nozi ipak ne zaostaje niti za
jednom drugom formom po kvaliteti i glede toga nalazi
podršku širokog kruga vježbača.
Od 1990. godine Kratka forma Yang Tai Chi stila
vježba se u Rijeci gdje se kroz razne seminare i treninge
obučavaju mnogi ljudi. Ovaj način vježbanja pokazao je da
lagana fizička aktivnost uz kontrolu pravilnog disanja i
usmjerene koncentracije ljude suočava prvi put s tim
principima i daje im novi životni sadržaj.
- 120 -
11. O AUTORU
Namik Dizdarević rođen je 07. studenog 1961.

godine u Rijeci. Borilačke vještine neprekidno proučava
od 1980. godine. Nosilac je majstorskog pojasa u karateu
4. DAN, a uz to učitelj je Kobudo-a (borenje s oružjem) i
Tai Chi Chuana. 1999. godine diplomirao je na Višoj
školi pri Fakultetu za Fizičku Kulturu u Zagrebu kao
Viši sportski trener.
Prvo djelo koje je napisao na temu Tai Chi
Chuana bilo je TAI CHI-VRHUNAC SAVRŠENSTVA u
kojem se osvrnuo samo na objašnjenju kompletne forme
Tai Chia.
Druga knjiga ČUDESNA ENERGIJA CHI
KUNG autorovo je opširno djelo koje ima za cilj da
koristi kao priručnik svima koji vježbaju Tai Chi Chuan
dajući iscrpne upute kako pravilno vježbati. Knjiga daje
detaljne prikaze vježbi disanja, vježbi za razvoj snage i
izdržljivosti, masaže kao i kako vježbati i pokrenuti Chi
energiju.
Knjiga TAI CHI CHUAN-BOKS SJENKE
njegovo je dakle treće djelo vezano za tu temu i nastavak
je predhodne knjige tako da zaokružuje cjelinu vježbanja
Chi kunga a u sklopu toga i Tai Chi Chuana.
Cilj pisanja knjige bio je u prvom redu upoznati
potencialnog vježbaèa sa svim onim prednostima koje
pruža vježbanje Tai Chi Chuana. Drugi razlog je da
postojeći vježbači imaju udžbenik kojim će olakšati
učenje i dati odgovore na mnoga pitanja.
- 121 -

Boks Sjenke

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Boks Sjenke

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Tai Chi Chuan-Boks sjenke

Str. 4-10: Predgovor /Jadran Zalokar.

Multikompleksni procesi duhovne univerzalizacije

duhovne tradicije. U prvoj knjizi “Čudesna Energija Chi

Duhovno bivstvovanje in nuce je put sakralizacije

vještina s Istoka na Zapadu i što nadilazi modus

“Naše su kulture na prekretnici...U njima se traži

“Ljudska se svijest kreće k novim stupnjevima

“Religija postaje preobražavajući horizont

Taoistička duhovna tradicija kao i budističke

detaljizirana u corpusu ljudske korporalnosti na čemu

predodžbi o Bogu što smatramo veæ i spoznajom Boga”.

Životu kao skrbi o svom duhovnom biću i spiritualizaciji

dr. sc. Jadran Zalokar

U Rijeci,03. listopada 1998. za vrijeme boravka

Knjigu “Tai Chi Chuan-Boks sjenke” posvećujem svima

Vrijeme u kojem živimo često puta je u životnoj utrci

pažnju posvetiti. U utrci za novcem zaboravljamo na sebe.

Energija se u tijelu troši ali i stvara. Ako smo previše

1.1. MJESTO VJEŽBANJA

Da bi vježbanje izvodili neometano izaberite

1.2. VRIJEME VJEŽBANJA

Uglavnom, svako je vrijeme koje provedete u vje`banju

Prije vje`banja Tai Chia dobro je umiti se jer

Ukoliko `elite posti}i ve}e rezultate vje`baju}i

Pravilna koncentracija se posti`e usmjeravanjem

2. [TO JE TAI CHI CHUAN ?

Tai Chi doslovno preveden zna~i vrhovno znanje,

Tai Chi je naro~itu popularnost postigao u

energiju. Svaki udisaj stvara osje}aj lagode kao kad

pozitivnu energiju Yang koju uzimate udisajem i

2.1. UTJECAJ NA ZDRAVLJE

Tek je pred nama vrijeme u kojem }e Tai Chi pod

direktno na organu s najmanjim energetskim

3. ZAŠTO TAI CHI CHUAN ?

Cilj vježbanja Tai Chi Chuana je dvostran. Jedna

Uvriježeno je mišljenje da su borilačke vještine

izmičete se u stranu i koristite silu napada za tehniku

spreman izbjeći udarac refleksno, čak i ako je napadnut s

Shaolin redovnik u karakterističnoj Tai Chi pozi

4. DO ZDRAVLJA KROZ POKRET

4.1. Članak o Tai Chi Chuanu objavljen u

Kineski car Yua naredio je svojim podanicima

tko je znao, lijek je bio Tai Chi Chuan. Sustav laganih

Svatko je tvorac svoje bioenergije

Tai Chi se u Kini počeo masovnije vježbati tek

očuvanja zdravlja, a dodatak Chuan znaži da se nekada

Tai Chi Chuan zapravo djeluje na tri razine:

Energija ima oblik kugle

Kinezi govore o energiji koju posjeduje svako

energiju iz svemira koja mu isto tako kao i kisik održava

osjećati tu bioenergiju čak u obliku kugle. To nije

Pozitivan utjecaj na krvotok

Tu se koristimo i vizualizacijom što pomaže da se

tijela, struka, kičme i očiju pridonosi smirivanju čitavog

4.2. Tai Chi Chuan i moderni svijet

Suvremeni razvoj tehnologije i urbanizacije

A imamo vlastiti sustav opstanka. Tvore ga brojni

usmjerena ka jačanju života”. Arapski liječnik Avicena

god je posjetio Kinu morao je zapaziti čudnovatu,

plana, mada vrlo točno i svrsishodno-slično

učitelja Yanga da izučavam Tai Chi Chuan. Kroz

Međutim, samo će pravi vježbač Tai Chia razumjeti ova