VELEUČILIŠTE HRVATSKO ZAGORJE KRAPINA

Studij: Prometna logistika

Kolegij: Ambalaža

SEMINARSKI RAD

Ambalaža – Ima li budućnost te kakvu?

Mentor: prof. dr. sc. Darko Babić

Student: Lucijan Cvilinder

Krapina, prosinac 2018.

1
 SADRŽAJ
1. UVOD .................................................................................................................................... 3
2. AMBALAŽA, EKOLOGIJA I EKONOMIJA ...................................................................... 4
3. BUDUĆNOST AMBALAŽE ................................................................................................ 5
4. ZAKLJUČAK ........................................................................................................................ 7
5. LITERATURA ....................................................................................................................... 8

2
 1. UVOD
Ambalaža je ime za zaštitni omotač kojim se obavija neki proizvod, kako bi se smanjila
mogućnost oštećenja tijekom transporta proizvoda od mjesta proizvodnje ili isporuke do
primatelja. Nakon što je izvršena isporuka, primatelj ili potrošač obično odbacuje ambalažu
jer se nužno ne koristi u rabljenju nekog proizvoda, osim ako se ne koristi za kasnije
spremanje. Ambalaža u visokorazvijenim potrošačkim društvima, obično prelazi svrhu zaštite
proizvoda i ulazi u sastavni dio dizajna, te postaje dio potrošačkog iskustva. Ambalažu
karakteriziraju različite funkcije kao što su zaštitna, distribucijska, prodajna, uporabna i
ekonomska uloga od kojih svaka ima svoju određenu važnost. Ambalaža je vrlo važna
komponenta marketinga jer može potaknuti prepoznavanje branda i prodaje. Omogućuje
prepoznavanje proizvoda na prodajnom mjestu i komunikaciju s kupcima, svojim vizualnim
izgledom privlači pozornost potrošača i omogućava merchandising proizvoda, odnosno
aktivnu promociju proizvoda na prodajnom mjestu i razlikovanje od istovrsnih proizvoda.

3
 2. AMBALAŽA, EKOLOGIJA I EKONOMIJA
Prekomjernim nagomilavanjem onečišćenja u zraku, vodi i tlu biosfera se zagađuje i mijenjaju
se njezine karakteristike. Ne uzima se u obzir izgubljena prirodna dobra i svi kreću od
pretpostavke da su prirodna dobra neograničena i besplatna. Zbog toga je se dovelo do ruba
ekološke katastrofe koja je doživjela svoj vrhunac pojavom ozonskih rupa i globalnog
zagađenja. Prije nije postojao uspješan način recikliranja plastičnog otpada jer je separacija
raznih polimera praktično nemoguća, a postupak za obradu miješanih polimera nije postojao.
Porastom primjene plastičnih materijala porasle su i količine plastičnog otpada, a time i
problem njegovog zbrinjavanja. Odbačena plastika vidljivo i dugotrajno onečišćuje okoliš.
1
Kvalitetno zbrinjavanje polimernog otpada je poželjno, donosi ekonomsku dobit i štiti okoliš
od onečišćenja.

Osnovni principi u zaštiti okoliša su:

 izbjegavanje nastajanja otpada

 smanjivanje nastajanja

 ponovna uporaba

 recikliranje

 spaljivanje i odlaganje.

Održivim razvojem se smatra uravnoteženi tehnološki napredak održivi ekonomski razvoj i

unapređenje socijalne jednakosti društva i kvalitetan okoliš. U novije vrijeme se sve više
podiže svijest od zaštiti okoliša i recikliranju ambalaže.2 Naime, polimerni materijali kao
sintetski materijali nisu biorazgradivi i odlaganjem u prirodu oni se neće raspasti, a okoliš se
zagađuje. Stoga se pokušava uvesti recikliranje, odnosno odvajanje različitih vrsta ambalaže.
Pod recikliranjem se podrazumijeva razdvajanje i skupljanje ambalaže, prerada stare
ambalaže koja se može ponovno upotrijebiti.

1
https://www.ekologija.com.hr/povijest-recikliranja-plastike/ (10.12.2018.)
2
https://repozitorij.efst.unist.hr/islandora/object/efst:247/preview (10.12.2018.)

