Professional Documents
Culture Documents
stoljeća
Pismeno
Način polaganja ispita: (način Usmeno
vrednovanja) Pismeno i usmeno
Ostali načini
Cilj predmeta:
Cilj je predmeta upoznati studente s položajem i životom Katoličke Crkve, njezine
hijerarhije i njezinih vjernika u prvoj polovini 20. stoljeća, osvijetliti njezinu ulogu u
društvenom i političkom životu hrvatskog naroda te istaknuti njezin doprinos u očuvanju
i promicanju vjerskih, kulturnih i nacionalnih vrijednosti.
Okvirni sadržaj predmeta:
Na početku se daje analiza društveno političke situacije u kojoj se našla Katolička Crkva
u Hrvatskoj u prvoj polovini 20. stoljeća. Bilo je to burno razdoblje u kojem su se
dogodila dva svjetska rata te brojne političke i društvene promjene. Četiri državna
uređenja u tih pola stoljeća su se izmijenila što je ostavilo velike tragove kod hrvatskih
katolika i njihovih duhovnih pastira. Nakon prikaza stanja unutar Crkve s hijerarhijskog
stanovišta na početku 20. stoljeća obrađuje se najvažniji vjerski događaja toga početnog
razdoblja: održavanje Prvog hrvatskog katoličkog kongresa u Zagrebu 1900. koji je
trebao značiti početak angažiranije prisutnosti vjernika katolika u javnom životu. Nakon
Kongresa krčki biskup Antun Mahnić započinje veliko gibanje katoličkog laikata kao
suprotstavljanje nadirućem liberalizmu koji je ugrožavao tradicionalne vjerske vrijednosti
hrvatskog društva; to će se gibanje nazvati Hrvatski katolički pokret i bit će djelatan u
raznim svojim granama sve do završetka 2. svjetskog rata. Među vođama pokreta posebno
su se isticali katolički intelektualci Ljubomir Maraković, Petar Rogulja, Rudolf Eckert,
Ivan Protulipac, Ivan Merz, Marica Stanković i drugi. Obrađuje se i tema rađanja
socijalnog katolicizma u Hrvata. Također se posebno daje prikaz nastanka i djelovanja
Hrvatske Pučke stranke, koja je trebala okupiti hrvatske katolike za djelovanje u
političkom životu. Nakon Prvog svjetskog rata s osnivanjem nove države Kraljevine Srba
Hrvata i Slovenaca položaj se Katoličke Crkve mijenja. U novonastaloj versajskoj
tvorevini koja će se kasnije nazvati Kraljevina Jugoslavija, Katolička Crkva dijeli sudbinu
hrvatskog naroda i svih njegovih stradanja, progona i nastojanja za očuvanje svoje
slobode i samobitnosti. Crkva i hrvatski katolici na razne se načine odupiru beogradskoj
diktaturi i progonima režima Karađorđevića. Jedan od takvih otpora bilo je i osnivanje
Križarske organizacije nakon što je Aleksandrova diktatura 1929. god. ukinula do tada
najbrojniju katoličku organizaciju za mladež Hrvatski Orlovski Savez. Nakon ubojstva
Stjepana Radića i uvođenja diktature, stavovi se radikaliziraju među hrvatskim
katolicima. Obrađuje se društveno i pastoralno djelovanje katoličke hijerarhije, napose
zagrebačkog nadbiskupa Antuna Bauera, i njegova nasljednika Alojzija Stepinca. Posebno
vrijeme kušnje za hrvatske katolike i Katoličku Crkvu bilo je vrijeme 2. svjetskog rata i
život u NDH, trećoj državi nastaloj na hrvatskim prostorima u dvadesetom stoljeću.
Nakon završetka 2. svjetskog rata i dolaskom komunističkog režima za Katoličku Crkvu u
hrvatskom narodu nastaje specifično polustoljetno razdoblje koje se može izjednačiti s
prva tri stoljeća kršćanstva: progoni, ubojstva svećenika, montirani sudski procesi od
kojih je najtragičniji bio proces zagrebačkom nadbiskupu Alojziju Stepincu, osude na
duge godine zatvora, onemogućivanje bilo kakvog djelovanja katolika u javnom životu,
vjerska praksa svedena samo na obrede u crkvama koji su bili najstrože nadzirani i
špijunirani od novih vlasti itd. Taj dio međutim ne obrađuje se u detalje nego se samo
daju osnovni podaci onoga stanja koje je trajalo sve do devedesetih godina, tj. do
osamostaljenja Hrvatske i dolaska demokracije.
Opće i specifične kompetencije (znanja i vještine) nakon položenog ispita:
NASTAVU IZVODE:
Utvrdit će se naknadno