You are on page 1of 7

JU UNIVERZITET U TUZLI

FILOZOFSKI FAKULTET

PEDAGOGIJA-PSIHOLOGIJA

METODIKA RADA PEDAGOGA-PSIHOLOGA

MENTORI: Dr.Sc. Gabriel Pinkas, docent

Amela Kukuruzović, asistent

Pedagoški članci

Student: Osman Karahmet


Muallim / Časopis za odgoj i obrazovanje

God IV / br . 13 / mart 2003/ Sarajevo/

Str. 62

KAKO ODABRATI ŠKOLU ZA UPIS SVOGA DJETETA

Smajo Halilović

Kriterijumi za procjenjivanje buduće škole vašeg djeteta

Posljednjih nekoliko godina škole trpe napade sa svih strana. Na obrazovanje se svaljuje krivica
za sve što nevalja u društvu. Kao rezultat ovog negodovanja škole su se promijenile. Došlo je do
mnogih poboljšanja, ali su se ona uglavnom odnosila na zgrade, opremu , učila, laboratorije,
udžbenike, biblioteke, nastavne planove i drugo. Učenicima se i dalje ne ukazuje potrebno
poštovanje.

Naše najmodernije škole, namještaj i druga nova oprema, kao i novi nastavni planovi, od male su
vrijednosti ako je metod i moć i dalje na snazi u rješavanju konflikata i ako se učenici i dalje
svakodnevno obasipaju uvredljivom i destruktivnim porukama.

Predlažemo da , kada donosite odluku o školi vaše djeteta, ne gledajte materijalne stvari već
obratite pažnju na to kakav stav imaju uposleni prema učenicima . Tomas Gordon postavlja
pitanja na koja trebate odgovoriti poslije razgledanja škole i razgovora sa nastavnicima i
direktorom.

1. Da li učenici učestvuju u uspostavljanju pravila koja se odnose na ponašanje u odjeljenju


i školi uopšte?

2. Da li uposlenici i nastavnici tuku ili vrijeđaju djecu?

3. Da li nastavnici organizuju odjeljenske diskusije sa učenicima ?

4. Da li učenici planiraju sa nastavnicima šta će i u kojem roku učiti i kako će se ocjenjivati


njihovo znanje?

5. Da li nastavnici učestvuju u donošenju odluka ili su nastavnici ti koji stalno sve određuju
i naređuju? ....
Odgovori na ova i mnoga druga pitanja bit će vam pokazatelji kvaliteta međuljudskih odnosa u
određenoj školi. Škole, pored svoje obrazovne funkcije, prvenstveno trebaju odgajati i biti
usmjerene ka razvijanju kvalitetnih, humanih i međuljudskih odnosa.

Direktor znanja i direktor prakse mora se sjediniti u jednog čovjeka.

Škola nije zgrada, klupe i stolice, biblioteke i kompjuteri. Škola jeste nastavnik, učenik, direktor,
i uposlenici. Podučavanje bi trebalo biti može biti jedno od najzahvalnijih i najuzbudljivijih
profesija, pa ipak , za mnoge nastavnike ono to nije. Nedavno je jedan nastavnik rekao sljedeće:

„ Kada sam počeo da predajem vidio sam sebe kao predvodnika sretne grupe učenika, željnih da
uče, da istražuju i otkrivaju. Ali nije tako ispalo. Ne radujem se svom poslu . Plašim se svakog
novog časa, svakog novog dana. A i učenici. Osjećam se kao gonič robova koji šiba bičem iznad
glava gomile nezainteresovanih aljkavaca, koje zanima samo kao da pobjegnu od posla. Najgore
od svega je to sto se moj rad procjenjuje na osnovu njegovih rezultata u dnevniku. „
Muallim / Časopis za odgoj i obrazovanje

God III / br . 9 / mart 2002/ Sarajevo/

Str. 146

CJELOŽIVOTNO UČENJE:

POTREBA I MOGUĆNOSTI

Dr. Ismet Dizdarević

Ono što je sadržano u prvom broju rječito govori o teorijskim i praktičnim vrijednostima
časopisa „Obrazovanje odraslih „. Govori ne samo o andragoški problemima, uže shvaćenim ,
već i o kulturni potrebama koje su temelj uspješnog obrazovanja odraslih , ali i istovremeno i
onom što je u ovim trenutcima razvoja B i H svim akterima procesa obrazovanja zaista potrebno.
Ne samo srednjovječnim i starijim , već i mlađim. Odraslim da dublje osjete vrijednost stalnog
ucenja i da lakše savladavaju , ako u njima žive, zablude o nemogućnosti učenja zbog odmaklih
godina.