4
 3. BUDUĆNOST AMBALAŽE
Budućnost ambalaže se temelji na novim materijalima, biorazgradivosti, održivosti i sl.
Prisjetimo se tome koliko smeća zapravo produciramo kupovnom hranom. No, što ako bi se
i sama ambalaža mogla pojesti? Zamislite da naručite kavu u šalici, popijete kavu i nakon
toga pojedete i šalicu. Kao kada pojedemo sladoled i poslije pojedemo kornet. Jestiva
ambalaža je jedna od ideja kojom se bave znanstvenici i ekolozi kako bi se povećala svijest
potrošača za ispravnim opcijama kao što je jestiva ambalaža kod prehrambenih proizvoda
(čokolada s jestivim omotom, suha tjestenina koju skuhate zajedno s ambalažom, jogurt u
jestivoj čašici, prutici sira u jestivoj foliji…).3 Plastična ambalaža se obično koristi za
većinu hrane koja se nalazi u trgovinama. Tanke plastične folije ipak nisu dobre u
sprečavanju kvarenja, a plastična masa stvara problem u smislu bio nerazgradivog
i nereciklirajućeg otpada. Osim toga, postoji zabrinutost da neke vrste ambalaže zapravo
ispuštaju potencijalno štetne spojeve u hranu koju bi trebale zaštititi.

Ministarstvo poljoprivrede SAD-a krenulo je u projekt razvoja ekološki prihvatljivog filma

napravljenog od kazeina, mliječnog proteina.

Filmovi na bazi kazeina su jestivi, biorazgradivi i održivi, dok je većina trenutne plastične
ambalaže na bazi nafte, što nije održivo. Voditeljica istraživanja Peggy Tomasula, D.Sc
tvrdi da su filmovi na bazi kazeina do 500 puta učinkovitiji od plastike zbog čuvanja kisika
od hrane. Ostale jestive vrste ambalaže već su komercijalno dostupne na tržištu, ali one su
porozne i omogućuju kisiku da prođe kroz pore jer su proizvedeni od škroba. Pakiranje na
bazi kazeina također je jestivo, ali stvara čvršću mrežu koja zadržava kisik zbog svojih
manjih pore.

Kao što je uobičajeno, u prvom pokušaju istraživanja nije bilo dobrih rezultata. Iako je prvi
produkt kazeina bio učinkovit i jak blokator kisika, lako se otopio u vodi i bio je teško njime
rukovati. Citrus pektin je dodan u smjesu kako bi se poboljšala snaga pakiranja.

To je rezultiralo većom otpornosti na visoke temperature i vlažnost. Još nekoliko iteracija

pakiranja na bazi kazeina završilo je u proizvodu koji je bolji u blokiranju kisika, ali manje
rastezljiv od normalne plastične folije kupljene u trgovini. Budući da je gotovo u cijelosti
načinjen od bjelančevina, a one su jestive, ali bez okusa. Arome, kao i vitamini i probiotici
mogli bi biti dodani u budućnosti.

3
http://izsvesnage.com/jeste-li-spremni-jestivu-ambalazu-plasticna-ambalaza-bazi-nafte-biorazgradiva-jestiva-
ambalaza/ (10.12.2018.)

5
Razvoj novih eko materijala za pakiranje proizvoda ubrzao se u posljednjih nekoliko godina,
paralelno s pojačanim trendom uporabe održivih eko prihvatljivih proizvoda. Ekološka i
biorazgradiva ambalaža osim minimalne kontaminacije okoliša mora zadržati kvalitetu
proizvoda , kada se radi o prehrambenim proizvodima, mora se očuvati i njihova svježina.
4
Takva ambalaža nije i ne može postati otpad, odnosno ne može onečistiti okoliš te je dodatna
prednost to što se smanjuje potrošnja energije za njihovu proizvodnju. Osim biorazgradive
ambalaže poput papira i kartona u novije vrijeme koriste se i razni materijali iz drugih
obnovljivih izvora biljnog porijekla. Uz biorazgradive ambalaže biljnog porijekla na tržištu
postoje i biorazgradivi polimerni materijali. Njihov daljnji razvoj na tržištu ovisi o njihovoj
pouzdanosti i jeftinoj cijeni izvora sirovina iz kojeg se dobivaju. Bipolimeri imaju prednosti u
proizvodnji iz održivih izvora te imaju veliku potporu od strane politike i zakonodavstva. S
obzirom na široki spektar širok spektar bioplastike i materijala koji imaju različita svojstva,
ovakva ambalaža može se primjenjivati u raznim poljima industrije.

