UTJECAJ KVALITETE ŠKOLSKOG ŽIVOTA NA ŠKOLSKI USPJEH I

MOTIVACIJU UČENIKA

STUDENT: Andrea Migles

SMIJER: Povijest-pedagogija, II. godina preddiplomskog studija

I. UVOD
Škola uz obitelj ima ključnu ulogu u razvoju i socijalizaciji djeteta. uz obrazovanje ima i
važnu odgojnu ulogu. Obrazovna uloga odnosi se na razvijanje znanja, vještina i
kompetencija, dok se odgojna uloga očituje kroz procese koji nadopunjavanu i proširuju
roditeljski odgoj. Dijete školske dobi veliki dio svoga dana provodi u školi i u svom
razrednom odjelu te je zbog toga važno da se ondje osjeća sigurno i prihvaćeno. Kako bi
odgojno-obrazovni zadaci i ciljevi škole bili uspješno ostvareni, potrebno je stvoriti
ugodno i pozitivno školsko ozračje. Ozračje, kao vrlo širok pojam odnosi se na školsku i
razrednu klimu. Školska klima utječe na usvajanje znanja i vještina učenika te na razvoj
učeničke kreativnosti i motivacije. Brojni su elementi koji oblikuju školsko ozračje, a time
i zadovoljstvo učenika školom. Često se kao najvažnija područja školskog života navodi
sveukupan stav škole i motivacija za učenje, kvalitete i kompetencije učitelja, školska
pravila i razredna disciplina, solidarnost razreda te estetski i higijenski vidovi škole.
Brojna su istraživanja pokazala kako je školsko ozračje jedna od najvažnijih sastavnica
prediktora školskog uspjeha učenika, a njegova kvaliteta određuje odnos učenika prema
školi i profesorima. Namjera ovog istraživanja jest stjecanje uvida u učeničku perspektivu
te doživljaje i osjećaje koji se javljaju u odnosu na školu.
 II. TEORIJSKA POLAZIŠTA

Brojna su istraživanja koja su se bavila kvalitetom školskog života te dobrobiti djece i mladih,
ali iz perspektive odraslih. S druge strane istraživanja koja ispituju povezanost školskog
života sa zadovoljstvom učenika vrlo su rijetka. U novije vrijeme istraživanja se sve više
usmjeravaju na proučavanje afektivnih aspekata škole, tj. učeničkoga doživljaja kvalitete
školskog života. Kvalitetu školskog života moguće je definirati na razne načine, a u kontekstu
učeničkog doživljaja definira se kao skup pozitivnih i negativnih iskustava u školi te ostalih
osjećaja povezanih sa specifičnim područjima i posljedicama života u školi. Specifična
područja školskog života uključuju kvalitetu odnosa između učenika i nastavnika, odnose
učenika s drugim osobama u školi, percepciju važnosti školovanja za život, osjećaj
uspješnosti u školi te osjećaj samomotivacije za učenje. (Vizek-Vidović i sur., 2003). Mnogi
autori navode važnost učeničkog doživljaja škole i školskog života koji utječe na mnoge
čimbenike u nastavnom procesu i bitan je pokazatelj školskog uspjeha. Najbolji pokazatelji
kvalitete školskog života su reakcije učenika na školu. Ukoliko su reakcije pozitivne veća je
vjerojatnost da će učenici biti trajno predani učenju, povećati će se motivacija za učenje te će
učenici ostvarivati bolji školski uspjeh. ( Baranović, Domović, Štirbić, 2006).
Istraživanje o povezanosti kvalitete školskog života sa školskim uspjehom, motivacijom i
ponašanjem učenika u osnovnoj školi proveli su Rabotek-Šarić, Škarić, Brajša-Žganec (2009).
Istraživanje je pokazalo kako su osjećaji učenika u velikoj mjeri povezani sa aspektima
kvalitete školskog života, poput kvalitete odnosa među učenicima, kvalitete odnosa međi
učenicima i nastavnicima te stupnjem zainteresiranosti za ono što se uči. Također je utvrđena
potreba za stvaranjem škole u kojoj učenici i nastavnici rado borave, gdje vlada pozitivno
školsko ozračje i teži se visokim obrazovnim i odgojnim postignućima.