Nalazimo bogatstvo, znanstveno ili iskustveno verificiranih , spoznaja o zahtjevima modernog


vremena za cjeloživotnim učenjem , kao i o njegovim novim perspektivama, o smislu, potrebama
odraslih danas tako i o njegovim općim procesima tako i o specifičnim ( na primjer, o
obrazovanju odraslih u Istočnoj Evropi i Hrvatskoj ).

Časopis prema svemu što omogućava napredak u obrazovanju odraslih je vrlo bitan i važan. On
jasno kazuje svakom ko želi pisati o metodama, procesima i ishodima obrazovanja odraslih bez
ideoloških primjesa, on je zapravo, spoznao i prihvatio da obrazovanje odraslih nema granica.

Iz naučnog i iskustvenog otkrivanja složenih dinamičkih procesa obrazovanja odraslih vidljivo je


da će ih časopis „obrazovanje odraslih „ publikovati bez obzira iz koje zemlje dolazili i kojim
imenom i prezimenom bili potpisani.

Kvalitet rada, to se osjeća i iz eksplicitnih i implicitnih poruka redakcije prvog časopisa u B i H „


Obrazovanje odraslih“ je primaran kriterij za publikovanje.

Prosvjetni list/Prosvjeta-nauka-kultura
Sarajevo/septembar 2002.

Broj 893/godina LVII

Nova serija/broj 060/godina VI

Pedagoške i didaktičke osnove ocenjivanja u nastavi

Na učenikov uspjeh ili neuspjeh treba gledati sa aspekta kvalitete nastave,jer ukoliko je u jednom
razredu prevelik broj slabih ocjena,to je samo jasan znak nedovoljnog nastavničkog
rada.Dakle,ili je slab nastavnik ili su nemotivirani učenici(što je takođe odgovornost
nastavnika).Problem većine škola je u tome što se jako rijetko,ili nikako ne vrši evaluacija
nastavničkog rada.

Tradicionalna škola je ocjenjivala samo krajnji rezultat,odnosno,finalno znanje koje je učenik


pokazivao,pri čemu se vrednovane samo posljedice,ali ne i aktivnosti koje su bile uključene u
proces nastanka finalnog proizvoda.

Ocjenjivanje bi trebalo promatrati sa aspekta dostignuća koja je otkrila kreatologija ,kao nova
znanost o stvaralaštvu.Ona učenika promatra kao stvaralačku ličnost koja je uključena u
stvaralački proces koji neminovno dovodi do stvaralačkog rezultata.

Stvaralačka ličnost formira se odgojnim i obrazovnim metodama,sadržajima,oblicima i


sredstvima i karakteriziraju je fluentnost ideja,fleksibilnost i orginalnost.

Stvaralačka ličnost se ne može identificirati kod nastavnika koji poučava.

Stvaralčki proces se treba posmatrati kao materijaliziranje stvaralačke ličnosti koja pokazuje
otvorenost,fokus,disciplinu i želju za završetkom započetog djelovanja.

Stvaralački rezultat nikad nije jednoznačan,nego je uvijek;

Varijabilan,nesiguran,promjenjiv,neodređen,diskutabilan...

S obzirom na trijadne dedukcije vrednovanja učeničkih postignuća,ocjenjivanje se može


razvrstavati prema;

-sadržaj

-cilj
-metode

-sredstva

-vrijeme

-mjesto

Ocjenjivanje treba učiti kao i sve drugo,a naročito iz tog razloga što se o ocjenjivanju nikada ne
može sve znati,jer se standardi vrednovanja mijenjaju.

S ocjenjivanjem treba početi još od prvog nastavnog sata,u svim predmetima i razredima.

Jedan od problema ocjenjivanja jeste i taj što nastavnici ne prave razlike između pojedinih razina
znanja.To su sljedeće razine;

-prepoznavanje

-reprodukcija

-primjena u praksi

-rješavanje problema

-transformacija

-stvaralaštvo

prema navedenim razinama trebale bi se utvrđivati i ocjene.

U postupku ocjenjivanja treba uzimati u obzir bitne sastavnice,poput;

-interesi,zalaganja,stavovi

-intelektualne navike

-sposobnosti za određeni predmet

uvjeti

-dispozicije

-opće i posebne sposobnosti

-smisao za kooperativno učenje

-stupanj samomotiviranosti
-razvijenost aspiracija

Što se tiče vrsta ispita,dijelimo ih na;

-usmene

-pismene

Slabost usmenog ispitivanja je u nastavnikovom procjenjivanju odgovora,a ne znanja.tako da su


daleko pouzdaniji objektivni ispitni postupci.

Ocjenjivanjem se treba postići proučavanje učenika,a ne samo bilježenje njihovih


odgovora.Najbolje ocjenjivanje je ono koje poučava rješavanju problema,koje osposobljava za
fleksibilno,transparentno,kreativno i kritičko mišljenje,koje poučava stvaralaštvu i davanju
produktivnih,orginalnih ideja.