Smanjivanjem proizvoda logično se smanjuje i ambalaža u kojoj se one nalaze. Izbjegavanje

prekomjerne dimenzije također je efikasan način smanjenja materijala. Jedna od velikih
kompanija kao što je Coca Cola vodi se tom smjernicom i kroz godine pokazuju kako
napreduju i poboljšavaju ambalažu svojih proizvoda. Tako je bočica od pola litre 1994.
godine bila teška 36 grama a do 2010. njezina težina smanjila se na 21.7 grama.

Također, kada pričamo o budućnosti ambalaže, moramo spomenuti i inteligentnu ambalažu.

Inteligentna ambalaža (IA) ne podrazumijeva isključivo jednu tehnologiju, već se ona odnosi
na različite tehnologije koje su sposobne obavljati određene funkcije i tako informirati
potrošača o kvaliteti i sigurnosti hrane. Općenito, u ovom su letku prikazane tri vrste IA-e,
koje se razlikuju ovisno o njihovoj glavnoj funkciji. Inteligentna ambalaža (IA) djeluje kao
proširenje komunikacijske funkcije tradicionalne ambalaže i ima sposobnost otkrivanja, osjeta
i bilježenja promjena u okruženju proizvoda. IA nadzire uvjete okoline unutar ambalaže ili u
blizini ambalaže. Korištenjem IA-e može se procijeniti kvaliteta proizvoda i njezin rok
trajanja te donijeti odluke za optimizaciju protoka informacija unutar lanca opskrbe hranom.
Svrha inteligentne ambalaže za hranu je praćenje i davanje pokazatelja kvalitete upakirane
hrane, što je ujedno i garancija njene sigurnosti.

4
http://izsvesnage.com/jeste-li-spremni-jestivu-ambalazu-plasticna-ambalaza-bazi-nafte-biorazgradiva-jestiva-
ambalaza/ (10.12.2018.)

6
 4. ZAKLJUČAK
Otpad je sve veći problem zaštite okoliša u cijelom svijetu, pa tako i kod nas. Zaštita okoliša
bi trebala biti sastavni dio načina života, a ne obveza stoga bi trebalo odgajati i educirati djecu
već od rane dobi da je zaštita okoliša, uključujući otpad nešto o čemu moramo brinuti i voditi
računa. Udio ambalažnog otpada neprestano raste i postao je jedan od štetnijih utjecaja na
okoliš. Nedostatkom informiranja potrošača raste i gomilanje otpada. Za minimiziranje
negativnog utjecaja na okoliš rješenje bi se moglo pronaći u dizajniranju novih i prihvatljivijih
ambalaža te korištenjem inovativnih rješenja i novih materijala. Značajnu ulogu pri
određivanju održivosti, odnosno roka trajanja, ima konstrukcija i dizajn pakiranja. Ono što
održava proizvod kvalitetnim i svježim je pravi izbor materijala i tehnologija pakiranja. Od
tradicionalnih materijala kao što su drvo, papir, karton, metal, staklo, laminati i plastika ne
smijemo zanemariti znanost i nove materijale koje nam nude velike mogućnosti pakiranja i
dizajniranja ambalaža. Dizajniranjem novih ambalaža treba potaknuti svijest potrošača da
odaberu ekološki prihvatljiva rješenja, da recikliraju i na kraju da se brinu za okoliš i bolje
sutra.

7
 5. LITERATURA
Internetske stranice

 https://www.ekologija.com.hr/povijest-recikliranja-plastike/
 https://repozitorij.efst.unist.hr/islandora/object/efst:247/preview
 http://izsvesnage.com/jeste-li-spremni-jestivu-ambalazu-plasticna-ambalaza-bazi-nafte-biorazgradiva-
jestiva-ambalaza/