Jedan od značajnih pokazatelja kvalitete školskog života jest i kvaliteta interakcije koju
nastavnik ostvaruje s učenicima. Šimić-Šašić (2011) provela je istraživanje razrednog
konteksta, odnosno razrednih procesa koji imaju važnu ulogu u razumijevanju učeničkih
obrazovnih ishoda. Kao važnu komponentu razrednog konteksta Šimić-Šašić izdvojila je
interakciju između nastavnika i učenika. Istraživanjem je utvrđeno da interakcija generalno
može biti pozitivna i negativna. Nastavnik koji ostvaruje negativnu interakciju s učenicima u
razredu, pruža nisku podršku i niski izazov, koristi autoritarni stil rukovođenja i ima visoka
očekivanja od učenika. S druge strane, pozitivnu interakciju karakterizira visoka podrška i
visoki izazovi koje nastavnici pružaju učenicima, te se koriste strategijom aktivnog
poučavanja. Pozitivna interakcija rezultira višim stupnjem motivacije i boljim školskim
uspjehom kod učenika. Ovo istraživanje naglašava važnost razredne interakcije.

Za uvid u kvalitetu školskog života bitno je uzeti u obzir i učeničku perspektivu.. Način na
koji učenici doživljavaju školu i profesore utječe na mnoga područja obrazovanja te određuje
učenje, nastavu i cjelokupnu školsku klimu. Bezinović i Ristić-Dedić (2004) proveli su
istraživanje na temu „Škola iz perspektive učenika: Smjernice za promjene“. Cilj istraživanja
bio je utvrditi kako učenici vide svoju školu i kakva su njihova školska iskustva. Dobiveni
rezultati ukazali su na probleme u hrvatskim školama i nezadovoljstvo učenika. Iz perspektive
učenika glavne probleme predstavljaju sustav ocjenjivanja kojeg smatraju nepravednim te
loša radna komunikacija nastavnika i učenika. Kao rezultati navedenih problema kod učenika
se javljaju strah od škole, slabiji školski uspjeh te opće nezadovoljstvo školom i nastavnicima.
 III. METODOLOGIJA EMPIRIJSKOG ISTRAŽIVANJA

III.1. Cilj
Cilj istraživanja je ispitati kako učenici viših razreda osnovne škole doživljavaju kvalitetu
života u svojoj školi te utvrditi u kojoj su mjeri subjektivni doživljaji kvalitete školskog
života povezani sa školskim uspjehom učenika i njihovom motivacijom za učenje.

III.2. Predmet i problem istraživanja

Problem istraživanja je utjecaj kvalitete školskog života na školski uspjeh i motivaciju
učenika. Predmet istraživanja je školsko ozračje te njegov utjecaj na obrazovne ishode
učenika.

III.3. Zadaci i hipoteze

Zadatak istraživanja je kvalitativnim pristupom istražiti kako učenici doživljavaju svoju
školu te utvrditi kako ti doživljaji utječu na njihov školski uspjeh i motivaciju. Iz cilja i
problema istraživanja oblikovana su sljedeća istraživačka pitanja:
1. Kako učenici procjenjuju kvalitetu školskog života?
2. Kakav je utjecaj kvalitete školskog života na školski uspjeh učenika?
3. Kakav je utjecaj kvalitete školskog života na motivaciju učenika?

Postavljeni zadaci istraživanja su:

1. Sabiranje iskustava djece u školi
2. Doprinos razumijevanju dječje perspektive o kvaliteti škole
3. Doprinos utvrđivanju i razumijevanju okolnosti koje utječu na motivaciju i obrazovna
postignuća učenika

3.4. Uzorak
U istraživanju će se koristiti namjerni uzorak koji uključuje osnovnoškolce, odnosno učenike
osmog razreda osnovne škole. Istraživanje će se provesti u jednoj osnovnoj školi u Osijeku. U
istraživanju će sudjelovati 12 ispitanika, od kojih je 6 dječaka i 6 djevojčica. Učenici će biti
homogeni po godištu, ali heterogeni po školskom uspjehu i komunikativnosti, odnosno među
sudionicima bit će oni koji postižu lošiji, prosječan i izvrstan školski uspjeh. Odabir učenika
biti će izvršen uz pomoć školskog psihologa.

3.5. Instrument
Kao metoda prikupljanja podataka koristit će se metoda fokus grupe. Cilj fokus grupe bit će
poticanje grupne diskusije među učenicima te kroz raspravu istražiti i razumjeti mišljenja i
stavove učenika prema vlastitoj školi te pokušati objasniti njihov utjecaj na osjećaje, radnje i
ponašanja učenika.
U istraživanju će se provesti fokus grupa sa učenicima. Bit će provedene u prostorijama škole,
a predviđeno trajanje razgovora je jedan sat. Teme na kojima će biti fokus razgovora odnosit
će se na doživljaj škole, odnos sa profesorima, zadovoljstvo nastavom, očekivanja učenika.

3.6 Postupak
Prije samog početka razgovora, u uvodnom dijelu fokus grupe učenici će biti upoznati sa
temom rasprave te svrhom istraživanja, odnosno razlogom zbog kojeg su pozvani na
sudjelovanje. Sudionicima će se također pojasniti dobrovoljnost njihovog sudjelovanja i
mogućnost odustajanja, zaštita anonimnosti te razlog bilježenja i snimanja razgovora. Nakon
dobivanja suglasnosti uslijedit će provođenje fokus grupe.
Nakon upoznavanja sudionika, davanja uputa i motiviranja za razgovor uslijedit će pitanja
koja su prema prethodno izrađenom planu podijeljena u pet glavnih grupa: 1. Doživljaj i
zadovoljstvo školom, 2. Odnosi sa profesorima i vršnjacima, 3. Učenje, ocjene i motivacija, 4.
Problemi i potrebe učenika, 4. Uzroci problema, 5. Mogućnosti i način rješavanja problema
Nakon završetka diskusije i prikupljanja podataka, razgovori će se doslovno prepisati i
uslijedit će analiza podataka. Za analizu podataka predviđena je tematska analiza.
Proučavanjem podataka odredit će se jedinice kodiranja, pripadajući kodovi te će se odrediti
kategorije. Dakle, tematskom analizom definirat će se teme, kodovi i kategorije. Nakon
analize uslijedit će izvještaj o rezultatima fokus grupe s učenicima.
IV. OČEKIVANI DOPRINOS ISTRAŽIVANJA
Očekuje se da će rezultati istraživanja dati odgovore na postavljena istraživačka pitanja,
ali i otkriti druge elemente bitne za razumijevanje problema istraživanja, koji možda nisu
obuhvaćeni početnim hipotezama. Rezultati će omogućiti bolje razumijevanje povezanosti
i utjecaja školskog života na učenje i motivaciju učenika. Istraživanje će se također baviti
mišljenjima i stavovima učenika pa rezultati mogu poslužiti u provođenju sličnih
istraživanja koja u obzir uzimaju učeničku perspektivu.

V. ZAKLJUČAK
Cilj istraživanja bio je utvrditi i opisati utjecaj kvalitete školskog života na školski uspjeh i
motivaciju učenika. Provođenjem fokus grupe sa učenicima osnovne škole dobiven je
uvid u školsko ozračje iz njihove perspektive. Učenici su iznijeli vlastita mišljenja i
stavove na temelju kojih se može zaključiti kako školska klima i odnosi koji vladaju u
školi imaju bitan utjecaj na postignuća učenika i zadovoljstvo školom, ali i na njihovo
ponašanje. Istraživanjem se želi potaknuti učenike i profesore na stvaranje pozitivnog i
podražavajućeg školskog ozračja koje bi učenike poticalo na učenje, a profesore na
kreativnije i fleksibilnije poučavanje.
 VI. POPIS LITERATURE

Baranović, B., Domović, V., Štirbić, M. (2006): O aspektima školske klime u osnovnim
školama u Hrvatskoj. Sociologija sela. 174(4), 485-504.

Bezinović, P., Ristić-Dedić, Z. (2004). Škola iz perspektive učenika: Smjernice za promjene.

Institut za društvena istraživanja u Zagrebu

Šakić, M., Brajša-Žganec, A. (2009). Kvaliteta života u osnovnoj školi: Povezanost sa

školskim uspjehom, motivacijom i ponašanjem učenika. Društvena istraživanja : časopis za
opća društvena pitanja,. 18(4-5 (102-103)), 697-716.

Šimić Šašić, S. (2011). Interakcija nastavnik-učenik: Teorije i mjerenje. Psihologijske teme,

20(2), 233-260.

Vizek-Vidović, V., Rijavec, M., Vlahović-Štetić, V., Miljković, D. (2003). Psihologija

obrazovanja. Zagreb: VERN